Laboratorijska vježba 1 iz SiPa
description
Transcript of Laboratorijska vježba 1 iz SiPa
-
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO
Izvjetaj sa Laboratorijske vjebe br.1
SENZORI I PRETVARAI
Ime i prezime: Denan Lapandi Br. indexa: 16798
Odsjek: Automatika i elektronika
Sarajevo, 20.1.2015.
-
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO
Tabela 1: Vrijednosti otpora R na temperaturi T
FORMIRANJE JEDNAINA ZA PRORAUN OTPORNOSTI Prvo smo eksperimentalno izmjeriili vrijednosti otpora NTC termistorskog senzora na esnaest raziliith temperatura. Otpornost termistora na bilo kojoj od mjerenih temperatura moe se
izraziti preko eksponencijalne funkcije: () =
Koeficijente A i B emo izraunati na dva naina koristei MATLAB: 1. Posmatrajui dvije temperature i znajui vrijednosti otpora na tim temperaturama koeficijente A i B moemo dobiti na sljedei nain:
1 =12
2 1ln
12
1 =1
11
za T1=343, R(T1)=25 i T2=353, R(T2)=18.5 1 = 3645,8 [] i 1 = 0,00060509 []
2. Koristei cftool (curve fitting tool) u MATLABu smo dobili vrijednosti:
2 = 3840[] i 2 = 0,0003476 [] Vidimo da se koeficijenti A1 i A2, odnosno B1 i B2 ne razlikuju mnogo, te se moe zakljuiti da e krive biti dosta bliske i gotovo e se poklapati sa mjerenim vrijednostima, s tim da je kriva sa koeficijentima A2 i B2 neto tanija.
T 321 331 340 341 342 343 344 345 350 353 357 363 367 371 373 378
R 53 42 29 26 25.5 25 23.5 23 18 18.5 17 14 12.50 11 10.5 9
-
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO
Sljedea slika nam upravo pokazuje da se krive gotovo poklapaju. Plavu krivu smo dobili skicirajui funkciju sa proraunatim koeficijentima (A1 i B1), dok zelena kriva predstavlja funkciju sa koeficijentima koje je proraunao alat cftool (A2 i B2), dok smo crvenu krivu dobili povezujui take do kojih smo doli eksperimentalno.
PRORAUN GREKE MJERENJA Proraun greke je napravljen za dvije razliite funkcije otpornosti, odnosno koristei
eksponencijalnu funkciju () =
, za razliite parametre 1 1,te 2 2 koje smo dobili pomou cftool alata.
1() = 11 = 0,00060509
3645,8
2() = 22 = 0,0003476
3840
Koristei poznate formule dobijamo greke prikazane u sljedeoj tabeli:
= ()
=
100[%]
-
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO
Tabela 2: Greke mjerenja
[] [] [] 1()[] 2()[] 1[] 1[%] 2[] 2[%]
321 47,85 53 51,7976 54,49771 -1,2024 -2,26868 1,497709 2,825865
331 57,85 42 36,75292 37,96825 -5,24708 -12,4931 -4,03175 -9,5994
340 66,85 29 27,4581 27,92883 -1,5419 -5,3169 -1,07117 -3,69369
341 67,85 26 26,60811 27,01896 0,60811 2,338885 1,018962 3,919083
342 68,85 25,5 25,78917 26,1438 0,289174 1,134017 0,643798 2,5247
343 69,85 25 25 25,30184 0 0 0,30184 1,207359
344 70,85 23,5 24,23935 24,49166 0,739355 3,14619 0,991657 4,219817
345 71,85 23 23,50606 23,71189 0,506063 2,200273 0,71189 3,095175
350 76,85 18 20,21239 20,22603 2,212387 12,29104 2,22603 12,36684
353 79,85 18,5 18,5 18,42538 1,78E-14 9,6E-14 -0,07462 -0,40338
357 83,85 17 16,47842 16,31108 -0,52158 -3,06809 -0,68892 -4,0525
363 89,85 14 13,91901 13,6543 -0,08099 -0,57851 -0,3457 -2,46931
367 93,85 12,5 12,4758 12,16736 -0,0242 -0,19361 -0,33264 -2,66111
371 97,85 11 11,20866 10,86934 0,208657 1,89688 -0,13066 -1,1878
373 99,85 10,5 10,63335 10,28255 0,133354 1,27004 -0,21745 -2,07098
378 104,85 9 9,343755 8,973466 0,343755 3,819505 -0,02653 -0,29482
Iz prethodne tabele vidimo da su greke dosta male (u granicama do 12,5% za obje funkcije) to znai da se karakteristike mogu upotrijebiti. Iz tabele se vidi da su esta i deseta kolona interesantne zbog veoma male greke za prvu funkciju, ali treba da znamo da je upravo ta prva funkcija 1() generisana koritenjem te dvije take.