Kulturne perspektive i znanstvena...

IzvorničlanakUDK001.8:165.9 001.1:130.2

Primljeno2.9.2014.

Mislav JežićSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

Kulturne perspektive i znanstvena metodologija

SažetakU pluriperspektivnoj integrativnoj bioetici povezuju se, interdisciplinarno, multidiscipli-narno i čak transdisciplinarno, ne samo razne pojedine znanosti nego i njihove grane, po-lja, pa čak i sva područja znanosti. Filozofska bioetika, dakle humanistička struka, može se tako povezati s biomedicinskim kliničkim slučajevima koji postavljaju etičke probleme, s biotehničkim rješenjima u proizvodnji hrane koja mogu otvarati etička pitanja, s tehničkim rješenjima koja se pri tome primjenjuju (npr. u intenzivnome stočarstvu ili poljoprivredi), s matematičkim, dakle općeznanstvenim, i prirodoznanstvenim znanjima koja su pretpo-stavka tih biomedicinskih prosudaba, kao i biotehničkih i tehničkih rješenja, kao i s društvenoznanstvenim i humanističkim istraživanjima o društvenim, gospodarskim, ekološkim i moralnim posljedicama kršenja nekih etičkih ili bioetičkih načela.No kako integrativna bioetika uključuje i pluriperspektivan pristup, ona uza znanstvene metode uzima u obzir i kulturne perspektive u kojima znanstvena djelatnost dobiva širi, nerijetko i različit, životni smisao. Ako samo natuknemo– da je spoznaja u staroj Helladi za Platōna imala smisao da se postane »bolji i ljepši«

etičkim usavršavanjem u pravednosti u odnosu prema drugima u društvu, pa i usklađi-vanjem gibanja uma s gibanjima nebeskih pojava, te spoznajom samoga sebe; a da je za Aristotela imala uzrok u našem divljenju (thaumázein) i težnji svakoga čovjeka za znanjem, bilo da se radi o području spoznaje prirode (fizika, zoologija i dr.) ili društva (politika, pravo i dr.) ili prvih načela (prva filozofija), ili pak o praktičkoj vrlini (etika) i poietičkome stvaralaštva (poetika, retorika),

– da je u Indiji za dio brahmanista mogla značiti znanje kako točno očuvati jezik i smi-sao svetih spisa Veda, a za dio njih kako spoznati logičke, matematičke, astronomske ili medicinske zakonitosti, da je za buddhiste spoznaja značila put napredovanja u znanju, ćudoređu i unutrašnjem iskustvu, a za jedne i druge put k postizanju obuhvatnije svijesti, dobra i oslobođenja od zla i patnje za ljude i sva bića te konačnoga duhovnog oslobođe-nja, – da je u Kini u konfucijanizmu smisao istraživanja svih stvari imao korijen i krajnju svrhu u oplemenjivanju vlastite osobe (počev od Sina Neba do obična puka) koje je onda imalo za posljedicu uređenje država i mir u svijetu,

– a da je u novovjekoj Europi od 17. stoljeća istraživanje dobilo zadatak da ostvari korist za ljude, bilo u empirističkoj varijanti u Francisa Bacona, ili u racionalističkoj u Renéa Descartesa, čime je pridoneslo razvoju empirijskih znanosti, tehnike i tehnologije, kojim je Zapad prestigao Kinu negdje u 18. stoljeću i nastavio s do tada neviđenim i sve bržim tehnološkim napretkom do danas koji se sada opet širi i u sve druge dijelove svijeta,

– te da je takav znanstveni, osobito prirodoznanstveni, i tehnološki napredak sprva dobio teološko i teleološko tumačenje, a potom ga dijelom i odbacio (zamijenivši ulogu Bož-je providnosti ljudskim napretkom), a danas se stavlja u društvenoznanstveni, i to gos-podarskoznanstveni, ekonomistički, kontekst kojim sve više dominira managerski način upravljanja i interes financijskoga kapitala kao društvene »energije« koja sve potpunije regulira znanost i ljudsku uporabu svih prirodnih energija i izvora,

– pa, iako je još razmjerno nedavno na Zapadu, u 19. stoljeću, u duhu klasične njemačke filozofije poduzeta obuhvatna reforma sveučilišne naobrazbe i znanstvenoga, pa i empi-rijskoga istraživanja, koja je još objedinjavala spoznaju, korist i razvoj ljudske osobe i njena odgovorna odnosa prema svijetu, i ona se još poštuje na najboljim američkim sve-učilištima, da je ipak na drugima, pa tako i na većini europskih, nametnuta nova reforma krajem 20. i početkom 21. stoljeća koja znanstveno istraživanje podvrgava spomenutomu managerskomu upravljanju i interesu financijskoga kapitala,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(471–485)

M.Ježić,Kulturneperspektiveiznanstvenametodologija472

onda možemo s jedne strane vidjeti da se neće u sve te kulturne kontekste jednako uklapati svaka znanstvena metodologija, pa tako ni u moderni kontekst, bez obzira na njenu spo-znajnu točnost i vrijednost. S druge strane, bez toga kulturnoga (ili duhovnoga – kako bi se reklo u njemačkoj tradiciji) konteksta ne može se odrediti smisao znanstvenoga istraživanja u pojedinoj kulturi, ni u pojedinome, pa tako ni u modernome razdoblju, kao ni u bioetičko-me kontekstu koji se nazire kao jedina mogućnost budućega opstanka. Štoviše, bez kulturne se perspektive iz same znanstvene metodologije ne bi ni moglo doći do ikakva odgovora o životnome smislu i svrsi znanosti uopće, pa tako ni o bioetičkome vrjednovanju posebnih znanstvenih metoda i pristupa za opće dobro i dobro života na našem planetu.

Ključne riječiznanstvenametodologija,kulturneperspektive,staraHellada,Indija,Kina,novovjekaEuropa,spoznaja,ljudskaosoba,dobit,financijskikapital,etika,bioetika

Pluriperspektivna integrativna bioetika

U pluriperspektivnoj integrativnoj bioetici povezuju se interdisciplinarno,multidisciplinarnoičaktransdisciplinarnonesamoraznepojedineznanostinegoinjihovegrane,polja,pačakisvapodručjaznanosti.Filozofskaetika,daklehumanističkastruka,možesetakopovezatisbiomedicinskimkliničkimslučajevima(npr.pojavaneuroloških,mentalnih,ilismrtonosnihidrugihbolesti)kojipostavljajuetičkeprobleme,sbiotehničkimrješenjimauproizvodnjihranekojamoguimatiposljedicepozdravljeilidobrobitljudiiliživotinja(npr.»kravljeludilo«),stehničkimrješenjimakojaseprimjenjujunaživabićailiimajuposljediceponjih(npr.uintenzivnomestočarstvuilipoljoprivredi,ukemijskojindustrijiitd.),smatematičkim,dakleopćeznanstvenim,isprirodo-znanstvenim znanjima koja su pretpostavka tih biomedicinskih prosudaba,kaoibiotehničkihitehničkihrješenja,aisamasemogutemeljitinaetičkiupitnimmetodama(npr.pokusimanaživotinjama),kao i sdruštvenoznanstvenim istraživanjimaodruštvenimposljedicamakršenja nekih etičkih ilibioetičkihnačelaupolitici,gospodarstvu,ekologijiiličakznanosti(dokojihmožedoćinpr.uslijedspecifičnoshvaćeneslobodeznanstvenihistraživanjauprirodnimznanostimaidrugimakojeseiznjihizvode).1

Nokakotakozacrtanaintegrativnabioetikauključujeipluriperspektivanpristup,onauzaznanstvenemetodeuzimauobzirikulturneperspektiveukojimaznanstvenadjelatnostdobivaširi,pairazličit,životnismisao.

Kako se u moderno doba poimlje znanost?

Znanošćusedanasnazivaskuppodručjaznanjaukojimasedospoznajadolaziznanstvenommetodomkojomsepojedinepojavesnekogaodtihpodručjapodvodepodracionalnoformuliraneopćezakone,ilisustavtakvihformulailiformulacija,kojičinihipotezuiliobjasnidbenimodel.Takoformuliraniopćizakoniomogućavajuobjašnjenjepojavaipredviđanjenjihovapojavljivanja.Akosepredviđanjaostvarujupripromatranjuili,gdjejemogućetimeubrzatipromatranje,pripokusima, time se formulacije racionalnopretpostavljenihzakonapotvrđuju,verificiraju.Akosepredviđanjanepotvrđuju,formulacijesezakonaopovrgavaju,falsificiraju.Uiskustvenojjeznanostinemogućedoćidoiscrpnaikonačnapotvrđivanjapretpostavljenazakona,odnosnohipotezeilimodela,aliponavljanapotvrđivanjakumulativnopovećavajuvjerojatnosttočnostiobjašnjenjapretpostavljenimzakonom,odnosnohipotezomilimodelom.Objasnidbenimodelivišegastupnjasloženostiivišegastupnjapotvrđenosti(kojauiskustvenojznanostinikadanijekonačna)smijusezvati



teorijama.Sdrugejestrane,opovrgnućeformuliranazakona,odnosnohipotezeilimodela,možebitiikonačno.Znanostjedakleponaravisvojemetodetraženjenajvjerojatnijega,najjednostavnijegainajobuhvatnijegazakona,hipotezeilimodela,kojisenikadanemožekonačnopotvrditi,agdjekadasemožekonačnopobiti.2

Zatodobrasuvremenaznanostpočivanakritičnostiisumnji,anenavjeri,jošmanjelakovjernostiilipraznovjerju.Tkopakvjerujeuznanost,neshvaćanjenubit,lakovjeranje,aakoodnjepraviaspolutnuistinu,praznovjeranje.Prijenegonastavim,trebanapomenutidaseodtakveslikeempirijskezna-nosti,ukojojsetraženajboljaracionalnaobjašnjenjapojava,razlikujudvijeznanostikojenisuempirijske,niprirodnenidruštvene,negoopće,atosulogikaimatematika.Onenepodliježupotvrđivanjuiopovrgavanjuiskustvom,nego samo razumom:moraju iz svojih pretpostavaka, aksioma i postulata,dokazivatisvojeteoremeilipobijatikrivetvrdnje.(Zanjihnevrijedidasenemogukonačnopotvrditi,nidajeuvijekmogućedasejednomopovrgnu.)Moglobiserećidasuupravozatooneposlužilekaoumskiinstrumenti ilimetodeuempirijskimznanostima.No tupostoji ineka razlika:doknpr.ubiologijisistematikabiljakaiživotinjakojujeproveometodombinarnenomenklatureCarlvonLinnésredinom18.stoljeća,paionakojujeomogućilaevolucijskateorijaCharlesaDarwinau19.stoljeću,počivanaaristotelovskojlogicikojomsepojmovi,sudoviizaključcitemeljenarazlikovanjurodovaivrsta(razlika),dotleseufiziciiastronomijiuGalileaGalileia,JohannesaKep-leraiIsaacaNewtonaveću17.stoljeću,uBoškovićau18.inadaljedoMaxaPlancka,AlbertaEinsteina,paiPeteraHiggsau20.stoljeću,zaobjašnjenjefizikalnihpojava i sila,uzpromatranje ipokuse, rabimatematičkametodaformuliranjazakona.Možeserećidajeuhumanističkimznanostimalogičkametodaušlauglavnomprijeuuporabuodmatematičke,adastrukturalističkomodeliranjeobjasnidbenihmodelau jezikoslovlju, filologiji, semiotici, antropologijiidr.imalogičkihsrodnostinpr.srazmjerima,matricamaialgoritmima umatematici.Tako je deSaussureovo postuliranje triju sonantnihkoeficijenata (laringala)upraindoeuropskomesamoglasničkomesustavu izlogikestrukturnihrazmjeračekalopolastoljećanaempirijskupotvrduunovootkrivenimanatolijskimjezicima.Zapravosemožerećidasesvemutomumogunaćipretečevećuantiki.PrvisistematičariživotinjaibiljakabilisuupravoAristoteliTheophrast,ameđuistraživačimamatematičkihproporcijaizakonagibanjanebeskihtijelasvakakosemoguspomenutiAristarkhsaSama,EratostheniPtolemaij.OnisutonaravnomoglizahvaljujućiimatematičarimakakvisubiliPythagora,EukleidiliArkhimēd.Uantikisemoguspomenutiiprviznanstveniciupodručjuhuma

1

Usp. Čović, Ante (2004.), Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Zagreb, Pergamena; Čović,Ante (2006.), Pluralizam i pluriperspektivizam, Filozofska istraživanja 26 (1/2006) 101, 7–12; Čović,Ante (2007.), Integrativna etika i pluriperspektivizam, u: Integrativna etika i izazovi suvremene civilizacije.Zbornik radova prvog međunarodnog bioetičkog simpozija u BiH,Sarajevo, Bioetičko društvo u BiH, 65–75;Krznar, Tomislav (2011.),Znanje i destruk-cija. Integrativna bioetika i problemi zaštite okoliša,Zagreb,Pergamena.

2

Ovo se pojednostavljeno objašnjenje možeprovjeriti ili u enciklopedijama kao što suHrvatska enciklopedija,Encyclopedia Britannica itd., ilina internetu,npr.naWikipediji,iliupriručnicimaoznanstvenojmetodologiji,npr.Popper,KarlR. (2002.) [1959.],The Logic of Scientific Discovery,NewYork,NY,Routledge Classics; Godfrey-Smith, Peter(2003.), Theory and Reality, Chicago, UniversityofChicago.



nističkihidruštvenihznanosti,npr.upolitologijiiliuznanostioknjiževnostiAristotel,upovijestiHērodot,Thukydid,PolybijiliPompeijTrog,ujezikoslovlju grčki gramatičariDionysijThračanin iApollōnijDyskol, ili rimskiVarron,DonatiPriscian.

U kojoj kulturnoj perspektivi moderna znanost stoji?

Sadasevratimotemi.Usprkosnepotpunojizvjesnostiznanstvenihobjašnjenja,formuliranihzakonailiobjasnidbenihmodela,jednajeodsvrhakojimaznanosttežitadapojavekojeobjašnjavaracionalnoformuliranimzakonimamogneipredviđati,agdjejetomogućeipoželjno,daihmogneiizazivati,odnosnoproizvoditi.Utomesevidikorisnostznanostiinjenaupotrjebljivost,odnosnoprimjena,uproizvodnji.Timeulazimoukulturnuperspektivunovogavijekakojasedodušejošnijerazvilaupreporoduilirenesansi,negotekuempirizmuiuracionalizmu17.stoljeća,iodtadaseburnorazvijadonašihdana.IFrancisBaconiRenéDescartesizražujuu17.stoljećuočekivanjedaznanostposlužinesamospoznajinegoikoristi.Znanostkojaslužisamospoznajineslužikoristi,aonakojaslužiproizvodnjislužikoristi.Ipak,prijenoštoprijeđemonatuperspektivu,trebarećidasuiracionalizami empirizam ipak bitno pridonesli i spoznaji. SamDescartes je kao tvoracanalitičkegeometrijepovezaogeometrijusaritmetikomialgebromtakodaje time stvorio nov instrument imatematičkumetodu za precizno, jasno irazgovijetno, formuliranjenizamatematičkihzaključaka,aonda inizaprirodnihzakona.Leibnizjepotomrazviomatematičkuanalizu(kojujesvojataoiIsaacNewton),amatematičkajeanaliza,daklediferencijalniiinfinitezimalni račun, omogućila opet niz formulacija dalekosežnih spoznajaukasnijojempirijskojznanosti.Empirijskomsusepakznanošćubavili3ivećspomenutiznanstveniciGalilei,Kepler,Newton,Bošković,Planck,Einstein i svipotomnjiprirodoslovcidodanas.Neležistogaproblemniuracionalizmu,niuempirizmuopćenito,negounjimapridodatojnovovjekojzadaćistjecanjakoristi.Koristza ljudeopćenitobilabiprvjenstvenouupotrjebnojvrijednostipro-izvedenihproizvoda.Noznanostdjelujeukulturnomeidruštvenomekontek-stusvojegavremenapastogavlasničkiodnosiumodernomedruštvuodređujuučiju sekorist trebaupotrijebiti znanostuproizvodnji.Kakovlasnikproizvodnetvorniceilitvrtkenemožeupotrijebitisveproizvodeunjihovojupotrjebnojvrijednosti,zanjegajepravakoristodproizvodnjegotovosvihilibašsvihproizvodaležiuprometnojvrijednostiproizvodakaorobe,naimeudobiti,profitukojimudonose.Kakoćesenjegovadobitreguliratiilidereguliratidržavnimilimeđunarodnimpropisima,zakonima,dogovorimailiodlukama, kako će se postaviti odnos između privatne dobiti industrijskogaifinancijskogakapitalaidobrobitisvihčlanovadruštva,kolikoćetržištebitislobodno,individualiziranoilimonopolizirano,bezograničenjatržišnihmehanizamailiuokvirimaprihvatljivesocijalneiekološkepolitike,otomeovisiopćedobrodruštvaisvijeta.Danassutedilemenadsvođeneidvojbamaokorealnostiproizvodneekonomijeiprividnostifinancijskih»proizvoda«i»derivata«.Usvijetufinancija,uzprivatne idržavnebanke,20. jestoljećestvoriloimeđunarodneiglobalnefinancijskeinstitucijepoputBankezameđunarodnaporavnanja,SvjetskebankeiMeđunarodnogamonetarnogafonda.TuuvidiAdamaSmitha,KarlaMarxa,JohnaMaynardaKeynesailiAmartyeSenaidrugihmnogokažuoproizvodnjiiraspodjelibogatstava,ozakonima



tržišta idržavnojodgovornosti, ilioekonomijiblagostanja imehanizmimasiromaštva.No,činisedanamtrebajuinoviuvididasesnađemounovimokolnostimamoći,bogatstava,zlouporaba,neutraliziranihmehanizamanadzora,otkrićaiprikrivanjafinancijskihtransakcijakojestojeupozadininovesvjetskekrizeod2008.godinekojajeopetosjetnopovećalajazizmeđubogatihisiromašnih.Nemogućiućiusveteteme,spomenimosamoelementarnozapažanjedazakonponudeipotražnjenatržištuimadodušezapretpostavkuljudskepotrjebezbogkojihćeonikupovatirobu,alitržištemožerobunajvišeupotrjebnevrijednostiučiniti jeftinom,a robinajmanjeupotrjebnevrijednostidatinajvećuprometnuvrijednost.Donekle je to i poželjnoda ljudimanajpotrjebnijiproizvodibududostupni,npr.vodaihrana,alisesdrugestranetimejavljaopasnostda ljudikao radnici takođerunekimokolnostimapostanu jeftinarobaakoihjedovoljnoiliprevišenaponudi,padatobudeipoželjnostanjezaposlodavce.Drugajeopasnostzanormalnostživotnihvrijednostidasepravapotrjebaivrijednostonogaštojuzadovoljavavišenineznacijenitiijasnorazlikovatiodcijeneonogaštosekupuje.Atrećajeopasnostdavlasnicimaproizvodnihsredstavanajvećomopsjednutošćupostaneuvjeritimogućekupcedaimbašnjihovanajskupljaroba,iakomoždaimavrlomaluiliništavnuupotrjebnuvrijednost,najvišetreba.Stajusedruštvenimobičajima,simbolimadruštvenogapoložaja,ineumornompropagandomireklamomproizvoditiinametatiprividnepotrjebe.Toproizvodiinovestruke,kaoštosureklamniagentiiagencije,paiznanosti,kaoštosunekedisciplineekonomije,poslovnistudiji,proučavanjetržišta,atoznačiiproučavanjemogućegapsihološkogaisociološkogautjecajananj.Uzproučavanjeistineuznanosti,paiproizvodnjustvarnihroba,razvijajusei»znanosti«iliumijećaproizvodnjeprivida.Financijski»proizvodi«pripadajuuvrhunceproizvodnjeprividaiakosumnogiodavnaizmišljeniujednostavnijimverzijamaukockarnicamailiulihvarskojpraksi.Kakojeutakvudruštvupolitikauvezanaugospodarstvo,iprimaodnjega nerijetko narudžbe uz obećanja i prijetnje, u njoj se osobito snažno,abašdanas svesnažnije, razvijametodologijaproizvodnjeprivida.Postojitendencijadapolitičariposveprestanuvoditipolitikuiboritisezapolitičkeciljevetesepretvoreuprovoditeljenaručabaregionalnihiglobalnihmoćnikaiproizvođačeprividademokracije, iu svojimkampanjamaposveprestanuiznositipolitičkeprograme iprepuste se svojimstručnjacimazapublic re-lationsdaihsavjetujuštosvedaobećavaju,posvebezpokrića,radipobjedenaizborima.Ilikakoda,mijenjajućiznačenjapojmovimaiimenapojavama,građanimagovoretočnosuprotnoonomuštočineponarudžbisvojihnalogodavaca.Naravno,izlazjeizmoralnogaiegzistencijalnogaponoraupravousuprotnomesmjeru.Nije sve to znanost, ali sve je to društvenaperspektiva, a u potrošačkomedruštvu–jersuzavlasnikeproizvodnihpogonaostaliljudiiligrađanisamo

3

FrancisaBacona samoga tu baš nemožemoistaćikaoznanstvenika.Onjepisaoopravu,politici,povijesti,književnosti,aoprirodnimznanostima, na koje bi se njegova filozofijamoralaprimijeniti,imaojealkemijskeimagij-skepredodžbe.Stoganijetolikoznatannikaofilozofnikaoznanstvenik,kolikokaopoticateljorganiziranogaznanstvenogaradauznanstvenimustanovamaidruštvima,empirijskihistraživanja i mehaničkih izuma, osnivanjabotaničkihizoološkihparkova,daklekaojav

ni djelatnik sa širokim praktičnim vizijama.UspeosečakdopoložajalordakancelarazakraljaJamesaI.Baconjenažalostbionakrajuotpuštenizparlamentazbogkoristoljubivosti,naimekorupcije.Odnjegaseustoličiladvoznačnakrilatica»Znanjejemoć.«Ofilozofsko-znanstvenomeprinosuusp.npr.Kutleša,Stipe(1996.),FrancisBacon,u:Filozofija re-nesanse,ur.ErnaBanić-Pajnić,Hrestomatija filozofije,sv.3,Zagreb,Školskaknjiga.



potrošačinjihovihroba–razvijase ipotrošačkakultura,kulturaukojoj jenavećakoristakopotrošačiodlazeushoppingonakokakobivjerniciodlazilina sv.misu.Time se, naravno, kulturnaperspektivabitnopromijenila.A snjomeipoložajznanosti.Utječelitonametodologijuuznanosti?Toprvoutječenaocjenjivanjezna-nosti.Onasevišeneocjenjujeposvojimrezultatima,objasnidbenimdosezima,pravimotkrićimainovimsintezamaznanja,štobisvemogliocjenjivatisamoznanstvenicisustručnjacisami,većsetražimetodakojomćeposlodavciinjihovizajmodavci,bankari,moćipomoćusvojihčinovnikaizaposlenikaprocjenjivatiznanstvenike.Ionajenađenauscientometrijiilibibliometriji.To jemetodaunečemslična stvaranju»zvijezda«u»showbusiness-u«:okomesevišepišeigovori,otomevišeznamo,pajetajbolji!Noimaonaipakiozbiljnijustranu.Naravnodajepoželjnodanečijiznanstveniradimavišeodjeka:zatoje,prvo,važanodabirjezikakojirazumiješirečitateljstvo,drugo, izbor publikacije koja privlači širu znanstvenupubliku– to dodušemožeznačitidaonatojpubliciinudidobresadržaje,adabitomogla,moraihstrožeprobirati,iutomejevjerodostojnijastranascientometrije–i,treće,razvijanjemrežesuradnikailisustručnjakakojićeseuzajamnočitatiicitirati–štotakođermožebitiznakzajedničkihinteresa,poticanjazajedničkogaistraživanjaistihpojava,itimeuvećavatiizgledeuspjehatogaistraživanja–alisemoželakoizlorabitiidovoditi–dacitiramDFG,DeutscheForschungsgemeinschaft–do»snalaženja«stvaranjem»citatnihkartela«.Napokon,akoserazvijanjebazapodatakaradinakomercijalnojbazi,čudnojedaseslabouočavadatumoželakodoćido»sukobainteresa«jerćeposlodavciinjihovizajmodavcinastojatiprekobazapodatakaumrežitionečijijeznanstvenirad zanimljiv za njihovu proizvodnju, trgovinu i stvaranje profita.Ulazećiunečijekomercijalnebazepodatakavođenepremainteresimakomercijalnozainteresiranihsponzora,znanstvenicinepridonose razvojuznanosti,panirazvojugospodarstvavlastitezemljeilisredine,negoonekojarazvijatakvebazepodataka,akojaželiimatinajjačegospodarstvonasvijetu.Svakako,takvaznanostmnogoćetežeimatiudjelaukulturivlastitezemljeilinaroda,apotomiunjihovugospodarstvu,anekoćjeupravotoznanosti,a timeiorganizaciji ivrjednovanjuznanosti,bilaprvazadaća.Naravnodasu sveznanosti i znanstveni rezultatipotom trebalipostajati idijelommeđunarodnekultureipredstavljatiiopćedobročovječanstva.Današnja»globalizirana«znanost,preskačućiumanjimsredinamakoristvlastitesredine,postajemoždajošizravnijedijelommeđunarodnekultureiopćimdobromčovječanstva(doduše–naročitonjegovagospodarskinajsnažnijegadijela)akosestvaranasveučilištimaiujavniminstitutima.Ali,akosestvarauprivatniminstitutimakompanijaikorporacija,možepostatibašsuprotno,nesamoskupimpatentomnegoi–poslovnomtajnom.Ništonijesuprotnijemoralnomuidealuznanstvenogaradazaopćedobro.Kadasepakispitujunpr.posljediceuzimanjanovihlijekovailiuporabehraneproizvedenenovimagrotehničkimilibiotehničkimprocesima,ispitujeseprvo na životinjama i ispituje se razmjerno kratkoročno. Što se odmah nepokaže,nepostoji.Akadaseotkrijedasejezbogposveneprirodneprehranekrava,pojavilonakonvišegodinakravljeludilo,nitkonesnosiodgovornostzaprocesprehrane,prvo,jerto»nijemogaoznati«,adrugojerjepropisanaprocedura provjere, navodno, uredno provedena. Posve birokratski.To štonijebilobrige,nistrahaodvjerojatnonepredvidljivihposljedicaneprirodnihpostupaka,nisamilostipremaživotinjama,niodgovornostizaljude,nijepitanjetakvebiotehnikenitakve»znanosti«.Tojest,akojekoristglavnimo



tivzaznanost,adonjevodiprimjenakojaćetukoristštoprijeproizvesti,ondasepostupakprovjerehipotezeprovodinanekipraktičannačin,anesaskrupuloznošćuteoretičketežnjezaspoznajomistine.Potraguzaštocjelovitijomistinomzamjenjujezadovoljenjebrzostečenomdjelomičnomistinom.Savjestioštroumnostzamjenjenesupropisanimprocedurama,akadasuonezadovoljene,drugeodgovornostinema.Upotrošačkojsekulturipromijenilametodologijaznanostiipotomešto,akoznanosttrebaslužitigospodarstvu,ondazanjuvrijedeiekonomskapravila,paipravilaSvjetsketrgovinskeorganizacije,WTO-a.Aonaugospodarskimsporovimadopuštaju,doduše,sporokokvaliteteproizvoda,alineiokonačinanakojijeproizveden.Nečemuispodstandardakvalitetemoždasemožezapriječitiuvoziprodaja.Alinečemuštojeproizvedenodječjimradomiliuzetičkineprihvatljivopostupanjesaživotinjamanemožesezapriječitiuvoz,nitisetomožeutužitikodWTO-a.Takodazapravo»ciljposvećujesredstva«,atoznačidajetugotovosasvakometikom.4

No,jelitojedinakulturnaperspektivaukojojserazvijalailimožerazvijatiznanost?

Druge kulturne perspektive znanosti i spoznaje

A) U staroj Helladi za Platōna znanje ili znanost imali su smisao da sepostaneκαλοκἀγαθός»dobar i lijep«, odnosno sve»bolji i ljepši« etičkimusavršavanjem u vrlini, osobito u pravednosti u odnosu prema drugima udruštvu.Usklađivanjempak gibanja uma s gibanjima nebeskih pojava umsemožeuzdićidonebeskihvječnihsfera.NapokonzasamogaSōkratasvrhuje znanja otkrilo delphijsko proročište svojom krilaticom: Γνῶθι σεαυτόν»Upoznajsamogasebe!«Tosuunatuknicitrividaznanjauplatoničkojperspektivi.UzmimozaprimjerAristotelakojisenastavljanaPlatōnaigovoriospoznajiuprvojknjiziMetafizike:

Πάντεςἄνθρωποιτοῦεἰδέναιὀρεγόνταιφύσει.(A980a)Prijevod:»Sviljudiponaravižudezaznanjem.«

Διὰγὰρτὸθαυμάζεινοἱἄνθρωποικαὶνῦνκαὶἐκτῶνπρώτωνἤρξαντοφιλοσοφεῖν,ἐξἀρχῆςμὲντὰπρόχειρατῶνἀτόπωνθαυμάσαντες,εἶτακατὰμικρὸνοῦτωπροϊόντεςπερὶτῶνμειζόνωνδιαπορήσαντεςοἷονπερίτετῶντῆςσελήνηςπαθημάτωνκαὶπερὶτὸνἥλιονκαὶτὰἄστρακαὶπερὶτῆςτοῦπάντοςγενέσεως.ὁδ’ἀπορῶνκαὶθαυμάζωνοἴεταιἀγνοεῖν(διὸκαὶὁφιλόμυθοςφιλόσοφοςπώςἐστιν.ὁγὰρμῦθοςσύγκειταιἐκθαυμασίων)·ὥστ’εἴπερδιὰτὸφεύγειντὴνἄγνοιανἐφιλοσόφησαν,φανερόνὅτιδιὰτὸεἰδέναιτὸἐπίστασθαιἐδίωκονκαὶοὐχρήσεώςτινοςἕνεκεν.μαρτυρεῖδὲαὐτὸτὸσυμβεβηκός·σχεδὸνγὰρπάντωνὑπαρχόντωντῶνἀναγκαίωνκαὶτῶνπρὸςῥᾳστώνηνκαὶδιαγωγὴνἡτοιαύτηφρόνησιςἢρξατοζητεῖσθαι.δῆλονοὖνὡςδι’οὐδεμίαναυτὴνζητοῦμενχρείανἑτέραν,ἀλλ’ὥσπερἄνθρωπος,φαμέν,ἐλεύθεροςὁαὐτοῦἕνεκακαὶμὴἄλλουὤν,οὕτωκαὶαὐτὴνὡςμόνηνοὖσανἐλευθέραντῶνἐπιστημῶν·μόνηγὰραὕτηαὑτῆςἕνεκένἐστιν.(A982b)Prijevod:»Jerzbogčuđenja(divljenja)ljudiisadapočinjutražitimudrostkaoštosuiisprvapočinjali,začudivšisenajprvobliskimaodneobičnihstvari,azatimpomalotakonapredujućizaustavivšisenadvećimakaonadmijenamaMjeseca,nadSuncemizvijezdamainadpostankomsvemira.Atkostojiičudisemislidanezna(zbogtogajeimytholjubacnekakomudroljubac:jermythsesastojiodčudesa)!Takodasu,daizbjegnuneznanju,stalitražitimudrost. Bjelodano je da su išli za istraživanjem radi spoznaje, a ne radi neke koristi. Tomu

4

Usp. Singer, Peter (2004.),One World. The Ethics of Globalization, New Haven, YaleUniversityPress;prijevod(2005.):Jedan svi-

jet. Etika globalizacije,preveliT.Janović,Ž.HrgKapelnik,K. Janović,ur.K.Krnic,Zagreb,Ibisgrafika,55–93.



svjedočiikakosejetoslučilo.Jer,kadasusvepotrepštinebilepribavljene,kaoistvarizalagoduizaprovod,počelosetražititakvopromišljanje.Očitojedakledato(promišljanje,traženjemudrosti)netražimoniradikojedrugepotrjebe,nego,kakokažemodajeslobodančovjekonajkojije(živi)radisebeaneradidrugoga(gospodara),takoito(promišljanjetražimo)kaojedinoodsvihznanjakojejeslobododno.Jedinoonojestradisebe.«5

ZnanstvenojeistraživanjezaAristotelaimalopobuduiizvorunašemdivljenju(θαυμάζειν)itežnjisvakogačovjekazaznanjem,bilodaseradiopodručjuspoznajeprirode(fizika,zoologijaidr.)ilidruštva(politika,pravoidr.)iliprvihnačela(prvafilozofija),ilipakopodručjimadjelovanjaistvaralaštva.Kaoštočovjeknijeslobodanakopostojiradidrugoga(gospodara),aneradisebe,takoislobodnopromišljanjeiliznanjepostojiradisebesamoga,aneradiikojekoristi.Ipotrjebaizabavazadovoljenisuprijenegosečovjekupustiouistraživanjeipromišljanjeradinjegasamoga.Iliradiistine.Posvesuprotnakulturnaperspektivaoddanašnje.Idanasvelikiznanstvenicisponosomslužeznanostiradinjesame,alimalitezgarislužejojradikoristi.Noperspektivatrgovacastatističkiprevladavanadhumanističkomperspektivomtražiteljaspoznajeiistine.Projektisuto»znanstvenoizvrsniji«štovišenovcaosiguraju!Zahelenskogamisliocato jeropskomišljenje.Kažunamdanasdajegotovosistraživanjemizznatiželje(curiositydriven research),dajesuvremenaznanostradudružennanekomeprojektukojimoradonestinekekoristi.Komu?Gospodarima,naravno.Aslugamamrvice.Vrijedisedakleupoznatishelenskomkulturnomperspektivom.Otvaradrugačijevidike.Aipaksuseiztehelenskeperspektiveinjenefilozofijerazvilesvenašeznanosti,nastavljajućisenanjuilisuprotstavljajućijojse,aliuvijekuodnosupremanjoj.AmnogesuseodtihznanostirazvilevećustarihGrka,apreneslisunamihnaZapadEuropeunašemsrednjemvijekuArapiiznalciarapskoga,počevod12.i13.stoljeća,aposlijeiGrcisami(Byzantincikojisu–osobitonakonpadaCarigrada–tražiliutočištenazapadu)iznalcigrčkoga–od15.i16.stoljeća.B)UstarojIndijirabilesuse,izmeđuostaloga,dvijevažneriječizaistraživanjeosobitobliskegrčkomupojmufilozofije.Jednojemīmāṃsā»čežnja,želja zamišljenjem, razumijevanjem« (kor.MAN, deziderativna osnova sreduplikacijomidometkom–sa-).Tajsenazivrabiudvamastaroindijskimfilozofskim sustavima, pūrvamīmāṃsi »prvotnome istraživanju, težnji zarazumijevanjem« i uttaramīmāṃsi »drugome istraživanju, težnji za razumijevanjem«.Štoseunjimanastojalorazumjeti?SvetaobjavaVeda,svetariječVeda–bráhman(n.).Onajeuprvojmīmāṃsishvaćenaritualističkikaorazumijevanjeonihriječikojepredstavljajuobredninalogitrebaihrazumijetidabiseznalokakonamvaljaslužitipriobredu.Noudrugojmīmāṃsiona jeshvaćenakao težnjaza razumijevanjemonihsvetih riječiVedakojeobjavljujuznanje,upaniṣadi,aosobitotopregnantnočineu»velikimizričajima«(mahāvākya)kojisažimljurazrađenepoukeoukidanjurazlikeizmeđunositeljasvijesti(subjekta)ipredmeta(objekta)kaodosezanjuoslobađajuće(apsolutne) spoznaje: prajñānam brahma »Bráhman je proznavanje (spoznaja,svijest)«(Aitareya-upaniṣad3,3);aham brahmāsmi»Jasambráhman(stvaralačkaiobjaviteljskariječizkojejesvepostalo:božanskiizričajistine)«(Bhadāraṇyaka-upaniṣad1.4,10);aham ātmā brahma»Jasamsopstvo,(jasam)bráhman.«(Māṇḍūkya-upaniṣad1,2);ilitat tvam asi Śvetaketo»tisiodatle(potekao;naimeizsuća/sopstva/najvišegaboštva)/utome(boraviš)/prematomu(siusmjeren),oŚvetaketu!«(Chāndogya-upaniṣad6,9id.).Naravno,vrlojesloženahermeneutikarazvijenadabiseprotumačileriječispoznajeuVedama(upaniṣadima),aprovedenajeivrlosloženakritika



spoznajnihmoći koja je u buddhizmu vodila k odbacivanjuVeda i na putzadubljenja(dhyāna, samādhi),aubrahmanizmukrazlikovanjuspoznajeizobjaveodonihspoznajnihputovakojimajekritikaspoznajnihmoćidokazalaograničenostdosega;noitusejesriječjuobjavepovezalo»slušanje,promišljanjeizadubljivanje(śravaṇa, manana, nididhyāsana)«.Uobajeslučajauindijskojkulturnojperspektiviotvorenputsamospoznajekojatrebavoditikduhovnomuoslobođenju.Suprotnoperspektivikojavezuječovjekauzkoristuovomesvijetu.Drugi je izraz jijñāsā »čežnja, želja za znanjem, spoznajom« (od korijenaJÑĀ,takođerdeziderativnaosnovasreduplikacijomidometkom–sa)upotrijebljenubrahmanističkomefilozofskomesustavusāṃkhya.Tuseonrabizacjelinuputadosamospoznajeioslobođenja,aliseutemeljuje,kaoiubuddhiz-muijinizmu,natežnjidaseoslobodimozlosreće,patnjeusvijetu:

duḥkhatrayābhighātāj jijñāsā tadapaghātake hetau /dṣṭe sā ’pārthā cen naikāntātyantato ’bhāvāt//1//

Prijevod:»Zatoštobijutrizlouglavljenosti6(zlosreće,patnje)željazaznanjemopobudi7(uzroku,sredstvu)kojabiihodbila.«Tajebesmislenaakosevidi«8,»Ne.Jerbivstvonejedinojsvrsinitidokrajasvrhu.«9

Onoznanjekojeslužiupravojedinosvrsioslobođenjaodzlosrećeilipatnjeuovomesvijetuikojedolazidokrajnjesvrheuoslobođenjujestpotomeshvaćanjuznanjekojepružasustavsāṃkhye.Aonpolaziodželjedaseoslobodimoodpatnje,azavršujeupotpunojsamospoznajiosobe(podmetasvijesti,puruṣa).Umahāyānskomebuddhizmuputoslobođenjaodpatnjeproširio senaputkojitrebapokazatisvimljudima,paisvimabićimausvijetu.Sdrugestrane,netrebasmetnutisumadatakvadubokaokrenutostsamo-spoznaji ioslobođenjuod svijetanije Indijce spriječilada razviju imnogeznanostiosvijetu.Nerijetkosuibuddhistiibrahmanistirazlikovalidvijerazine spoznaje: pragmatičnu, ovosvjetsku, i apsolutnu, oslobađajuću.MeđusvjetovnimznanostimaIndijcisuseposebnoistakliustrogimjezičnimznanostimakaoštosu fonetika igramatika (najzahtjevnija inajtočnijagramatička tradicijaupovijestiznanosti;Pāṇinieva jegramatika iz5.st.pr.Khr.zapravogolemialgoritamod4000formulakojeproizvodesveoblikeriječiusanskrtu),logika,matematikaiastronomija(nakonGrkautomesuvodiliusvijetu,osobitoizmeđu4.i10.st.n.e.,potomsunjihovaznanja,kaoigrčka,

5

Moj prijevod prema izdanjuAristotelis Me-taphysica, recognovit brevique adnotationecritica instruxit W. Jaeger (1957.) [1969.],Oxford, E typographeo clarendoniano. V. iAristotel, Metafizika, predgovor i prijevodTomislav Ladan (1992.), Zagreb, Hrvatskasveučilišnanaklada.

6

duḥkha: zlouglavljenost, zlosreća, nesreća,patnja.Gauḍapādatumači:ādhyātmika»(nesreća)kojadolaziodsebe«,odtijelailiduha(npr.bolestižalost),ādhibhautika»kojadolaziodčesti«(predmetnogasvijeta)iliodbića(npr.zvijeri)kojamogunekogapovrijediti,teādhidaivika»kojadolaziodbogovailisudbine«(npr.vrućina,hladnoća,grom).

7

Hetu: uzrok koji pobuđuje (hinoti), potiče;pokretačkiilisvršniuzrok.

8

Npr.lijekovizabolesti,nalaženjesdragimodkojegasmobiliodvojeniisl.

9

Moj prijevod prema izd. Sāmkhyakārikā od Īśvarakṣṇa with the commentary of Gauḍapāda, ed.T.C.Mainkar (1972.), Po-ona,OrientalBookAgency;iYuktidīpikā.An ancient commentary on theSāṃkhyāKārikā of Īśvarakṣṇa,ed.byRamChandraPandeya,Delhi–Varanasi–Patna,MotilalBanarsidass.



preuzeliArapi,aodnjihnakrajuilatinskaEuropa),anionoštosupostigliumedicininijemalo.Ipak,njihovesukulturneperspektivenaglašivalesamospoznajuioslobođenjeodsputanostiovimsvijetompajeiznanostbilailipragmatičnoovosvjetskoznanjeilimogućdiosamospoznajeiputaoslobađanjaodsputanostisvijetompatnje.Gramatikaje,naprimjer,moglabitiumīmāṃsidioputadorazumijevanjaistineobjave,tj.Vedā.AnekisubuddhističkisamostaniuIndijipostajalivelikasveučilištasnizomdisciplina,npr.Nālanda,Vikramaśīlaidr.,sastotinamaprofesoraitisućamastudenata,osobitouprvometisućljećunašeere.Širenjembuddhizma,adijelomibrahmanizma,Indijcisubitnoutjecaliduhovnošću,umjetnostimaisvojimznanostimanajugoistočnuAzijuinaKinuiDalekiIstok,anatežeutvrdivnačininaZapad.C)SpomenimojošikakosuistraživanjeinaobrazbamogliizgledatiustarojKini.Ukonfucijanizmujesmisaoistraživanjasvihstvariimaokorijenikrajnjusvrhuuoplemenjivanjuvlastiteosobe,kojejeondaimalozaposljedicuuređenjedržavaimirusvijetu.Kineskajemisaomoždapraktičnijaodindijske,ali tapraksanijenaprostokoristoljubiva,nego traži razvijanjeznatnihljudskihidruštvenihvrlinakojesevežuuzaznanjeinaobrazbu.UKinisejevisokanaobrazbautemeljilanapetkonfucijanskihklasika(wŭ jīng),utvrđenihzalozeHanu2.st.pr.Khr.,akasnijeodlozeSongnačetiriknjige(sì shū)kojejekrajem12.st.izdvojioistaknutiučiteljZhuXi,paopetnapetklasikaičetiriknjigezalozaMingiQing.ZalozeHancarjeWu-diu124.g.pr.Khr.osnovaoTàixuéili»Najvećeučilište«,Carskuakademiju,prvokineskosveučilištezaobrazovanjedržavnihčinovnika,ananjojseutemeljiosustavnaobrazbenakonfucijanskimklasicimazamnogakasnijastoljećacarskeKine.Možebitizanimljivonavestinekanačelanaobrazbeizkonfucijanskogateksta Dà xué,»Velikoučenje«.Tajse tekstpripisivaoKonfuciju,njegovuunukuiučenikuZisi-u injegovudrugomuučenikuZengzi-u.10Posljednja jeatribucijanajvjerojatnija,noprvibiodlomak(kojićunavesti)mogaopotjecatiodKonfucija, a ostalo bimogaobiti komentarZengzi-a.Tekst predstavljasdrugimZhōng yōng»Naukomosredini(umjerenosti,ravnoteži,skladu)«,pripisanimZisi-u,dvamisaononajvažnijapoglavljauklasikuoobredimaLĭ jì(poglavlja39i28).Evotihnačelanaobrazbe:大學之道，在明明德，在親民，在止於至善。知止而後有定，定而後能靜，靜而後能安，安而後能慮，慮而後能得。物有本末，事有終始，知所先後，則近道矣。

Prijevod:»Velikoučenjepoučavakakopokazatisjajnuvrlinu,preporoditinarodiustrajatiunajvišojizvrsnosti.Akoznamogdjestojimo,trebaodrediticiljkojislijedimo.Kadaseonodredi,možesepostićismirenanepotresenost.Dotesmirenostidovestćespokojnaopuštenost.Utojopuštenostimogućejepozornorazmatranje,atomurazmatranjuuslijeditćepostizanje(željenacilja).Stvariimajukorijenigrane.Posloviimajukrajipočetak.Znatištojeprvo,aštodrugo,približavaovomuštopoučavaVelikoučenje.«

古之欲明明德於天下者，先治其國；欲治其國者，先齊其家；欲齊其家者，先修其身；欲修其身者，先正其心；欲正其心者，先誠其意；欲誠其意者，先致其知，致知在格物。物格而後知至，知至而後意誠，意誠而後心正，心正而後身修，身修而後家齊，家齊而後國治，國治而後天下平。自天子以至於庶人，壹是皆以修身為本。其本亂而末治者否矣，其所厚者薄，而其所薄者厚，未之有也！此謂知本，此謂知之至也。

Prijevod:»Starikojisuhtjelipokazatisjajnuvrlinuusvijetu(ili:ukraljevstvu),prvosudobrouredilivlastitedržave.Želećidobroureditidržave,prvosuuredilisvojeobitelji.Želećiureditiobitelji,prvosuoplemenilivlastituosobu.Želećioplemenitivlastituosobu,prvosuispravilisvojasrca.Želećiispravitisrca,prvosutežilipostićiiskrenostumislima.Želećipostićiiskrenost umislima, prvo su proširili koliko su najvišemogli svoje znanje.Toproširenje znanjasastojaloseuistraživanjustvari.Kadasuistražilistvari,znanjeseupotpunilo.Kadaseznanjeupotpunilo,mislisupostaleiskrene.Kadasumislipostaleiskrene,srcasuseispravila.Kada



susesrcaispravila,oplemenilisuvlastituosobu.Kadaseoplemenilavlastitaosoba,uredilisusvojeobitelji.Kadasuuredilisvojeobitelji,državesuimbiledobroupravljane.Kadasudržavebiledobroupravljane,usvijetuje(ili:ukraljevstvu)zavladaomir.OdSinaNebadomnoštvapuka,svimorajushvatitidajeoplemenjivanjevlastiteosobekorijensvegadrugoga!Nemožebitidaće,kadajekorijenzanemaren,onoštoiznjegarastebitidobrouređeno.Nikadanijebilotakodasejemalomarilozaonoštojenajvažnije,adasejeistovremenovelikabrigaposvećivalanevažnu.«11

NakonovogaprvogaodlomkaslijedikomentarZengzi-ev.Aon,uzostalo,kaže:

德者本也，財者末也，外本內末，爭民施奪。

Prijevod:»Vrlinajekorijen,abogatstvojeishod.Akoon(vladar)učinikorijendrugotnomsvrhom,aishodprvotnom,samoćesesvađatisnarodomiučitigapljački.«12

KakotopoučnoikakoprepoznatljivozvučidanasnaZapadu,uvrijemetakozvanoganeoliberalizma!Iakominajčešćezamišljamodrugačije,istraživačkineskeznanosti,prirodoslovac(biokemičar)ivelikisinolog,JosephNeedhamsasvojimjesuradnicimaopisaovrlo iscrpnokineskuznanost i tehnologiju:matematiku,astronomiju,meteorologiju,alkemiju,nautičkaumijećainavigacijuskompasom,strojarstvo,hidrauliku,građevinarstvo.IzaključiojedanesamodanijeKina

10

V.TheSacredBooksofChina.TheTextsofConfucianism, pt. IV, The Lī kī, I–X, prev.JamesLegge(1976.)[1885.],u:Sacred Books of the East Series,vol.27,Delhi–Varanasi–Patna,MotilalBanarsidass[OxfordUniver-sityPress],53–54(v.i42–44);MichaelNylan (2001.),The Five »Confucian« Classics,NewHaven–London,YaleUniversityPress,174–175. V. i http://en.wikipedia.org/wiki/Four_Books_and_Five_Classics.

11

V.TheSacredbooksofChina.TheTextsofConfucianism, pt. IV, The Lī kī, XI–XLVI,411–412.V. i https://en.wikipedia.org/wiki/Great_Learningtehttp://ctext.org/liji/da-xue.EvoengleskogaprijevodaJamesaLeggeakojimsamserukovodio:»What the Great Learning teaches is: toillustrate illustrious virtue; to renovate thepeople;andtorestinthehighestexcellence.Thepointwheretorestbeingknown,theobject of pursuit is then determined; and, thatbeing determined, a calm unperturbednessmay be attained to. To that calmness therewillsucceedatranquilrepose.Inthatreposethere may be careful deliberation, and thatdeliberation will be followed by the attainment of the desired end. Things have theirrootandtheirbranches.Affairshavetheirendandtheirbeginning.ToknowwhatisfirstandwhatislastwillleadneartowhatistaughtintheGreatLearning.Theancientswhowishedtoillustrateillustriousvirtuethroughouttheworld,firstorderedwelltheirownStates.WishingtoorderwelltheirStates,theyfirstregulatedtheirfamilies.

Wishing to regulate their families, they firstcultivatedtheirpersons.Wishingtocultivatetheirpersons,theyfirstrectifiedtheirhearts.Wishing to rectify their hearts, they firstsoughttobesincereintheirthoughts.Wishingtobesincereintheir thoughts, theyfirstextended to the utmost of their knowledge.Such extension of knowledge lay in the investigation of things. Things being investigated, knowledge became complete. Theirknowledge being complete, their thoughtswere sincere. Their thoughts being sincere,theirheartswere then rectified.Theirheartsbeing rectified, their persons were cultivated. Their persons being cultivated, theirfamilieswereregulated.Theirfamiliesbeingregulated,theirStateswererightlygoverned.TheirStatesbeingrightlygoverned,theentireworldwasatpeace.FromtheSonofHeavendowntothemassofthepeople,allmustconsiderthecultivationofthepersontherootofeverythingbesides.Itcannotbe,whentherootisneglected,thatwhat should spring from itwill bewell ordered. It never has been the case that whatwas of great importance has been slightlycaredfor,and,atthesametime,thatwhatwasof slight importance has been greatly caredfor.«

12

V.http://ctext.org/liji/da-xue.PrijevodJamesaLeggea:»Virtueistheroot;wealthistheresult.Ifhemaketheroothissecondaryobject,andtheresulthisprimary,hewillonlywranglewithhispeople,andteachthemrapine.«



uvijekzaostajalazaZapadomnegojujeZapadpretekaoutehnologijitekoko18.stoljeća.Činisenezadugo.

Epilog i zaključak

Kadatakodođemodo,takoreći,drugogakrajasvijetaudalekomevremenu,moženamseučinitidajetoštoondjenalazimovrlodalekoodnašegasvijetai vremena. Pa ipak, nije se tako davno u reformimodernoga sveučilišta u19. stoljećuzacrtala svrhaznanosti inaobrazbenanačinusporedivonomudrugihkulturnihperspektiva.Utosevrijemenanjemačkimsveučilištimaširireformakoju jezacrtaoWilhelmvonHumboldt ikojanaširininaobrazbe,teoretičkeipraktičke(uključujućiieksperimentalnuempirijskuznanost),aliiutemeljenostinahumanističkimantičkimmjerilima,trebaomogućitidobrunaobrazbucjeloviteosobekojaćeprihvatitinasebezadaće iodgovornostiučenjakaiznanstvenikaudrušvuukojemjeznanostpostajalasvedjelatnijimkvascemdruštvenoga,tehničkogaigospodarskogarazvoja.Prihvaćanjehumboldtovskih načela osiguralo je visoke domete i najboljim američkimsveučilištima, i tosvedodanas.Onasenisupodvrglanikakvojbolonjskojreformiidegradaciji.MožebitizanimljivonavestinekanačelanaobrazbeizHumboldtovaogledaTheorie der Bildung des Menschen,»Teorijačovjekovenaobrazbe«:

»DajedochdieblosseKrafteinenGegenstandbraucht,andemsiesichüben,unddieblosseForm,derreineGedanke,einenStoff,indemsie,sichdarinausprägend,fortdauernkönne,sobedarfauchderMenscheinerWeltaussersich.DaherentspringtseinStreben,denKreisseinerErkenntnisundseinerWirksamkeitzuerweitern,undohne,dassersichselbstdeutlichdessenbewusstist,liegtesihmnichteigentlichandem,waservonjenererwirbt,odervermögedieseraussersichhervorbringt,sondernnuranseinerinnerenVerbesserungundVeredlung,oderwenigstensanderBefriedigungderinnernUnruhe,dieihnverzerrt…DieletzteAufgabeunsresDaseyns:demBegriffderMenschheitinunsererPerson,sowohlwährendderZeitunseresLebens,alsauchnochüberdasselbehinaus,durchdieSpurenderlebendigenWirkung,diewirzurücklassen,einensogrossenInhaltalsmöglich,zuverschaffen,dieseAufgabelöstsichalleindurchdieVerknüpfungunseresIchsmitderWeltzuderallgemeinsten,regestenundfreiestenWechselwirkung…Wasverlangtmanvon einerNation, einemZeitalter, von demganzenMenschengeschlecht,wennmanihmseineAchtungundseineBewunderungschenkensoll?Manverlangt,dassBildung,WeisheitundTugendsomächtigundallgemeinverbreitetalsmöglich,unterihmherrschen,dassesseineninnerenWerthsohochsteigert,dassderBegriffderMenschheit,wennmanihnvonihm,alsdemeinzigenBeispiel,abziehenmüsste,einengrossenundwürdigenGehaltgewönne.«

Prijevod:»Kakoipakmoćsamatrebanekipredmetnakojembisemoglavježbati,iformasama,čistamisao,potrebujenekisadržajukojembimogla,utiskujućiseunj,potrajati,takotrebaičovjeknekisvijetizvansebe.Odatleizvirenastojanjenjegovodaproširikrugsvojespoznajeisvojegadjelovanja,i nije mu zapravo stalo, a da si toga nije jasno ni svjestan, do onoga što će od spoznaje steći, niti do onoga što će pomoću djelovanja izvan sebe proizvesti, nego samo do vlastitoga unutarnjega poboljšavanja i oplemenjivanja, iliunajmanjurukudosmirivanjaunutarnjeganemirakojigaizobličuje…Krajnjazadaćanašegapostojanja:pojmučovječanstvaunašojosobi–zavrijemenašegaživota,kaoiprekonjegazabudućnost,tragovimaživogaučinkakojećemoostaviti–datinajvećimogućsadržaj,tasezadaćaispunjavajedinopovezivanjemnašegaJasasvijetomunajopćenitijem,najživljeminajslobodnijemmeđudjelovanju…Štosezahtijevaodnekoganaroda,razdoblja,odcijelogaljudskogarodaakomutrebapoklonitisvojepoštovanjeidivljenje?Zahtijevasedanaobrazba,mudrostivrlinaunjemcaruju,proširenenanajmoćnijiinajopćenitijimogućnačin,datotolikopovisinjegovuunutarnjuvrijednostdapojamčovječanstva,kadabisemoraoizvućiiznjegakaoizjedinogaprimjera,dobijevelikidostojanstvensadržaj.«13



ToodjednomzvučisličnoAristotelu,aistovremenočakikonfucijanskomuidealuiakose,naravno,pomnogočemodnjegrazlikuje.Nogovoriseooplemenjivanjuvlastiteosobe,čakiosmirivanjusrca,ovrlini,opojmučovječanstva,kojemuukonfucijanizmuodgovarapojamrén,oproširenjuznanjainaobrazbekolikojenajvišemogućedaosobadobijedostojanstvensadržaj!Moglobisedodati:jerjetokorijensvegadrugoga.UHumboldtasuse,naime,jošpovezivaligrčkavrlina,samospoznaja,odnosnopromatranjevlastitogaunutrašnjegaživota,ispoznajavanjskogasvijeta–u tradicijione sinteze subjektivna iobjektivnakoju je stvorilanjemačkaklasična filozofija.Ta sinteza,međutim, nije daleka povezivanju kulturnihperspektivaIndije,KineiEurope,jošodstarihGrkapadodanas.Uostalom,Humboldtsejebaviokolikojesamomogaoisvimnjihovimjezicima.Jelitrebaloodustatiodtakveširokeisintetičkeperspektivezarazvojslobodneosobeipodvrćiintereseznanostiivisokenaobrazbediktatimagospodarstvaifinancijskogakapitala–uzostaloiuuskogrudnoshvaćenojbolonjskojreformisveučilišta iu reorganizacijisustavaznanostikaoancillae oeconomiae?Kolikotoograničavaspoznajnumotivaciju,kolikooduzimaznanostipotrjebnu autonomiju, koliko ju upreže u tuđe svrhe! I čak joj ne dopuštarazvojpotrjebneodgovornostiikritičnosti,paivrloaktualne»heuristikestraha«(H.Jonas),kojombiseutemeljitojpotrazizaistinomopovrgavaleneuspjelehipotezeimodeli,osobitopriještetneilikobneprimjene!Moždajošmožemobogatstvomkulturnihperspektivaproširitisvojevidikeiuznanosti,apogotovopogledenasvrhuznanosti,itimeširinomljudskogaiskustvauraznimkulturama(ovosubilisamonekiprimjeri)propitivatismjerukojemse razvija suvremenaznanost,primjenjujunjenemetode ipostižuciljevi–kojisuvelikimdijelom,isveviše,nametaniizperspektivegospodarstva,ijošvišefinancijskogakapitala.Jošseizrazitijemožerećidatrebapropitivati svrhekojima taznanost služi iusporediti ih sa svrhamakojimabimogla ili čak trebala služiti.Mnogo je više ljudskoga iskustva sabranouperspektivamarazličitihkultura,negousuvremenojnašojznanosti.Tajeznanostposlužilakaosredstvoiznimnoubrzanogarazvojatehnologijekojajepromijenilanašeživote,razvojamedicinekojajeuspješnijespašavalaživotenego ikadaprije i promijenilademografsku sliku svijeta, razvoja razmjeneinformacijakojesupostaledostupnijenegoikadaprijeiubrzalesedobrzinesvjetlosti.Nosvisutivelikirezultatikrhkiilakosemogustavitiupitanjeakoseznanostostavibezautonomije ipodvrgnepotrjebamagospodarstva,aono interesimafinancijskogakapitala.Akosevrijednosno timinteresimanemognenadreditietika,adanasbito–upravozbogvelikarazvojatehnikekojamožeutjecatinasvijet,pairazorno,višenegoikadaprije–trebalabitietikausredotočenanesamonaljudenegonasavživot,daklebioetika,ondaćenesamoljudinegoisavživotnaZemljidoćiupitanje.AraznekulturneperspektivekojihsmosedotaklipomažunamdasagledamoiljudeisavtajživisvijetskojimdijelimoovuZemljuidaseupitamoosvojimgranicamai,kakobibuddhistimoglireći,obeskrajuprostora,obeskrajusvijesti,obeskrajuničegaiobeskrajukojiseotvarakadasebeneodijelimougrčusebičnostiodsvihdrugihisvegapredmetnogasvijetaibićaunjem.

13

Mojprijevodpremaizdanju:Humboldt,Wilh-elmvon(1903.–1936.),Gesammelte Schriften:HerausgegebenvonderPreussischenAkademiederWissenschaften.Bd.I–XVII,BandI,

Werke I, hrsgg. vonAlbertLeitzmann,Berlin, B. Behr’sVerlag, 283–284.V. i: http://en.wikipedia.org/wiki/Wilhelm_von_Humboldt.



Zatoštopluriperspektivnabioetikatrebabitiotvorenasvimznanstvenimpod-ručjima,aliisvimkulturnim,paireligijskimperspektivama,iosjetljivanaetičanodnos prema svemuživotu, onabimogla biti okvir u kojembismomogli,akogarazvijemo,mnogoboljeprocjenjivatiživotnismisaoznanosti,spoznajnuietičkuprihvatljivostnjenihmetoda,kaoisvrhekojimabitrebalaslužitidanasiubuduće–namazaunutarnjirazvoj,adruštvu,životuisvijetuzaodržanjenjihovo,dovođenjeuskladiobogaćivanje,aneporobljivanjeiiscrpljivanje.Umjestodasvojusitnuperspektivunamećemocijelomusvijetuisputavamoga,trebalibismoseučitiusvajatiipoštovatinjegovubeskrajnuširinuiljepotu,injimaseusebiobogaćivatiioslobađati.

Mislav Ježić

Cultural Perspectives and Scientific Methodology

SummaryPluriperspectivist integrative bioethics links not only different sciences, but also their different fields and domains, and even all scientific domains in interdisciplinary, multidisciplinary and transdisciplinary ways. Philosophical bioethics, a humanist discipline, can thus be involved 1. together with biomedicine in medical clinical cases that raise ethical problems, 2. together with biotechnology in evaluation of food production procedures that can have consequences for human or animal health (such as mad cow disease / bovine spongiform encephalopathy), 3. to-gether with the technical sciences in solutions applied in biotechnology (e.g. in intensive animal husbandry or agriculture), 4. together with mathematics, i.e. general or formal science, or 5. with the natural sciences in determining ethical preconditions of such biomedical or biotechni-cal solutions as mentioned, as well as it can be combined 6. with the social sciences and 7. the humanities in research on the social, economical, ecological and moral consequences resulting from the violation of certain ethical or bioethical principles.Integrative ethics implies a pluriperspectivist approach and takes both scientific methodology and cultural perspectives into consideration. These perspectives give scientific or scholarly research a broader, but often differing, existential sense and purpose. It can be mentioned that– in Ancient Greece the goal of cognition, for Plato, was to become “fair and good” (kalokagathós) through ethical perfection in righteousness towards others in society; and even to harmonize the movements of one’s own intellect with the movements of the heavenly bodies (in the divine intellect); and to investigate and know oneself; for Aristotle the sense and purpose of cognition, which had its origin in our wonderment or admiration (thaumázein), was to satisfy the yearning for knowledge, innate in every human being, whether one strives to understand natural phenomena (physics, zoology etc.), or society (politics, law etc.), or the first principles (first philosophy), or to attain practical virtue (ethics) or poetical skills (poetics, rhetorics);

– in India, for a part of the Hindus the goal of cognition was to learn how to preserve the lan-guage and the sense of the holy Revelation, the Vedas, for another part of them the goal was to understand logical, mathematical, astronomical or physiological laws; for the Buddhists, the purpose of cognition was to improve understanding, morality and inner experience; for both, the goal was to attain expanded states of consciousness, universal good, liberation from suffering for humans and animals, and final spiritual peace and salvation;

– in China, in Confucianism, the goal of the investigation of all things, as well as its root, was seen in the cultivation of one’s own person, recommended for everybody from the Son of Heaven to the common folk; that cultivation had to bring about, as its consequence, good governance of states and universal peace;

– and in modern Europe, since the 17th century, the task imposed on research has been to produce benefit and profit for humanity, both in the empiricist formulation of Francis Bacon, and in the rationalist variant of René Descartes; all of this contributed to the development of the empirical sciences, technics and technology, with which the West surpassed China some time in the 18th century, and continued accelerating technical development since then up to the present; and now it is spreading once more to other parts of the globe;

– this development of science, especially in the natural sciences, technics and technology first received a theological and teleological interpretation, only to later reject such interpretations



(replacing the idea of divine providence with the idea of human progress); today the sciences can be seen in their social context, as studied by the social sciences, and especially in their economic context, which is more and more dominated by managers and financial capital. In this context, capital plays the role of a kind of social “energy” which increasingly controls science and human utilization of all kinds od natural energy and resources;

– although an allencompassing reform of universities and scientific institutions in the spirit of classical German philosophy was undertaken relatively recently, in the 19th century, by which cognition and practical benefits were synthesized for the sake of development of the hu-man personality and its responsible relationship towards the entire world; and although the best American universtities still follow it; in the majority of other universities, including most of the European universities, as well as at scientific institutes, a new reform was imposed at the end of the 20th and beginning of the 21st century, subordinating scientific research to the afore mentioned profitable management and to the interests of financial capital.

It is understandable, on the one hand, that every scientific methodology will not fit equally well into all of these cultural perspectives, including the modern one, no matter how exact or valuable that methodology may be for cognition itself. On the other, without the respective cultural context and its evaluation it is not possible to define the sense and purpose of scientific research in any culture, or any epoch, including the modern epoch, or in the bioethical context that appears to be emerging as the sole way of life assuring future survival. Moreover, without a cultural context neither would it be possible to answer what is the sense and purpose of science in general for our lives, nor would it be possible to evaluate specific scientific methods and ap-proaches in the sense of bioethics with respect to universal good, or to the interest of preserva-tion and wellbeing of life on our planet.

Key wordsscientificmethodology,culturalperspectives,AncientGreece,India,China,modernEurope,cognition,humanpersonality,profit,financialcapital,ethics,bioethics

Kulturne perspektive i znanstvena...

Documents

Transcript of Kulturne perspektive i znanstvena...