Laboratorijska vježba 1 iz SiPa

download Laboratorijska vježba 1 iz SiPa

of 4

description

Laboratorijska vježba 1 iz Senzora i pretvarača

Transcript of Laboratorijska vježba 1 iz SiPa

  • UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

    Izvjetaj sa Laboratorijske vjebe br.1

    SENZORI I PRETVARAI

    Ime i prezime: Denan Lapandi Br. indexa: 16798

    Odsjek: Automatika i elektronika

    Sarajevo, 20.1.2015.

  • UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

    Tabela 1: Vrijednosti otpora R na temperaturi T

    FORMIRANJE JEDNAINA ZA PRORAUN OTPORNOSTI Prvo smo eksperimentalno izmjeriili vrijednosti otpora NTC termistorskog senzora na esnaest raziliith temperatura. Otpornost termistora na bilo kojoj od mjerenih temperatura moe se

    izraziti preko eksponencijalne funkcije: () =

    Koeficijente A i B emo izraunati na dva naina koristei MATLAB: 1. Posmatrajui dvije temperature i znajui vrijednosti otpora na tim temperaturama koeficijente A i B moemo dobiti na sljedei nain:

    1 =12

    2 1ln

    12

    1 =1

    11

    za T1=343, R(T1)=25 i T2=353, R(T2)=18.5 1 = 3645,8 [] i 1 = 0,00060509 []

    2. Koristei cftool (curve fitting tool) u MATLABu smo dobili vrijednosti:

    2 = 3840[] i 2 = 0,0003476 [] Vidimo da se koeficijenti A1 i A2, odnosno B1 i B2 ne razlikuju mnogo, te se moe zakljuiti da e krive biti dosta bliske i gotovo e se poklapati sa mjerenim vrijednostima, s tim da je kriva sa koeficijentima A2 i B2 neto tanija.

    T 321 331 340 341 342 343 344 345 350 353 357 363 367 371 373 378

    R 53 42 29 26 25.5 25 23.5 23 18 18.5 17 14 12.50 11 10.5 9

  • UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

    Sljedea slika nam upravo pokazuje da se krive gotovo poklapaju. Plavu krivu smo dobili skicirajui funkciju sa proraunatim koeficijentima (A1 i B1), dok zelena kriva predstavlja funkciju sa koeficijentima koje je proraunao alat cftool (A2 i B2), dok smo crvenu krivu dobili povezujui take do kojih smo doli eksperimentalno.

    PRORAUN GREKE MJERENJA Proraun greke je napravljen za dvije razliite funkcije otpornosti, odnosno koristei

    eksponencijalnu funkciju () =

    , za razliite parametre 1 1,te 2 2 koje smo dobili pomou cftool alata.

    1() = 11 = 0,00060509

    3645,8

    2() = 22 = 0,0003476

    3840

    Koristei poznate formule dobijamo greke prikazane u sljedeoj tabeli:

    = ()

    =

    100[%]

  • UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

    Tabela 2: Greke mjerenja

    [] [] [] 1()[] 2()[] 1[] 1[%] 2[] 2[%]

    321 47,85 53 51,7976 54,49771 -1,2024 -2,26868 1,497709 2,825865

    331 57,85 42 36,75292 37,96825 -5,24708 -12,4931 -4,03175 -9,5994

    340 66,85 29 27,4581 27,92883 -1,5419 -5,3169 -1,07117 -3,69369

    341 67,85 26 26,60811 27,01896 0,60811 2,338885 1,018962 3,919083

    342 68,85 25,5 25,78917 26,1438 0,289174 1,134017 0,643798 2,5247

    343 69,85 25 25 25,30184 0 0 0,30184 1,207359

    344 70,85 23,5 24,23935 24,49166 0,739355 3,14619 0,991657 4,219817

    345 71,85 23 23,50606 23,71189 0,506063 2,200273 0,71189 3,095175

    350 76,85 18 20,21239 20,22603 2,212387 12,29104 2,22603 12,36684

    353 79,85 18,5 18,5 18,42538 1,78E-14 9,6E-14 -0,07462 -0,40338

    357 83,85 17 16,47842 16,31108 -0,52158 -3,06809 -0,68892 -4,0525

    363 89,85 14 13,91901 13,6543 -0,08099 -0,57851 -0,3457 -2,46931

    367 93,85 12,5 12,4758 12,16736 -0,0242 -0,19361 -0,33264 -2,66111

    371 97,85 11 11,20866 10,86934 0,208657 1,89688 -0,13066 -1,1878

    373 99,85 10,5 10,63335 10,28255 0,133354 1,27004 -0,21745 -2,07098

    378 104,85 9 9,343755 8,973466 0,343755 3,819505 -0,02653 -0,29482

    Iz prethodne tabele vidimo da su greke dosta male (u granicama do 12,5% za obje funkcije) to znai da se karakteristike mogu upotrijebiti. Iz tabele se vidi da su esta i deseta kolona interesantne zbog veoma male greke za prvu funkciju, ali treba da znamo da je upravo ta prva funkcija 1() generisana koritenjem te dvije take.