3Sak

raln

i kul

turn

o-p

ovije

sni v

odič

Kutina

4 Stara slika legende o Sniježnoj Gospi

1

Andrija Lukinović

KUTINA - ŽUPA I ŽUPNA CRKVACrkva Majke Božje Snježne, koja dominira kutinskom panoramom, jednobrodna je ba-

rokna izdužena građevina duga 19 hvati odnosno 35 m, od čega 10 m otpada na svetište, a ostalo na crkvenu lađu. Širina lađe iznosi 12 m, a svetišta 8 m. Svetište je dugo 10 m, lađa 25 m. Svetište je visoko 11 m, a lađa 14 m. Crkva je orijentirana prema zapadu. Nad glavnim pročeljem uzdiže se barokni zvonik visok 40 m. Četverokutna prizma zvonika po-dignuta je ispred crkvene lađe, a ispod zvonika glavni je ulaz u crkvu. U zvoniku su četiri zvona. Raskošna barokna kupola iznad zvonika prekrivena je bakrenim limom, a iznad nje se diže pozlaćeni križ s jabukom.

Na južnoj strani crkve je pobočni ulaz ispred kojeg je podignut trijem na četiri stupa. Na istoj se strani nalazi sakristija iz koje se ulazi u svetište.

Crkvu okružuje oko tri m visoki zid koji čini četverokut s 55 m dugim stranicama. Uz južnu stranu zida podignute su arkade otvorene prema unutarnjoj strani cinkture. Na za-padnoj i južnoj strani su portali, odnosno ulazi u cinkturu.

Smještaj. Stanovništvo. Grad Kutina leži na jugoistočnim padinama Moslavačke gore, uza željezničku prugu Zagreb - Novska i autocestu Zagreb - Lipovac. Središtem grada pro-lazi stara cesta istog smjera koja se u gradu račva prema Garešnici. Danas Kutina ima sta-tus grada u Sisačko-moslavačkoj županiji s poznatom tvornicom Petrokemija te pogonom elektronske industrije SELK, obrtništvom, trgovinom, više osnovnih i srednjih škola. U Kuti-ni djeluje Muzej Moslavine i više kulturnih i športsikih društava. Prema popisu stanovnika 2001. godine Kutina broji 14.999. stanovnika.

U povijesnim vrelima Kutina se prvi puta spominje 1256. godine. To je usputno spo-minjanje u međašenju upravne župe Garić. Nesumnjivo već tada, bila je naselje. Stanovni-ci su, poput ostalih sela, bili kmetovi zemaljske gospode obitelji Roh de Decse ili baruna Čupora Moslavačkih. Povijest je zabilježila posjet jednog kralja Kutini. Bilo je to 23. kolovoza 1398. godine kada je kralj Žigmund bio u Kutini i tu izdao jednu ispravu garićkim pavlinima.

Prema šturim srednjovjekovnim podacima teško je utvrditi pravu sliku o tadašnjoj Kuti-ni. Podaci o Gornjoj i Donjoj te Velikoj i Maloj Kutini upućuju da se pod pojmom Kutina može razumjeti šire područje od samog naselja pod tim imenom. Postoje podaci o utvrdama u Kutini i oko Kutine

Povijest župe. Župa u Kutini spominje se u znamenitom popisu župa Čazmanskog arhiđakona u Statutima Zagrebačkog kaptola 1334. godine. Sigurno je župa mnogo stari-ja i spada u red onih župa za koje kažemo da postoje “od pamtivijeka”. godine1334. spo-menuta je župna crkva Svih Svetih i kapela Sv. Katarine u Kutini. Jedna od tih dviju crkava stajala je na mjestu današnje župne crkve, no ne može se sa sigurnošću reći koja. Za crkvu Sv. Katarine znamo da je 1429. godine bila župna crkva, a župnik joj je bio Nikola Grgurov

Iako znamo za imena nekoliko kutinskih župnika iz 15. i 16. stoljeća, 1429. godine Nikola, 1441. Demetrije, 1442. Juraj, 1466. Toma, 1473. Nikola, 1501. Jakob, 1510. Nikola, nemoguće je nešto pobliže reći o župi i zbivanjima u njoj. Zna se da je župa od pamtivijeka

1

Andrija Lukinović

KUTINA - ŽUPA I ŽUPNA CRKVACrkva Majke Božje Snježne, koja dominira kutinskom panoramom, jednobrodna je ba-

rokna izdužena građevina duga 19 hvati odnosno 35 m, od čega 10 m otpada na svetište, a ostalo na crkvenu lađu. Širina lađe iznosi 12 m, a svetišta 8 m. Svetište je dugo 10 m, lađa 25 m. Svetište je visoko 11 m, a lađa 14 m. Crkva je orijentirana prema zapadu. Nad glavnim pročeljem uzdiže se barokni zvonik visok 40 m. Četverokutna prizma zvonika po-dignuta je ispred crkvene lađe, a ispod zvonika glavni je ulaz u crkvu. U zvoniku su četiri zvona. Raskošna barokna kupola iznad zvonika prekrivena je bakrenim limom, a iznad nje se diže pozlaćeni križ s jabukom.

Na južnoj strani crkve je pobočni ulaz ispred kojeg je podignut trijem na četiri stupa. Na istoj se strani nalazi sakristija iz koje se ulazi u svetište.

Crkvu okružuje oko tri m visoki zid koji čini četverokut s 55 m dugim stranicama. Uz južnu stranu zida podignute su arkade otvorene prema unutarnjoj strani cinkture. Na za-padnoj i južnoj strani su portali, odnosno ulazi u cinkturu.

Smještaj. Stanovništvo. Grad Kutina leži na jugoistočnim padinama Moslavačke gore, uza željezničku prugu Zagreb - Novska i autocestu Zagreb - Lipovac. Središtem grada pro-lazi stara cesta istog smjera koja se u gradu račva prema Garešnici. Danas Kutina ima sta-tus grada u Sisačko-moslavačkoj županiji s poznatom tvornicom Petrokemija te pogonom elektronske industrije SELK, obrtništvom, trgovinom, više osnovnih i srednjih škola. U Kuti-ni djeluje Muzej Moslavine i više kulturnih i športsikih društava. Prema popisu stanovnika 2001. godine Kutina broji 14.999. stanovnika.

U povijesnim vrelima Kutina se prvi puta spominje 1256. godine. To je usputno spo-minjanje u međašenju upravne župe Garić. Nesumnjivo već tada, bila je naselje. Stanovni-ci su, poput ostalih sela, bili kmetovi zemaljske gospode obitelji Roh de Decse ili baruna Čupora Moslavačkih. Povijest je zabilježila posjet jednog kralja Kutini. Bilo je to 23. kolovoza 1398. godine kada je kralj Žigmund bio u Kutini i tu izdao jednu ispravu garićkim pavlinima.

Prema šturim srednjovjekovnim podacima teško je utvrditi pravu sliku o tadašnjoj Kuti-ni. Podaci o Gornjoj i Donjoj te Velikoj i Maloj Kutini upućuju da se pod pojmom Kutina može razumjeti šire područje od samog naselja pod tim imenom. Postoje podaci o utvrdama u Kutini i oko Kutine

Povijest župe. Župa u Kutini spominje se u znamenitom popisu župa Čazmanskog arhiđakona u Statutima Zagrebačkog kaptola 1334. godine. Sigurno je župa mnogo stari-ja i spada u red onih župa za koje kažemo da postoje “od pamtivijeka”. godine1334. spo-menuta je župna crkva Svih Svetih i kapela Sv. Katarine u Kutini. Jedna od tih dviju crkava stajala je na mjestu današnje župne crkve, no ne može se sa sigurnošću reći koja. Za crkvu Sv. Katarine znamo da je 1429. godine bila župna crkva, a župnik joj je bio Nikola Grgurov

Iako znamo za imena nekoliko kutinskih župnika iz 15. i 16. stoljeća, 1429. godine Nikola, 1441. Demetrije, 1442. Juraj, 1466. Toma, 1473. Nikola, 1501. Jakob, 1510. Nikola, nemoguće je nešto pobliže reći o župi i zbivanjima u njoj. Zna se da je župa od pamtivijeka

2

pripadala Čazmanskom arhiđakonatu. Nesumnjivo je stanovništvo u cijelosti bilo katoličke vjere. Čitava je Moslavina do Turaka bila za ono vrijeme gusto naseljena, što svjedoči veliki broj župa u popisu Zagrebačkog kaptola.

Kutinska je župa tijekom turske vladavine do temelja opustošena i utrnula. Stanovnici su, kao i u drugim krajevima koje su Turci zaposjeli, morali napustiti svoje domove, mnogi izginuli, odvedeni u zatočeništvo, a jedan dio je prihvatio islam. Tek je neznatan broj katoli-ka uspio na tim prostorima preživjeti osmanlijsku tiraniju i sačuvati vjeru svojih predaka. Od nekadašnje velike zidane župne crkve nakon izgona Turaka ostale su samo ruševine. O po-stojanoj i trajnoj djelatnosti župe nije moglo biti ni govora. Svećenici su se među napuštenim pukom tajno i vrlo rijetko pojavljivali i odlazili pred opravdanim strahom za vlastiti život na sigurnija područja.

Nakon izgona Turaka počelo se s organizacijom redovite crkvene uprave. Godine 1699. osnovana je, točnije obnovljena župa u Osekovu, koja je obuhvaćala kutinsko područje. Tada se ujedno Kutina spominje prvi put poslije izgona Turaka, kao filijala Osekova. Ondje je tada postojalo malo mjesto za bogoslužje. Bio je to nezatvoreni prostor s oltarom na kojem se nalazila slika Sniježne Gospe. Kod odbornika se čuvao pribor za bogoslužje.

Godine 1701. u zapisniku Kanonske vizitacije nalazi se popis žitelja Kutine, Repušnice i Husaina. Te je godine unutar ruševina stare crkve sagrađena drvena kapelica. Radilo se očito o ruševinama velike srednjovjekovne crkve, »koja je tu stajala prije turske najezde«. Od te je crkve još uvijek stajao ruševan zidani zvonik i dva zida. Taj zvonik i zidovi urušili su se poslije vizitacije 1710. godine prema bilješci vizitatora Branjuga 1715. godine. Spomenuta kapela bila je blagoslovljena na blagdan Presv. Trojstva 1701. godine. Vizitator spominje i sliku historijata Snježne Gospe koju je kapeli darovao Šimun Stuparić, župnik i dekan u Ivanić gradu. Slika je sačuvana do danas i čuva se u sakristiji crkve. Ona je prema tome najstariji umjetnički predmet koji posjeduje župna crkva i cijela župa. Na području župe nalazila se tada ruševna kapela Duha Svetoga na Gojlu.

Dokument o ponovnom utemeljenju župe u Kutini nije sačuvan i točan datum njezine obnove nemoguće je ustanoviti. Glede toga postoji nekoliko zbunjujućih zapisa toga vremena. Naime, čazmanski arhiđakon Juraj Funtek obavio je kanonsku vizitaciju u Osekovu 9. siječnja 1709. godine. Kutinu nije ni spomenuo. Funtekov nasljednik arhiđakon Grgur Paravigić obišao je arhiđakonat 1710. godine. On je zbunjujuće naslovio zapisnik kanonskog pohoda Kutine: »Kutinska župa, novo podignuta ili bolje koju se ima podići u čazmanskom arhiđakonatu«. Nije jasno zašto je gornjim naslovom Paravigić doveo u sumnju osnutak župe u Kutini. U svom zapisniku vizitacija sadrži sve točke koje se nalaze u zapisnicima ostalih župa. Tu je župna crkva na »cirkvenom berdu«. On ju pak naziva »za sada župna«, a u daljnjem tekstu je zove crkva ili kapela. U njoj je oltar, u njoj se čuva euharistija i sveta ulja. Župni stan je četvrt sata udaljen od crkve u »donjem naselju zbog straha od razbojnika«. Postoji dapače i župnička nadarbina od dvadeset jutara. Štoviše, isti vizitator nabraja sela koja pripadaju župi: Kutina s 55 kuća, Repušnica 25, Husain (»Oszagyn potok«) 18 i Ilova sa 16 kuća. Prema ovom zapisu ne bi trebalo sumnjati da je župa tada postojala. Zašto je Paravigić u naslovu njezino postojanje stavio pod upitnik, ostaje nejasno?

Arkade na južnoj strani cinkature

32

ZUSAMMENfASSUNgDie Pffarkirche Maria Schnee in Kutina ist eine der größten und schönsten spätbaro-

cken Kirchen im Zagreber Erzbistum. Sie nimmt eine dominierende Stellung im Panorama von Kutina ein, einder kleinen Stadt die schon 1256 erstmals in den geschichtlichen Quel-len erwähnt wird. Die mittelalterliche Kirche wurde zur Zeit de Herrschaft der Türken über diesen Gebiet zerstört und auf ihren Grundmauern wurde dann Mitte des 18. Jhs. die hue-tige, 35 m lange und 12 m breite Kirche errichtet deren Glockenturm 40 m hoch ist. Es ist ein spätbarocker Bau mit reicher Stuckdekiration und Wandmalereien sowie einer schönen spätbarocken Inneneinrichtung.

Der Hauptaltar ist ein monumentales Werk des Zagreber Bildhauers Joseph Weinacht aus dem Jahr 1746. Der Altaraufbau nimmt die ganze Breite des Altarraums ein und berührt mit seiner Spitze das Gewölbe der Apsis. Der mittlere Teil wird in Gleichmäßigen Abständen durch glatte Säulen gegliedert, drei auf jeder Seite der zentralen Nische mit ihrem barocken Rahmen. In dieser Nische steht die große Figur der Kirchenpatronin Maria Schnee umgeben von zahlreichen Heiligen zwischen den Säulen. Der Altar ist zweifellos eine der schönsten Schöpfungen des Barock in Nordkroatien entstanden unter dem Einfluss der Bildhauerkunst der Steiermark, besonders der Habtstadt Graz.

Die große Kanzel wird dem Zagreber Bildhauer Franz Anton Straub zugeschrieben, dem jüngsten Mitglied der bayerschen Bildhauerfamilie. Bemerkenswert sind die vier Evangeli-sten am Kanzelkorb sowie die figurenreiche Szene der Verklärung Christi am Schalldeckel. Die Kanzel ist ein Meisterwerk Franz Anton Straubs und eine der schönsten kanzeln des Spätbarocks in Kroatien.

Etwas später wurden zu Seiten des Triumphbogens zwei schöne, dem Leidenden Chri-stus und dem hl. Apostel Petrus geweihte Altäre aufgestellt, Werke eines anonymen einhei-mischen Meisters.

Die Barocke Inneneinrichtung wird durch zwei Beichstühle ergänzt die mit ihren Fi-gurengruppen und Ornamenten zu den seltenen erhaltenen und reich ausgestateten Bei-chstühlen in Kroatien gehören.

Den Haupteindruck spätbarocken Reichtums verdankt der Innenraum der Kirche in Kuti-na der Wandmalerei die zwischen den Jahren 1765 und 1769 entstanden ist. Beteiligt daran waren drei Maler. Einer von ihnen war Joseph Görner, von dem die zentrale Komposition am gewölbe des Kirchenschiffs stammt, die von den Darstellungen der Apostel umgeben ist. Trotz ihres bescheidenen künstlerischen Wertes spiegeln sich in Görners Werk Einflüsse der spätparocken Malerei des mitteleuropäischen Kultur- und Kunstkreises und seiner großen Protagonisten, Franz Anton Maulbertsch und Martin Johann Schmidt.

Die Ikonographie der Wandmalerei umfasst die Römische Legende (von Maria Schnee) und Szenen aus dem Marienleben im Altarraum, während im Kirshcenschiff des Erlösungswerk Jesu dargestellt ist. In den kleinen Kartuschen innerhalb der Stuckdekora-tionm befinden sich Darstellungen der Symbole der Jungfrau Maria aus den Lauretanischen Litaneien und dem Kleinen Offizium.

33

Das Große Gemälde an der Südwand des Kirchenschiffes Auxilium in tribulatione ist eine der monumentalsten Kompositionen des Staffeleimalerei der zweiten Hälfte des 18. Jhs. in Nordwestkroatien. Dargesetellt sind sämtliche theologischen und kardinalen Tugenden auf denen der Mensch sein Leben aufbauen sollte um vor dem ewigen Feuer der Höhle be-wahrt zu werden, das durch brennende böse Geister unter dem Totenbett personifiziert wird.

Sechs owale Bilder im Altarraum mit den Darstellungen von Heiligen Schutzpatronen sund um 1767 entstanden. Ihre kompositionellen Strukturen sind einfach und schemati-siert - große Heiligengestalten im Vordergrund mit dem Blick auf Landschaften mit niedri-gem Horizont im Hintergrund.

Die Kirche in Kutina hat ihr ursprünglichen spätbarocken Erscheinungsbild bewahrt wel-ches sie dem großzügigen Patronat der Grafen Erdödy verdankt, ebenso wie den Bemühun-gen des verdienstvollen Pfarrherren Antun Pozojević.

SUMMARy The parish church of Our Lady of the Snow is among the largest and most beautiful late

Baroque churches in Zagreb archdiocese. It dominates the panorama of Kutina, a town first mentioned in the historical sources in 1256. The medieval church was devastated during the Turkish rule and a new one was built on its foundations in the mid-18th century, which has remained preserved to the present day. Its dimensions are 35 x 12 meters and it has a 40-meter tall belfry. It is a late Baroque building with the corresponding furnishing, deco-rated lavishly in stucco and painted entirely in frescoes.

The monumental main altar is work of sculptor Josip Weinacht from Zagreb and was constructed in 1746. It occupies the entire surface of the apse in the sanctuary. Most of the main wall is evenly divided by smooth pillars, three on each side, somewhat more to the side from the central niche and set in a baroque framework. The niche contains a lar-ge sculpture of Our Lady of the Snow. It is doubtlessly one of the most beautiful baroque achievements in Croatia and reveals an influence of Styrian baroque sculpture, especially of Graz. The pulpit has been attributed to sculptor Franjo Štraub from Zagreb and is consi-dered one of the most beautiful late baroque pulpits in Croatia. It is adorned by sculptures of the four Evangelists and a scene of the Transfiguration on the baldachin. There are two beautiful, somewhat later side altars at the triumphal arch, made by an anonymous local master and dedicated to Christ in Passion and St Peter the Apostle. The church furnishing has been complemented by two confessionals, exceedingly well preserved and lavishly decorated Croatian examples.

The church of Kutina owes its impression of late Baroque extravagance mostly to its mural paintings, created in several periods from 1765 to 1779. They were made by three painters, among them Joseph Görner, who painted the central composition on the vaulting

34

of the church nave and the apostles surrounding it. Despite its modest artistic value, Gör-ner’s work reveals the influence of late Baroque painting of the Central European artistic circle and its distinguished protagonists, such as Franz Anton Maulbertsch and Martin Jo-hann Schmidt. The iconographic themes comprise the Roman Legend and scenes from Ma-ry’s life in the sanctuary, while Christ’s salvific work is depicted in the nave. The miniature cartouches within the stucco contain symbols of the Virgin from the litanies of Loreto and the Officium Minor.

The large painting on the southern wall, Auxilium in tribulatione, is one of the most monumental compositions of easel painting from the late 18th century in northeastern Cro-atia. It shows all the theological and cardinal virtues on which one should base one’s life in order to be spared the flames of Hell, personified in the burning demons crouching un-der the deathbed.

The six oval paintings of patron saints, located in the sanctuary, were made around 1767. Their compositions are simple and schematised - consisting of the saintly figures in the foreground and the space opening up towards a landscape of low horizon in the background.

The church of Kutina has preserved its original late Baroque atmosphere owing to the generour patronage of the Counts of Erdödy and especially to the genius of parish priest Antun Pozojević.

35

OBNOVA CRKVE SV. MARIJE SNJEŽNE U KUTINI(2008. - 2010.)

Poslije drugog izdanja Vodiča u župnij crkvi nije bilo znatnijih promjena glede njezina umjetničkog inventara. No, obavljeni su poprilični zahvati na obnovi krova kako bi se crkva i inventar što više zaštitili.

Cijela je akcija započeta 2008. godine izradbom projekata struče obnove. Župa je osi-gurala sredstva da bi se projekt mogao ostvariti. Program obnove ostvaren je projektima tvrtke Kašik iz Križevaca, a koje je odobrilo Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Sisku. Nositelj izvedbenih radova bila je natječajem odabra-na tvrtka DOM – ING iz Siska.

Prvim projektom iz 2008. g., a čija je ukupna vrijednost radova 489.736,26 kuna obnova je obuhvatila sanaciju cintora, bočnih kula i kapelice crkve Sv. Majke Božje Snježne. Sana-cijom krovišta povećana je stabilnost građevine, a što je osobito vrijedno osigurana je kva-litetna i sigurna odvodnja krovnih voda. Izbor ugrađenog materijala u potpunosti se uklopio u temeljnu graditeljsku koncepciju.

Radovi unutar crkve Sv. Marije Snježne obavljeni su dvije faze. Prvim, usvojenim 2009. godine, vrijednosti 698.304,45 kuna uređena je lađa crkve. Sanacija je između ostalog tra-žila pažljivu demontažu postojećeg poda na sjevernoj strani krovišta od dasaka i zaštitne folije, opsežnije zidarske, tesarske, limarske, ali i elektroničke radove, posebno uz gromo-bransku instalaciju.

Drugi projekt u koji je uloženo 568.018,12 kuna obuhvatio je svetište i sakristije. Nakon temeljito obavljenih i nadziranih radova koncem 2010. godine, primopredajom ustanovljeno je da kakvoća radova odgovara propisima, standardima i pravilima struke. Svi radovi pri-hvaćeni su od strane nadležnog Konzervatorskog zavoda. Osobito je korisno da je prostor crkve zaštićen od prodora vode kroz pokrov. Naime u cilju zaštite u prvom rasteru konstruk-cije izvedeno je daskanje krovišta s postavom zaštitne folije. U dokaz kakvoće radova ide najavljen oblik sanacije - ukoliko uslijedi pad leda ili snijega te dođe do razbijanja crjepova predložena je mogućnost ugradnje električnog grijača na kapi tornja.

Dragutin Papić, župnik

36

Kutina, Glas Koncila, Zagreb 2012.Biblioteka: Sakralni kulturno-povijesni vodiči • Br. 2.

Copyright: Glas Koncila, Kaptol 8, 10000 ZagrebIzdavači: Glas Koncila i Rkt. župa Kutina

Za izdavača: Stjepan PogačićUrednik: Andrija Lukinović

Tekstovi: Doris Baričević, Andrija Lukinović, Mirjana Repanić-BraunTisak: Grafika Markulin, Lukavec

Treće izdanje tiskano u studenom 2012.ISBN: 978-953-241-369-4

Izvori: Arhiv župe Kutine, Spomenica, Prothocollum decisionum; Nadbiskupski arhiv Zagreb, Kanonske vizitacije arhiđakonata Čazma 106/I-111/VIIa; Gušće 44/XVI; Nadbiskupski duhovni stol, Protokoli 1771, Prothocolla varia 10, Matice umrlih svećenika; Hrvatski državni arhiv, Matične knji-ge br. 564-574; CD XVIII p. 352; Povijesni spomenici Zagrebačke biskupije VI str. 273.

Literatura: Doris Baričević, Članovi kiparske obitelji Straub u Hrvatskoj, Peristil br. 35-36, Za-greb 1992/93, str. 199-200; Doris Baričević, Josephus Weinacht, sculptor Zagrabiensis. Rad JAZU, knj. 381, Zagreb 1978, str. 73-94; Josip Buturac, Kutina, uz 200. obljetnicu župne crkve, Zagreb 1977; J. Buturac, Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine, Starine JAZU br. 59, Za-greb 1984, str. 43-107; J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb 1991; Anđela Horvat, barok u kontinentalnoj Hrvatskoj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb 1982, str. 15-381; Marija Mirković, Iluzionističko slikarstvo, Sveti trag, katalog izložbe, Zagreb 1994, str. 271-300; Stjepan Pavičić, Moslavina i okolina, Zbornik Moslavine I, Kutina 1968, str. 8-165; Mirjana Repanić-Braun, Sakral-no štafelajno slikarstvo baroknog razdoblja, Sveti trag, katalog izložbe, Zagreb 1994, str. 341-370; Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Zagreb, 1995; Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike za-padnog kršćanstva, Zagreb 1979.

Fotografije: Bernard Čović: naslovnica, str. 8, 12, 19, 20, poleđina naslovnice Doris Baričević: str. 11 Fototeka Instituta za povijest umjetnosti: str. 7, 9, 15 Mario Braun: str. 5, 23, 25, 27, 29 Mario Dujić: str. 16-17 Nedjeljko Pintarić: str. nutarnja korica, 3, 13 Župna fototeka: str. 18

Župni ured Kutina, Crkvena 65, tel. (00385) 044 / 683 - 271Župna crkva: sv. mise nedjeljom i blagdanom u 9, 11 i 18 sati.Radnim danom sv. misa u 18 sati.Svaki dan u 17.30 sv. krunica.Husain: sv. misa nedjeljom i blagdanom u 16 sati.

Cijena: 20,00 kn

5

1. Glavni oltar. 2. Oltar Trpećeg Krista. 3. Oltar sv. Petra. 4. Propovjedaonica. 5. Ispovjedaoni-ce. 6. Slika Pomoć u Nevolji. 7. Sakristija. 8. Pjevalište. 9. Zvonik. 10. Južni ulaz s trijemom.

1. Molitva na Maslinskoj gori. 2. Krista uhitiše. 3. Krist pred Kajfom. 4. Krist pred Pila-tom i Bičevanje. 5. Krunjenje trnovom krunom. 6. Krist na križnom putu. 7. Uzašašće. 8. Preveto Trojstvo i Svi Sveti. 9. Uznesenje Marijino. 10a-h Apostoli. 11a-d Evanđelisti. 12a U domu patricija Ivana i njegove žene. 12b Viđenje patricija Ivana i njegove žene. 12c Snijeg u Rimu. 12d Pred papom Liberijem. 12e Papa s pratnjom na Eskvilinu. 12f. Crkva Gospe Snježne u Kutini. 13a Predaja škapulara Šimunu Stocku. 13b Majka Božja škapularksa. 13c Škapular štiti umirućeg.

Tlocrt župne crkve (D. Stepinac)

7

10

1

3 6 5

8 9

54

2

Tematski prikaz slika na stropu

2