KULTURNA HRONIKA · ni} i kwiga Istine Petra A{krabe Zagorskog, kwi`evnika iz Fo~e. Lirika...

473

Mi{o Kisi}

KULTURNA DOGA\AWA U ISTO^NOJ HERCEGOVINI

(10. januar – 1. jul 2013)

Vi{ednevne sve~anosti posve}ene najradosnijem hri{}anskom prazniku – Boì}u u bile}koj op{tini oboga}ene su 14. januara kultur-no-umjetni~kim programom pod nazivom „Mali Boì}ni koncert“. Program su pripremili i u sali Doma kulture „Jevto Dedijer“ u Bile}i izveli ~lanovi Kulturno-umjetni~kog dru{tva „Zora Hercegovine“ a u~estvovali su i: Hor Sabornog hrama Svetog Save, ~lanice pjeva~ke et-no-grupe „Vasilise“, ~lanovi recitatorske i dramske sekcije, kao i plesna grupa „Svit Drims“, u koreografiji Julijane Kapor. Program je vodila mlada pjesnikiwa Tijana Trkqa.

Dvadeset i sedam u~esnika zaplivalo je 19. januara hladnom Trebi-{wicom prema ukra{enom Bogojavqenskom krstu, koji je episkop za-humsko-hercegova~ki i primorski g. Grigorije spustio u osve{tanu ri-jeku u blizini Hotela „Leotar“. Pobijedio je devetnaestogodi{wi Gra-dimir Miladinovi}, koji je i pro{le godine osvojio ovo priznawe. Prije plivawa za Bogojavqenski krst u Sabornom hramu Svetog Preo-braèwa Gospodweg u Trebiwu, sluèna je sveta arhijerejska liturgija, a zatim se vi{e stotina vjernika, zajedno sa sve{tenstvom, uputilo pre-ma obalama rijeke u litiji koja se kretala glavnim gradskim ulicama.

U organizaciji Kwièvne zajednice „Jovan Du~i}“, 23. januara, u prostorijama Narodne biblioteke Trebiwe odràna je promocija dvije kwige: zbirke poezije Lirika lavirinta mlade Trebiwke Nata{e Sta-ni} i kwiga Istine Petra A{krabe Zagorskog, kwièvnika iz Fo~e. Lirika lavirinta je prvjenac Nata{e Stani}. Nadahnute stihove ove mlade pjesnikiwe ~itao je poznati trebiwski glumac Darko Kurtovi}. Jedanaesta po redu kwiga Petra A{krabe Zagorskog Istine napisana je na osnovu dugogodi{wih istraìvawa o porijeklu, prezimenima, seo-bama, zaboravu i istoriji ovda{wih i svjetskih tema, o pro{lim, sada-{wim i budu}im vremenima, ìvotu pojedinaca i dru{tva, u kojoj je iz-nio zakqu~ke kao otkri}a, {ta jeste, a {ta nije istina. O kwizi „Isti-ne“ govorio je dr Radoslav Milo{evi}, predsjednik Udruèwa kwièv-nika isto~ne Hercegovine. Prije Trebiwa promocija je odràna i u Bi-le}i.

KULTURNA HRONIKA

NOVA ZORA, broj 37/38, proqe}e-qeto, 2013.

474

U Muzeju Hercegovine u Trebiwu, 26. januara, prire|ena je izlo-`ba slika mladih i talentovanih hercegova~kih umjetnika Sweàne Domazet i Tawe Pikule. One su svoja 22 rada predstavile u cjelini koja predstavqa korijene i ìvot, kao simbole trajawa i bitisawa. One su do sada izlagale na vi{e kolektivnih izlo`bi, dok je ovo predstavqa-we, uo~i Savindana u Trebiwu, tre}e samostalno izlagawe Domazetove, a drugo Tawe Pikule.

U organizaciji grada Trebiwa i Crkvene op{tine Trebiwe, u okviru sve~anosti posve}enih Svetom Savi, u Trebiwu je, 26. januara 2013. godine, u Domu kulture odràna Svetosavska akademija. Svetosa-vsku besjedu govorio je episkop zahumsko-hercegova~ki i primorski g. Grigorije. Bila je ovo i lijepa prilika da se akademiku prof. doktoru Predragu Pe{ku, direktoru Instituta za digestivnu hirurgiju Klini~-kog centra Srbije, porijeklom Hercegovcu, uru~i Poveqa Grada Trebi-wa za 2012. godinu. Povequ je uru~io gradona~elnik Trebiwa Slavko Vu~urevi}, istakav{i da je ovo priznawe simbol zahvalnosti za sve ono {to je on u~inio pomaù}i brojnim Hercegovcima, ne zaboravqaju}i svoje hercegova~ke korijene. Zahvaquju}i na visokom priznawu, akade-mik Pe{ko je naglasio da Povequ doìvqava kao najve}e priznawe koje moè dobiti jedan ~ovjek i po~ast koja mu je u ìvotu ukazana. U kultur-no-umjetni~kom dijelu programa Akademije nastupili su: Mje{oviti hor „Sveti Vasilije Ostro{ki i Tvrdo{ki“ i Kamerni hor Hercego-va~ke Gra~anice iz Trebiwa, beogradski glumac Neboj{a Kunda~ina, etno-pojac Quba Manasijevi}, pijanista Bobo Vu~ur i klarinetista Svetislav Vasi}, Etno-grupa „Zahumqe“ i Omladinska pjeva~ka grupa GKUD „Alat Svislion“, te u~enici Muzi~ke {kole i recitatori iz trebiwskih {kola. Prigodnim programom Savindan je obiqeèn u svim dje~jim vrti}ima, a centralna sve~anost Savindana kao {kolske slave odràna je u Domu kulture uz lomqewe slavskog kola~a i kulturno-umjetni~ki program pod nazivom „Ima jedan grad“.

Savindan u Bile}i se obiqeàva kao krsna slava i dan Op{tine, te krsna slava ovda{weg Sabornog hrama i ustanova iz oblasti kulture i obrazovawa. Obiqeàvawe Savindana po~elo je 25. januara u Domu kulture „Jevto Dedijer“ izvo|ewem pozori{ne predstave „Krsna sla-va“, a realizovali su je glumci amateri Zavi~ajnog kluba „Osvit“. U prisustvu protojereja stavrofora Neboj{e Kolovi}a, na~elnika Op-{tine Miqana Aleksi}a i brojnih gostiju, slavski kola~ prelomqen je u prostorijama SPKD „Prosvjeta“ u Bile}i. Nakon toga, uslijedila je sve~anost otvarawa legata kwièvnika Radoslava Brati}a, porijeklom Bile}anina koji ìvi i stvara u Beogradu. Legat je otvorio potpred-sjednik bile}kog odbora „Prosvjete“ prof. Nikola Ba}evi} i zahvalio se Brati}u na vrijednom daru od 3.200 kwiga. Kwièvnik Radoslav Bra-

NA[I QUDI I KRAJEVI

475

ti} istakao je da je „najprirodnije da neko ko je ~itav ìvot posve}en kwièvnosti i kwigama prikupqa naslove {irom svijeta i pokloni ih svome gradu“. U ve~erwim ~asovima 26. januara u Galeriji SPKD „Pro-svjeta“ otvorena je je izlo`ba pravoslavnih ikona pod nazivom „Svetom Savi u ~ast“. Izlo`bu je otvorio starje{ina Sabornog hrama u Trebi-wu, sve{tenik Stevan Kova~evi}.

Dvadeset i sedmog januara, na dan Svetog Save, svetu arhijerejsku liturgiju sluìo je episkop zahumsko-hercegova~ki i primorski g. Gri-gorije, nakon ~ega je uslijedila litija ulicama grada i lomqewe slav-skog kola~a. U novoj zgradi Op{tine Bile}a uprili~en je slavski ru-~ak uz prigodan kulturno-umjetni~ki program. Ovo je bila prilika da se uru~e priznawa pojedincima i kolektivima za ostvarene rezultate u razli~itim oblastima stvarala{tva. Poveqa Op{tine Bile}a za 2012. godinu dodijeqena je kwièvniku Radoslavu Brati}u za cjelokupan kwièvni rad i doprinos razvoju kulture. Priznawe Op{tine pripalo je i privatnom preduze}u „P~elica Maja“, kao najuspje{nijem kolekti-vu u 2012. godini. Za sportistu grada progla{ena je odbojka{ica Jovana Baj~eti}, drugo mjesto pripalo je karatisti Bogdanu [iniku, a tre}e kugla{u Marku Trkqi. Priznawe za najboqeg gostuju}eg sportistu pri-palo je ko{arka{u Slavku Pavlovi}u Pakiju. Posthumno, priznawa Op{tine dodijeqena su Reqi Suxumu, \oku Bo{waku, Boù Ivkovi}u i Pavlu Jaramazu. Priznawa su primili predstavnici wihovih porodi-ca. Priznawa na ovoj sve~anosti uru~io je na~elnik Opt{ine Bile}a Miqan Aleksi} i ~estitao dobitnicima. U ime dobitnika priznawa, zahvalnost je iskazao Radoslav Brati}. Uve~e na Savindan, u Domu kul-ture „Jevto Dedijer“, odràna je tradicionalna Svetosavska akademija u organizaciji SPKD „Prosvjeta“, a pod pokroviteqstvom Op{tine Bile}a. Nakon pozdravne rije~i predsjednika Odbora SPKD „Prosvje-ta“ prof. Nikole Asanovi}a i rije~i blagoslova protojereja stavrofo-ra Neboj{e Kolovi}a o Svetom Savi kao temequ na{e vjere i kulture, prvom srpskom prosvjetitequ i arhiepiskopu besjedio je Radoslav Bra-ti}, istaknuti kwièvni stvaralac i glavni i odgovorni urednik ~aso-pisa „Nova Zora“. „Prosvjetina“ prigodna priznawa na ovoj Akademiji uru~ena su generalu Nikoli Deli}u, Du{anu Luàji}u i bile}kom pri-vredniku Dragu Vujovi}u. Priznawa je uru~io predsjednik Odbora SPKD „Prosvjeta“ u Bile}i prof. Nikola Asanovi}. Kulturno-umjet-ni~ki program izveli su: zdruèni horovi „Sveti Vasilije Ostro{ki i Tvrdo{ki“ i „Tribunia“ iz Trebiwa, kojima je dirigovala prof. Sto-janka Gudeq, zatim etno-grupa „Nagorkiwe“ iz Trebiwa, guslar Momir Mo{a Avdalovi} iz Gacka, prvak Narodnog pozori{ta iz Beograda Ne-boj{a Kunda~ina i etno-pojac Quba Manasijevi} iz Beograda, te Tawa Rogan i Jelena Radmilovi}, u~enice Sredwo{kolskog centra „Golub


476

Kure{“ u Bile}i. Program Sve~ane akademije vodila je prof. Tawa Bu-bre{ko.

Raznolikim {kolskim priredbama i drugim programima Savin-dan je obiqeèn i u op{tinama Qubiwe, Nevesiwe, Berkovi}i, Isto~-ni Mostar i Mostar. Sa impresivnim kulturno-umjetni~kim programom Svetosavska akademija odraàna je u Domu kulture u Gacku. Organiza-tor Akademije bio je Op{tinski odbor SPKD „Prosvjeta“ Gacko, ~iji je predsjednik prof. Radomir Vu~kovi} uputio pozdravne rije~i i ~e-stitao veliki praznik. O veli~ini i zna~aju Svetog Save, velikog srp-skog u~iteqa i prosvjetiteqa, besjedio je sve{tenik Danilo Dangubi}. Ovom prilikom uru~ena su „Prosvjetina“ priznawa i op{tinske nagra-de najboqim u~enicima osnovne i sredwe {kole i wihovim profesori-ma za rezultate ostvarene na takmi~ewima u 2012. godini. Nagra|eni su u~enici Vladan i Jovan Grgur, Maja Skoko, Jana Slijep~evi}, Radovan Bajovi} i nastavnici i profesori Svjetlana Pu{ara, Zagorka Radmilo-vi}, Radomir Avdalovi} i Dragomir Laèti}. Nagrade je dodijelio na-~elnik Op{tine Milan Radmilovi}. Potpredsjednik Glavnog odbora SPKD „Prosvjeta“ haxi Velemir Avdalovi} uru~io je nagrade u~enici-ma koji su osvojili prva tri mjesta na konkursu „Prosvjete“ – „Od Hi-landara do Vra~ara“. Kada su u pitawu literarni radovi, prva dva mje-sta pripala su u~enicima iz Ni{a Anastasiji i Nataliji Kosti}, dok je tre}e mjesto osvojila Marija Boqanovi} iz S[C „Pero Slijep~evi}“ iz Gacka. Na likovnom dijelu konkursa nagrade su pripale Ivani Beato-vi}, Pavlu Bor~aninu i Ma{i Bumbi} iz Gacka. Na Sve~anoj akademiji uru~ena su „Prosvjetina“ priznawa dugogodi{wem predsjedniku Odbo-ra SPKD „Prosvjeta“ u Gacku haxi Velemiru Avdalovi}u, kao i Op-{tini Gacko i Rudniku i termoelektrani Gacko za nesebi~nu podr{ku u radu SPKD „Prosvjeta“. Kulturno-umjetni~ki program izveli su: u~e-nici Muzi~ke {kole „Sveti Roman Melod“, Crkveni hor „Sveta Jelena Anùjska“, KUD „Zelengora“, KUD „Sava Vladislavi}“ i mladi umjet-nici, u~enici Danka Ili} i Sr|an Avdalovi}.

Drugog februara u Klubu prijateqa umjetnosti „Anastasije Po-povi}“ u Trebiwu otvorena je sedma klupska izlo`ba ~lanova Foto-ki-no kluba Trebiwe. Na izlo`bi su se predstavila 33 autora, sa oko 60 fo-tografija, ra|enih u crno-bijeloj tehnici i koloru. Nagrada za najboqu fotografiju Sedme klupske izlo`be pripala je Ruì Petrovi}, dok je priznawe za najboqu kolekciju fotografija dobio @eqko Budimir. Izlo`bu je otvorio zamjenik gradona~elnika Trebiwa Ne|o ]ebexija, a o izlaga~ima i radu Foto-kino kluba Trebiwe govorio je Radoje Elez, predsjednik izvr{nog odbora Foto-kino kluba i ~lan ìrija izlo`be, nagla{avaju}i da ga raduje i kvalitet radova i masovnost u~esnika.

NA[I QUDI I KRAJEVI

477

Na Sretewe Gospodwe, 15. februara, Udruèwe guslara i epskih pjesnika „Vojvoda Vlatko Vukovi}“ Bile}a u dvorani Doma kulture „Jevto Dedijer“ u Bile}i priredilo je bogat kulturno-umjetni~ki pro-gram. Osim ~lanova sekcija Udruèwa (folklorna, guslarska, pjeva~ka) izvo|a~i programa bili su i ~lanovi GKUD „Vladimir Ga}inovi}“, Za-vi~ajnog kluba „Osvit“, te ~lanovi Crkvenog hora Sabornog hrama Sve-tog Save u Bile}i. Program je vodio Radislav Uqarevi}. Prihod sa ove priredbe dat je u humanitarne svrhe.

U restoranu „Sava centra“ u Beogradu, 22. februara 2013. godine, odràno je tradicionalno „Nevesiwsko sijelo“, kome je prisustvovalo oko 550 Nevesiwaca, wihovih prijateqa i zvanica. Ovogodi{wi doma-}in Sijela, dr Mi{o Bjelica, je istakao zadovoqstvo {to se ovog puta traìla karta vi{e i {to ovaj na~in wegovawa tradicije okupqa sve vi{e mladih. Svojevrsni sabor Nevesiwaca blagoslovio je episkop za-humsko-hercegova~ki i primorski g. Grigorije, dok je na~elnik Op{ti-ne Nevesiwe Mom~ilo [iqegovi} u svom pozdravnom govoru najavio da-qe iskorake u napretku Nevesiwa i iskazao èqu za jo{ plodnijom sa-radwom sa pobratimskim op{tinama – Vo`dovac, Apatin i francuskim gradom Bastekila}e. U ime pobratima, u~esnike Sijela pozdravio je dr Dragan Vukani}, predsjednik beogradske op{tine Vo`dovac, a potom je izveden bogat i raznovrstan kulturno-zabavni program.

Svoje stihove o Nevesiwu kazivao je pjesnik Rajko Petrov Nogo, o caru Lazaru i Kosovu i Metohiji pjevala je poznata glumica Ivana @i-gon. Ona je govorila i [anti}eve stihove „Otaxbino, gdje si“, i sa puno emocija podsjetila na svoj pro{logodi{wi boravak u Nevesiwu za Mi-trovdan, gdje je upoznala „divne i hrabre qude“. Srda~no je pozdravqena izjava mr Mom~ila Golijanina da je Ivana @igon, tom prilikom, iza-brana za po~asnog ~lana „Srpskog sokola“ – Nevesiwe. Qepoti ve~eri svojim nastupom doprinijeli su: glumac Neboj{a Glogovac, interpreta-torke narodnih izvornih pjesama Natalija Jorgi} iz Muzi~ke {kole „Mokrawac“ i Aleksandra Vukajlovi} iz Beograda, zatim svira~ na di-plama Vojin Radoji~i} iz Novog Sada, dok je svu qepotu srpskog pamti-vijeka – gusala na najqep{i na~in do~arao guslar Milo{ Parovi}. Za zavi~ajnu pjesmu i natpjevavawe bili su zaduèni mu{ka pjeva~ka grupa KUD „Nevesiwe“ i ènska izvorna grupa „Sveti velikomu~enik Dimi-trije“ iz Nevesiwa, koji su potom i kolo poveli. Svoju poeziju govorio je pjesnik \or|e Dabar~i} iz Gacka, dok je dr Trifko Brewo recitovao stihove Vladimira Nasti}a „Mitrovdanska ofanziva 1992“. Predsta-vio se i pisac aforizama Mitar \eri} Laki iz Beograda. Vrsni vodite-qi programa, novinari Sneàna Luki} iz Beograda i Milivoje Be{ti} iz Novog Sada, uz ostalo, saop{tili su naslove 15 novih kwiga koje su u 2012. godini napisali autori iz Nevesiwa ili o Nevesiwu. Program Si-


478

jela upotpuwen je i nagradnim igrama poput tombole u kojoj je jedan u~e-snik dobio glavnu nagradu – gusle – dar Udruèwa Nevesiwaca u Beo-gradu, a izvu~eni su dobitnici nagrada poput pr{uta i mje{ine sira to-rotana, dar Op{tine Nevesiwe i sl.

„Zavi~aju dok ti ime traje, ~uva}emo tvoje obi~aje“ – to je poruka „Nevesiwskog sijela 2013“ uz najavu Udruèwa da tradicija ni u nare-dnim godinama ne}e biti iznevjerena.

Zavi~ajni klub „Osvit“ Bile}a, 26. februara, obiqeìo je ~eti-ri godine svog uspje{nog rada i postojawa. Tim povodom u Domu kulture „Jevto Dedijer“ izveden je prigodan kulturno-umjetni~ki program. Na uspjehe postignute u protekle ~etiri godine u~esnike sve~anosti pod-sjetio je predsjednik zavi~ajnog kluba „Osvit“ Miodrag Hrwez Qumo. U ovom periodu odràne su brojne priredbe muzi~kog, dramskog i likov-nog sadràja, poetske ve~eri, pokloni~ka putovawa do najpoznatijih ma-nastira i drugih hramova SPC, dat je doprinos obiqeàvawu zna~ajnih godi{wica i li~nosti iz istorije srpskog naroda itd. Posebno je zna-~ajno ista}i da Zavi~ajni klub „Osvit“ izdaje list „Osvit“, koji iz bro-ja u broj donosi sve zanimqivije priloge iz razli~itih sfera ìvota i rada u op{tini Bile}a. List izlazi tromjese~no i jedino je lokalno glasilo u {tampanoj formi u Bile}i. Cjelokupnom aktivnosti Zavi~aj-ni klub „Osvit“ daje veliki doprinos popularizaciji i wegovawu kul-turne i duhovne tradicije srpskog naroda.

Povodom ~etiri godine postojawa i rada Zavi~ajnog kluba „Osvit“, u foajeu Doma kulture u Bile}i, otvorena je i izlo`ba umjet-ni~kih i dokumentarnih fotografija nastalih na pokloni~kim putova-wima koja je organizovao ZK „Osvit“ u protekle ~etiri godine. Autor fotografija je Milovan Boki}, aktivista „Osvita“. Postavku izlo`be uradili su Sr|an Komneni} i Damjan Radovi}. Izlo`bu je prigodnom besjedom otvorio vjerou~iteq Sr|an Milo{evi} i istakao zna~aj po-kloni~kih putovawa na kojima je u~estvovao veliki broj Bile}ana.

Drugog marta u Domu kulture u Bile}i Zavi~ajni klub „Osvit“ organizovao je Ve~e harmonike. Svoje umije}e na ovom popularnom in-strumentu pokazali su: Milica Nosovi}, Milan Zvijer, Marko Zvijer, Nikola Bjelica, Stefan Denda, Milo{ Grbu{i}, Branislav [arenac, Vladimir Ga}inovi}, Rajko Vu~i} i Slobodan Jawi}. U programu ove ve~eri u~estvovali su i recitatori: Sr|an Komneni}, Damjan Radovi} i Dragana Miskin, gitaristi: Du{an Mrkai} i Pavle Dakovi}, solo pje-va~i: Jelena Denda, Marija Pareànin, Nata{a Grahovac, An|ela Tr-kqa, Milorad Migo Kisi} i Sini{a Xeletovi}. Ve~e je zavr{eno uì~kim kolom u izvo|ewu svih harmonika{a. Program ove ve~eri vo-

NA[I QUDI I KRAJEVI

479

dila je Bojana Grahovac. Nakon Bile}e, Ve~e harmonike odràno je i u Berkovi}ima.

U Klubu prijateqa umjetnosti „Atanasija Popovi}“ u Trebiwu, 2. marta, odràna je promocija ~etvrte kwige pripovjedaka kwièvnice iz Beograda Gordane ]irjani}, pod nazivom Kad svane, razlaz. Ovaj za-nimqiv susret sa dobitnicom Ninove nagrade i dvostrukom dobitnicom „Zlatnog pera“ organizovale su trebiwske profesorice srpskog jezika Olgica Cice i Milana Babi}, koje su inicirale osnivawe Udruèwa kwièvnika „Susret“, koje }e uskoro ozvani~iti svoj rad u Trebiwu. O djelu Gordane ]irjani} govorile su Olgica Cice i Milana Babi}.

Petog marta u prostorijama Doma kulture „Jevto Dedijer“ u Bile-}i otvorena je izlo`ba akvarela, jednog od najpoznatijih akvarelista u Republici Srpskoj, Bawalu~anina, Zorana Suvajca Zografa, pod nazi-vom „ûvarka za sunce“. Predstavqeno je oko stotinu radova razli~i-tih motiva. Izlo`bu je otvorila novinar Radio Bile}e Aleksandra Xe-letovi}. Zoran Suvajac Zograf ìvi i stvara u rodnom gradu Bawaluci. Do sada je imao oko dvadeset samostalnih i vi{e desetina kolektivnih izlagawa. Otvarawe izlo`be bilo je oboga}eno prigodnim kulturno-umjetni~kim programom koga su izveli: vokalni solisti Jelena Denda i Nata{a Grahovac, recitatori Dragana Miskin i Damjan Radovi}. Vodi-teq programa otvarawa izlo`be bila je Marija Pareànin.

U Galeriji SPKD „Prosvjeta“ u Bile}i, 9. marta, otvorena je iz-lo`ba slikara @eqka Rajkovi}a. Bile}kim qubiteqima likovne umjetnosti Rajkovi} se predstavio sa 25 slika (uqe na platnu) razli~i-tih motiva, me|u kojima dominiraju èna i cvije}e. Uostalom, Rajkovi} je ovu izlo`bu i organizovao povodom 8. marta – Dana èna, pa je tim po-vodom dvanaestogodi{woj Sandri Radovanovi}, ~iji je dobitni broj `rijebom izvu~en, poklonio jednu od izloènih slika u znak sje}awa na ovo lijepo ve~e. Bila je ovo tre}a po redu samostalna izlo`ba @eqka Rajkovi}a, a uz prigodan muzi~ki program otvorio je pjesnik Boro Gra-hovac.

U organizaciji SPKD „Prosvjeta“ Gacko, 16. marta, u Gacku je odràna promocija kwige Hercegovka, autora êda Ba}ovi}a, kwièv-nika iz Crne Gore. Ovaj prvenstveno prozni pisac koji ìvi i radi u Nik{i}u do sada je izdao preko 40 naslova nastalih prije svega na fonu bogate hercegova~ke i crnogorske kulturnoistorijske ba{tine. Ba}o-vi}, poznat i nagra|ivan za kratku pri~u, i u ovoj kwizi od zaborava je otrgnuo pri~e i anegdote ~iji su glavni junaci ène Hercegovke. O kwi-zi su govorili Boìdar Tepav~evi}, Radomir Vu~kovi} i autor. Govo-re}i o Ba}ovi}evom djelu Hercegovka, prof. Boìdar Tepav~evi} je is-takao da je autor na svoj poznati na~in ispravio nepravdu prema ènama


480

heroinama koje su odràle ku}u, pleme i narod. Svoje stihove u okviru ove promocije kazivali su i gata~ki pjesnici: \oko Dabar~i}, Sreten Vidakovi}, Drago Papovi}, Jovan L. Deli} i Dragica Ivanovi}.

[esnaestog marta u dvorani Doma kulture u Trebiwu odràna je promocija filma „Krugovi“ autora Srdana Golubovi}a –za Republiku Srpsku i BiH. Film je inspirisan doga|ajem iz ratne 1993. godine, hra-bro{}u i stradawem Trebiwca Sr|ana Aleksi}a. Stvarawe filma i wegovu promociju pratili su razli~iti komentari i emocije „od ogor-~ewa do suza“. Promociji filma u Trebiwu, osim rediteqa Srdana Go-lubovi}a, prisustvovali su i glavni protagonisti filma – glumci Vuk Kosti}, koji tuma~i Sr|anov lik i Neboj{a Glogovac, koji glumi wego-vog druga i direktor filma Milan Stojanovi}. Film „Krugovi“ do sada prikazan na brojnim svjetskim filmskim smotrama i festivalima osvo-jio je brojne nagrade i priznawa.

Povodom Svjetskog dana poezije, 21. marta, u Domu kulture „Jevto Dedijer“ u Bile}i, Zavi~ajni klub „Osvit“ organizovao je poetsko ve~e mladih bile}kih pjesnika. Radost da u slavu poezije svoje stihove govore imali su: Vladana Ili}, Arijana Babi}, Jovana Kokoq, Mirjana Albi-jani}, Milica Do{lo, Jelena Biberxi}, Mirjana Nosovi}, Marina Vu-~ini}, Mirjana Rogan, Danijela Radovanovi}, Danilo Taminxija i Daja-na Lojpur. Mladi pjesnici, u~enici bile}kih osnovnih {kola, pokazali su rasko{an pjesni~ki talenat i svojim stihovima o qepoti, qubavi, miru, slobodi... uputili najqep{i pozdrav proqe}u i danima {to dola-ze. Ovo poetsko ve~e svojim nastupom obogatila je plesna grupa Dragane Miskin, zatim mje{oviti hor „Osvit“, recitator Damjan Radovi}, soli-sta Nata{a Grahovac i Nikola Bjelica, harmonika{. Program ve~eri vodila je Bojana Grahovac.

Dvadeset i devetog marta u Domu penzionera u Bile}i dr Goran @. Komar iz Herceg Novog odrào je predavawe o temi „Stari }irili~ni natpisi crkvi{ta i manastira u okolini Bile}e“. Predavawe je orga-nizovala Narodna biblioteka „Vladimir Ga}inovi}“. Zanimqivo pre-davawe dr Komara odnosilo se na nalazi{ta u @udojevi}ima, Radmilo-vi} Dubravi i Vrawoj Dubravi, gdje se oko poru{enih crkava i manasti-ra nalaze brojni stari krstovi, nadgrobne plo~e i kameni ste}ci sa veo-ma interesantnim natpisima. Dr Goran @. Komar je, po mnogim stru~-nim ocjenama, trenutno najboqi ~ita~ starih }irili~nih natpisa. Pre-ma wegovim rije~ima, radi se o starom obliku }irilice, iako je u rani-jem periodu za to pismo vaìo uobi~ajeni naziv „bosan~ica“. O svemu ovome, kako je na po~etku predavawa istakao [}epan Aleksi}, direktor Narodne biblioteke „Vladimir Ga}inovi}“ u Bile}i, dr Komar je obja-

NA[I QUDI I KRAJEVI

481

vio brojne stru~ne radove i {tampao vi{e kwiga i publikacija na ovu tematiku.

Zavi~ajni klub „Osvit“ Bile}a, 29. marta, u sali Doma kulture „Jevto Dedijer“ u Bile}i organizovao je Ve~e gitare, bile}kih gitari-sta. Nastupili su i zvucima gitare ve~e u~inili lijepim: Dimitrije Sa-marxi}, Pavle Ikovi}, Miqan Kuqi}, Marko Vujovi}, Igwat Vu~ko-vi}, Luka Kure{, Du{an Mrkai}, Tomislav Popadi}, Goran Vujovi}, Mijat Vu~kovi}, Zoran Zoka Lero i Ne{o Vu~kovi}. Svojim nastupom program ve~eri obogatili su solisti-pjeva~i Danijela Bjeleti}, San-dra Samarxi} i Aleksandra \urica, te Lazar Rajkovi}, Sini{a Xele-tovi} i Sr|an Komneni}. Stihove su kazivali: Tijana Trkqa i Sr|an Komneni}, a plesne ta~ke izvela je plesna grupa Dragane Miskin. Pro-gram je vodila Bojana Grahovac.

U Nevesiwu je, 29. marta, odràna promocija Sabranih djela Ri-sta Prorokovi}a, hroni~ara burnih doga|aja u Hercegovini iz druge polovine devetnaestog vijeka. O djelu poznatog pisca, istori~ara i pa-triote govorili su: dr Ranko Popovi}, dr Draga Mastilovi}, mr Mom-~ilo Golijanin i direktor Narodne biblioteke Nevesiwe Qiqana Ivezi}. U Sabranim djelima Rista Prorokovi}a na{li su se zna~ajni istorijski spisi o doga|ajima poput Nevesiwske pu{ke, kao i tri kwige pripovjedaka iz ìvota hercegova~kih ustanika i srpskog naroda u de-vetnaestom vijeku, jedna istorijska drama i dvije polemike. Izdava~ je Narodna biblioteka Nevesiwe, a finansijsku pomo} pruìli su Mini-starstvo prosvjete i kulture u Vladi RS i Op{tina Nevesiwe.

Gradsko kulturno-umjetni~ko dru{tvo „Vladimir Ga}inovi}“ Bile}a, 30. marta, priredilo je u Domu kulture „Jevto Dedijer“ u Bile-}i tradicionalni Godi{wi koncert narodnih pjesama i igara. Qepo-tom igre i pjesme predstavili su se svi ansambli Dru{tva, od dje~jeg do seniorskog, uz pratwu orkestra. Izvedene su igre i pjesme iz Srbije, [umadije, Obrenovca, a po prvi put predstavqene su nove koreografije igara sa Kosova i iz Makedonije. Koncert je izveden pred prepunim gle-dali{tem, a prisustvovali su i brojni gosti, predstavnici kulturno-umjetni~kih dru{tava. GKUD „Vladimir Ga}inovi}“ ima uspje{nu sa-radwu sa dru{tvima iz Se~wa, Nik{i}a, Trebiwa i Qubiwa. Program Godi{weg koncerta GKUD „Vladimir Ga}inovi}“ vodila je Ivana Vu-jovi}.

U organizaciji Udruèwa Ga~ana u Beogradu, SPKD „Prosvjeta“ i Op{tine Gacko, 30. marta, u Sava centru u Beogradu, odràn je Sabor Ga~ana – „Gata~ko sijelo“. Ovom lijepom druèwu prisustvovalo je oko 500 Ga~ana i wihovih gostiju. U ime Udruèwa Ga~ana koji ìve i rade u Beogradu, rije~i pozdrava i dobrodo{lice uputio je novi predsjednik


482

Udruèwa Svetozar Crnogorac (dosada{wi predsjednik Vidak Kova~e-vi} izabran je za po~asnog predsjednika Udruèwa), a pozdrave iz zavi-~aja prenijeli su Radojica Antunovi}, zamjenik na~elnika Op{tine Gacko i prof. Radomir Vu~kovi}, predsjednik Odbora SPKD „Prosvje-ta“ Gacko. Skupu se obratio i potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki. U kulturno-umjetni~kom dijelu programa nastupile su pjeva~ke grupe KUD „Sava Vladislavi}“ – mu{ka i KUD „Zelengora“ Gacko – ènska pjeva~ka grupa, te pjesnici Rajko Petrov Nogo, Rade Crnogorac i dr. Narednog dana, 31. marta, dio programa sa „Gata~kog sijela“ izve-den je u popularnoj emisiji RTS „@ikina {arenica“.

U susret tradicionalnoj kulturnoj manifestaciji „Du~i}ev dan“ koja se odràva u Trebiwu, grupa u~enika i profesora Gimnazije iz Zrewanina, 5. aprila, posjetila je Gacko i Bile}u. Posjetu je organizo-valo Udruèwe Hercegovaca i wihovih prijateqa iz Zrewanina, kojim rukovodi predsjednik Uro{ Milojevi}. U prostorijama Srpskog pro-svjetnog i kulturnog dru{tva „Prosvjeta“ u Bile}i, gimnazijalci i profesori iz Zrewanina druìli su se sa u~enicima i profesorima Sredwo{kolskog centra „Golub Kure{“ i ~lanovima Odbora SPKD „Prosvjeta“ Bile}a. U toku vi{e~asovnog druèwa razgovaralo se o vi-dovima daqe saradwe, a bila je ovo i lijepa prilika za me|usobno upo-znavawe i trenutke zabave uz pjesmu i muzi~ke akorde. Predsjednik Od-bora SPKD „Prosvjeta“ prof. Nikola Asanovi} i predsjednik Udruè-wa Hercegovaca i wihovih prijateqa iz Zrewanina Uro{ Milojevi} istakli su zna~aj ovakvih susreta za daqe produbqivawe saradwe grado-va sredwobanatskog okruga i isto~ne Hercegovine. Susretu je prisu-stvovao i akademik Qubomir Zukovi}, koji je 1990. godine bio jedan od obnoviteqa SPKD „Prosvjeta“ u RS, kao i dugogodi{wi ~lan Glavnog odbora. Tokom boravka u Gacku, doma}ini su goste iz Zrewanina upozna-li sa svojim gradom i aktivnostima koje se u wemu odvijaju. Mladi Zre-waninci i wihovi profesori druèwe su nastavili u Trebiwu, gdje su pratili i neke od sadràja iz programa „Du~i}evog dana“.

U~enici Muzi~ke {kole Trebiwe, na ovogodi{wem jubilarnom 20. takmi~ewu u~enika muzi~kih {kola Republike Srpske, koje je 5. i 6. aprila odràno u Bawaluci, ostvarili su odli~ne rezultate osvojiv{i 12 nagrada. Nagrade su osvojili u~enici: Awa Du~i}, Awa Ri|e{i}, Isidora Gambeli}, Lana Perovi}, Marija Tupawanin, Milena [eka-ri}, Mia [ijakovi}, Todor Ruì} i Gordana Markov. Bila je ovo divna prilika da mladi iz Trebiwa po ko zna koji put iskaù svoje vrhunsko umije}e u muzici, svirawu na violini, klaviru, gitari... Od direktori-ce Muzi~ke {kole Trebiwe Du{anke Babi} saznali smo da su u~enici ove obrazovne ustanove vrijedne nagrade osvojili i na takmi~ewima

NA[I QUDI I KRAJEVI

483

u~enika muzi~kih {kola koja su odraàna u Aran|elovcu, Isto~nom Sa-rajevu i Splitu.

Trebiwe je sa vi{e zna~ajnih programa obiqeìlo „Du~i}ev dan“. Du~i} je umro na Blagovijesti, 7. aprila 1943. godine, a od 2000. go-dine po~iva u Hercegova~koj Gra~anici na Crkvini (Trebiwe). Ovogo-di{wi programski sadràji realizovani su 6. i 7. aprila. Prvog dana manifestacije u sali Skup{tine grada odràn je nau~ni skup „Preda~-ka melodija Aleka Vukadinovi}a“, koji je bio laureat „Du~i}eve nagra-de“ za 1999. godinu. Dobrodo{licu na nau~ni skup, koji sa trebiwskom lokalnom zajednicom i Du~i}evim ve~erima poezije organizuje Insti-tut za kwièvnost i umjetnost i U~iteqski fakultet iz Beograda, upu-tio je gradona~elnik Trebiwa Slavko Vu~urevi}. Na skupu je u~estvo-valo oko dvadeset nau~nih istraìva~a iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i inostranstva. U~estvuju}i u raspravi, prof. dr Jovan De-li}, sa Filolo{kog fakulteta u Beogradu, koji je i vo|a ovog kwièv-nog projekta, objasnio je da je u pitawu projekat koji se bavi srpskom po-etikom 20. vijeka, a da do sada ima 17 zbornika, od ~ega je u saradwi sa gradom Trebiwem ve} ura|eno pet, te da se na ovom skupu stvara {esti, a svaki od wih obra|uje jednog kwièvnika i wegovo djelo. – Ovo je jedan od vidqivih i opipqivih vidova saradwe na planu kulture izme|u Sr-bije i Republike Srpske, a koja ima ambiciju da premreì srpsku poezi-ju 20. vijeka i da pripremi izgradwu jedne istorijske poetike srpske po-ezije toga vijeka – rekao je profesor Deli}, uru~iv{i ovom prilikom gradona~elniku Vu~urevi}u Zbornik o djelu Milovana Danojli}a, na-stao na pro{logodi{wem „Du~i}evom danu“ u Trebiwu. O zna~aju ova-kve vrste nau~nih skupova govorio je i prof. dr Aleksandar Jovanovi} sa U~iteqskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Istog dana u pro-storijama Narodne biblioteke odràna je tribina „70 godina od smrti Jovana Du~i}a i 200 godina od ro|ewa Petra II Petrovi}a Wego{a“ na kojoj su besjedili kwièvnik i publicista \or|e Malavrazi} iz Beo-grada i Dragan Jovanovi} Danilov, pjesnik (Pariz–Beograd). U popo-dnevnim ~asovima 6. aprila u Domu kulture otvorena je izlo`ba slika Moma Kapora „Rodoqubivo“ iz legata SPKD „Prosvjeta“ Bile}a, a ~i-ne je tridesetak reprodukcija uqa na platnu. Izlo`bu je otvorio grado-na~elnik Trebiwa Slavko Vu~urevi}, a sve~anost otvarawa uqep{ao je ènski etno-kvartet „Mokrawac“ iz Beograda. U 20 ~asova u Domu kul-ture odràna je Sve~ana akademija „Na Du~i}evom putu“ – ve~e laurea-ta, posve}eno dobitniku „Du~i}eve nagade“ za 1999. godinu Aleku Vuka-dinovi}u – „Na ku}nom pragu ku}a...“ O ovom pjesniku i wegovim poet-skim dostignu}ima govorio je prof. dr Aleksandar Jovanovi}. U nemo-gu}nosti da li~no prisustvuje manifestaciji, Vukadinovi} je uputio pozdravnu besjedu koju je pro~itao prof. dr Jovan Deli}. Opisuju}i „Du-~i}evu nagradu“ kao „venac neizmerne ~asti“, Vukadinovi} je u svojoj


484

poruci kulturnoj javnosti rekao da nema stope u Trebiwu koja ne nosi neko znamewe, a zajedni~ki imeniteq svih utisaka i znamewa iz Trebi-wa je poezija.

Na Sve~anoj akademiji saop{tena je i odluka ìrija za dodjelu presti`ne kwièvne nagrade „Jovan Du~i}“. @iri koji ~ine: akademik Qubomir Zukovi}, prof. dr Jovan Deli}, pjesnici Vladimir Jagli~i} i @elidrag Nik~evi}, te prof. dr Ranko Popovi} i gradona~elnik Tre-biwa Slavko Vu~urevi}, odlu~io je da „Du~i}eva nagrada“ za 2013. godi-nu pripadne pjesniku iz Crne Gore Ranku Jovovi}u. Saop{tavaju}i od-luku ìrija, Vu~urevi} je podsjetio na sna`no i vrijedno pjesni~ko dje-lo laureata. Nagrada }e biti uru~ena u okviru programa „Du~i}eve ve-~eri poezije“ krajem oktobra u Trebiwu. „Du~i}eva nagrada“ dodjequje se svake tre}e godine. U kulturno-umjetni~kom programu Sve~ane aka-demije nastupili su: Mje{oviti hor „Tribunia“ uz dirigentsku palicu prof. Stojanke Gudeq i klavirsku pratwu Boba Vu~ura iz Trebiwa, kao i gosti iz Beograda: Dejan Maksimovi}, ~lan Opere Narodnog pozori-{ta Beograd, Sneàna @ivkovi} – klavirska pratwa, Narodno pozori-{te Beograd, dramski umjetnik Vico Dardi}, glumica Narodnog pozori-{ta Biqana \urovi} i ènski etno-kvartet „Mokrawac“, te Gabrijela Ubavi} – sopran (Plzen, ê{ka Republika) i Levante Gitar – duo iz Isto~nog Sarajeva.

U nedjequ, 7. aprila, nakon arhijerejske liturgije i pomena Jovanu Du~i}u u Hercegova~koj Gra~anici u Narodnoj biblioteci Trebiwe odràna je promocija Zbornika „Poezija i poetika Milovana Danojli-}a“. Zbornik, koji ~ini 28 radova kwièvnika iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, dobio je vrlo pohvalne kritike. Zbornik, re~eno je, predstavqa odli~an slijed prou~avawa Danojli}evog stvarala{tva. U ve~erwim ~asovima, 7. aprila, glumac Crnogorskog narodnog pozori-{ta iz Podgorice Slobodan Marunovi}, na sceni Doma kulture, izveo je monodramu „Potowa ura Wego{eva“. Time je zavr{en dvodnevni pro-gram „Du~i}evog dana 2013.“

[estog aprila u prostorijama Narodne biblioteke u Trebiwu odràna je osniva~ka skup{tina Udruèwa likovnih umjetnika isto~-ne Hercegovine. Udruèwe }e nositi ime poznatog slikara i prvog de-kana Likovne akademije u Trebiwu Milorada ]orovi}a. Inicijatori osnivawa Udruèwa su akademski slikari mr Nina Lojovi} Milini} i Tatjana Topalovi} i akademski grafi~ar Sweàna Domazet. Inicija-tiva je svesrdno prihva}ena u cijeloj regiji. Po zavr{etku rada osni-va~ke skup{tine, otvorena je izlo`ba radova hercegova~kih slikara kojih ve} sada na evidenciji ima preko 50.

NA[I QUDI I KRAJEVI

485

^lanovi Vlade Republike Srpske posjetili su isto~nu Hercego-vinu 10. aprila i odràli sjednicu u novoj zgradi Op{tine Bile}a. Ovom prilikom ministar prosvjete i kulture prof. dr Goran Mutabxija posjetio je Odbor SPKD „Prosvjeta“ Bile}a. Bilo je rije~i o unapre-|ewu kulture u op{tini Bile}a i ostalim mjestima regije i realizaci-ji programa iz te oblasti. Mutabxija je ovog puta posjetio i nekoliko institucija iz oblasti kulture i obrazovawa u Trebiwu, Qubiwu i Gac-ku.

Sedamnaestog aprila Zavi~ajni klub „Osvit“ u Domu kulture „Jevto Dedijer“ u Bile}i premijerno je izveo pozori{nu predstavu „Sumwivo lice“ Branislava Nu{i}a. Dramska druìna „Osvita“ poka-zala se kao veoma vje{ta na „daskama koje ìvot zna~e“. Damjan Radovi}, Marija Pareànin, Dragana Miskin, Sr|an Komneni}, Sini{a Xele-tovi}, Milorad Kisi}, Du{an Mrkai}, Rajko Roga~, Slobodan Jawi} i Miodrag Hrwez Qumo uspje{nim tuma~ewem likova poznatog Nu{i}e-vog djela odu{evili su publiku. Obradu teksta, scenario i reìju pot-pisali su Aleksandra Xeletovi} i Miodrag Hrwez Qumo. Nakon pre-mijere predstava „Sumwivo lice“ reprizno je izvedena u Bile}i, Ber-kovi}ima, a zatim i u dvorani „Park“ u Herceg Novom.

Osamnaestog aprila u Domu kulture „Jevto Dedijer“ u Bile}i or-ganizovana je promocija kwige Firentinci na Balkanu 1300 1600. autora doc. dr Radmila Peki}a. Pred po{tovaocima istorije i pisane rije~i o ovom vrijednom djelu govorili su prof. dr Branko Jovanovi}, dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Pri{tini sa privreme-nim sjedi{tem u Kosovskoj Mitrovici, prof. dr Du{an Beri}, doc. dr Gligor Samarxi} i autor. Odlomke iz kwige ~itali su ~lanovi dram-skog studija „Osvita“ Damjan Radovi} i Sr|an Komneni}, a svojim na-stupom program promocije uqep{ali su klavirskim numerama Slobo-dan Jawi} i Dragana Miskin kazivawem „Prkosne pjesme“ Dobrice Eri-}a. U~esnike promocije u ime organizatora Zavi~ajnog kluba „Osvit“ pozdravila je Aleksandra Xeletovi}. Docent dr Radmilo Peki} iz Bi-le}e je redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Pri{tini sa privremenim sjedi{tem u Kosovskoj Mitrovici. Kwigom Firentinci na Balkanu 1300 1600, iako mlad stvaralac, ve} se upisao u red zna~ajnih tvoraca istoriografije. Kwiga je utemeqena na dosada neobjavqenim izvorima. Statisti~ki posmatrano, obra|eno je preko 2000 novih dokumenata, prvenstveno Dubrova~kog, ali i Zadarskog arhi-va, koji su sjediweni sa objavqenim izvorima iz arhiva Firence i Koto-ra, kao i relevantnom literaturom. Nakon Bile}e, 19. aprila, kwiga je promovisana i u Muzeju Hercegovine u Trebiwu, uz u~e{}e gostiju sa Filozofskog fakulteta iz Kosovske Mitrovice i autora.


486

U Narodnoj biblioteci u Trebiwu 26. aprila odràno je kwièv-no ve~e savremenih pjesnika i pisaca iz Hercegovine. Pored kwièv-nih stvaralaca iz Trebiwa, Gacka i Qubiwa, svoje stihove govorili su i gosti ve~eri, pjesnici iz Isto~nog Sarajeva, Doboja, Bijeqine i Nik-{i}a. Tom prilikom je re~eno da je u toku rad na prvoj antologiji poezi-je savremenih hercegova~kih pjesnika koju priprema prof. Gedeon Sta-ji} iz Nevesiwa. Gost kwièvne ve~eri u Trebiwu, pjesnikiwa Jovanka Stoj~inovi} Nikoli}, predsjednik Udruèwa kwièvnika RS, govori-la je o odsustvu kriti~ke selekcije, kriterijumima u izdava~koj djelat-nosti i potrebi ve}e brige dru{tva u ovoj va`noj oblasti djelovawa ka-kvo je kwièvno stvarala{tvo. Da bi savremenu kwièvnu ba{tinu Hercegovine pribliìli mladima, pjesnici Hercegovine i wihovi go-sti odràli su i kwièvni ~as za u~enike i profesore Gimnazije „Jo-van Du~i}“ u Trebiwu.

Dvadeset i {estog aprila u Galeriji Hercegova~ke Gra~anice na Crkvini otvorena je dvanaesta po redu izlo`ba radova polaznika [ko-le slikawa Centra „Kembrix“ iz Bile}e, Trebiwa, Gacka i Nevesiwa. Sedamdeset polaznika [kole slikawa iz pomenutih mjesta izloìlo je oko 100 radova (uqe na platnu, akritika na platnu i crteì). Izlo`bu su otvorili i o stvarala{tvu mladih i talentovanih polaznika [kole govorili prof. Nikola Asanovi}, predsjednik SPKD „Prosvjeta“ Bi-le}a i direktorica Centra „Kembrix“ Vera Milo{evi}. Ova izlo`ba se ve} po tradiciji svake godine na Crkvini postavqa uo~i Lazareve su-bote, u susret Vaskrsewu kao prazniku ìvota i optimizma.

U Nevesiwu je 4. maja otvorena Likovna galerija. Galeriju je otvo-rio akademski slikar i vajar Milivoje Unkovi}, koji je ro|en u ovom hercegova~kom mjestu. Otvaraju}i Galeriju, Unkovi} je izrazio zado-voqstvo {to je opremawem ovakvog prostora, koji moè da multimedi-jalno zadovoqi potrebe Nevesiwa, ova op{tina napravila vaàn korak u stvarawu pozitivne i kreativne atmosfere. Lijepi galerijski pro-stor otvoren je izlo`bom slika „Zapisi sa kamena“ akademske slikarke Radmile Lizdek. Izlo`ba obuhvata 25 slika ve}eg formata, ra|enih tehnikom uqe na platnu.

Udruèwe guslara i epskih pjesnika „Vojvoda Vlatko Vukovi}“ iz Bile}e, u Domu kulture „Jevto Dedijer“, 6. maja, organizovalo je kul-turno-umjetni~ki program posve}en Vaskr{wim praznicima. Na po~et-ku programa nastupio je Dje~ji crkveni hor Sabornog hrama Svetog Sa-ve, kojim rukovodi vjerou~iteq Sr|an Milo{evi}. U programu su u~e-stvovali guslari, mu{ka i ènska pjeva~ka grupa, ~lanovi folklorne sekcije i solisti iz ovog udruèwa. Kao gosti nastupili su pjesnici, gu-slari i zdravi~ari iz Crne Gore, kao i mu{ka pjeva~ka grupa Zavi~aj-

NA[I QUDI I KRAJEVI

487

nog kluba „Osvit“ iz Bile}e. Program ve~eri vodila je novinarka Ma-rija Vujovi}.

U prostorijama Hotela „Palas“ u Beogradu, 8. maja, odràna je sjednica Savjeta ]orovi}evih susreta pisaca u Bile}i i istori~ara u Gacku. Sjednicom je predsjedavao akademik Vojislav Maksimovi}. Odlu-~eno je da se ovogodi{wi, 15. po redu ]orovi}evi susreti pisaca „Srp-ska proza danas“ u Bile}i i Nau~ni skup istori~ara u Gacku odrè u vremenu od 18. do 22. septembra 2013. godine. Odlu~eno je da tema Nau~-nog skupa srpskih proznih pisaca u Bile}i bude „Kwièvno djelo Anto-nija Isakovi}a“. Na Nau~nom skupu istori~ara u Gacku raspravqa}e se o temi „Sarajevski atentat 1914. godine“. Savjet je imenovao i ìri za dodjelu nagrada „Svetozar ]orovi}“ i „Vlamimir ]orovi}“. U ìri za dodjelu nagrade „Svetozar ]orovi}“ izabrani su: prof. dr Jovan Deli}, prof. dr Qubi{a Jeremi} i prof. dr Ranko Popovi}. O dodjeli nagrade „Vladimir ]orovi}“ odlu~iva}e ìri u sastavu: prof. dr Qubodrag Dimi}, prof. dr Radivoje Radi} i mr Draga Mastilovi}. Istog dana u prostorijama Biblioteke grada Beograda odràna je promocija ~asopi-sa za kwièvnost i kulturu „Nova Zora“ broj 35–36. O ovom, po mi{qe-wu mnogih, jednom od vode}ih i najvrednijih ~asopisa za kwièvnost i kulturu na cjelokupnom srpskom duhovnom i kulturnom prostoru govo-rili su: prof. dr Mirko Zurovac, Nikola Kusovac, mr Milica Jevtimi-jevi} Lili}, Jovan Jawi}, prof. dr Miroqub Jokovi}, prof. Nikola Asanovi}, Jovan L. Deli} i Radoslav Brati}.

Osmog maja u prostorijama novootvorene Likovne galerije u Ne-vesiwu odràna je promocija najnovijeg kwièvnog ostvarewa mr Mom-~ila Golijanina – kwige Kratke pri~e, koju je izdala izdava~ka ku}a Art-print iz Bawe Luke. Ovo je druga kwiga iz pripovjeda~ke radioni-ce Golijanina nakon desetak kwiga kritika, eseja, monografija i studi-ja. Kratke pri~e za temu imaju qude i doga|aje nevesiwske, zavi~ajne i hercegova~ke. O Kratkim pri~ama mr Mom~ila Golijanina na promo-ciji su govorili kwièvnici iz Bile}e Ruìca Komar i [}epan Alek-si}. Program promocije vodili su i odabrane tekstove ~itali Dragan Grahovac, novinar Radio Nevesiwa i Qiqana Ivezi}, direktor Narod-ne biblioteke u Nevesiwu.

U galerijskom prostoru Srpskog prosvjetnog i kulturnog dru{tva „Prosvjeta“ u Bile}i, 10. maja, otvorena je velika izlo`ba radova li-kovnih umjetnika isto~ne Hercegovine. Svoje radove prezentovalo je oko 40 umjetnika, iskazuju}i sve bogatstvo i raznolikost tehnika i mo-tiva slikawa. Osim slikarskih ostvarewa, posjetioci su mogli da vide i nekoliko skulptura ra|enih u drvetu, kao i duboreza. Izlo`bu je otvo-rio predsjednik odbora SPKD „Prosvjeta“ u Bile}i Nikola Asanovi}. U~esnike ovog kulturnog doga|aja pozdravila je i akademska slikarka


488

mr Nina Lojovi} Milini} iz Trebiwa, koja je jedan od inicijatora ne-davnog osnivawa Udruèwa likovnih umjetnika isto~ne Hercegovine.

Desetog maja, u Univerzalnoj sportskoj dvorani u Bile}i, Kultur-no-umjetni~ko dru{tvo „Zora Hercegovine“ organizovalo je tradicio-nalni „Vaskr{wi koncert“. KUD „Zora Hercegovine“ bio je doma}in KUD „Abra{evi}“ iz â~ka, KUD „Hercegovina“ iz Petrova Poqa, KUD „Prosvjeta“ iz Rudog, KUD „Kosovski boùr“ iz Kosovske Mitro-vice i KUD „Despot \ura| Smederevac“ iz Smedereva. U programu „Vaskr{weg koncerta“ nastupili su i svi ansambli doma}ina KUD „Zo-ra Hercegovine“, zatim etno-grupa „Vasilise“, Dje~ji crkveni hor Hra-ma Svetog Save u Bile}i, vokalni solista Vukman Vu~ko Belojevi}, te recitatori Tijana Trkqa i Anastasija Albijani}.

U trebiwskom Domu kulture, 11. maja, u organizaciji KUD „Her-cegovina“ iz Petrovog Poqa odràn je tradicionalni Sabor folklo-ra, koji je ove godine bio deveti po redu. Na Saboru je u~estvovalo osam kulturno-umjetni~kih dru{tava iz Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Igrom i pjesmom iz svojih krajeva predstavili su se: KUD „Kosovski bo-ùr“ iz Kosovske Mitrovice, KUD „Abra{evi}“ iz â~ka i Gu~e, KUD „Despot \ura| Smederevac“ iz Smedereva, te KUD „Igalo“ iz Herceg Novog, zatim hercegova~ka dru{tva: KUD „Zora Hercegovine“ Bile}a i „Sava Vladislavi}“ iz Gacka, te doma}in KUD „Hercegovina“ Petrovo Poqe – Trebiwe.

Pobjednica jubilarnog 20. \ur|evdanskog festivala u Bawaluci, koji je odràn 12. maja, je jedanaestogodi{wa Danka Ili} iz Gacka. Ona je ìri i publiku odu{evila pjesmom „Svijet je savr{en“. Kao prvi naj-boqi glas ovog omladinskog festivala, nagra|ena je putovawem u Di-znilend, a pripala joj je i nagrada od hiqadu maraka. RTRS }e snimiti spot pobjedni~ke pjesme „Svijet je savr{en“, djelo kompozitora Borisa Gli{i}a iz Bawaluke. Danka je izrazito muzi~ki talentovana i pored redovnih ~asova u osnovnoj {koli u Gacku poha|a i muzi~ku {kolu, pje-va i svira u flautu i na violinu. Po zavr{etku Festivala izjavila je da je o~ekivala nagradu publike, a da je nagradu ìrija prièqkivala, te da je presre}na {to je i osvojila obje nagrade.

Muzej Hercegovine u Trebiwu, po sedmi put za redom, 18. maja, pri-kqu~io se realizaciji programa „No} muzeja“, manifestacije koja se obiqeàva {irom Evrope. U Galeriji Milene [otre u Muzeju Herce-govine otvorena je izlo`ba likovnih radova polaznika [kole crtawa i slikawa „Kembrix“ iz Bile}e, Trebiwa, Gacka i Nevesiwa i Dje~je li-kovne radionice „Cvr~ci“ iz Trebiwa.

NA[I QUDI I KRAJEVI

489

U sali Doma inìwera i tehni~ara Srbije u Beogradu, 25. maja, odràna je osniva~ka skup{tina Zavi~ajnog kluba Bile}ana u Srbiji. Skup{tini je prisustvovalo oko 150 Bile}ana koji ìve i rade u Beo-gradu i drugim mjestima Srbije, te predstavnici sli~nih udruèwa Hercegovaca u Beogradu. Skup{tini je prisustvovao i wene u~esnike toplo pozdravio Jovo Papi}, predsjednik Skup{tine op{tine Bile}a. Skup je blagoslovio sve{tenik Rade Zelenovi}. Uvodno izlagawe, uz obrazloèwe ideje udruìvawa, imao je poznati kulturni radnik, Bile-}anin Slobodan Vujovi} Cuco, nagla{avaju}i da }e Zavi~ajni klub, po-red ostalog, raditi i na oìvqavawu Saborovawa Bile}ana u Beogradu – Bile}kog sijela, te pokrenuti niz aktivnosti od zna~aja za zavi~aj. Za predsjednika Skup{tine Zavi~ajnog kluba Bile}ana u Srbiji izabran je Slobodan Vujovi} Cuco, za potpredsjednika Miodrag Radmilovi} i za sekretara Mi{o Albijani}. U Upravni odbor izabrano je 15 ~lanova, a za predsjednika izabran je dugogodi{wi novinar Tanjuga Miodrag Dun-|erovi}, potpredsjednici su mr Boò Vukoje i Boris Krkeli}. Predo-~en je i Statut Zavi~ajnog kluba Bile}ana u Srbiji. Svojim pojawem ne-koliko pjesama iz Hercegovine, program Skup{tine uqep{ala je èn-ska etno-grupa Muzi~ke {kole „Mokrawac“ iz Beograda.

U Klubu prijateqa umjetnosti „Atanasije Popovi}“ u Trebiwu, 24. maja, otvorena je prva samostalna izlo`ba fotografija Radoja Ele-za, fotografa i televizijskog snimateqa iz Trebiwa. Na ovoj izlo`bi Elez se predstavio sa oko 40 fotografija razli~itih motiva i tehnika fotografskog izraza velikih formata. Radoje Elez je jedan od najaktiv-nijih ~lanova Foto-kino kluba Trebiwe, ~iji je i ~lan uprave. Veoma je zasluàn za brojne uspjehe Kluba i za edukovawe mladih Trebiwaca za ovladavawe tajnama fotografije.

Jedanaestogodi{wa djevoj~ica iz Trebiwa Anica [krivan po-bjednica je ~etrnaestog po redu Dje~jeg festivala „Zvon zvonke pjesme“, koji je u pozori{noj sali Doma kulture Trebiwe odràn 31. maja. Drugo mjesto pripalo je wenoj vr{wakiwi Awi Ri|e{i}, dok je tre}eplasira-na bila djevoj~ica koja tako|e ima 11 godina, Teodora Tarana. Ove dje-voj~ice poha|aju Osnovnu muzi~ku {kolu u Trebiwu. Na ovogodi{wem festivalu „Zvon zvonke pjesme“ u~estvovalo je 19 mali{ana od sedam do jedanaest godina, koji su izvodili poznate dje~je kompozicije. Organiza-tor festivala je Centar za informisawe i kulturu, a pokroviteq Grad Trebiwe. U revijalnom dijelu programa nastupili su dosada{wi pobjed-nici festivala „Zvon zvonke pjesme“ koji su bili i ~lanovi ìrija. Ovim Festivalom otpo~ela je kulturna manifestacija „Trebiwske qetne sve~anosti“ koja traje do kraja oktobra i zavr{ava se „Du~i}e-vim ve~erima poezije“.


490

Gradski tambura{ki orkestar iz Bawaluke, 1. juna, u Pozori{noj dvorani Doma kulture u Trebiwu, pod dirigentskom palicom Jelene Jo-vani}, izveo je cjelove~erwi koncert. Bawalu~ani su se predstavili spletom melodija iz bogatog srpskog stvarala{tva, preko klasi~nih do poznatih evergrin melodija i uz solisti~ku pratwu Aleksandre Rado-vi}. Predsednik Gradskog tambura{kog orkestra iz Bawaluke Slobo-dan Guzijan rekao je da je koncert u Trebiwu dio mini hercegova~ke tur-neje, koja je uslijedila odmah nakon evropske turneje i gostovawa u Ita-liji, Austriji, Wema~koj, Francuskoj. Dan prije Trebiwa, gradski tam-bura{ki orkestar Bawaluke nastupio je u Berkovi}ima.

U organizaciji Radio Nevesiwa i Narodne biblioteke Nevesiwe 2. juna u Galeriji Doma kulture u Nevesiwu promovisana je kwiga Mo-`da niste znali o Nevesiwu, autora Dragomira Dragana Grahovca. Kwiga sadrì oko 300 zanimqivih detaqa iz nevesiwskog kraja o koji-ma je {ira javnost vrlo malo upoznata. O kwizi su govorili: predsjed-nik SPKD „Prosvjeta“ Nevesiwe Branislav Mikovi}, starje{ina Sa-bornog hrama u Nevesiwu Zoran Ili}, direktorica Narodne bibliote-ke Nevesiwe Qiqa Ivezi}, urednik izdawa Branislav \ogovi} i autor. Dragomir Grahovac ro|en je u Nevesiwu. Od 2000. godine radi kao novi-nar Radio Nevesiwa, a sara|ivao je u vi{e {tampanih i elektronskih medija. Promoteri kwige Mo`da niste znali o Nevesiwu istakli su da je ona ne{to potpuno novo i potpuno neobi~no napisano o Nevesiwu i Nevesiwcima. Jednostavno re~eno, ona je prava riznica zanimqivosti iz nevesiwskog kraja, zna~ajna istorijska gra|a koja moè posluìti i kao turisti~ki vodi~. Izdava~i kwige su Op{tina Nevesiwe i SPKD „Prosvjeta“ Nevesiwe, a recenzenti su Pero Zubac i @arko Jawi}.

Tre}eg juna u Sportskoj dvorani „Nevesiwka“ u Nevesiwu odrà-no je finalno ve~e osmog Vaskr{weg festivala srpske izvorne i narod-ne pjesme „Kol`ko snage humska zemqa ima“. Festival je otvorio na~el-nik Op{tine Nevesiwe Mom~ilo [iqegovi}, istakav{i da ova mani-festacija, u kojoj u~estvuje mladost iz svih hercegova~kih gradova, {a-qe poruke duhovne kulture, tradicije i obi~aja ovog kraja. Prema ocje-ni stru~nog ìrija kojim je predsjedavao poznati harmonika{ Qubi{a Pavkovi}, najboqu interpretaciju u kategoriji osnovaca do 5. razreda imala je Emilija Stojanovi} iz Nevesiwa. U kategoriji osnovaca stari-jih razreda prvu nagradu podijelili su @eqana Stani} iz Kalinovika i Aleksandar Kruq iz Qubiwa. Pobjednica festivala u kategoriji sred-wo{kolaca je Jana ôlovi} iz Trebiwa. Woj je za interpretaciju pjesme „Mito bekrijo“ pripala nagrada od 1.000 KM. Nagradu publike osvojili su doma}i takmi~ari: Dejan Okuka i Nikola Koji~i} u mla|oj i Dragan Milanovi} u starijoj kategoriji. Oni su na poklon dobili zlatnik sa likom Svetog Vasilija Ostro{kog, dar Crkvene op{tine Nevesiwe.

NA[I QUDI I KRAJEVI

491

Laureati po izboru u~esnika Festivala su Jana ôlovi}, @eqana Sta-ni} i Mina Vu~urevi}. Oni su nagra|eni zlatnicima sa likom Presvete Bogorodice. Sve izvo|a~e pratio je orkestar Muzi~ke {kole „Sveti Roman Melod“ iz Nevesiwa. Predsjednik ìrija Qubi{a Pavkovi} po-hvalio je nastupe mladih ~uvara srpske izvorne narodne pjesme, nagla-{avaju}i da su o pobjednicima odlu~ivale nijanse.

U prostorijama preduze}a „ViS“ u Berkovi}ima, 7. juna odràna je promocija kwige Prst poprijeko od srca autora bile}kog prozaiste [}epana Aleksi}a. Organizator promocije bila je Narodna bibliote-ka Berkovi}i. O kwizi su govorili: Ratomir ]uk iz Qubiwa, Drago Kunda~ina iz Berkovi}a i autor. Voditeq promocije bio je direktor Narodne biblioteke Rade Kojovi}. U~enici berkovi}ke osnovne i sred-we {kole ~itali su odlomke iz romana. Prije Berkovi}a promocije Aleksi}evog romana odràne su u Bile}i, Se~wu i Nevesiwu.

Tre}a smotra folklora za djecu pod nazivom „Djeca u o~uvawu na-rodne tradicije“ – Bile}a 2013. odràna je 8. juna u popodnevnim i ve-~erwim ~asovima. Organizator smotre bilo je Gradsko kulturno-umjet-ni~ko dru{tvo „Vladimir Ga}inovi}“ Bile}a, a pokroviteq Op{tina Bile}a. Pozivu organizatora odazvala su se kulturno-umjetni~ka dru-{tva iz Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije i Crne Gore. U~e-snici Smotre folklora u Bile}i bili su: KUD „Lapovo-Markovac“ iz Lapova, KUD „Sava Vladislavi}“ Gacko, KUD „Igalo“ iz Igala, GKUD „Alat Svislion“ Trebiwe, KUD „Qubiwe“ Qubiwe, KUD „Bratstvo“ Vojkovi}i, KUD „Zahumqe“ Nik{i}, KUD „Nevesiwe“ Nevesiwe, KUD „Vlado Tomanovi}“ Se~aw, Udruèwe guslara i epskih pjesnika „Voj-voda Vlatko Vukovi}“ Bile}a, Folklorna sekcija SPC Metkovi}, Udruga gusala, gange i dipala – Qubu{ki i GKUD „Vladimir Ga}ino-vi}“ Bile}a. Smotra je po~ela defileom bile}kim ulicama, a program je izveden na sportskom terenu Osnovne {kole „Petar II Petrovi} We-go{“, gdje je u~esnike pozdravio predsjednik GKUD „Vladimir Ga}ino-vi}“ Miodrag Pareànin, a Smotru je proglasio otvorenom Sr|an Kun-da~ina, v. d. na~elnika odjeqewa za privredu, dru{tvene djelatnosti i inspekcijske poslove Op{tine Bile}a. Voditeq programa bila je Iva-na Vujovi}. Na osnovu odluke ìrija prvo mjesto osvojilo je KUD „Zahu-mqe“ iz Nik{i}a, drugo GKUD „Alat Svislion“ Trebiwe, a tre}e mje-sto pripalo je KUD „Vlado Tomanovi}“ iz Se~wa. U~esnicima Smotre uru~ene su zahvalnice i prigodne nagrade.

Centralna sve~anost povodom obiqeàvawa 17 vijekova Milan-skog edikta za Republiku Srpsku odràna je 9. juna u Nevesiwu. Poli-ti~ki i vjerski zvani~nici poru~ili su da ovaj jubilej svjedo~i da hri-{}ani i daqe ìve na ovim prostorima i da srpskom narodu niko ne mo-è oduzeti ono {to je wegovo vijekovima. Liturgijsko sabrawe, kultur-


492

ni program, donatorski ru~ak i narodno veseqe organizovani su zbog lo{ih vremenskih prilika u kasarni „Nevesiwska pu{ka“. Obiqeà-vawu velikog jubileja, koje je organizovala Eparhija zahumsko-hercego-va~ka i primorska pod pokroviteqstvom predsjednika Republike Srp-ske Milorada Dodika, prisustvovalo je oko pet hiqada vjernika iz Za-humsko-hercegova~ke i Budimqansko-nik{i}ke eparhije i Mitropolije dabrobosanske. Svetu arhijerejsku liturgiju sluìli su episkop zvor-ni~ko-tuzlanski Hrizostom, zatim vladika zahumsko-hercegova~ki i primorski Grigorije, umirovqeni vladika Atanasije, episkop budi-mqansko-nik{i}ki Joanikije i biha}ko-petrova~ki Atanasije. Nakon liturgije, odigrana je predstava „Nevesiwsko Konstantinie“. Predsta-vu su izveli beogradski glumci Jelena @igon i Lepomir Ivkovi}. Obi-qeàvawe 17 vijekova Milanskog edikta u Nevesiwu uqep{ano je i na-stupom brojnih izvo|a~a srpskih igara i pjesama. Na donatorskom ru~ku u Nevesiwu ovog dana prikupqeno je oko 350.000 KM za Fondaciju „Sve-ti Vuka{in“, odakle se pomaù vi{e~lane porodice, a jedan dio bi}e dat za izgradwu spomen-crkve Vaskrsewa Hristovog u Prebilovcima kod âpqine i za Dnevni centar djece sa posebnim potrebama „Moja na-da“ iz Nevesiwa. Na ovoj manifestaciji nagovije{teni su novi zna~ajni planovi u razvoju Nevesiwa, o ~emu su govorili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kao i drugi ugledni gosti.

Jedanaestog juna u prostorijama SPKD „Prosvjeta“ u Bile}i odr-àna je promocija kwige drama za djecu We`ni snovi autora @eqka Mi-lo{evi}a iz Trebiwa. Djelo se sastoji od tri drame: Princeza Du{ica, Vule Vu~ko i Dva nevena. Izdava~ je Zadu`bina „Petar Ko~i}“ Bawalu-ka–Beograd. Recenzenti su: Ranko Pavlovi}, Olgica Cice i Zoran \e-ri}. Na promociji u Bile}i, koju je vodio prof. Nikola Asanovi}, pred-sjednik SPKD „Prosvjeta“, o kwizi su govorili prof. Olgica Cice, iz Trebiwa, Lazar Gwato, prof. iz Bile}e i autor. Posebnu dra` promo-ciji dale su mlade glumice iz Trebiwa Vesna \uri} i Jelena Dragi}, koje su ~itale dijelove drama. @eqko Milo{evi} ìvi u Trebiwu, gdje radi kao umjetni~ki rukovodilac Gradskog pozori{ta.

U Muzeju Hercegovine u Trebiwu, 11. juna, odràna je promocija pet izuzetno vrijednih izdawa Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske: Zbornik radova o Republici Srpskoj – 20 godina razvoja, Monografija – Traktati o ustavnopravnom poloàju RS, Zbornik ra-dova o Ivi Andri}u, Djela Nikole Koqevi}a i Spomenica akademiku Ga{u Mijanovi}u (ro|en u Trebiwu). O ovim zna~ajnim djelima govori-li su: predsjednik ANU RS Rajko Kuzmanovi}, akademici Vitomir Po-povi}, Branko Leti} i Qubomir Zukovi}, prof. dr Sr|an \or|evi} i prof. dr Mile Dmi~i}.

NA[I QUDI I KRAJEVI

493

U Narodnoj biblioteci u Qubiwu, 14. juna, odràna je promocija prvog broja novopokrenutog magazina „Qubiwska rije~“, ~iji je izdava~ NVO „Moja Hercegovina“ u Qubiwu. List je iza{ao u maju ove godine u tiraù od hiqadu primjeraka i dijeli se besplatno. Glavni i odgovorni urednik lista Dragi{a Sikimi} istakao je da je ovo nakon ~etiri dece-nije u Qubiwu prvo lokalno {tampano glasilo, te da }e izlaziti jednom mjese~no i donositi najaktuelnije informacije iz ìvota ove isto~no-hercegova~ke op{tine. O zna~aju pokretawa ovog magazina na promoci-ji je govorio i poznati qubiwski pjesnik i rediteq Sergej ]uk. Ina~e, treba re}i da se ovaj magazin realizuje u sklopu UNDP-ovog projekta „Ja~awe lokalne demokratije III-LOD-III“, koji finansira Evropska unija i uz podr{ku Op{tine Qubiwe. Kao specijalni gost na promociji bio je Branko Stankovi}, autor kultne emisije „Kvadratura kruga“, koja se emituje u programu Radio-televizije Srbije.

Od 9. do 18. juna ~lanovi KUD „Zora Hercegovine“ iz Bile}e u~e-stvovali su na Me|unarodnom festivalu folklora u Sarimsakliju u Turskoj. Na ovom festivalu nastupili su folklorni ansambli iz BiH, Turske, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Bugarske. KUD „Zora Herce-govine“ osvojio je dva pehara: za u~e{}e na Festivalu i pehar i glavnu nagradu za najboqi i najatraktivniji folklorni ansambl. Za razli~ite forme izraza osvojene su brojne diplome i zahvalnice. ^lanovi fol-klornog ansambla zajedno sa koreografima, osim grada u kome je odrà-van festival, posjetili su Ajvalik, Izmir i Istanbul u Turskoj, te glavni grad Bugarske Sofiju. Osim nastupa na podru~ju op{tine i u re-gionu, ~lanovi KUD „Zora Hercegovine“ narednih dana u~estvova}e na Me|unarodnom dje~jem festivalu folklora u Ohridu i Strugi u drugoj polovini avgusta ove godine, te u programu obiqeàvawa slave Mana-stira Piva i Kosijerevo itd.

U Narodnoj biblioteci u Trebiwu, 18. juna, odràno je kwièvno ve~e Trebiwke Vasiqke Mari}, koja od 1995. godine ìvi i stvara u Sidneju (Australija). Najzna~ajnija wena djela su zbirka poezije @i-vot u zave`qaju objavqena 2005. i Zave`qaj 2011, te romani Snovi i sudbina 2006, Snaga u suzama 2008 i Oprosti mi i ja }u tebi 2009. godi-ne. Pred {tampawem je i roman Duwa. O stvarala{tvu Vasiqke Mari}, plodnog prozaiste i poetese, na promociji koju je vodila novinarka Ra-dio Trebiwa Vlatka Musi}, govorile su profesorice iz Trebiwa Olgi-ca Cice i Milana Babi}. Gost promocije bila je i mlada pjesnikiwa iz Beograda An|ela Petroni}, koja je kazivala pjesmu napisanu Vasiqki u ~ast. Toplim rije~ima, u~esnicima promocije obratila se i Vasiqka Mari}, dirnuta qepotom susreta i interesovawem za weno stvarala-{tvo.


494

Snimawe filma radnog naslova Na mlije~nom putu u reìji Emi-ra Kusturice po~elo je 18. juna, a prva klapa pala je na podru~ju sredwo-vjekovnog grada Klobuka kod Trebiwa, na granici sa Crnom Gorom. Dva dana kasnije, snimawe je nastavqeno u Trebiwu. U filmu, pored Kustu-rice, igraju dvije proslavqene glumice: Italijanka Monika Belu~i i Srpkiwa Sloboda Boba Mi}alovi}. Tematski, film je podijeqen u tri dijela – pri~u o zmiji, zatim pri~u o qubavi i pri~u o mona{tvu. U filmu }e se pojaviti veliki broj statista odabranih na kastingu koji je nedavno odràn u Trebiwu i na koji se prijavilo nekoliko stotina Tre-biwaca i Bile}ana. Slavni filmski reìser Emir Kusturica najavio je da }e premijera filma biti na Me|unarodnom filmskom festivalu u Kanu idu}e godine.

Predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikoli}, 22. juna, bora-vio je u Trebiwu. Wemu je na Sve~anoj sjednici Grada Trebiwa uru~ena Poveqa po~asnog gra|anina Trebiwa. Povequ je uru~io gradona~elnik Trebiwa Slavko Vu~urevi}. Prigodnim govorima, brojnim gra|anima Trebiwa, na Trgu slobode obratili, su se Tomislav Nikoli} i Slavko Vu~urevi}. Prire|en je kulturno-umjetni~ki program dobrodo{lice. Nakon sve~ane sjednice i obra}awa na Trgu slobode, Nikoli} je polo-ìo cvije}e na spomenik oslobodiocima Trebiwa, a potom zajedno sa predsjedavaju}im Predsjedni{tva BiH Neboj{om Radmanovi}em prisu-stvovao sve~anom otvarawu izlo`be „Du~i} u diplomatiji“. Izlo`bu su organizovali Muzej Hercegovine Trebiwe i Arhiv Jugoslavije iz Be-ograda. Nikoli} je posjetio i Hercegova~ku Gra~anicu, gdje se poklonio sjenima Jovana Du~i}a.

U drugoj polovini juna, ~lanovi KUD „Zelengora“ iz Gacka u~e-stvovali su na 4. internacionalnom festivalu „Qoret de Mar“ u [pa-niji. Na festivalu je nastupio dje~ji folklorni ansambl uzrasta od 11 do 14 godina. Osim vrijednih amatera iz Gacka, na ovoj velikoj smotri folklora u~estvovali su ansambli iz Indonezije, Ukrajine, Indije, Armenije, Turske, Poqske, Italije, Srbije, Bugarske i BiH. Ne{to ra-nije, KUD „Zelengora“ u~estvovalo je na Me|unarodnom omladinskom festivalu folklora i plesa koji je odràn u Parizu. Dru{tvo „Zelen-gora“ predstavqala su 33 ~lana sa brojnim koreografijama. Na ovom fe-stivalu u~estvovala su kulturno-umjetni~ka dru{tva iz 15 zemaqa Evrope.

U Gacku je 23. juna obiqeèn praznik Silazak Svetog Duha na apo-stole – Troji~indan. To je krsna slava Op{tine Gacko i ovda{weg Sa-bornog hrama. Slavske sve~anosti po~ele su svetom liturgijom, nakon ~ega je sve~ana litija pro{la glavnom ulicom do Trga Save Vladislavi-}a i hrama u izgradwi, gdje je obavqeno lomqewe slavskog kola~a. U

NA[I QUDI I KRAJEVI

495

porti stare crkve uprili~en je prigodan kulturno-umjetni~ki program, gdje je mnogobrojnim gra|anima i gostima iz hercegova~kih op{tina ~e-stitke i rije~i dobrodo{lice uputio na~elnik Op{tine Gacko Milan Radmilovi}. Povodom krsne slave, na ovoj sve~anosti uru~ene su nagra-de i priznawa zaslu`nim pojedincima i kolektivima. Najve}e op{tin-sko priznawe Poveqa grada dodijeqeno je Crkvenoj op{tini Avtovac i proti Radu Zelenovi}u. Plakete grada Gacka dodijeqene su Miroslavu Vukovi}u, bra~nom paru Maji i Draganu [upi}, selu Samobor i KUD „Zelengora“ Gacko, odbojka{ici Sawi Starovi} i Mqekari „Pa|eni“ Bile}a. U~enicima generacije osnovne i sredwe {kole u Gacku Vladanu Grguru i Nemawi @eraji}u, uz Vukove diplome, uru~ene su i nov~ane na-grade. U kulturno-umjetni~kom programu nastupili su: Crkveni hor „Sveta Jelena Anùjska“, izvorna pjeva~ka grupa „Gacko“, etno-grupa „Trag“ iz Bawaluke, mladi guslar Sr|an Avdalovi} i dr.

Uz blagoslov wegovog preosve{tenstva episkopa zahumsko-herce-gova~kog i primorskog Grigorija, pod pokroviteqstvom Op{tine Bile-}a, SPKD „Prosvjeta“ Bile}a i ove godine organizovala je Troji~in-danski sabor kod manastira Dobri}evo. Dvadeset i drugog juna u ve~er-wim ~asovima na otvarawu Sabora wegove u~esnike pozdravili su na-~elnik Op{tine Bile}a Miqan Aleksi}, potpredsjednik SPKD „Pro-svjeta“ Bile}a Nikola Ba}evi}, te sve{tenik Sini{a [arenac, koji je prenio blagoslov episkopa Grigorija. Sve~anost otvarawa Sabora kul-turno-umjetni~kim programom obogatili su ~lanovi Udruèwa guslara i epskih pjesnika „Vojvoda Vlatko Vukovi}“ iz Bile}e. U okviru pro-grama Sabora na Troji~indan, 23. juna, nakon liturgije u porti manasti-ra, odràno je takmi~ewe mu{kih i ènskih pjeva~kih grupa. U takmi-~ewu mu{kih pjeva~kih grupa prvo mjesto pripalo je pjeva~koj grupi Za-vi~ajnog kluba „Osvit“ iz Bile}e, a drugo mjesto osvojila je mu{ka pje-va~ka grupa Udruèwa „Vojvoda Vlatko Vukovi}“ Bile}a. Pobjedni~-koj pjeva~koj grupi pripalo je i jagwe ispe~eno na ra`wu (dar Miqana Aleksi}a). U kategoriji ènskog izvornog pjevawa, prvu nagradu osvoji-la je mla|a ènska pjeva~ka grupa Udruèwa „Vojvoda Vlatko Vuko-vi}“, dok je drugo mjesto pripalo starijoj grupi istog udruèwa. U kate-goriji svirawa na narodnim instrumentima prvo mjesto zauzeo je Momo Damjanac, drugo mjesto osvojio je Savo Radovi}, a tre}e Dobrivoje Da-mjanac. Posebnu nagradu za u~e{}e dobila je pjeva~ka grupa dje~aka „Pe-torica mladih“, koji su nastupili kao samostalna grupa i osvojili sim-patije publike. U revijalnom dijelu programa nastupili su ~lanovi GKUD „Vladimir Ga}inovi}“ Bile}a. Za najboqe u takmi~arskom dije-lu programa organizator Sabora i Op{tina Bile}a obezbijedili su priznawa i nov~ane nagrade koje je uru~io Sr|an Kunda~ina, v. d. na~el-nika za privredu i dru{tvene djelatnosti Op{tine Bile}a. Voditeq saborskog programa bila je Bojana Grahovac. U tradicionalnoj sport-


496

skoj disciplini, bacawe kamena s ramena, prvo mjesto pripalo je Krstu Deli}u, drugo Branku Mili}evi}u, a tre}e Branislavu Vukovi}u. Po-bjedniku je uru~ena nov~ana nagrada koju tradicionalno obezbje|uje Mi-lan Bobot iz Kleka, koga qubav prema srpskoj tradiciji i duhovnosti svake godine dovodi na ovo saborovawe.

Krajem juna na Kosovu i Metohiji boravile su delegacije op{tina Gacko i Bile}a. Tom prilikom na prigodnoj sve~anosti potpisane su po-veqe o bratskom povezivawu ovih op{tina sa op{tinom Zve~an. U ime Op{tine Gacko Povequ je potpisao na~elnik Milan Radmilovi}, a u ime Op{tine Bile}a potpredsjednik Skup{tine op{tine Bile}a Ne-mawa Papi}. U ime op{tine Zve~an Povequ o bratskom povezivawu sa Gackom i Bile}om potpisao je predsjednik Op{tine dr Dragi{a Milo-vi}. Ovim je nastavqena akcija bratimqewa op{tina KiM sa op{tina-ma Republike Srpske, koju je krajem pro{le godine pokrenula Kancela-rija za KiM Vlade Srbije.

Vidovdanske sve~anosti u Bile}i, kao i drugim isto~nohercego-va~kim op{tinama, bile su u znaku vi{e programa i manifestacija du-hovnog i kulturnog karaktera. Vidovdanu u ~ast 28. juna odràna je sve-~anost na kojoj su uru~ena priznawa i nagrade „SPKD „Prosvjeta“. Na stadionu malih sportova kod O[ „Petar II Petrovi} Wego{“ u~esnike sve~anosti pozdravio je prigodnom besjedom o Vidovdanu potpredsjed-nik SPKD „Prosvjeta“ Bile}a Nikola Ba}evi}. Najve}e priznawe SPKD „Prosvjeta“ Bile}a – Vidovdanska poveqa za 2013. godinu dodije-qena je Udruèwu guslara i epskih pjesnika „Vojvoda Vlatko Vukovi}“ Bile}a za wegovawe srpskog narodnog stvarala{tva. Povequ je u ime Udruèwa primio potpredsjendik Radislav Uqarevi}, a uru~io je pred-sjednik SPKD „Prosvjeta“ prof. Nikola Asanovi}. U~enicima genera-cije bile}kih osnovnih {kola i S[C, ovom prilikom uru~ene su di-plome „\ak generacije“, koje tradicionalno dodjequje SPKD „Prosvje-ta“ Bile}a. U~enik generacije u S[C „Golub Kure{“ Bile}a je Dajana Mili}evi}, u Osnovnoj {koli „Sveti Sava“ \or|e Kunda~ina, a u O[ „Petar II Petrovi} Wego{“ Aleksandar [kipina. Vidovdanu u ~ast, odràn je prigodan kulturno-umjetni~ki program koga su izveli ~lano-vi KUD „Zora Hercegovine“. Voditeq programa bila je Tijana Trkqa. Povodom Vidovdana odràne su i tradicionalne uli~ne trke sa znat-nim brojem u~esnika u svim kategorijama. Pobjednicima su uru~ene me-daqe koje je obezbijedio dugogodi{wi „Prosvjetin“ sponzor Qubi{a Vojnovi}, Bile}anin koji ìvi i radi u Novom Sadu. Vidovdanu u ~ast odigran je i 14. tradicionlani turnir u fudbalu za 2002. godi{te i mla-|e, ~iji je doma}in, a i pobjednik bio Fudbalski klub „Hercegovac“ Bi-le}a, drugo mjesto pripalo je FK „Fer-plej“ iz Podgorice, a tre}e [ko-li fudbala „Piksi“ sa Pala.

NA[I QUDI I KRAJEVI

497

U Berkovi}ima je Vidovdan bio u znaku obiqeàvawa krsne slave Op{tine Berkovi}i i Hrama Sv. Kneza Lazara i novomu~enika srpskih. Nakon liturgije, Berkovi}ima je pro{la litija koju je predvodio ìto-misli}ki iguman Danilo sa sve{tenstvom. U Sportskoj dvorani odràn je kulturno-umjetni~ki program, gdje su uru~ene diplome i nagrade naj-boqim u~enicima osnovne i sredwe {kole, kao i nagrade pobjednicima Vidovdanskog turnira i sportistima Xudo-kluba Berkovi}i. Priznawa i nagrade uru~io je na~elnik Op{tine Nenad Abramovi}. Nakon pri-godne sve~anosti i lomqewa slavskog kola~a, na~elnik Op{tine Nenad Abramovi} i predsjednik Skup{tine op{tine Berkovi}i Boro Samar-xi} uru~ili su najve}a op{tinska priznawa zaslu`nim pojedincima i privrednicima. Poveqe Op{tine Berkovi}i ovog puta dobili su: Ran-ko Lu~i}, Milan Mihi}, Milenko Kojovi}, Stevan Abramovi}, Bora~-ka organizacija op{tine Berkovi}i, Xudo-klub Berkovi}i i Milivoje Jawo{. Vidovdanske sve~anosti u Berkovi}ima trajale su nekoliko da-na i bile oboga}ene nizom programa kulturno-umjetni~kog i sportskog sadràja. Nastupili su guslari, kwièvnici, pjeva~i narodnih pjesama, plesa~i... Svoj doprinos ovim programima dao je Zavi~ajni klub „Osvit“ iz Bile}e.

Od 28. juna do 1. jula ove godine 55 najboqih u~enika osnovnih {kola, nosilaca diplome „Vuk Karaxi}“ i „\ak generacije“, te jedan broj djece sa posebnim potrebama, te onih koji su postigli uspjehe na ra-znim takmi~ewima republi~kog i {ireg zna~aja, bilo je na nagradnoj ekskurziji u Beogradu i okolini. Organizator, ovog sada ve} tradicio-nalnog nagradnog putovawa, je beogradska op{tina Vo`dovac i wen predsjednik dr Dragan Vukani}. Na ovom putovawu su bila djeca iz Bi-le}e, Trebiwa, Qubiwa, Berkovi}a, Gacka, Fo~e i Rudog. Prethodnog vikenda putovawe sa sli~nim programom organizovano je i za petnaesto-ro djece iz Nevesiwa. Tokom boravka u Beogradu, djeca iz Hercegovine posjetila su Hram Svetog Save na Vra~aru, Beogradsku tvr|avu, Sabor-nu crkvu, Narodnu biblioteku Srbije, Muzej Nikole Tesle, a bili su i u Ora{cu i na Oplencu. Najzna~ajniji doga|aj svakako je bio prijem kod patrijarha srpskog gospodina Irineja – isti~e vo|a puta Milan Ili}, direktor osnovne {kole „Petar II Petrovi} Wego{“ u Bile}i. Pa-trijarh je sa u~enicima i wihovim nastavnicima razgovarao vi{e od jednog ~asa, interesuju}i se za sve pojedinosti o mjestima iz kojih dolaze i za wihove ìvotne planove, a evocirao je i sje}awa na svoje boravke u Hercegovini. – Sre}an sam i ponosan {to sam imao priliku da hodam ze-mqom kojom je hodao i kojom je upravqao Sveti Sava. Budite i vi pono-sni {to ste ro|eni i {to ìvite u toj zemqi. Neka ste blagosloveni vi, va{i nastavnici koji vas u~e, a i qudi koji su vam priredili ovo puto-vawe – rekao je u nadahnutom govoru patrijarh Irinej. Djecu Heregovine


498

i ovog puta prigodnim poklonima obradovao je doma}in dr Dragan Vuka-ni}, predsjednik op{tine Vo`dovac.

Prvog jula, u prostorijama SPKD „Prosvjeta“ u Bile}i, odràna je promocija kwige Demonizacija Srba, prof. dr Emila Vlajkija, pot-predsjednika Republike Srpske. Voditeq promocije bio je prof. Niko-la Asanovi}, a o kwizi su govorili predstavnik izdava~ke ku}e „Filip Vi{wi}“ iz Beograda Dejan Mastilovi} i autor. Mastilovi} je nagla-sio da je ovo ~etvrta kwiga prof. dr Vlajkija izdata u izdava~koj ku}i „Filip Vi{wi}“, za koju je ovaj eminentni profesor dobio presti`nu nagradu „Topalovi}“. Dan prije promocija kwige Demonizacija Srba odràna je i u sali Parohijskog doma u Gacku u organizaciji tamo{weg odbora SPKD „Prosvjeta“. Promocija ovog zna~ajnog ostvarewa profe-sora Vlajkija odràna je i u Muzeju Hercegovine u Trebiwu.

KULTURNA HRONIKA · ni} i kwiga Istine Petra A{krabe Zagorskog, kwi`evnika iz Fo~e. Lirika...

Documents

Transcript of KULTURNA HRONIKA · ni} i kwiga Istine Petra A{krabe Zagorskog, kwi`evnika iz Fo~e. Lirika...