Kruvenica br 35
-
Upload
josko-bracanovic -
Category
Documents
-
view
270 -
download
0
Transcript of Kruvenica br 35
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 1/84
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 2/84
A GRA DU HVARU N A FINANCIJSKOJ P O M O Ć I
ZA SLANJE MATERIJALA ZA 36. BROJ KRUVENICE JE
0
V E L J A Č E
2016.
Drogi
vica
štijete
Parvi o ž i ć i B o ž i ć našega vika, e ć e od dvo mijora g:oo r sc \
posl
i šu ejaju jedon na drugi;. i u ova i ona doba
svit
su
krojili nike velike glove, m e ć o l i granice i vojske kako
bi
n kunferilo, cinili korte svita kako bi ni došlo u pamet,
ma sve bez vele
pameti
i sa pomnjon da svak cinit kuco
jerbo je pristrašen. Parvi B o ž i ć arivo je bez ceremonijih, u
sakreto, i tako bi barž i ostalo da
curma o n đ e l i h
ni ucinila
batarelu
i avertila cobane
neka
se
kupidu
i gredu put jaslih,
ma
i zvizda je
tote
imala svoje parste.
B o ž i ć
našega vika
pun
je batarele i šušura, a šupaj kako tikva. Ni
potriba
vele
govorit obo
temu
sve n o ć meju ove foje. Potrudili
smo se i ovi put dat nojboje
od
sebe, a
vi
non
znat
je meritalo istratit pustih
dnevih
za
ucinit
ovih stotinjak
fojih.
Ako
Bog do, dolita
introjemo
u deseto g o d i š ć e da
cinimo
Kruvenicu. Ufomo se da ć m o još durat. Nikad nismo
kuntenti uvik more
boje.
G o d i š ć e
prid
nami
i š ć od nos
da budemo aštuti i pronti duhon za
cinit
boje stvori, za
prominit ono
ca
ne
vridi i
doprinit
za boje misto i boji svit.
Neka
to
ne ostanedu somo šupje, žalosne beside, vengo
neka budedu kako lanterna za škuricu kroz koju ć e tukat
pasat. To von sarceno želimo.
NEKA VON NA
DOBRO
DOJDE SVETO
POROJENJE ISUSOVO I
MLODO
LITO
2016.
Urednica
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 3/84
Piše: župnik don Mili
edovni m j e s e č n i sastanak pastoralnog
s v e ć e n s t v a hvarskog dekanata 1 prosinca
2015. godine. Mjesto
d o g a đ a n j a :
dominikanski
samostan u Starom Gradu. Nakon z a j e d n i č k e
molitve slijedi radni dio č i j a je okosnica jedno
poticajna izlaganje.
P r e d a v a č je
gost iz Splita,
dominikanac otac Iko Mateljan. Tema: rajnski (tj.
s p o d r u č j a rijeke Rajne) mistici (dominikanci) iz
13
i
14
s t o l j e ć a
tzv.
u č i t e l j
(Magister Meister)
Eckhart, Johannes Ivan Tauler i Heinrich Seuse
(poznat kao Henrik Suzon ili Suzo).
P
r e d a v a č nam
je
rekao zašto
je
izabrao govoriti o ova
tri mistika. U njihovom redu je (bila) praksa da se
kroz d o š a š ć e č i t a l o iz djela ove trojice mistika da to b r a ć i
bude duhovni poticaj na proživljenije slavljenje Kristova
r o đ e n j a .
U k r š ć a n s t v u se govori o tri Kristova r o đ e n j a i ta tri Kris
tova
r o đ e n d a n a
se komemoriraju trima o ž i ć n i m misama:
p o n o ć k o m , zornicom i dnevnom misom. I doista: na misi
p o n o ć k i
se
č i t a
e v a n đ e l j e
- izvještaj o Isusovu
r o đ e n j u
u
Betlehemu. Na misi zornici
č i t a
se izvještaj o poklonu
3
pastira, što govori o Isusovu r o đ e n j u (po vjeri) u srcima
tih skromnih ljudi. Na dnevnoj misi č i t a se prolog (uvod)
Ivanovog e v a n đ e l j a onaj poznati tekst o
i j e č i koja bijaše
u Boga j r bijaše Bog Tu je zapravo
r i j e č
o
„ r o đ e n j u
Dru
ge božanske osobe od Oca, kao što govorimo u Vjerovanju
da
je
Druga božanska osoba
r o đ e n a
a ne stvorena .
POST O J
Č O V J E K O M
R DI N ŠEG SP SENJ
O
vi mistici kažu da se nema smisla baviti onim prvim
r o đ e n j e m
LOGOSA, j e č n e
R i j e č i
od Oca, jer to nitko
ne zna niti razumije do kraja. Znamo ono malo što
n mje
o
tome rekao Isus. Dovoljno
je
to prihvatiti vjerom, i po tome
previše ne
č e p r k a t i .
Nema se zašto trošiti mnogo r i j e č i
ni na Isusovo r o đ e n j e u Betlehemu. Imamo e v a n đ e o s k e
,,izvještaje o tom o g a đ a j u . To
je
povijesni
o g a đ a j
koji
je
otplovio u prošlost i koji - kao prošli - nema nekog poseb
nog utjecaja na naše živote.
Jedino
č i m e se
treba baviti i na
č e m u se
treba zadržavati
jest r e ć e Isusovo
r o đ e n j e :
ono koje se po vjeri i po Božjoj
milosti
d o g a đ a
u našim dušama i srcima. Kad netko
č u j e
za Isusa i ono što je u č i n i o za nas; kad se vjerom otvori
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 4/84
toj poruci i prihvati/ustima ispovijedi Isusa kao svoga
Spasitelja i Gospodina, tada se lsus nastanjuje u srcu/duši
tog č o v j e k a . Tada takav č o v j e k postaje hram Božji, dijete
Božje, prut na Lozi, živi ud živoga Kristova Tijela.
To
što Otac
r a đ a
Sina koji uz Duha Svetoga
č i n i / g r a d i
Presveto Trojstvo stvar
je
Božjeg identiteta. Bog
je
- up
ravo zato što
je
Trojstven - Ljubav. Nas ljude bi to moglo
(trebalo) zanimati zato što smo, kako kaže Biblija, stvoreni
na sliku Božju kao muško i žensko pa
se
naša
o g o s l i č n o s t
n a j v e ć m a održava u ljubavi muškarca i žene ili naprosto u
ljubavi prema ljudima. Dakle, zbog povezanosti sa smis
lom ljudskog života zanima nas „unutrašnji" Božji život.
Utjelovljenje i
r o đ e n j e
Druge božanske osobe (zvane Sin)
moglo (trebalo) bi nas zanimati i opet zbog povezanos
ti s našim životom. On
je
postao
č o v j e k o m
da bi
č o v j e k
postao „dionikom božanske naravi" . Postao
je
č o v j e k o m
„ušatorio se"
m e đ u
nama da bi nas
u č i n i o
djecom Božjom.
B o ž i ć - kao spomen Isusovo
r o đ e n j a
u ljudskom tijelu -
nema nikakve zasebne/usebne vrijednosti. Njegova
je
vri
jednost u odgovoru na pitanje: ZAŠTO JE TO U Č I N I O ?
K i ć e n j e
borova, pravljenje jaslica, darivanje, kolendanja,
s v e č a n e liturgije Ništa od toga nema životne (egzistenci
jalne) vrijednosti za sebe. Sve
to
ima smisla samo ako ide u
smjeru proslave njegovog
o đ e n j a , jer je On radi n s ljudi i
radi našega spasenja postao
č o v j e k o m .
Gledam što nam se d o g a đ a D o š a š ć e p o č i n j e prije d o š a š ć a
a ne ,
ne d o š a š ć e ,
nego se
B o ž i ć
p o č i n j e slaviti prije nego
(liturgijski) p o č n e d o š a š ć e . No, smijemo li to što nam
se
nudi za slavljenje
u o p ć e
više zvati
B o ž i ć e m ?
Gdje vidite
B o ž i ć a - malog Boga u liku n o v o r o đ e n o g djeteta?
4
SVOJIM O Đ E I
NJEGOVI G
N
PRIMIŠE
ako su nas prešli? Kako smo se dali preveslati? Um
jesto B o ž i ć a podvališe nam „djeda
B o ž i ć n j a k a .
Ad
ventski kalendari ( č u j , molim te, „adventski"), stolnjaci,
salvete, šalice, č o k o l a d e , ukrasi za borove, svugdje stari,
s i m p a t i č n i , crveni „Cocacolski" pervertit. Da, naleti se tu
i tamo i na one male mekoputne a n đ e l č i ć e nalik Teletabi
sima.
Umjesto „ se bliži vrijeme sveto ." „Dolove i brijeg,
zabijelio je snijeg" (kojega o b i č n o nema ni za lijek). Um
jesto „U se vrime g o d i š ć a ..." Z v o n č i ć i z v o n č i ć i zvone
cijelu ... " Istina, kod nas manje zvone
z v o n č i ć i ,
a puno
više, što bi Grabljani rekli, „caklarija", ali glavno da zvoni.
Zvono sa crkve se ionako
ne
č u j e u, glazbenim treštanjem
ispunjenim, d i s c o - k a f i ć i m a .
„ K r š ć a n s k i Zapad
je
u najvulgarnijem smislu prezreo
lsusovo utjelovljenje. Trebamo li se tome
č u d i t i ?
Nije
li lvan davno prorokovao: K svojima d o đ e njegovi ga
ne primiše Nema mjesta za maloga Isusa kad je starac
B o ž i ć n j a k široke guze zaposjeo sve prostore.
Što smo tražili, to smo dobili. Prestalo nas
je
zanimati
zbog č e g a je Isus postao č o v j e k o m Previše je zahtjevno
to
njegovo r o đ e n j e . Lakše
je
potrošiti, prema progno
zama za Hrvatsku, oko 11 milijardi kuna (vidjeti http://
www.jutamji.hr/hrvati-ce-ov e-godine-za-bozic-potrositi -
cak-11-5-milijardi-kuna-evo-kako-mozete-ustedjeti-na-
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 5/84
poklonima/1466160/), nego par sati za ozbiljnu b o ž i ć n u
ispovijed, za
o ž i ć n u
misu, za osobnu obiteljsku molitvu
i razmišljanje. Kad sve ovo p r o đ e dugo ć e m o
p r e p r i č a v a t i
„ b o ž i ć n a zadovoljstva, a potom se tješiti p r o k l i n j u ć i nes
posobnu, korumpiranu državu i pohlepne banke.
To
nam
ide bolje nego moliti
„ O č e n a š
- i još bez vjeronauka.
I tako je govor o t r e ć e m , najbitnijem Isusovom r o đ e n j u
„išo na kvasinu". Malo tko ( m e đ u
k r š ć a n i m a )
u o p ć e više
razumije o č m u se tu radi.
Božji planovi, Božje želje, Božji putovi ... HA, HA, HA
(ili, ako vam
je
draže, ono
z a v o d n i č k o :
HO, HO, HO) Tko
bi se time još bavio???
E, pa svima koji „propuhati" i ovaj B o ž i ć želim (HO,
HO, HO) ... puno ovosvjetovne s r e ć e za kojom i onako
t r č e cijele godine. Donio vam „djed o ž i ć n j a k par dobrih
„lojtrica" kojima ć e t e se penjati na društvenoj ljestvici i k
višem standardu života. Povezao vas na svojim sanjkama,
uz zvuke z v o n č i ć a , u sretnu novu 2016.
5
Vama rijetkima, koje talambasanje l a i c i s t i č k e i
s e k u l a r i s t i č k e
kulture nije zavelo, koji ste svjesni dara
milosti Božje, dobrostivosti i
č o v j e k o l j u b l j a
Spasitelja
našega Boga koji nas p svom m i l o s r đ u spasi kupe/ju
novoga
r o đ e n j a
a koje dugujemo u t j e l o v l j e n j u / r o đ e n j u
Isusa Krista, Spasitelja našega tako da smo
opravdani nje-
govom m i l o š ć u te možemo biti baštinici života v j e č n o g a -
vama N o v o r o đ e n i udijelio onu duboku i
n e o t u đ i v u
radost
suživota s Bogom. Neka vas, natopljene m i l o š ć u , kroz
cijelu novu godinu nastavlja odgajati da u sadašnjem svi
jetu živite
i š č e k u j u ć i
blaženu nadu i pojavu k o n a č n e slave
našega Spasitelja Isusa Krista r e v n u j u ć i oko dobrih djela.
Neka i nama, vašim suvjernicima i pastirima udijeli milost
da u vašoj vjeri i nadi
n a đ e m o
ohrabrenje, utjehu i poticaj
za naš daljnji rad u ovoj župi.
N DOBRO VAM DOŠLO
POROJENJE ISUSOVO
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 6/84
Piše: Joško B r a c a n o v i ć
Na svetkovinu Bezgrešnog a č e ć a 8. prosinca
ove godine, papa Franjo je otvorio Sveta vrata
na bazilici sv. Petra u Rimu, č i m e je
a p o č e o
Jubilej m i l o s r đ a Održavanje jubileja datira još
u vrijeme dolaska Hebreja u Palestinu, kako
je
bilo
o d r e đ e n o
Levitskim zakonom (25, 8-12):
Tabroj sedam sedmica takvih
go
ina, sedam puta
sedam godina. Sedam sedmica godina iznosit ti
č e t r d e s e t devet godina. A onda zaori u trubu U sedmome
mjes
ecu
desetoga dana toga mjeseca, na Dan pomirenja,
zatrubite u trubu širom svoje zemlje.
Tu
pedesetu godinu
proglasite svetom Zemljom proglasite o s l o b a đ a n j e svim
njezinim stanovnicima. To neka vam bude jubilej, oprosna
go ina. Neka
se
svatko vaš vrati na svoju
o č e v i n u ;
neka se
svatko vrati k svome rodu Ta pedesetogodišnjica neka vam
je jubilejska godina: nemojte sijati, nemojte žeti što samo
o
sebe uzraste niti berite g r o ž đ e s neobrezane loze. Jer
jubilej vam mora biti svet Hranite se onim što njiva donese
o
sebe. (današnji Židovi
ne
održavaju jubilej jer Tora
p r e d v i đ a da za održavanje jubileja svih dvanaest plemena,
odnosno v e ć i n a Židova mora prebivati u Svetoj Zemlji).
Samo ime jubilej dolazi od hebrejske
i j e č i
za trubu koja
je
o z n a č a v a l a njegov
o č e t a k
- ,,jobel .
6
Prema Levitskom zakonu ta
je
godina imala
pr
venstveno
socijalni
z n a č a j
-
o s l o b a đ a n j e
svih stanovnika, povratak
na
o č e v i n u
i
p o č i n a k
zemlje, no
v e ć je
prorok Izaija vidi
kao znak mesijanskog o s l o b o đ e n j a : Duh Jahve Gospoda
na meni j e, jer me Jahve pomaza ... da navijestim go inu
milosti Jahvine
(Iz, 61, 1-2) - r i j e č i za koje kasnije Isus
r e ć i
kako
u j u
upravo na nj ega (usp. Lk 4, 2
1 .
ovijest jubileja
ć a n s k
jubilej uveo
je
1300. g. papa Bonifacije VII.
On
je v r s t o
branio tezu kako papi pripada uz duhovnu
i svjetovna vlast, tj. da su svi svjetovni vladari podložni
papinskom autoritetu. Zbog toga se sukobio s francuskim
kraljem Filipom IV. Lijepim, što je uzrokovalo
č a k
i napad
vojske na Papu uAnagniju 1303. g„ nedugo nakon
č e g a
je
Papa i umro. Njegov nasljednik Benedikt XI. povukao
je
bulu Unam sancta o papinoj a d m o Bonifacij evi postupci
doveli su papinstvo pod utjecaj Francuske i uzrokovali tzv.
avinjonsko sužanjstvo, koje
je
a p o č e l o s njegovim drugim
nasljednikom, Klementom V.
Bonifacije nije ostao u lijepoj uspomeni (Dante ga
je
u
Božanstvenoj komediji
smjestio u osmi krug pakla zbog
simonije), ali
je
uveo jednu
lij
epu tradiciju. Dana 22.
a č e
1300. objavio
je
bulu „Antiquorum habet fida relatio
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 7/84
KRlNENic
t t t t t t t it JUBILEJ SVETAGODINA t t t t t t t t
kojom obnavlja i uspostavlja
velike oproste i indulgencije
za grijehe svima koji posjete grad
im
i bazilike apostolskih prvaka. Za
dobivanje potpunog oprosta vjernici su se trebali
iskreno pokajati i ispovjediti pa jednom dnevno pohoditi
bazilike
sv.
Petra i
sv.
Pavla kroz 30 dana za stanovnike
Rima, a kroz
15
za
h o d o č a s n i k e .
Prva jubilejska godina
privukla
je
u Rim mnoštvo o d o č a s n i k a procjenjuje se oko
2 milijuna. Jubilej je donio i kratko primirje Pape i Filipa,
no njegovi rezultati dali su Bonifaciju još
j a č e
uvjerenje
o papinskoj
n a d m o ć i
što je pridonijelo njegovu skoru
padu. Bonifacije je predvidio da se jubilej slavi svakih 100
godina.
No, prije sredine 14. st. brojni su - m đ u ostalim sv. Brigita
Švedska i pjesnik Francesco Petrarca - nagovarali papu
Klementa VI. da ranije proglasi jubilej. On je 1343. pristao
i proglasio drugi jubilej koji se održao 1350. godine.
Tom
je prigodom h o d o č a s n i č k i m bazilikama r i k l j u č e n sv. Ivan
Lateranski, a za s l j e d e ć e g jubileja, 1390., p r i k l j u č e n a im
je i bazilika
sv.
Marije Velike. Taj je jubilej proglasio papa
Urban VI., koji je namjeravao da se jubileji slave svake
33 godine, u spomen na godine Isusova zemaljskog života.
No, 1400.
g.
brojni
su
h o d o č a s n i c i
opet došli u Rim ,
pa
je
papa Bonifacije X bio primoran dozvoliti jubilejske
oproste, premda jubilejska godina nije bila proglašena.
S l j e d e ć i je jubilej, po Urbanovoj ideji, proglasio papa
Martin V 1423. g., no papa Nikola V je 1450. g. ponovno
ustalio pedesetogodišnji period jubileja.
K o n a č n o
je 1470.
papa Pavao II. proglasio kako se jubilej ima slaviti svakih
25 godina, što se ustalilo od 1475. do danas.
Sveta vrata
T
radicija Svetih vrata postojala
je
još prije proglašenja
prvog jubileja.
To
su
bila vrata
na
izdvojenoj kapeli
„Svete Marije od Jaslica na
p o č e t k u
krajnje desne
l a đ e
bazilike sv. Petra. Kapelu j e
o č e t o m
8. s
t.
dao urediti
papa Ivan VII., a od 12. s
t.
na oltaru u kapeli č u v a o se
Veronikin rubac. Tako
je
kapela sa Svet im licem, u kojoj
su se
h o d o č a s n i
s j e ć a l i
o č e t k
i svršetka Kr
is
tova
zemaljskog života, postala vrlo popularna. K tome, uska
vrata kapele
u č k i su se vezi
va
la uz Kristove Borite se
da u đ e t e na uska vrata
(Lk 13, 24). U jubilejske
n o s t i
Sveta vrata uveo je papa Martin V 1423 . kada je jubilej
z a p o č e t
otvaranj
em
Svetih vrata na lateransk
oj
bazilici.
V e ć 1450. g. otvorenje Svetih vrata bilo je u
sv
. Petru . Ali,
v e ć i n u tradicija vezanih uz sveta vrata, uveo
je
još j edan
kontroverzni papa, Aleksa
nd
ar VI.Borg
ia.
Obred e sastavio
ravnatelj papinskih liturgijskih slav lja Johannes Burchard.
Vrata su bila zazidana i pred nj ih je na Badnjak 1499.
stupio papa Aleksandar. U ophodu su pjevani h imni, a
nakon što
je
Papa izmolio prigodnu molitvu otpjevan j e
psalam Otvorite mi širom vrata pravde: u ć i Gospodinu
zahvaliti a potom je Papa tri puta udario
m
u zid
kojim su bila zazi
da
na vra
ta.
Pot
om
su zidari uklonili zid
te su pragovi oprani vodom pom iješanom s mirodijama.
Papa
je
kleknuo na prag i tu ostao neko vrijeme u molitv
i.
Zatim
je
u ophodu došao na sredinu bazilike i intonirao
e
Deum. Ceremonija j e č e n a
s v e č
o m v e č e
o m
U
isto su vrijeme otvorena vrata i na preostale tri patrijarh
al
ne
bazilike. Zabilježeno je da je tim obredima pr
is
ustv
ov
alo
oko 200.000 ljudi. Na Bogojavljenje 1501. g. sveta vrata su
ponovno zazidana do e d e ć e g jubilej a. Papa Aleksandar
je
za ove obrede
ra
bio
o b i č a n č e k i ć
i zidars
ku
žlicu - 1525.
i z r a đ e n je zlatni alat, a 1550. srebrni s pozlatom i drškom
od bjelokosti koji se koristio i kasn
ij
e.
Od zanimljivosti sa s l j e d e ć
ju
bileja spom inje se 1625. g.
kada je zbog ratova u sjevernoj Italiji izostao veliki posjet
h o d o č a s n i k a
Rimu. Stoga j e papa Urban
VI
II proglasio
još
dvije izvamedne jubilejske godine - 1628. i 1629., s
naglaskom na moli
tv
i za mir. Zbog napoleonskih ratova Pio
VII nije proglasio jubi
le
j 1800. g., isto se ponovilo i 1850.
g.
zbog nemira u imu i izgnanstva pape Pija IX. Isti je Papa
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 8/84
KRUVENIC
t
~
t t
t t $ JU ILEJ SVETA
GODIN t
t t t t $ ~
t
imao problema i s jubilejem 1875., nakon pripojenja Rima
Italiji,
no on je
ipak proglašen - sveta vrata ni5U otvorena,
a otvorenju je prisustvovao uglavnom kler, bez vanjskih
s v e č a n o s t i .
Smatra se da
je e ć i n a h o d o č a s n i k a
prigodom
ovog jubileja došla u Rim kako bi dala potporu Papi, a ne
zbog oprosta.
I jubilej
1900.
bio
je o g r a n i č e n č i n j e n i c o m
što papa Leon XIII. nije napuštao granice Vatikana, ali je
ipak
proslavijen sa svim
m o g u ć i m s v e č a n o s t i m a .
Dvadeseto s t o l j e ć e zabiljež
ilo je
7jubileja - uz redovne
1925„ 1950., 1975. i 2000., proslavljeni su još: jubilej
Isusove
smrti
1933.
g.,
postkoncilskijubilej 1966. te Sveta
godina Spasa 1983. godine. Posijednj i jubilej -
Veliki
jubilej
2000.
g.
- najavio
je
papa Ivan Pavao
II.
još 10. studenog
1994. g., a o č i njega bili su tri godine pripreme o s v e ć e n e
trima
božanskim osobama. Jubilej je
otvoren na
B o ž i ć
1999.
g.
, a
l j u č e n
na Bogojavljenje
2001. g.
- u
Hvaru
je otvoren
procesijom
iz crkve
benediktinki do katedrale
prije s v e č a n e b o ž i ć n e mise, a z a k l j č e n procesijom iz
f r a n j e v a č k e
crkve do katedrale
nakon mise
Bogojavljenja
Prvi ju
bilej
21. st. redovno
je
trebao biti
2025.
g„ no
papa Franjo je 13. ožujka ove godine najavio izvanrednu
svetu godinu - jubilej M i l o s r đ a (vidi prilog), a na Mali
Uskrs - nedjelju
M i l o s r đ a
- objavio
je
bu
lu
isericonliae
vultus
(L
ice
o s r đ a . Jubilej
potrajati
od
svetkovine
Bezgrešnog z a č e ć a (8. 12. 2015.)
do
svetkovine Krista
Kralja (20.
11. 2016.).
U
s l j e d e ć i h 20 go
dina uz redovni
jubilej 2025.
o č e k u j e
se i jubilej lsusove smrti i
s n u ć a
2033.
godine.
ovi
obred otv r nj
J
ubil
ej
je, dakle, u k r š ć a n s kao i n e k o ć u židovstvu
oprosna godina.
U \ .ieta
za postizanje jubilejskog oprosta
je pet: ispovijed,
r i č e s t ,
molitva na nakanu pape, potpuno
o d r e k n u ć e od
grijeha te pohod
e t i r i
rimske bazilike. Razni
pape pridodavali
su
ovima i neke druge
m o g u ć n o s t i
za
dobivanje oprosta, a Ivan Pavao II . posebno je olakšao
uvjete za dobivanjeoprosta
2000.
g. - traženje poajet samo
jednoj bazilici
p r o l a z e ć i
kroz sveta
vrata;
bazilikama
je
nadodano
i svetište Božanske Lju
bavi
u
Rimu
; a svakoj
biskupiji bilo
je
dozvoljeno odrediti svetište u svoj
im
granicamau
kojem je
bilo
o g u ć e p o s t i ć i
oprost(uglavnom
su to bile katecrale).
Otvorenje jubileja simbolizira otvaranje svetih vrata na
rimskim bazilikama, koja su
i n a č e
zazidana. Papa osobno
otvara vrata na sv. Petru, a za preostale tri bazilike imenuje
kardinale. Obred je - od
onog
ranije opisanog - izmijenjen
prigodom Velikog jubileja. Uveden je obred recognitio
kojim
se zid uklanja nekolika dana prije otvorenja jubileja,
8
uz prigodnemolitve. Tom
se
prigodom vadi iz zida posuda u
kojoj
su pergamena sa s v j e d o č a n s t v o
zatvaranju zadnjeg
jubileja, spomen-medalje togjubileja te l j u č ikvake svetih
vrata (današnja vrata izradio
je
Vico
Consorti
za Jubilej
1950.). Obredom otvaranja vrata z a p o č i n j e jubilejska
godina - papa
dolazi
u
ophodu
pred zatvorena vrata i
rukama ih gura dok se otvaraju. Kada se vrata otvore, u
bazilici se pale sva svijetla dok papa ostaje
l e č a t i
na pr
agu
u molitvi.
Nakon
što se urese dovratn i
ci,
papa s praga
pokazuje vjernicima v n đ e azatim u procesiji ide
do
glavnog oltara g
dje intoni
ra „Slava Bogu na visini ,
pa
se
nastavi euharistijsko slavlje. U novom je obredu pozornost
skrenuta sa zida na vrata, koja simboliziraju Krista.
Prilikom pokazivanja e v a n đ e l i s t a r a 2000. svirao je rog -
što s j e ć a na sta
roza \ .ietni
jubilej, ali i
f r i č k a
glazbala,
simbo
l
s v e o p ć e g
poslanja crkve. Obred na kraju jubileja
izmijenjen
je
još 1975., kada su vrata
samo
zatvorena, a
zazidana su naknadno.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 9/84
P PIN N J V JUBILEJ
M I L O S R Đ
Draga
b r a ć o
i sestre,
č e s t o
sam razmišljao o tome
kako bi Crkva mogla
u č i n i t i
jasnijim svoje poslanje
da bude svjedok m i l o s r đ a . To je put koji z a p o č i n j e
duhovnim o b r a ć e n j e m ; i trebamo i ć i tim putem.
Zbog toga sam o d l u č i o navijestiti Izvanredni jubilej
koji u svojem središtu imati Božje m i l o s r đ e .
it
to Sveta godina m i l o s r đ a . Želimo ju proživjeti u
nje
lu Gospodinovih r i j e č i :
„
Budite milosrdni kao
što je Otac milosrdan"
usp.
Lk 6, 36). I to osobito za
ispovjednike Veliko m i l o s r đ e
Ova Sveta godina a p o č e t i
s l j e d e ć o m
svetkovinom
Bezgrješnoga
a č e ć a ,
a završit 20. studenog 2016.
godine, na nedjelju Gospodina našega Isusa Krista,
Kralja svega stvorenoga - i živo lice O č e v a m i l o s r đ a .
Povjeravam organizaciju tog Jubileja Papinskom
v i j e ć u
za promicanje nove evangelizacije, kako bi
ga moglo animirati kao novi stadij u hodu Crkve, u
njezinu poslanju da svakoj osobi donosi e v a n đ e l j e
m i l o s r đ a .
odina i l o s r đ a
Putokaz
za
Crkvu
današnjice
Piše: đ o n Ivan Jurin
Ne
ostavite Papu na cjedilu, tako je glasio
naslov
č l a n k a
u kojemu je veliki lrrvatski
teolog Tomislav Janko Šagi -
B u n i ć
predstavio
Tertio millennio adveniente, apostolsko pismo
Ivana Pavla II. o proslavi Jubileja 2000 godina
k r š ć a n s t v a .
Pred
nama je još
jedan jubilej -
Godina
i l o s r đ a , koju
je papa Franjo proglasio
bulomMisericordiae vultus - Lice i l o s r đ a .
Stoga je možda opet potrebno aktualizirati stari
Šagijev zahtjev:
Ne
ostavite Papu na cjedilu
Ali, što bi to konkretno m a č i l o ? Gdje
je
to Papa
naumio povesti Crkvu,
pa
da
ga
ne ostavimo
na
cjedilu?
Papa koncilskog
n a d a h n u ć a
ako bismo barem pokušali odgovoriti na to pitanje,
potrebno je promotriti Godinu m i l o s r đ a u kontekstu
cjelokupnogpontifikatapapeFranj
e
Neosporna
e
i n j e n i c a ,
ovaj Papa zbunjuje danas mnoge katolike, konzervativne i
liberalne, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Konzervativci
- predbacuju kako njegov stil djelovanja, posebno slobodan
Uljeren sam da u tom Jubileju č i t a v a Crkva - koja
ima veliku potrebu za i l o s r đ e m jer smo grješnici -
m o ć i p r o n a ć i
radost kako bi iznova otkrila i u č i n i l a
plodnim Božje
m i l o s r đ e ,
s kojim smo svi pozvani
utfešiti svakog muškarca i svaku ženu našega
vremena. Ne zaboravimo da Bog oprašta sve i da
Bog oprašta uvijek. Ne umarajmo se tražiti oprost.
Od ovog trenutka, povjeravamo ovu Godinu Majci
m i l o s r đ a , kako
bi
svrnula svoj
pogled
na nas i bdjela
nad
našim hodom: našim
o k o r n i č k i m
hodom, našim
hodom otvorenoga srca, tijekom jedne godine, kako
bismo primili Božji oprost, kako bismo primili Božje
m i l o s r đ e .
Literatura. M. V a l k o v i ć Sveta godina 1975 Obnovljeni
život
29/211974.,
A
C m č e v 1 ć ,
Vrata
i l o s r đ a ,
Živo vrelo
12/2015;
https//en
.w 1kipedia.o rg/
w1ki/Jub1lee_%28Chnst1arnty%29 .
g
n a č i n izražavao
a
stvara nepotrebne nemire i tako ugrožava
identitet K a t o l i č k e crkve. Liberalni pak smatraju kako bi
trebao ubrzati potrebne reforme u Crkvi. Nažalost, papu
Franju i konzervativni i liberalni sagledavaju neteološki i
necrkveno.
Sagledati ga teološki i crkveno m a č i prihvatiti ono što
naglašavaju mnogi teolozi:
sa
papom Franjom nastupila
je
nova faza recepcije Drugog vatikanskog, pastoralnog
koncila. Koncila koji je Crkvu poput b r a č n o g zavjeta
vezao sa ljudima današnjice - ljubav, poštovanje i
\jemost
u dobrim i lošim vremenima. Takva Crkva nastoji č i t t i
svijet, sa svim njegovim
d o g a đ a j i m a
i protagonistima, u
nakani koja
je r i t i č k a ,
ali istodobno i dijaloška.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 10/84
KRUVE
NICA
t t t + t JU ILEJ - SVETA
GODINA
t t t
t
t t t t
Ovaj Papa dolazi, kako sam s kraja svijeta, te na
trenutnu situaciju ipak gleda
d r u g a č i j e od
naših
uh
odanih
vizija i ponekad uskih pogleda europske Crkve, obilježene
snažnom tradicijom. Jer, Papa se ne boji realno
stanje i konkretne probleme, kako svijeta tako i Crkve.
U pobudnici
Evangelii gaudium
izrekao da za njega
stvarnost ima prednost
pred
idejom Evangelii gaudium,
br.
233). Prema tome, mjerilo š ć a n s k o g a djelovanja
nisu apstraktne ideje, kabinetski projekti ili tradicijski
okviri koji
vi
še ne ispunjavaju svo
ju
svrhu. Ne, Papa
mjerila djelovanja otkriva u susretu s konkretnim ljudima,
s njihovim radostima i nadama, žalostima i tjeskobama.
Papi Franji je strana Crkva koja nema dodira s konkretnim
ljudima, zapletena samo u vlastite probleme, Crkva koju
prvenstveno o p t e r e ć u j e borba oko društvenih povlastica,
m
ili karijerizam. Papa Franjo želi Crkvu koja izrav
no
s v j e u suputništvu i supatništvu sa ovim
sv
ijetom . Nije
li to,
ma
ne samo koncilski, v e ć prvenstveno đ e o s k
zadatak?
Kako sam kaže u buli, znakovit je datum
p o č e t k a
Godine
m i l o s r đ a 8.
prosinca 2015. - 5 . obljetnica završetka
Koncila. Koncilski
su
oci,
porušivši zidine koje su predugo
zatvarale Crkvu u povlaštenu t v r đ a v u shvatili kako je
kucnuo
da
se
na
nov a č i n naviješta v a n đ e l j e .
i t i r a j u ć i
govor bl. Pavla
VI.
prigodom zatvaranja posljednjega
zasjedanja Koncila naglašava:
Želimo najprije napomenuti
da je religija našega Koncila bila prvenstveno ljubav;
(...). Stara pripovijest o Samaritancu bila je paradigma
duhovnosti Koncila. ... ). S Koncilaje potekla struja q ubavi
i
poštovanja prema cijelom modemom svijetu ljudi. suda
pogrešaka, da; to nije samo zahtjev istine, nego ništa manje
i
?fubavi; no, prema osobama samo upozorenje, poštovanje
i
q·ubav.
Umjesto tjeskobnih dijagnoza, o h r a b n 1 j u ć i
tijekovi; umjesto kobnih slutnji, s Koncila su suvremenome
svijetu odaslane poruke povjerenja
. . ) H o ć e m o
upozoriti
na još
jednu
stvar: cijelo ovo bogatstvo nauka usmjereno
je
jednom smjeru: služiti č o v j e k u Kažemo, č o v j e k u u
svakom njegovu stanju, u svakoj njegovoj slabosti, u svakoj
njegovoj potrebi.
10
MISERICORDI E
VULTUS
POPE FR NCIS
•
ULL OF INDI TION O Tl IE EXTRAORDINARY
fUBILEE
OF
MERCY
bez prepoznavanja temeljnih i konkret
nih
problema
ovoga sv
ij
eta, bez u o č a v a n j a konteksta u kojemu živimo
svoje
š ć a n s t v o
nema ni a u t e n t i č n o g poslanja Crkve?
Papa znakova vremena
K
olikoj e to paradigma govori i sve neospornija
j e n i c a
kako živimo u sv ijetu koji je
s v e č a n o
utvrdio: i bez Boga se može r i l i č n o lako živje
ti.
Nažalost,
vjeru se
ni kod
krštenika jednostavno više ne može
pretpostav ljat
i.
o č l j i v a
je
tjeskobna otežanost prenošenja
vjere s jedne generacije na drugu, neuspješan proces
k r š ć a n s k e inicijaci
je
, z a p r i j e č e n i su
d o j u č e r a š n j i
kanali
prenošenja vjere, poput društva, obitelji, škole, Crkve.„ Zar
se
ponekad ne da još uvij
ek
živimo od ostataka stare
slave, i
sa
mo pokušavamo ušminkati sve o č i t j e n i c u
- veliki broj naših vjernika ne smatra mjerodavnim ono
što Crkva govori? Ne samo u pitanju morala kulture i
o d r e đ e n o g stila života, v e ć i o onim temeljnim pojmov i
ma
k r š ć a
s t v a :
grijeh, opravdanje, spasenje,
b u d u ć i
život,
sakramenti, Crkva?
Istina, teško j e o ovome razmišljati,
jer
ovo kao da Crkvu
stavl
ja
pred m
o g u ć u
misiju. Ali, teško je zanemariti
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 11/84
KRUVENICA
t t t t t J U B I L E J ~ SVETA GODIN t t t t t t t t
č i n j e n i c u : v e ć i n a naših vjernika nije na Putu
k r š ć a n s t v a
P a r a f r a z i r a j u ć i prispodobu o
Samaritancu, v e ć i n a vjernika leži pokraj
Puta, s v u č e n a izranjena i polumrtva .. Iako to nije ništa
novo,
k r š ć a n s t v o
kao da
je
ponovno postalo na izrazitiji
n a č i n n e p r i v l a č n o i nevjerodostojno za stvarnost naših
suvremenika, pa i za mnoge koji se kulturološki o s j e ć a j u
k r š ć a n i m a .
Ogromna je prednost što imamo Papu koji
sve to u o č a v a . I stoga mu imamo potpuno pravo postaviti
pitanje: Ako se doista nalazimo na tako važnom r a s k r š ć u
- gdje si naumio povesti Crkvu? Kakva bi Crkva trebala
odgovoriti na ove zahtjeve znakova vremena?
apa
t r e ć e g a
puta
puta m i l o s r đ a ?
onekad se
č i n i
da su jedina
m o g u ć a
rješenja dvije
krajnosti: ili posve silovit pokušaj restauracije stare,
m o ć n e Crkve koja ne preže ni pred č i m da nametne svoje
stavove, Crkve ovosvjetske o ć i , koja se vezuje za o l i t i č k e
i nacionalne interese kako bi zadržala svoj društveni status
i privilegije. Ili
pak
stvaranje
„ n e m o ć n e ,
nezahtjevne
Crkve koja
je
slizana s duhom o d r e đ e n o g a vremena i koja
više nema što k r i t i č k i i zahtjevno
e ć i
današnjemu
č o v j e k u .
Niti jedan cilj ne opravdava ovakva sredstva. To bi z n a č i l o
izdaju
e v a n đ e
Papa vješto i z m i č e ovim krajnostima i postupa
s l i č n o
n e č e m u što je ovako izrazio č e š k i teolog, filozof i sociolog
Tomaš Halik:
K r š ć a n s t v o
u Europi proživljava
v e ć
dugotrajnu „podnevnu malaksalost, umor krizu iz koje
može z a ć i samo ako shvati da
se
nalazi na važnoj raskrsnici
i mora
se
u č i t i
za
jedan
od
o g u ć i h daljnjih
puto
va. I
ovdje apeliram za jedan „
put
i z m e đ u dva ekstrema:
Ne vjerujem u put unatrag, nostalgiju tradicionalista, niti u
neko „ naprijed u smislu konformizma d r e đ e n i m linijama
modernosti. Ako dobro razumijem ono što „Duh Sveti
(danas) govori Crkvama, onda se taj
„z
agovornik zauzima
za
put
u dubinu,
za
o s l o b a đ a n j e
i sazrijevanje (Tomaš
Halik, Je li Crkva vjerna modemom
č o v j e k u ? ,
http://www.
euangel.de/ausgabe-3-2013 /glauben-insaekularitaet/ist
die-kirche-dem-modemen-menschen-treu/
.
Evo zašto Godina i l o s r đ a : Jednostavno zato što j e Crkva,
u ovom
č a s u
velikih epohalnih promje
na
pozvana snažnije
davati znakove Božje prisutnosti i blizine. Ovo nije vrijeme
za rastresenost, nego naprotiv vrijeme da ostanemo budni
te da u sebi probudimo sposobnost gledanja u bitno.
A ono što je za Crkvu bitno jest upravo m l o s r đ M i l o s r đ e
kao središnja biblijska tema, kao temelj Božjeg odnosa
prema nama koji svoj vrhunac nalazi u osobi Isusa Krista.
U n a t o č
svim upozorenjima „zlogukih proroka , koji ovo
Papino inzistiranje na m i l o s r đ u smatraju pretjeranim,
11
č a k
i opasnim, posve
je
jasno; nije
m i l o s r đ e
o m e k š i v a č
koji potkopava dogme i zahtjev pravednosti i istine, nije
m i l o s r đ e neka b i ć k a pastoralna popustljivost koja
svakome dopušta da č i n i što h o ć e .
Ne, m i l o s r đ e je prezahtjevna istina.
Ne
dokida ona ni
zapovijedi ni pravednost - i zato je puno teža, jer ona pred
sve nas stavlja zahtjev: Budite milosrdni kao što je Otac
vaš milosrdan (Lk 6, 36). I zato se bojimo m i l o r đ a . Zato
što put u dubinu traži
o s l o b a đ a n j e
od svih suvišnih stvari
kojima se bavimo i zamagljujemo ono bitno - otajstvo
Kristove kenoze, ispražnjenja. A stati pred otajstvo
Kristova sebedarja nam otkriva, da parafraziram teologa
Ivana
Š a r č e v i ć a
kako se previše mi
k r š ć a n i
p o j e d i n a č n o
i kao č l a n o v i K a t o l i č k e crkve, p o i s t o v j e ć u j e
o
sa Petrom,
s Ivanom, a posebno s lsusovom majkom Marijom. Ono
što bismo danas trebali jest poistovjetiti se sa Marijom
Magdalenom, s o b r a ć e n o m , otkupljenom, ozdravljenom
ženom. Jer i p o j e d i n a č n o i kao Crkva nismo samo u
stanju n e p o r o č n o s t i poput Blažene Djevice Marije.
Mi smo p o j e d i n a č n o i kao Crkva opsjednuti raznim
demonima, demonom uskog nacionalizma, demonom
religijske i s k l j u č i v o s t i demonom krutog tradicionalizma i
ravnodušnosti , demonom
s e b i č n o
i nemara za v j e m i č k i
život. Opsjednuti smo demonom bezgrešnosti i ne želimo
prihvatiti kako
je
u našem
k r š ć
n s t v u
nešto trulo - jer radije
ostajemo na površini. Velebna slavlja koja stvaraju nerealnu
sliku stanja, ljubomorno č u v a n j e star
ih
okvira koji više ne
posreduju ono što bi trebali, vjersko rutinerstvo koje nikoga
ne
d o t i č e
otkriva: radije ostajemo na površini stvarnosti i
šminkamo je - umjesto da budemo budni, vidimo gdje smo
- i pokušamo krenuti u dubinu.
I zato nam m i l o s r đ e teško pada. Jer traži ono što
je
temeljni dio sazrijevanja - priznavanje vlastitih pogrešaka
i o b r a ć
To
je bolan put u dubinu - priznava
nj
e da je i
Crkva u našoj konkretnoj sredini, ona koju mi
s a č i n j a v a m o
kako
r e č e
Benedikt XVI., poput l a đ e koja pušta na sve
strane. Priznavanje kako su naša ravnodušnost prema
stvarnosti i
pr
etjerani komod i nemar širili te rupe na
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 12/84
KRlNENicA
+ ~
JUBILEJ
-
SVET GODINA
trupu Crkve. Priznavanje kako se svi bojimo e č e g novog,
neiskušanog, n e č e g što od nas traži da napustimo ono u
č e m u
živimo; dosadne uhodanosti naših v j e r n i č k i h života,
domovinu starih navika i uvjerenja, sve ono što možemo
nazvati "vjerom skrojenom po vlastitoj mjeri", u kojoj Krist
i njegovo Kraljevstvo ne samo da nisu više izazov, v e ć je
Krist samo onaj kojeg smo smjestili
s k l j u č i v o
s desna Ocu
i oduzeli mu pravo i
o g u ć n o s t
da se miješa u naš život, a
njegovoj r i j e č i da uznemiruje naše srce.
Zato ovo vrijeme velikih epohalnih promjena treba
vjernike, budne i sposobne pogledati kroz rupe u trupu
naše stare Crkve - pogledati u dubinu neiscrpivog mora i
otkriti ono jedino bitno - istinu o Bogu koji se objavio u
povijesti u Isusu Kristu koji se nije kao plijena držao svoje
jednakosti s Bogom, v e ć sam sebe oplijeni postavši sluga.
Kome? Onima koji to n i č i m nisu zaslužili.
To
je i l o s r đ e .
Jedino Crkva č i j i vjernici znaju č i m e
su
obdareni, otkriva
kako je m o g u ć a u t e n t i č a n i preobražen v j e r n i č k i život.
Takav život, življen usred konkretnog svijeta i njegovih
pitanja može k r č i t i nove putove prema neizvjesnoj
b u d u ć n o s t i .
Samo u takvoj Crkvi č o v j e k u n o ć n o j mori nedostatka
m i l o s r đ a
koja ga uvijek iznova spopada može č u t i glas
najistinskije zbilje, glas koji mu može donijeti spasenje i
preobraziti ga: Hrabri budite, ja sam pobtfedio svijet (Iv
16,33). Takav
č o v j e k ima snage vjerovati da je svijet spašen
i da je na djelu i njegovo o s l o b o đ e n j e . Zapravo, jedino to
mu i daje polet da postane, bude i ostane vjernik. I on u toj
spoznaji ima snage prignuti se i služiti svijetu, te u vjeri
sve dublje s h v a ć a t i što je krst koji nas je oprao; što je duh
koji nas
je
nanovo rodio; što
je krv
koja nas je otkupila
(zborna molitva 2. vazmene nedjelje - Nedjelje božanskog
m i l o s r đ a .
Zato, ne ostavite na cjedilu - ne prvenstveno Papu ili
Jubilej ... Ne, v e ć
m i l o s r đ e
Božje. M i l o s r đ e koje je spasila,
spašava - i spasit svijet.
DokwntntiJ 68
P P FRANJO
MISERICORDIAE VULTUS
LICE
M I L O S R Đ
BULA Nl\JAVE IZVllNREONOGf,
JUl ILEJA O S R Đ
· A J
\I ,\
~ J l i l t l ' . < < K
o ž i ć - svetkovina
koja o s l o b a đ a
straha
Piše: đ o n Milan
A
o đ e n j e
Is
usa Krista zbilo se ovako.
Njegova majka M arija, z a r u č e n a s Josipom,
prije nego se sastadoše, n a đ e se trudna po Duhu
Svetom. A Josip , muž njezin, pravedan,
ne
htjede
je izvrgnuti sramoti, nego naumi da
je
potajice
napusti.
Dok
e
on
to snovao,
gl
e,
a n đ e o
mu
se Gospodnji ukaza u snu i „Josipe, sine
Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu
svoju. Što je u njoj a č e t o doista
je
odDuha
Svetoga.
Rodit
sina, a ti
ć e š
mu nadjenuti
ime Jsus
jer
on spasiti narod svoj
od
grijeha
njegovih.
" Sve
se to dogodilo da se ispuni što
Gospodin r e č e
po
proroku: „Evo, Djevica
z a č e t i i roditi sina i nadjenut mu se ime
Emanuel - što n a č i S nama og " Kad se Josip
probudi oda sna u č i n i kako mu naredi a n đ e o
Gospodnji: uze k sebi svoju ženu.
Mt 1, 18-24)
„Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu
svoju." Ove
r i j e
koje izgovara
a n đ e o
Gospodnji
su
prve izgovorene netko izgovara u Novom zavjetu.
Zanimljivo, prve
r i j e č i
izgovorene u Lukinu
e v a n đ e
l j u
t a k o đ e r
izgovara
a n đ e o
Gospo
dnj i
a gotovo su
ovima: „Ne boj se,
a
harij a " (Lk 1, 13). Č e g a se Josip
boji? Boji se za Mar ijin život za njezin dobar glas. Trudna
je
, a još ne živi sa svoj im mužem koji i n
ij
e djetetov
otac. Josip se boji jer je „muž pravedan" i želi ispravno
p r o t u m a č i t i
i izvršiti ono što zakon propisuje. Sve što
misli i planira
č i n i
iz ljubavi, prema Bogu (njegovu
zakonu) i prema Mariji. On je ne že li izvrgnuti sramoti, želi
joj dobro, pa i sad kada je vjerojatno pomalo i
r a z o č a r a n
Č e g a se Zaharija boji? On dolazi u dodir s nadnaravnim
svijetom. Taj dodir uv ijek ulijeva strah. e đ u Josipov
i Zaharijin osobni, trenutni
o s j e ć a
straha ni
su
jedini razlog
zbog kojega Bog preko o r u č u j e „Ne boj(
te
) se ".
12
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 13/84
PITAM SE PITAM
Strah ima i društvenu dimenziju. Izraelski narod toga
vremena živi u strahu. Živi pod okupacijom t u đ i n a c a
pogana, a i kralj kojeg
je
postavila rimska vlast nije Židov,
v e ć
Idumejac. Narod je u strahu za svoju b u d u ć n o s t za
b u d u ć n o s t svoje djece. Taj strah Izraelskog naroda traje
s t o l j e ć i m a
otkako su izgubili samostalnost. Boje se, vapiju
za o b e ć a n i m Mesijom, a on nikako da d o đ e .
Strah - nešto što ni nama nije nepoznanica. Bojimo se svega
i
s v a č e g a .
Bojimo se što drugi o nama
r e ć i .
Bojimo
se
h o ć e m o li sutra m o ć i slobodno i javno ispovijedati svoju
vjeru. Bojimo
se napasti, grijeha... Toliko smo obuzeti
strahom da postajemo paralizirani. Strah nam ne dopušta
da krenemo naprijed, k o č i nas, zamagljuje vid. Zbog
straha
ne
vidimo ništa drugo osim samih sebe. I u tom
našem prestrašenom stanju Bog nam govori: „Ne boj se "
No Bog nam to ne govori tek tako, reda radi. Ne radi
se
o
ispraznom tješenju i usputnom ohrabrivanju, kakvo
č e s t o
znamo č u t i od ljudi. Iza Božjeg ohrabrenja uvijek stoji
konkretna stvarnost, konkretan razlog za prestanak straha.
A n đ e o
Josipujasno govori zašto
se ne
mora bojati: „Što
je
u njoj (Mariji) z a č e t o doista je od Duha Sveto
ga.
Rodit
sina, a ti ć e š mu nadjenuti ime Isus jer on spasiti narod
svoj od grijeha njegovih." Dakle, razlog Josipove, a i naše
sigurnosti
je
dijete Isus,
č i j e
ime z n a č i Bog spašava. Ali ne
samo da
je
ono Bog koji spašava, to dijete
je
i Emanuel - S
nama Bog. On
je
prisutni Bog, bliski Bog, Bog na kojega
se
mogu osloniti. A kad je Bog u našoj sredini nemamo
se č e g a bojati. Dakle, nasuprot strahu stoji S nama Bog -
Emanuel. U Božjoj prisutnosti nema mjesta strahu, tjeskobi
i zabrinutosti. On raspršuje sve tmine koje nas okružuju.
Strah je uvijek vezan uz tamu, uz n o ć . Kad smo obuzeti
strahom, otrgnuti smo od svjetla i obavijen tamom. A ako
je Bog onaj koji „prebiva u nedostupnu svjetlu", onda je
njegova prisutnost uvijek prisutnost svjetla. A svjetlo,
makar maleno, raspršuje i n a j g u š ć u tminu. Kad me grijeh
obavije tamom i strahom, samo jedna zraka Božjeg svjetla
raspršuje moju tminu. Kristje to svjetlo koje svijetli u tami i
tama ga ne obuze (Iv 1,5). Ali Krist
se
ne
n a m e ć e
nasilno, o
tome nam s v j e d o č e i same okolnosti njegova
r o đ e n j a .
Bog
Mariji daje izbor, a i Josipu ne kaže „moraš uzeti Mariju,
ženu svoju", nego „ne boj se uzeti Mariju". Bog ohrabruje,
nudi svoje svjetlo, ali i traži
č o v j e k o v u suradnju, traži od
č o v j e k a da dalje pronosi tu svjetlost i
to
ne traži od nekog
drugog nego od mene i od tebe, od svakog pojedinca. A
svjetlost mogu pronositi samo ako sam sam prosvjetljen,
ako u ruci držim upaljenu svjetiljku koju sam upalio na
Njegovoj svjetlosti.
„Ne boj se "
To je a n đ e o
navještenja rekao i Mariji. Ovim
istim poticajem Josip
je u v u č e n
u otajstvo utjelovljenja.
Krist i nama govori „Ne boj se " i tako i nas u v l a č i u
13
misterij svoga utjelovljenja. I što Josip
č i n i ?
„Kad
se
Josip
probudi oda sna,
u č i n i
kako mu naredi
a n đ e o
Gospodnji:
uze k sebi svoju ženu." I na nama je, dakle, probuditi
se
i č i n i t i ono što nam je Gospodin naredio; p o ć i po svem
svijetu i propovijedati v a n đ e l j e .
U o z r a č j u smo svetkovine
B o ž i ć a
svetkovine prisutnoga
Boga, Bogakoji spašava. S l a v i t i B o ž i ć z n a č i slaviti poniznost
i beskrajnu Božju ljubav, ljubav koja nas ohrabruje, koja u
tišini govori: Ne boj
se ja
sam s tobom Ja sam te otkupio
Ja te ljubim svojom neizmjernom ljubavlju Hrabro dakle,
ne
boj se, kreni i navještaj tu radost
e v a n đ e l j a
koja, kako
piše u uvodu pobudnice Evangelii gaudium, ispunja srca i
živote svih koji sretnu Isusa. Jer oni koji prihvate njegovu
ponudu spasenja postaju slobodni od grijeha, tuge, nutarnje
praznine i
a m o ć e .
Radost se s Kristom uvijek nanovo
r a đ a .
(usp. Evangelii gaudium 1 .
Gle, v e ć se sjaje jaslice
d blista Svjetla v j e č n o g a .
To
svjetlo nema zalaza
I našoj vjeri stalno sja.
a
dobro
Von
došlo sveto Porojenje
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 14/84
Piše:
đ o n
Ivica Huljev
Za
stanemo l negdje
na
površini interesa, teško
ć e m o i ć i
dublje od pukog opisivanja i nabra
janja doživljaja vezanih
uz
o ž i ć . adje i j e č o
B o ž i ć u
vidljivo je da nas
uz
o ž i ć vezuje djet
injstvo i ugodna s j e ć a n j a no bilo bi promašeno,
sužena i
B o ž i ć a
nedostojno kad ne bismo mogli
prepoznati njegovo
n a č e n j e
za naš sadašnji tre
nutak.
To
vrijedi osobito danas kad
je
potpuno
o č i t o
da sentimentalna s j e ć a n j a narodni o b i č a j i
i medijska slika o ž i ć a ne mogu zamijeniti os
obnu odluku za
r š ć a n s t v o .
B o ž i ć n i sadržaj, kao
i
o ž i ć n i
prizor, mogu nam
o m o ć i
da poradimo
više
na
samorazumijevanju koje ne pada s neba,
nego ga morao
i z g r a đ i v a t i
ol
magarac
tko
tu
koga laže
avno prije negoli su
i ć n i
prizori poznavali ovce,
ušli su u
b o ž i ć n i
prizor vol i magarac. Za ovce je
razumljivo da su našle put do jaslica, ali kad
uzmemo u ruke Mateja i Luku,
vidjet ć e m o da se vol i
magarac ne spominju u e v a n đ e l j i m a Isusova o đ e n j a . Zato
je
zanimljivo pitanje odakle u jaslicama vol i magarac.
Pitanje postaje zanimljivije kad znamo da u nekim ranim
prizorima uz Isusa nema ni Josipa ni Marije,
v e ć su samo
vol i magarac.
Č u d n o O č i t o
je da te dvije životinje imaju
nešto z a j e d n i č k o s Isusovim r o đ e n j e m odnosno s Isusom
kao takvim, da je i j e č o likovima koji snažnije govore od
bilo koje
r i j e č i
Dakle, vol i magarac nisu dio obiteljskog
albuma lsusova r o đ e n j a . Nisu dio stvarnih d o g a đ a j a ma
koliko ih naša mašta prepoznaje kao dio skromnih uvjeta
Isusova
r o đ e n j a
i dio sentimentalnih
n i h
prizora.
Razlog se krije u
r i j e č i
,,jasle koju Luka, pored i z v j e š ć a
o r o đ e n j u spominje
još
dva puta.
To
je navelo crkvene
oce da taj dio
e v a n đ e l j a
povežu sa starozavjetnim citatom
proroka Izaije: Č u j t e nebesa poslufoj zemljo jer Jahve
govori: Sinove sam ti odgojio podigao al se oni od mene
odvrgoše.
ol
poznaje svog vlasnika a magarac
jas
le
gospodareve - Izrael ne poznaje narod moj ne razumije (Iz
1
2-3). Prizor vola i magarca želi pred naše
o č i
staviti više
od onoga što vidimo.
H o ć e r e ć i
o odnosu Izraela i Boga. Tu
u p r i č i nastupa svatko od nas na da se u tom odnosu
može prepoznati. Razumijem li što sve Bog
č i n i
za me da me odgaja i podiže, a da,
za razliku od vola i magarca, mogu
odbiti Krista kao kruh života?
14
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 15/84
KRUVENic
t t t t t t t t t t
B O Ž I Ć
t t t t t t t t t t
Teško vol i magarac odbiti p o n u đ e n u hranu u jaslama,
ipak o v j e k to može. Starozavjetni kontekst je ovdje važan.
Izabranje Izraela nije u Božjim o č i m a povlastica,
jer
za
Boga nema povlaštenih. Izabranje
je
ono kako Izrael sebe
s h v a ć a
iz odnosa s Bogom. Biti Izrael u odnosu na druge
narode
je
a d a ć a koja obvezuje na život iz odnosa s Bogom.
Kad
se
ovime stavimo u naš k r š ć a n s k i kontekst, onda
je
jasno da te dvije životinje i nama h o ć e r e ć i na što smo
pozvani prema Bogu i prema drugima.
To
r e ć i da valja
shvatiti tko
je
Dijete položeno u jaslama, da iz te spoznaje
nastaje o b v e z u j u ć i odnos kojim sam pozvan na životvomu
povezanost s Kristom ili se pak
p r e t a č e
u ravnodušnost.
Izaija i s t i č e nerazumljivo Izraelovo ponašanje, a time se i
k r š ć a n i m a u prizoru jaslica kroz vola i magarca h o ć e
r e ć i
da je i nama m o g u ć e u Isusu ne prepoznati Boga
m đ u
nama i njega samog kao hranu koja daje život.
S l j e p o ć a
srca pred jaslicama i nije o d v e ć rijetka. Bogatstvo
o s j e ć a j a
kojima su redovito protkani naši
B o ž i ć i
još ne z n a č i da
„u b o ž i ć n o m Djetetu spoznajemo Boga" i da nas zaista
obasipa
„ č e ž n j a
za nebeskim dobrima".
S t a v l j a j u ć i vola i magarca u b o ž i ć n i prozor netko se davno
upustio u govor vjere v o đ e n poticajima, a nije se priklanjao
jeftinom v a đ e n j u B o ž i ć a na e o b v e z u j u ć i govor. Možda
je
to razlog zbog kojeg prizor vola i magarca ne prepoznajemo
pod vidikom vjere. No, to
je
istinski slika koja otvara srca.
Vol i magarac nose snažnu teološku istinu koja
je
daleko od
b o ž i ć n e
slikovnice amerikaniziranog i opoganjenog
o ž i ć a
bez Boga. Vol i magarac su dvije snažne poluge b o ž i ć n o g
otajstva. Otkrivaju nam na što smo zvani u odnosu na Isusa.
U
k o n a č n i c i
nam govore što slavimo na B o ž i ć . Uz to nam
otvaraju i pitanja: Koga
s u s r e ć e m
u Djetetu?
M o g u ć e
je i
na
o ž i ć u središte slavlja staviti sebe, pa č a k u ime lijepih
i z r i č a j a o obiteljskom blagdanu zaboraviti da na
o ž i ć
nisu
u središtu naše obitelji, nego sam Bog kojem se na
B o ž i ć
najbolje može
p r i ć i
p o l a z e ć i od obitelji. Nismo u o ž i ć u mi
središte slavlja, nego Bog, a kad Boga stavimo u središte,
onda se lako dolazi do onoga što je Bogu središnje -
č o v j e k .
Dakle, vol i magarac nisu dio
b o ž i ć n o g
prizora za
upotpunjavanje d j e č j e mašte, v e ć su tu da bi budili svijest
i savjest odraslih. Jer, r e ć i fra Bonaventura Duda: vol
i magarac u jaslicama stoje kao Božji svjedoci protiv
nemarnih i nehajnih ljudi. Oni su živi prijekor i opomena
nama,
k r š ć a n i m a
da se i na nama ne obistine
i j e č i
Ivanova
E v a n đ e l j a iz samog proslova što se č i t a na b o ž i ć n o j misi
poldanjici: „K svojima d o đ e i njegovi
ga
ne
primiše
Iv
1,11).
B o ž i ć n e lampice
više svjetla
K
oliko
je
srednjovjekovni e a ~ r a l n i
p r i s ~ u p
bio m a š t o ~ i t
govori nam podatak da Je u nekim germanskim
krajevima nastao
o b i č a j
njihanja kolijevke prije ili poslije
p o n o ć k e negdje se
č a k
uz slavlje Bijega u Egipat na
kraju mise pjevalo m a g a r e ć e revanje s poznatim ia U
to vrijeme nastale su dijaloške b o ž i ć n e pjesme kao što
je do danas poznata „Kog vidjeste pastiri" ili nekoliko
pjesama koje su se pjevale u Dalmaciji prije današnjih.
Prema bratovštinskim pjesmaricama, kao u
Č u l i ć e v o j
iz 1805. g., znamo za dijaloške b o ž i ć n e pjesme koje su
imale kitice-pitanja za pastire i kitice-odgovore pastira.
Stoga, odakle dolazimo i što se sve promijenila u jednom
s t o l j e ć u najbolje nam govori ulomak iz č l a n k a o Vrbaskoj
iz 1944. u kojem
fr
Rajmund Kupareo donosi trag o t o č k o g
B o ž i ć a : Sjevernjaci imaju krasne b o ž i ć n e o b i č a j e . Za njih
je
zapravo B o ž i ć najljepši i najintimniji blagdan. Uzkrs
na
njih i nema neke posebne draži. Sve
je
protivno na otoku.
Tu B o ž i ć nije obilježen sniegom ni b o ž i ć n i m drvcem. Stari
„
hreb , badnjak b l a g o s l o v l j e n
vinom uljem po najstarijem
č l a n u obitelji u o č i B o ž i ć a gori
na ognjištu kroz
b o ž i ć n e
blagdane.
I to
je
sve. U crkvi nema jaslica, a
dvije tri
b o ž i ć n e
pjesme ne bi
z d o v o l j i l e s i g ur o
raspoloženje sjevernjaka,
koji je n a u č e n da pjeva
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 16/84
mnogobrojne i
r a z l i č i t e
b o ž i ć n e pjesme. Novije vrieme
unielo je u neke bogatije k u ć e na otoku b o ž i ć n o drvce s
p o z l a ć e n i m ukrasima, a tek nekoje crkve uvele su jaslice.
U Vrbaskoj ih nema. Vrbaska qjeca mogu jedino p r i č a t i
o jaslicima u fratara u Pajizu (Stari Grad) i u fratara u
Faru (Hvaru). Oni samo znaju za malog Isusa položenog
na oltaru „ Gospe odRozarija izmeqju Porievih anqjela. I
drugo ništa.
Tek
kolede
odTri Kral;ja
pa dalje -uniet nešto
s j e v e m j a č k o g
štimunga u naše
k u ć e ,
iako je to koledanje
r a z l i č i t o sadržajem i napjevima od j e v e m j a č k o g Nikada
ljepše pjesme nisam č u o u koledanju
od
one o t o č k e :
Kad
se
og
o v i k
u č i n i , I mnoga se č u d a zgodiše, I
n o ć
se u dan
promini/ Anqjeli s neba sletiše
K r š ć a n s t v o
je, znamo, pomoglo u oblikovanju zapadne
kulture i
m o g u ć i l o
mnoga z n a š a š ć a bez kojih bi današnja
sekularizacija bila n e m o g u ć a
To
koliko-toliko svi
u o č a v a m o
Ipak, s vremenom je zapadna kultura m o g u ć i l a
da se iz
k r š ć a n s t v a
„otmu" neki sadržaji i prevedu u
kulturološki kod koji više nije vezan uz k r š ć a n s t v o . Tako
je
B o ž i ć postao u pravom smislu oteti blagdan o t r o š a č k e
kulture. U z a p a d n j a č k i m društvima o ž i ć se rado slavi, ali
se ne može r e ć i da se živi ono zbog č e g a se slavi. B o ž i ć
je
poslužio javnim spektaklima kao rijetko koji k r š ć a n s k i
blagdan. Ne treba imati izoštren vid da bi se u o č i l o kako se
B o ž i ć
u javnosti, pod krinkom vjerskog sadržaja,
p r e t a č e
u
slavljenje samih sebe, naših uspjelih društava, obiteljskog i
prijateljskog darivanja .. Vidljivo
je
da
z a p a d n j a č b
kultura
od Isusa jedino preuzima B o ž i ć , jer joj
je
to
naJ1splativ1Je.
Bog sveden na B o ž i ć , odnosno k r š ć a n s t v o svedeno
na
n e o b v e z u j u ć u
nijemost koja postaje marketinški trik,
muzejski izložak ili t r g o v a č k o sredstvo zarade. Prilivi
novih „prekrštavanja" adventa i B o ž i ć a mnogostruko se
p o v e ć a v a j u Otprve to
n e ć e m o
primijetiti, ali kad se u đ e
dublje, onda je vidljivo
da
se istinski smisao nadomješta
poganskim uplivima. Odluka
je o č i t o
pala. Tako smo uz
ovogodišnje paljenje prve adventske s v i j e ć e u v e ć i m
hrvatskim gradovima - a to se p o p u l i s t i č k i širi poput vatre
- č u l i u medijskim prilozima izjave kako se to ima misliti,
kako se ima
u m a č i t i
krilatica „Advent u Zagrebu", „Advent
u Splitu", itd. Tako smo č u l i da sve to služi kako bismo
postigli „istinsku emociju o ž i ć a da bismo „osj etili
o ž i ć
v e ć u adventu", jer je to „nova estetika, toplija i intimnija
atmosfera", „centar č a r o l i j e , „bajka", „ z a g r e b a č k a p r i č a ,
„put do rekordnog broja n o ć e n j a u prosincu", itd. Ovdje
stavljam još jedno pitanj
e:
Kako je o g u ć e pristati na je ftinu
praksu da redovito u o č i prve nedjelje adventa, na nekom
javnom prostoru, s v e ć e n u društvu g r a d s k i h / o p ć
vlasti pali prvu adventsku s v i j e ć u , dok istodobno na tom
javnom prostoru sve sjaji od lampica i blještavila,
i tako biti kroz cijeli advent? O
č e m u
onda govon ta
s v i j e ć a , odnosno tko tu koga laže? Palj enje
e ć e
u tom
je
kontekstu gašenje smis
la š č e k i v a
ko
je
je bit adventa.
Ako su nam estetski razlozi
đ e n j
takve prakse
i dobro poznato pridavanje smisla nekoj novini po
„ č i n i ono što i drugi onda
je
jasno o e m u
je r i j e č
Sva su svjetla i osvijetljeni prostori uzaludno rasipanje
novca ukoliko nisu č a j i poticaj na život u
sv
jetlu vjere,
na življenje obasjano Kristovom
s v j e t l o š ć u
i ukoliko
svojim življenjem nisam č i m b e rasvjetljavanj a vremena
u kojem živim. Simbolika svjetla
je
snažna i potrebna, ali
samo ukoliko ukazuje na Onoga po kome
je
„ o č i m a
naše
duše sinulo novo svjetlo".
B o ž i ć n a
simbolika svjetla je višestruka. Može se gledati
kao i z r i č a j Krista koji je
sv
jetlo svijeta, kao zvijezda
vodilja koja nas
pr
ivodi Kristu, kao i
sk
ustvo pastira koji su
svjetlom obasjani pohitili u Betlehem. B o ž i ć kao sv
je t
lo,
tj. Bog koji je svjetlo svijeta, otvara nam pogled za
život _
i
to istinski život u njegovim dubinama koje bez Boga mJe
m o g u ć e
d o s e ć i . Magi s Istoka, koji slijede svj etlo zv ijezde,
danas bi se trebali utjeloviti u
na
ma kako bismo prepoznali
da nije dovoljno biti vezan samo na sebe i svoje potrebe,
interese, svoj osobni, društveni,
s t r a n a č
ili crkveni
vidokrug. B o ž i ć n o svjetlo nam
je
prigoda, makar o ž i ć
slavimo zimi, da se zapitamo jesmo li pristali na ljetni
mrak, ma koliko se kod nas u ljetnim mjesecima sve manje
razlikuje dan od (Jasno, ne mislim na lov plave r ibe )
Dok b o ž i ć n e lamp
ic
e svojom simbolikom
u p u ć
na
Svjetlo, njihov sjaj nas pozove da se zaputimo otkrivati
zbilju do koje se ne do lazi ako
se
za nju ne preuzme
odgovornost. Stoga
je
i ovaj B o ž i snažna prigoda da
se zapitamo o odgovornosti za
č o v j e k a ,
za živo
t
okoliš,
baštinu, za sve ono što nije obasjano
svje t
lom odgovornosti,
v e ć mrakom osobn
ih
prizemnih, sulud
ih
gramzlj ivih,
s u p a r n i č k i h
i
n e p r o s
v i j e ć e
n h
planova, pa do lazili oni i iz
neevangeliziranih odnosa š ć a n a prema vjerskoj baštini.
Za mage znamo
da
su iz Betlehema otišli drugim putem
u svoju zemlju. se da je upravo bogomda
na
prigoda da se zapitamo o
o g u ć n o s t
drugog puta, ili smo
toliko zaljubljeni u svoj uspjeh da više ne vidimo potrebu
povratka u z a v i č a j duše. Herod
je
živio tamu zavisti i
ljubomore
pa
mu je svjetlo maga bilo izvor nemira, žudnje
za odmazdom, ugroza sigurnosti. Komu smo dakle n alik?
Magima ili Herodu? Možda i nama na otocima treba
doviknuti mitski vapaj u m
ć e g
Goethea: „Mehr Licht -
Više svjetla".
6
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 17/84
KRUVENICA
t t t t t t t t t t B O Ž I Ć i t t t t t t t t t
veti
sj j
potreb n u
d n šnjem
mr ku
Piše: Mirjam
Z a n
i n o v i ć
o ž i ć Eto nas u blagom
b o ž i ć n o m
vremenu .. vremenu
mira, spokoja, ljepote, punine i zajedništva .Svaku
dušu obasjava svjetlo i to svjetlo svijetli nad cijelim
svijetom. Taj sveti sjaj toliko je potreban u ovim m r a č n i m
i nesigurnim vremenima. Svijet se nalazi u opasnosti,
kaosu i nemiru.
T e r o r i s t
napadi, i z b j e g l i č k e kolone
ljudi koje lutaju ne z n a j puta ni cilja... puno tuge ..
Vrijeme u kojem
bi č o v j e k
nadasve trebao biti
č o v j e k ,
osjetljiv za potrebe b r a ć e u nevolji i s a n o š ć u koja bi
svojim dubokim smislom nadišla r i j e t e ć a luciferska lica s
medijskih stranica. Zlo
je
prisutno, oduvijek
je
bilo, ali
ta
b o ž i ć n a radost, mir, blagost uvijek biti snažnija i j a č a
Sveti trenutak kad se rodio Bog, mali B o ž i ć , n o v o r o đ e n i
Krist, koji na svijet dolazi u vlazi, s k u č e n o s t i i skromnosti
malene štalice,
č u v a n
ljubavlju svoje Svete majke .. Marija
sve to prebiraše u svom srcu
..
kolika nam
je
ljubav i istina
velikodušno poklonjena tim r o đ e n j e m Tu su pastiri i
mudraci i Zvijezda i sve n a g o v j e š ć u j e sveti z n a č a j
B o ž i ć ,
dan u kojem cijeli svijet biva jedinstven... neusporediv
o s j e ć a j tog svetog mira. Trebali bismo biti vjesnici toga
glasa, ne samo u taj dan, ne
go
uvijek i svugdje, jerKristov
je mir
a č i
od bi lo kojeg nemira,v
jera a č a
od bilo kojeg
straha, a dobro
n a d j a č a v a
svako zlo... i stoga
no
site taj
sveti mir u svojim srcima i o ~ u zaštitu nepokoleblji
vo
u
sebi i budite Svjetlo svijeta i Sol zem lje
o ž i ć n e
crtice
Priredio: Jure u z o l i ć
Sti/le Nacht
-
Tiha n o ć
ladna
je
o ž i ć n a n o ć 1818. godine. Snijeg neprestano
pada i otežava put prema crkvici
sv.
Nikole u
Obemdorfu Austrija . Ljudi gladuju, umorni su od
p l j a č k i
i rušenja u napoleonskim ratovima, a i urod te
godine je bio iznimno loš. Ni p o l n o ć k i se zvijezde nisu
smiješile - orgulje nisu mogli popraviti.
Puni
i š č e k i v a n j a ,
župljani sjede u crkvi i pogledavaju svog župnika Josefa
Mohra. Zajedno sa svojim prijateljem Franzom Xaverom
Gruberom zapjeva, u pratnji gitare, jednu novu pjesmu. Bili
su to prvi tonovi pjesme „Stille Nacht - Tiha koja
je u toj n o ć i , krenuvši i z salzburške zemlje, osvojila
č i t a v
svijet. Župnik
je
kasnije zapisao: Nagnuše glave
i
slušahu
pažljivo. A k d smo završili svih šes t kitica moljahu n s da
još
ednom
zapjevamo tu pjesmu. Oqjednom s u njihovim
o č i m a pojavio sjaj ...
17
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 18/84
„
SANCTISSIMA
„0 NAJSVETIJA
su pivi tonovi ove poznate marijanske pjesme
„zarazni . Pivi put
j
propovjednik dvorske crkve
u Weimaru Johann Gottfried Herder na Siciliji 1788. Bila
j to
jednostavna pjesma koju su pjevali ribari,
no
Herderu
se svidjela i zapisao je. No tko
j
u Weimaru znao talijanski
i zanimao
se
za neku ribarsku pjesmu? Tek godinama
kasnije - 1816. -
se s l u č a j n o J. D.
Falk zainteresirao za nju
i odmah napisao tri verzije za tri crkvena blagdana:
B o ž i ć
U skrs i Duhove. Verzije za U skrs i Duhove danas su gotovo
izgubljene.
B o ž i ć n a
verzija
se
naprotiv, u
N j e m a č k o j
još
uvijek pjeva na mnogim misama, i to na kraju službe. U
drugim zemljama, tako i u Hivatskoj, pjeva
se
o Gospinim
blagdanima. Kako j „O najsvetija stigla u Hivatsku, nije
mi poznato.
18
ok
j
kod nas stari
o b i č a j
„kolendronja skoro izumro,
u
N j e m a č k o j
za Sveta tri kralja pola milijuna djece
ide od
k u ć e do k u ć e p j e v a j u ć i , d o n o s e ć i
mir i blagoslov.
Nazivaju
se
„Stemsinger
p j e v a č i
zvijezde). Prilozi koji
se
pri tome sakupljaju idu u dobrotvorne svrhe.
Postavlja
se
pitanje jesu li
tri
kralja zaista postojali?
Da, odgovara Mark Kidger iz Europskog svemirskog
astronomskog centra. Biblija govori o tri mudraca s Istoka.
No, istraživanja pokazuju da su bili perzijski kraljevi
s v e ć e n i c i , tzv. magi, sa Kaspijskog mora. U to j doba u
Perziji cvjetao kult Mitre i vjerovalo se u
r o đ e n j e
Božjeg
sina kao otkupitelja. Jedna iznenada zablistala zvijezda
ponukala
j
mudrace -
s v e ć e n i k e
da krenu za njom prema
zapadu. Kidger j pokušao rekonstruirati njihov put: išli su
preko dva visoka brdska lanca kroz pustinju i više velikih
rijeka. Za taj put, dug preko 1200 km, trebalo
j
od č e t i r i
do
osam tjedana.
Imena kraljeva
t a k o đ e r
su perzijskoga porijekla: Gašpar
- „maj stor blaga , Melkior - „kralj svjetla i Baltazar -
„Bog neka
č u v a
kralja . Magi su nosili kape sa
t i p i č n i m
vrhovima, kakve
se
vide na najstarijim slikama koji
prikazuju
sv.
tri kralja. Drugi eksperti idu još i dalje. Tvrde:
Gašpar
j s v e ć e n i č k i
kralj Gataspar (Gondofar) iz indo
partskog kraljevstva Gandara. Njegov grad Taksila na
sjeveru Pakistana upravo istražuju arheolozi.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 19/84
N SU
PREPOZN LI ISUS
Piše
Tin K o l u m b i ć
Z
ivio u gradu bogat č o v j e k koji se volio razmetati svojim
bogatstvom. Č e s t o je
p r i r e đ i v a o
gozbe i raznolike zabave
za svoje prijatelje. Nije osobito mario za iskrenu naklonost
svojih prijatelja, v e ć mu
je
više bilo stalo do isticanja svoga
bogatstva i života u raskoši. Jedne godine o B o ž i ć u u svome
dvorcu u blizini grada priredio osobito obilnu i raskošnu e č e r u
te pozvao ne samo svoje prijatelje nego i njihove znance. Gosti
su jeli, pili i uživali h v a l e ć i i d i v e ć i se d o m a ć i n u a on
je
cvao
od zadovoljstva. Kad
je
v e č e r a
v e ć
bila pri kraju, a bližila se
p o n o ć netko pokuca na vrata. D o m a ć i n zovne slugu i dade
mu znak da otvori vrata i uvede kasnoga gosta. Sluga žurno
p r i đ e vratima,otvori ih i na njima se pojavi prosjak, u staroj i
iznošenoj o d j e ć i .
Na
glavi
je
imao šešir koji, ušavši u prostoriju,
skine i ponizno pozdravi:
- Dobra e č e r , dobri ljudi
Neki od uzvanika pristojno uzvrate pozdrav, drugi su nešto
promrmljali sebi u bradu, a bilo je i onih koji su
z a č u đ e n o
gledali p i t a j u ć i se što se to d o g a đ a .
Č i m je
ugledao prosjaka,
d o m a ć i n se uzvrpoljio na svojoj stolici, ljutita ustade i upita:
- Što h o ć e š , s t a r č e ?
- Ništa osobito, gospodine. Vidim da se dobro gostite i
zabavljate, a meni treba samo komad kruha i
č a š a
toplog
p i ć a ,
jer sam gladan i vani
je
jako hladno.
- Ništa osobito, veliš? Samo komad kruha i
a š a
toplog p i ć a . Što
ti misliš da
je
ovo što ja imam meni palo s neba? Kako te nije
stid prositi u tvojim godinama? a nisi lijen, zaradio bi sebi za
kruh. Odlazi i da te više nikada nisam vidio na svojim vratima
- Ali gospodine, saslušajte me i uvjerit ć e t e se da ja ...
Prosjak nije uspio dovršiti što je želio r e ć i , jer ga je sluga na
d o m a ć i n o v
znak izgurao iz prostorije i za njim zalupio vrata.
e đ u gostima bilo
je
onih koji su se na d o m a ć i n o v e r i j e č i
grohotom nasmijali o d o b r a v a j u ć i njegov postupak. Bilo je i
onih koji su na trenutak zašutjeli i z n e n đ e n i g r u b o š ć u svoga
prijatelja. e đ u njima bio č o v j e k kojemu se sažali prosjak te
bez
r i j e č i
ustade od stola,
i z a đ e
u dvorište te požuri u namjeri
da prosjaku udijeli milostinju i uputi mu koju utješnu
r i j e č .
Prosjak
je
upravo za sobom zatvorio dvorišna vrata.
Č o v j e k
p o t r č i
za njim i otvorivši dvorišna vrata, ne ugleda prosjaka.
Nije mogao vjerovati, jer prošlo je samo nekoliko trenutaka
otkako
je
prosjak za sobom zatvorio vrata.
Potr i
brže uvjeren
da ga u s t i ć i , jer starac nije mogao daleko odmaknuti. Ubrzo
može s tom osobom p o p r i č a t i . Stajao
je
e p o m i č n a
g l e d a j u ć i u
svjetlost koja je uskoro posve utonula u mrak. Kad se pribrao,
pomisli: „Nije
li
nas u osobi prosjaka pohodio Isus da iskuša
naša srca?"
S tugom u srcu vrati se natrag k o m a ć i n u i njegovim uzvanicima
te sjedne na svoje mjesto i šapne prijateljima do kojih
je
sjedio
što
je
maloprije vidio i spoznao. Njegov doživljaj brzo se,
gotovo n e č u j n o , širio od uzvanika do uzvanika i ubrzo svi su
osim
d o m a ć i n a
znali da ih
je
u osobi prosjaka pohodio Isus.
B u č a n žamor i vedro raspoloženje postepeno su se gasili dok
nisu posve utihnuli. D o m a ć i n pomisli da su gosti zašutjeli, jer
o č e k u j u njegovu zdravicu.
N a t o č i
si p i ć e , ustane i održi kratku
zdravicu. Podigne č a š u o č e k u j u ć i da svi uzvratiti radosnim
usklikom i punim č a š a m a . Nitko od n a z o č n i h ne podigne č a š u
i ne prozbori niti
r i j e č .
D o m a ć i n nije mogao shvatiti o č e m u se
radi i p o č n e pitati što im je, što se odjednom dogodilo, zašto su
zašutjeli. Umjesto odgovora uzvanici su u tišini jedan za drugim
p o č e l i
ustajati i odlaziti bez r i j e č i svojim k u ć a m a .
Na kraju d o m a ć i n ostade sam u pustoši svoga doma i u s a m o ć i
svoga srca.
je
shvatio da uzalud
t r č i
jer u blizini nije bilo nikoga.
S t a č i e
- ~ . . . - . . - . .
zadihan i tužan,
jer
žarko
je
želio i s p r i č a t i se p r s p o m o ć i ~ ~ ~ ~ ' 1 i ~ - - i ~ j ~ ~ i i ~ i ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~
mu i utješiti ga. Osvrne se oko sebe i gle
č u d a
Na putu
K e
vodio u gusti mrak i kojim
je
prosjak morao o t i ć i
jer
drugega
puta nije bilo, ugleda blagu, č u d e s n u svjetlost. Pomisli da mu s
privida, da sanja, ali svjetlost je i dalje blistala i polako je tonula
u daljinu, kao c la je
nosi č o v j e k koji odlazi. Preplavi ga ugo an
o s j e ć a j kao daje ugledao dragu osobu, ali obuze ga i tuga što ne
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 20/84
SUVREMENO DRUŠTVO
N S
J
UVJERILO U LAŽ
Piše: Zorka i b i ć
„Jedno dijete više bio
je
poznati apel
z a g r e b a č k o g
s v e ć e n i k a don Ante
a k o v i ć a
koji je obilježio
nemirne hrvatske devedesete. No apel kao da
nije dovoljno odjeknuo hrvatskom društvu,
te su posljednjih godina
e s t i
medijski natpisi
kako
je
Lijepu našu zahvatila bijela kuga, za
pola t o l j e ć a se prepoloviti broj stanovnika,
otoci nam odavno izumiru ... Tema obitelji i
broja djece vrlo
je
složeno društveno, psihološko,
ekonomsko i p o l i t i č k o pitanje. Svedemo li
č o v j e k a
na broj, odnosno statistiku, potrebno
je
troje djece obitelji kako bi održavali hrvatski
prosjek.
P r o s j e č n a
m j e s e č n a
p o t r o š a č k a
košarica
za
r o s j e č n u
hrvatsku obitelj iznosi više
od
4000 kuna. Depopulacija i pronatalitetne mjere
su n e p o s t o j e ć e teme Saboru i resornom
ministarstvu. U neizvjesnosti i sivilu hrvatske
svakodnevice gotovo se č i n i ludost imati veliku
obitelj sa mnogo djece. Ipak, te obitelji žive
m đ u
nama i ovo
je
r i č a o njima.
„Dite ne košta ništa
h_ fismo planirali imati šestero djece bio
j
to Bo;Ji plan
i
nasmiješena govore Mirko i Katija
o m
n č i ć koji su
u kolovozu dobili šesto dijete,
k ć e r
Mariju. Najstarije
k ć e r i
Tereza 20) i Antonija 19) studiraju u Zagrebu. Tereza je
zbog izvrsnih ocjena zaslužila gradsku stipendiju. Marko
13
) i
T o n č i
11 ) idu u osnovnu školu. Marko odlazi na
treninge u Split i nada se postati pro
fe
sionalni nogomet
aš
.
Ana
5
i po), veselo i
č n o
d
ij
ete,
o h a đ a
Organizirana sam sve stignem makar i z i č k i nije uvik
lako ma uvik son u motu
Ka
tij
a dok u
n a r u č j u
drži
malu Mariju, dijete ogromnih plavih Kako žive,
mogu li financij ski podnijeti brojnost obitelji ? Mirka gre
na ribe imamo partman a jo son mama 24 sata dnevno.
Prihodi koje imamo su dovoljni skromno živemo. Podvala
j
d broj dice e č e na trošak. Komunizam j propagirao
d j
dvoje dice dosta. Istina j da dite ne košta gotovo
ništa uvik niko pomogne. Jedino j tukalo kupit pelene. Ali
svako dite
j
ulog koji se dobro a ć a dite j dobit ljudski
potencijal.
Osvmula sam se na jednokra
tn
i im os koje dobiju
sve hvarske majke za svo
je n o v o r o đ e
U našem gradu
20
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 21/84
KRUVENicA
t t t t t t t t t REPORT Ž
iznosi 2000 kuna bez obzira na broj djece. U mnogim
drugim o p ć i n a m a , pa i onim siromašnijim od naše raste
proporcionalno s brojem djece. Pitam Katiju i Mirka za
mišljenje:
Novac nije bitan.
li
bilo bi normalno
da je
g r a d o n a č e l n i k
ili netko iz Grada došao,
č e s t i t a o
ili barem
poslao
č e s t i t k u .
Kao da ih nije briga. ko su odgovorni
za Grad i njegove
g r a đ a n e ,
kako se nisu sjetili
č e s t i t a t i ?
Ljudski odnosi su loši u našem gradu, veliki
je
nemar, sve se
pomalo gubi, vlada nebriga. Ovoje na granici uvredljivog.
Nije bitan novac, nego ljudskost.
Nastavljaju:
Biskup i
župnik su bili kod nas, pitali nas treba li nam što. Biskup
na
p o č e t k u
svake školske godine financijski pomogne za
kupnju knjiga i školske opreme, a župnik i koludrice su dali
n o v č a n i
poklon kad se Marija rodila. Što bi mi bez naših
koludrica? Suvremeni svijet uništava obitelj. Država ne
skrbi dovoljno za obitelji i vlast guši svih koji govore za
obitelj. Odnos vlasti prema obitelji
je
uvredljiv. U Far
je
ostao jedan dio kulture i tradicije, a sve drugo
je
postala
komercijalizirano. Fali projektih, skrbi za ljude. Evo, za
penzionere fali jedan društveni prostor za koji ne treba
puno šoldih, a ne da se tresu ispod
č e t i r i
palme na rivi.
Ipak oni s v j e d o č e svoju stvarnost koja nije ni crna ni
turobna: Ljudima je ispran mozak da su djeca teret. Dijete
iz velike obitelji
je
bogatije iskustvom, ljubavlju
...
imati
ovakvu obitelj
je
neprocjenjivo
Njih pet
a samo dva
r o đ e n d a n a
A
nita Matjeta - Hure pronašla je vrijeme za razgovor u
kratkom dragocjenom satu mira kada nikoga nije bilo
doma. Njezina obitelj je s p e c i f i č n a . Ona i muž Ivo imaju
petero djece: najprije su 2006. dobili blizance Petra i Jurja
a č e t i r i godine kasnije
r o đ e n e
su trojke: Ivan Ružica i
Nikolina.
Svaki dan
je
nešto novo, veselo je,
smije se Anita.
U
o č e t k u
je bilo teže i zahtjevnije dok smo se naviknu/i, a
danas
je d r u g a č i j e .
Bog ne da više
od
onoga što možemo
pretrpjeti. Živimo
od
jedne
l a ć e tu
su i apartmani, djeca
su hvala Bogu, zdrava, nismo ni gladni ni žednijer smo na
svome. Moja majka pomogne preko ljeta
pa
sve stignem.
Po zvanju inženjer prehrambene telmologije-nutricionist
Anitaje u struci radila jedino godinu dana kao p r e d a v a č i c a
u hvarskoj srednjoj školi kada se doselila:
Imala sam
i stalan posao, ali odustala sam i nije mi žao. Kome
ostaviti djecu, a treba i skuhati, oprati... Treba složiti
prioritete. Djeca su prva
Juraj i Petar na r o l j e ć e primiti
svetu
p r i č e s t
a trojke idu u v r t i ć . Tu su i razne aktivnosti:
d j e v o j č i c e idu na balet Ivan pjeva u Forskim i ć i m a Juraj
svira gitaru Petar ide najedrenje tu je
ijudo
rukomet ...
Djeca se dobro slažu, nisu zakinuta ni u č e m u . Nisu
zahtjevna i ne traže svaku sitnicu. Nemaju puno
i g r a č a k a
najviše vole biti vani. Osim toga, uvijek im netko pokloni
nešto, a i znaju se sami zabaviti. Blizanci su se i prije
osamostalili. Imaju samo jedan mobitel i koriste ga jedino
ako netko ide na put, na primjer na utakmicu u Split ili na
j e d r i l i č a r s k u
regatu. Na kraju Anita šaljivo z a k l j u č u j e : U
našoj obitelji postoji velika prednost. Njih
je
pet, a samo su
dva
r o đ e n d a n a
Obitelji D o m a n č i ć i Hure nisu jedine velike obitelji u
našem gradu.
Tu
je i obitelj Siniše i Marine P a v l o v i ć koji
t a k o đ e r
imaju petero djece no poštivali smo njihovu želju
da ne istupaju za naš list. U našem gradu su brojne obitelji
i sa troje č e t v e r o djece i raduje vidjeti nove majke i o č e v e
gdje ponosno prolaze Pjacom.
B u d u ć n o s t
našeg grada je na
djeci koju smo svi - jer još smo uvijek mala sredina gdje
se dobro poznajemo - dužni usmjeravati na put poštenja
prepoznavanja i življenja ljudskih vrijednosti
g r a đ a n s k e
odgovornosti na put pravednijeg i kvalitetnijeg društva.
Suvremeni svijet č e s t o zaboravlja na to p r o p a g i r a j u ć i
individualizam samodostatnost i
e g o c e n t r i č n o s t .
Imati
djecu voljeti ih bezuvjetno i odgojiti ih u dobre ljude z n a č i
o d r e ć i se tih stvari. Bez obzira na imperative suvremenog
društva v e ć i n a roditelja
se
složiti: djeca su n a j v e ć i
blagoslov.
2
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 22/84
z
i z b j e g l i č k u krizu
MIR CE
ITI
DJELO PR VDE
Piše: Tin K o l u m b i ć
R
ijeka izbjeglica svakodnevno
t e č e
pred našim
o č i m a
istodobno teku i „potoci suza zbog beskrajne
tuge koju o s j e ć a j u svi koji zbog nasilja i nepravde moraju
napustiti svoj dom, z a v i č a j i domovinu. Možemo osjetiti
samo dio tuge koju proživljavaju izbjeglice i prognanici,
ali dubinu boli znaju samo oni koje duša boli zbog
e s r e ć e
koja im se d o g a đ a Nema
č o v j e k a
dobre volje koji može
ostati ravnodušan i ne s u o s j e ć a t i s nesretnicima, s ljudima u
nevolji. Raduje nas što ima mnogo onih koji ne s u o s j e ć a j u
samo r i j e č i m a nego nastoje u okviru svojih m o g u ć n o s t i
i djelom
p o m o ć i :
hranom, o d j e ć o m novcem, a ponekad i
krovom nad glavom. Nažalost, ima i onih koji kao da se
n a t j e č u
tko samo
r i j e č i m a
izraziti
v e ć u
s u o s j e ć a j n o s t
što ponekad nije ništa drugo nego licemjerni humanizam.
S l a t k o r j e č i v o m s u o s j e ć a j n o š ć u zapravo žele ukazati na
„one druge koji ne o s j e ć a j u kao oni nevolje drugih, te
ih
optužuju za ksenofobiju. b j e g l i č k a kriza im je prigoda
da iskažu svoju nesnošljivost prema ljudima
d r u k č i j e g
svjetonazora. Svjedoci smo
t r a g i č n e
ugroze ljudskosti u
dijelu svijeta, koji je t i s u ć l j e ć i m a bio prostor u kojemu su
se povremeno č o v j e č n o s t duhovnost, kultura i umjetnost
uzdizale
do
razine poželjne za život dostojan č o v j e k a u
miru i slobodi.
M e đ u t i m u istom tom
g e o p o l i t i č k o m
prostoru nakon
o d r e đ e n o g
vremena ljepota
v e l i č i n a
ljudskosti znale
bi
se survati u ponore zla i mraka, uzrokovane sukobima i
ratovima,
n a j č e š ć e
pokrenutim z
bog l i č i t i h p o l i t i č k i h
i
gospodarskih interesa. Svjedoci smo da je upravo u našem
vremenu u spomenutom prostoru Bliskog istoka, sjeverne
Afrike i stare Europe č o v j e č n o s t ponovno na ispitu. Sprega
politike i kapitala, odnosno nezasitna pohlepa za profitom
gazi i uništava sve društvene, ljudske, duhovne i kulturne
vrjednote, što ih
je č o v j e k
na teškom povijesnom putu
postigao u želji da se u miru ostvaruje kao ljudsko b i ć e
Posljedica te zlokobne sprege politike i kapitala svjetskih
m o ć n i k a su stotine
t i s u ć a
onih koji su prisiljeni napustiti
toplinu i sigurnost svoga dom
a
b j e ć i nasilje a č e s t o i
smrt, te krenuti nesigurnim putem u nepoznatu i nesigurnu
b u d u ć n o s t .
Gdje je angažman UN a?
P
itanje svih pitanja u ovom teškom vremenu za mnoštvo
nesretnih ljudi glasi: Zašto se više govori i nastoji oko
ublažavanja i
l i j e č e n j a
posljedica ovog t r a g i č n o g stanja,
koje nazivamo i z b j e g l i č k o m krizom , a manje se
i s t i č e
i
upozorava na uzroke, što bi na temelju zdravog razuma bilo
ispravnije i plodonosnije, posebice na duži rok. Radi istine
treba r e ć i
d je
z b j e g l i č k a kriza posljedica, a njezin stvarni
uzrok
je
kriza savjesti i ljudskosti . Stoga se namjerno više
pozornosti
p o s v e ć u j e
emocijan1a u medijskom prostoru
vremenu u nadi da „preplavljenost emocijama
22
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 23/84
zastrti istinske probleme i uzroke koji su natjerali i
još
uvijek prisiljavaju
t i s u ć e
ljudi da bježe pred nasiljem i
prijetnjom bijede, gladi i siromaštva. Naravno da svatko
razuman i dobronamjeran
u č i n i t i sve što je u njegovoj
m o ć i
da nesretnim izbjeglicama pomogne materijalno
i emocionalno, da im uz hranu i o d j e ć u pruži i ljudsku
utjehu.
M e đ u t i m zdrav razum nas u p u ć u j e da t r e n u t a č n a
i kratkotrajna
p o m o ć
u zbrinjavanju ljudi u nevolji
n e ć e i ne može riješiti temeljni problem, odnosno n e ć e
ukloniti uzroke njihovog
t r e n u t a č n o g
preteškog stanja.
Ako se svjetske odgovorne
p o l i t i č k e
strukture usmjere
uglavnom na rješavanje i ublažavanje posljedica umjesto
„ l i j e č e n j a
uzroka, ne samo da se
i z b j e g l i č k a
kriza
n e ć e
ublažiti i postepeno nestati, nego
se
nastaviti u još
težem i t r a g i č n i j e m obliku. Teško stanje u kojemu se našlo
mnoštvo nesretnih ljudi u
m n o g o č m u
nas
p o d s j e ć a
na
teško vrijeme svjetskih ratova zbog kojih
je
i utemeljena
organizacija Ujedinjenih naroda, koja je osnovana upravo
zato da
s p r j e č a v a
uzroke lokalnih i
m e đ u n a r o d n i h
sukoba
i ratova, te kao njihove posljedice prisilne „seobe naroda .
Utemeljeno
je
stoga pitanje zašto se u ovom trenutku ne
o s j e ć a
o č e k i v a n i , o d g o v a r a j u ć i
angažman UN-a. Možda
upravo zbog toga što u toj svjetskoj ustanovi a j v e ć i utjecaj
imaju upravo oni koji su u
n a j v e ć o j
mjeri p r o u z r o č i l i
ovu i z b j e g l i č k u krizu.
e
i
li ta n a j z n a č a j n i j a svjetska
ustanova trebala
u č i n k o v i t i j e
djelovati, i to u duhu mudrih
r i j e č i proroka Izaije, itekako aktualnih upravo u ovom
trenutku, izgovorenih prije više od dvije t i s u ć e godina
koje glase: „Mir biti djelo pravde . Jedino istina koju
je
Izaija r o r o č a n s k i ustvrdio može biti
č v r s t i
i trajan temelj
m e đ u l j u d s k i h i e đ u n a r o d n i h odnosa.
Ako z a j e d n i č k i m snagama Europska unija i Ujedinjeni
narodi iskreno i u č i n k o v i t o uznastoje da se na prostorima
iz kojih dolaze izbjeglice i prognanici ostvari pravda, ubrzo
zavladati i spasonosni mir, koji jedini može izbjeglice
i prognanike vratiti u svoj dom,
z a v i č a j
i domovinu.
Odjenuti, nahraniti, smjestiti ih pod siguran krov, nekima
od njih osigurati i posao ne može biti potpuno i trajno
rješenje
i z b j e g l i č k e
krize. Jedino mir u zemljama iz kojih
su ljudi izbjegli može
s r e ć i t i
i zadovoljiti ove nesretnike,
jer se oni daleko od svoga doma i
z a v i č a j a
do kraja
života o s j e ć t i poput Židova u progonstvu prije više
od dvije t i s u ć e godina,
č i j u je
bol i tugu najbolje izrazio
psalmist na
p o č e t k u
Prognanikove pjesme
r i j e č i m a
„Na
obali rijeka babilonskih s j e đ a s m o i plakasmo s j e ć a j u ć i se
Siona . Suvremeni izbjeglice sjedit na obalama nekih
drugih rijeka, ali njihova patnja i tuga zbog napuštenog
doma i
z a v i č a j a bit jednako teške i duboke.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 24/84
VOLJU M JDERNOSTI
Pavo T o m i ć s d j e v o j a č k i m zborom ispred Gospe Gusarice u Komiži
Priredio: Joško r a c a n o v i ć
- -Vugim
vatikanskim saborom 1962.-1965.) uveden
je
1 J arodni jezik u bogoslužje. Kao priprema za raspravu
na saboru o toj tematici, u p u ć e n
je
upitnik o dotadašnjem
korištenju hrvatskog jezika u liturgiji. Za grad Hvar
odgovor
je
sastavio tadašnji župnik dan Pavao Pavo,
Pavica)
T o m i ć R o đ e n
u
Visu
1887. g. kao v e ć e n i k obavljao
je
službe kapelana u Sutivanu, dušebrižnika u Podšpilju,
župnika u Visu i kanonika-natpopa u Hvaru. Umro je 16.
kolovoza 1968. g u rodnom
Visu
- gdje se 1961. povukao
zbog bolesti, a nekrolog objavljen u Službenom vjesniku
Hvarske biskupije od 4. rujna 1968. i s t i č e njegove zasluge
za
u r e đ e n j e
crkvi, rad
s
mladima, osnivanje
p j e v a č k i h
zborova i brigu za siromašne str. 18-19).
Uz
vrijedne podatke o upotrebi hrvatskog u liturgiji, dan
Pavo se osobito o s v r ć e i na u v o đ e n j e novih prijevoda,
što je,
po
njegovom mišljenju, predstavljalo nagli prekid
s tradicijom. Argumentirano se o s v r ć e i na manjkavost
novih prijevoda u odnosu na one koji su se ranije koristili
u Dalmaciji.
Stolni Kaptol Hvar, dne 26. VII. 1960.
Br.
44160
Mnogopoštovanom cu
Dr. Juri
R a d i ć u
Molim opravdajte zakašnjenje o
s l i j e d e ć e m
izvještaju
time što
je
stvar kasno došla u ruke
č l n u
Kaptola, vršiocu
dužnosti župnika u gradu. H o ć u i želim poslati Vam podtke
iz naše župe.
Ovgje u nas u gradu treba
l u č i t i
župske službe Božje od
onih što ih obavlja Kaptol katedrale. Sve ono što je spadalo
na Kaptol obavljalo se
je
na latinskom jeziku sve dok nije
k o n a č n o od nekih tridesetak godina prevladao hrvatski jezik
u liturgiji u koliko je to dozvoljeno. No službeni obredi koji
su spadali na župnika vršili su se na hrvatskom jeziku što
najbolje dokazuju štampane knjige i rukopisi, koji su se
upotrebljavali u liturgiji u užem i širem smislu. Prema tome
na postavljena pitanja mogu odgovoriti s l j e d e ć e :
Ad li.
Od štampanih knjiga
na hrvatskom jeziku postoje
ove:
AI U katedrali
Piscole i Evangelja od
Fr
Petra
K n e ž i ć a
iz
Knina štampane god. MDCCLXXIII u Mletczih po Ivannu
Novellu
- Epistolar od
Fr
Ante
J u č i ć a
štampanu Mletcih 1838.
- Bogoslužbenik i ritual izdanja „Narodnog Lista u Zadru.
BI U crkvi Horugvenica
lhorugva =zastava
I
na brdu kojom
upravlja župnik: - Epistolar od Fra Ante J u č i ć a štampan u
Mletcih 1838.
CI.
U crkvi
SS.
Benediktinki
Epistole i Evanghielya
po Fra Ivanu Bandulovichiu štampan u Bnezih po Nicali
Makarska Pezzanu MDCCXXXIX.
24
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 25/84
KRUVENICA
t
t t t t
t t t
t t BAŠTINA t t
t
t
t
t t t t
t
Ad II/.
Od
rukopisa postoje:
a/.
u
Katedrali
: Blagoslov polja i vode na 1. svibnja pisan
ca. 1820. god.
Ženitbeni blagoslov sa prigodnim govorom iz ca . 1827. god.
Dotrina I k r š ć a n s k i nauk I vrlo star.
Zazivi: Bože daj mir i jedinstvo" vrlo stari.
„Uz križ Mati" od Dr. Antuna M a t i j a š e v i ć a - Karamaneo
Vi
šanina. - - Jutrnja devetnica
- Oprosti nakon p r i č e s t i bolesnika od ca. 1850.
- Živo ti svetaca: Sv Ivana Trogirskoga, Sv. Spiridiona, Sv.
Katarina
bi.
U
crkvi
SS. Benediktinki:
Životi
Sv.
Ivana Krstitelja
i
Sv.
Antuna Opata.
ci.
U
crkvi Horugvenica: molitva sastavljena od s v e ć e n i k a
župnika Hvara Franja Scarneo iz god 1802., a koja se moli
na 2. II.
d
/.
U
crkvi Navještenja Marijina_/
Anuncijata/ rukopisi
pjesama koje se pjevaju na Veliki Petak.
Životi: N a š a š ć a
i Uzvišenja Svetoga Križa. i život Sv.
Barbare. iz god 173 3.
e/.
U
crkvi
Sv.
Duha: rukopisi pjesama koje se pjevaju na
Veliki Petak. -- Životi: Sv. Nikole i
Sv.
Roka vrlo stari.
Ad III. Tamo gdje
je
Župnik u Katedrali obavljao službu,
služio se je hrvatskim jezikom: pjevao
je
na p u č k o j misi
poslanicu i evandjelje, obavljao ženitbeni blagoslov, č i t a o
oproste nakon p r i č e s t i bolesnika, vršio jutarnju devetnicu
pjevao on ili kapelan ili koji od p j e v a č a živote
svetaca. a kapelan je kroz korizmena vrijeme preko p u č k e
mise
č i t a o
Doktrinu, koju bi narod za njim opetovao, i
obavljao je blagoslov polja na 1. svibnja.
Na funkcijama Kaptola služilo se
je
hrvatskim jezikom pri
pjevanju „Uz križ Mati", kao i pri pjevanju zaziva „Bože
daj
mir i jedinstvo" koji
su
se pjevali pri
p u č k o j
misi kao i
kod misa u drugim crkvama. Obe su se stvari pjevale u koru
zajedno sa s v e ć e n i c i m a a puk je odgovarao sa refrenima.
Bratovštine „
Sv.
Križa" sa sijelom u crkvi Anuncijati i ona
„
Sv.
Nikole" sa sijelom u crkvi
Sv.
Duha pjevale su gore
spomenute pjesme pri pohadjanju grobova na Veliki petak.
Svaka je bratovština imala svoju posebnu procesiju, kojima
bi se
p r i k l j u č i l o
p u č a n s t v o u velikom broju.
Ad IV Danas su svi ti stari tekstovi još uvijek u
o b i č a j u
da
u novije se doba još
p o j a č a o o b i č a j
hrvatskog jezika otkada
je prestalo u katedrali obavljanje blagoslova sa Presvetim na
latinskom jeziku, a moljenje krunice na talijanskom jeziku.
Za blagoslov s Presvetim upotrebljavali su se tekstovi iz
bogoslužbenika „Narodnog Lista" ili Petra V l a š i ć a dok
nije u najnovije vrijeme p r i h v a ć e n tekst bogoslužbenika iz
Zagreba.
Ad V/ U pitanju upotrebe živog jezika u liturgiji imalo bi se
po mom mijenju dosta primjetiti . U koliko je ovdje u pitanju
obavljanje liturgije na narodnom jeziku po svim našim
primorskim stranama, smatram da se nije smjelo onako
naglo forsirati nove tekstove prijevoda, koji su naredjeni
bili nakon izdanja novih bogoslužbenika sastavljenih od
25
.f:'
PISM N BLAGD
N
.B.D.Mo rie. od Srdrut ctlostih
l {
Kn:x- .Mo..ttt ja.dn.a, ftcisce..
Grotnc: su.z..c: pr
o
liuo..ste.
{ tm uisll.scc:
Sm
gvig
.
Kc;;tc
Du.scu,
J c ~ o . . s c c :
.XG\loJ,tn.a.
.
bpl
ch1
u.ycuac.
Pro.sco„l bisce. oscto..r m .
ACl:Aoje. bilei, bid.
no.
Ka.Ko
tu..xno.. on ri o uridnCA.
Jedi.Mg
o..
Sinll
I f o . ~
. G \ d ~ s t
.Ma.t . boJicuce.
.'Milofliuo.,
.
JCo..d
vi< Ja.m„
M ~ t . K e .
Sino.. ~ o . . p n o g c t .
K.obi
mngG\.l ne_plo...Ko..ti.
Vid.tch daje
. B o ~ o . . JV rc\tti
U toli.f\u.
~ e m e n t ?
.
Kobi m.a.g<Al
n
cuilit
1
i
·
·
·
K0i d b1
_ nu. "htil promisliti
Ka.Ko s' Sinom tu.gigc.1
·
s v e ć e n i k a u Hrvatskoj , koji nisu imali nikakva prava soliti
pamet naših primorskim
s v e ć e n i c i m a
koji su se
v e ć
u doba
venecijanskog režinrn služili živim jezikom u crkvama sa
svojim narodom. Puk se je bio vrlo dobro navikao na svoje
tekstove i bili su mu kudikamo p r i s t u p a č n i j i i razumljiviji
nego li su ovi najnovije date. V e l č . Otac Petra V l a š i ć bio
je
vrlo zgodno proizveo najnužniju promjenu u tim tekstovima.
Mišljenja sam da se je u crkvama po našim primorskim
stranama mogao i morao ostaviti onaj malo postariji jezik i
ne dotjeravati ga do u sve
t a n č i n e
na najnoviji duh jezika.
Crkva je stara, pa i jezik u njoj može biti malo postariji.
Novim izdanjem bogoslužbenika i rituala, koji su naredjeni
radi jedinstva od Episkopata, nanesen
je
teži udarac našem
o b i č a j n o m
jeziku diljem cijelog hrvatskog primorja i otoka.
Reklo se je: staro nek se zbaci i uvesti u crkve najnoviji jezik.
Na temelju toga napravile su se mnoge pogreške, pogotovo
kad je inicijativa za to bila dana Zagrebu, koji nije uzeo u
obzir ono što je primorje imalo pa i ono što je u Dalmaciji
bilo lijepo i dobro hotimice zabacila, a sa novim upao i u
o č e v i d n e pogreške.
Da
navedem samo par primjera : - U
č e m u je
to kod nas
bio pogrešan prevog za „Pange lingua" sa „O jezici hvale
dajte , pa je trebalo prevesti sa „Usta moja uzdižite"? Zar
su usta
p o e t i č n i j i
izraz nego jezik? Ne Trebalo je skinuti
ono što je dalmatinsko Trebalo je biti originalan --- A ono
„ Č e s a razum ne d o k u č i tvrda vjera nas u č i , kakvu je bolju
i shvatiljiviju zamjenu dobilo sa „Vjera duši
č o v j e k o v o j
nek
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 26/84
KRUVENlc
t t t t t t t
B ŠTIN
t t
ti
t t t t t t t
spomanje dopuni"? A kako
lije
bila
jaka
ona zadnja strofa
sa onim „BUD BLAGOSLOV BUD KREPOST " -- Dva su
zadnja stiha u
a j v e ć o j
slobodi prevoda tako te je otklonjena
procedura Duha Svetoga od
Oca i Sina. Sa punom slobodom
prevadjanja netko
bi
mogao ta dva stiha prevesti recimo i
ovako: „Slava da je svima trima - ko n a j v e ć i m bogovima"
pak bi i u ovom prevodu otpala procedura Duha Svetoga od
Oca i Sina kao što je otpala iz novog
p r i h v a ć e n o g
prevoda.
Pa ni „Zdravo Kraljice" nije mogla r o ć i bez a č i h pogrešaka.
Odvajkada je u našem narodu uvriježen naziv za našu zemlju
„dolina suza, p l a č a i uzdaha". Ako se na temelju zahtjeva da
se genitivi imenica zamjenjuju sa pridjevima pa se dolini dao
pridjev „Suzna" doslijedno tomu toj bi se istoj dolini mogao
dati pridjev „ p l a č n a ili „uzdašna". Meni su poznate samo
sume ili p l a č n e o č i , a zamisliti ne mogu da bi se djetetu
mogao dati pridjev
sumo
ili
l a č n a
i ako se
ma
obilno obliti
suzama i udariti u p l a č , što dolina nije kadra u č i n i t i . - A č i n i
mi se da „exsilium" ne
m a č i
„progon", a ni „pia" da
ne z n a č i
„mila". Ma da, - trebalo je eliminirati t a č n i j e izraze kod nas
u Dalmaciji
„O dodji S t v o r č e Duše svet" .. Oblik „svet" nije i ne može
biti vokativ. „Dušmana od nas otjeraj" ... ovdje je porijedjen
naglasak. U zadnjoj strofi ima stih „I uskrslomu Sinu mu"
osim toga što neugodno z v u č i na uho, onaj oblik u njemu
„mu" je enklitika od dativa „njemu" l i č n e zamjenice „on",
a zapravo se radi o posvojnoj zamjenici „njegov".
No
, to
se opravdava licencijom poetikom, koja se u Zagrebu na
mnogim mjestima dozvoljava, a u Dalmaciji joj se ne priznaje
nikakvo pravo.
I mnogo bi se toga
još
moglo opaziti, a
ja
sam
imio
samo
nešto.
Ljudima imponiraju prevodi Milana P a v e l i ć a : sjajan ritam,
č i s t jezik, dakle nešto najsavremenije. I likovna
je
umjetnost
pronašla nešto najsavremenijeg pa operira sa potezima linija
i mješavinom boja i stvara nešto što nitko ne razumije, a
kad pod slikom p r o č i t a m o naslov ne ostaje nam drugo nego
prasnuti u smijeh.
Ne mislim Milana a v e l i ć a usporediti s njima: bila bi to ljuta
nepravda, ali mogu i smijem e ć i : Ne modernizirajmo mnogo
nit za volju modernosti ne zabacujmo starinu, a pogotovo
ne ondje gdje
je
ona bila dobra, ispravna i lijepa. I moderni
nam slikari kažu č u o sam na svoje uši/ da smo sa slikama
u našim crkvama zaostali za
č e t i r i s t o l j e ć a .
Oni bi sigurno
bili spremni da nam skinu s naših oltara sva stara m j e t n i č k a
djela i zamjene sa svojim modemima. Kako bi to užasno bilo:
vjernici se v e ć nebi molili pred slikama, odbili bismo ih od
oltara
Još
samoj
edno. Nekoliko godina nazad bio sam u duhovnim
vježbama, a vodio ih je neki isusovac iz Zagreba. U svom
govoru o ispovjedi sjetio se je našeg dalmatinskog „Djela
Skrušenja" za koje je rekao da je u cijelosti savršeno
sastavljena i da su u njemu svi rekviziti pravog pokajanja i
odluke. P r e p o r u č i o nam je bio da
ga
ne zabacujemo nit č i m
zamjenjujemo, jer da
je
njihovo hrvatsko
o d v e ć
profesorski
suhoparno.
Na
žalost
su
u novim tekstovima
kateki=a
o d b a č e n e stare, a unesene sreda sve nove formule, koje dijete
treba a u č i t i napamet, jer
je
to ono glavno što dijete ponese
sa sobom u život.
Kod
k u ć e mati
h
o ć e da pomogne dijete
kod
č e n j a a dijete prigovara majci: Mama, nije tako kako ti
govoriš. Time smo postigli da
smo
dij
ete odijelili od ro
di
telja
Z a k l j u č u j e m :
Žalosno
je
što se i neki
s v e ć e n
i redovnici
zanašaju za modernost. Takav zanos pokazuju pomanjkanje
dobrog ukusa i zdravog kriterija/Dobri u Splitu/.A isto je tako
pogrešno što se i novi tekstovi u liturgiji na hrvatskomj eziku
uvadjaju lakoumno i jednostrano, to jest bez sudjelovanja
onih, koji
su
se mnogo ranije t im bavili.
Đ o n Pavo o m i ć kanonik-župnik
Uz
ovaj posljednji dio dan Pavina teksta o u v o đ e n j u
novih prfjevoda u liturgiju zanimljivo se pri [
je
titijednog
d o g a đ a j a
iz
vremena 11/egova nasljednika dan Jure B e l i ć a
Kako smo viqjeli donPavo nfje bio sklon
u v o đ e n j u
novih
prijevoda
pa
je novi prijevod hvalospjeva „Blagoslovlj
en
uveden u b o ž i ć n u novenu tek 1976. godine. Dan Jure je
tada tiskao letak sa tekstom
i
notama što je naišlo na
negodovanje vjernika. Grupa j e v a č a
je
na ciklostilu u
Bru [ju
tiskala staru verzfju teksta
i
d[jelilaje preko novene.
No nisu uspjeli promijenitidan Jurinu odluku pa su
prosvjed nastavili šutnjom za vr[jeme pjevanja hvalospjeva.
Nekima taj
prosi:Jed
traje
još i
danas.
I. Blagoslovljen Gospodin
Bog
Izraeloi;
jer e pohodio i otkupio
narod
svoj.
2.
I podigao
nam
je rog spasenja
u domu Davida sluge svojega
3.
Kako je navistio po usta svojih svetih proroka koji su
sa
vika da
nas
izbaviti od neprijatelja naših i iz ruku
svijuh koji mrze na nas.
4.
Da
u č i n i t m i l o s r đ e starim našim
i da se spomenuti svetoga zaij eta svoga.
5. Kletve kojim
seje
zakleoAbramu ocu našemu
da nam sebe dati.
6. Da
izbav[jeni iz ruku neprijate[ja naših
služimo mu bez straha.
7
U svetinji i u pravdi
pred
njime
dokle
god
smo živi.
8.
A ti dijete nazvat se „ProrokPrevisokoga
",
jer i ć i
napred pred
licem Gospodinovim
da mu
put
pripraviš.
9. Da' znanje spasenja narodu njegovu
na
o d p u š ć e n j e
grijeha njihovih.
IO Po unutamjem m i l o s r đ u Boga našega
po
kojem nasje pohodio istok s visine.
11. Da
prosvitliš one koji sidu u tminah i osinu smrti
da upraviš noge naše na
put
mira.
12. Slava Ocu i Sinu
i Duhu Svetomu
13. Kako bijaše u o č e t k u
sada
i
vazda
i
u
vi.Jeke
vjekova.
Amen
26
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 27/84
KRUVENIC
t t t t t t t t t
B ŠTIN
t t t t t t t t t
HV R
„
Uz o č e t a k
obnove
ZVON K
HV RSKE
K TEDR LE
Piše: Joško
K o v a č i ć
H
varska stolna crkva (koju Hvarani zovu i s k l j u č i v o
„Vela crikva ) smjestila se na
vrhu
prostranog trga
Pjace, koji je vizualno i e n e r i č k i produžetak uvale hvarske
luke. Crkva se
i s t i č e
svojim
p r o č e l j e m ;
bokovi zdanja,
sjeverni prekriven biskupskim dvorom, a južni stiješten
brijegom Glavice (Sv. Mikula), nisu mnogo vidljivi,
pa
su graditeljski skromnije
o b r a đ e n i
jednako kao i
z a č e l j e
neopazno u biskupskom vrtu.
P r o č e l j e
završava trolistom (polovica i dvije
č e t v r t i n e
kruga), plošno
je
zan1išljeno i strši poput kulise nad
dvovodnim krovom glavne l a đ e . Lijevo uz
p r o č e l j e
stoji
s njime spojeni zvonik č e t v r t a s t e osnove. U prizemlje
vode vrata s okvirom renesansne profilacije i polukružnom
lunetom. Otvori zvonika gradiraju od monofore na prvom
katu
do
kvadrifore na posljednjem. Zvonik je pokriven
niskim piramidalnim krovom od crepova („kupa ). Visok
je oko 37 metara.
Stara katedrala, koju
je
sredinom 15. st. dao izgraditi
biskup Toma Tomasini, imala je zvonik u obliku tornja,
zacijelo i s t o č n o uz sadašnji, SZ do staroga p r o č e l j a tj .
gdje
je
sada travej Žalosne Gospe. Njegovo kamenje bijaše
preuporabljeno za gradnju novoga, a imao je i (barem
jednu) ložu sa stupovima. Stupovi starog zvonika
a č u v a n i
su u biskupskom vrtu, kamo su oko 1860. bili preneseni s
položaja Munat južno uz Katedralu (bilješka J Machieda
u
Fondu
Machiedo u Hvaru,
11
78.). Jedan
od tih
stupova
p r o n a đ e n je na n e o č e k i v a n u mjestu: u zidu do nutarnjeg
ulaza u Biskupiju, kad
je aktualni biskup msgr. Štambuk
dao
n a č i n i t i
odvod za oborinske vode (pošto je u n o ć i
9/10. VIII. 2002. povodanj ugrozio prizemlje, posebice
Biskupski arhiv).
Za u r e đ i v a n j a
arhivskog prostora 1997.
đ o n Josip
J e l i n č i ć
je pronašao - i potom uzidao
na o č e t k u
biskupskog vrta - kameni akroterij u liku pijetla, valjda s
vrha
staroga zvonika, gdje
je
stajao kao znamen Kristova
u s k r s n u ć a usp. ruvenica 14/2010, 38-41.
Gradnja
i popravci
rigodom gradnje današnje katedrale, najprije su se
p o č e l i
graditi
r o č e l j e
sa zvonikom, oko 1520. godine.
Zvonik je djelo K o r č u l a n a Nikole K a r l i ć a i Marka
M i l i ć a
P a v l o v i ć a
Gradnja
je
dovršena oko 1549/1550.
g
Svodovi
27
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 28/84
KRUVENic
B ŠTIN
t
su bili
g r a đ e n i
kasnije, krajem 16. i p o č e t k o m 17. s t o l j e ć a
a krov popravljan više puta. Nema potvrde da se zvonik
imao završiti „lanternom" (Goran
N i k š i ć
/1998, 83-84/
misli da je i ovaj zvonik „morao biti završen ložom"
poput onoga
f r a n j e v a č k o g
i da za
to
„postoji i materijalni
dokaz": zametak „trompi" na vrhu zidova. M e đ u t i m , ovo je
neuvjerljivo: takav bi završetak bio previsok i neskladan u
odnosu na r o č e l j e Katedrale, a opovrgavaju ga i vedute iz
16.
i
17.
st., koje jasno pokazuju današnji završetak. Što
se
t i č e „zametaka trompi", to je o č i t o trag popravaka iz 19.
st., možda onog iz 1882.). Još
je
manje vjerojatno daje bio
planiran i drugi zvonik s južne strane p r o č e l j a - ne samo
zato što bi to bilo n e u o b i č a j e n o , v e ć i stoga što bi z a č e p i o
ulicu na JZ. Krov zvonika - a ne svod - n a č i n i o je drvodjelac
Frane V l a e v i ć 1560ih, pa otpadaju, još jednom,
n a g a đ a n j a
o tobožnjoj „kupoli" i ,,lanterni". Cvito F i s k o v i ć (Hvarska
katedrala, 97, dok. VIII.) bilježi još za e l j a č u 1550.
g.
daje
meštar Frane K o r č u l a n i n , drvodjelac, pokrio zvonik (ovaj
je
l a / j / e v i ć radio kao drvodjelac na hvarskoj t v r đ a v i gdje
je tražio i dobio stalno zaposlenje: Veliko
v i j e ć e
prihvati
16.
III. 1550. njegovu molbu, da pored
o n e m o ć a l o g a
ser
Budve / / on bude drugi topnik ovoga kaštila, uz 2 dukata
28
STUP
IZ
STARE KATEDRALE
m j e s e č n o , stan te besplatne drvodjelske radove - Fond
B o g l i ć B o ž i ć u Arhivu MHB, III.,
24
.
Dokumenti iz Arhiva crkovinarstva u Hvaru jasno ukazuju
da se zvonik dovršavao i u 18. st. (1604. n a č i n i meštar Antun
„Puljiz" prvi svod zvonika od tufaca i opeka, a Stjepan
S t a n i č i ć kamene stube. Isti „Pugliese" n a č i n j a i drugi svod
1609., koji se i d u ć e godine p o p l o č a v a ; 1614. pravi meštar
Petar D u t i ć vratnice „velikog zvonika" - jer
je
postojao i
„mali" ; 1684. skida meštar Antun
R a d i č i ć
stare drvene
ljestve zvonika, i postavlja nove;
k o v a č
Mihovil Cenise;
grede prodaje Ivan M i l e š e v i ć ; 1698.
D u b r o v č a n i n
Andrija
Lappessi? popravlja neki „volat" zvonika i n a č i n j a mu
„tarazzada", a prave se i drvene stube nad prvim svodom;
1702. n a č i n j a
se
drvena rešetka na prvome svodu, koja je tu
i danas, a
o r č u l a n s k i
klesar Nikola a v l o v i ć kleše p l o č n i k
u prizemlju; god. 1730. nabavljaju se iz K o r č u l e klesano
kamenje za d j e č j e grobove „ispod" zvonika /ispred, na
Pjaci?).
Za vrijeme gradnje današnjeg zvonika bio
je
podignut i
„privremeni" jednozidni, valjda na SZ, koji se spominje
sve
do
1625.
g.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 29/84
J ·
Krov j zvonika bio 1853.-1857. g. u slabu stanju, po
nekima od udara groma, po drugima naprosto od starosti,
pa j Vlada i d u ć e godine dodijelila (jer ni O p ć i n a ni
Crkovinarstvo nisu imali sredstava - izdala
j
i loza i
ribolov ) za popravak 316 fiorina, kada ga popravi splitski
poduzetnik Nikola M a r i ć ; kolaudaciju tih radova obavi c.
k.
inženjer Beckmann
9.
IX.
1858. I u njoj
se
i s t i č e
da su
se vrhovi zidova, odnosno završni vijenac razdvojili uslijed
potiska krovišta, pa su zidovi tada bili malo povišeni, te
u č v š ć e n i željeznim spojnicama (Arhiv crkovinarstva,
Spisi 19. st.); da su tada postojale trompe, bile bi zacijelo
spomenute. Potreba
se
zvonikova popravka i s t i č e i 1876.;
dne 3. kolovoza 1880. oko
19
h udari u
nj
grom, pa je
prijetilo da mu se dio sruši; Ordinarij i opet traži p o o ć
od Vlade, a ujedno
se
traži i gromobran, kog ranije
o č i t o
nije bilo. U e l j a č i 1881. zalaže se u ime Crkovinarstva za
popravak i č e n j a k Grgur
u č i ć , j r
je bio o š t e ć e n jedan od
pilastara, a zvona u opasnosti (Fond p ć i n e Hvar, 632/1857;
Biskupski arhiv u Hvaru, 302/1857, 305/1858, 428/1876,
540, 664 i 693/1880,
79
i 201/1881). Popravi ga o č e t k o m
1882. d o m a ć i poduzetnik Nikola Marchi, za 305 fiorina,
popraviv ujedno i svod
1.
kata, te doda gromobran; 1903.
radi k o v a č Nikola
B a r b a r i ć
za 263: 40 fiorina željezne
ljestve u zvoniku, sada posve z a r đ a l e (Arhiv crkovinarstva,
Spisi 19.i
20.
st., kut. 29). Statika j zvonika dugo ugrožena
(najviše, č i n i se, poznatim potresom iz
s i j e č n j a
1962.
sa središtem na Makarskom primorju, kada su pojedini
kamenovi izašli iz ležišta), pa se
v e ć
dosta vremena
p r e d v i đ a temeljit popravak, k o n a č n o z a p o č e t 19. listopada
ove godine. Zbog padanja kamenja sa zvonika morala je
pred ulazom biti podignuta drvena zaštitna konstrukcija
(12. IV 2011. -Kruvenica 17/2011, 55).
29
.)
V
', ('
.)
{
etiri zvona
S
ara su zvona nestala, a sadašnja sali poznati Jakov
Cukrov u Splitu 1902. g. (sva imaju natpis: LJEVNICA
ZVONAJAKOVA CUKROVA SPLJET 1902.).
1. „Veli zvon" ima lik Raspetoga, Uznesene, sv. Stjepana
pape i
sv.
Jurja (zaštitnici Hvara i
B r a č a
te natpis:
CHRISTUS VINCIT CHRISTUS REGNAT CHRISTUS
IMPERAT (Krist p o b j e đ u j e , Krist kraljuje, Krist vlada).
U medaljonima su natpisi: ECCE CRUCEM DOMINI
FUGITE PARTES ADVERSAE (evo križa Gospodinova,
bježite, strane p r o t i v n i č k e ) ; A PESTE FAME ET BELLO
LIBERA NOS DO MINE (od kuge, gladi i rata oslobodi
nas, Gospodine ); PROPERATE GENTES AUDITE
VERBUM DEI (pohitajte narodi, da č u j e t e
r i j e č
Božju );
VOCE DOMINI IN VIRTUTE VOCE DOMINE ( ) IN
MAGNIFICENTIA (glasom Gospodnjim u sili, glasom
Gospodnjim u e l i č a n s t v u ) .
2.
Zvono
tzv
„misa" ima lik raspetoga, Gospe s
j e t i ć e m ,
sv. Sebastijana i jednoga sveca s palmom sv. Prosper?)
te natpis: OMNES SANCTI ET SANTAE ( ) DEI
INTERCEDITE PRO NOBIS (svi sveci i svetice Božje,
zagovarajte nas ).
3. Tzv. „martvaški zvon" uz likove Raspetoga i Gospe te
dvaju svetaca nosi natpis: TU NOS
AB
HOSTE PROTEGE
ET MORTIS HORA SUSCIPE (od dušmana nas
o č u v a j ,
u
č a s u smrti primi nas ).
4. Najmanje se zvono, tzv „brekuc", koje j služilo
zvonjenju za vjeronauk („dotrinu") te za s p r o v o đ e n j e
male djece ( „ a n đ e l e t a " ) , nije zbog svog položaja moglo
razgledati, ali vremenski
č i t o
pripada prije opisanom nizu.
Prema: BAH, Zvona promjer i težina u kg im je: 1) 110
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 30/84
30
cm, 879 kg; 2
90
cm, 434 kg;
3
74 cm, 241,5 kg;
4
55
cm, 101,5 kg. Prema Cukrovljevu
r a č u n u
u Arhivu
crkovinarstva, zapala su 2246,18 fiorina = 4492,36 kruna;
tada prelivena stara zvona težila su
1023
kg; nova imaju
tonove (redom): fa, la, do,
fa
U vezi sa zvonima Stolne
crkve ima mala anegdota. Kada su zvona bila donesena u
Hvar, pitali su bolesnoga Jureta Novaka
P e ć o r a
što misli,
kome prvome zazvoniti, na što on odgovori: „meni ,
kako j i bilo (zapisao njegov sin Pjero Novak - Sisica).
Elektrificirana su 1973.
„Kampanel hvarske katedrale nastao j po uzom na onaj
Male b r a ć e u Hvaru, koji se dovršavao 1507. godine. Do
p o č e t k a 18. st. sagradit se ovdje još dva zvonika
po
istom uzom: Sv. Marka i Sv. Venerande. Po p o v e ć a v a n j u
broja otvora prema vrhu, te u njihovu osnovnu obliku
(polukružni završetak, dvostruki stupovi)
u o č l j i v a
j
r o m a n i č k a tradicija; manji č e t v e r o l i s n i otvori u reljefnim
kolutima imaju g o t i č k e z n a č a j k e dok su druge pojedinosti
i
o p ć i
dojam renesansni, u svojoj p r o z r a č n o s t i i
l a k o ć i
te u
skladu razmjera. Na zadnja dva vidljivi su tragovi baroka,
pa niz hvarskih zvonika (okmjen oko 1830. rušenjem
gornjeg dijela kampanela sv. Venerande) možemo smatrati
svojstvenim djelima d o m a ć i h graditelja, koji osobine
novijih i starijih slogova spajaju u uspjele cjeline.
ampaneli
Moja poja
Nisu
uvik
zelena
Somo kad hi
dorž
Place
i moci
I
na naše
more
Ni uvi
k
bonaca
So
o
kad
vi
tar
Zaspi u
smarci
I
naši kampaneU nisu
Svi
visoki
do neba
Pritežedu hi zvon
I griha brimena
Danka a r o e v i ć
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 31/84
POPR V K KROV N
HV RSKOJ
K TEDR LI
1954
Piše: Ivo Štambuk
Moj pak. otac Dragutin Štambuk, pak. Mate,
arhitekt, napisao
je
zapis koji ovdje u potpunosti
iznosim uz fotografije snimljene za vrijeme rada
krova.
dbor pri biskupskom ordinarijatu za vrijeme biskupa
P u š i ć a a predsjednika odbora Ive B o j a n i ć a dao je
izraditi nacrt ing Silviju Sponzi za rekonstrukciju krova i
stropa katedrale. Novembra mjeseca 1940. god. bi i z r a đ e n
nacrt za rekonstrukciju krova i stropa katedrale, stolne
crkve u Hvaru.
Odmah iza rata 1949. god bio j dodijeljen jedan iznos od
Ministarstva graditeljstva Hrvatske od 2.000.000,00 dinara
za
r e đ e n j e
krova katedrale.
Kao direktor novootvorenog Kotarskog g r a đ e v i n s k o g
31
p o d u z e ć a Hvar Kotarska g r a đ e v i n s k o p o d u z e ć e „Hvar
u Hvaru osnovano je 1948.god. na inicijativu Dragutina
Štambuka, pak. Mate, kojije samo prve godina bio direktor,
a poslije kao glavni t e h n i č k i rukovodilac sve do mirovine,
op
p.
,
bio sam pozvan kod preuzvišenog oca biskupa
M.
P u š i ć a
radi korištenja dodijeljenih sredstava.
O d l u č i l i
smo
da bi najbolje bilo da se za dodijeljenu svotu kupi potrebiti
materijali za novu krovnu konstrukciju i to iznad glavnog
oltara, prezbiterija i glavne srednje l a đ e crkve. Iznad
prezbiterija i glavne srednje l a đ e crkve p o s t o j e ć e krovne
grede - rogovi - zaista su bili tanki bez ikakvih o d u p i r a č a
Krovna konstrukcija bila je bez veznika - glavnih n o s a č a -
o b i č n a jednostavna konstrukcija koja j tako djelovala na
zidove i stropnu konstrukciju. Rogovi su bili dosta tanki
i uvinuti. Neki su bili
p o p o đ e n i
daskama 3 cm debljine,
a preko njih postavljena kanalica u vapnenom maltem.
Stropna konstrukcija bila
j
ulegla i plafon na više mjesta
ispucan (odozdo su se vidjele pukotine na plafonu).
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 32/84
KRUVENic
Z PROŠLOSTI t
KROV KATEDRALE U HVARU 1949.
Đ o n
Šime K o v a č i ć vodio je tada glavnu brigu oko
u r e đ e n j a
krova i zamolio
me
da
mu u č i n i m
popis potrebitih
materijala tako da bi mogli iste kupovati i što prije p o č e t i s
popravkom krova. Dobavljene su grede i smještene su u vrt
biskupije. Ordinarijat se brinuo da nabavi ostale materijale:
kupe kanalice, letve od 4/8 cm i 3/6 cm i potrebiti vezni
materijal. Kadaje bilo
sve to
nabavljeno Kotarsko
g r a đ e v n o
p o d u z e ć e Hvar u Hvaru 1954. god. mjeseca kolovoza
uputilo je radove. Najprije se uredio krov iznad glavnog
oltara i prezbiterija, a zatim krov nad glavnom
l a đ o m .
Vapno i pržinu nabavljala je biskupija i p l a ć a l a kao i sve
potrebite transporte.
Prilikom otkrivanja krova u
s j e v e r o i s t o č n o m
uglu nalazilo
se još uz zidove profiliranih dijelova od nekadašnjeg
drvenog plafona. Bilo je ijajastog štapa sa drugim profilima
na prijelazu od zida na plafon. V
Rad na r e đ e n j u krova direktno je vodio Dragutin Stambuk
t e h n i č k i rukovodilac Kotarskog g r a đ e v i n s k o g p o d u z e ć a
Hvar" a radili su kao tesari: Rosso Josip,
D u j m o v i ć
Nikola Petra, C a r i ć Nikola i
u d r o v i ć
Ivo, kao zidari:
B r a c a n o v i ć Ante,
R a d a i ć
Ivo, A r b a n a s i ć Ante Matin i
M i h o v i l č e v i ć
Jozo i kao manavali:
D u j m o v i ć
Dinko
pk.
Dinka,
K a r k o v i ć
Toma,
P r i z m i ć
Stipan, B u d r o v i ć Stjepan,
B r a c a n o v i ć
Jozo Antin i Andrija Matin.
PONOVNO O GL V M
U LUKOVIM O Đ
Piše: Joško
K o v a č i ć
Pred više godina bila je u „Kruvenici"
demistificirana besmislena predaja da su glave u
tjemenima r o č e l n i h lukova o đ e u Hvaru tobože
prikazi o s u đ e n i h v o đ a P u č k o g ustanka 151
O -
1514.,
postavljene kao nekakva
opomena
Hvaranima -
iako su tu predaju navodili kao ozbiljnu i ozbiljni
p o v j e s n i č a r i , nesuvisla
je po
tome, što su
od
sedam
tih glava e t i r i
ženske, dakle nepovezive s
Ustankom:
J B R A C A N O V I Ć
2010, 42.
O
d tih č e t i r i j u ženskih glava dvije nisu
i z v o ~ e ; .
onu
na tjemenom kamenu drugoga luka
gledaJuc1
od
zapada prema istoku, kako
se
L o đ a i gradila) }amijenio je
poduzetnik temeljite obnove L o đ e 1900-tih Sime Marchi
kopijom, a izvornik uzidao s južne
s t r a n ~ ,
prema vrtu,
svoje
k u ć e na
Pjaci ?
zgr. 191,
danas vl. Siminog unuka
Danila). Glava u šestome luku od zapada (drugome od
istoka) nije preživjela
19. s t o l j e ć e :
zacijelo uništena ruskim
bombardiranjem Hvara 1806., bila je sredinom istoga
s t o l j e ć a zamijenjena o d g o v a r a j u ć i m glatkim tjemenjakom
u „bunjatu" - kako pokazuje nacrt Aloisa
H a u s e r ~
(obnovitelja zvonika
Sv.
Marka)
iz
1895.:
C.
FISKOVlC
1973-1974, 53-64), a nova je glava vjerojatno nastala
po
nacrtu
Ć i r i l a
Metoda I v e k o v i ć a , projektanta ove obnove
L o đ e iz p o č e t k a 1900tih, kadje ovaj hvarski spomenik bio
srušen
do
temelja v. priloženu fotografiju, koju dugujem
ing.
Prospem
M a r i č i ć u ,
i zatim kamen
po
kamen opet
podignut. Pri tome su nmogi stari dijelovi bili zamijenjeni
jednakim novima,
što
se vidi i
po
patini, po vrsti kamena,
a i
po
klesanju
„ b u č a r d o m " ,
nepoznatom prije
19. st.
L o đ a je bila sjajno obnovljena 2013., poticajem hvarske
Zajednice Talijana
( g đ a
Alessandra Tudor), sredstvima
talijanske regije Veneto, a obnovitelji su bili studenti
arhitekture i arheologije
iz
Italije.
Tad
se
otkrilo
daje
njeno
p r o č e l j e izvorno bilo ~ b o j e n o raznim
b o j a m ~ ,
s a č u v a n i m
u tragovima: Z. BOCINA-P. AJDUKOVlC 2013-2014,
161-172. Talijanima svaka pohvala, ali Hvaru i Hrvatskoj
ne
služi na
č a s t
posve rubno sudjelovanje u ovoj obnovi,
jer o đ u nisu gradili ni Talijani ni M l e č a n i , nego Hvarani
novcem svoje financijski neovisne o p ć i n e , a i graditelj
projektant bio je
d o m a ć i č o v j e k :
Tripun B o k a n i ć (ime
mu pišem u ovom obliku, jer je u o b i č a j e n kod katolika; i
katedrala u Kotom
o s v e ć e n a
je
sv.
Tripunu, a
ne
Trifunu ).
Rodio
se
u u č i š ć u (danas:
P u č i š ć i m a )
na
r a č u
u
r o l j e ć e
1575. - ove se godine, dakle, napunilo 440 godina od
njegova
o đ e n j a ,
pa je i
to
jedan od razloga za ovu bilješku.
Iz poznate klesarske (starinom
p l e m i ć k e )
obitelji, mlad
32
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 33/84
KRUVENicA
Z PROŠLOST
se proslavio, dobivši posebno priznanje grada Trogira
za dovršetak zvonika tamošnje katedrale. Ovdje se n e ć e
govoriti o njegovim djelima u Trogiru i Zadru, v e ć samo
o onima na Hvaru: u svojoj 18 godini, studenoga 1592.,
kleše krstionicu župne crkve u Starom Gradu i potpisuje
se inicijalima - njegov prvi samostalan rad?:
J K O V A Č I Ć
2002, 141-146. Od arhivski dokumentiranih radova u
Hvaru je, osim L o đ e , sagradio i oltar Gospe Karmelske u
katedrali (na mjestu sadašnjega
Sv
Prospera; prenesen u
18 st uBrusje). Više
je
njegovih djela koja mu se pripisuju,
temeljem o č i t i h podudarnosti s ostalim radovima: tako
portal Sv Marka - K PRIJATELJ 1985, 336-337, a možda
je
zamislio i zvonik ove crkve; zatim uništene piramidice
zapadno uz Knežev dvor na p o č e t k u stubišta prema
Go/l/javi, zatim „guglie" (obelisci dovršeni svojstvenim
piramidicama na kuglama, kakvi su i na ogradi L o đ e na
sjevernoj strani
M a n d r a ć a ,
a i obližnji Fontik, dovršen
nekoliko godina po B o k a n i ć e v o j smrti, t a k o đ e r bi mogao
biti plod njegove graditeljske zamisli, sa svojim velikim
„portunima" u bunjatu, te ogradicom
s l i č n o j
onoj na
L o đ i
(i ona
je
stradala u
19
st., a nedavno otkriveni ostaci
pokazuju dosta slabu izvedbu:
J
K O V A Č I Ć 2012, 276-
277).
Ukratko,
č i n i
se da
je B o k a n i ć ,
u prvome d e s e t l j e ć u
17 st., zamislio, a dijelom i izveo, č i t a v središnji dio grada
Hvara.
Vratimo se glavama na tjemenjacima lukova
o đ e :
muške
su one na krajevima i u sredini. Ona n a j i s t o č n i j a (istok
= izlazak sunca = r o đ e n j e i mladost) prikazuje m l a đ e g a
č o v j e k a doduše
p r o ć e l a v o g ,
sa bradom i brcima, ali bez
bora (C. F i s k o v i ć
je
bez razloga naziva „glavom starca").
Nad ulazom po sredini L o đ e
jug=
podne = sunce u zenitu
= sredina života) t a k o đ e r
je
bradat muškarac, ali postariji i
izboran; u astrologiji
s u n č e v
zenit odgovara desetom polju
karijere, koje se naziva „regnum" = kraljevstvo - i doista,
ova je glava d o č e t a stiliziranom krunom Posljednja,
najzapadnija glava (zapad = zalazak sunca = starost i
smrt) prikazuje bradata starca, veoma dubokih bora,
pokrivenoga frigijskom kapom, znamenom o s l o b o đ e n j a
(smrt= s l o b o đ e n j e od ropstva života ). lako ove tri muške
glave u lukovima L o đ e imaju
r a z l i č i t o
stilizirane brade i
pokrivala, te
o č i t o
alegoriziraju tri ljudska doba, upada u
o č i
da su im bitna fizionomijska obilježja istovjetna - što
se najbolje može vidjeti na fotografijama. Ovdje se iznosi
pretpostavka da bi ove muške glave u tjemenim kamenima
L o đ e u Hvaru mogle biti o k a n i ć e v i autoportreti: središnji
i najzapadniji tek zamišljeni, no
n a j i s t o č n i j i
možda stvaran,
jer ga prikazuje u dobi od tridesetak godina, koliko
je
u
doba gradnje ovoga spomenika doista i imao.
U renesansi raste samosvijest umjetnika, pa se
e š ć e
javljaju
i njihovi autoportreti, ponekada skriveni u njihovim djelima
kao „assistenza" =prisutnost. U hrvatskoj umjetnosti jedan
je
od najstarijih onaj Nikole
B o ž i d a r e v i ć a ,
na m a č u sv
Martina na desnom krilu njegova poliptiha na
u b r o v a č k i m
D a n č a m a ,
što
je
u o č i o
još
slikar Ljubo B a b i ć : et
t o l j e ć a
33
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 34/84
KRlNENicA
POVIJEST
hrvatske književnosti knj. 124, Zagreb 1985, 138-139.
U prethodnom s t o l j e ć u
M e š t r o v i ć
svoje muške likove
modelira po vlastitom licu (npr. spomenik M a r u l i ć u ;
suvremeni slikar-samouk Mijo
K o v a č i ć
primaje da na
svojim slikama portretira sebe: „Jutarnji list",Zagreb, 31.
X - 1. XI. 2015., 67.
A što
je
sa ženskim glavama na
o đ i ?
Od njih su, vidjesmo,
s a č u v a n e
tri u izvorniku, od tih jedna na neizvornom
položaju. I one imaju
r a z l i č i t e frizure, odnosno pokrivala,
ali prikazuju lice iste mlade žene, uz to upadno
l i č n e
onima
na trogirskoj v i j e ć n i c i Je li to možda
o k a n i ć e v a
supruga,
za koju se
ma
tek da se zvala Izabela i
da je
u Hvaru
krajem 1604. rodila sina, nazvanog imenom Tripunovog
oca, majstora Jerolima:
C. F I S K O V I Ć
1978, 210, bilj. 66?
Da je
o k ~ n i ć
bio dobar portretist, pokazuje njegov prikaz
Jerolima Cipika K o r i o l a n o v i ć a iz 1604. g., jedan u nizu
renesansnih „prerušenih portreta":
J. B E L A M A R I Ć
2001,
463-488.
Bile imesene pretpostavke t o č n e ili ne (pouzdano su glave
u lukovima bile prvenstveno zamišljene kao - ukras),
Tripun
B o k a n i ć
svakako nije
d o č e k a o
starost: umro je
3.
ruJna 1609. u Trogiru, u dobi od 34 godine i nekoliko
mjeseci, a pitanje
je
da
li
je doživio dovršetak svoga remek
djela, hvarske L o đ e :
z a p o č e t a
oko 1600., bila je dovršena
prije prosinca 1610., kada se njezino p r e s v o đ e n j e od
sedre srušilo, a gradivo preuporabilo za svodove Fontika:
C. F I S K O V I Ć 1976, 26 i 104, dok. XLIX. - t a k o đ e r
pretpostavljenog
B o k a n i ć e v o g
djela.
Literatura: Joško B E L A M A R I Ć : Studije iz srednjovjekovne i renesansne
wnjetnosti n Jadranu Split 2001.; Zrinka I N A , Petra A J D U K O V I Ć :
Konzervatorska-restauratorski radovi na
p r o č e l j u
hvarske lože, Godišnjak
zaštite spomenika kulture Hrvatske 37-3&'2013-2014.; Joško
A N O V I Ć :
Glave
k i h
v o đ a na hvarskoj L o đ i ? Kruvenica 14/2010.; Cvito F 1 S K O V I Ć :
Trifun B o k a n i ć na Hvaru, Peristil 16-17, Zagreb 1973-1974.; ISTI: Hvarska
~ d r a l a ,
S p l ~ t
_1976.; ISTI: Baština starih hrvatskih pisaca Split 1978.;
Josko
KOVA
CIC: Nepomato m l a d e n a č k o djelo Tripuna B o k a n i ć a (?) u
Starom Gradu,
Prilozi povijesti otoka Hvara
XI./2002.; ISTI: Razvoj grada
1 luke Hvara .. G r a đ a i prilozi z povijest Dalmacije 25, Split 2012.; Kruno
PRIJATELJ: Dvije potvrde za radionicu Tripuna
o k a n i ć a ,
Zbornik
z
likovne
wnetnosti 21, Novi Sad 1985.
JOŠ O MLINU
NA
DOLCU
Piše: Joško K o
P
otpisani
je
u prethodnome broju „Kruvenice" (br.
33
/2015,
str.
31),
u
o mlinov
im
a u Hvaru 1 na
hvarskom otoku, naveo i povij esne podatke o vodenici na
Dolcu, gdje
je
sada parkirališ
te
v
l. B u z o l i ć
od D j e č j e g
v r t i ć a .
Nedavno s
am
u arhivskom
fo
ndu bivše
Mjesne zajednice Hvar u Muzeju hvarske b
aš
tine (sada
u zbirci Mali fondovi , 263) naš
ao fo
togra
fij
u njezinih
posljednjih ostataka, koju j e snimio
fo
tograf Marinko
D o m a n č i ć potkraj a č e 1965., prij e punih pedeset
godina, a priložio dr. Niko
D
svome pismu
Mjesnoj zajednici iz tog vremena, se - uzaludno
- da taj ostatak zida bude i konzerviran. On zid
naziva rimskim
(j
e li to doista vjerovao, ili je tako ranom
datacijom želio podignuti vrijednost tom skrom nom
spomeniku, više ne možemo m ati) - ali fotografija pokazuj e
da n a č i n zidanja n
ij
e r im sk
i,
nego mnogo kasniji.
Ova je rijetka arhivska
fo
togra
fij
a zan
im lj
iva još iz dva
razloga: najprije, pokazuj e koliko se ovaj dio grada
promijenio
p r ~ t e
e s e t Gore
li
jevo j e ogradni
zid
1
ulaz u „Zardin" (vrt i ljetnikovac pjesnika L
1972. sjedište MHB), a zapadnije je stara Novak
„Soleti" , porušena 1987. i zamij enj ena novim zgradama
istih vlasnika; zapadno od predmetno
ga
zida nema, dakako,
sklopa
D j e č j e g
iz 1979., zgrade odvjetnika Hraste
s a g r a đ e n e
tek 2006., dokj e
(nekad
M i l i č i ć )
u gornjemu dij elu još ruševina (prema vlasnic im a,
konoba je r e đ e n 1958., a kat tek 1968. g.).
Na fotografiji posve desno vidi se izgradnja nove ceste
od Dolca do Križne Luke
(pre
ko Bukaj inke), svakako
važno s v j e d o č a n iz povijesti hvarskoga prometnog
podustroja. Zbog izgra
dnj
e
te
ceste bio je porušen dio
zi
da,
a ostatak je, kako je rani
je
spomenuto, srušio raniji vlasnik
u potrazi za „blagom ".
Hvar
27
februara
1965
J rej 46
Pr
edaet
z
f ra r . e • t
z
ida
rille.ke
k u ć e
• •
a eve
in
putu
Delac
_
K r i aa
l
uka
Predajed.ail: ar h
.
llor
i nk• l d i l i č i ć
l j ea11a
za
j
odaica
Hvar
•
Drogi p r i j a t e l j u ,
p i aem r a d i
f r aga onto rllllllk•g z ida kej1
l e
ž i
a a 180
a .
• d
Delca na i•v•m
putu
za Križau luku :
Taj
fragme..at a
i j e
beg zRa
Bt •
,
&l i • • Žo 1STak:ak:
•
• •
l u
zjiti _tku aala đ • k • r o c ceot e
u
de k
aa klalll. a u t i
a a š o ~ lc.ra-
a , a •
svaki
tu r
i•t
z:aad• cl. j ea i t i •
MeM a
ga • •
111glo
logaail l
u v .
jem
aa
nti
Al
i 1
1vake aeš t a e taja • Fetagrafi r a e • • • • Va• ;. . _
1111. da
•ared
i
te
, da
•e
•
• ta tak
a s1 1)
ura u č v r da'rau
1 8
P•
kl • 1
• • i a
paiiaja •
0
• •
Citav akcija
M a d a r i ć e v e
Iaat i tu ta ide za
ev k4W•N
svrhem
,
pa tas t• da oaa d.rug1.
u č e
•A• š te d•
b:m
zaaJBie
aami
t
l l i • l i
11. ć . a
•va
maja m•lba
ae
preeta
T
l j a aik:alcav
•l l•bi.
t1
ora t ,
pa
• • p r e p r u č •
j e d u
e l i ~ : j
r d a č a i j e
e
dalli
Vam V
aš
I
- l
}
V ::t
34
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 35/84
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 36/84
; .
„. .
~ · • i _ .„ „„
.:.: .
. „
.·
I I
Hvar
:.
1966 . ·2015 ..
: . . . .
.... : . , . . . : .
;: _ _ ·
.
r i r e d i
Tep
š
-·
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 37/84
.\
.
.
„
~
. ~
t;· · = • • .+. + t t
~ ·
.
: ' .. „ .· . „
o
BAR.BA
IVO I A -
1
;;
;, ··I
'
'
. . .
Djed Boži4nj
akna ~ J i i ~ r u ; Hvar
2015.
' : .
°
... •: • • ,I
. .
· Y ,
r
; .
'-·
„
( -
.
.
:.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 38/84
R DOVI N
....
EN LU BIT
E
GOTOVI
2017
G
Razgovarala: Zorka
i b i ć
Pitanje obnove i namjene hvarskog Arsenala
više
je
od
d e s e t l j e ć a
u središtu lokalne javnosti,
i prije
2005.g.,
kadje z a p o č e l a
konstruktivna i
s t a t i č k a
sanacija.
Prema a ž e ć o j odluci Gradskog v i j e ć a iz
prosinca 2006. godine, namjena Arsenala
je
s l j e d e ć a : za
prizemlje zgrade
p r e d v i đ e n a
je
polivalentna namjena izložbeni prostor, mjesto
za
održavanje kongresa, izložbi, sajmova,
koncerata), te servisni prostori i sanitarni
č v o r
u posljednjem, i s t o č n o m dijelu zadnji
luk).
a
katu kazalište ostaje u p o s t o j e ć e m
stanju, a zapadni dio kata, gdje su prije obnove
bili galerija i gradski uredi, dijeli se u dva
prostora: gradsku i j e ć n i c u i prostor za izložbe,
predavanja i
s l i č n o
koji se, po potrebi, može
koristiti kombinirano.
Više o tome rekao
namje
šibenski arhitekt
Tomislav Krajina, autor projekta unutrašnjeg
u r e đ e n j a Arsenala.
Kruvenica: Kako je zamišljen
aš
idejni projekt
Arsenala? Što biti u prizemlju a što
n
katu? Koje ste
konstruktivne materijale koristili?
38
arh Krajina: Idejni projekt rekonstrukcije Arsenala
evoluirao je tijekom dvije godine kroz vrlo intenzivnu
suradnju sa Gradom Hvarom lta a v i č i ć
,
Konzervatorskim
odjelom u Splitu Radoslav
B u ž a n č i ć
Anita Gamulin,
Ambroz Tudor), te posebno sa prof. Joškom B e l a m a r i ć e m
sada direktorom Instituta za povijest umjetnosti u Splitu,
koji je u
p o č e t k u
projekta bio p r o č e l n i k Konzervatorskog
odjela.
Osim što je na katu Arsenala postojala potreba
rekonstrukcije i adaptacije, prvi idejni projekti favorizirali
su cjelogodišnju upotrebu prizemlja,
č i m e
bi
taj
prostor
postao dnevni boravak Hvarana svih uzrasta, po uzom na
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 39/84
KRlNENic
t R ZGOVOR
S
POVODOM t t t t t
s l i č n e
gradske javne prostore u drugim gradovima u kojima
obitava sadržaj knjižnice, koji u suvremenom i z r i č a j u
nadilazi uže
n č e n j e
i širi se na prostor novih multimedija,
prostor izložbi, dvorana za predavanja i
s l i č n o . e đ u
ostalim, pruža i razne usluge
t u r i s t i č k o j
populaciji. U
finalnoj razradi projekta prevladao je programski zadatak
u kojem
u r e đ e n j e
prizemlja Arsenala mora biti koncipirano
na
n č i n
da
je
u
m o g u ć n o s t i
prihvatiti i drugi sadržaj od
prvotno zamišljenog (modema multimedijalna knjižnica).
Ta varijanta je sad u realizaciji, a prostorna i
t e h n i č k
rješenja
o m o g u ć v j u
daljnje
u r e đ e n j e
opremanje i
korištenje na
n a č i n e
koji se još definirati.
Na katu Arsenala rekonstruira
se
povijesno kazalište koje
dobiva nove, umetnute suvremene
p o m o ć n e
prostore -
garderobe i sanitarije za glumce, garderobe i sanitarije
za gledatelje, prostor
za
rekvizite i kostime, platformu
za
više-etažnu komunikaciju, direktnu vertikalnu stubišnu
komunikaciju sa stražnjim ulazom u prizemlje Arsenala
te, što je najvažnije, dodaje se novi sustav klimatizacije i
ventilacije. U zapadnom dijelu kata je galerijsko izložbeni
prostor koji služi i kao predvorje (foyer) kazališta,
te
povijesna, tzv kapetanska soba na zapadnom dijelu, gdje
mogu biti s v e č n i gradski prijemi, s v e č n e sjednice i
sl
U
tom prostoru rekonstruirat se p
ov
ijesni dr
ve
ni kasetirani
strop, koji
i z r a đ u j
Giuseppe Sava, i n a č e restaurator
kazališnih loža.
U cijelom projektu
r e d v i đ e
j e rekonstrukcija ili
restauracija svih poznatih povijesnih elemenata (lože
teatra, freske pozorni
ce
, podne matunele, kasetirani strop
kapetanske sobe, o j e ć i drveni grednici
galerijskog prostora na katu). U prizemlju sam želio ostaviti
gole kamene zidove k
oj
i impresivno pokaz
uj
u sn
ag
u
g r a đ e v i n e .
Pod prizemlja je kameni, a um etnuti volumeni u
i s t o č n o m
dijelu su u drvu, kao i stepenište koje pove
zuj
e prizem lje
u
i s t o č n o m
dijelu i pozornicu kazališta. Unutraš
nj
a
vjetrobranska vrata na ulazu u Arsenal bit od metala i
stakla.
Kruvenica: Na koji promatrate ovaj a j v e ć i
prostor u Hvaru
i
kako
g
smjestiti u suvremenost
arh Krajina: Nema
sum
nje da je ovo prostor
u Hvaru, ali ne samo po dimenzijama, nego i
po svojoj povijesnoj i s e m prirodi. Ne bi mogli
r e ć i
da
je
taj prostor „u Hvaru , on j est Hvar. I zato j e
ideja o komunaln
om
k
or
ištenju tog prostora, pogotovo
9
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 40/84
u vansezonskom razdoblju, kad Hvaru nedostaje javnih
sadržaja, bila vrlo inspirativna. Cjelogodišnje aktivno
korištenje prostora Arsenala važno je za njegovu
revitalizaciju i nadilaženje i s k l j u č i v o
t u r i s t i č k e
dimenzije
ovog nesumnjivo najatraktivnijeg prostora na Jadranu.
Osobno
l e d j u ć i
preferiram sve ono što se desiti
u tom prostoru, a bit adresirano na
g r đ n e
Hvara u
vansezonskom razdoblju.
Živ
ot
takvog povijesnog objekta u suvremenosti nije samo
sadržajan. n treba o s t i ć i digniteti na oblikovnom nivou, a
to n č i izuzetno
o š t o v n j e p r e m n s l i j e đ e n i m
originalnim
elementima ili pažljivo faksimil
sk
i rekonstruiranim - kao
podne tavele), koje treba zadržati u originalnom obliku,
te sve nove elemente projektirati i izvesti sa dužnom
pažnjom, kako bi bili dostojni stajatiuz originalne dijelove.
U samom p o č e t k u rada na ovom projektu, posebno
me
i
ugodno iznenadio odnos konstruktorske ekipe koja je
2009. s t t i č k sanirala r đ e v i n u Egon Lokošek, u suradnji
sa Konzervatorskim odjelom u Splitu), a koji su zadržali
originalne l e t č k e grede na stropu galerijskog prostora na
katu, te i produžili na dijelovima u kojima su istrunuli.
Danas je u struci u o b i č j e n o zamijeniti istrunulu drvenu
gredu, ali na ovaj n č i n u Arsenalu imamo originalne grede
iz
m l e t č k o g
razdoblja. Naravno da sam
č i n i o
napor da u
projektu riješim rasvjetu i klimatizaciju tog prostora.
Kruvenica: Prije nekoliko godina ste n č i n i l i idejni
projekt za smještaj gradske knjižnice u prostor Arsenala.
e
l
taj projekt
još
uvijek aktualan?
arh Krajina: Nadam se da je aktualan. Ne samo zato
što hvarska knjižnica treba prostor, nego i zato što Arsenal
treba onu životnost koju knjižnica u širem smislu sadržaja
može nuditi. o nipošto ne
n č i i s k l j u č i v n j e
sadržajakoje
nudi m o g u ć i muzejski prostor. U zonama perimetralnih
zidova Arsenala sjeverni i južni) osmišljeno je spuštanje
razine poda, koje, osim što pokazuje niži povijesni
nivo poda te o m o g u ć u j e podne kanale za klimatizaciju
i ventilaciju cijelog prostora, što
je
još važnije, rezervira
prostor uz perimetralne zidove za l i č i t e vrste izlaganje
i prezentacije. Stoga je ideja o muzejskom korištenju
prizemlja, koja je tijekom evaluacije projekta bila vrlo
glasna, u m o g u ć n o s t i saživjeti sa prvotnom idejom
knjižnice, odnosno javnog prostora za Hvarane za cijelu
godinu.
Kruvenica: Kako
st
e zamislili
d
koristiti prostor
d o m ć i stanovnici a kako turisti?
arh Krajina: Prije svega, ne vjerujem da bi prostor
Arsenala trebalo r e đ i v t i kako bi se u Hvar privukli turisti.
Mislim
da
ih Hvar
v e ć
ima dovoljno, možda i previše.
4
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 41/84
KRUVENicA
RAZGOVOR S POVODOM
Drugo je pitanje razmišlja li itko u Arsenalu napraviti nešto
za
što n a p l a ć i v a t i
ulaznicu turistima, i to uglavnom u
ljetnom periodu? To g r a n i č i s pojmom „prodaja . Dualizam
stanovnika koji u Hvaru žive cijelu godinu, č i j a djeca
idu u školu, roditelji umirovljenici trebaju prostor za
č i t a n j e
novina i druženje, u odnosu na one „stanovnike
koji tu dolaze živjeti od jednog
do
više tjedana i primaran
im je odmor od cjelogodišnje svakodnevnice, izuzetno
je
nerazmjeran. Ovi zadnji su preplavili sve javne prostore,
tako da bi postala nužna uspostava ravnoteže u konzumaciji
javnog gradskog prostora od strane tih dviju skupina.
Je li m o g u ć e revitalizirati gradski život Hvara samo kroz
povremene organizirane
d o g a đ a j e
u Arsenalu (maskenbal,
koncerti i s l i č n o ) , ili
je
potreban jedan otvoreni javni
gradski prostor, to
ć e g r a đ a n i
Hvara u s l j e d e ć e m razdoblju
evaluacije projekta trebati dodatno promisliti. Pozitivna su
v e ć
neka razmišljanja koja traže povrat „gradske l o đ e -
prvog zapadnog luka Arsenala, u kojem su se kroz duže
zadnje vrijeme okupljali
g r a đ a n i .
Tu se i slikalo, prodavalo,
i debatiralo, jednom r i j e č j u - živjelo. Takav prostor, sa
slobodnim pristupom, trebao bi se protegnuti i na cijelo
prizemlje. U toj funkciji smatram g r a đ a n e Hvara daleko
potrebitijim od
u r i s t i č k e
populacije.
s us d< >< >
..
Kraj radova i r i v o đ e n j e zgrade svrsi
-
uz nužna arheološka
istraživanja u prizemlju Arsenala
- p r e d v i đ a j u
se 2017.
godine, prema i j e č i m a arhitekta Krajine, što
o t v r đ u j e
i ta
P a v i č i ć ,
viša savjetnica za prostorno
r e đ e n j e ,
graditeljstvo
i
u r e đ e n j e
grada. U tijeku su arheološka iskapanja koja
ć e ,
vjerujemo, donijeti nova saznanja.
U pripremi ovog teksta doznali smo i l j e d e ć e podatke koje
nam
je
ustupila arhitektica
P a v i č i ć :
unutarnju sanaciju
provodi Spegra inženjering, a troškovi iznose više o deset
milijuna kuna,
o
č e g a
je
Ministarstvo kulture dala dva
i pol milijuna kuna. Obnovu Arsenala
o
samog
p o č e t k a
financirali su Grad Hvar i Ministarstvo kulture kao
ravnopravni partneri. Ukupni trošak
o o č e t k a
obnove
iznosi 22 milijuna i 700 000 kuna. Dvanaest milijuna kuna
dala je Ministarstvo kulture, a ostalo Grad Hvar iz vlastitih
sredstava i fondova HBOR-a (Hrvatske banke za obnovu
i razvitak).
T a k o đ e r ,
Grad Hvar aplicirati na fondove
Europske unije kako bi dobili sredstva za namještaj i
opremu unutrašnjeg prostora Arsenala.
Tako nakon punih deset godina najljepša hvarska
g r a đ e v i n a
nadamo se ponovno postati središte kulturnog
i društvenog života.
4
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 42/84
Piše: Mirjana
o l u m b i ć
Dopis Mjesnom uredu Hvar,
u p u ć e n
iz Zagreba
6. VI. 1960. g.,
z a p o č i n j e :
Obavještavamo
Vas
d smo
22 V 1960
g. osnovali
a v i č a j n i
klub studenata otoka
Hvara Ciljevi su: da se studenti upoznaju s
problemima naše Komune pomognu rješavanju
tih problema u granicama njihovih
m o g u ć n o s t i .
D
opis je uredno u č e n
p e č a t o m
Z a v i č a j n o g kluba,
a potpisali su ga č l a n o v i upravnog odbora Prosper
M a r i č i ć Marko P a v i č i ć i na žalost, t r e ć i potpis nisam
uspjela odgonetnuti. Dopis su zapremi li i podržali Narodna
omladina Hvar, Savez komunista Hvar i Narodni odbor
O p ć i n e Hvar. Svrha ovog dopisa bila je obavijestiti
nadležne da
je
udruga osnovana, ali i zatražiti
p o m o ć
za
u r e đ e n j e
prostorije i za nabavu namještaja. Dopis se č u v a
u Muzeju hvarske baštine u alim fondovima br. 19 .
Zahvaljujem kolegi Jošku
K o v a č i ć u
koji mi ga
je
kopirao
i ponukao
me
da malo evociram postojanje ove „kultne"
studentske institucije Hvarana koja je obilježila studenske
dane petnaestak generacij
a
pa tako i moju.
Klub Hvarana nalazio se u Gajevoj 26, u dvorišnoj zgradi u
kojoj je u prizemlju bilo Dalmacijavino, odnosno hvarska
vinarija, a na katu dvije male klupske prostorij e.
Ne mogu puno
e ć i
što je bilo prvih godina nakon osnutka,
ali znam po generaciji koja je došla u Zagreb 1968. g.
(hvala, Neva ). Tadaje grupa studenata reaktivirala prostor
i uz
p o m o ć
dr. Grge Novaka, našeg barba Gorgota,
tadašnjeg direktora hotela Dubrovnik, Stipe u r i n a uspjela
nabaviti namještaj i pokrenuti rad kluba. Glavni su akteri
bili Rinko Pero
K o v a č i ć
Matko M i l i č i ć Neva
B r a c a n o v i ć ,
Sergio
B r a c a n o v i ć
Nikša P e t r i ć i svi oni
koji su generacijski pripadali u tu skupinu. Znam da sam
naredne 1969., po dolasku u Zagreb, nekako po logici stvari
bila
u k l j u č e n a
u klub i da sam zajedno s nekoliko prijatelja
iz svoje generacije studenata postala svakodnevni sudionik
života kluba. Zatekli smo tu i starije generacije. Pamtim
npr. Prošpera
M a t k o v i ć a ,
Blagodara
V i s k o v i ć a
iz Gdinja,
Antu Padovana kojeg smo zvali Meho, Grgu
v i ć a
iz
Jelse, Vjeku
S a l m i ć a .
Spominjem imena n a s u m i č n o , bilo
nas
je
puno više, a dolazili su i Hvarani iz cijelog otoka koji
nisu bili studenti, kao i oni koji su se našli u Zagrebu tek
na par dana. Bio je to klub Hvarana u pravom smislu i j e č i
za sve koju su se u Zagrebu, daleko od
o s j e ć a l i m đ u
svojima i na svome.
V
ivot u
klu u
rostorij e su bile nevelike (ustvari, bila je to jedna
prostorija
u r e đ e n a
u dva dijela). Ono što
je
važno,
imali smo dakle, bilo nam
je
n a v e č e r toplo.
Im
ali
smo televiziju, nekoliko kutija šaha domina, č o v j e č e
ne ljuti se. Nije smiješno, bilo
je
to za nas bogatstvo ako
se uzme u obzir da
je
u to vrijeme tek rijetko koja k u ć a
imala svoj TV prijemnik, a telefon tek iznimno, a ne u
pravilu Kontaktirali smo svoje doma koji put m j e s e č n o i
to putem govornica u pošti i
n a r u
č e n i razgovora. Znam,
teško
je
to danas zamisliti, kada
v e ć
djeca u imaju
svoje mobitele, služe se internetom... Tim više nam
je
42
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 43/84
KRUVENICA
t t t t t t t OBLJETNICE - 55 godina
klub bio os oko koje smo gradili svoj život u „velikom"
gradu, ogromnom u usporedbi sa Hvarom u kojem tada nije
posto ao niti jedan a f i ć ili nešto s l i č n o .
M e đ u t i m
tada
je
Zagreb, u usporedbi sa gradom kakav
je danas, bio tek jedan malo v e ć i sivi grad u kojem smo
bezuspješno svaku e č e r na špici tražili zv ijezde. Na žalost,
morali smo se a u č i t i na olovno sivo nebo na kojem zvijezda
naprosto nije bilo. U klubu je bilo uvijek veselo. Sa velikim
smo guštom govorili forski. Meni se č i n i da sam tek tamo
n a u č i l a neke fetive forske rici,
č u l a
važne goncice,
p r i č e
viceve. Sve što je bilo vezano za Hvar bilo je duplo važnije
u Zagrebu nego u samom Hvaru. Kad smo uspjeli skupiti
koji dinar, sišli bi u vinariju po pjat slone ribe i koju bocu
vina. Mogli smo satima sjedit i guštat u vonju. U Klubu se
razgovaralo, recitiralo, glumilo, kantalo, tu
je
pokrenuto i
Hvarsko
p u č k o
kazalište. Iz kluba smo turbulentne
1971. ,
za Hrvatskog p r o l j e ć a svi postali č l a n o v i Matice hrvatske.
Išli smo tog burnog hrvatskog p r o l j e ć a prosvjedovati na trg
i miliciji za dišpet kantat Vilu Velebita. Išli smo na sastanke
Matice hrvatske na adresu na kojoj nas nisu mogli n a ć i
upoznali smo i Vladu Gotovca. Pri kasnijim susretima s tim
izuzetnim č o v j e k o m ovo
m l a d e n a č k o
iskustvo djelovalo
mije gotovo povijesno. Studirali smo sa Č i č k o m i Budišom
koje smo tih godina vodili „
Za
križen"u Jelsu.
Hvarani na špici
S
va ova iskustva bila su povezana sa druženjima u našem
klubu u Gajevoj. Tada, sa jed
va
19 , 20, 21 godinom
nismo bili svjesni mnogo č e g a ali smo bili veoma ozbiljni
u svom buntu i u dokazivanju svog identiteta. Danas , kada
razmišljam o tim danima, sve mi se
č i n i
gotovo irealnim,
kao da se to d o g a đ a l o nekom drugom.
M e đ u t i m ,
s j e ć a n j a na
te dane , na ta druženja, najdragocjenije su uspomene moje
mladosti. Kao da smo zbog tog zajedništva bili
d r u g a č i j i
od današnjih studenata. Kao da smo bili skromniji. Krenuli
smo u „veliki grad" iz skromnog djetinjstva i malog t o č k o g
grada, koji se tek
o č e o
graditi kao t u r i s t i č k o mjesto. Jed
va
smo znali što su rebatinke, patike i drugi "luksuzi". Bili smo
sretni ako smo imali skromnu studentsku sobicu, pogotovo
ako
je
bila s posebnim ulazom, ili smo imali
s r e ć u
dobiti
mjesto u domu. Kakvi apartmani, stanovi, mašine za robu
i s l i č n a tehnika. Bili smo sretni s r u č k o m u Studentskom
centru i m o g u ć n o š ć u da koji put tjedno možemo r u č a t i u
Kokota, Puli, Vinodolu. Doduše,
e s t o
smo išli u kino, koje
je
tada bilo dostupnije nego danas.
Upravo
je
zbog toga m o g u ć n o s t okupljanju u Klubu bila
dragocjena. U p l a ć i v a l i smo i č l a n a r i n u . Ne znam t o č n o
koliko
je
iznosila, ali sigurno nije bila visoka. Znam san10
da smo
p l a ć i v a l i
kad smo mogli i ako smo mogli. Ne znam
ni kako se trošila l a n a r i n a ali znam
daje
u nuždi č l a n a r i n a
poslužila pojedinim č l a n o v i m a da prebrode mjesec ili da
odu na izlet, npr. č a k na Sljeme. Na takve se troškove
43
14YIC
U fl GD
lrUQr.1.T•
IA'AIU
, .........
...
~ 5 .
lTo- • Ob-ViJost. • IJU fill'-,1'•
-to;>
liollo> . , p:ri-4
..
......
CltKtn J aitt.n-.;;.u r.· I :. r;
•
?..2
f aQurr-
:.
11 g„vs.a:mw klub
f t V . d
o r . r t
• t • Jif .
.N •
eiljNt ' j it l
.
ab <
et
ll
• '·
9P
I J t u đ - 1 ?l'p4'n'l
'
jU
P 'l .....
>J.
„_.' it
fl ?l
„
Š„
X:•auao i
p4tt•.;:nu
j tl tU. ' " . J r ti
'r:
le a·
. d v
:
.
t , : ' l ~
irt .t .Oni• o.D
,3"
IY
•
..c itlnbl-
1.
n . 1 ~ t - v :: 41·-oi n. L'511 su n - :.iu . -r z ~ c . ~
•
.S-il
1
N:tJcu:
Jl•-4,rikU
crvih 1l
v„
?' 4. -
' .
k'3 j
i n l sr "
'Z
·;T\l' tm.
• t
lrl:e
' "U 1 • 4
f'1Ut'Wdieat : C . ~
PHb l
e111:
N- 0 41.a ...
l:IC f urr-
v•
~ 1 1 1 J f' l j t ' ~ :p--l ih
r1t.:t. k• j a .. & : . „ • fffl l .
1., -. • -t•;b.•dn•
w n.;a:: p#'ti"Gl.mo et Vij,,...jB
H- . l :M
a 1
.... j
...,..
„
""4
l l J ' < > f j ~
t
i l l
: > r < ~ H r l l D ' f
ut,n8
<lt
U t tn-.
l a l m o i j ' U . b . O l : ' t ' 4 . n . .
ni .k
it u. (Y'tnn
j
u.
lltilU1
A:-.:. u; uu.,.
M
„
........ .nSa
» J . i ~ : b :
, : t : 1 . U . . ~ ~ . e . Q
ia cae u
k•
U:C. Je n ....,z®e
~ o t o ~ t
. . , 1 1 1 JtX'll•
1:
... a l
: P i D ~
l e
Me
~ i
11
oU J
e
Tft
Pj
o sme
seol>: . ~ . 1 1 ·
t . : 1
V 1 . l l
t u p j
~ . W . .
l
lar
le e.-tn
JdM
• • uz t• te U'• • b a ' „ r ~ • :i..-,_,.r
• en
.„ltr ft1
t • sšc&
ati: fS.lmilaJ-. . t u i :
11
n
i.
'Jt'*Bt„:.1.1,,_. b1 M *
-.. iJ ltl l 1 •21.ifll. Hr.trut. ili. baa cuan..
fo
li r. I hi
:P
619 b
c-:r;
t 1 Đ i h
re
su l
:t ii'\n•
t t . l
- - U o l . eo
silhY
M.3u.1CC4.
• ·
nitko nije ljutio. Bilo je to zajedništvo koje nas je veselilo.
Kada smo
1972.
godine postali prvaci Europe u rukometu,
svi smo zajedno gledali utakmice. No nakon proslave te
ogromne pobjede malo smo pretjerali i oštetili namještaj .
Nakon toga, klub
je
malo lošije bio p o s j e ć i v a n a mi smo se
sve više sastajali u hotelu Dubrovnik u kojem smo se , kao
i na svojem mjestu na špici, o s j e ć a l i kao doma, a i zato što
je direktor bio Stipe
Ć u r i n
koji nas
je
kao studente uvijek
pomogao .Naime, tadaje na Špici postojalo nepisano pravilo
da
se
u posebnim skupinania na
o d r e đ e n o m
mjestu ispred
Dubrovnika okupljanju Hvarani, S p l i ć a n i ,
K o r č u l a n i
...
Nedavno sam prošetala špicom i sa nostalgijom
konstatirala da to više nije špica, v e ć
o b i č a n
trg ispred
hotela Dubrovnika, još gore, puko stajalište tramvaja.
Posjetila sam i Gajevu
26.
Eto me na stepenicama Kluba.
Sve
je
zapušteno. Vinarija i klupske prostorije su zatvorene
i plombirane, fasada oljuštena, ni traga života. Otužno
Ipak, nisam se o s j e ć a l a potišteno,
jer
i nakon č e t r d e s e t
godina uspomene su još uvijek i ljepše i a č e od sadašnje
zapuštenosti. Žao mi je što i današnje generacije nemaju
svoj klub, jer ma koliko skroman bio, sigurno bi pomogao
da se lakše s n a đ u i bolje o s j e ć a j u u o t u đ e n o m užurbanom
životu danas milijunskog grada.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 44/84
KRUVENic
t t t t t t t
OBLJETNICE - GIMNAZIJA
t t t t t t t
Pola
s t o l j e ć a
gimnazije u
Hvaru 1965.-2015.)
Piše: Mirjana o l u m b i ć
V
rijeme brzo prolazi, godina je pri kraju, no č i n i se
da bez r i j e č i izmaknuti jedna važna obljetnica.
Prije t o č n o
50
godina Hvar je dobio gimnaziju, kojoj je
nakratko prethodila partizanska, Nazorova gimnazija iz
1943. godine. Tada je prvi put poslije 2 svjetskog rata
stvorena o g u ć n o s t srednjoškolskog obrazovanja na otoku
Hvaru. Otvorena je srednja škola koja je o m o g u ć i l a da se
djeca školuju na otoku, a zainteresiranih je bivalo sve više
iz generacije u generaciju. Nije mala stvar, jer su
do
tada
djeca sa nepunih 15 godina morala odlaziti, uglavnom u
Split, putovati svaki tjedan, živjeti u domovima ili privatno,
u ne baš idealnim uvjetima, uz
p o p r i l i č a n
financijski napor
o t o č k i h obitelji koji su o b i č n o imale više od troje djece.
Pošto ova godišnjica n e ć e biti p r i m i j e ć e n a a trebala je, za
ovu priliku barem nekoliko r i j e č i o prvim generacijama
đ a k a i profesora ove gimnazije.
S l u č a j je htio da
je
upravo moja generacija bila ta koja je
imala s r e ć u školovati se doma. Tada nam se to v e ć i n i nije
svidjelo, jer smo nekako jedva č e k a l i o t i ć i u Split, u grad,
a neki i nisu htjeli u gimnaziju, nego u neku drugu
s t r u č n u
školu. M e đ u t i m , s ovom p a m e ć u mogu r e ć i kako je to
d u g o r o č n o bilo veoma n a č a j n o . Tada nas je osnovnu školu
završilo 45, a od toga
se
upisalo u prvi razred gimnazije
preko 30 u č e n i k a .
V e ć i n a
je
u č e n i k a
nakon osnovne škole
upisala srednju, što bi bilo daleko manje da se moralo o t i ć i
od
u ć e .
Skoro nas
je
isto toliko i maturiralo, a uz paralelni
razred u Jelsi, u gimnaziju nas se upisalo preko 50
T o č n e
podatke bi možda mogao napisati netko tko bi i službeno
obavio obilježavanje ovog datuma.
Neki dan me zaustavio barba Zorko M a r i č i ć - B a n j u š i još
jednom zadivio svojim nevjerojatnim p a m ć e n j e m . Pitao
me znam li da nas je u mojoj generaciji maturiralo 29 i da
nas je v e ć i n a upisala fakultete koje smo, z a č u d o , gotovo
svi i završili. Znao je imenom i prezimenom nabrojiti sve
u č e n i k e
iz našeg razreda, pa i one koji su došli iz drugih
mjesta na otoku. Bila sam jako sretna što je netko zapamtio
moju generaciju, koja je i službeno dvije godine bila
proglašena najboljim razredom u Hrvatskoj.
Dobitna kombinacija
G
imnazija u Hvaru osnovana je kao p o d r u č n o odjeljenje
k l a s i č n e gimnazije Natko Nodilo iz Splita. Mi smo bili
odjeljenje realnog
o p ć e g )
smjera. Profesori su svakodnevno
dolazili iz Splita brodom oko 10,30 sati i ostajali
do
popodne ili
do
sutra, ako su imali više sati. O b i č n o smo
imali blok satove, tako da profesori nisu morali dolaziti
više odjednom tjedno, odnosno, mogli su odlaziti i u Jelsu.
44
20
obljetnica
40
obljetnica
Vrlo se dobro s j e ć a m tih izuzetnih profesora koji su nam
ulijevali veliko poštovanje i pred kojima smo doslovno bili
m rn
ko bubice. Moram spomenuti profesora A n d r i ć a iz
matematike, koji je godinama slovio kao najbolji u svojoj
struci. Bio je to markantan visoki
č o v j e k
ozbiljnog izgleda
i prekrasnog glasa. U nas je pjevati „ Gaudeamus . lako
nam
je
matematika svima bila bolna o č k a bez greške smo
sve savladali i bili ovom profesoru veoma privrženi, ali i
on nama. Kada smo organizirali godišnjice mature uvijek
smo pozivali jelšanski razred, ali i sve profesore, pa tako
i one iz Splita. Prof.
A n d r i ć
se uvijek rado odazivao našim
pozivima. Kada smo proslavljali 35 godišnjicu mature,
prof. A n d r i ć (koji je tada v e ć morao biti jako star) me
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 45/84
KRUVENic
t t t t t t t OBLJETNICE -
GIMNAZIJA
t t t t t t t
Maturalni ples 1969.
nazvao i zatražio broj restorana u kojem e m o slaviti. Tu je
v e č e r telefonirao i zaželio svima sve najbolje, uz poruku da
nas nije zaboravio.
Iz Splita su dolazili i prof. J e m r i ć iz fizike, prof. R u p č i ć
iz kemije (ili je bilo obrnuto, ko znati), zatim prof.
A s a n o v i ć iz geografije, prof. Špicer iz biologije. Engleski
nam
je
predavala prof. Š e g v i ć koja
je
i ostala u Hvaru
nakon što se naša gimnazija odvojila od splitske gimnazije.
Umjetnost je predavao prof. Posedel, a hrvatski i povijest
profesori B a k o t i ć i B o d u l i ć . Predavali su nam i nastavnici
iz Hvara: Desa
V u l e t i ć
Želimir
D u j m o v i ć
Ante
M i š e t i ć
Frano K o v a č e v i ć Ivo P a v i č i ć i Jakov Novak. Kada smo
1999. proslavili
35
obljetnicu gimnazije, prof.
Š e g v i ć
nam
je z m e đ u ostalog napisala: Pamtim as kao generaciju koja
j na jednom mjestu okupila pamet, vedrinu, pristojnost
i lijepo pjevanje, dakle kombinaciju koja može biti samo
dobitna Treba napomenuti da se
v e ć i
dio naše generacije
poslije studija vratio u Hvari zaposlio, eto i ostario
Nakon što je dvije godine djelovala kao o d r u č n o odjeljenje
Natka Nodila, hvarska se gimnazija osamostalila i postala
gimnazija o p ć e g smjera, a kasnije je preimenovana u
Centar za srednjoškolsko obrazovanje.
K o n a č n o
i naš
generacijski kolega prof. Milan Lakoš
je
bio dugogodišnji
ravnatelj gimnazije. Nakon što su splitski profesori prestali
5
dolaziti, predavali su profesori L a đ a i Jakov Tudor, Ružica
V o j k o v i ć Nada
P a v i č i ć
Ljubo
B a r b a r i ć
(koji je dugi niz
godina bio ravnatelj), zatim Ena r a g i č e v i ć Ivan Dominis,
Jozo
L a u š i ć
Ante
B i č a n i ć
Petar
D u j m i ć
Ante
L o n č a r
Tanja
T o m i ć
a kasnije Petar K o r u n i ć i Dunja P e r k o v i ć .
Nadam se da barem iz ove prve postave nisam nekog
zaboravila. Za sve kasnije nastavnike i generacije podatke
bi trebalo tražiti u školi.
U Jelsi su krajem studenog obilježili ovu obljetnicu,
vjerojatno
z a h v a l j u j u ć i
prof. Anti
L o n č a r u
koji nas je još
ovog ljeta zvao i
č e s t i t a o .
Vjerujem da
je
zvao i u školu,
pa me tim više č u d i da nitko nije našao za shodno da ove
godine barem nekako spomene ovu obljetnicu. Navodno
hvarska škola slaviti za dvije godine, kada je Hvar
dobio samostalnu srednju školu, odnosno gimnaziju o p ć e g
smjera.
M e đ u t i m to ne
dokida
č i n j e n i c u
da je baš ove
godine t o č n o 50 godina otkako je osnovana gimnazija u
Hvaru. Č e s t i t a m i želim još puno uspješnih generacija koje
završiti visoke škole i vratiti se u Hvar kako bi vodili i
unaprijedili našu školu, kulturu, privredu i turizam.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 46/84
Izlet Planinarskog društva var
Piše: Krešimir a r u š i ć
ovjek, priroda, druženje. Još bolje,
č o v j e k
i
priroda u dobrom društvu. a papiru mala
razlika, tek pokoji zarez ili slovo. U stvarnom
životu velika je razlika i z m e đ u ispraznog
nabrajanja navedenih
r i j e č i
i doživljaja istih.
Današnji n a č i n života ostavlja nam sve manje
vremena za uživanje u ljepotama vlastitog
z a v i č a j a a i druženja e đ u ljudima se svode
manje-više na sjedenje po k a f i ć i m a . Bijeg
od takvog
n a č i n a
života definitivno možemo
p r o n a ć i
u izletima po prirodi.
a
našem otoku,
hvala Bogu, mjesta za tako nešto ima u izobilju.
Za ovakav oblik druženja nisu potrebne posebne
pripreme, nema probi, treninga, obaveznih
dolazaka. Potrebno
je
samo malo slobodnog
vremena, dobra volja, lijepo vrijeme i antistres
terapija može
p o č e t i .
J
oš p o č e t k o m 2011. u Hvaru
je
osnovano Planinarsko
društvo „Hvar , ponajviše zaslugom pok. Radovana
D r a g a n i ć a .
U posljednje vrijeme udruga je pomalo
stagnirala, no prošle zime k o n a č n o
je
p o č e l o s ozbiljnom
46
reorganizacijom same udruge, kao i konkretnim akcijama
u cilju oživljavanja aktivnosti. Na izbornoj skupštini
društva, održanoj u
s i j e č n j u
ove godine, za predsjednika
je
izabran Ivan a n i n o v i ć - Grande, dopredsjednica je Matea
D r a g a n i ć
a tajnik udruge
je
Ivica T o m i č i ć . Planinarsko
društvo Hvar punopravni je č l a n Hrvatskog planinarskog
saveza.
Prvi ozbiljniji izlet na
Sv
Nikolu bio
je
planiran je za
p o č e t a k svibnja, no bio je otkazan zbog loših vremenskih
uvjeta i obilne kiše. Novi terminzakazanje za kraj listopada,
po završetku t u r i s t i č k e sezone i taman pred o č e t a k branja
maslina. lako je nekoliko dana prije puhala jaka bura, na
sam dan izleta vrijeme je bilo idealno, vedro, s u n č a n o
temperatura ne previsoka uz m j e s t i m i č n i povjetarac. Da
smo birali vrijeme,
ne
bi moglo biti bolje.
ir
nadohvat
ruke
jesto okupljanja je bila konoba „Kod veselog Živka
u Velom Grablju. Uz laganu vatricu s komina
d o č e k a l i su nas topli č a j i kava, mandarine, keksi. Okupilo
nas
se
oko trideset izletnika, od kojih je bilo i 7-8 djece.
S nama su i tri psa. Jelena
je
ovu prigodu iskoristila za
dodatni trening; do Velog Grablja je došla biciklom. Prije
polaska obišli smo prostorije „Doma sanjara . Zaslugama i
radom
č l a n o v a
udruge „Pjover
u r e đ e n je
prostor sa deset
kreveta na kat, prigodan za smještaj manjih grupica koje bi
eventualno dolazile na izlete po našem otoku, za smještaj
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 47/84
sudionika festivala levande i sl. Zaista hvalevrijedan
uspjeh koji se može promatrati i iz perspektive produženja
t u r i s t i č k e sezone.
Od „Doma sanjara" smo krenuli stazom kroz selo, uz
destileriju „Petrola" do pjovera, mjesta gdje se slijevala
i sakupljala voda koja
se
kasnije koristila za destileriju,
od
č e g a
je, kao što znamo, selo svojevremeno i živjelo.
Nastavili smo dalje prema istoku,uz crkvicu
sv.
Vida,
starim putem koji je e ć i m dijelom i zapušten, pa je trebalo
pripaziti da se netko ne ozlijedi, posebno oni
n a j m l a đ i .
S l j e d e ć a stanica nam
je
bila Japjenica (vapnenica) koja se
nalazi uz samu cestu za Stari Grad. Još uvijek je s a č u v a n a
u izvornom obliku, što možemo zahvaliti n e o b i č n o m
spletu okolnosti. Odmah po završetku gradnje, p o č e t k o m
I svjetskog rata, njeni graditelji su mobilizirani. Jedan od
b r a ć e
je u ratu po ginuo, a njemu u spomen Japjenica nikada
nije bila zapaljena. Bilo bi dobro da
se
dodatno zaštiti,
te
se
s p r i j e č i njena eventualna devastacija, kako bi i b u d u ć i
naraštaji imali taj živi spomenik naše baštine. P r i m i j e ć e n o
je, nažalost, da se mnogi prolaznici penju na njen vrh u
želji za što atraktivnijom fotografijom. Desetak metara od
Japjenice nalazi
se
i gustima s kamenicom u kojoj su se
otapali preparati za tretiranje kultura u poljima.
Odavde nas naprijed vodi široki makadamski put. Uz ugodni
razgovor savladavamo prvi v e ć i uspon.Djeca razdragano
t r č k a r a j u oko nas. Ona ionako nemaju predodžbu koliki je
put pred nama. Nakon što smo ranije prošli pored jednog
urušenog trima, dolazimo i do jednog o č u v a n o g na
predjelu zvanom Garme. Radi
se
o trimu obitelji
T o m i č i ć
- Tajnikov koji je zaista u o d l i č n o m stanju. Unutra ima
više nego dovoljno prostora č a k i za dvometraše. Fascinira
ta tehnika gradnje, sami kamen na kamenu,bez imalo
vezivnih sredstava, cementa, betona, željeza .. iz današnje
perspektive nezamislivo, a opet č v r s t o i trajno. Pohvala za
vlasnike koji se
o č i t o
brinu kako bi ga što duže
o č u v a l i .
Putem dalje otvaraju nam se prostrana polja, stari suhozidi,
gomile, nešto starih napuštenih k u ć a a na u r e đ e n i m
imanjima primjetili smo i
r a đ e v i n e
novijeg datuma. Sve su,
m e đ u t i m r a đ e n e u starinskom duhu, u kamenu, u s k l a đ e n e i
uronjene u prirodu, maslinike, vinograde. Do kraja uspona
naša kolona
se
v e ć
fino rastegla. Moramo napomenuti kako
su č e l o ekspedicije uvjerljivo ispred ostalih držale Željka,
Maja i Lidija. Bravo cure Na 626 metara visok vrh Sv.
Nikole stigli smo oko podne ipo.
Pogled sa samog vrha je predivan, u kojem god smjeru da se
okreneš. Vidi
se
sve, od Biokova, r a č a Visa, Sušac izgleda
nadohvat ruke, Š ć e d r o , Pakleni otoci, Sveta Nedjelja kao
na dlanu .. Odmor od tridesetak minuta iskoristili smo za
osvježenje, v o ć e
s e n d v i č e .
Pero je ponio slasne
d o m a ć e
medenjake, m e đ u t i m nismo uspjeli odgonetnuti koji
je
tajn
sastojak mama dodala u njih da su tako dobri i ukusni. Mir
i uživanje u pogledu nakratko nam je poremetilo zujanje
malene letjelice na daljinski,
tzv.
drona. Nije se
di1o
o
nikakvom e r o r i s t i č k o m napadu,
v e ć
su gosti ko ·e .smo gQ
sreli poželjeli kamerom zabilježiti iz
p t i č j e
perspektive
najvišu
t o č k u
otoka. Kada
v e ć
spominjemo mir i tišinu,
treba napomenuti da za č i t a v o vrijeme izleta mobiteli
skoro pa i nisu zvonili. Moglo bi
se
na prste jedne ruke
nabrojati koliko
je
kratkih razgovora obavljeno, iako nas
je
bilo skoro trideset odraslih osoba. Kao da su svi poznati i
nepoznati znali da smo u prirodi pa nisu htjeli smetati.
Za uspomenu smo napravili nekoliko fotografija, presvukli
znojne majice i lagano nazad. Zadovoljni osvajanjem
zadanog cilja stazu smo savladavali bolje nego smo
o č e k i v a l i .
Redale su se šale, anegdote,
p r e p r i č a v a l e
zgode
i nezgode sa raznih putovanja i vrijeme je proletjelo za
č a s .
Stigli smo u Velo Grablje t o č n o u p r e d v i đ e n o vrijeme,
nešto iza tri sata. Ukupno smo za nekih
4 5
sati prešli
skoro 18 kilometara. Za to vrijeme kuhar Marko nam je
shuhao fažol s kobasicama. Jeli su
č a k
i oni koji ga i n a č e
ne konzumiraju. Z a k l j u č a k
je
bio jednoglasan: fažol je bi
o d l i č a n Bravo, Marko Vrijeme nakon r u č k a iskoristili
smo za k r a ć i radni sastanak. Predsjednik Grande nas je
izvijestio o radu društva, kao i o planovima za
u d u ć n o s t .
Č u l i su se i neki konkretni prijedlozi za
s l j e e ć e
akcije, a
trebalo bi smisliti i prigodnu himnu. Za to vrijeme djeca su
imala priliku vidjeti i
n a u č i t i
kako se postavlja šator. Katija
je snimila prilog za radio, koji ste imali priliku poslušati
u programu, a i na ovim stranicama želimo zabilježiti
uspomenu na jedan lijepo proveden dan, bez stresa, bez
žurbe, u dobrom društvu,samo
č o v j e k i priroda.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 48/84
KRUVENlc
t t t t t t
REPORT Ž PR G
t t t t t t t
Stella
Maris
u
Pragu
HV RSK PJESM
D LEKO
SE
Č U J E
Piše: Krešimir a r u š i ć
U
dvadesetoj godini nefonnalnog postojanja Stelle
Maris put nas je vodio malo dalje na
:zapad
, prema
srcu Europe, u Prag. Kao i puno puta do sada,
p r i č a
se
zakotrljala sasvim s l u č a j n o Najednom od naših koncerata
prije nekoliko godina m e đ u publikom je bila g o s p o đ a
Dragana
N o v a k o v i ć - V i t a s
voditeljica zbora „Cannina
Vocum iz Praga. Tijekom razgovora izrazila
je
želju da
gostujemo kod njih. Ideja nam
se
odmah svidjela, m e đ u t i m
trebalo
je
r o ć i nekoliko godina da se putovanje organizira i
zatvori financijska konstrukcija. Za organi:zaciju putovanja
i smještaja veliku
p o m o ć
nam je pružila naša s u g r a đ a n k a
Aleksandra (Saša)
A n n i ć
Sponza,
r o đ e n a
Č e h i n j a Saša
je
godinama predavala u hvarskoj školi tako daje, vjerujemo,
poznata mnogim generacijan1a sada odraslih ljudi.
Bilo nam je
daleko lakše otputovati negdje gdje nas
č e k a
netko poznat. Još u Hvaru
nan1 je
dala mnoge korisne
infonnacije, a i kratki
t e č a j
izgovora
č e š k o g
jezika, kako
bismo što kvalitetnije izveli pjesmu „Zasvit' mi,
ty
slunko
zlate ( Obasjaj me, sunce zlatno), svojevrsno
i z n e n a đ e n j e
za naše d o m a ć i n e .
Polazak sa Dolca u poslijepodnevnim satima nekako lakše
padne nego kad se ide rano ujutro . Pakiranje je manje
stresno, imaš vremena razmisliti
je
li u kuferu sve što ti treba,
bez žutbe se dovezeš do autobusnog kolodvora, provjeriš
instrumente i ostale rekvizite koji ti trebaju. Bilo
je
tu i
dekica, jastuka, sve u cilju da ovo dosta daleko putovanje
bude što ugodnije. Autobus je bio dovoljno prostran, tako
da smo se mogli udobno smjestiti i opustiti. Pozitivna
atmosfera
o s j e ć a l a
se od samog
p o č e t k a
što se najbolje
vidjelo na trajektu. Na polovici broda, gdje smo se smjestili,
bilo
je
pjesme i veselog ritma, u e m u su sudjelovali i ostali
putnici namjemici. U takvom ambijentu plovidba je prošla
nikada brže. Kilometar po kilometar, Dalmacija
je
ostala
za nama. Prva pauza negdje u Lici i idemo dalje, uskoro
smo prošli Sloveniju, a kroz Austriju je e ć i n u
v e ć
hvatao
san. Pozadina autobusa imala
je
problem sa grijanjem,
tj . nije ga ni bilo, pokvarilo se, pa smo se s vremena na
vrijeme rado p r i s j e ć a l i pingvina. U svitanje zore ušli smo
na teritorij Č e š k e . Na benzinskoj postaji ranojutamja kava i
privikavanje na stranu valutu, matematika, p r e r a č u n a v a n j e
iz kuna, eura dobro je, savladat
e m o
mi to. Lijevo od nas
zabavni park, neka vrsta Disneylanda, ali, nažalost, nismo
imali vremena za :zabavu, trebalo
je
krenuti dalje prema
Pragu.
Nezaobilazni Flek i
posjet veleposlanstvu
S
mjestili smo se u hostelu u satnom centru grada. Ostavili
smo stvari i odmah u kratki obilazak grada sa Sašom
koja
je
i sama u ovoj prigodi imala našu prepoznatljivu
l j u b i č a s t u
vjetrovku. Upoznala nas je s osnovnim stvarima
vezanim za boravak u Pragu,
te
nam dala smjernice i
orjentire :za kretanje centrom grada. Baza za prehranu bio
nam
je
restoran La Piccola perla, talijanski restoran
č i j i
je
vlasnik iz Bosne. Hrana je bila izvrsna, a osoblje restorana
48
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 49/84
KRUVENic
t t t t t t t t
REPORT Ž PR G
t t t t t t t t
toliko ljubazno i p r i s t u p a č n o da smo se zbilja
o s j e ć a l i
kao kod k u ć e tih par dana. Za svaku pohvalu Možemo
definitivno p r e p o r u č i t i svima koji planiraju posjetiti
č e š k u
prijestolnicu. Poslije r u č k a smo imali slobodno vrijeme za
šetnju gradom. e ć i n a nas
je
odmah iskoristila prigodu
t i ć i
do poznate pivnice „U Fleku". Sama pivnica
je
osnovana
davne 1499. godine, a njen interijer i dan danas
je
zadržao
starinski izgled. Pivo
je
stvarno dobro i kvalitetno, ali nama
je, naravno, ovo mjesto najvažnije zbog č i n j e n i c e kako
je
baš tu prije nekih I 05 godina
r o đ e n a
ideja o nogometnom
klubu „Hajduk". Te v e č e r i u Pragu se u sklopu Europske
nogometne lige igrala utakmica i z m e đ u d o m a ć e Sparte i
Schalkea 04, tako daje u pivnici, kao uostalom i po cijelom
gradu, bilo dosta n a v i j a č a n j e m a č k o g kluba. Kasnije smo
na Starogradskom trgu s v j e d o č i l i pravoj nogometnoj
atmosferi, naravno, bez ikakvih nereda. U tako veselom
društvu, m e đ u n a v i j a č i m a oba kluba, i mi smo rekli svoje;
iako nas
je
bilo tek 7-8, nadglasali smo svih i zapjevali
„Kada umrem
umotanu
bilo " Nakon p o č e t n o g č u đ e n j a
jednih i drugih ipak smo zaradili aplauz. Bila su tu i dva
harmonikaša koji su, shvativši odakle smo, odmah krenuli
sa „O Marijana, slatka mala Marijana ", a što bi drugo.
Posjet pivnici smo na kraju obilježiti fotografijama ispred
p l o č e postavljene u spomen na Hajduk.
Obzirom da smo n o ć prije proveli u autobusu, umor nas
je
relativno rano poslao u krevet. Najotporniji su bili
Tomi i naša predsjednica Zdravka koji su spas našli u
biljaru nedaleko od hostela.
o ć
je
bila mirna do 3 sata.
Iz obližnjeg lokala dopirali su zvukovi elektronske glazbe
potpomognuti vikom i dernjavom razularenih partijanera.
Sva s r e ć a u Hvaru smo navikli na takve stvari pa se nismo
9
toliko u z b u đ i v a l i oko toga. U sobi gdje smo spavali nas
trojica tenora i dva v o z a č a v e ć i je problem bila
n e o b i č n a
buka iz susjedne spavaone. Onako u tami bili smo
primorani slušati m l a đ a h n i par, po naglasku Australce,
kako se prepiru oko prijateljice koju su negdje izgubili po
Pragu. Ako smo dobro pohvatali konce č i t a v e p r i č e ona se
zvala Emma, a zabrinuti cimeri nisu od brige mogli zaspati:
pa gdje je, pa
idije
potražiti, o moj Bože, pa se u neka doba
stvorio još jedan prijatelj, dao je i on svoj obol č i t a v o j
p r i č i
i s p r i č a o svoju verziju uglavnom, trajalo
je
to nekih sat ipo
vremena. Kada su i gdje našli Emmu, nismo nikada saznali.
Ostala
je
samo
p r i č a
koju smo do kraja putovanja koristili
kroz razne šale i upadice. Do jutra smo ipak koliko toliko
uspjeli „ubit oko" i skupiti snage za novi dan. Ranojutarnje
sate proveli smo svatko na svoju stranu, netko je tražio
mjesto za popiti dobru kavu, drugi pak šetali i razgledavali,
a bilo
je
i nekih koji su se dali u ozbiljan šoping i obilazak
trgovina. U 11 sati imali smo dogovorena primanje u
hrvatskom veleposlanstvu. Da stvari ipak budu normalne,
po standardima našeg društva, pobrinuo se
s o p r a n i s t i č k i
duo
VV
Cure su opijene kupovinom zakasnile na mjesto
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 50/84
KRUVENIC
t t t t t t REPORT Ž PR G t t t t
okupljanja pa su do ambasade morale d o ć i taksijem. Kod nas
j to sasvim o b i č a j e n o , putovanje nije potpuno ako nekog ne
tražimo, č e k a m o izgubimo i
s l i č n o .
Naravno, sve j završilo
dobrom šalom i bez ljutnje.
Primanje u Veleposlanstvu protekla
j
u toploj i opuštenoj
atmosferi. Ni traga nekakvoj u k o č e n o s t i ili formalnosti.
Osobno nas
j
primila veleposlanica, g đ a Ines Troha Brdar. S
nama su u društvu bile još Saša i Dragana. Malo smo zapjevali,
a izveli smo i Lijepu našu. Susret su popratili i novinari, tako
da prilog biti emit iranu programuHrvatskog radija. Vinka i
Marko su profesionalno odradili razgovor, pomalo
i z n e n a đ e n i
svom tom pažnjom koju smo dobili. Veleposlanica se vratila
svojim obvezama, a mi
se
se još zadržali u neformalnom
razgovoru s ostalim djelatnicima veleposlanstva.
Blago
od
milijardu
eura
dmah nakon toga brigu o nama preuzela
j
o s p o đ a Jana
Krasna, profesionalna v o d i č k a
te
nas povela u pravo
t u r i s t i č k o
razgledavanje Praga. Spustili smo se do grada sa
sjeverne strane. Prag
j
smješten na rijeci Vltavi, a datira
još iz 9
s t o l j e ć
Glavni j grad Republike
Č e š k e
i ima oko
1.200.000 stanovnika. Prema legendi, osnovao ga j kralj
Premysl zajedno sa svojom ženom Libušom. Sastoji se od
n e k o ć
č e t i r i zasebna grada: H r a d č a n y i Mala strana iliti po
naški Molo bonda) na lijevoj obali, odnosno Stare mesto i
Nove mesto na desnoj obali. Tek 1784. godine ujedinili
su
se
u jedinstveni grad.
Jezgra starog grada j Praški dvorac Praški grad) u
H r a d č a n y m a . N e k o ć su tu stolovali kraljevi i biskupi, a danas
tu obitava predsjednik republike. Prema Guinessovoj knjizi
rekorda vodi se kao n a j v e ć i drevni dvorac na svijetu. Površine
j
oko 70.000 metara kvadratnih. U dvorac smo ušli sa
sjeverne strane upravo u vrijeme kada
j
bila smjena
p o č a s n e
straže. Jedan
s i m p a t i č a n
č i n koji
j
vrijedno pogledati.
Dominantna
r a đ e v i n a
u dvorcu svakako
j
katedrala sv Vida,
zaštitnika grada. Najstarija
j
to g o t i č k a katedrala u srednjoj
Europi. Gradnja
j z a p o č e t a
još 1344. po nalogu Karla IV,
ali potpuno j završena tek
p o č e t k o m
20.
s t o l j e ć a .
Glavni
portal dovršen j 1929. povodom 1000-te obljetnice snuii
sv Vaclava, č e š k o g kralja. U katedrali se č u v a i krunidbena
blago
č e š k i h
kraljeva.
Taj
nakit navodno
j
toliko vrijedan
da se spominju iznosi u milijardama eura, a prema legendi,
tko god zloupotrijebi kraljevsku krunu umrijet u roku
godine dana. Da bi došli do prostorije s nakitom potrebno j
o t k l j u č a t i sedam brava, a svaki od sedam k l j u č e v a nalazi se
kod druge osobe. U zvoniku katedrale nalazi se oko 15 tona
teško zvono Sigismund postavljeno 1549. godine.
To n a j v e ć e
zvono u
Č e š k o j
zvoni samo u najvažnijim i n a j s v e č a n i j i m
prigodama. Uz njega j vezana još jedna legenda prema
kojoj svako
o š t e ć e n j a
zvona izaziva veliku nevolju za narod.
Zadnje
o š t e ć e n j e
zabilježena
j
p o č e t k o m 2002., a
s l u č a j n o
ili ne, u kolovozu iste godine Prag su zadesile strahovite
poplave,
n e z a p a m ć e n e
u zadnjih
t i s u ć u
godina. I s t o č n o od
katedrale nalazi se
tzv
Zlatna ulica Zlata
u l i č k a
Za vrijeme
Rudolfa II. tu su a l k e m i č a r i navodno pokušavali proizvesti
umjetno zlato. Najpoznatija e đ u ovim malenim u ć i c a m a j
zasigurno k u ć a s brojem
22
gdje
j
živio i radio Franz Kafka,
a danas su tu v e ć i n o m suvenirnice. Spomenimo i crkvu sv
Jurja, č i j i se bijeli tornjevi zbog r a z l i č i t e širine nazivaju
Adam i Eva. Izlaskom iz zidina dvorca, pred nama se otvorio
predivan pogled na č i t a v i Prag.
S p u š t a j u ć i
se, prošli smo i
pored najstarijeg praškog vinograda. Danas su
tu
z a s a đ e n e
sorte pinot i cabernet sauvignon. V r a ć a j u ć i se prema našoj
bazi, prošli smo pored Rudolfinuma, zgrade filharmonije gdje
nastupaju
a j v e ć a
svjetska glazbena imena.
Najpoznatiji od praških mostova
j
Karlov most, pušten u
promet 1402. godine. D u g a č a k j e 516 m, širok 9,5 m, a visok
oko 13 m Sa svake strane mosta uzdižu se
g o t i č k i
tornjevi.
Kao vezivno tkivo za kamene kocke mosta korištena su jaja.
P r i č a se kako su iz jednog sela poslali tvrdo kuhana jaja iz
straha da
se
putem ne razbiju. Kralj Karlo
j
tada navodno
obustavio radove dok se jaja
ne
pojedu. Na samom mostu
nalazi se tridesetak kipova. Najpoznatiji m e đ u njima j kip
sv Ivana Nepomuka. Ovaj
s v e ć e n i k
na dvoru Vaclava IV
radio
j
kao savjetnik i odvjetnik siromašnih. Kod njega se
ispovijedala i kraljica, te j kralj poželio znati njene ispovjedne
tajne. Kako mu
s v e ć e n i k
to nije htio r e ć i ,
b a č e n j e
u tamnicu i
ubijen. Tijelo su mu zapalili, vezali
na
k o t a č i bacili u Vltavu s
Karlovog mosta, upravo s mjesta gdje se kip nalazi. Današnji
j
o b i č a j staviti ruku
na
lik ovog sveca i poželjeti želju, koja
ne
smije biti materijalna. Na desnoj strani rijeke dolazimo do
Starogradskog trga Staromestske namesti). Ovaj najstariji i
n a j z n a č a j n i j i trg u povijesnoj jezgri Praga prepun
j u l i č n i h
z a b a v l j a č a , p l e s a č a ,
g u t a č a
vatre,
m u z i č a r a
kako za dana,
tako i u e č e r n j i m satima. Njime dominiraju
o t i č k a
crkva sv.
50
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 51/84
KRUVENic
REPORT Ž
PR G
Tyna i spomenik reformatoru Janu Husu, koji je na tom mjestu
bio spaljen. Nešto niže, na
p r o č e l j u
stare Gradske
v i j e ć n i c e
nalazi se
č u v e n i
astronomski sat iz 15 st - Orloj. Ovaj sat
mjeri sate, dane, m j e s e č e v e mijene i horoskopske znakove.
a
svaki puni sat zazvoni, a kroz dva prozora prolaze figurice
dvanaest apostola. Pred Orlojem vadaju velike gužve jer
svatko želi uživo vidjeti ovaj lijepi prizor. Ulice oko trga pune
su suvenirnica i pivnica.
Vjerni Dinko
S
u b ~ t n j e . jutro iskoristili. smo za obavljanje g r a đ a n s k e
duznosh. S potvrdama koje smo prethodno dobili u Hvaru,
opet smo
se
uputili do našeg veleposlanstva i glasali. Kako
tamo
p r o s j e č n o
na biralište i z a đ e pedesetak ljudi, dobro
smo im podigli postotak. Nakon tog ozbiljnijeg dijela dana
vratili smo se u stari dio grada i kratili vrijeme do koncerta,
u ž i v a j u ć i
u
t u r i s t i č k i m
aktivnostima. Vrijeme
nam je
kao
svih dana bilo naklonjena,
s u n č a n o
i n a d p r o s j e č n o toplo.
S e t a j u ć i gradom sreli smo i neka poznata lica. Naletjeli smo
na Mariju iz Konzuma, a nešto kasnije na grupu m l a d i ć a iz
Svete Nedjelje. Eto, kako je svijet malen.
Od
zanimljivih stvari možemo spomenuti posjet muzeju
voštanih figura. Tu smo vidjeli zaista mnoštvo poznatih
povijesnih l i č n o s t i , od Charliea Chaplina do Adolfa Hitlera,
niz a m e r i č k i h predsjednika, Clintona, Busha, Obamu, pa onda
Staljina, Lenjina, bio
je
tu i Mao Ze Tung, holivudske zvijezde
George Clooney, Jack Nicholson, Jim Carrey... M u z i č a r a
je bilo raznih vrsta i žanrova, od Elvisa, Micka Jaggera,
Michaela Jacksona, Tine Turner, pa do Mozarta, a sreli smo
i Picassa, Martinu Navratilovu, Franza Kafku, Einsteina,
Majku Terezu Puno strašniji bio
je
posjet muzeju
m u č e n j a
- Museum Tortury. Vidjeli smo stvarno veliki broj raznih
mehanizama i naprava za u č e n j e Stvari o kojima smo dosada
smo negdje
č i t a l i
poprimile su ovdje sasvim drugo
z n a č e n j e .
Možemo samo
z a k l j u č i t i
kako na svu s r e ć u ne živimo više u
srednjem vijeku. Iako smo u ovom muzeju bili samo turisti,
nekako smo s r a d o š ć u i olakšanjem o č e k a l i izlazak iz njega.
Možda ovo i nije muzej za s v a č i j i želudac. Došlo je tako i
vrijeme za glavni razlog našeg putovanja. Sa Sašom smo se
51
našli na stanici podzemne i krenuli prema Muzeju glazbe.
Nekada je to bila crkva sv Marije Magdalene, a sada je jedan
lijepi izložbena-koncertni prostor. Naši d o m a ć i n i v e ć su bili
tu. Zbor Carmina Vocum osnovan je 1990. godine. U p o č e t k u
je bio ženski zbor, ali je s vremenom postao mješoviti.
Sudjelovali su i na m e đ u n a r o d n i m natjecanjima, pa su tako
2010. osvojili drugo mjesto u N j e m a č k o j
Koncert pod nazivom „Prijateljstvo bez granica" organizirala
je g r a đ a n s k a udruga „Lastavica" iz Praga. Veleposlanstvo
je pružilo
p o m o ć
u promoviranju koncerta putem službene
stranice, slanjem pozivnica i oglašavanjem na stranicama
T u r i s t i č k e zajednice. Interes i odaziv je bio više nego dobar.
Okupilo se preko 150 ljudi, a mnogi su koncert morali pratiti
s nogu. Sve su bilježile i televizijske kamere. U publici su
bili naša veleposlanica, osoblje veleposlanstva i Jelena B i l i ć ,
direktorica ureda Hrvatske
t u r i s t i č k e
zajednice u Pragu, koja
je
nekoliko godina radila u Hvaru. Pridružili su
nam
se i Sašina
k ć e r Renata, unuka i m l a đ i sin Robert. Veliku radost izazvao
nam je iznenadni i nenajavljeni dolazak jednog dragog nam
gosta. Možete samo zamisliti koliko smo
se
iznenadili kada
se nekoliko minuta prije p o č e t k a na vratima dvorane pojavio
Dinko o v a č e v i ć - Trentin, vlasnik konobe Menego. Dinko je
v e ć dugi niz godina veliki i o s v j e d o č e n i prijatelj Stelle Maris.
Svoj ovogodišnji odmor nakon naporne sezone organizirao je
tako da stigne i na naš koncert. Ovakvo nešto jednostavno
ostavlja bez teksta. Otputuješ negdje i s u ć u kilometara daleko
od u ć e i potrudiš se u milijunskom gradu p r o n a ć i i podržati
svoje s u g r a đ a n e Hvala, Dinko
Nakon koncerta imali smo z a j e d n i č k u v e č e r u s našim
d o m a ć i n i m a
Pjevalo se najviše naših dalmatinskih i
hrvatskih pjesama, a pala
je
i koja č e š k a .
P j e v a č k a
u m i j e ć e
pokazali su naši
v o z a č i
Zoran i Marin, dok se Vice p r i k l j u č i o
ritam sekciji. Prelaskom na druge glazbene žanrove gitaru je
preuzeo Robert. V e č e r je z a k l j u č e n a obostranom željom da
ovo ne bude posljednji ovakav susret. Vjerujemo i nadamo
se
ugostiti Carmina Vocum u Hvaru. Polazak k u ć i bio je
p r e d v i đ e n jako rano. Oprostili smo
se
od Praga
pod
svjetlima
u l i č n e rasvjete.
Put
nazad je proletio u dobrom raspoloženju.
Bilo je toliko toplo da smo na odmorištima kroz Austriju
izlazili iz busa u kratkim rukavima. Dojmovi su izrazito
pozitivni. Zadovoljni smo se vratili doma i bacili se na nove
zadatke. Blagdani se bliže, vremena je malo, treba pripremiti
potpuno novi materijal za o ž i ć n i koncert.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 52/84
Gustirne, dio dvadesetiprvi
t t
Nedavno sam pronašao podsjetnik koji sam
zapisao 30. svibnja ove godine
g l e d a j u ć i
u kasnim satima emisiju „Voda pamti na
HRT, koja me jako dojmila: Život je nastao
iz mora i sve u more u t i č e Svatko na svijetu
ima i mora imati pravo na vodu. Mi Europa)
nekontrolirana trošimo vodu iz slavine
dok
je
drugi A/rika . ) nemaju ni
za i ć e .
Djeca u
nazovi civiliziranom svijetu i ne znaju da voda
prvenstveno služi za i ć e , a ne za kupanje,
pranje,
za
lijevanje.
Voditelj
je
upozorio:
Ne
pijte
gazirane i aromatizirane napitke, t
je
obmana
-
pijte vodu iz slavine, to
je
najzdravije.
Hvala
Bogu što sam pronašao taj podsjetnik
jer
zais
ta
sve je to istina.
V
C
inilo se da
je
u listopadu palo puno kiše,
pa
se otvorila
u o b i č a j e n a debata o
k o l i č i n a m a
kiše. S r e ć o m imamo
amatere-vremenare-arhivare koji se bave tim temama.
Zahvaljujem g. Juri
B u z o l i ć u - M u j o t u
koji mi
je
dostavio
podatke za listopad (vidi tablicu). I n a č e najviše kiše u
jednom mjesecu palo
je
upravo u listopadu 2005. g. -
387mm, a ove godine 162,8mm.
S r e ć o m jer je v e ć i
dio
Piše: Miko i b i ć - Ž i ž e
studenog bio „sušan . A govorojka gre: ko se
ne napune
gustirne do B o ž i
ć a ,
ni dobro.
Ljeto, jematva, masline .. Sve nas je
to
p r i j e č i l o u obilasku
gustirni.
o n a č n o
smo u subotu 28. studenog posjetili bivšu
v i l u L a z a r e v i ć Vozi Teo a uz j e n i sastav (Joško
i potpisani), s nama je i Jugo-Hrvoje D o m a n č i ć . Molbu za
gradnju vile u Majerovici (nedaleko od danas popularnog
kupališta Hula-hula) podnio je Branko z a r e v i ć 1930.
g., srpski književnik i diplomat, kada je obnašao dužnost
poslanika Kraljevine
Ju
goslavije u Varšavi (ranije u Pragu).
Pri gradnji je koristio brojne arhitektonske ulomke sa
starih hvarskih u ć a , a kao diplomat nabavio
je
za svoj vrt
zanimljive biljke, tako stablo eukaliptusa i grm papra, koji
stanovnici k u ć e i danas koriste. vili 1943./1944. djeluje
tiskara „Slobodne Dalmacije , zatim služi
za
izolaciju
partizanskih TBC-bolesnika, a po konfiskaciji pripada
Radio-televiziji Zagreb v. J. K o v a č i ć Gradnje i pregradnje
k u ć a u Hvaru
od
1813. do 1948. god ine,
GPPD
19). U
prizemlju k u ć e sada živi Katija V u č e t i a
na
katu g.
Vojislav-Vojo Štambuk.
U velikom vrtu nalaze se dvije gustirne. Manja
je
u dvorištu
gd
je
se
ulazi sa sjevera. Uokolo
p o p l o č a n o .
Kamena klupa
u polukrugu i lijepa kruna isklesana od jednog kamena,
52
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 53/84
KRUVENic
t VOD
okrugla. Promjer krune 66cm, visina 55cm. Dubina do dna
je
4m, a vode je bilo 2,15m. U gustirni je
o c i n č n
cijev,
kojom
se
p o m o ć u hidrofora voda koristila za p i ć e Probao
sam vodu -
č i s t a je
i pitka. A Joško, Katijin sin, kaže nam
kako svaki dan daje vodu psu za p i ć e Lijepo je sjediti
oko ove gustirne, osobito ljeti u debelom hladu borova,
č e m p r e s a
,
Druga, v e ć a gustirna nalazi
se
sjeverozapadno u vrtu.
Krunaje klesana oi:Ljednog kamena, kopija onih starinskih.
Visina 76cm, proIµ
jj
· 76cm. Iznad kamene krune je i kruna
od kovanog željeza. Duboka
je
3,5
m
Udaljena od krune
165cmje u č n pumpa koja je korištena za zalijevanje vrta.
Voda
je
o č t zbog blizine mora. Iznad gustirne
je
terasa
na koju se dolazi kamenim stepenicima. Uokolo kamenog
stola na terasi je kameno-betonska klupica.
Probali smo o d l i č n u orahovicu tete Katije i izvrsnu rakiju
od karobera barba Vojota. Hvala im. Gremo u zimu Bit
više vremena za razgledavanje novih-starih gustirni jer su
jematva i masline iza nas.
Oborine
X
mjesec, Met.
st
Hvar
Godina Kol. mm)
1858. 269
1866. 179
1867. 174
1881. 349,7
1882. 238
1904. 188
1905. 190
1910. 193
1915. 228
1940. 177
1974. 213
1987. 174
2005.
387*
2011. 145
2012. 166
2015. 162,8
; ·
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 54/84
Piše Marinko P e t r i ć
Toga
jutra padala je velika kiša. Izašla sam na dvor
guštala gledat kako pada. I tako stojim ispred vrata kad s
odjedanput pojavio jaki bljesak. Mislim dobro to je samo
jedan blic
od
groma i ništa drugo. Nakon toga prasak
veliki bum. A onda se iz pravca Bukainke prema meni
pojavila nekakva
s v j e t l e ć a
kugla. Bila je svijetložute boje
i široka oko 30-40
cm.
Oko kugle je isijavala sjajna bijela
svjetlost širine od
1do1 5
metra koja je sva iskrila malim
p l a v i č a s t i m iskrama. Tako je ta sjajna kugla došla do naše
k u ć e i stala na oko 20-30 cm iznad pergulode. S r e ć a da je
perguloda bila od željeza
jer
mi se
u č i n i l o
da je nekako
zaustavila kuglu da mi se još e ć e približi. Naglo se digla
prema gore i poleti /a preko krova. Tada se osjetio nekakav
vakuum i sve se streslo ponistre vrata. Bilo me vrlo strah
mislila sam ovo mi je došla zadnja ura. Ipak kugla je
poleti/a preko krova. Ponovo sam č u l a velik prasak. Izašla
sam na kolu i vidi/a da
je
udrila u kampanel i tate se
raspala.
Kugla je išla nešto sporije od b i č n e munje i lako se mogla
pratiti. Iza sebe
je
imala trag nekakav rep koji je bio
vodoravno položen a ne uspravno kao kod b i č n e munje.
Zapravo s tim repom kao da je lelujala plesala u zraku.
O
vo je pojava koju je vidjela hvarska Francuskinja
Virginia Novak Bilweis oko 11.25 sati na dan sv. Barbare
(zaštitnice topnika, te od groma i vatre),
4.
prosinca 2014.
Užasnuta i u strahuje sve pratila ispred svoje k u ć e na Dolcu.
Prema njezinom opisu, kugla se pojavila na o d r u č j u
sj
evemog
dijela Bukainke, nakon snažnog udara groma (uslijed
č e g a
je
nestalo struje u tom dijelu Hvara). „ P l e š u ć i zrakom , kugla
je prešla vrt ljetnikovca Hanibala L u c i ć a maslinik Novak,
zatim zastala iznad trijema k u ć e Novak,
pa
nastavila iznad
k u ć e B i b i ć - Z a n i n o v i ć zgrade poljoprivredne zadruge, vrta
Biskupije, te se raspršila udarivši u munjovod na vrhu zvonika
katedrale.
U to vrijeme potpisani se nalazio u susjedstvu, u prizemlju
ureda Muzeja hvarske baštine, te primijetio
n e o b i č n o
iskrenje
oko e l e k t r i č n i h instalacija i razvodnih kutija, kao i pojavu
n e o b i č n o g
blijedog osvj
etlj enj
a u dvorištu, nejasnog izvorišta.
Isto je primijetila i kolegica Sanja
K a r k o v i ć
Zainteresirana
za paranormalne pojave, spomenula je to na povratku s posla
susjedi Virginiji, a ona joj je i s p r i č a l a o svom n e o b i č n o m
v i đ e n j u .
Tako sam došao do ovog iznimnog opisa kuglaste
munje u Hvaru, koji, koliko mi je poznato, dosad nije nikad
zabilježen.
K u g l a s t a i l i k u g l i č a s t a m u n j a v r l o j e r i j e t k a i n e d o v o l j n o p o z n a t a
pojava elektriciteta u atmosferi. Nastaje za grmljavinskog
vremena nakon udara munje u tlo. O b i č n o je kuglastog oblika,
veli
i n e
od svega nekoliko pa do 100 centimetara. N a j č e š ć e je
žute boje, ali v i đ e n e su crvene i n a r a n č a s t e k u g l i č a s t e munje.
K r e ć u se relativno polako, uglavnom vodoravno, a traju
od nekoliko sekundi pa do jedne minute. Sve manje - više
sukladno kazivanju g o s p o đ e Virginije. Nisam uspio saznati
je
li još tko u Hvaru toga dana uspio vidjeti ovu
n e o b i č n u
meteorološku pojavu. Za one koji žele više znati:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kugli%C4%8Dasta_munja
http ://www meteobeauty com/2014/01/meteorological-
phenomena-ball-lightning.html
A KAKVO Ć E VRIME 2016 ?
Lani smo u rubrici
Ad Astra
donijeli p r e d v i đ a n j e vremena
za2015. po Stogodišnjem kalendaru: V l a d a j u ć i
joj e planet
Jupiter a on nam donosi olujno r o l j e ć e sa suhim zrakom
velike
v r u ć i n
i oluje na ljeto vjetrovitu i toplu jesen te
blagu i vjetrovitu zimu.
Koliko
je
bilo o č n o prosudite sami,
a po osobnom dojmu nije pogriješio oko ljetnih v r u ć i n a a
bilo je i neverih. Pa evo i p r e d v i đ a n j a za 2016.: v l a d a j u ć i
joj je planet Mars, a on nam donosi nestalno p r o l j e ć e sa
blagim zrakom, v r u ć e ljeto s povremenim olujama, topao
zrak i oluje na jesen te nestalnu i vjetrovitu zimu. Tako
p r e d v i đ a Stogodišnji kalendar, a bit -kako Bog do Gb
5
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 55/84
z
Piše: Stanislav Štambuk
S
milje
Helichrysum italicum) je a r o m a t i č n a
biljka trajnica, a o b u h v a ć a više od 600
r a z l i č i t i h
vrsta rasprostranjenih diljem svijeta. Kod nas
su n a j z n a č a j n i j e vrste Helichrysum arenarium -
v j e č n i cvijet l
p j e š č a n o
smilje, te H italicum sin.
Helichrysum aangustifolium - primorsko smilje s
podvrstama
H.
italicum subsp. italicum
i
H.
italicum
subsp. Microphyllum.
Hrvatskoj postoje razna narodna i
s t r u č n a im
ena za
ovu biljku: bilobrada, cmij, cmilje, cargiž, mar:jetica,
zlatnocvita trava, zneljek,sneljek, uzkolisni smilj , bela
brada, sredozemno smilje.
Vrsta
H. arenarium
je prirodno rasprostranjena od toploga
suhog mediteranskog p o d r u č j a preko
i s t o č n e
središnje
Europe do Belgije i Nizozemske. U mediteranskom dijelu
Hrvatske
je
prisutna e š ć e kao ukrasna vrsta, uz samoniklu
vrstu
H.
italicum, koja je od posebnog n a č a j a za u v o đ e n j e
u poljoprivrednu proizvodnju.
To
je
niži grm koji svojim
sitnim c v j e t i ć i m a žute boje i
s p e c f i č n i m
ugodnim,
blago oporim mirisom daje obilježja dalmatinskog krša.
Neizostavna je vrsta kamenjarskih pašnjaka i ostalih
p o d r u č j a hrvatskog priobalja, kao i cijelog Sredozemlja.
Najpoznatije prirodno nalazište
je na Korzici. Samoniklo
raste na krševitom p o d r u č j u siromašnim pjeskovitim tlima
ili na plitkim tlima napuštenih poljoprivrednih površina.
Primorsko smilje H.
italicum)
raste u obliku gmrn visine
30 - 60 cm, dok
p j e š č a n o
smi
lj
e
H. arenarium),
naraste
20 - 40 cm. a razgranatim stabljikama
n a i z m j e n i č n o
su
r a s p o r e đ e n l i s t i
č v r s t e
kutikule koji su s lica zeleni, a
s
n a l i č j a
sivo zeleni, prekriveni sitnim
d l a č i c a m
Donji
l i s t i ć i su pri osnovi skupljeni u rozetu. L i s t i ć i primorskog
smilja su uski i
ši
ljati, dok su na
j e š č a n o m
smilju znatno
širi, izduženi i ravnoga ruba. Deblja kutikula
li
stova i
guste d l a č i na
n a l i č j u
koje štite p u č i u cilju smanjenja
transpiracije svrstavaju smilje u kserofitsko bilje.
a
vrhu
stabljike koja je
a k o đ e r
prekrivena
l a č i c a m a
sitni
v j e t i ć i
skupljeni su u prepoznatljive žute cvati, koje cvatu od
svibnja do kraja srpnja. Cvati zadržavaju svoju žutu boju
nakon cvatnje i sušenja, zbog su u
a n t i č k o j G r č k o j
prozvani „besmrtno
c v i j e ć e
Svaka stabljika završava
cvatovima. Cvjetovi grma su
u j e d n a č e n e
visine, jer su
drške gornjih cvjetova
k r a ć e
a donjih duže. Biljka
je
dvodomna. Muški cvjetovi su neugledni, cjevastog oblika.
Nakon oplodnje cvjetovi brzo sazrijevaju. Plod
je
sitna
roška achenium). Sjeme
je
duguljasto, crno, sitno, a jedan
gram sjemena sadrži 3300 - 3700 zrna. Podzemni izdanak
smilja
je
razgranat, duboko prodire u tlo. Smilje podnosi
temperature i
do
-10°C , no ipak mu odgovara e ć a
k o l i č i n a
s u n č e v o g
z r a č e n
što
o d r e đ u j e
a r o m a t
svojstva.
Primorsko smilje sadrži
r a z l i č i t e m a t i
tvari,
m đ u
55
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 56/84
PLODOVI
kojima su n a j z n a č a j n i j i italdion kariofilen
pinen linalol geraniol nerol.
A r o m a t i č n a
svojstva
o d r e đ u j u primjenu smilja kao i drugih vrsta ljekovitog
i a r o m t i č n o g bilja u farmakološke svrhe k o z m e t i č k o j
industriji i kulinarstvu.
Smilje ima antialergijsko antikoagulantno a n t i s e p t i č k o
diuretsko fungicidno i inftamantomo djelovanje. Koristi se
u
l i j e č e n j u ž e l u č a n i h
i ž u č n i h kamenaca za poticanje rada
jetre i poboljšanje apetita olakšava tegoba dišnih organa
a zbog protuupalnog djelovanja ima primjenu u
e č e n j u
hematoma ožiljaka ekcema infekcija kože i alergijskih
reakcija.
Z a h v a l j u j u ć i
tome što p o t i č e sintezu kolagena primjena
smilja
je z n a č a j n a
i u
k o z n 1 e t i č k o j
industriji. Vrsta H.
italicum se koristi i kao z a č i n a neki
je
zbog arome
nazivaju i curry - biljka mada ne ulazi u sastav mješavine
curry z a č i n a . Dodaje
se
jelima od riže piletini kuhanom
p o v r ć u
juhama i umacima.
Smilje se razmnožava generativno sjemenom i vegetativno
reznicama ili dijeljenjem busena. Za sadnju presadnica
s a đ e n i h u redove na raz
ma
ke 0 6m x 0 3m na po vršini od 1
ha treba posaditi 55000 biljaka. Smilje
je
relativno otporno
na bolesti i štetnike.
Sjeme se sije krajem travnja ili
p o č e t k o m
svibnja na
pripremljeno i plodno tlo. Sjetva se obavlja
u č n o .
Za
lm
2
potrebno
je 0 3
do 0 5 g sjemena. a površini od
lm
2
može
se uzgojiti 300 do 400 presadnica. Posijane biljke n i č u
nakon 15-20 dana.
Smilje se destilira odmah nakon berbe.
E t e r i č n o
ulje
dobiva se dest
il
acijom p o o ć u vodene pare.
a
površini
od jednog ha dobije se 3500-4000 kg suhih odnosno 7000
do 8000 kg svježih cvatova. Prinos
e t e r i č n o
ulja je 8-12
kg/ha.
Od približno 750
kg
smilja u svježem stanju može
se dobiti kilogran1 destilata
e t e r i č n o ulj
a. 1 litra
i č n o
ulja smilja postiže cijenu od 12
00
eura.
Smilje
je
a š t i ć e n a
biljka i potrebno je napraviti zahtjev za
dozvolu za branje i sakup
lj
anje.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 57/84
Piše: Marinko J u r i ć
N
ose boje od 500
g o d i š ć
Marko a r u l i ć
je
napisa
poemu „Molitva suprotiva Turkom". Proštijte
je za se spontit, vidit e t e da je provi sempreverde,
mogla bi se i danas duperat jerbo raznih „turcinih"
ne manko. Nose somo malo boje od 50
g o d i š ć
je
pokojna Kate Gatalica bila odgovorila nikima
na
pitanje da ca bit od njihove skotne koze: „Za
bit- bit za
d o ć - d o ć
za i z l e ć - i z l e ć ma
još
n e ć e "
Tako se, dokle ovo pišen, ni još izlegla naša
novo vlada. A kad
ć e ?
Oto somo drogi Bog zno,
ma još nanka on ne doje sinjola. Ma, kad se i ukože
„bili dim" pitonje
je
koliko podurat otako kilava
kakova po svemu motu bit. Stroh me
je
da
e m o
šuperat i oni rekord Portugala od 11
đ o n .
Oli da ne
postanemo kako susidi Taljonci kojima vlade durodu
kako maškima muži. I da nismo
po
temu u Europu?
Lipo blogo u u ć u našu, govori je niki. Punto, na, ovi
put je fregulu drugacije, nisu
na
daske teatra somo
„Kurta" i „Murta". Arivo je i t r e ć i .
(Da
je
sad doba „Kviskoteke" siguro bidu ucinili „igru
asocijacije" sa pojmovima „Madison-Kwai-Jure R a d i ć
Sušec", je tako?) E oti t r e ć i kroji
g a ć e
onoj dvojici
(Makor se
ne
bi reklo da
je
od otega zanota, svi hmutodu
kako splavutina na bote od mmivega mora.) Odovna vej ne
štijen foje, televiziju nimon vele vrimena gledot, a voje
još
i manje, ma isto, i da
n e ć u
informacjuni dohodidu, jerbo
lavuron na tako misto. Zato bi se usudi da ca vrime gre
napreda nožice su sve tupje, štompi su se izmišali, a
ša
lturi
pomalo štufi. Nedoj Bože somo da se
do
kraja ingropaju
u one metre od metra i po oli krivo sašiju botune Vajo
nami dizdarovski, manje priko modre, a v e ć e priko divje
rike bolesnih ambicjuni i
t a š č i n e
bez
p o k r i ć a do
daržave
zdrave ekonomije, provde sa debelon cornom fašon priko
ociju,
sa
kuntentirna judima ca ne bižidu vonka za ostat
živi i normalni, kulturon
na
koju se
v e ć e
trati nego na puste
agencije koje ne cinidu propja ništa, a ne zno ni
se
nanka
broja ni imena .. i
još
bi toliko tega bilo juto potriba.
Za
oti
vijoj nisu adati debuli pontoni, nego pjutošto štabili i joki
piluni i debeli fildeferi. Govori se da noda umire zodnja.
Ako
je
naša još maricu duhata, ni non druge nego molit da
se rekupero i reforco. Kad smo na molitve, evo jedna ca
me
je
mati naucila kad son bi moli: „Dobro jutro, Gospe
drogo koja ste lipi cvit rodila, nebo i zemju prosvitlila
Prosvilte, Gospe, pamet našu da vidimo slavu vašu, po sve
vike vikov. Amen." Ca von se pari, da je ovo priporucit
svima narni duperat i od sarca, sa pomnjon izgovorat ove
rici? Pogotovo našima
o l i t i č a r i m a
od onih
ca
su izabereni
na live] gradovih i
o p ć i n i h
do onih u Sabor, pok daje
do premijera i prešidenta ol daržave. Neka ni dobri Bog
zagovoron Gospe prosvitli pamet kako sunce nebesko
da u niko doba fermomo hodit šoto i pocnemo gledot
pudozgora. 01 ni vrime da se oto poene
d o g o đ a t ?
Do kad
ć e m o cinit ešperimente, petovat po metru partijih (reka
bi moj Godino da su svi isti ) jude na mista
di
se krojidu
zokoni i vodidu posli ol daržave, a ne po metru kapacitodi
za ote funcjuni? E, da našima p o l i t i č a r i m a nisu ambicjuni
v e ć e od
pot
encjuni, da ni t a š č i n a ne zaslipi oci i ne blokoje
možjone, di bi non bi kroj? Za sad srno somo daleko od
dobrega pocetka. (Morko
M a r u l i ć a
iz Splita se pito: „Ako s
nami stati budeš, Gospodine,
h o ć e
se odarvati narod ki sad
gine?"
je
se mi kojiput oto isto zapitomo?)
7
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 58/84
KRUVENic
i i i i i i i i i t i SPIZ i i i i i i i i t i i
Epeta jo po svoju A bi son
se
dobota zakle da n e ć u diplit
obo onemu ca nos svih muci, nego napisat cagodera ca
bi bilo lipo blagovat. (Ovo „dobota" me malo spasije,
je
tako?)
Ovo g o d i š ć e su
se
masline movile puno boje nego Ioni, ma
u ovi momenat su judi v e ć e - m a n j e svudera dospili bronje.
Ko imo
v e ć e
stablih a ne vele mk, temu se i oteglo prilicno
đ o n . A u poje vajo cagodera i blagovat, u niko doba poene
štumak opominjot da je vrime i da zubi lavuraju, a
ne so mo
ruke i parsti. Svi volidu peceno na žeravu oli na špicu,
ma
ne
moreš uvik oto jist, dodije da
je
i nojboje meso i
nojfriškija riba pok tuko prominit pašt. P a r i ć a t doma i u
poje jist hlodno oli poteplit ako otako pito. Storo je užonca
odnit zeje od vecer pri, sa tin kojugodera slonu sardelu,
joja u tvardo i bokun sira, posli rukovet suhih smokov i
omendulih. Ni potriba ni tavajolih ni provih pjatih, dobre
su i
g a ć e
za ruke otarit, pjati od late oli feta kruha. Ono ca
se ne srni zaboravit je vino i voda, a kako i koliko ko
bevandat, na voju mu je. Drugi đ o n bi se moglo i ovo ca
slidi.
M ~ n i š t r ~
5 ~ t u n j e v i n C J ~ ,
? ~ ? r i k C J ~
~ ž C J C J ~
M
aništm (boje da j e krotka la
šnj
e je izmišat i vadit
za razdilit) skuhot u slonu vodu pok ohlodit i kad
se do
b
ro
ocidi, iskrenit u t e ć u ili terinu adatu za nosit u
poje, dobro
je
žuntat koju žlicu maslinovega uja da se
ne
zalipi. U drugu
t e ć u
na maslinovo uj e šufigovat PORILUK
isicen na fetice, malo posli žuntat PAPRIKE na kvadrete
oli dugarele (ako su na ruku raznih kolu
rihjo
š i boje) i kad
samre a ne omekne
p r e v e ć ,
izgosit, posut SOL i
PA
POR i
molat da se ostine pok butat na maništm. Otvorit škatule
TUNJEVINE, jednu molu
po
coviku, ocidit dil uja i
ucinit u sitnije. Sad gre FAŽOL, more iz škatule ako ga niste
na vrime pomocili i iskuholi. Dvo-tri špiga LUKA ismecit i
i s i ć usitno, par žlicih KAPARIH, obilato PETRUSIMULA,
malo MARAVINCA, rukovet MASLINIH (iz boce
ako nimote
s r i ć u
za ucinjene
d o m o ć e
a još boje iz
p e ć i
od kruha).
Sve
lipo izmišat sa maništron i verduron, ulit
još uja po potribi, svakako malo KVASINE oli šuga od
LIMUNA a dobro
je
i koju žlicu MAJONEZE, za gušt i
da sve boje poveže. Na pjat svak sebi more žuntat tvordo
JOJE u b o k u n i ć e zamažinat papra, oli z a ž e š ć i t na drugi
nocin. Spomenili smo da se u poje onjitanto pece. Kako se
uvik obilato vazme, sa svon friškon arjon i bojin apetiton
ol lavura malo kad da ne zavanco. Sa fregulu truda i bokun
voje more se oto, je ribaje meso, voltat u ništo novo.
c enCJ ftt e
J
z tt vurtt ntt 5 ~
K
ad se dojde doma nojboje
je
odma stavit retaje od
pecenega MESA iz gradikulih na savur, kako ga vej
cinite. Kako ste u mot, pri nego se ohlodite, operte PATATE
i sa koron hi stavte lešat, atento da
se
ne raspadedu, ocidte
i molojte neka se i one ohlodidu. Dokle se one kuhodu,
vazmite dvi glavice LUKA, operte i nožen osicte varhine
špigih, a da glavica ostane intatua. Ma, ako su se špigi
razdvojili, fala Bogu, ostavte hi tako. Stavit na bokun korte
od aluminija, malo nakapot maslinovega UJA,
zamotati
stavit u špaher na
175
grodihjednu pol ure. Otvorte paketin
i sa pomnjon k u ć a r i n o m iskavojte luk oli špige somo
štmkojte u jednu p i ć o n u . Ismecte perunom, žuntojte još
kapju uja i pokrijte. Ustante
se
sutradon malo pri i dofinijte
salotu. Patatima izgulte kom i isfetojte hi, meso izvadte iz
savura i ucinte u bokune od zalogoja i stavte u terinu. Ako
vonje bila KAPULA u savur morete duperat nju.
Ako
ne,
vazmite jednu oli dvi friške carvene i ucinte u mezolune,
pok istreste na meso i patate, žuntojte oni pire od pecenega
luka, žlicu-dvi SENFA,
l i š ć e
od dvi grancice TIMIJANA,
ocidte a ž e t i ć KUKURUZA, dvo
š ć o p a
debelega SELENA
na fetice, nikoliko žlicih šuga od savura i sve lipo izmišojte.
Taštojte, jutine von siguro
n e ć e
falit, a uvik mrete žuntat
šuga oli kapju friške KVASINE (kukuruz je radi kolura i
kontrapizjutini), UJA isto ako pito, SOL i friški PAPOR se
kapidu somi po sebi. Ako vos dojde v e ć e nego ste r a č u n a l i ,
stvor sposit bokun SIRA na kvadrete umišon u sve oto,
dobro
se
jubi sa ovin gore. Sa comom
o ž e š ć o n
bevondom
da se i ne govori.
Pitat kogodera barž, caje sa pecenom ribon ca zavanco?
Nojboje
bije
bilo ocistit od dracih dokle
je
još mlokajerbo
je
tako lašnje. Uvecer se more zacinit sa malo uja, kaparih
ili škalonje iz kvasine sa perunom divjega zeja lešo oli
sirovega ako
je
mlodo. A morete
se
i zaigrat ako von nisu
pale force dokle parsti tomedu kako da su mijori mrovih
8
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 59/84
KRUVENic
t t t t t t t t t t t SPIZ t t t t t t t t t t t
ispod kože. Riba more bit svaka, molo i vela, kako se trefi.
Meni su
se
jedonput tako trefile tri fete pecenega gofa i palo
mi je na pamet ucinit pol pete.
p trete ~
rec ene1 1 f
te od GOFA ocistit od kože i dracih i nožen ucinit
usitno. Par
PATATIH
još teplih od kuhonja, ocistit
od kore i dobro ispeštat, voluma neka je malo manje od
voluma ribe. Moli vož SLANUTKA, barž i ne bude potriba
cili, ocidit i ismecit perunom. Dvo špiga LUKA i s i ć sa pol
maceta PETRUSIMULA (more i VLASAC ako ga je na
ruku) pok izmišat sa ribom, pata ima i slanutkom, žuntat
SOL, friški PAPOR, jedno JOJE ižbatit i sve izmišat,
dodat malo izgratonega suhega KRUHA ako je propja
p r e v e ć meko. Informat polpete i frigot na o b i č n o UJE oli
pomazot maslinovin i
p e ć
u špaher na kortu od pecenja,
a ne bi bilo sramotno nanka p o p e ć na žeravu. Na bilo
koji nocin dofiniveno, nikako ne presušit. Ovo lipo prati
kojigodera šug, tepli oli hlodni. Ovi put izabiren hlodni,
jedna vorst majoneze, popularan u Francusku i Španjolsku,
ereditod od storih F
n i č a n i h , noj e ć e
poznot kako aioli. U
mortor stavte FILETE od dvi slone sardele oli m i n ć u n a
3-4 oli
v e ć e
o c i š ć e n i h špigih LUKA i tucte dokle se ne
ucini paštela. (Filete morete i ne duperat ma onda na luk
gre krupna SOL.) Sad žuntovat ŽUMONCA od joj,
t u ć i
pomalo ulivat maslinovo UJE. Kad se zagusti, žuntat malo
štrukonega LIMUNA. Kogodera voli i malo KAPARIH
usitno i malo MARAVINCA. Kako
je
da je, guštožo
je
i
pito studeno bilo. Francuzi volidu uz aioli prižentat i lešo
verduru (karota, kaul, tikvice i drugo) isicenu na š ć a p i ć e ,
pok zoc ne provote i vi?
Sve se vartimo okolo maslinih i uja. U storo doba bi se
užalo provat friško uje za isfrigot pašurate. Ako vonje oto
vela fatum, ucinte pecipale i cagodera sa bonde za boje
kumpanjat.
p p = ~ ~ s ~ ~ : u od
vrimena
kad
se i
kruh
poce
p e ć
tako da ne moremo govorit o riceti za njih. Koliko
raznih tistih za kruh, toliko i pecipalih. (Ako ć e t e hi kontat
za slatko, u tisto žuntojte
e ć e
cukara oli meda, ako
ć e d u
se
blagovat sa slonima delicijima onda sladora somo fregulicu
da
se
boje ucini k v a s i ć . Jedino
se
za razliku od kruha ne
pecedu nego frigodu na niku m a s n o ć u . Za ovu priliku neka
oto bude maslinovo uje.
Dunkve, kad je tisto iskislo jušto onako kako Bog
zapovido, ucinte manje balote, pripeštojte lazanjoron i
frigojte. Za ovu priliku neka budedu naslatko sa šugon od
suhih smokov: rukovet suhih SMOKOV ucinte u
b o k u n i ć e
i prilijte sa pol žmula vrilega PROŠEKA da upijedu njegov
gušt. Ocidte pok petojte na malo MASLA na pašuru di se
se
vej zavartili i zafrigoli
b o k u n i ć i
OMENDULIH. Kad je
samorlo, ulit kapju lipe TRAVARICE i
u ž e ć ,
pok izgosit
sa malo onega prošeka. Neka buto glogoj zacinjeno sa
maricu KANELE, samlivenega KARDAMONA, žlicon
MEDA i na varhin
š ć i k a d e n t a
friškega PAPRA. Kad malo
pokuho, a šug postane g u š ć i , prilit priko pecipalih i guštat
sa
b i ć e r i n o m
prošeka sa bonde. I kako smo ono bili rekli?
Ništa bez Božjega blagoslova, je tako? Kad se beredu
masline, teta Marija užo
v e ć e
putih
r e ć :
„Našin trudon, a
Božjin blagoslovon, nikad manje a
e ć e
ako Bog do "
Prove rici vire i lipa užonca. A po našoj užonci non svima
želin uza sve ono lipo i juski za blojdon svetega porojenja
Gospodinovega: „Zdravi i veseli bili, lipo jili i pametno
pili "
59
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 60/84
P ROLE
balun, na š ć i n k e na š ć v o t e ili na goredole. Baš je bi zaništa.
Sumo je puno jil. Tu
mu
se je vidilo po štumku,
još
je bil dite, a
imo je veliki pancun. Kako je un puno ji , a mati primala molu
p o m u ć ona bi, kal bi bilo ponestalo šoldih, išla bi na
o p ć i n u
i
J
oš malo po ć e d u dica hodit u
š
ulu brez librih i sve c a ć e d u rekla nji da ako nju ne dodu koji dinar da nji ostavit Enota po
nosit sa sobon u škulu b i ć e lapto . Barenko tako govori ovi neka se oni
sa
njin ranjaju kako znaju. Tako je svaki put cinila i
naš ministar za škule. svaki
put bi
cagor dobila.
To
je
malo teško za povirovot,
jer
danas dica na škina nosidu Kal vej govorimo obo škuli, vajalo bi r e ć i tu ca mi se dogodilo
procak od desetak kilih piza. Jalna
su
ta naša dica, sva iskrivjena kal son bil u
t r e ć u
klasu. Tmo son okolo osan, devet
g o d i š ć .
Vej
pol tin pizon po njin digor i roditeji nose oni teški procak do smo imali nike libre i
l i b r i ć e
A imali smo i jelnu i t a n k u Ota
škule.
č i t a n k a
se zva la „ Zrno znanja". Na drugu
t r a ~ i c u
ono cin voltoš
Kal son jo hodi škulu, ni t bilo tako. Puno malo librih smo koricu, pi salo j e velikima carnjenima slovima: „Rusija
je
imali, a u parvi azred smo lfodili sajelnun plocun, onako kako je a
mi
smo maleni
p i l i ć i .
Sal
jo
oIma zamislin jelnu kvošku kako
ona na zid u škulu, sumo puno manjun, onako veliko kako jedon gre, a iza nje desetak p i l i ć i h . Ona kvoška, ono je Rusija, to
je
malo
v e ć i
l i b r i ć . Tmali smo i komad krede a za
plocuje na
bokun dobro, ma koji su p i l i ć i , to jo u tu vrime nison znol. Ovo sve je
konopa bila vezonajelna spužva za brisat plocu. Spužvu ni imo bilo u onu vrime kal su po svim zidima po k u ć i m a
na
komišku
svak, sumo ona malo boje
s t o j e ć o
dica, a
jo
nison
bi
jedon
ol
rivu bile nacI ane velike glove Staljina, Lenjina i Marksa, a ispol
njih. Bila
su
to lipo vrimena. Ni bilo debelih librih ni J i b r i ć i h ,
ca
tega pisalo „Zivio drug Staljin". A digod bi bilo pisalo i „Josip
smo posli zva li teke, a još posli su se zvale bilježnice. Ni bilo ni
r i o n o
v i ć . Druga Titota se u to vrime ni puno spominjalo;
lopiših, ni gumicih, a da ne govorin
0
lopišima u boji, oštri lima, njegovu vrime je dušlo malo posli.
a pogotovu ni bilo u onu vrime redalicih, trokutih, škatulih za Te parole po zidima su mi uvik dovale muke. Jedonput son
]opiše, kako ni puno drugih stvorih
ca
ova dica danas imaju. A išal u fabriku olnit burba Jakomotu obid
ca
ga je iskuhala nona
malo posli, ca ova današnjo dica ne mogu ni zamislit, imali smo Jerolima, kal ono na zid fabrike piše „S lijedimo Stahanova". M
uj
i emilo i daržalo za pero. Kal vej nismo imali crnila, napravili brate, pogledoj ti to. 01 te dvi rici, ni jednu nison znol ca o ć e
bi smo ga ol lopiša
ol
tinte, tintolapiša. Tako vrimena, kal non je Nismo mi u Komižu „slijedili" nikoga, mi bismo bili hodili
bilo puno lipo, nisu puno durala. za njim, pok zatu jo nison nikal cu za tu ric. A ono „Stahanova",
Ono smo posli nega nam o rata puno lešto poceli primat
o m u ć
o Bože sacuvoj, to mi
je
bilo kuda da
je
na kineski. Puno posli son
Amerike. Nojpri je dušla muka za kruh, po trumanovajaja, mliko cul da je Stahanov bi udarnik u Rusiji, kako ca je u nos posli bi
u prohu, kornebif, a posli
još
i stvori za škulu. Alija
S i r o t a n o v i ć .
Zaboravi I son
v r e ć i
tu da kal smo bili pol Taljonima, da smo tal U ono „Zrno znanja" bilo
je
jedno štivo koje mi
je
dolo puno
isto hodili u škulu, i to sve dokle ni bilo zapovidjeno da e m o ucit muke. Muci I son se sa naslovon tega štiva puno vrimena, a onda
sumo taljonski jazik, a ne naš. U tu
šk
ulu jo son hodi I sumo dvo son odluci pitat mater. Gledo ona, štije ga,
ma
ni ni ona kapila
dona, jerbo mi je mati zabranila da gren. jo son je poslušol, po u cemu je stvor. A ona je hodila u škule, finila je citiri klase,
danas neznon taljonski. A voli I bi
ga
znat.
ma
da je puno tega zobila. A naslov je bil ovaki: „Muhe,
A ni mi dola ni da gren u nike balile. Tako
se tu
govorilo, da su bacili i mali Miša". Sal se
vi
cudite
ca
tu
jo
nisol kapi
I
Znon
to balile. Svakako da
jo
ništa
o
tega nison razumi ,
ca
su tu te ca su muhe (tega je bilo koliko h o ć e i jedva je bilo is njima
balile i ca tu h o ć e A bilo mi je žol ca i jo nison tamo hodil i z o ć na kroj; ni onda bilo ovih sprej ova kako danas, po smo zatu
kako i niko drugo dica, jerbo mi se je parilo da ta dica ca su bila imali muškadur). Prema temu, znon ca
su
muhe. Ona drugo ric,
obucena u te bali le, da su oni imali co
jist
i co
o b u ć
ca su nji „bacili" i to kapin, ili mislin da kapin. To
je
ono kal ti niko stvor
dovali Taljoni.
Mi
smo doma imali pulente i fažula dobota svaki ni vej potriba po
je
hitiš u
m e ć e
ili niz ponistru. A bome kapin i
don. ono „mali Miša". Ma, kal sve zajedno proštijen, ništo mi zasmeto
Ovi Taljoni i nisu bili puno grubi
sa
non dicun. Krali
su
kako Jo se do tal u svojemu životu
ni
son maka iz Komiže i prema temu
svako vojska, volili su grožje, po kal bi bili jili zelenu grožje, nison imo prilike cut drugi svit kako govoridu. Jo son misli da
bili bidu dobili sidu. A i sve drugu
ca
se je moglo
n o ć ,
sve bidu kako smo bili svi ujelnu daržavu, da razumit svakega covika
bili požorli. Komižoni jih nisu puno volili, ma
mi
se pari da su koji vode živi. A
li
, ni tako. Oto poslušajte one Zagorce;
jo
jih ono
nike ženske bile malo drugacije. Vidi son poslij elnu ili dvi mlaje na televiziju, kal su bile nike njihove serije, jo jih ni vroga nison
ženske brez vlosih, obrijana glova, jerbo da su hodili sa, kako se kapil. A da ne govorin obo drugemu svitu, r
ec
imo Bosancima
to govorilo, da su hodili sa okupatoron. Ma ne sumo da su hodili ili Srbima, Makedoncima. Oto vidite, a da son znol ca ona ric
nego su i spoli sa tin okupatoron. A jelna je rodila i s
in
a, Enota, „bacili"
r e ć
na srpski, onda mi oni gore naslov o onega
Ta ljona. Oti Eno bi je malo, kako bismo rekli, malo zavazet je štiva nebi bil ništa težak. Ono „bacili" to su von nike mole beštije
bi .
Ni
baš bi ono kako Bog zapovido. Uni njegova mati su posli kojih je puno po i špo
rk
ici i ol kojih se razbo
lim
o, po
rata živi li ol p o m o ć i ol daržav
e.
A tu
ni
bilo bogznoseco. Eno je imomo fibru. Mi vode za
tu ri
c recemo „bakcili". A d
aje
nas lov
bi
bokun ol diteta. Veliko glova, široko ramena, debele noge, i bil „Muhe, bakcili i mah Mi ša"
eto
bi lako razumi
"ikal ga i'i mogal vidit da " kupo " drugo" di' ·
da
igru
„
60
'
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 61/84
Piše: Slavko
K o v a č i ć
. . . adala se nedavno mlada hvarska majka
dok je svoje
n o v o r o đ e n č e
u d j e č j i m kolicima
vozila betoniziranom hvarskom šetnicom oko
punte
o v a č
S obzirom
d
ona nije jedina
žrtva betonskog dijela šetališta
n
zapadu grada
Hvara, financiranog javnim novcem poreznih
obveznika, to zaslužuje pozornost javnosti
i
nadležnih.
o smatram da problem ipak valja promotriti u
svijetlu radosne vijesti: naime, u
m e đ u v r e m e n u je
s druge strane, od gradske luke, krenula rekonstrukcija
istog šetališta koja, za razliku od ovog betonskog dijela,
pokazuje kako treba raditi. Ako se po jutru poznaje dan,
rekonstrukcija koja je krenula od Rotondole prema zapadu
zaslužuje sve pohvale, za razliku od betonskog dijela
šetališta od Podstina prema istoku koji opravdano zaslužuje
sve pokude.
U nadi da pohvale onog što valja n e ć e u r e ć i daljnju
izvedbu, s r a d o š ć u se može primijetiti kako
je
novi
koncept rekonstrukcije šetališta od gradske luke prema
Amfori potpuno p o g o đ e n i p r i l a g o đ e n visoko vrijednom
6
ambijentu - od izbora materijala do izvedbe visoke klase.
Dobro izabrani kamen i dosadašnja kvalitetna i profinjena
izvedba vidno, ali diskretno i bez agresije, zrcale ljepotom
O d i š u ć i toliko potrebnom
s u p t i l n o š ć u
dodaju vrijednost
plemenitom krajobrazu, u što se uklapa i izbor i izvedba
klupa. Ravna, kontinuirana i lijepa kamena površina
šetnice
p o v e ć a v a
ambijentalnu ugodu, odiše šannom i
mediteranskimštihom te nas nagovara da produžimo šetnju.
Dakle, za sada se mogu uputiti sve pohvale, uz nadu i
uzdanje
d
se jednako dobro nastaviti, te u doglednom
vremenu izvesti do
kraja. Do kraja
z n a č i
do krajnje t o č k e
šetališta na zapadu, do uvale Podstine, te n isti n a č i n na
istoku oko
F r a n j e v a č k o g
samostana i Macela do žala u
Križnoj luci. Time se zaokružuje jedna organska, prirodna
šetališna u r b a n i s t i č k a cjelina. To bi ujedno bio i najbolji
n a č i n da se ispravi pogreška u č i n j e n a betonizacijom
zapadnog dijela šetališta u predjelu Majerovica, o
č e m u
sam usmeno upozoravao nadležne prije p o č e t k a te kobne
rekonstrukcije i detaljnije elaborirao po njenom svršetku
vidi Kruvenica br. 20, travanj 2012. g.).
Tu se treba vratiti naslovnoj jadikovci hvarske majke ali
i brojnih drugih g r a đ a n a i turista koji se žale i negoduju).
Ovdje se ne možemo baviti č i t a v i m nizom negativnosti
od estetskih i ambijentalnih do ekoloških) koje je donijela
spomenuta betonizacija šetnice o tome više u gore
spomenutom tekstuu Kruvenici), ali treba obratitipozornost
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 62/84
KRUVENic
VOX POPUL
SLIKA 1
barem na one funkcionalne probleme koji svakodnevno
p o g a đ a j u r a z l i č i t e ljude
u p u ć e n e
na to šetalište - od majki
s djecom, starijih osoba, rekreativaca do g r a đ a n a kojima
je to put
do
k u ć e . S obzirom da
je
prošlo
v e ć
nekoliko
godina od promašenog betonskog zahvata, nezadovoljstvo
g r a đ a n a
bez sumnje
je
osnovano i utemeljeno na
višegodišnjem iskustvu. U praksi su
p o t v r đ e n i
i bjelodani
neki funkcionalni promašaji i problemi na tom dijelu
šetališta, a s malo dobre volje i respekta prema poreznim
obveznicima č i j i m je novcima to financirano, stvari
se
brzo mogu makar funkcionalno poboljšati. Barem dok se
nova, plemenita i lijepa kamena šetnica koja
je
krenula od
gradske luke ne završi u svom punom opsegu, u k l j u č u j u ć i
i trenutni betonski poluproizvod na zapadu. Posve derutni
ostatak šetališta od Majerovice prema Bonju, koji vapi za
rekonstrukcijom, ne treba ni spominjati.
U tihom i poluglasnom negodovanju g r a đ a n a spominje
se
nekoliko
k l j u č n i h
zamjerki i disfunkcionalnosti
betoniziranog dijela šetališta, koje bi se lako dalo popraviti
do dolaska kamene ljepotice:
SLIKA
1
i lA) Nepotrebni kanali kojima
je
izbrazdan
beton na šetnici izazivaju neugodu i nesigurnost pri
hodanju. Zbog svoje predimenzioniranosti, prevelike širine
i dubine tih kanala u odnosu na ljudsko, posebice d j e č j e
stopalo, predstavljaju stalnu opasnost od
u g a n u ć a
noge i
zapinjanja. Uz to što su neugodni i opasni za iskretanje
zgloba, izrazito su neugodni i za vožnju d j e č j i h kolica,
rolanje i vožnju bicikla. Osim drmusanja i zanošenja,
izazivaju neugodnu i iritantnu diskontinuiranu buku
i n a č e
najgori oblik buke) i lupanje, što posebno
u t j e č e
na djecu
u kolicima, kojima, kako je to primijetila u o č a j u mlada
6
SLIKA l
hvarska majka, u tim trenucima "puca glava". Još je gore
ako ste zbog neshvatljivo sužene staze p r i n u đ e n i skrenuti
kolicima na šuplji betonski o p l o č n i k , to je onda doslovno
kraj puta, off-road avantura A rješenje je jednostavno,
kanale ispuniti materijalom
do
razine g a z e ć e površine.
SLIKA 2 Šetnica je velikim dijelom nepotrebno sužena na
mjestima gdje
je
to neprirodno, tako da
je
ponegdje č a k i
preko 50% raspoložive površine šetnice neupotrebljivo za
hodanje. Naime, postavljanjem nefunkcionalnog šupljeg
betonskog o p l o č n i k a koji nije namijenjen za hodanje
nego i n a č e služi za parkinge, aktivna površina šetnice
namijenjena hodanju je prepolovljena, dok ova druga
polovica, prekrivena šupljim betonskim
o p l o č n i k o m ,
nije
u stanju služiti svojoj svrsi nego skupljanju s m e ć a i rastu
korova. Tako upropaštena i nefunkcionalna površina je
tolikih dimenzija da se na njoj doslovno može parkirati
automobil, dok se na drugoj aktivnoj strani, n a r o č i t o ljeti,
ljudi gužvaju h o d a j u ć i zbijeni na preostaloj polovici.
Rješenje je opet jednostavno, ove površine sa šupljim
o p l o č n i k o m
ispuniti betonom u skladu s ostalom površinom
(kao što
je
č i n j e n o
sa širim zonama na punti
K o v a č a .
SLIKA 3 Neke klupe, na najljepšim i najreprezentativnijim
mjestima, koje su nekad bile smještene uz mb, uza
reprezentativni kameni zid, sada su odgurane prema sredini
šetnice, a iza l e đ a im je postavljena besmislena "zelena"
površina s kaktusima. Time je, opet, nesuvislo sužena
aktivna površina šetnice namijenjena hodanju,
š e t a č i
su
nepotrebno i neprirodno stisnuti, što posebno t r a g i k o m i č n o
izgleda ljeti. S obzirom da su postavljene klupe bez
naslona, pretpostavlja se da su namijenjene fakirima, koji
bi se eventualno naslanjali na kaktuse iza svojih e đ a , kada
ovi malo porastu. Nitko, naime, još nije došao
do
ikakvog
racionalnogobjašnjenjazaovakvo nevjerojatno, iracionalno
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 63/84
KRUVENic
VOX
POPUL
SLIKA 2
i disfunkcionalno rješenje prostora. Ali,
g r a đ a n i m a
ionako
nije bitno objašnjenje nego normalno u r e đ e n j e . A to je ,
kao što znamo, jednostavno: montirati klupe s naslonom i
pomaknuti ih uza kameni zid, gdje su nekad i stajale.
SLIKA 4) Veliki dio nekada lijepe mediteranske zelene
površine na punti K o v a č nakon što
je
pri betonizaciji
uništen, ostavljen
je
tako zapušten i zasut šuderom. Ljudi
se
pitaju koliko treba
p r o ć i
godina
d
se pokupi šuder,
možda pospe malo zemlje te posadi koje drvo i nešto
mediteranskog bilja?
5 Pojedine betonske plohe toliko su z a g l a đ e n e da su vrlo
klizave kada su mokre, što
je još
jedna opasnost, posebice
kada se hoda bos ili u jednostavnijoj o b u ć i . Uz saniranje
gore spomenutih kanala, ovo bi valjalo samo malo
ohrapaviti i tako riješiti i taj problem, opet brzo i lako.
Pred
g r a đ a n i m a
i turistima trenutno su dvije slike, dvije
strane, dvije izvedbe jednog te istog hvarskog šetališta.
Jedna funkcionalna, lijepa, poletna, prekrasna, kakva
l'fm
se samo
po
željeti može, koja posjetitelju p o b m 1 1 l j e ~ ~ ~
zadovoljstvo , životnu radost, ponos i poštovanje. Druga
tužna, ružna, o t u đ e n a i disfunkcionalna betonska, koja
u svojoj grotesknosti odbacuje vlastiti prostor . kojim
raspolaže, ne u s p i j e v a j u ć i u cijelosti č a k ni t e h n l č k i
zadovoljiti svrhu svoga postojanja: lagani hod ili vožnju
j e č j i h kolica radi odmora i zabave. I jedna. 1 drug1
1
koštaju porezne obveznike, ali ova što djeci puQa: glavu
1
,
nemjerljivo je skuplja jer nije vrijedna, a '
Nezadovoljstvo g r a đ a n a koji su to
vlastitoj koži i na glavama svojih b
Stoga, u o č e k i v a n j u sretnog is
hvarske šetnice u k a m e
preko
n o ć i ,
valjalo
popraviti može.
SLIKA 3
SLIKA 4
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 64/84
KRlNENICA
VOX
POPULI
KOLIKO CIJENIMO
SVOJE ZASLUŽNE
G R Đ N E
Piše: Duško o v a č i ć
„
i uši su ljudima zli svjedoci ako imaju
barbarske duše . Heraklit
(fr. 107.)
V
C
esto možemo
č u t i
a i sami katkad
kažemo - demokracija je procedura Ova,
jedna od dvije bitne odrednice demokracije
(Tocquelville
, u č e s t a l o m
uporabom postala
je puka fraza, a
da
pritom mnogi i ne znaju
z n a č e n j e
iskazane determinante.
S
a ž i m a j u ć i
prigodna ovaj slojevit sadržaj, možemo r e ć i
da je bremenita p o l i t i č k o svjetsko-povijesno iskustvo
obilježena autoritarnim režimima svih vrsta (od a n t i č k i h
vremena
do
suvremenosti) imjedrilo demokraciju kao
p o l i t i č k i poredak
o d r e đ e n
vladavinom naroda preko
institucija i procedura. U tom kontekstu,
n a j k r a ć e
r e č e n o
demokratska procedura je nastojanje da se propišu
demokratska pravila konstituiranja sustava i postupanja
u svim segmentima odnosa, tako „da u istim s l u č a j e v i m a
imamo isti rezultat".
Propisanim, demokratski usuglašenim procedurama,
nastoji se i z b j e ć i subjektivne interpretacije svih vrsta - od
državne razine, sudbene, lokalne ... koje su kroz povijest
rezultirale p o l i t i č k i m i z o p a č e n o s t i m na štetu pojedinca,
njegove egzistencije, njegovih temeljnih ljudskih prava
i sloboda. Dakako, demokratizacija društva je proces.
U o č e n i propusti se ispravljaju, n e d o r e č e n i zakoni se
dopunjuju, pogrešni mijenjaju .. procedure se usavršavaju.
Može se slobodno
r e ć i
što savršenija procedura, to manje
nesporazuma i sukoba.
Koliko, pak, nedefiniranost postupaka i procesa, koja
otvara m o g u ć n o s t subjektivnoj interpretaciji može biti
pogubna i groteskna, možemo se svakodnevno o s v j e d o č i t i
u raznovrsnim sferama.
V
ast
m st
a koliko naslovljenu temu smatrali sporednim
rukavcem demokratske delte, z n a č a j i univerzalnost
procedura koje reguliraju i ovo
o d r u č j e ostaje isti.
Svako demokratski ustrojena i kulturno društvo vrednuje
rad i doprinos pojedinaca i skupina koji doprinosi boljitku
sredine u kojoj žive i dj eluju. Ovaj odnos svojevrsni je
vrijednosni lakmus društvene zajednice, j er na poseban
n a č i n legitimira i aksiolog ijski sustav sredine.
Stoga, predstavnici g r a đ a n a u Gradskom
v i j e ć u
moraju s
posebnom o d g o v o r n o š ć pristupati ovoj problematic
i.
No,
v e ć
prvi pogled na Odluku o javnim prim anj ima grada
Hvara (u daljnjem tekstu Odluka r a z o č a r a v a j je . Ništa
bolji dojam n e ć e ostaviti ni sadržaja, pa se
odmah možemo zapita
ti
- kakva li je tek provedba ovako
traljave i zapuštene procedure? Naime, Odluka j e donesena
davne 1993. i do danas se nije mijenjala (izm ijenj en j e
2009. samo rok podnošen
ja
pr
ij
edloga) . U protekle
23
godine Odluka nije niti prepisana u t l j i form u,
se
njen n e č i t l j i v preslik, pored l i h primjed
bi,
svake
godine ponovno u gradskoj „v ižjoli".
Da Odluku nitko ne a ponajmanj e oni k
oj
i je provode,
razvidna je bilo i na sjednici GV Nj ena zapuštenost vidlj
iv
a
je po više osnova, pa se č a k i
n
e p o s
o j e ć e
Poglavarstvo
navodi kao
m o g u
a g a č Č j e da ovakva Odluk
a,
proceduralno
o r e č e
zasta
rj
ela i neprihvatljive forme
nije bila izazov nadležnoj osobi u pravnoj službi Grada
da izradi prijedlog nove odluke i predloži j e Gradskom
v i j e ć u za raspravu i usvajanje. Pogotovo kad se
ma
da je
broj zaposlenika u Gradu u prethodnom mandatu gotovo
u d v o s t r u č e n . Još je gotovo nevjerojatn
o,
da se
6
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 65/84
KRlNENic
VOX
POPUL
nagradom v r i j e đ a n a g r a đ e n o g Naime, za osobnu nagradu
Grada Hvara p r e d v i đ e n
je
n o v č a n i
iznos od 5000 kn, a
nagrada za životno djelo honorira se s nula kuna
Um
đ u v r e m enu, od donošenja Odluke gradski
je r o r a č u n
narastao dvanaest puta (od 2,5 na 3 milijuna kuna),
sredstva reprezentacije dvadeset puta (od 3 na 600
t i s u ć a
kuna), a n o v č a n i iznos nagrade ostao je isti. Ali, r e ć i ć e t e
nagrada
je
a s t Naravno, no, nije li a s t i obnašati funkciju
predsjednika gradskog
v i j e ć a
i
d o g r a d o n a č e l n i k a ,
pa su
ipak u mandatu prethodnog
g r a d o n a č e l n i k a
za te č a s n e
funkcije uvedeni paušali koji godišnje iznose 40.000,
odnosno 60.000 kn? S druge strane, osobno sam,
b n a š a j u ć i
funkciju predsjednika GV i d o g r a d o n a č e l n i k a
tek
uz
v i j e ć n i č k u
naknadu, uštedio gradskom p r o r a č u n u u dva
mandata 400.000 kn. Molim lijepo, nek se
zna
A
č a s n i m
glazbenicima, za dva sata tamburanja, i s p l a ć u j e se masni
honorar u stotinama t i s u ć a kuna ..
Č a s n i m
odvjetnicima
isplatit se milijunski iznosi, a
p o l i t i č k e
odluke č a s n i h
g r a d o n a č e l n i k a koštaju Grad na stotine milijuna kuna
Novac
se
rasipa na sve strane Treba se, dakle, u tom
kontekstu usuditi laureata nagraditi s iznosom manjim od
m j e s e č n e p l a ć e gradskog zaposlenika, iznosom dostatnim
za v e č e r u s prijateljima u boljem restoranu. A nagradom za
životno djelo (koja u nekim sredinama iznosi više desetaka
t i s u ć a kuna) mi č a s n o j budali ne damo ni kune Dovoljno
je, valjda, što mu j e o m o g u ć e da pedesetak godina
volonterski
č a s n o
rinta za dobrobit grada
Dak
le, jednima
č a s t i mast, drugima samo Ali, stvari nisu n ikad toliko
loše da ne mogu biti i gore - jer e ć i m a , bogme, ni mast ni
č a s t
Omlet iz Mrduše donje
oznati monol
og
Hamleta ili ne
b,
i,t i" u_Brešanovoj
„Predstavi Hamleta u 1\llrdus1DonJOJ koJ l glasi - „I h
t
ga jesam, ili
t
ga nisam....." bio j e lajtmotiv u predstavi
o dodjeli javnih priznanja u gradu Hvaru lj eta gospodnjeg
2015 g. Pogledaj
mo
koliko nedefinirana procedura, koja
ostavlja m o g u ć n o subjektivnosti, može biti karikaturalna
i groteskna. Ostanimo na modelu.Nevažno je ovdj e da li ste
to vi, ja ili on. Prije tri go dine podnesen j e
od
meritomog
p r e d l a g a č a prijedlog nagrade za životno dj elo. Kandidat
je umirovljenik, odradio je pedesetak godina u Gradu, pri
č e m u i desetak volonterskih sat i u više akt ivnost i, pa
je
tako „dugogodišnj im radom izuze
tn
o doprinio u oblasti
društvenog života od
posebnog
a č a j a
za grad Hvar"
č l .
8. Odluke OJPGH), što se u prij edlogu potanko i opisuje.
P r e d l a g a č smatra da u poslj ednjih stoti
nu
godina nije bilo
osobe s takvim doprinosom u
p o d r u č j
za koje se predlaže,
65
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 66/84
KRlNENICA
VOX
POPUL
pa ako se osobna nagrada daje u pravilu u srednjim godinama
za igranje, pjevanje, plesanje, glumljenje.. nalazi u ovom
s l u č a j u primjerenom nagradu za životno djelo. Prve godine
GV se nije sastalo radi izbora, druge godine prijedlog je
zakasnio j e d n dan pa nije ušao u proceduru. Komisija
za te dvije godine podržava prijedlog, a r e ć e godine kad je
u k l j u č e n
u proceduru i bio jedini prijedlog za GV, odbijaga
s obrazloženjem „da do sada nikad nije dodijeljena nagrada
za životno ... pa se
ni
sad ne može", te mimo procedure,
na prijedlog predsjednice, preimenuje u osobnu nagradu.
U raspravi je jedan
i j e ć n i k
za ovo nebulozno obrazloženje
rekao da „biti uvršteno u antologiju p o l i t i č k e gluposti",
jer ako se ova nagrada ne može u r u č i t i jer nije dosad
u r u č e n a ,
onda se ne može ni nadalje istom logikom nikada
u r u č i t i ,
pa je treba ukinuti u Odluci -
l o g i č n o
je z a k l j u č i o
v i j e ć n i k . No iz daljeg tijeka predstave pokazat se da je
ovo samo neinteligentno spakirana
e č a s n a
namjera i zloba
predsjednice Komisije. Jer, pazi
sad
Prethodne godine
ista
je
predsjednica prijedlog za osobnu nagradu drugog
kandidata, preimenovala u nagradu za životno djelo
SIC ???). Tada joj nije smetala
č i n j e n i c a
da takva
nagrada nije dotad u r u č e n a imala je jasne kriterije.. Sve
joj
je
tada bilo jasno. Gradsko v i j e ć e odbija tada nezakonit
prijedlog Komisije i p r i h v a ć a zakonit predlagatelja, pa
u r u č u j e osobnu nagradu. Dakle, u dvije godine Komisija
dva puta postupa nezakonito, ali suprotno - u prvoj
prijedlog za osobnu nagradu preimenuje u nagradu za
životno djelo, sada prijedlog za nagradu za životno djelo
preimenuje u osobnu nagradu. U završnoj fazi predstave
u našoj (s)Mrduši predsjednica komisije uz asistenciju
osobe zadužene za ovu problematiku lažima s govornice
intencionalno dovoditi v i j e ć n i k e u zabludu.
Zlo naopako
P
itate se kako je završila ova predstava? Oni koji
su
raspravljali smatrali su podneseni Prijedlog za
dodjelu nagrade za životno djelo posve utemeljenim i č a k
p a r a d i g m a t i č n i m
primjerom za takvu dodjelu. Nitko od
ostalih i j e ć n i k a
nije nijednom
r i j e č j u
osporio Prijedlog
ili rekao nešto protiv navedenih
č i n j e n i c a
u Prijedlogu.
No, i ovdje je šutljiva
v e ć i n a
odradila zadatak, pa je naš
kandidat ostao bez masti i č a s t i . Pozorniji č i t a t e l j mora se
zapitati kako
je
ovo u o p ć e
m o g u ć e ?
Naravno da to nije
m o g u ć e u demokratskom kontekstu u kojem
je
stroga
obveza Komisije i v i j e ć n i k a p r o s u đ i v a t i proceduralno,
„sine ira et studio" Tako i samo tako Dakle, bez mržnje
i naklonosti, nepristrano, objektivno, pravedno No, ovdje
smo s u o č e n i sa svojevrsnim
k o m u n i s t i č k i m
revivalom.
Umjesto povjerenstva dobili smo komisiju koja komesari
kao u broznom vremenu I. : t v f a n d i ć , kad
su
odluke donosili
ljudi bez lica (i u pravilu bez djela), uvijek izvan scene.
Ostalo
je
bilo (samoupravno) kazalište. Dobro se znalo
kome pripada
i mast, kome samo a ponajbo lj e
kome ni jedno ni drugo Ni zakona se nije trebalo držati kao
pijan plota
(J.
Broz). A naš zlosretn i kandidat nije partijac,
a i ne pripada dominantnom gradskom p o p u l i s t i č o m
mainstreamu - pa ko te pita za rad i rezultate rada, kakav
doprinos zajednici?
Kad
takvu nagradu n ije dobio nitko
od naših, n e ć e š ga, majci, ni ti Zna se, va
lj
da, da desna
lijevu mije, populiste obedv ije N e d o r e č proceduru
nadomjestila je ovdje osobna netrpe
lj
ivost pojedinaca
na
sceni i izvan nje. Sasvim
je
razvidno da je institut
javnih priznanja zloupotreb
lj
en za
o b r a č
s
e p o ć u d n m
kandidatom. A ja se, vidite, pit
am
- kako se u s u đ u j u ?
Kako se u s u đ u j e
pr
eds
jedn
ica Komisije obespametiti
(V Zuppa)
V i j e
servira
nj em om
leta iz Mrduše Do
nj
e
i još ga, pritom, zasoliti lažima? Kako se osoba
koja stavlja Prijedlog izvan postupka jer kasni jedan dan,
istodobno legalizirati postupak, reguliran ist
om
Odl
uk
om,
koji kasni
23
0 dana 20)? Kako se oni koji u
deset godina nisu sposobni Odluku ni prepisati, i
zm
ijeniti,
a kamo li izraditi novu - docirati n
am
, lagati i davati
u n
procjene, a da godinama nisu položili ni ispi
t,
te su
nelegalni zaposlenici koje a ć a m o mi, porezni obveznici?
Kako se s u đ u j u ljudi bez lica i djela negirati višedesetljetni
rad i djelo s iznimnim doprinosom zaj ednici? Um j esto da
su ponosni da mogu
u r u č
takvu nagradu (za koju se iz
p r o r a č u n a ne izd
va
j a ni kune), te isprave možebitne ra
nij
e
propuste i poticajno
dj
eluju, oni se i preko Odluke ODJP
o b r a č u n a a j u
s
O č e d n o
radi se o izostanku
stida koji
o t v r đ u j
e k a
kao moralno i odgovorno
Ovaj osebujan vid društvenog s a m o o s a k a ć
H.
M.
Enzensberger)
tr
eba javno prokazati na tragu
o
o v č e
zahtjeva - „ č u v a t i Hrvatsku od niskosti i mržnj e".
Gore skicirani odnos prema zaslužn im m a od
mjesta do p o j e d i n primj era, zorno poka
zuj
e
da
kroz
2400 godina i nismo baš uznapredovali. Naim e, uvodno
citirani
g r č k i
filozof Heraklit korio je tada
g r a đ a
Efešane, da bi dobro
i l i
kad bi se odreda objesili i grad
prepustili nedoraslima, j er su naj
va
ljan ij eg e k a m e đ u
njima (Hermodora) izbacili iz grada
m a
-
„ M
nama neka nitko ne bude najvaljaniji, a ako ko jest - neka
to bude drugdje i
u
drugima "
P R I O P Ć E N J E UREDNIŠTVA:
Tekstovi objavljeni u rubrici VOX POPULI izražavaju osobne
stavove autora, a uredništvo se može i ne mora slagati s iznesenim.
Uredništvo zadržava pravo skratiti tekstove i odrediti im naslove.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 67/84
Ambroz Radoša
a r i š i ć
1949. - 2015.)
Piše: Zorka i b i ć
P
ravo pitanje nije j esmo li voljeli barba Radošu. Pravo pitanje
je
zbog smo ga voljeli. Zbog njegovog duha, optimizma,
dobrote, radišnosti, angažmana u svome mjestu, prijateljstva ..
svatko može a ć i vlastiti odgovor i bezbroj razloga za tugu nakon
što je otišao s ovog svijeta, daleko od teške bolesti koja ga
je
snašla.
Cijelo mjesto bilo je na
i s p r a ć a j u
barba Radoše. Došli smo ga
pozdraviti posljednji put, otpratiti ga u j e č n o s t na mjesto gdje je
njegovoj boli i patnji došao kraj. Ovaj prostor je sitan i nedovoljan
za spomenuti sve zasluge i djela koja je barba Radoša ostavio.
Najprije, imao
je s r e ć u
živjeti u dobroj, vrijednoj, nenametljivoj
i poštenoj obitelji. Imao je
s r e ć u d o č e k a t i
unuke. Bio je izvrstan
prijatelj, prepun duha i optimizma.
Izdvojila bih i ovo, ne
u m a n j u j u ć i z n a č a j
drugih njegovih djela:
premda formalno nije išao u crkvu, za
nju
je
u č i n i o
puno dobrih
inicijativa. Na njegov prijedlog a p o č je slavlje sv Nikole kod
kapelice u njegovom rodnom Z o r a ć u Sudjelovao je u obnovi
Gospine crkve na obali njegovog mjesta. Pravo ime barba Radoše
bilo je Ambroz. Ambroz
z n a č i
besmrtan. Ime puno puta
jest
znak: ljudi kao barba Radoša, barba Ambroz, zapravo nikada ne
umiru. Njegov duh i tragovi koje je ostavio živjet dok god ga
se s j e ć a m o s ljubavlju,
ž n o š ć u
i osmijehom.
Nikša o v a č e v i ć
K r a l j e v i ć
1961. - 2015.)
Piše: Zorka
annakonblagdanasv.Nikole
i u o č i Bezgrešne, u e č n o s t
je
prešao Nikša o v a č e v i ć -
K r a j e v i ć izgubivši bitku sa
dugotrajnom i teškom bolesti.
Primio
je
sakramente, popudbinu
za susret s
b e s k o n a č n i m
i sklopio
je
o č i okružen svojim najmili
jima. Njegov život bio je jedinst
veni bogatinedovoljan je k u č e n
prostor na stranicama našeg lista
za
obuhvatiti sve ono što je Nikša
bio. Nikša Mario o v a č e v
K r a l j e v i ć - B r a z i l a c (jer Brazil
mu je bio alfa i om ega nogomet
nog svijeta, što
i n a
zna)
na
prvo mjesto
je
uvijek stavlj ao
iskrenost, poštenje i re
d
Prezirno
je nepravdu i nikada se nije s t r u č a v a o
r ć i
ono što misli.
Č e s t o
je
opominjao i ukazivao na pogreške i propuste, no nikad u zloj ili
lošoj namjeri. Ako bi vas i
za
boljelo ili uvrijedilo ono što bi vam
rekao, niste
mu
mogli zamjeriti jer je govorio istinu. Nije živio u
prijetvornosti i s maskom na licu, što je - barem za pojmove su
vremenog društva - u suštoj suprotnosti s onom
g o r u ć o m
željom
da se svima moramo svidjeti. Nikša nije bio takav. Odrastao je
uz oca Zorkota, dugogodišnjeg sakristana i zvonara Katedrale
i majku Lenu, strpljivu ženu i vrhunsku
e v a č
koja je svoj
talent izbmsila u e v a č k o j crkvi. Od ranog dj etinjstva Nikša
pomagao
je
ocu i sve bitno kako bi liturgija i život u Kat
edrali, ali i u cijeloj hvarskoj Crkvi, funkcionirali besprijekorno.
Bio je vrlo aktivan bratim u „bilim konfratima , a neko vrijeme
je obnašao funkciju tajnika. Uvijek je bio spreman
za
rad i akciju,
uvijek na raspolaganju za brojne radove, č a k i one koji nisu pri
marno bili njegova dužnost. Hvaranima je malo poznat njegov
p j e v a č k i
talent. Odrastao je u obitelji koja je generacijama živjela
s pjesmom. No da nije kao otpjevao pogrešnu melodiju
poslanice, posramio se i pobjegao u sakristiju, Hvar je mogao
postati bogatiji za još jednog genijalnog
e v a č a
Umjesto toga,
Hvar
je
dobio izvrsnog glumca u o m kazalištu, utjelovljenje
m u č e n i k a Lovrinca,
č u v a r a f r a n j e v a č k e
crkve i muze
ja
, vrijednog
vatrogasca Hvar je dobio cijeli jedan svijet s Nikšom. Nikša je
prešao u j e č n o s t o č i Bezgrešne, n a č e svetkovine u e v a č k o j
crkvi gdje je dugo godina bio desna ruka fra Jakiju i gdje je up
oznao svoju suprug
u
Premda
je
u našoj dolini suza č e s t o teško
razumjeti preteška pitanja smrti, ostaje duboka nada i vjera da se
Nikša nalazi u zagrlj aju Uskrslog, onamo gdje prestaje svaka bol
i žalost. Neka Gospodin, Njegova majka i sv. Nikola pruže utjehu
svima koji tuguju za Nikšom. Jer ovo nije k o n a č n o zbogom. Ovaj
odlazak
je
samo priprava za ponovni susret u nebu.
7
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 68/84
Od 9. do
12.
rujna župnik
je
bio na duhovnim vježbama u
Vepricu.
U rujnu se hvarskom samostanu sestara
K ć e r i
Božje
Ljubavi r i k l j u č i l a Matea Radman.
Blagdan Uzvišenja
sv
Križa
proslavljen je 14. rujna u
Anuncijati. U 19h pjevano
je
i č i t a n o „Skazanje od a š a š ć a
i uzvišenja svetoga Križa Gospodinova . Uslijedila
je
misa koju su, po o b i č a j u bratimi sv. Križa namijenili
za svoje žive č l a n o v e . Misu je slavio biskup Slobodan,
a koncelebrirali su župnik i đ o n Ivan Jurin. Nakon mise
bratimi
su se
tradicionalno p o č a s t i l i suhim smokvama,
bruštulonim omendulima i prošekom.
Na spomen Gospe Žalosne
15.
rujna, u 19h moljena
je
krunica sedam žalosti BDM, a uslijedila
je
misa pred
orkom sv. Prošpera.
U srijedu,
16.
rujna, s v e ć e n i c i Hvarske biskupije imali
su
godišnju skupštinu u Bolu.
Ovogodišnja tema bila
je
župna kateheza.
a Kruvenici
je
18. ru
jn
a župnik slav io misu za
ovogodišnje maturante
ko
ji
r e ć u
na
studij, kao i za druge
prisutne studente.
Istog dana đ o n I van je u Katedrali slav io
zadušnicu za
pok. župnika don Juru
B e l i ć a (u. 17. 9. 1982.).
Misa kod križa na Vrhu
sv
Nikole
slav ljena je u subotu,
19. rujna (trebala je biti prv e subote rujna, no d g o đ e n a je
zbog kiše). Misu je slavio I van Juri
nu
kon
ce
lebracij i s
dekanom đ o n Antom a t u l i đ o n Emilom
š i ć e m
i
đ o n
Milijem P l e n k
T r e ć a nedjelja rujna 20. 9., slavljena je kao
katehetska
nedjelja. Osnovci su sudjelovali na misi u
lO
h koju je
slavio župnik, a srednjoškolci na misi u l 9h koju je slav io
đ o n I van.
U tjednu nakon ove nedjelje z a p o č e o j e župski vjeronauk
za srednjoškolce, dok j e za osnovne škole u
listopadu.
U Godini
p o s v e ć e n
života 22. rujna proslavljen je
Dan
p o s v e ć e n o g
života. Sedamnaest redovnica i pet redovnika
s Hvara i Visa okupilo se u H
va
ru u crkvi benediktinki.
Pozdravio ih je biskup Slobodan, a uvodno izlaganje
održao je povjerenik za redovnice dominikan
ac
o. Marijo
Marinov. Biskup je predvodio koncelebrirano euharistijsko
slavlje, a nakon č k o g ob
je
da obišli su dom inikanski
samostan, crkvu, muzej i
o v o u r e
knj ižn
ic
u u Starom
Gradu te posjetili r a n j e v a č samostan u H
va
ru. (hvala fra
Stipi M a r č i n k o v i na informaciji i fotogra
fij
am a)
Blagdan
sv a r h a n đ e l a
Mihovila Gabrijela i Rafaela
proslavljen
je
29. rujna. Misu pred orkom sv. Prošpera
slavio je župnik, koj i je toga dana proslavio svoj imendan.
U srijedu, 30. rujna, prosl
av
ljen je blagdan . Jerolima
zaštitnika Dalmacije sv. misom koju je slavio župnik
U žežin sv Stjepana 1. listopada, misa je bila u 7.30h.
U 19h procesijom po Katedrali sa v i m relikv ijama
z a p o č e l o je slavlj e gradskog i biskupijskog zaš titnika.
Uslijedio je obred inštalacije novog kanonika
đ o n
Paulina
B j a ž e v i ć a župnika Visa i uprav itelja Gospina svetišta u
Velom Selu, a potom je pjevana I v e č e r n j a Uz podizanje
blagdanske zastave na Katedrali, biskup Slobodan održao
je
prigodni govor, a nastupili su Katedralni zbor i Gradska
glazba.
a
svetkovinu
sv
Stjepana
I„ pape i
m u
i k a
u lOh
z a p o č e l a
je
procesija sa e č e v relikvijama po Pjaci.
68
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 69/84
Susret
s v e ć e n i k a
u Bolu
Uzvišenje
sv
Križa
Misa za maturante
n
Kruvenici
Misa
n
Vrhu
sv
Nikole
ŽUPN KRONIK
69
Misno slavlje predvodio je mons. Želimir
u l j i ć
nadbiskup
zadarski i predsjednik HBK. Uz biskupa d o m a ć i n a
koncelebrirali su mu šibenski biskup Ante Ivas i u b r o v a č k i
biskup Mate U z i n i ć , izaslanik splitskog nadbiskupa
đ o n
Edvard
u n đ a
te brojni s v e ć e n i c i . Nadbiskup u l j i ć održao
je
prigodnu propovijed. Na o č e t k u se osvrnuo na Matejevo
E v a n đ e l j e u kojemu se govori o oluji koja je zahvatila
apostole dok su u n o ć i plovili l a đ o m preko jezera. Olujni
vjetar i valove, te prestrašene apostole umirio je Isus koji se
iznenada pojavio. Olujni vjetar i silni valovi predstavljaju
sve nevolje i nepogode kroz koje je Crkva u prošlosti
prolazila, ali nikada „crkvena
l a đ a
nije potonula,
jer je
imala dobrog „kormilara" Isusa. Stoga se
ne
treba bojati
ni danas, u n a t o č brojnim neprijateljima Crkve i r š ć a n s t v a ,
jer
je Krist sagradio Crkvu na stijeni koju „ni vrata
paklena
n e ć e
nadvladati". Suvremene „oluje i vjetrovi"
koji udaraju na Crkvu zapravo su stanje duha u društvu,
koje
p r o m i č u
manipulatori javnog mnijenja, kojima je cilj
da
m đ u
ljudima zavlada mentalna anarhija i masovno
ludilo, oni koji zagovaraju življenje bez pravog puta i bez
cilja. Takvo stanje duha su u 19 i 20. s t o l j e ć u proizvodile
razne ideologije poput pozitivizma, liberalizma, fašizma i
komunizma. Još i danas o s j e ć a m o i trpimo posljedice tih
,,izama", č i j i su o đ e i sljedbenici nastojali graditi društvo
bez Boga, u kojemu se istinske ljudske i
r š ć a n s k e
vrednote
proglašavaju nazadnima i konzeIVativnima, a napredno je
za njih ono što je nemoralno i nenormalno. Sve spomenute
ideologije nisu o v j e k a u č i n i l e boljim, naprotiv u društvima
zapadne civilizacije sve manje
je
ljudskosti, mnoge obitelji
se raspadaju, a ljestvica vrjednota je izokrenuta. Crkva
u HIVata dobila je posebnu potporu i ohrabrenje 1998.
godine kada
je
tadašnji papa Ivan Pavao II proglasio
blaženim Alojzija Stepinca, koji u ovom našem vremenu
može kao m u č e n i k stati na č e l o svih progonjenih u teškim
vremenima fašizma i komunizma. Naš blaženik Alojzije
Stepinac može nam biti uzor i putokaz. On se nije bojao ni
okova ni zatvora, plašio
se
jedino da
ne
bi iznevjerio Boga
i svoj hIVatski narod. Stoga bismo trebali poslušati mudre
r i j e č i iz Knjige Mudrosti koje nas u p u ć u j u da se ne bojimo
i da
ne
budemo lutalice bez puta i tražitelji bez cilja, jer
nam i bl. Alojzije Stepinac i svi sveci kazuju put i cilj. U
tome nas uvijek podržavati i pomagati Isus koji nas tješi:
„Ne bojte se,
j
sam s vama u sve dane do svršetka svijeta "
Druga e č e r n j a pjevanaje u 18.30h, a uslijedila je recitirana
misa koju je slavio župnik.
U listopadu je u 18.30
o b i č n o
bila listopadska pobožnost, a
nakon nje misa. Č e t v r t k o m je od 16 do 18.30 bilo klanjanje
kod koludrica.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 70/84
KRUVENic
ŽUPN
KRONIK
Svetkovina
sv
Stjepana
an
o s v ć n o g života
7
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 71/84
KRUVENic
t t
t
t t t t t
ŽUPNA KRONIK
Blagdan
sv.
Frane
nije posebno proslavljen, jer se ove
godine poklopio s nedjeljom 4. listopada. V e č e r n j u misu
kod franj evaca slavio
je
gvardijan fra Joakim Gregov u
koncelebraciji s
đ o n
Emilom
P a v i š i ć e m
na
kraju koje
je
održan obred r e m i n u ć a sv. oca Frane.
Na
Gospu od Ružarija
7.
listopada, listopadska pobožnost
bila je u 18.30h, a uslijedila je pjevana misa koju
je
slavio
župnik.
Misu za Dom ovinu slavioje biskup Štam
buku
konce
e
braciji
sa župnikom i
đ o n
Ivanom Jurinom kod koludrica
na
Dan
neovisnosti, 8. listopada.
Druga nedjelja listopada,
11.
10„ obilježena
je
kao dan
zahvale za plodove zemlje.
Preko župne mise u 10h
prigodnu recitaciju o kruhu izvela su djeca. Srednjoškolci su
Dan kruha obilježili prodajnom izložbom nakon mise u 1
Oh
u nedjelju, 25. listopada.
U petak
16.
listopada, u sklopu
projekta
a t o l i č k e
mladeži
otoka Hvara održani
su
misa i klanjanje u
2 h
u crkvi
sestara koludrica. Misu i klanjanje animirao je VIS Stvoreni.
Na
Misijsku nedjelju
18.
listopada (ujedno i blagdan
sv.
Luke), prikupljeno je 9800
kn
milostinje za misije. Preko
mise u 1Oh koju
je
slavio biskup Slobodan,
d j e v o j č i c e
u
bojama kontinenata
č i t a l e
su
molitvu vjernih, a
n a v e č e r
je
moljena misijska krunica.
Obnova zvonika hvarske katedrale
z a p o č e l a je 19.
listopada. Radove izvodi tvrtka Spegra. Obnova o b u h v a ć a
konstruktivnu sanaciju, zamjenu
š t e ć e n i h
dijelova (kamen),
č i š ć e n j e
(pjeskarenje) vanjštine zvonika, ugradnju jedne
č e l i č n e m e đ u k a t n e konstrukcije (2. kat), zamjenu ljestava i
eventualno rekonstruiranje ovjesa zvona. Troškovi su zasad
procijenjeni na preko 550.000
kn
(bez PDV-a).
O d l u č e n o
je
da
se svake
t r e ć e
nedjelje u mjes
ecu
prikupljati milostinja
za obnovu zvonika m j e s e č n i prosjek milostinje i ć i župi,
a ostatak u fond za obnovu zvonika). Mogu se uplatiti i
donacije na r a č u n HR8423400091510249820 (PBZ) sa
obavemom namakom: „za obnovu zvonika .
Krajem listopada tvrtka Pais
popravila
j o š t e ć e n j a
na
krovu
Katedrale, nastala prilikom pijanog pohoda dvojice
Australaca na zvonik prošlog ljeta.
Od
nedjelje
25.
listopada pobožnosti su
o č i n j a l e
u 17.30h,
pa
bi uslijedila sv. misa. Klanjanje
č e t v r t k o m
kod koludrica
p o č i n j a l o je u 16h.
U č e t v r t a k , 29. listopada, Nikša
B u d r o v i ć p o č a s t i o
je
uredništvo Kruvenice izvrsno pripremljenom
v e č e r o m
u
njegovu restoranu „Villa Dinka .
71
Dva m a č
j n a
g a đ a
p
ros
lav
lj
ena su u našoj župi
31. listopada. Ante i Anka Tudor obilježili su pedesetu
godišnjicu braka i biskup Slobodan j e krstio nj ihovu
u n u č i c u
Mariju, šesto dijete u obitelj i Mirka i Katije
D o m a n č i ć . Č e s t i m
Svetkovina Svih svetih pros lavljena je u nedj elju,
1.
studenog.
Mi
su u 10h slavio je biskup Štambuk u
koncelebraciji s žu
pn
ikom . U 17.30 p
jevana
je
s v e č a
v e č e r n j a , a potom je usli
jed
ila recitirana mi
sa
.
Službu
i t a n j a
u
5h
i misu na Mrtvi dan 2. studenog, slavio
je župnik. Potom se u procesiji
uz molj
enje krunice, o
ti
šlo
na
groblje, gdje je župnik održao prigodnu propovijed
i izmolio odrješenje
za
mrtve te sla
vi
o j oš jednu misu u
grobnoj kapeli. Misu u 1
Oh
slavio je biskup Slobodan, koji
je sl
av io
i misu 18h, uz koncelebraciju žu
pn
ika i
đ o n Iva
na
Jurina.
U
osmini Mrtvog dana
svake je v e č e r
molj
ena kruni
ca
za pokojne. V e č e r n j e i mise za pokojne redom su bile
namijenjene: u
ut
orak, 3. 11„ za biskupe, s v e ć e n
redovnike i redovnice; u srijedu, 4. 11„ za bratime sv.
Križa u Anuncijati; u
č e t v
5. 11., za brani
te lj
e kod
koludrica; u petak, 6. 11„ za brat ime sv. Nikole; a u
su
botu,
7.
11„ za duše u
Č š t u ,
osobito one za koje nema tko
moliti. V e č e r n j a za pokojne pjevana j e i na blagdan Posvete
lateranske bazilike u ponedjeljak, 9 . 11.
Na spomen sv. Jozafata, 12. studenog, a p o č e je
devetnica
Gospi od Zdravlja.
Kako
je
Duh Sveti još uvijek zatvoren
zbog obnove, devetni
ca
se
mo
lila
pred
oltarom Gospe od
Zdravlja
pod
južnom propovjedaonicom u Katedrali, a
č e t v r t k o m
kod benedi
kt
inki. Krunica je u 1
7.
30,
osim u subotu,
14.
studenog (sv. Nikola
ć ) ,
kada je u
17h bila misa s e n č a n j e m a u 18 krunica s devetnicom.
U nedjelju,
15.
studenog, nakon
e r n j
mise održana j e
akademija u spom
en
na 25. obljetnicu vratnica hvarske
katedrale. O ovom znamenitom dj elu novije hrvatske
umjetnosti govorili
su
đ o n
Mili akademik
Radoslav T o m i ć i sam autor vratnica - Kuzma
o v a č
Dan
s j e ć a n j a
na stradanje Vukovara
18. studenog,
obilježile su Osnovna i Srednja škola Hvar. Osnovci su se
okupili u 12.30h u katedrali gdje im j e biskup Slobodan
i s p r i č a o
nekoliko uspomena
iz ratn
ih dana i u p r i l i
molitvu za žrtve Vukovara. nižih razreda su
pred
katedralom izložile nekoliko
d j e č j ra
dova na temu
stradanja Vukovara i u ime razreda zapalile a č e ,
umjesto kupnje e ć a ,
ka
o ilani, č e n i c su u školi pr ikupili
2488
kn
što su uplatili vukovarskoj socijalnoj samoposluzi.
Srednjoškolci
su
u 18.
3
h p
red
katedralom pr
is
ustvovali
komemorativnom programu kojeg je priredila tajnica škole
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 72/84
KRUVENicA
t t t t t t t t
ŽUPNA KRONIKA
Margita
C a r i ć
uz sudjelovanje grupe „Mirjam i glazbeno
scenske grupe „Nastanjeno srce (osnovana daleke 1991. i
to upravo povodom dolaska vukovarske djece u Hvar). Na
kraju
je
održana molitva za poginule, žrtve koje žive
n o s e ć i
bolne uspomene na duši i za Domovinu.
Na blagdan
Prikazanja
BDM u
hramu
- Gospu od
Zdravlja, 21. studenog, u 8h z a p o č e l o je pjevanje
„Života , a uslijedila je misa u Gospinoj crkvi u Z o r a ć u .
Prilikom sprovoda Ambroza Radoše B a r i š i ć a umjesto
vijenaca prikupljena su sredstva za obnovu ove crkve, pa
se uskoro planiraju radovi na sanaciji njezine unutrašnjosti.
Nakon mise h o d o č a s n i c i su se
p o č a s t i l i
uz k o l a č e i i ć e r i n
pred crkvom.
Župnik je slavio recitiranu misu u 10.30h u Katedrali.
U 17.30
z a p o č e l a
je
krunica sa
z a k l j u č n o m
molbenicom
Gospi od Zdravlja. Pjevanu misu slavio je biskup Štambuk.
Nažalost, zbog odsustva
v e ć i n e
p j e v a č a ove godine nije
pjevana tradicionalna pjesma „Zmožna, o
d i č e n a .
Blagdan je posebno proslavljenu r a n j e v a č k o j crkvi Gospe
od Milosti. Toga se datuma, naime, napunilo t o č n o godinu
dana od operacije fra Joakima Gregova. On je slavio misu
zahvale za zdravlje, a nakon mise p o č a s t i o je okupljene u
refektoriju samostana.
Zadnje nedjelje u crkvenoj godini, 22. studenog,
proslavljena je svetkovina Krista Kralja. Misu u lOh
slavio
je
biskup Slobodan u koncelebraciji s župnikom. Na
kraju mise izloženo je Presveto na klanjanje. Od 15 do 16h
um za odrasle animirao je župnik, a od
16
do l 7h um za
djecu i mlade đ o n Ivan Jurin. U
17
.30 pjevana je
s v e č a n a
v e č e r n j a , a potom
je
a k l j u č e n o klanjanje. Recitiranu misu
u 18h slavio je Ivan.
Sv.
Cecilija
je
- zbog poklapanja sa svetkovinom Krista
Kralja - proslavljena dan kasnije, u ponedjeljak, 23.
studenog. Na misi u 18h sudjelovao je katedralni zbor, koji
je te
v e č e r i imao i svoju
e č e r u
u restoranu „Dela .
Na
sv.
Katarinu
srijeda,
25.
prosinca,
s v t i č i n
„Život
je
pjevani i t a n u 17.30h, a potom je župnik slavio
sv.
misu.
Toga dana Hvarani su
h o d o č a s t i l i
u svetište Gospe od
Zdravlja u Jelsi, gdje je misu slavio đ o n Ivan Jurin.
Krajem studenog i p o č e t k o m prosinca tvrtka „Baština
z a p o č e l a je radove na sanaciji crkve sv.
Marije
Magdalene u Plajici. Za ovu fazu obnove Grad Hvar je
donirao 50.000 kn, a vjernici su prikupili 70.000 kn. Zasad
je postavljena skela i č v r š ć e n i su zidovi, dok
se
radovi na
sanaciji temelja i zidova
o č e k u j u
u lipnju 2016.
Nova liturgijska godina C)
z a p o č e l a
je
1
nedjeljom
d o š a š ć a ,
29. studenog. Misu u lOh slavio je župnik. Od
72
ovog dana
z a p o č e l a je
devetnica Bezgrešnoj koja
se
uz
krunicu molila svake v e č e r i
u o č i sv.
mise.
Blagdan
sv.
Andrije obilježen
je
30. studenog. Nakon
v e č e r n j e
mise, koju je slavio župnik, u katedrali je održana
Godišnja skupština Bratovštine sv. Nikole.
Dan kruha
SŠ
Hvar
Krštenje Marije
o m a n č i ć
Dan j e ć a n j a na
Vukovar
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 73/84
KRUVENicA
ŽUPN
KRONIK
Radovi
na
zvoniku katedrale
Gospa od Zdravlja 25 obljetnica vratnica katedrale
Gospa u
Z o r a ć u
.... ... „„.- .... --
Mrtvi dan
Sv Cecilija v e č e r a zbora
Osnovci obilježavaju an
s j e ć n j
na Vukovar
o d o č a š ć e
u Jelsu
7
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 74/84
ŽUPNA STATISTIKA
28. studenog 2014. -
29. studenog
2015.
Kršteni
ukoliko nije d r u k č i j e
n a z n a č e n o
r o đ e n i
su
u Splitu, a kršteni u
Katedrali)
1. Naomi
i t a P o z n a n o v i ć
r 14.
2.
2014.,
k
10. 12. 2014.
2. N i k a R a v l i ć r 8. 11. 2014., k 14. 2. 2015.
3. Cvita u r i n
r
4. 10. 2014., k 15. 2. 2015.
4. a k o v B u z o l i ć r. 31. 10. 2014. k 21. 2. 2015.
5. Chloe MariaFlora, r.
uMonaku
14. 12. 2014., k
1.
3. 2015.
6. Leon i s k o v i ć r. 13. 11. 2014., k 12. 4. 2015.
7. Roza Boellaard, r. 8. 5. 2014.,
k.
18. 4. 2015.
8. i n a L u č i n
r.
23. 9. 2014., k. 19. 4. 2015.
9. Karlo
o m a n č i ć
r. 17. 5. 2006., k 21. 4. 2015.
10. Ivan
Glen
Deiters,
r.
u Steinfurtu 24. 1
O
2005., k. 21. 4. 2015.
11. Toni u j m o v i ć r 27. 11. 2005.,
k.
21. 4. 2015.
12.
Ena
Mladineo, r. 29. 5. 2005.,
k.
21. 4. 2015.
13. Jure Bartul o m i č i ć r 14. 12. 2005., k 23. 4. 2015.
14. MiaBoko r. 5.
11
2014.,
k
26. 4. 2015.
15. A n t o n e l a A r b a n a s i ć r 26. 1. 2015., k. 26. 4. 2015.
16. Ambroz Kristofor) B a r i š i ć r.
Z a r a ć e
28. 4. 1949.,
k
7. 5.
2015.
17. Pave
i l i č e v i ć
r. 7. 12. 2014.,
k
17. 5. 2015.
18. Jakov Primorac,
r.
u Zagrebu 9. 1. 2015., k 17. 5. 2015.
19.
I
van Dorninik u d r o v i ć r. 25. 10. 2014.,
k.
31. 5. 2015.
20. Nikki Josipa Novak,
r.
u Zagrebu 11 3. 2015 ., k. 2. 6. 2015.
21. M a r t a K o v a č e v i ć r. 12. 4. 2015.,
k.
22. 6. 2015.
22. Luna Mari ja) Djarmati, r. u Tirani 27. 4. 2011., k. 30. 6. 2015.
23. Cvite B u t o r o v i ć
r
7. 11 2014.,
k.
4. 7. 2015.
24. Nikol e z i ć
r.
11. 2. 2015 k 20. 9. 2015.
25. A n t o n i a Č o v i ć r. 13. 6. 2015.,
k.
4. 10. 2015.
26. Marino
u z m a n i ć
r. 16. 11. 2014.,
k
10. 10. 2015.
27. Petra Svetina, r. 7. 3. 2015., k 10. 10. 2015.
28. M a r i j a D o m a n č i ć r. 4. 8. 2015.,
k.
31. 10. 2015.
2 9 . M a t e J e l i č i ć r . 4 . 6. 2015., k. 29.11. 2015.
74
V j e n č a n i
bold:irani prebivaju u našoj župi)
1.
Ivica Novak
i
Silvana
o l i ć 9. 12. 2014.
2.
Saša
Poz a n o v i ć i
Vedrana e r k o v i ć
3. 7. 2015.
3. Dražen B u t o r o v i ć i
Iris
Novak, 4. 7. 2015.
4. Boris r a j i n o v i ć i Martina Pleh, 18. 7. 2015.
5. Jean Francois
Le
Digabel i Gwendoline Pera, 22. 8 2015.
6. M l a d e n B a b a r o v i ć i A n đ e l a C v i t a n i ć 28. 8. 2015.
7 McLeanCavanaghKarri
a t j a n a P a š a l i ć 5. 9. 20
15.
8. Luka Mikac i Mia Odak, 5. 9. 2015.
9.
MartinGengeriKatrinPetraHornig
, 18. 9. 2015.
10.
Ivan
štradioti
Mara
i l o š e v i ć 19. 9. 2015.
11.
S a š o M a r g u č
i GabrijelaJelenko, 19. 9. 2015.
12. Dario Novak i Bojana a n o j l o v i 26. 9. 2015.
13.
Mario u č a l o i
M a i t a R i b i ć 3.
10. 2015.
14. Vjeran Crnjak i Sara a r k i ć 3 10. 2015.
15. Andreas Bergesen Kolstoe i Maike Werner,
10
. 10. 2015.
16.
Zvonko
e r k o v i ć i Gordana a r b a r i ć 10. 10. 2015.
17. Toni Caratani Slavica Bubalo, 17.
10.
2015.
18. Milan Hajduk i
Katica u č e t i ć
7. 10. 2015.
19.
Š i m e J e l i č i ć
i
Matea o m i n i k o v i ć 14.11.
2015.
V j e n č a n i izvan
Hvara
prommcije u Hvaru)
1.
Goran i r n i t r i j e v i ć i M a t e a M e š t r o v i ć u Zagrebu 18. 4. 2015.
2.
Mario
o m a n č i ć
i Ivana Bubalo, u Splitu 18. 4. 2015.
3. Josip e d i ć i Vesna Novak, u Splitu 30. 5. 2015.
4.
Ivan a k i ć
i Josipa t o j a n o v i ć u Šibeniku 10. 1
O
2015.
5. Mario
o l u m b i ć
i Magdalena Tanja
a r i š i ć
u
Slavonskom
Brodu
24. 10. 2015.
6. Riccardo Kuhar i Ivana Tudor, uvali sv. Antonija 31. 10.
2015.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 75/84
V
ZUPN
ST TISTIK
Umrli
1. Jela a v l i ć , r. 17.
7.
1934„ u. 1. 1. 2015.
2. s. Antonija Ana u l j e v i ć , r. 13. 4 1926„ u. 3. 1. 2015.
3. Ivan o v r i n č e v i ć , r. 4. 3. 1922„ u. 20. 1. 2015.
4. Marija u č e t i ć , r.
26. 1. 1930.,
u.
24. 2. 2015.
5. Ante Rodin, r.
24. 11. 1933„ u. 24. 2. 2015.
6. Dinko Fio, r. 17. 1. 1934., u. 17. 3. 2015.
7. Juraj Z a n i n o v i ć , r. 28. 11. 1927„ u. 24. 4. 2015.
8. N i c o l e t t a K o v a č i ć , r. 14. 12. 1920„ u. 3. 6. 2015.
9. Nikola Milan) o v a č e v i ć r. 30. 3. 1936„ u. 16. 6. 2015.
10. Zvonimir e z i ć , r. 17.
9.
1949„ u. 24.
6.
2015.
11. Zora a r i ć , r. 5. 5. 1938„ u. 12. 7. 2015.
12. e n e d i k t a B o ž i t k o v i ć r. 6. 10. 1927„ u. 13.
7.
2015.
13. Dinka a r i š i ć , r. 27. 12. 1960„ u. 14.
7.
2015.
14. s. Agneza Marija t e r o v i ć , r. 24. 12. 1925., u. 21. 7. 2015.
15. s. Marija Gregorija Jerolmina Š i m u n o v i ć , r. 2. 4. 1922„ u.
25. 7. 2015.
16. Mario M i h o v i l č e v i ć , r.16. 1. 1961„ u. 31. 7. 2015.
17. Ivanka Tudor, r. 26. 12. 1925„ u. 3. 8. 2015.
18. Jozo r a c a n o v i ć , r. 19. 3. 1938., u. 21. 8. 2015.
19. Vinka r b a n a s i ć , r 7. 9. 1922„ u. 17. 9. 2015.
20. Nikola Ljubo) u č e t i ć , r 27. 6. 1928„ u. 21. 10. 2015.
21.
J o z i c a M i l i č i ć ,
r. 21. 10. 1938„
u.
24. 10. 2015.
Umrli
nisu pokopani u Hvaru, bio samo i s p r a ć a j na groblju)
1. Luce M i l i č i ć , umrla 14. 5. 2015„ sahranjena 19. 3. 2015. u
Brusju
2. Mladen
V i s k o v i ć
umro 21. 6. 2015„ sahranjen 24. 6. 2015. u
Gdinju
3. Marinko e t r i ć , umro 6. 8. 2015„ sahranjen 7. 8. 2015. u Velom
Grab ju
4. Marija Hailo, umrla 6. 10. 2015„ sahranjena 7. 10. 2015. u
Brusju
5. Karmelo
J u r i ć
umro 7. 11. 2015„ sahranjen 8. 11. 2015. u
Velom Grablju
Statistika 2011. 2015.
Napomena: Statistika donosi samo one podatke zapisane u
maticama krštenih, v j e n č a n i h i umrlih župe sv. Stjepana
I
u
Hvaiu. Dodatak tome su pronuncije za Hvarane
v j e n č a n e
izvan
Hvara i
i s p r a ć a j i
s groblja. Podaci o umrlima dopunjeni su
prema zapisima Komunalnog p o d u z e ć a kojem ovom prilikom
zahvaljujemo. Hvala i g đ i Mariji
B r a t a n i ć
kojaje priredila ovu
statistiku.
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno
Kršteni 38
31
36
31
29
165
V j e n č a n i
31 37 31 27 19
·
145
Umrli 29 25 22 34 21 131
•;
P r v o p r i č e s n i c i
27 31 26 37 29 161
Krizmanici
35
23 42 42 32 174
75
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 76/84
9
RUJNA 30. STUDENOG 2015.
I momo užoncu kako se od sv. Stipona do adventa dobota ništa ne
o g o đ o
u ovo naše misto.
A isto napunimo 5-6 fojih Gradske kronike. Ca bi onda bilo da se cogod dogodi? Skužojte,
ako smo co zaboravili zapisat, ma ne arivomo sve vidit i cut. Ako
h o ć e t e
da ne propustimo
koju vašu manifestaciju, pošjite non napomenu na mejl Kruvenice ([email protected]).
Guštojte, ako morete ...
7. 9.
P o č e l a
nova školska godina. - U Osnovnu školu Hvar
krenulo
je 43
p r v a od toga 23 v o j č i c e i 20 j e č a k a . Tako
u školskoj godini 2015./2016. Osnovnu školu Hvar
p o h a đ a
ukupno 288 č e n i k a
Hvala ravnateljici Jelki o v a č i
n informacijama o djelatnostima
i
aktivnostima škole)
11. 9. Svjetski dan
prve
p o m o ć i - Gradsko društvo Crvenog
križa Hvar
je sa
svojim mladim aktivistima obilježilo Svjetski
dan prve p o m o ć i m e đ u k u p a č i m a
na
plaži ispred hotela
„Amfore pod geslom „Budi heroj - spasi život . Mladež
Crvenog križa Hvar je dijelila promidžbene materij ale
demonstrirala pružanje prve p o m o ć i (otok-hvar.com/oh)
12. 9. G r d o v i ć
na
Fortici. - Rukometni klub Hvar organizirao
je koncert Mladena
r d o v i ć a na
Fortici.
15. 9.
Planet Hvar
- U organizaciji MHB u Zvijezdi mora
otvorena
je
izložba slika Marinke Radež „Planet
Hv
ar -
zemlja, voda, vatra, zrak .
18. 9. Konoba u L o đ i - P r i č u o konobi Hvara
nimaje
s p r i č a o
Miki B r a t a n i ujedno prestavivši svoju istoimenu knjigu.
D o g a đ a j
je
organizirala udruga Dignitea.
19. 9. Najsilovitije svijetlo u svemiru. - Znanstveno
popularno predavanje prof. Nikole
G o d i n o v i ć a
„Najsilovitije
svijetlo u svemiru održano je u
L o đ i
u organizaciji MHB.
21. 9.
Hvar uz
bok Portofinu
i Buranu
- Europska
neprofitna organizacija „European Best Destinations (EBD)
na svoj popis
13
manje poznatih t u r i s t i č k i h mjesta u Europi ,
uz preporuku da bi ih bilo dobro posjetiti ove godine, uvrstila
je i -
Hv
a
r.
Hvar je opisan kao mjesto jedinstvenog spoja
raskošne medite
ra
nske prirode, bogate kulturno-povijesne
baštine, te mondene
t u r i s t i č k e
suvremenosti. Popis EBD-ovih
europskih
13
„skrivenih dragulja za ovu godinu otvara Piran
u Sloveniji.
Na
listi su i crnogorski Sveti Stefan, talijanski
Portofino kraj Genove i
t o č i ć
Burano u Venecijanskoj laguni ;
portugalski Coimbre, malteški Mellieha, velški Tenby
belgijski Dinant te francuski Colmar, Ploumanach, Eguisheim
i Cap Ferret. (slobodnadalmacija.hr/sd)
21. 9. Oproštaj od maturanata -
U
dvorani f r a n j e v a č k o g
samostana je uz n a z o č n o s t brojnih roditelja i uzvanika
održana s v e č a n a priredba „Oproštaj od maturanata generacije
2014/2015 i podjela zahvalnica prijateljima i suradnicima
Srednje škole Hvar .
76
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 77/84
GRADSKA KRONIKA
Prvi dan škole
24. 25. 9 Prikupljanje p o m o ć i za izbjeglice. - U sklopu
akcije Crvenog Križa organizirana je akcija prikupljanja
humanitarne p o m o ć i za izbjeglice u Hrvatskoj u v j e r o n a u č n o j
dvorani.
25. 9 4 10. Fešta
Sv
Kuzme i Damjana u Velom Grablju.
- 25.
9
održanje
turnir „Briškula Trešeta „Na Solu PZ V
Grablje, a održan je i slideshow „Prvih 10 godina U Pjover ;
26.
9
bila
je s v e č a n a
misa povodom blagdana koju
je
slavio
don Milan Š a r i ć poslijepodne s v e č a n a v e č e r n j a i procesija te
recitirana misa, a
n a v e č e r tradicionalni ples uz splitsku grupu
„ Đ i r , 27. 9 održana je Skupština udruge „Pjover i promocija
knjige „ Z a v i č a j u Hvaru Nikše P e t r i ć a ; 4. 10. odigran je
6
Memorijalni turnir „L ukša N z i ć 2015. na hvarskom igralištu
Križna luka.
28.
9
Biskup Štambuk:
emam
s kime zaigrati na balote.
- Slobodna Dalmacija objavila je veliki intervju s hvarskim
biskupom Slobodanom Štambukom. Izdvajamo nekoliko
citata:
Sekularizacija
č i n i
svoje najviše materijalizacija.
Problem je kako se o d r e ć i dijela zarade
od
turizma kako bih
mogao biti k r š ć a n i n . Nemam nažalost s kime zaigrati na
balote. A volim baciti i na briškule i trešete ali ove moje l a đ e
s v e ć e n i k e sve to malo zanima. Oni žive svoj stil života postoje
i razlike u pristupu pastoralu ... Koji put č o v j e k , nažalost
nema vremena razmišljati o smrti. Tjera nas život. li svjestan
sam da smo potrošni materijal. Moramo razmišljati o odlasku
ne samo s funkcije nego i sa zemlje .. Domovini želim da sazre
u dovoljno poželjnu zrelu osobu da ima dobre predvodnike
što
od
srca rado želim i svojoj h v a r s k a b r a č k a v i š k o j crkvi i
molim za svoga nasljednika.
27. 9 6 10. Proslava Dana Grada. 27. 9 ispred L o đ e
održana
je
„Baletna
č e s t i t k a
gradu Hvaru Baletnog studija
Hvar;
28.
9 na istom mjestu bio
je
koncert: klape „Bodulke ,
77
Izložba Marinke Radež
Predavanje Nikole G o d i n o v i ć a
Gradske glazbe i F „ Šaltin ; 29. 9 u L o đ i je promovirana
knjiga Tatjane R a d o v a n o v i ć -„Od Gdinja do Pariza, od
Montparnassea do Montmartrea i natrag u organizaciji
Muzeja hvarske baštine; u 20h bio je koncert j e v a č k o g zbora
GSU Stella Maris u dvoru a l a č e
V u k a š i n o v i ć ;
30. 9 održano
je
,,I
j e š a č e n j e m
do
zajedništva -
p j e š a č e n j e
do„ Kruvenice
voditeljice prof. Lee P e t r i ć , 1 10. je obavljena polaganje
vijenaca na gradskom groblju, a u L o đ i je održana s v e č a n a
sjednica Gradskog v i j e ć a koju je vodio predsjednik Fabijan
V u č e t i ć .
On
je naglasio da r a č u n i c a uloženog, propuštenog
i onog što se
o č e k u j e
od V i j e ć a i Grada jasno pokazuje da
nije vrijeme za širenje iluzija, v e ć za naporan rad. A o bijegu
od zabluda govorio je i biskup Štambuk, te pozvao sve da
razmisle i priznaju vlastite grijehe u kontekstu života i rada
u gradu. U tom smislu spomenuo je i najavu dolaska
v e ć e g
broja izbjeglica tzv južnom rutom, i spremnost nadležnih da
reagiraju na takvu situaciju. G r a d o n a č e l n i k Rino B u d r o v i ć je
pak rekao da brojni gradski projekti e k a j u na rješavanje jer su
nepotrebno bili z a k a č e n i zbog t r o m j e s e č n o g b e z v l a š ć a nakon
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 78/84
GRADSKA KRONIKA
Oproštaj od maturanata
n e p r i h v a ć a n j a Gradskog r o r a č u n a i ponavljanja izbora, ali je
izrazio nadu da
se
proširenje rive i sanacija Pjace realizirati
do kraja njegovog mandata. T a k o đ e r je iskazao zadovoljstvo
zbog novih nagrada gradu Hvaru kao
č u v e n o m
t u r i s t i č k o m
odredištu. B u d u ć i da GV nije prihvatilo dva prijedloga za
nagrade Grada Hvara, ove godine javna priznanja nisu ni
dodijeljena. u l 9h otvoreno
je
natjecanje Big game fishing u
organizaciji Sportsko-pomorsko-ribolovne udruge Palmižana,
koje
je
potrajala do
4
10.;
2. 10.
u 19h bio
je
pred o đ o m
koncert Gradske glazbe Vis, a u 20h u
L o đ i
Glazbeno-scenski
kolaž uz predstavu Plesnog kazališta OŠ Hvar „Kako smo
vješti kad nam o đ u furešti ;
3.
10. Crveni križ
je
organizirao
upis u registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih m a t i č n i h
stanica - Zaklada Ana Rukavina u vatrogasnom domu Hvar; u
2 l .30h pred o đ o m
je
za o č e o koncert Plavog orkestra;
4. 10.
u L o đ i
je
bilo „Prikupljanje projektnih ideja u Gradu Hvaru -
savjeti LAG-a Škoji kako realizirati svoje društveno-korisne
i poslovne ideje;
5.
10. na Venerandi
je
bio koncert o t o č k i h
rock sastava uz gosta
e č e r i
Stjepana
a r i š i ć a
- Gegota; 6 10
u refektoriju
f r a n j e v a č k o g
samostana održana
je
Glazbeno
scenska priredba „Galebov let grupe „ Nastanjeno srce
SŠ
Hvar uz Dan j e ć a n j a na Tonija P e t r i ć a .
3.-9. 10 Fešta forske pulene. - Uz samu feštu, koja
se
odvijala od 8 do
10
listopada, udruga Hvar - Metropola mora
organizirala je i
s l j e e ć e
aktivnosti:
3.
10. u č e n i c i OŠ Hvar su
porinuh su svoje brodove u M a n d r a ć - svim
č e n i c i m a
koji su
sudjelovali u ovoj zanimljivoj regati udruga Metropola mora
osigurala
je
lijepe poklone;
5.
10 u 19.30h u L o đ i održano
je
predavanje
dr se
Tvrtka Korbara i
dr se
Sandra Montanarija
„Drevni k a t a k l i z m i č k i val na Jadranu- jedinstvena geološka
atrakcija u Gradu Hvaru ; 8
10
u 19.30h u L o đ i Sandra
Š u š t i ć iz Hrvatskog restauratorskog zavoda u Splitu predavala
je na temu „Tajna hvarske Zviri uz projekciju; 9.
10
u 19h
u L o đ i bila je filmska projekcija dokumentarca Chiare Bove
Makiedo: Ribarsko prigovaranje (zbog
o d l i č n o g
odaziva i
velike zainteresiranosti mještana film je repriziran i
11
10
Promocija knjige Tatjane
R a d o v a n o v i ć
- dodajmo da film biti repriziran na p r o l j e ć e ili
p o č e t k o m
ljeta); u 2 lh bio
je
Bal pod jedrima.
8 10. lv n V u č e t i ć
n
trafostanici.
-
Na
inicijativu Torcide
naslikan je lik znamenitog Hvaranina Ivana V u č e t i ć a na
trafostanici kod raskrižja na Bukainki.
8
10. Dani kruha.
- I ove godine su č e n i c i OŠ Hvar svojom
izložbom uradaka od brašna i kruha pred o đ o m obilježili
Dane kruha - dane zahvalnosti za plodove zemlje. Prikupljena
sredstva od ove izložbe namijenili su splitskoj udruzi slijepih
i slabovidnih osoba „Bijeli štap .
11 10. Vatra progutala cijeli restoran.
- Zaposlenici
restorana
„ M u s t a č o ,
u vl. obitelji
R a v l i ć
u Pokonjem Dolu,
primijetili su požar u prizemnom dijelu objekta. Promptna
je
interveniralo
15
vatrogasaca s tri specijalna vozila, tako da
je
požar lokaliziran u 6.30 sati, a k o n a č n o ugašen u 8 sati. Vatra
je
progutala cijeli restoran, tako da
je
vlasnicima
p r i č i n j e n a
velika materijalna šteta. (sd)
11 10. Od Kanade
do
Kine. - Izložba slika internacionalnih
slikara
Od
Kanade do Kine nastalih u slikarskoj koloniji na
Palmižani 30. 9.-10.
10
otvorena
je
u Villi Meneghello.
14. 10 Završene Hvarske ljetne priredbe. - Završnim
koncertom u refektoriju
r a n j e v a č k o g
samostana, na kojem su
nastupili
PD
Hvar, klape Galešnik i Bodulke te GSU Stella
Maris, z a k l j u č e n e su Hvarske ljetne priredbe, koje su i ovog
ljeta n a č a j n o obogatile hvarsku kulturnu ponudu.
18. 10. Obnova Fortice i zidina stajat milijune eura -
Napravljena
je
detaljna snimka
p o s t o j e ć e g
stanja t v r đ a v e
projekt r e đ e n j a zgrade austrijske vojarne
t je
u tijeku izrada
projekta
u r e đ e n j a
kamene zgrade zapadno
o
austrijske
vojarne Bili smo
pre
ugovaranjem izrade konzervatorskog
8
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 79/84
GRADSKA KRONIKA
elaborata
z
i t a v
prostor Fortice kako bismo mogli projekte
njezine revitalizacije i u r e đ e n j a izvoditi planski i sukladno
s povijesnim vrijednostima - kazao j g r a d o n a č e l n i k Rino
B u d r o v i ć . (sd)
19 10 Goli č o v j e k .
- Povodom Mjeseca hrvatske knjige u
Gradskoj knjižnici projici ranje film Obrada
G l u š č e v i ć a
„Goli
č o v j e k
snimljenu Hvaru 1968.
19 10 PK
u Parizu - Ovogodišnja turneja odvela j
č l a n o v e hvarske kazališne družine u francusku prijestolnicu.
Održane su dvije predstave, jedna u hrvatskom veleposlanstvu
i druga u hrvatskoj crkvi Sv
Ć i r i l
i Metoda. U pripremi
ovog gostovanja
n a j v e ć a
nepoznanica bila
j
e z i č n a barijera.
O č e k i v a l o
se da publika
n e ć e m o ć i
pratiti radnju te da biti
r a z o č a r a n a . M e đ u t i m , upravo suprotno, publika se od samog
p o č e t k a
uži vila u r i č u disala u ritmu s glumcima i nagradila ih
sjajnim aplauzom. Da li
j
to stoga što svako pravo m j e t n i č k o
djelo progovara ljudima bez obzira u kojoj se epohi živjelo,
ili stoga što
j
sveti Lovro, koji
j
imao i iscjeliteljske m o ć i ,
z a č a r a o sve prisutne, teško j e ć i . U svakom s l u č a j u u Parizu
se
desio mirakul. (Maja Cioni, udrugaAMCA-Paris)
23.
10 Hvar dobiva geološku
t u r i s t i č k u
turu
- Kada
j
u
svibnju dr se.Tvrtko Korbar s Hrvatskoga geološkog instituta
u Hvaru prezentirao rezultate višegodišnjih s p e c i j a l i s t i č k i h
geoloških istraživanja i sofisticiranih analiza iz kojih proizlazi
9
Film Fishermen's Conversations''. redateljice Chiare Bove Makiedo
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 80/84
GRADSKA KRONIKA
Sv.
Kuzma i Damjan u Velom Grablju
Galebov let
da
je
katastrofalni tsunami pogodio jadransko
p o d r u č j e
prije
66 milijuna godina, o
č e m u
planetarna jedinstven zapis
postoji upravo u uvali Majerovici, zapadno od grada, sve
je
to
djelovala pomalo
s e n z a c i o n a l i s t i č k i . M e đ u t i m
kako iza svega
toga stoje m e đ u n a r o d n i tim znanstvenika i sasvim konkretni
dokazi, na škoju se to uzima sa sve više ozbiljnosti, a sada,
nakon prezentacije geološke karte otoka Hvara u mjerilu
1 50.000 u Gradskoj loži, vidljivo
je
da
je
taj lokalitet zaista
vrlo poželjan
e o t u r i s t i č k i
potencijal. (sd)
23 10 Suvlasniku
S u n č a n o g
Hvara propao novac. -
Financijsku industriju Francuske i Luksemburga zatresla je propast
investicijskog fonda LSK, č i j i je
s u o s n i v a č
i promotor bivši šef
M e đ u n a r o d n o g monetarnog fonda i e s u đ e n i francuski predsjednik
Dominique Strauss-Kahn. Skandal ima odraza i na našu poslovnu
scenu jer je jedan od l a g a č a u fond i Jean Francois Ott,
o s n i v a č
Orco Grupe u č i j e m je suvlasništvu S u n č a n i
Hvar.
Ott je, prema
pisanju Luxembourg Worta ovih dana, tužio Strauss-Kahna za
prijevaru, s obrazloženjem
da
mu je lažno prikazano stanje u tom
investicijskom fondu i
m o g u ć n o s t
zarade. O s n i v a č Orco Grupe
tužio je i LSK kao pravnu osobu, ali i još neke pojedince z tog
fonda.
Navodi
se da
je Ott uložio 500 t i s u ć a eura u LSK.
sd)
8
Metropola
mora
s osnovcima
Glazbeno-scenski kolaž
OŠ
Hvar
23. 10 PD Hvar u Velikoj Gorici. - U dvorani Galženica u
Velikoj Gorici održanje koncert j e v a č k o g društva Hvar.
23. 10. Pismon z Nikšu. - Rotary Club Hvar organizirao
je
humanitarnu akciju u kojoj
se
prikupljaju sredstva za i j e č e n j e
teško oboljelog Nikše K o v a č e v i ć a . Na humanitarnom
koncertu nastupili su: Zorica
K o n đ a
Davor Radolfi,
Đ o r đ i
P e r u z o v i ć ,
Ana O p a č a k , Žaklina Stevkovska Drnasin, Pero
R a d a i ć ,
Dino
P e t r i ć
Dinko Lupi, „Faroski Kantaduri ,
ŽK
„Frecije , „Stella Maris te Levonda Kids.
Za
dobru zabavu
pobrinuo se voditeljski duo: Damir
M i h a n o v i ć
Č u b i i Ratko
Kožul, a glazbenu podlogu p j e v a č i m a osigurao
je
orkestar
Joška Banova. Prikupljeno
je
102. lOOkn.
23. 25. 10. Državna smotra
n a g r a đ e n i h
radova
t u r i s t i č k e
kulture. - Grad Hvar i Osnovna škola Hvar bili su
d o m a ć i n i
8. državne smotre n a g r a đ e n i h radova iz t u r i s t i č k e kulture.
U organizaciji smotre sudjelovao
je
Ured državne uprave
Splitsko-dalmatinske županije te udruga „Prokultura iz
Splita. Svoje radove na temu „Mali, veliki ljudi mog
a v i č a j a
predstavila
je
5 najboljih osnovnih i 6 najboljih srednjih škola.
U č e n i c i OŠ Hvar prikazali su, izvan konkurencije, svoj rad
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 81/84
GR DSK KRONIK
an kruha
OŠ
Hvar
o Ivanu V u č e t i ć u i Grguru
B u č i ć u
Održano
je
i znanstveno
predavanje
dr
Vladimira Rismonda „Turizam i kulturna
baština .
25 10 Operativna obala bit duža 45 metara i šira 20
-
Jedanaest
v i j e ć n i k a
Gradskog v i j e ć a u Hvaru jednoglasno
je
donijelo
a k l j u č a k
da predstavnici Grada još jednom dogovore
s a s t a n a k s m j e r o d a v n i m a i z L u č k e u p r a v e Splitsko-dalmatinske
županije i tvrtke Obala d.o.o. u Splitu, te razmotre predloženo
rješenje, a da ono potom bude predstavljena v i j e ć n i c i m a i
svim drugim zainteresiranim subjektima. Voditelj Odjela za
prostorno
u r e đ e n j e
komunalni razvoj i zaštitu okoliša, Doro
Abdulmar, te
v i j e ć n i c i
Teo J e l i č i ć (HSS) i Nada
J e l i č i ć
(Lista
za ponos mista) izrazili su sumnju u kvalitetu studija valovanja,
g o v o r e ć i
da projekt može biti
č a k
i štetan za grad Hvar. Oni
su se stoga založili da Grad, kao partner, ozbiljnije sudjeluje
u osmišljavanju
u r e đ e n j a
cjelokupnog l u č k o g akvatorija, za
smanjenje broja trabakula i kruzera, a p o v e ć a n j e privezišta za
domicilne brodove. G r a d o n a č e l n i k Rino
B u d r o v i ć je
kazao:
Naravno da ć e m o ispoštovati odluku Gradskog v i j e ć a
jer
se radi o jednom od glavnih projekata iz mog predizbomog
programa. Naša
je
želja da operativna obala bude produžena
o s l j e d e ć e turisti e sezone, a ako se to iz bilo kojega razloga
bude morala odgoditi, bit velika šteta. (sd)
Završni koncert Hvarskih ljetnih priredbi
Pismon za Nikšu
26 10 Fra Jaki: Samo u Americi i Kanadi j oko 300
mojih djela - U
New
Yorku
je
njegov osam puta dva metra
velik mural Apokalipsa, dvadeset pet č e t v o r n i h metara
vitraja nalazi se u Londonu u Kanadi, a osam metara visoko
R a s p e ć e nadvisuje M e đ u g o r j e Fra Joakim Gregov Jaki
svoje je kiparske radove predstavio i sv Donatu u Zadru na
izložbi Vjetar iz duše . Nije meni ni l j e n č a r e n j e strano, da
ne biste imali krivi dojam. Mislim da sam najavnim mjestima
ostavio više od i s u ć u radova, no o tome nikada nisam vodio
evidenciju. Ako netko nešto poželi,
j
mu to napravim, a ako
mu se s v i đ a može to i uzeti
-
kaže fra Jaki. Nakon izbijanja
oružanih sukoba
1991.
v r a ć a se u Hrvatsku, te postaje jedan od
prvih vojnih kapelana, pri
134.
brigadi, sve
do
1996.:
Trebalo
je
s a č u v a t i mlade ljude da ne č i n e z l o č i n e . Bio sam stalno n
prvoj crti i tko zna koliko put s glavom u torbi. Pet godina
smo
j
i Ante Gotovina zajedno bili
po
bojišnicama. Ratovali
smo zajedno i prijateljevali
još
više. Vrijeme č i n i svoje, istina
se uvijek otkrije. Nismo ništa skrivali, samo smo branili naše .
(sd)
26 10 Hvar uvršten m đ u 20 najboljih otoka svijeta -
Č i t t e l j i Conde Nast Travelera odabrali su favorite za 2015.
28. po redu Readers ' Choice Awards upitniku sudjelovalo je
preko 128 t i s u ć a putnika iz cijeloga svijeta. Putnici iz r a z l i č i t i h
dijelova svijeta Hvar su stavili na 20. mjesto ljestvice najboljih
otoka izvan SAD-a.
81
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 82/84
GRADSKA KRONIKA
26. 10. Smoje u
L o đ i . - Grad Hvar i udruga „Timbar
Dalmacije" u
L o đ i
su postavili izložbu djela inspiriranih
Miljenkom Smojom, o
20.
obljetnici njegove
s m r t ~
Izložena
su djela Arsena
D e d i ć a ,
Mile
S k r a č i ć a
Davora Stambuka,
Luke Paljetka, Kažimira Hraste i drugih.
28.
10
Darivatelji krvi u Sarajevu. - Kao i svake godine,
Gradsko društvo Crvenog križa otoka Hvara za svoje
darivatelje krvi organizira izlet da bi se u nekom drugom gradu
družili i zaslužena uživali, a
z m e đ u
ostalog primili i zaslužena
priznanja. Sada je to bilo Sarajevo, što su spremno potpomogli
Grad vari p ć i n a Jelsa. (sd)
31. 10. Zlatni hvarski kuhari u turskoj Alanyi. - Od 23. do
26. listopada turska Alanya bila je d o m a ć i n 5. kulinarskog
natjecanja „Golden Ladle International Food Competition"
u organizaciji World Master Chefs society. Hrvatsku Je
predstavljala udruga Hrvatski Masterchef. Ivo Tudor Broje
okitio se sa tri b r o n č a n e medalje za nacionalno jelo, te za
jela od piletine i ribe. Antonio B u z o l i ć zlatom se okitio _za
nacionalno jelo, broncom za desert, a za jelo od piletme OSVOJ O
je č e t v r t o mjesto i diplomu. Dejan Hristovski je uzeo
z_lato
za
nacionalno jelo, srebro za pizzu, te dvije bronce za Jela od
ribe i piletine. U krunskoj, prestižnoj kategoriji "Team grand
prix" hrvatski tim osvojio je visoko drugo mjesto, okitivši se
srebrnim medaljama.
1 11 Nove vratnice u Milni. - Na svetkovinu Svih Svetih
u Milni je biskup Slobodan blagoslovio nove vratnice župne
crkve sv. Teodora, rad kipara i milnarskog župnika fra Joakima
Jaki a Gregova. U reljefu je fra Jaki izradio portrete hrvatskih
svetaca i blaženika: Leopolda M a n d i ć a , Alojzija Stepinca,
Marije
P e t k o v i ć
Augustina
K a ž o t i ć a
Nikole T a v e l i ć a Ivana
Merza Ozane Kotarske i Miroslava B u l e š i ć a . Znakovita je
da je portret blaženog nadbiskupa Stepinca dodao
r i j č
SVETI, time d a j u ć i svoju i j e č aktualnim medijskim napisima
o pitanju S t e p i n č e v e kanonizacije. Biskup Slobodan izrazio
je radost zbog novih vratnica, rekavši da je mala Milna sada
bogato mjesto,
z a h v a l j u j u ć i
fra Jakiju koji
ju
je
obogatio
u m j e t n i č k i m djelima i vjerskim obilježjima: Ova vrata su
enciklopedija naše vjere. Neka to budu vrata kroz koja
ulaziti pravedni ljudi
r i j e č i
su hvarskog biskupa.
8
10. SDP pobijedio u Hvaru. - Na izborima za Hrvatski
sabor u Hvaru su ostvareni s l j e d e ć i rezultati: Hrvatska raste
(SDP idr.) 39,84%, Domoljubna koalicija (HDZ idr.) 30,38%,
MOST 18,78%; Živi zid 3,82%, ORaH 1,64%, Pametno -
1,29%. Ostali su imali ispod 1 . Glasovalo je 51,54%
b i r a č a .
9 11
Peškafondo Gariful Hvar 2015. -Završila je dvodnevna
zabavno-gastronomska-enološka manifestacija lova na lignje
iz brodice "Peškafondo Gariful Hvar 2015.". Apsolutni
Peškafondo
pobjednik je d o m a ć a ekipa "Dolce" koja je odnijela pehar i
sponzorske darove za
a j v e ć i
ulov od 8,48 kg liganja, ali i onaj
za
n a j v e ć u
lignju, koja je bila
d u g a č k a
č a k 35 cm. (sd)
17
11 S u n č a n i Hvar traži više od 600 sezonaca. - Kampanja
"Tražiš posao - p r o n a đ i karijeru " predstavlja cjelogodišnji
program i inicijativu Odjela ljudskih resursa S u n č a n o g
Hvara" d.d., koja se zasniva na filozofiji kontinuiranog
ulaganja u edukaciju i osposobljavanja zaposlenika. ako u
sklopu kampanje krajem studenoga gotovo tridesetak stalnih
ali i sezonskih zaposlenika naše hotelske tvrtke otputovati n
s t r u č n o osposobljavanje u europske gradove Prag Varšavu
i Milana dok istodobno
z a p o č e t i
i prvi krug regrutacije
novih sezonskih zaposlenika - najavljuje menadžerica Anja
Levak. (sd)
19.-21.
11
Mladi za otok otok za mlade. - U Velom Grablju
održao
se
seminar Mladi za otok, otok za mlade, koji je okupio
predstavnike udruga hrvatskih otoka od Mljeta do Suska.
Projekt je prijavila udruga Održivi otok, pai:ner na projektu
je
LAG Škoji, suradnik udruga
B u đ e n j e
sa Solte, a
d o m a ć m
udruga Pjover iz Velog Grablja
20.
11
Lakoš recitira Jesenjina. - Stihove Sergeja Jesenjina
,,Ispovijest mangupa" u Gradskoj knižnici č i t a o je Milan
Lakoš.
26.
11
Marinovi dani. - U
L o đ i
je održan prigodni program
povodom petnaestih Marinovih dana, u uspomenu na prerano
preminulog hvarskog redatelja Marina
C a r i ć a .
Postavljena
je
izložba „Koraci pod nebom" autorica Katarine
M a r t i n i ć
i Mirjane Pandol. Djeca iz v r t i ć a recitirala su dijalektalnu
poeziju pod vodstvom odgojiteljice Sendi
P e t r i ć
nakon
č e g a
je
uslijedila i glazbena uvertira uz malu grupu „More hvarska".
82
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 83/84
POLAKO
BEZ NAGLIH POKRETA
NOS L ŽIVOT
Žena doživi
k l i n i č k u
smrt i stvori se ispred Sv. Petra.
Njena želja bila je da posjeti svoga supruga.
Traži njega
Sv.
Petar u imeniku Raja tamo ga
nema. Traži ga u paklu ni tamo ga nema. Provjeri
Č i s t i l i š t e ali nije ni tamo. Na kraju
Sv.
Petar ženi:
Meni je ovo zaista
č u d n o
nigdje ga nema.
A koliko dugo ste vi bili u braku?
Pa punih
5
godina.
-Pa što mi ne e č e odmah da
znam
gdje da ga
tražim. e đ u m u č e n i c i m a
Dobar dan dobili ste automatsku sekretaricu
Republike Hrvatske:
Za mito i korupciju birajte HDZ
za nesposobnost i arogantnost birajte SDP
za interesne sfere birajte IDS
ako ste se probudili
iz
hibernacije birajte HSLS
a za traktorske dijelove birajte HDSSB.
Kako god bilo znajte
da
nikog nema na svom
radnom mjestu i da m je potpuno svejedno
što ste o brali.
7/23/2019 Kruvenica br 35
http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 84/84