Na temelju ~lanka IV

Na temelju lanka IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda odranoj 18. lipnja 2003. godine, i na sjednici Zastupnikog doma, odranoj 27. lipnja 2003. godine, usvojila je KAZNENI ZAKONBOSNE I HERCEGOVINEOPI DIO I - GLAVA PRVA - ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU lanak 1. (1)Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine sainjavaju kaznenopravne odredbe sadrane u ovom Zakonu i u drugim zakonima Bosne i Hercegovine. (2)Podruje Bosne i Hercegovine je kopneno podruje, obalno more i vodene povrine unutar njenih granica te zrani prostor nad njima. (3)Slubena osoba je izabrani ili imenovani dunosnik u tijelima zakonodavne, izvrne i sudske vlasti Bosne i Hercegovine i u drugim dravnim i upravnim ustanovama ili slubama koje obavljaju odreene upravne, strune i druge poslove u okviru prava i dunosti vlasti koja ih je osnovala; osoba koje stalno ili povremeno obavlja slubenu dunost u navedenim upravnim tijelima ili ustanovama; ovlatena osoba u trgovakom drutvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je zakonom ili drugim propisom donesenim temeljem zakona povjereno obavljanje javnih ovlasti, a koja u okviru tih ovlasti obavlja odreenu dunost; te druga osoba koja obavlja odreenu slubenu dunost temeljem ovlasti iz zakona ili drugog propisa donesenog temeljem zakona. (4)Kada je kao poinitelj pojedinog kaznenog djela oznaena slubena osoba, osobe iz stavka 3. ovoga lanka mogu biti poinitelji tih djela ako iz obiljeja pojedinog kaznenog djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da poinitelj moe biti samo neka od tih osoba. (5)Odgovorna osoba je osoba u trgovakom drutvu i u drugoj pravnoj osobi kojoj je s obzirom na njenu dunost ili temeljem posebne ovlasti povjeren odreeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih temeljem zakona, ili opeg akta trgovakog drutva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovoenje proizvodnjom ili nekom drugom gospodarskom djelatnou ili na nadzor nad njima. Odgovornom osobom smatra se i slubena osoba u smislu stavka 3. ovoga lanka kada su u pitanju radnje kao iji je poinitelj oznaena odgovorna osoba, a nisu propisane kao kazneno djelo odredbama glave o kaznenim djelima protiv slubene i druge odgovorne dunosti ili odredbama o kaznenim djelima poinjenim od strane slubene osobe propisanima u nekoj drugoj glavi ovoga Zakona ili drugim zakonom Bosne i Hercegovine. (6)Kad je kao poinitelj kaznenih djela oznaena slubena ili odgovorna osoba, sve osobe iz st. 3. i 5. ovoga lanka mogu biti poinitelji tih djela, ako iz zakonskih obiljeja pojedinog kaznenog djela ne proizlazi da poinitelj moe biti samo neka od tih osoba. (7)Strana slubena osoba je lan zakonodavnog, izvrnog, upravnog ili sudskog tijela strane drave, javni dunosnik meunarodne organizacije i njezinih tijela, sudac ili drugi slubenik meunarodnog suda, slubujui u Bosni i Hercegovini. (8)Dijete je, u smislu ovoga Zakona, osoba koja nije navrila etrnaest godina ivota. (9)Maloljetnik je, u smislu ovoga Zakona, osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota. (10)Pravna osoba je, u smislu ovoga Zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opina, mjesna zajednica, svaki ustrojbeni oblik trgovakog drutva i svi oblici povezivanja trgovakih drutava, ustanova, ustanova za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova ili za osiguranje osoba i imovine, te druge novarske ustanove, fond, politika organizacija, udruenje graana i drugi oblici udruivanja koji mogu stjecati sredstva i koristiti ih na isti nain kao i svaka druga institucija ili tijelo koje ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe. (11)Trgovako drutvo je, u smislu ovoga Zakona, korporacija, poduzee, tvrtka, partnerstvo i svaki ustrojbeni oblik registriran za obavljanje gospodarske djelatnosti. (12)Udruenje je bilo koji oblik udruivanja tri ili vie osoba. (13)Vie osoba je najmanje dvije osobe ili vie njih. (14)Skupina ljudi je najmanje pet osoba ili vie njih. (15)Grupa ljudi je udruenje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog, ponovljenog ili povremenog poinjenja kaznenih djela, pri emu svaka od tih osoba sudjeluje u poinjenju kaznenog djela. (16)Organizirana grupa ljudi je grupa ljudi koja je ustrojena, a nije nastala spontano, radi izravno slijedeeg poinjenja kaznenog djela, iji lanovi ne moraju imati formalno odreene uloge, koja ne mora imati slijed lanstva niti razvijeni ustroj. (17)Zloinaka organizacija je organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja postoji neko vrijeme, djelujui u cilju poinjenja jednog ili vie kaznenih djela za koja se po zakonu moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna. (18)Osoba pod meunarodnopravnom zatitom je poglavar drave, ukljuujui i lanove vielanog tijela koje obavlja dunost poglavara drave prema ustavu te drave, predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova, kada se nalaze izvan svoje drave, lanovi njihovih obitelji koji su u njihovom drutvu, te svaki dunosnik ili predstavnik drave ili slubenik ili drugi predstavnik meunarodne organizacije koja ima meudravni karakter, koji je u vrijeme i na mjestu kada je nad njim, njegovim slubenim prostorijama, privatnim stanom ili prijevoznim sredstvom poinjeno kazneno djelo, po meunarodnom pravu imao pravo na posebnu zatitu od napada na njegovu osobu, slobodu ili dostojanstvo, kao i lanovi njegove obitelji s kojima ivi u zajednikom kuanstvu. (19)Izbjeglice i raseljene osobe su, u smislu ovoga Zakona, vie osoba koje su napustile svoju imovinu na podruju Bosne i Hercegovine, u vremenu izmeu 30. travnja 1991. godine i 4. travnja 1998. godine na podruju Federacije Bosne i Hercegovine, a izmeu 30. travnja 1991. godine i 19. prosinca 1998. godine na podruju Republike Srpske, za koje se pretpostavlja da su izbjeglice ili raseljene osobe po Dodatku 7. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. (20)Dravna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opim aktom nadlenog tijela donesenim temeljem zakona, odreena dravnom tajnom, ijim bi otkrivanjem nastupile tetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Bosne i Hercegovine. (21)Vojna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske, drugim propisom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske, ili aktom nadlenog tijela Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske donesenim temeljem zakona proglaena vojnom tajnom. (22)Slubena tajna je podatak ili isprava koja je zakonom Bosne i Hercegovine, drugim propisom Bosne i Hercegovine ili opim aktom nadlene institucije Bosne i Hercegovine donesenim temeljem zakona proglaena slubenom tajnom. (23)Isprava je svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja je od znaenja za pravne odnose. (24)Novac je kovano ili papirnato sredstvo plaanja koje je temeljem zakona u optjecaju u Bosni i Hercegovini ili u stranoj dravi. (25)Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost. (26)Pokretnina je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja, te telefonski i drugi impulsi. (27)Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom ili zranom prometu. (28)Sila je i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava s ciljem da se tko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor. (29)Opojna droga je medicinski lijek ili opasna tvar s adiktivnim i psihotropnim svojstvima, ili tvar koja se lako moe pretvoriti u takvu tvar, ako podlijee nadzoru po meunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina potvrdila, ili tvar koja je proglaena opojnom drogom od strane nadlene institucije Bosne i Hercegovine ili nadlene institucije entiteta. (30)Meunarodni kazneni sud podrazumijeva Meunarodni kazneni sud za podruje bive Jugoslavije. (31)Izraavanje u jednom gramatikom rodu, mukom ili enskom, ukljuuje oba roda fizikih osoba. II - GLAVA DRUGA - TEMELJNE ODREDBE Temelj i ogranienja kaznenopravne prisile lanak 2. (1)Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako ugroavaju ili povrjeuju osobne slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Bosne i Hercegovine i meunarodnim pravom, da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. (2)Propisivanje kaznenih djela i vrste i mjere kaznenopravnih sankcija zasniva se na nunosti primjene kaznenopravne prisile i njenoj razmjernosti jaini opasnosti za osobne slobode i prava ovjeka, te druge temeljne vrijednosti. Naelo zakonitosti lanak 3. (1)Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo zakonom. (2)Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga kaznenopravna sankcija za djelo koje, prije nego to je poinjeno, nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom propisano kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna. Vremensko vaenje kaznenog zakona lanak 4. (1)Na poinitelja kaznenog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme poinjenja kaznenog djela. (2)Ako se poslije poinjenja kaznenog djela zakon jednom ili vie puta izmijeni, primijenit e se zakon koji je blai za poinitelja. Vrste kaznenopravnih sankcija lanak 5. Kaznenopravne su sankcije: kazne, uvjetna osuda, sigurnosne mjere i odgojne mjere. Svrha kaznenopravnih sankcija lanak 6. Svrha kaznenopravnih sankcija je: a)preventivni utjecaj na druge da potuju pravni poredak i ne poine kaznena djela; b)sprjeavanje poinitelja da poini kaznena djela i poticanje njegovog preodgoja. Ogranienja u izvrenju kaznenopravnih sankcija lanak 7. Poinitelju kaznenog djela u izvrenju kaznenopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograniena odreena prava samo u mjeri koja odgovara naravi i sadraju te sankcije i samo na nain kojim se osigurava potivanje osobe poinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, sukladno meunarodnom pravu. III - GLAVA TREA - PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE Iskljuenje primjene kaznenog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema djeci lanak 8. Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije navrilo etrnaest godina ivota. Primjena kaznenog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema maloljetnicima lanak 9. Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema maloljetnicima sukladno Glavi X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovoga Zakona i drugim zakonima Bosne i Hercegovine. Primjena kaznenog zakonodavstva Bosne i Hercegovine na pravne osobe lanak 10. Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se na pravne osobe sukladno Glavi XIV (Odgovornost pravnih osoba za kaznena djela) ovoga Zakona i drugim zakonima Bosne i Hercegovine. Primjena kaznenog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema svakom tko na podruju Bosne i Hercegovine poini kazneno djelo lanak 11. (1)Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema svakome tko poini kazneno djelo na podruju Bosne i Hercegovine. (2)Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema svakome tko poini kazneno djelo na domaem plovilu, bez obzira gdje se plovilo nalazilo u vrijeme poinjenja kaznenog djela. (3)Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema svakome tko poini kazneno djelo u domaem civilnom zrakoplovu dok je u letu ili u domaem vojnom zrakoplovu, bez obzira gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme poinjenja kaznenog djela. Primjena kaznenog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za kaznena djela poinjena izvan Bosne i Hercegovine lanak 12. (1)Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome tko izvan njezina podruja poini: a)bilo koje kazneno djelo protiv samosvojnosti Bosne i Hercegovine iz Glave XVI (Kaznena djela protiv samosvojnosti Bosne i Hercegovine) ovoga Zakona; b)kazneno djelo krivotvorenja novca ili krivotvorenja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, kazneno djelo krivotvorenja znakova za vrijednost ili krivotvorenja znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega izdatih temeljem propisa institucija Bosne i Hercegovine iz l. 205. do 208. ovoga Zakona; c)kazneno djelo koje je Bosna i Hercegovina obvezna kanjavati prema propisima meunarodnog prava, meunarodnih ili meudravnih ugovora; d)kazneno djelo protiv slubene ili odgovorne osobe u institucijama Bosne i Hercegovine u vezi s njegovom slubom. (2)Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema dravljaninu Bosne i Hercegovine koji izvan podruja Bosne i Hercegovine poini bilo koje drugo kazneno djelo osim onih koja su obuhvaena odredbom stavka 1. ovoga lanka. (3)Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja Bosne i Hercegovine prema Bosni i Hercegovini ili njezinom dravljaninu poini bilo koje kazneno djelo koje nije obuhvaeno odredbom stavka 1. ovoga lanka. (4)Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja Bosne i Hercegovine prema stranoj dravi ili prema strancu poini kazneno djelo za koje se po tom zakonodavstvu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna. (5)U sluajevima iz st. 2. i 3. ovoga lanka kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primijenit e se samo ako se poinitelj kaznenog djela zatekne na podruju Bosne i Hercegovine ili joj bude izruen, a u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka samo ako se poinitelj zatekne na podruju Bosne i Hercegovine i ne bude izruen drugoj dravi. Primjena Opeg dijela ovoga Zakona lanak 13. (1)Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona primjenjuju se prema poiniteljima svih kaznenih djela propisanih zakonima Bosne i Hercegovine. (2)Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona primjenjuju se prema maloljetnicima, osim ako zakonom nije drukije propisano. (3)Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona primjenjuju se na pravne osobe, osim ako ovim Zakonom nije drukije propisano. IV - GLAVA ETVRTA - ZASTARA Zastara kaznenog progona lanak 14. (1)Ako u ovom Zakonu nije drukije propisano, kazneni se progon ne moe poduzeti kada od poinjenja kaznenog djela protekne: a)trideset i pet godina za kazneno djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora; b)dvadeset godina za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora preko deset godina; c)petnaest godina za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina; d)deset godina za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine; e)pet godine za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora preko jedne godine; f)tri godine za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novanom kaznom. (2)Ako je za kazneno djelo propisano vie kazni, rok zastare odreuje se po najteoj propisanoj kazni. Tijek i prekid zastare kaznenog progona lanak 15. (1)Zastara kaznenog progona poinje od dana kada je kazneno djelo poinjeno. (2)Zastara ne tee za vrijeme za koje se po zakonu kazneni progon ne moe poduzeti ili nastaviti. (3)Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom koja se poduzima radi progona poinitelja zbog poinjenog kaznenog djela. (4)Zastara se prekida i kada poinitelj, u vrijeme dok tee rok zastare, poini isto tako teko ili tee kazneno djelo. (5)Sa svakim prekidom zastara poinje ponovno tei. (6)Zastara kaznenog progona nastupa u svakom sluaju kada protekne dvaput onoliko vremena koliko zakon propisuje za zastaru kaznenog progona. Zastara izvrenja kazne lanak 16. Ako u ovom Zakonu nije drukije propisano, izreena se kazna nee izvriti kada od dana pravomonosti presude kojom je kazna izreena protekne: a)trideset i pet godina ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora; b)dvadeset godina ako je izreena kazna zatvora preko deset godina; c)petnaest godina ako je izreena kazna zatvora preko pet godina; d)deset godina ako je izreena kazna zatvora preko tri godine; e)pet godine ako je izreena kazna zatvora preko jedne godine; f)tri godine ako je izreena kazna zatvora do jedne godine ili novana kazna. Zastara izvrenja sporednih kazni i sigurnosnih mjera lanak 17. (1)Zastara izvrenja novane kazne kao sporedne kazne, nastupa kada proteknu dvije godine od dana pravomonosti presude kojom je ta kazna izreena. (2)Zastara izvrenja sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja i sigurnosne mjere oduzimanja predmeta, nastupa kada protekne pet godina od dana pravomonosti odluke kojom su te mjere izreene. (3)Zastara izvrenja sigurnosne mjere zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti nastupa kada protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere. Tijek i prekid zastare izvrenja kazne i sigurnosnih mjera lanak 18. (1)Zastara izvrenja kazne poinje od dana pravomonosti presude kojom je kazna izreena, a u sluaju opoziva uvjetne osude od dana pravomonosti odluke o opozivu uvjetne osude. (2)Zastara ne tee za vrijeme za koje se po zakonu izvrenje kazne ne moe poduzeti. (3)Zastara se prekida svakom radnjom nadlenog tijela koja se poduzima radi izvrenja kazne. (4)Sa svakim prekidom zastara poinje ponovno tei. (5)Zastara izvrenja kazne nastupa u svakom sluaju kada protekne dvaput onoliko vremena koliko zakon propisuje za zastaru izvrenja kazne. (6)Odredbe st. 2. do 5. ovoga lanka primjenjuju se i na zastaru izvrenja sigurnosnih mjera. Nezastarivost kaznenog progona i izvrenja kazne lanak 19. Kazneni progon i izvrenje kazne ne zastarijeva za kaznena djela genocida, zloina protiv ovjenosti te ratnih zloina, kao ni za ostala kaznena djela za koja po meunarodnom pravu zastara ne moe nastupiti. V - GLAVA PETA - KAZNENO DJELO Kazneno djelo lanak 20. Kazneno djelo jest protupravno djelo koje je zakonom propisano kao kazneno djelo, ija su obiljeja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana kaznenopravna sankcija. Nain poinjenja kaznenog djela lanak 21. (1)Kazneno djelo se moe poiniti injenjem ili neinjenjem. (2)Kazneno djelo je poinjeno neinjenjem kada je poinitelj koji je pravno obvezan sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela to propustio uiniti, a takvo je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog kaznenog djela injenjem. Vrijeme poinjenja kaznenog djela lanak 22. Kazneno djelo je poinjeno u vrijeme kada je poinitelj radio ili bio duan raditi, bez obzira kada je posljedica injenja ili neinjenja nastupila. Mjesto poinjenja kaznenog djela lanak 23. (1)Kazneno djelo je poinjeno kako u mjestu gdje je poinitelj radio ili je bio duan raditi, tako i u mjestu gdje je posljedica njegovog injenja ili neinjenja potpuno ili djelomino nastupila. (2)Kazneno djelo je u sluaju kanjivog pokuaja poinjeno kako u mjestu gdje je poinitelj radio ili je bio duan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovoj namjeri posljedica njegovog injenja ili neinjenja potpuno ili djelomino trebala nastupiti. (3)Kazneno djelo je u sluaju sudionitva poinjeno u mjestu odreenom u stavku 1. ovoga lanka i u mjestu gdje je sudionik radio ili je bio duan raditi ili u mjestu gdje je prema namjeri sudionika posljedica njegovog injenja ili neinjenja trebala nastupiti. Nuna obrana lanak 24. (1)Nije kazneno djelo ono djelo koje je poinjeno u nunoj obrani. (2)Nuna je ona obrana koja je prijeko potrebna da poinitelj od sebe ili od drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad, a koja je razmjerna napadu. (3)Poinitelj koji prekorai granice nune obrane moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje poinio zbog jake razdraenosti ili prepasti izazvane napadom, moe se i osloboditi kazne. Krajnja nuda lanak 25. (1)Nije kazneno djelo ono djelo koje je poinjeno u krajnjoj nudi. (2)Krajnja nuda postoji kada je djelo poinjeno da poinitelj od sebe ili od drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pritom poinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo. (3)Poinitelj koji sam izazove opasnost ali iz nehaja, ili prekorai granice krajnje nude, moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje poinjeno pod osobito olakotnim okolnostima, moe se i osloboditi kazne. (4)Nema krajnje nude ako je poinitelj bio duan izloiti se opasnosti. Pokuaj lanak 26. (1)Tko s namjerom zapone poinjenje kaznenog djela, ali ga ne dovri, kaznit e se za pokuaj kaznenog djela ako se za to kazneno djelo moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna, a za pokuaj drugog kaznenog djela kada zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj. (2)Poinitelj e se za pokuaj kaznenog djela kazniti u granicama kazne propisane za to kazneno djelo, a moe se i blae kazniti. Neprikladan pokuaj lanak 27. Poinitelj koji pokua poiniti kazneno djelo neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom predmetu, moe se osloboditi kazne ili se moe blae kazniti. Dragovoljni odustanak lanak 28. (1)Poinitelj koji je pokuao poiniti kazneno djelo, ali je dragovoljno odustao od kanjivog pokuaja, moe se osloboditi kazne. (2)U sluaju dragovoljnog odustanka od kanjivog pokuaja, poinitelj e se kazniti za one radnje koje tvore neko drugo samostalno kazneno djelo. Supoinitelji lanak 29. Ako vie osoba zajedniki poini kazneno djelo, sudjelovanjem u poinjenju kaznenog djela ili poduzimajui to drugo ime se na odluujui nain doprinosi poinjenju kaznenog djela, svaka e se od njih kazniti kaznom propisanom za to kazneno djelo. Poticanje lanak 30. (1)Tko drugoga s namjerom potie da poini kazneno djelo, kaznit e se kao da ga je sam poinio. (2)Tko drugoga s namjerom potie na poinjenje kaznenog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna, a kazneno djelo ne bude ni pokuano, kaznit e se kao za pokuaj kaznenog djela. Pomaganje lanak 31. (1)Tko drugome s namjerom pomogne u poinjenju kaznenog djela, kaznit e se kao da ga je sam poinio, a moe se i blae kazniti. (2)Kao pomaganje u poinjenju kaznenog djela smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se poini kazneno djelo, stavljanje na raspolaganje poinitelju sredstava za poinjenje kaznenog djela, uklanjanje prepreka za poinjenje kaznenog djela te unaprijed obeano prikrivanje kaznenog djela, poinitelja, sredstava kojima je kazneno djelo poinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta pribavljenih kaznenim djelom. Granice kaznene odgovornosti i kanjivosti sudionika lanak 32. (1)Supoinitelj je kazneno odgovoran u granicama svoje namjere ili nehaja, a poticatelj i pomaga u granicama svoje namjere. (2)Supoinitelja, poticatelja ili pomagaa koji dragovoljno sprijei poinjenje kaznenog djela, sud e osloboditi kazne. (3)Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje kaznenu odgovornost ili dozvoljava osloboenje od kazne ili ublaavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom poinitelju, supoinitelju, poticatelju ili pomagau kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje. VI - GLAVA [ESTA - KAZNENA ODGOVORNOST Sadraj kaznene odgovornosti lanak 33. (1)Kazneno je odgovoran poinitelj koji je ubrojiv i kriv za poinjeno kazneno djelo. (2)Poinitelj je kriv ako je kazneno djelo poinio s namjerom. (3)Poinitelj je kriv i ako je kazneno djelo poinio iz nehaja, ako to zakon izriito propisuje. Ubrojivost lanak 34. (1)Nije ubrojiva osoba koja u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije mogla shvatiti znaenje svojeg djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima, zbog trajne ili privremene duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvitka (neubrojivost). (2)Poinitelj kaznenog djela ija je sposobnost shvaanja znaenja svojeg djela ili sposobnost upravljanja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stavka 1. ovoga lanka, moe se blae kazniti (bitno smanjena ubrojivost). (3)Kazneno je odgovoran poinitelj kaznenog djela koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi nain doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to stanje kazneno djelo bilo obuhvaeno njegovom namjerom ili je glede kaznenog djela kod njega postojao nehaj a zakon za takvo kazneno djelo propisuje kaznenu odgovornost i za nehaj (samoskrivljena neubrojivost). (4)Bitno smanjena ubrojivost u koju se poinitelj doveo na nain iz stavka 3. ovoga lanka ne moe biti temelj za ublaavanje kazne. Namjera lanak 35. (1)Kazneno se djelo moe poiniti s izravnom ili neizravnom namjerom. (2)Poinitelj postupa s izravnom namjerom kada je bio svjestan svojeg djela i htio njegovo poinjenje. (3)Poinitelj postupa s neizravnom namjerom kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje. Nehaj lanak 36. (1)Kazneno djelo moe se poiniti iz svjesnog ili nesvjesnog nehaja. (2)Poinitelj postupa iz svjesnog nehaja kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je lakomisleno drao da ona nee nastupiti ili da e je moi sprijeiti. (3)Poinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kada nije bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti. Stvarna zabluda lanak 37. (1)Nije kazneno odgovorna osoba koja u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije bila svjesna nekog njegovog zakonom propisanog obiljeja, ili koja je pogreno smatrala da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dozvoljeno. (2)Ako je osoba bila u zabludi iz nehaja, kazneno je odgovorna za kazneno djelo poinjeno iz nehaja ako zakon za to kazneno djelo propisuje kanjavanje i za nehaj. Pravna zabluda lanak 38. Poinitelj kaznenog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, moe se blae kazniti ili osloboditi kazne. VII - GLAVA SEDMA - KAZNE Svrha kanjavanja lanak 39. Svrha kanjavanja je: a)da se izrazi drutvena osuda poinjenog kaznenog djela; b)da se utjee na poinitelja da ubudue ne poini kaznena djela; c)da se utjee na ostale da ne poine kaznena djela; d)i da se utjee na svijest graana o pogibeljnosti kaznenih djela i o pravednosti kanjavanja poinitelja. Vrste kazni lanak 40. Kazneno odgovornim poiniteljima kaznenih djela mogu se izrei ove kazne: a)kazna zatvora; b)novana kazna. Glavna i sporedna kazna lanak 41. (1)Kazna zatvora moe se izrei samo kao glavna kazna. (2)Novana kazna moe se izrei i kao glavna i kao sporedna kazna. (3)Ako su za jedno kazneno djelo propisane obje kazne, samo se jedna moe izrei kao glavna. (4)Za kaznena djela poinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se izrei i kada nije propisana zakonom, ili kada je zakonom propisano da e se poinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. Kazna zatvora lanak 42. (1)Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dulja od dvadeset godina. (2)Za najtee oblike tekih kaznenih djela poinjenih s namjerom, moe se propisati kazna zatvora u trajanju od dvadeset do etrdeset i pet godina (dugotrajni zatvor). (3)Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moe propisati kao jedina glavna kazna za pojedino kazneno djelo. (4)Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei poinitelju koji u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije navrio dvadeset i jednu godinu ivota. (5)Pod uvjetima propisanim Glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju malo- ljetnika) ovoga Zakona moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora. Kazna maloljetnikog zatvora je po svojoj svrsi, naravi, trajanju i nainu izvrenja posebna kazna oduzimanja slobode. (6)Kazna zatvora se izrie na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora se izrie samo na pune godine. (7)Ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon izdranih tri petine te kazne. Rad za ope dobro na slobodi lanak 43. (1)Kada sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora od najvie est mjeseci, moe istodobno odrediti da se izreena kazna, uz pristanak optuenika, zamijeni radom za ope dobro na slobodi. (2)Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za ope dobro na slobodi temelji se na ocjeni da, uzimajui u obzir sve okolnosti koje odreuju vrstu i mjeru kazne, izvrenje kazne zatvora ne bi bilo prijeko potrebno za ostvarenje svrhe kanjavanja, ali istodobno uvjetna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje ope svrhe kaznenopravnih sankcija. (3)Rad za ope dobro na slobodi odreuje se u trajanju razmjernom izreenoj kazni zatvora, od najmanje deset do najvie ezdeset radnih dana. Rok za izvrenje rada za ope dobro na slobodi ne moe biti krai od jednog mjeseca niti dulji od jedne godine. (4)Pri ocjenjivanju trajanja rada za ope dobro na slobodi kao i vremena obavljanja toga rada, sud e uzeti u obzir izreenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogunosti poinitelja s obzirom na njegovu osobnu situaciju i zaposlenje. (5)U sluaju kada osuenik istekom odreenog roka nije izvrio ili je samo djelomino izvrio rad za ope dobro na slobodi, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora u trajanju razmjernom vremenu preostalog rada za ope dobro na slobodi. (6)Zamjena kazne zatvora radom za ope dobro na slobodi moe se primijeniti i u sluajevima kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama lanka 47. (Zamjena novane kazne) ovoga Zakona. (7)Rasporeivanje na rad za ope dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta obavlja Ministarstvo pravosua Bosne i Hercegovine, vodei rauna o sposobnostima i znanjima osuenika. Uvjetni otpust lanak 44. (1)Osuenik koji je izdrao polovinu, te izuzetno osuenik koji je izdrao jednu treinu kazne zatvora, moe biti osloboen izdravanja kazne zatvora pod uvjetom da ne poini novo kazneno djelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust). (2)Osuenik koji je izdrao polovinu kazne zatvora moe biti osloboen izdravanja kazne zatvora ako se za vrijeme izdravanja kazne zatvora njegovo ponaanje popravi do te mjere da se moe opravdano oekivati da e se nakon otpusta s izdravanja kazne zatvora ponaati primjereno, a naroito da nee poiniti kaznena djela. Prilikom odluivanja o uvjetnom otpustu osuenika, uzet e se u obzir njegovo ponaanje tijekom izdravanja kazne i druge okolnosti koje ukazuju na to da je svrha kanavanja postignuta. (3)Osuenik koji je izdrao jednu treinu kazne zatvora moe biti uvjetno otputen ukoliko postoje uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka i ukoliko posebne okolnosti vezane za osobnost osuenika jasno ukazuju da je postignuta svrha kanjavanja. (4)Osuenik na kaznu dugotrajnog zatvora moe biti uvjetno otputen nakon izdrane tri petine te kazne. Opoziv uvjetnog otpusta lanak 45. (1)Sud e opozvati uvjetni otpust ako osuenik za vrijeme uvjetnog otpusta poini jedno ili vie kaznenih djela za koja mu je izreena kazna zatvora od jedne godine ili tea kazna. (2)Sud moe opozvati uvjetni otpust ako osuenik na uvjetnom otpustu poini jedno ili vie kaznenih djela za koja je izreena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odluivanja hoe li opozvati uvjetni otpust, sud naroito uzima u obzir slinost poinjenih djela, njihovo znaenje, pobude iz kojih su poinjena te druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uvjetnog otpusta. (3)Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta, sud izrie kaznu uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Dio kazne koji je osuenik izdrao prema ranijoj presudi uraunava se u izdravanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uraunava. (4)Odredbe st. 1. do 3. ovoga lanka primjenjuju se i kada se osueniku na uvjetnom otpustu sudi za kazneno djelo poinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta. (5)Ako je osuenik na uvjetnom otpustu osuen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne opozove uvjetni otpust, vrijeme uvjetnog otpusta se produljuje za vrijeme koje je osuenik proveo na izdravanju kazne zatvora. Novana kazna lanak 46. (1)Novana kazna se izrie u dnevnim iznosima, a ako to nije mogue moe se izrei u odreenom iznosu. (2)Ako se novana kazna izrie u dnevnim iznosima, moe iznositi najmanje pet a najvie tri stotine ezdeset dnevnih iznosa, a za kaznena djela poinjena iz koristoljublja najvie tisuu pet stotina dnevnih iznosa, osim u sluajevima propisanim ovim Zakonom. (3)Ako se novana kazna izrie u odreenom iznosu, najnii iznos ne moe biti manji od 150 KM a najvii iznos ne moe biti vei od 50.000 KM, a za kaznena djela poinjena iz koristoljublja iznos ne moe biti vei od 1.000.000 KM, osim u sluajevima propisanim ovim Zakonom. (4)Prilikom izricanja novane kazne za kaznena djela poinjena iz koristoljublja, sud moe izrei novanu kaznu u veem iznosu od najvieg iznosa propisanog u st. 2. i 3. ovoga lanka, ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je poinitelj pribavio poinjenjem kaznenog djela prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom se sluaju poinitelju moe izrei novana kazna u iznosu koji ne moe biti vei od dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio poinjenjem kaznenog djela zbog kojeg mu se izrie novana kazna. (5)Broj dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud primjenjujui opa pravila za odmjeravanje kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u obzir visinu dnevnog dohotka poinitelja prema iznosu njegove tromjesene netto plae i njegove druge dohotke, te obiteljske obveze. Prilikom odreivanja visine iznosa sud uzima u obzir podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od est mjeseci. (6)Podatke iz prethodnih stavaka ovoga lanka koji sudu nisu poznati osigurava optuenik u roku koji odredi sud, a najkasnije do zavretka glavne rasprave u kaznenom postupku. Ako do zavretka glavne rasprave u kaznenom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za odreivanje visine dnevnog iznosa novane kazne, novana kazna se izrie u odreenom iznosu, pri emu se primjenjuju opa pravila za odmjeravanje kazne. (7)Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu ezdesetinu a najvii jednu treinu posljednje slubeno objavljene prosjene mjesene netto plae zaposlenih u Bosni i Hercegovini, koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. (8)U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne, koji ne moe biti krai od petnaest dana niti dulji od est mjeseci, ali u opravdanim sluajevima sud moe dopustiti da osuenik isplati novanu kaznu i u obrocima, s tim da rok isplate ne moe biti dulji od dvije godine. (9)Novane kazne izreene i naplaene po ovom Zakonu su prihod Prorauna Bosne i Hercegovine. Zamjena novane kazne lanak 47. (1)Novana kazna se ne naplauje prisilno. (2)Ako se novana kazna ne moe u cijelosti ili djelomino naplatiti u roku koji je utvren presudom, sud e bez odlaganja donijeti odluku da se novana kazna zamijeni kaznom zatvora. (3)Novana kazna e se zamijeniti kaznom zatvora tako to e se za svaki zapoeti dnevni iznos novane kazne ili ako je novana kazna bila izreena u odreenom iznosu za svakih zapoetih 50 KM novane kazne, odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom sluaju ne moe biti dulji od jedne godine. (4)Ako osuenik isplati samo dio novane kazne, ostatak e se razmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osuenik isplati ostatak novane kazne, izvrenje zatvora e se obustaviti. Opa pravila za odmjeravanje kazne lanak 48. (1)Sud e poinitelju kaznenog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to kazneno djelo, imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna bude manja ili vea (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito: stupanj kaznene odgovornosti, pobude iz kojih je djelo poinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je djelo poinjeno, raniji ivot poinitelja, njegove osobne prilike i njegovo ponaanje nakon poinjenog kaznenog djela, te druge okolnosti koje se odnose na osobu poinitelja. (2)Kada sud odmjerava kaznu poinitelju za kazneno djelo poinjeno u povratu, posebno e uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela poinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude ili od izdrane ili oprotene kazne. (3)Pri odmjeravanju novane kazne, sud e uzeti u obzir i imovinsko stanje poinitelja, vodei rauna o visini njegove plae, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim obvezama. Ublaavanje kazne lanak 49. Sud moe poinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izrei blau vrstu kazne: a)kada zakon propisuje da se poinitelj moe blae kazniti; b)i kad sud utvrdi da postoje osobito olakotne okolnosti koje ukazuju da se i ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja. Granice ublaavanja kazne lanak 50. (1)Kada postoje uvjeti za ublaavanje kazne iz lanka 49. (Ublaavanje kazne) ovoga Zakona, sud e ublaiti kaznu u ovim granicama: a)ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili vie godina, kazna se moe ublaiti do pet godina zatvora; b)ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili vie godina, kazna se moe ublaiti do jedne godine zatvora; c)ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci zatvora; d)ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine, kazna se moe ublaiti do tri mjeseca zatvora; e)ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora do jedne godine, kazna se moe ublaiti do trideset dana zatvora; f)ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto kazne zatvora moe se izrei novana kazna; g)ako je za kazneno djelo propisana novana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se moe ublaiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izrie u odreenom iznosu do 150 KM. (2)Pri odluivanju koliko e kaznu ublaiti prema pravilima iz stavka 1. ovoga lanka, sud e posebno uzeti u obzir najmanju i najveu mjeru kazne propisane za to kazneno djelo. Osloboenje od kazne lanak 51. (1)Sud moe osloboditi kazne poinitelja kaznenog djela kada to zakon izriito propisuje. (2)Kada je sud ovlaten poinitelja kaznenog djela osloboditi kazne, moe mu kaznu ublaiti bez ogranienja propisanih za ublaavanje kazne u lanku 49. (Ublaavanje kazne) ovoga Zakona. Poseban sluaj osloboenja od kazne za kaznena djela poinjena iz nehaja lanak 52. Sud moe osloboditi kazne poinitelja kaznenog djela poinjenog iz nehaja, kada posljedice djela tako teko pogaaju poinitelja da izricanje kazne u takvom sluaju oito ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja. Stjecaj kaznenih djela lanak 53. (1)Ako je poinitelj jednom radnjom ili s vie radnji poinio vie kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud e najprije utvrditi kazne za svako od tih kaznenih djela, pa e za sva kaznena djela izrei jedinstvenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili jedinstvenu novanu kaznu. (2)Jedinstvenu kaznu sud e izrei po ovim pravilima: a)ako je za neko od kaznenih djela u stjecaju sud utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora, izrei e samo tu kaznu; b)ako je za kaznena djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije dosei zbroj utvrenih kazni niti prijei dvadeset godina; c)ako su za sva kaznena djela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna zatvora ne moe biti vea od osam godina; d)ako je za kaznena djela u stjecaju sud utvrdio samo novane kazne, jedinstvena kazna mora biti vea od svake pojedine utvrene novane kazne, ali ne smije dosegnuti zbroj utvrenih novanih kazni. (3)Ako je za neka kaznena djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga kaznena djela u stjecaju novane kazne, izrei e jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu po odredbama stavka 2. toke b) do d) ovoga lanka. (4)Sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar za jedno kazneno djelo u stjecaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni, izrei e jedinstvenu novanu kaznu po odredbi stavka 2. to. d) ovoga lanka. (5)Ako je sud za kaznena djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetnikog zatvora, izrei e jedinstvenu kaznu po odredbama stavka 2. to. b) i c) ovoga lanka. Produljeno kazneno djelo lanak 54. (1)Odredbe ovoga Zakona o stjecaju kaznenih djela nee se primijeniti kada poinitelj poini produljeno kazneno djelo. (2)Produljeno kazneno djelo je poinjeno kad je poinitelj s namjerom poinio vie istih ili istovrsnih kaznenih djela koja s obzirom na nain poinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu. (3)Kada se radi o produljenom kaznenom djelu istih zakonskih obiljeja, sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to kazneno djelo. Ako se radi o istovrsnim kaznenim djelima, sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najtee od tih djela. Odmjeravanje kazne osuenoj osobi lanak 55. (1)Ako se osuenoj osobi sudi za kazneno djelo poinjeno prije nego to je zapoela izdravanje kazne po ranijoj osudi, ili za kazneno djelo poinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva kaznena djela primjenom odredaba lanka 53. (Stjecaj kaznenih djela) ovoga Zakona, uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osuenik izdrao, uraunat e se u izreenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora. (2)Za kazneno djelo poinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e poinitelju izrei kaznu neovisno od ranije izreene kazne, ako se primjenom odredaba lanka 53. ovoga Zakona ne bi mogla ostvariti svrha kanjavanja s obzirom na trajanje neizdranog dijela ranije izreene kazne. (3)Prema osueniku koji za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora poini kazneno djelo za koje zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, primijenit e se stegovna mjera. Uraunavanje pritvora i ranije kazne lanak 56. (1)Vrijeme provedeno u pritvoru i svako oduzimanje slobode u svezi kaznenog djela, uraunavaju se u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetnikog zatvora ili novanu kaznu. (2)Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan oduzimanja slobode, dan maloljetnikog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 50 KM. Uraunavanje pritvora i kazne izdrane u inozemstvu lanak 57. Pritvor, oduzimanje slobode u tijeku postupka izruenja i kazna koju je poinitelj izdrao po presudi inozemnog suda, uraunat e se u kaznu koju izrekne domai sud za isto kazneno djelo, a ako kazne nisu iste vrste, uraunavanje e se izvriti po ocjeni suda. VIII - GLAVA OSMA - UVJETNA OSUDA Svrha uvjetne osude lanak 58. Svrha uvjetne osude je da se poinitelju kaznenog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda) kojim se omoguava ostvarenje svrhe kaznenopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvrenja, kada izvrenje kazne nije prijeko potrebno radi kaznenopravne zatite. Uvjetna osuda lanak 59. (1)Uvjetnom osudom sud poinitelju kaznenog djela utvruje kaznu i istodobno odreuje da se ona nee izvriti ako osuenik za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne niti dulje od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne poini novo kazneno djelo. (2)Pri odluivanju hoe li izrei uvjetnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir osobnost poinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije poinjenog kaznenog djela, stupanj kaznene odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je kazneno djelo poinjeno. (3)Uvjetna osuda se moe izrei kada je poinitelju utvrena kazna zatvora do dvije godine ili novana kazna. (4)Za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora od deset godina ili tea kazna, uvjetna osuda se moe izrei samo ako je kazna iz stavka 3. ovoga lanka utvrena ublaavanjem zakonom propisane kazne. (5)Uvjetna osuda se ne moe izrei za kaznena djela za koja se ni ublaavanjem kazne ne moe izrei kazna zatvora laka od jedne godine. (6)Ako je poinitelju utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uvjetna osuda se moe izrei za obje kazne ili samo za kaznu zatvora. (7)Sigurnosne mjere, izreene uz uvjetnu osudu, izvravaju se. Obveze poinitelja kojem je izreena uvjetna osuda lanak 60. (1)Sud moe u uvjetnoj osudi odrediti ispunjavanje sljedeih obveza: da osuenik vrati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom; da naknadi tetu koju je priinio kaznenim djelom; ili da ispuni druge obveze predviene kaznenim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine. (2)Rok za ispunjenje obveza iz stavka 1. ovoga lanka utvruje sud u okviru odreenog vremena provjeravanja. Opoziv uvjetne osude zbog novog kaznenog djela lanak 61. (1)Sud e opozvati uvjetnu osudu ako osuenik tijekom vremena provjeravanja poini jedno ili vie kaznenih djela za koja je izreena kazna zatvora od dvije godine ili tea kazna. (2)Ako osuenik u vrijeme provjeravanja poini jedno ili vie kaznenih djela za koja je izreena kazna zatvora u trajanju kraem od dvije godine ili novana kazna, sud e, nakon to ocijeni sve okolnosti koje se odnose na poinjena kaznena djela i poinitelja, a posebno srodnost poinjenih kaznenih djela, njihovo znaenje i pobude iz kojih su poinjena, odluiti hoe li opozvati uvjetnu osudu. Pri tome je sud vezan zabranom izricanja uvjetne osude ako poinitelju za kaznena djela utvrena u uvjetnoj osudi i za nova kaznena djela treba izrei kaznu zatvora u trajanju duljem od dvije godine (lanak 59., Uvjetna osuda, stavak 3. ovoga Zakona). (3)Ako opozove uvjetnu osudu, sud e primjenom odredaba lanka 53. (Stjecaj kaznenih djela) ovoga Zakona izrei jedinstvenu kaznu i za ranije poinjeno i za novo kazneno djelo, uzimajui kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrenu. (4)Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud moe za novo kazneno djelo izrei uvjetnu osudu ili kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo kazneno djelo treba izrei uvjetnu osudu, utvrdit e jedinstvenu kaznu i za ranije poinjeno i za novo kazneno djelo primjenom odredaba lanka 53. ovoga Zakona i odredit e novo vrijeme provjeravanja, koje ne moe biti krae od jedne niti dulje od pet godina, raunajui od dana pravomonosti nove presude. Osueniku kojemu za novo kazneno djelo bude izreena kazna zatvora, vrijeme provedeno na izdravanju ove kazne ne uraunava se u vrijeme provjeravanja utvreno uvjetnom osudom za ranije kazneno djelo. Opoziv uvjetne osude zbog ranije poinjenog kaznenog djela lanak 62. (1)Sud e opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osuenik poinio kazneno djelo prije nego to je uvjetno osuen i ako ocijeni da ne bi bilo temelja za izricanje uvjetne osude da se znalo za to kazneno djelo. U tom e sluaju primijeniti odredbu lanka 61. (Opoziv uvjetne osude zbog novog krivinog djela) stavka 3. ovoga Zakona. (2)Ako sud ne opozove uvjetnu osudu, primijenit e odredbu lanka 61. stavka 4. ovoga Zakona. Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obveza lanak 63. (1)Sud e opozvati uvjetnu osudu i izrei izvrenje izreene kazne ako osuenik tijekom odreenog vremena provjeravanja ne ispuni izreenu obvezu u sluajevima kada je mogao ispuniti tu obvezu. (2)U sluaju nemogunosti ispunjenja izreene obveze, sud moe produljiiti rok za ispunjenje te obveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuom obvezom predvienom kaznenim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, ili moe osuenika osloboditi ispunjenja izreene obveze. Rokovi za opoziv uvjetne osude lanak 64. (1)Uvjetna osuda se moe opozvati tijekom vremena provjeravanja. (2)Ako osuenik tijekom vremena provjeravanja poini kazneno djelo koje povlai opoziv uvjetne osude, a to je presudom utvreno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda moe se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja. (3)Ako osuenik u odreenome roku ne ispuni koju obvezu iz lanka 60. (Obveze poinitelja kojem je izreena uvjetna osuda) stavka 1. ovoga Zakona, sud moe uvjetnu osudu opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja i odrediti da se izvri kazna utvrena u uvjetnoj osudi. Uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom lanak 65. (1)Sud moe odrediti da se poinitelj kojemu je izreena uvjetna osuda stavi pod zatitni nadzor, ako s obzirom na okolnosti poinjenja kaznenog djela, osobnost poinitelja, njegov raniji ivot i ponaanje poslije poinjenog kaznenog djela, smatra da e se uz odreivanje zatitnog nadzora svrha uvjetne osude i drutveno prilagoavanje osuenika bolje ostvariti. (2)Zatitni nadzor obuhvaa ovim Zakonom predviene mjere pomoi, brige, nadzora i zatite, s tim da vrijeme trajanja nadzora ne moe biti krae od est mjeseci niti dulje od dvije godine. Sadraj zatitnog nadzora lanak 66. Zatitni nadzor moe obuhvatiti ove obveze: a)lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi; b)uzdravanje od uporabe alkoholnih pia ili opojnih droga; c)posjeivanje odreenih psihijatrijskih, psiholokih i drugih savjetovalita i postupanje po njihovim savjetima; d)osposobljavanje za odreeno zanimanje; e)prihvaanje zaposlenja koje odgovara strunoj spremi i sposobnostima poinitelja; f)raspolaganje plaom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren nain i sukladno branim i obiteljskim obvezama. Odreivanje zatitnog nadzora lanak 67. (1)Sud u presudi odreuje jednu ili vie obveza iz lanka 66. (Sadraj zatitnog nadzora) ovoga Zakona utvrujui njihov sadraj. (2)Pri odreivanju obveza iz lanka 66. ovoga Zakona, sud e naroito uzeti u obzir godine ivota poinitelja, njegovo ope zdravstveno i duevno stanje, njegove sklonosti i navike u nainu voenja ivota, naroito u kui, koli ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je poinio kazneno djelo i ponaanje poslije poinjenog kaznenog djela, njegov raniji ivot, osobne i obiteljske prilike, te druge okolnosti koje se odnose na osobu poinitelja a od znaenja su za izbor obveza zatitnog nadzora i njihovo trajanje. (3)Ako tijekom trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha zatitnog nadzora, moe zatitni nadzor ukinuti prije isteka odreenog vremena. (4)Ako osuenik kojemu je izreen zatitni nadzor ne ispunjava obveze koje mu je sud odredio, sud ga moe opomenuti ili moe ranije obveze zamijeniti drugima ili produljiti trajanje zatitnog nadzora u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uvjetnu osudu. IX - GLAVA DEVETA - SIGURNOSNE MJERE Svrha sigurnosnih mjera lanak 68. Svrha sigurnosnih mjera jest otklanjanje stanja ili uvjeta koji mogu utjecati da poinitelj ubudue poini kaznena djela. Vrste sigurnosnih mjera lanak 69. Poiniteljima kaznenih djela mogu se izrei ove sigurnosne mjere: a)obvezno psihijatrijsko lijeenje; b)obvezno lijeenje od ovisnosti; c)zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti; d)oduzimanje predmeta. Izricanje sigurnosnih mjera lanak 70. Sud moe poinitelju kaznenog djela izrei jednu ili vie sigurnosnih mjera kada postoje uvjeti za njihovo izricanje propisani ovim Zakonom. Obvezno psihijatrijsko lijeenje lanak 71. (1)Sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja izrie se poinitelju kaznenog djela koji je kazneno djelo poinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ili smanjene ubrojivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubudue djelovati na poinitelja da poini novo kazneno djelo. (2)Sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izvriti, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka, uz izdravanje kazne zatvora ili uz rad za ope dobro na slobodi ili uz uvjetnu osudu. (3)Sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izreena, ali najdulje do isteka izdravanja kazne zatvora ili izvrenja rada za ope dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu. (4)Kao u sluaju iz lanka 43. (Rad za ope dobro na slobodi) stavka 5. ovoga Zakona, izvrenje kazne zatvora moe se odrediti poinitelju kaznenog djela koji se tijekom izvravanja rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obveznom psihijatrijskom lijeenju. (5)Pod uvjetima iz stavka 2. ovoga lanka, obvezno psihijatrijsko lijeenje se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je osuenik uvjetno otputen. Ako osuenik ne nastavi lijeenje, uvjetni otpust e se opozvati. (6)Prema poinitelju kaznenog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lijeenju tijekom vremena provjeravanja odreenoga u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lanka 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obveza) ovoga Zakona. Obvezno lijeenje od ovisnosti lanak 72. (1)Sigurnosna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti moe se izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti i ubudue poiniti kaznena djela. (2)Sigurnosna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti se, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka, moe izrei uz istu kaznenopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti nain kako je ovim Zakonom propisano za sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja. (3)Kao u sluaju iz lanka 43. (Rad za ope dobro na slobodi) stavka 5. ovoga Zakona, izvrenje kazne zatvora moe se odrediti poinitelju kaznenog djela koji se tijekom izvravanja rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obveznom lijeenju od ovisnosti. (4)Pod uvjetima iz lanka 71. (Obvezno psihijatrijsko lijeenje) stavka 2. ovoga Zakona, obvezno lijeenje od ovisnosti se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je osuenik uvjetno otputen. Ako osuenik ne nastavi lijeenje, uvjetni otpust e se opozvati. (5)Prema poinitelju kaznenog djela koji se ne podvrgne lijeenju od ovisnosti tijekom vremena provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lanka 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obveza) ovoga Zakona. Zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti lanak 73. (1)Sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreenog zvanja, djelatnosti ili dunosti moe se izrei poinitelju koji je poinio kazneno djelo u svezi imovine koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup zahvaljujui svom pozivu, djelatnosti ili dunosti, ako postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati da poini novo kazneno djelo zlouporabom svojeg zvanja, djelatnosti ili dunosti u svezi imovine koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup. (2)Sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreenog zvanja, djelatnosti ili dunosti moe se izrei u trajanju koje ne moe biti krae od jedne niti dulje od deset godina, raunajui od dana pravomonosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove sigurnosne mjere. (3)Kao u sluaju iz lanka 43. (Rad za ope dobro na slobodi) stavka 5. ovoga Zakona, izvrenje kazne zatvora moe se odrediti poinitelju kaznenog djela koji tijekom izvravanja rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekri zabranu obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti. (4)Prema poinitelju kaznenog djela koji prekri zabranu obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti tijekom vremena provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lanka 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obveza) ovoga Zakona. Oduzimanje predmeta lanak 74. (1)Predmeti koji su uporabljeni ili su bili namijenjeni za poinjenje kaznenog djela ili koji su nastali poinjenjem kaznenog djela oduzet e se, kada postoji opasnost da e biti ponovo uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili kada se radi zatite ope sigurnosti ili iz razloga udorea oduzimanje ini prijeko potrebnim, ako su vlasnitvo poinitelja. (2)Predmeti iz stavka 1. ovoga lanka mogu se oduzeti i ako nisu vlasnitvo poinitelja kada to zahtijevaju interesi ope sigurnosti i razlozi udorea, ali se time ne dira u prava treih osoba na naknadu tete od poinitelja. (3)U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka, zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta. X - GLAVA DESETA - PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, O ODGOJNIM MJERAMA I O KA@NJAVANJU MALOLJETNIKA Primjena posebnih kaznenih odredaba prema maloljetnicima lanak 75. (1)Prema maloljetnim poiniteljima kaznenih djela primjenjuju se odredbe ove Glave ovoga Zakona, a ostale kaznenopravne odredbe iz drugih zakona primjenjuju se prema maloljetnicima samo ako ne izlaze iz okvira utvrenih posebnim odredbama o maloljetnim poiniteljima kaznenih djela. (2)Posebne odredbe o maloljetnim poiniteljima kaznenih djela primjenjuju se, pod uvjetima propisanim odredbama ove Glave ovoga Zakona, i prema punoljetnim osobama kada im se sudi za kaznena djela koja su poinile kao maloljetnici, a izuzetno i prema osobama koje su poinile kazneno djelo kao mlai punoljetnici. Uvjeti primjene odgojnih preporuka lanak 76. (1)Prema maloljetnom poinitelju kaznenog djela mogu se primijeniti odgojne preporuke za kaznena djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2)Odgojne preporuke prema maloljetniku moe primijeniti nadleni tuitelj ili sudac za maloljetnike. (3)Uvjeti su primjene odgojnih preporuka: maloljetnikovo priznanje kaznenog djela i njegova izraena spremnost za pomirenjem s oteenikom. Svrha odgojnih preporuka lanak 77. Svrha je odgojnih preporuka: a)da se ne pokree kazneni postupak prema maloljetnom poinitelju kaznenog djela; b)i da se primjenom odgojnih preporuka utjee na maloljetnika da ubudue ne poini kaznena djela. Vrste odgojnih preporuka lanak 78. (1)Odgojne su preporuke: a)osobno izvinjenje oteeniku; b)naknada tete oteeniku; c)redovito pohaanje kole; d)rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice; e)prihvaanje odgovarajueg zaposlenja; f)smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu; g)lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi; h)posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita. (2)Odgojne preporuke iz stavka 1. to. a) do c) i h) ovoga lanka primjenjuje ovlateni tuitelj, a odgojne preporuke iz to. d) do g) primjenjuje sudac za maloljetnike. Izbor odgojnih preporuka lanak 79. (1)Pri izboru odgojnih preporuka ovlateni tuitelj ili sudac za maloljetnike uzet e u obzir sveukupne interese maloljetnika i oteenika. Pritom e posebno voditi rauna da se primijenjenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovito kolovanje ili njegov rad. (2)Odgojne preporuke mogu trajati najdulje jednu godinu. (3)Odgojne se preporuke mogu tijekom njihovog izvravanja zamijeniti drugom ili ukinuti. (4)Izbor i primjena odgojnih preporuka izvrava se u suradnji s roditeljima ili skrbnicima maloljetnika i tijelima socijalne skrbi. Kaznene sankcije prema maloljetnicima lanak 80. (1)Maloljetnom se poinitelju kaznenog djela mogu izrei odgojne mjere i odreene sigurnosne mjere, a starijem se maloljetniku izuzetno moe izrei kazna maloljetnikog zatvora. (2)Maloljetniku koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrio etrnaest, a nije navrio esnaest godina ivota (mlai maloljetnik), mogu se izrei samo odgojne mjere. (3)Maloljetniku koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrio esnaest, a nije navrio osamnaest godina ivota (stariji maloljetnik), odgojne se mjere mogu izrei pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, a izuzetno mu se moe izrei kazna maloljetnikog zatvora. (4)Maloljetniku se mogu izrei sigurnosne mjere pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. (5)Maloljetniku se ne moe izrei uvjetna osuda. Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora lanak 81. Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora je da se pruanjem zatite i pomoi maloljetnim poiniteljima kaznenih djela, nadzorom nad njima, njihovim strunim osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti, osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvitak. Uz to, svrha je kazne maloljetnikog zatvora poseban utjecaj na maloljetnog poinitelja da ubudue ne poini kaznena djela, te na druge maloljetnike da ne poine kaznena djela. Vrste odgojnih mjera lanak 82. (1)Odgojne su mjere: a)stegovne mjere; b)mjere pojaanog nadzora; c)zavodske mjere. (2)Stegovne mjere izriu se maloljetnom poinitelju kaznenog djela kojem nije potrebno izrei trajnije mjere odgoja i preodgoja, naroito ako je poinio kazneno djelo iz nepromiljenosti ili lakomislenosti. (3)Mjere pojaanog nadzora izriu se maloljetnom poinitelju kaznenog djela kojem treba izrei trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz odgovarajui nadzor, a nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine. (4)Zavodske mjere izriu se maloljetnom poinitelju kaznenog djela kojem treba izrei trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine. Zavodske mjere ne mogu trajati dulje od pet godina. Odgojne mjere lanak 83. Maloljetnom poinitelju kaznenog djela mogu se izrei ove odgojne mjere: a)stegovna mjera upuivanja u stegovni centar za maloljetnike; b)mjere pojaanog nadzora: od strane roditelja, posvojitelja ili skrbnika; u drugoj obitelji; ili od strane nadlenog tijela socijalne skrbi; c)zavodske mjere: upuivanje u odgojnu ustanovu, u odgojno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje. Izbor odgojne mjere lanak 84. Pri izboru odgojne mjere sud e uzeti u obzir godine ivota maloljetnika, stupanj njegovog duevnog razvitka, njegove psihike osobine, njegove sklonosti, pobude iz kojih je djelo poinjeno, dotadanji odgoj, sredinu i prilike u kojima je ivio, teinu kaznenog djela te je li mu ranije bila izreena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na izricanje odgojne mjere. Upuivanje u stegovni centar za maloljetnike lanak 85. (1)Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u stegovni centar za maloljetnike kada je potrebno da se odgovarajuim kratkotrajnim mjerama utjee na osobnost i ponaanje maloljetnog poinitelja kaznenog djela. (2)Maloljetnika kojem je izreena mjera iz stavka 1. ovoga lanka sud moe uputiti u stegovni centar: a)na odreeni broj sati tijekom dana blagdana, ali najvie etiri uzastopna dana blagdana; b)na odreeni broj sati tijekom dana, ali najdulje u trajanju do jednog mjeseca; c)na neprekidni boravak tijekom odreenog broja dana, ali ne dulje od dvadeset dana. (3)Pri izricanju mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud e voditi rauna da zbog njenog izvrenja maloljetnik ne izostane s redovite kolske nastave ili posla. (4)U stegovnom se centru maloljetnik moe zaposliti na korisnim radovima koji odgovaraju njegovim godinama ivota, ukoliko on ili njegov skrbnik na to pristanu. (5)Pri izricanju odgojne mjere upuivanja u stegovni centar za maloljetnike, sud moe izrei i odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne skrbi, koja se izvrava po izvrenju odgojne mjere upuivanja u stegovni centar za maloljetnike. Pojaan nadzor roditelja, posvojitelja ili skrbnika lanak 86. (1)Odgojnu mjeru pojaanog nadzora roditelja, posvojitelja ili skrbnika sud e izrei ako su roditelji, posvojitelj ili skrbnik propustili nadzor nad maloljetnikom iako su u mogunosti obavljati nadzor. (2)Pri izricanju odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka, sud moe roditelju, posvojitelju ili skrbniku dati potrebne upute i naloiti im odreene dunosti glede mjera koje treba poduzeti radi odgoja maloljetnika, njegovog lijeenja i radi otklanjanje tetnih utjecaja. (3)Pri izricanju odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud moe odrediti da nadleno tijelo socijalne skrbi provjerava njeno izvravanje i prua pomo roditelju, posvojitelju ili skrbniku. Sud e naknadno odluiti o prestanku takvog provjeravanja, s tim da ono ne moe trajati manje od jedne ni dulje od tri godine. Pojaan nadzor u drugoj obitelji lanak 87. (1)Ako roditelji, posvojitelj ili skrbnik nisu u mogunosti da maloljetnika pojaano nadziru ili ako se od njih takav nadzor ne moe utemeljeno oekivati, sud e maloljetniku izrei odgojnu mjeru pojaanog nadzora u drugoj obitelji koja je voljna primiti maloljetnika i koja ima mogunosti da ga pojaano nadzire. (2)Izvrenje odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka obustavit e se kada roditelji, posvojitelj ili skrbnik steknu mogunost da maloljetnika pojaano nadziru ili kada prema rezultatu odgoja prestane potreba za pojaanim nadzorom. (3)Pri izricanju odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti da za vrijeme njenog trajanja nadleno tijelo socijalne skrbi provjerava njeno izvravanje i prua potrebnu pomo obitelji u kojoj je maloljetnik smjeten. Pojaan nadzor nadlenog tijela socijalne skrbi lanak 88. (1)Ako roditelji, posvojitelj ili skrbnik nisu u mogunosti pojaano nadzirati maloljetnika, a ne postoje ni uvjeti za izricanje odgojne mjere pojaanog nadzora u drugoj obitelji, sud e maloljetniku izrei odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne skrbi. (2)Sud e naknadno odluiti o prestanku odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka, s tim da njeno trajanje ne moe biti krae od jedne ni dulje od tri godine. Za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje ivi s roditeljima, posvojiteljem ili skrbnikom, a pojaani nadzor nad njim izvrava ovlatena osoba u nadlenom tijelu socijalne skrbi. (3)Ovlatena osoba u nadlenom tijelu socijalne skrbi brine se o kolovanju maloljetnika, njegovu zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega tetno utjee, potrebnom lijeenju i sreivanju prilika u kojima ivi. Posebne obveze uz mjere pojaanog nadzora lanak 89. (1)Pri izricanju neke od odgojnih mjera pojaanog nadzora iz lanka 86. (Pojaan nadzor roditelja, posvojitelja ili skrbnika), 87. (Pojaan nadzor u drugoj obitelji) i 88. (Pojaan nadzor nadlenog tijela socijalne skrbi) ovoga Zakona, sud moe maloljetniku odrediti jednu ili vie posebnih obveza, ako je to potrebno za uspjenije izvrenje izreene mjere, s tim da te obveze ne mogu trajati dulje od trajanja odgojne mjere. (2)Sud moe maloljetniku odrediti naroito ove obveze: osobno izvinjenje oteeniku; naknadu tete u okviru vlastitih mogunosti; redovito pohaanje kole; osposobljavanje za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima; suzdravanje od uivanja alkoholnih pia i opojnih droga; posjeivanje odgovarajue zdravstvene ustanove ili savjetovalita te suzdravanje od druenja s osobama koje na njega tetno djeluju. (3)Sud moe obveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti. (4)U sluaju neispunjenja obveza iz stavka 2. ovoga lanka, sud moe izreenu mjeru pojaanog nadzora zamijeniti drugom odgojnom mjerom. (5)Pri odreivanju obveza iz stavka 2. ovoga lanka, sud e maloljetnika upozoriti na posljedice iz stavka 4. ovoga lanka. Upuivanje u odgojnu ustanovu lanak 90. (1)Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u odgojnu ustanovu maloljetniku nad kojim treba osigurati izvravanje stalnog nadzora strunih odgajatelja u ustanovi za odgoj maloljetnika. (2)U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje est mjeseci, a najvie tri godine. Pri izricanju ove mjere sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome naknadno odluiti (lanak 93., Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stavak 2. ovoga Zakona). Upuivanje u odgojno-popravni dom lanak 91. (1)Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u odgojno-popravni dom za maloljetne poinitelje kaznenih djela maloljetniku prema kojem treba primijeniti pojaane mjere preodgoja. (2)Pri odluivanju hoe li izrei odgojnu mjeru iz stavka 1. ovoga lanka, sud e posebno uzeti u obzir teinu i narav poinjenog kaznenog djela i okolnost jesu li maloljetniku ranije bile izreene odgojne mjere ili kazna maloljetnikog zatvora. (3)U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje jednu, a najvie pet godina. Pri izricanju odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome naknadno odluiti (lanak 93., Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stavak 2. ovoga Zakona). Upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje lanak 92. (1)Maloljetniku ometenom u duevnom ili tjelesnom razvitku sud moe umjesto odgojne mjere upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojne mjere upuivanja u odgojno-popravni dom izrei odgojnu mjeru upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje. (2)Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lijeenja ili osposobljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetnim, ponovo e se ispitati potreba njegova daljnjeg zadravanja u toj ustanovi. Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama lanak 93. (1)Kada se poslije donoenja odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od utjecaja na donoenje odluke, izvrenje izreene mjere moe se obustaviti ili se izreena mjera moe zamijeniti drugom odgojnom mjerom pojaanog nadzora ili zavodskom odgojnom mjerom. (2)Uz sluajeve iz stavka 1. ovoga lanka, ukoliko za pojedine mjere nije to drugo propisano, odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera moe se, s obzirom na postignuti uspjeh odgoja, obustaviti od izvrenja, a moe se i zamijeniti drugom takvom mjerom kojom e se bolje postii svrha odgojnih mjera. (3)Obustavljanje od izvrenja zavodske odgojne mjere ili zamjenjivanje zavodske odgojne mjere drugom takvom mjerom izvrit e se uz sljedea ogranienja: a)odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ne moe se obustaviti od izvrenja prije isteka roka od est mjeseci, a do isteka ovoga roka moe se zamijeniti samo odgojnom mjerom upuivanja u odgojno- popravni dom ili odgojnom mjerom upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje; b)odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom ne moe se obustaviti od izvrenja prije isteka roka od jedne godine, a do isteka ovoga roka moe se zamijeniti samo odgojnom mjerom upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojnom mjerom upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje. (4)Izuzetno, odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom moe se obustaviti od izvrenja ili zamijeniti drugom mjerom i prije isteka rokova iz stavka 3. to. a) i b) ovoga lanka, ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika oito pokazuju da je postignuta svrha tih mjera. Ponovno odluivanje o odgojnim mjerama lanak 94. (1)Ako je od pravomonosti odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera proteklo vie od jedne godine, a izvrenje nije zapoeto, sud e ponovno odluiti o potrebi izvrenja izreene mjere. Pri tome sud moe odluiti da se ranije izreena mjera izvri, ne izvri ili da se zamijeni nekom drugom mjerom. (2)Odgojna mjera upuivanja u stegovni centar za maloljetnike nee se izvriti ako je proteklo vie od est mjeseci od pravomonosti odluke kojom je ova mjera izreena, a njeno izvrenje nije zapoeto. Kanjavanje starijih maloljetnika lanak 95. Kazniti se moe samo kazneno odgovoran stariji maloljetnik koji je poinio kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora teom od pet godina, a zbog tekih posljedica djela i visokog stupnja kaznene odgovornosti ne bi bilo opravdano izrei odgojnu mjeru. Kazna maloljetnikog zatvora lanak 96. (1)Kazna maloljetnikog zatvora ne moe biti kraa od jedne ni dulja od deset godina, a izrie se na pune godine ili na pola godine. (2)Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za kazneno djelo sud ne moe izrei kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju duljem od kazne zatvora propisane za to kazneno djelo, ali sud nije vezan za najmanju propisanu mjeru te kazne. Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora lanak 97. Pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvora starijem maloljetniku, sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna bude manja ili vea (lanak 48., Opa pravila za odmjeravanje kazne), imajui posebno u vidu stupanj duevnog razvitka maloljetnika i vrijeme potrebno za njegov preodgoj i struno osposobljavanje. Izricanje odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora za kaznena djela u stjecaju lanak 98. (1)Za kaznena djela u stjecaju sud izrie maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo kaznu maloljetnikog zatvora kada postoje zakonski uvjeti za izricanje te kazne i kada sud ocijeni da je treba izrei. (2)Po odredbi stavka 1. ovoga lanka sud e postupiti i kada poslije izreene odgojne mjere, ili kazne maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja poinio kazneno djelo. Zastara izvrenja kazne maloljetnikog zatvora lanak 99. Kazna maloljetnikog zatvora nee se izvriti kada od dana pravomonosti presude kojom je kazna izreena protekne: a)deset godina ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko pet godina; b)pet godina ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko tri godine; c)tri godine ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora do tri godine. Izricanje kaznenopravnih sankcija punoljetnim osobama za kaznena djela koja su poinile kao maloljetnici lanak 100. (1)Punoljetnoj osobi koja je navrila dvadeset i jednu godinu ivota ne moe se suditi za kazneno djelo koje je poinila kao mlai maloljetnik. (2)Ako punoljetna osoba u vrijeme suenja nije navrila dvadeset i jednu godinu ivota, moe joj se suditi samo za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora teom od pet godina. Takvoj osobi sud moe izrei samo odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru, s tim da e pri ocjeni hoe li izrei ovu mjeru, sud uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu poinjenog kaznenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog poinjenja, ponaanje poinitelja, i svrhu te odgojne mjere. (3)Punoljetnoj osobi moe se za kazneno djelo koje je poinila kao stariji maloljetnik izrei odgovarajua zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz lanka 96. (Kazna maloljetnikog zatvora) ovoga Zakona i kazna maloljetnikog zatvora. Pri ocjeni hoe li i koju e od ovih sankcija izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu poinjenog kaznenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog poinjenja, ponaanje poinitelja te svrhu koju treba postii ovim sankcijama. (4)Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suenja navrila dvadeset i jednu godinu ivota, sud moe umjesto kazne maloljetnikog zatvora izrei kaznu zatvora ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izreena u ovom sluaju ima glede rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni uinak kao i kazna maloljetnikog zatvora. Izricanje odgojnih mjera mlaim punoljetnim osobama lanak 101. (1)Poinitelju koji je kao punoljetan poinio kazneno djelo, a u vrijeme suenja nije navrio dvadeset i jednu godinu ivota, sud moe izrei odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru ako se, s obzirom na njegovu osobnost i okolnosti pod kojima je kazneno djelo poinio, moe oekivati da e se i odgojnom mjerom postii svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne. (2)Mlaoj punoljetnoj osobi kojoj je izreena odgojna mjera sud moe pod uvjetima propisanima ovim Zakonom izrei sve sigurnosne mjere propisane ovim Zakonom, osim sigurnosne mjere zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti. (3)Izreena odgojna mjera moe trajati najdulje dok poinitelj ne navri dvadeset i tri godine ivota. Izricanje sigurnosnih mjera maloljetniku lanak 102. (1)Maloljetnom poinitelju kaznenog djela kojem je izreena odgojna mjera ili kazna maloljetnikog zatvora mogu se, pod uvjetima propisanim zakonom, izrei sigurnosne mjere iz lanka 69. (Vrste sigurnosnih mjera) toke a), b) i d) ovoga Zakona. (2)Sigurnosna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti ne moe se izrei uz stegovnu mjeru. (3)Umjesto sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izrei odgojna mjera upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje, ako se u toj ustanovi moe osigurati lijeenje i time postii svrha te sigurnosne mjere. Pored toga, moe se izrei i sigurnosna mjera oduzimanja predmeta. Uinak kazne na odgojne mjere lanak 103. (1)Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu maloljetnikog zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik zapone izdravanje te kazne. (2)Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu maloljetnikog zatvora ili kaznu zatvora najmanje godinu dana, odgojna mjera prestaje kada ta osoba zapone izdravanje kazne. (3)Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u trajanju kraem od jedne godine, sud e u presudi odluiti hoe li se po izdranoj kazni nastaviti izvrenje izreene odgojne mjere ili e se ta mjera ukinuti. Uinak odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora lanak 104. (1)Odgojne mjere i kazna maloljetnikog zatvora ne posljeduju pravnim posljedicama osude koje se sastoje u zabrani stjecanja odreenih prava iz lanka 114. (Vrste pravnih posljedica osude) stavka 2. ovoga Zakona. (2)Na osobe koje izdravaju odgojnu mjeru upuivanja u odgojno-popravni dom ili kaznu maloljetnikog zatvora primjenjuju se odredbe lanka 108. (Rad osuenih osoba) ovoga Zakona. Evidencija o izreenim odgojnim mjerama lanak 105. (1)Evidenciju o izreenim odgojnim mjerama vode nadlena tijela socijalne skrbi temeljem propisa koje donosi tijelo nadleno za poslove socijalne skrbi u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj ili Brko Distriktu Bosne i Hercegovine. (2)Podaci o izreenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu, tuiteljstvu, tijelima unutarnjih poslova i tijelima socijalne skrbi u svezi kaznenog postupka koji se vodi protiv osoba kojima su izreene odgojne mjere. XI - GLAVA JEDANAESTA - OPE ODREDBE O IZVR[ENJU KAZNENOPRAVNIH SANKCIJA Izvrenje kazne zatvora i kazne dugotrajnog zatvora lanak 106. (1)Kazna zatvora i kazna maloljetnikog zatvora izvravaju se u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdravanje kazne. (2)Kazna dugotrajnog zatvora izvrava se u zatvorenim ustanovama za izdravanje kazne. Granice izvrenja kazni lanak 107. Osobi prema kojoj se izvrava kazna oduzimaju se prava ili se ona ograniava u pravima sukladno zakonu samo u granicama prijeko potrebnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni. Rad osuenih osoba lanak 108. (1)Osoba osuena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu maloljetnikog zatvora, koja je sposobna za rad, moe raditi ukoliko ona na to pristane. (2)Ako osuena osoba trai ili pristane na rad, rad e joj se omoguiti. (3)Rad osuene osobe treba biti koristan i usklaen sa suvremenim nainom obavljanja iste vrste rada na slobodi, prema strunim i drugim sposobnostima osuenika. Izvrenje kazne maloljetnikog zatvora lanak 109. (1)Prema starijem maloljetniku, dok ne navri osamnaest godina ivota, kazna maloljetnikog zatvora izvrava se u posebnim kazneno-popravnim ustanovama za maloljetnike. Prema osobi koja je navrila osamnaest godina ivota ali nije navrila dvadeset i tri godine ivota (mlaa punoljetna osoba) kazna maloljetnikog zatvora se izvrava u posebnim ustanovama za mlae punoljetne osobe ili u posebnom odjeljenju ustanove u kojoj se kazna izvrava prema punoljetnim osobama, pri emu se osigurava da mlae punoljetne osobe ne dou u kontakt sa starijim zatvorenicima. Prema osobi koja je navrila dvadeset i tri godine ivota prije kraja izdravanja kazne, ostatak kazne se izvrava u kazneno-popravnoj ustanovi za odrasle. (2)Prema mlaoj punoljetnoj osobi kazna se moe izvravati u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike sve dok je to potrebno radi zavretka njenog kolovanja ili strunog osposobljavanja. Meutim, prema mlaoj se punoljetnoj osobi kazna ne moe ni u kojem sluaju izvravati u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji nain bilo tetno za maloljetne osobe prema kojima se izvrava kazna maloljetnikog zatvora u toj ustanovi. (3)Izbor posla za osuenog maloljetnika vri se prema njegovim sposobnostima i sklonostima za odreenu vrstu posla, radi strunog osposobljavanja, a prema mogu- nostima koje postoje u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike. Mlaoj punoljetnoj osobi e se takoer omoguiti obrazovanje i struno osposobljavanje, bez obzira izvrava li se kazna u posebnim ustanovama ili u posebnim odjeljenjima kazneno-popravnih ustanova za odrasle osobe. (4)Radno vrijeme osuenog maloljetnika odreuje se tako da mu se omogui kolovanje i struno osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za tjelesni odgoj i razonodu. (5)Osueni maloljetnik moe biti uvjetno otputen s izdravanja kazne ako je izdrao treinu kazne, ali ne prije nego to je proveo jednu godinu u kazneno-popravnoj ustanovi. Za vrijeme uvjetnog otpusta sud moe odrediti odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne skbi. Za opoziv uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe lanka 45. (Opoziv uvjetne osude) ovoga Zakona. (6)Maloljetni osuenik, osim u izuzetnim okolnostima, ima pravo odravati kontakte sa svojom obitelji putem pisama i posjeta. XII - GLAVA DVANAESTA- ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KAZNENIM DJELOM I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE Temelj oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom lanak 110. (1)Nitko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom. (2)Korist iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvreno da je kazneno djelo poinjeno, pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. (3)Sud moe oduzeti korist iz stavka 1. ovoga lanka i u odvojenom postupku, ukoliko postoji opravdani razlog za zakljuak da je korist pribavljena kaznenim djelom, a vlasnik ili uivatelj nije u mogunosti dokazati da je korist pribavljena zakonito. Nain oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom lanak 111. (1)Poinitelju e se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena kaznenim djelom, a ako oduzimanje nije mogue, poinitelj e se obvezati na isplatu novanog iznosa razmjernog pribav- ljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena kaznenim djelom moe se oduzeti osobi na koju je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, ako je ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom. (2)Kada je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom sjedinjena s imovinom steenom na zakoniti nain, takva imovina moe biti predmet oduzimanja ali u mjeri koja ne premauje procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. (3)Prihod ili drugi plodovi imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, ili imovine u koju je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom pretvorena ili imovine s kojom je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom sjedinjena, mogu biti predmet mjera navedenih u ovom lanku na isti nain i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena kaznenim djelom. Zatita oteenika lanak 112. (1)Ako je oteeniku u kaznenom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev, sud e izrei oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenika. (2)Oteenik koji je u kaznenom postupku glede svojeg imovinskopravnog zahtjeva upuen na parnini postupak, moe traiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti ako pokrene parnini postupak u roku od est mjeseci od dana pravomonosti odluke kojom je upuen na parnini postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomonosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti. (3)Oteenik koji u kaznenom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev, moe zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrenja svojeg zahtjeva pokrenuo parnini postupak u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravomonosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomonosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti. Nastupanje pravnih posljedica osude lanak 113. (1)Osude za odreena kaznena djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak ili gubitak odreenih prava ili zabranu stjecanja odreenih prava. (2)Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kada je za kazneno djelo poinitelju izreena novana kazna ili uvjetna osuda ili kada je poinitelj osloboen kazne. (3)Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane. Vrste pravnih posljedica osude lanak 114. (1)Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava jesu: a)prestanak obavljanja odreenih poslova ili dunosti u tijelima vlasti, trgovakim drutvima ili u drugim pravnim osobama; b)prestanak zaposlenja ili prestanak obavljanja odreenog zvanja, poziva ili zanimanja; c)oduzimanje odlikovanja. (2)Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani stjecanja odreenih prava jesu: a)zabrana obavljanja odreenih poslova ili dunosti u tijelima vlasti, trgovakim drutvima ili u drugim pravnim osobama; b)zabrana stjecanja odreenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unaprjeenja u slubi; c)zabrana stjecanja odreenih dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom tijela vlasti. Poetak i trajanje pravnih posljedica osude lanak 115. (1)Pravne posljedice osude nastupaju danom pravomonosti presude. (2)Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani stjecanja odreenih prava traju najdulje deset godina od dana izdrane, oprotene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano krae trajanje. (3)Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude. Prestanak sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude temeljem sudske odluke lanak 116. (1)Sud moe odluiti o prestanku primjene sigurnosne mjere zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti ako su protekle tri godine od dana njenog izricanja. (2)Sud moe odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se sastoji u zabrani stjecanja odreenog prava kada proteknu tri godine od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne. (3)Pri ocjeni hoe li odrediti prestanak primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice osude, sud e uzeti u obzir ponaanje osuenika poslije osude, njegovu spremnost da naknadi tetu prouzroenu kaznenim djelom i da vrati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, te druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice osude. (4)Prestanak pravne posljedice osude ne utjee na prava treih osoba koja se zasnivaju na osudi. XIII - GLAVA TRINAESTA - REHABILITACIJA, AMNESTIJA, POMILOVANJE I BRISANJE OSUDE Rehabilitacija lanak 117. (1)Poslije izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, osuene osobe uivaju sva prava utvrena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu stjecati sva prava, osim onih koja su im ograniena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude. (2)Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na osobe na uvjetnom otpustu, ako njihova prava nisu ograniena posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdravanja kazne zatvora. Amnestija lanak 118. (1)Amnestijom se osobama koje su njome obuhvaene daje osloboenje od kaznenog progona ili potpuno ili djelomino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom, odreuje se brisanje osude, ili se ukida odreena pravna posljedica osude. (2)Amnestiju za kaznena djela propisana ovim Zakonom moe dati Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine putem zakona. Pomilovanje lanak 119. (1)Pomilovanjem se poimenino odreenim osobama daje osloboenje od kaznenog progona ili potpuno ili djelomino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom, ili se odreuje brisanje osude, ili se ukida ili odreuje krae trajanje sigurnosne mjere zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti, ili odreene pravne posljedice osude. (2)Pomilovanje za kaznena djela propisana ovim Zakonom moe svojom odlukom dati Predsjednitvo Bosne i Hercegovine sukladno zakonu. Uinak amnestije i pomilovanja na prava treih osoba lanak 120. Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utjee se na prava treih osoba koja se zasnivaju na osudi. Brisanje osude lanak 121. (1)Osuda kojom je poinitelj kaznenog djela osloboen kazne brie se iz kaznene evidencije ako osuenik u roku od jedne godine od dana pravomonosti presude ne poini novo kazneno djelo. (2)Uvjetna osuda brie se iz kaznene evidencije po proteku roka od jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo kazneno djelo. (3)Osuda na novanu kaznu brie se iz kaznene evidencije po proteku roka od tri godine od dana izvrene, zastarjele ili oprotene kazne, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo kazneno djelo. (4)Osuda na kaznu zatvora do jedne godine i na kaznu maloljetnikog zatvora do jedne godine brie se iz kaznene evidencije po proteku roka od pet godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo kazneno djelo. (5)Sud moe, na molbu osuenika, odrediti da se brie iz kaznene evidencije osuda na kaznu zatvora od jedne do tri godine, ako je protekao rok od pet godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne, a za to vrijeme osuenik nije poinio novo kazneno djelo. Prilikom odluivanja o brisanju osude sud e voditi rauna o ponaanju osuenika poslije izdrane kazne, o naravi kaznenog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od znaenja za ocjenu o opravdanosti brisanja osude. (6)Osuda se ne moe brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena sigurnosne mjere. (7)Ako je u tijeku roka za brisanje osude osueniku izreena kazna zatvora preko tri godine, nee se brisati ni ranija ni kasnija osuda. (8)Vie osuda iste osobe mogu se brisati iz kaznene evidencije samo istodobno, i to samo ako postoje uvjeti za brisanje svake od tih osuda. XIV - GLAVA ETRNAESTA - ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KAZNENA DJELA Odgovornost pravne osobe lanak 122. (1)Ova Glava ovoga Zakona propisuje odgovornost pravne osobe, izuzimajui Bosnu i Hercegovinu, Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, upaniju, grad, opinu i mjesnu zajednicu, za kazneno djelo koje je poinitelj poinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe. (2)Ova Glava ovoga Zakona propisuje kazne i druge kaznenopravne sankcije koje se mogu izrei pravnoj osobi te pravne posljedice osude pravne osobe za kazneno djelo. (3)Pod uvjetima propisanim zakonom, za odreene pravne osobe moe biti iskljuena ili ograniena primjena pojedinih kazni ili drugih kaznenopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama. (4)Kazneni postupak protiv trgovakih drutava vodi se po odredbama Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine. Primjena ovoga Zakona prema mjestu poinjenja kaznenog djela u svezi kaznene odgovornosti pravnih osoba lanak 123. (1)Domaa i strana pravna osoba je, sukladno ovome Zakonu, odgovorna za kaznena djela poinjena na podruju Bosne i Hercegovine. (2)Domaa i strana pravna osoba koja ima sjedite na podruju Bosne i Hercegovine ili u njoj obavlja svoju djelatnost je, sukladno ovome Zakonu, odgovorna za kazneno djelo poinjeno izvan Bosne i Hercegovine, ako je kazneno djelo poinjeno protiv Bosne i Hercegovine, njenih dravljana ili domaih pravnih osoba. (3)Domaa pravna osoba je, sukladno ovome Zakonu, odgovorna za kazneno djelo poinjeno izvan Bosne i Hercegovine protiv strane drave, stranih dravljana ili stranih pravnih osoba, pod uvjetima lanka 12. (Primjena kaznenog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za kaznena djela poinjena izvan Bosne i Hercegovine) ovoga Zakona. Temelji odgovornosti pravne osobe lanak 124. Za kazneno djelo koje je poinitelj poinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, odgovorn