7/22/2019 kultura slobodnog vremena i igrice

1/5

Svuilite J.J. Strossmayera u Osijeku

Odjel za kulturologiju

Kulturalni menadment

Kolegij:Kultura slobodnog vremena

SLOBODNO VRIJEME I RAUNALNE IGRE

Kritiki osvrt na lanak

Student: Mirjana alac

U Osijeku, 2013.

7/22/2019 kultura slobodnog vremena i igrice

2/5

U dananje vrijeme kada je ovjekova svakidanjica svedena na rutinu i sputanost

obvezama prostora za slobodno vrijeme ostaje sasvim malo. U prolosti slobodno vrijeme

provodili su samo privilegirani slojevi koji su boravili na dvorovima i vrijeme provodili u

zabavi. Danas je to vrijeme prolo, a slobodno vrijeme danas nije samo za povlatene ali

predstavlja privilegiju za uurbani ivot zaposlenih ljudi. Veza izmeu rada, obveza i

slobodnog vremena esto je vrlo tijesna, pa bi se moglo rei da su meusobno ovisni.To je

vrijeme u kojemu je pojedinac osloboen poslova, obveza i dunosti prema obitelji, koli ili

poslu.

Slobodno vrijeme predstavlja vrijeme u kojemu ovjek moe oblikovati i ispuniti aktivnosti

prema osobnim eljama i zanimanjima radi zadovoljavanja vlastitih sklonosti i razvijanja

sposobnosti.1

Ljudi kako se razvijaju i rastu razliite imaju preference kada je rije o provoenju

slobodnoga vremena, a ono to je karakteristino je to da bilo da su veliki ili mali dragovoljno

sudjeluju u njemu. Najvanija funkcija slobodnih aktivnosti jest zapravo razvitak ovjekove

osobnosti. Ovisno o aktivnostima koje se rade za vrijeme provoenja slobodnog vremena

moe se oblikovati linost na razliitim razinama npr. moralnoj ili pak kreativnoj razini. Na

takav nain razvija se postepeno kultura slobodnog vremena. Za djecu je izuzetno vano da

svoje slobodno vrijeme provode na to kvalitetniji nain jer ih ono dodatno obrazuje i

pouava. Oblici aktivnosti u slobodnom vremenu mogu biti skupni i individualni. Danas djeca

svoje slobodno vrijeme prije i nakon kole provode na razliite naine. Oni svojevoljno

izabiru drutvo u kojemu e provoditi svoje vrijeme ili se pak odluuju na individualno

odvajanje i provoenje vremena uz neke druge aktivnosti. Dananje vrijeme umnoge se

razlikuje od prolih vremena kada su djeca svoje slobodno vrijeme provodila u drutvu, a

danas se sve vie individualiziraju zahvaljujui sve pristupanijim tehnolokim napravama.

Igra u djetinjstvu zauzima sredinjemjesto u razvoju djeteta kolske dobii predstavlja

neophodan faktor koji je bitan za razvitak linosti djeteta. U periodu predkolske dobi ona ima

vrlo bitnu ulogu, a kako djeca odrastaju tako ona sve vie prelazi u oblik slobodnoga vremena.

Kao voljna aktivnost koja se vri bez nekog krajnjeg cilja, po dobrovoljno prihvaenim, ali

ipak strogo potovanim pravilima,igra u sebi sadri zadovoljstvo ili oekivanje zadovoljstva,

1S. Kovaevi: Slobodno vrijeme i raunalne igre, k. vjesn. 56 (2007.), 1-2, 49str

7/22/2019 kultura slobodnog vremena i igrice

3/5

suoavanje i kreativnost, dok njena simbolika karakteristika udaljava od realnosti i doputa

slobodu.2

Prema tome igra obuhvaa elemente kreativnost i u sebi sadri zadovoljstvo konanog

ishoda. U novije vrijeme djeca sve ee provode vrijeme individualno te ujedno na taj nainsve manje sudjeluju u drutvenim igrama koje ih potiu na socijalizaciju i upoznavanje

drutvenih normi. Dananja djeca sve ee svoje vrijeme provode za kompjuterom i igraim

konzolama te ostavljaju vei dio svoga vremena na takve aktivnosti prilikom ega ugroavaju

i vlastiti razvoj. Ono to raunalne igre ini drugaijima od svih ostalih igara, upravo su

programirana pravila. Naime, u ostalim igrama postoje pravila, ali su podlona izmjeni od

strane igraa. S druge strane, raunalo je dosljedan igra i suigra koji strogo pravila provodi

dosljedno i bez iznimke.

esto se smatra da je slobodno vrijeme kolskog djeteta ono vrijeme koje je osloboeno od

uenja za kolu. Unato tome brojne izvannastavne i izvankolske aktivnosti zapravo su

slobodne aktivnosti, a sve su uglavnom usmjerene na intelektualni razvoj djeteta, to primarno

podrazumijeva uenje. Nerijetko, meutim, djeca nisu odreenu slobodnu aktivnost odabrala

dragovoljno, ve su to uinili pod utjecajem roditelja, prijatelja ili uitelja. 3

Primjer je rano uenje stranih jezika, informatike, umjetnost ili sportske aktivnosti. Tako,

vrlo esto, uenici istovremeno odaberu vei broj slobodnih aktivnosti od onog kojeg fiziki i

psihiki mogu podnijeti. Takav pristup rezultira opim nezadovoljstvom i preoptereenjem

uenika, koje roditelji nerijetko pripisuju koli. Igranje raunalnih igara u slobodnom vremenu

osloboeno je utjecaja roditelja, te predstavlja djetetovu voljnu aktivnost. Neki roditelji takvu

vrstu razonode u slobodnom vremenu svoje djece podravaju, a neki ne. Ipak, teko je

povjerovati da je roditelj taj koji sugerira djetetu da igrom za raunalom osmisli svoje

slobodno vrijeme.Nedvojbeno je i to da se raunalne igre sve vie promatraju kao mediji koji

stvaraju ovisnost i potiu na razne oblike devijantnog ponaanja.

Deterministiki algoritmi, sluajna logika i ponaanje na temelju uzorka, ono je to

karakterizira programske kodove dananjih raunalnih igara. Sve to omoguava im da se

2S. Kovaevi: Slobodno vrijeme i raunalne igre,k. vjesn. 56 (2007.), 1-2, 56str

3S. Kovaevi: Slobodno vrijeme i raunalne igre, k. vjesn. 56 (2007.), 1-2,58str

7/22/2019 kultura slobodnog vremena i igrice

4/5

ponaaju inteligentno i da zaslue punu pozornost svog suigraa, te ga dulje vrijeme zadre

ispred ekrana u svom virtualnom okruenju.4

S druge strane, esto se u raznim internetskim lancima mogu pronai podaci kako odreene

vrste raunalnih igara mogu podii samopuzdanje ili poboljati vizualne vjetine, pridonijetirazvoju motorike, to je sasvim relativno za svakoga pojedinca. Strah koji je sve ee

prisutan kao bitno pitanje zapravo je potaknut pitanjem prekomjerne uporabe raunalnih igara

za vrijeme slobodnoga vremena, koliinom nasilja kojima obiluju igre, rizika od socijalne

izolacije i uinaka tetnih za zdravlje djeteta kao to su npr. postupno pogoravanje vida.

Zanimljiva je injenica da se od mnogobrojnih funkcija raunalakoje oni posjeduju uenici

najee opredjeljuju za igranje igara razliitih sadraja. Takvo opredjeljenje ovisi takoer i o

uzrastu ali i ne o spolu.

Igranje raunalnih igara je aktivnost koja je najee osloboena vanjskih utjecaja, u prvom

redu utjecaja roditelja.5

Veina roditelja, prema miljenju uenika, odobrava igranje raunalnih igara u slobodnom

vremenu svoje djece. To je i vjerojatno razlog zato najvei diouenika u raunalnim igrama

provede i vie od nekoliko sati dnevno. Meutim, najvei broj samih uenika nema doivljaj

kako u toj aktivnosti provede veliki dio svog slobodnog vremena, to je moda uvjetovano

zadovoljstvom koje im igranje raunalnih igara priinjava.Kada je rije o vrsti igara koju

igraju djeca najee izabiru akcijske igre, zabavne igre, igre simulacije ili pak igre u kojima

moraju razmiljati. Sve ee se dogaa da djeca prevelik dio svoga vremena i to ne samo

slobodnoga vremena provode za kompjutorom te na taj nain ne izvravaju svoje obveze

prema koli i roditeljima. Takoer je poznata injenica da igranje igara ne doprinosi

cjelovitom razvoju linosti.

Djeca su danas sve vie zapostavljena zbog previe obveza koje imaju roditelji.Zapostavljanjem djece ona sama pronalaze naine na koje oni ele provesti svoje slobodno

vrijeme. Uglavnom se to odnosi na igranje igara, a roditelje to ini mirnijima jer se djeca

nalaze kod kue a ne na ulici. Igranje igara ne razvija linost u cijelosti i ostavlja trag i na

zdravlje djece. kola tomu ne moe stati na kraj jer je djeci dana sloboda da odlue kako e

provoditi svoje slobodno vrijeme izvan kole.

4S. Kovaevi: Slobodno vrijeme i raunalne igre,k. vjesn. 56 (2007.), 1-2, 61str

5S. Kovaevi: Slobodno vrijeme i raunalne igre,k. vjesn. 56 (2007.), 1-2, 63str

7/22/2019 kultura slobodnog vremena i igrice

5/5