Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za kulturalne studije

Diplomski studij Mediologije i popularne kulture

Akademska godina: 2011./2012.

Kolegij: Komparativna povijest kulture sjeanja

Nositelj kolegija: dr.sc. Vjeran Pavlakovi

Studentica: Roberta Krivii

Komemoracija: Jom Haoa

Republika Hrvatska obiluje raznim, to lokalnim, to nacionalnim komemoracijama

kojima se odaje dojam kako dravu karakterizira kultura izrazitog potivanja povijesne retorike i

pripadajuih stradavanja. Meutim, u pozadini se esto odvijaju politike i drutvene

manipulacije, izokretanje povijesnih injenica te sukobljavanje suprotstavljenih, polariziranih

gledita pri emu svaka strana beskompromisno forsira svoje jednosmjerno vienje povijesnih

sukoba. Takav nekritiki odnos onemoguuje stvaranje jedinstvene, objektivne verzije povijesti

(ako je takva uope mogua) koja je nuna kako bismo stradale i njihova stradavanja ispravno

kontekstualizirali te konano bili u mogunosti na ispravan nain prisjeati se njihova ivota ali i

okolnosti smrti. U dananje vrijeme komemoracije ili tzv. spomendani gube svoju osnovnu bit,

tj. funkciju samih spomen dana na taj nain to se u njih uplie snana politika retorika koja

preferirajui i zagovrajui jednostrane varijante povijesnih dogaaja u skladu sa svojom

politikom, onemoguuje dopiranje do same istine. Komemoracije tako postaju parade politikih

vrhove popraene snanim politikim, najee ispraznim parolama i obeanjima te se na taj

nain dodatno udaljavaju od samoga naroda kojemu bi morale pripadati. Sjeanja bi trebala biti

spontano razvijena meu samim ljudima, a komemoracije trenuci kojima se ista obiljeavaju, a

ne sredstvo putem kojeg se oblikuju i iznose strateka nastojanja.

Jedna od komemoracija koja se obiljeava na europskoj razini, pa tako i u Hrvatskoj jest

tzv. Jom Haoa, odnosno dan sjeanja na rtve Holokausta koji ukljuuje komemoracije u

spomen na pogubljene idove tijekom faistike i nacistike vladavine u Europi uoi i tijekom

Drugog svjetskog rata. Izvorno se radi o izraelskoj komemoraciji gdje je taj dan ujedno i

nacionalni spomendan i javni praznik, a obiljeava se 27. nisana1. Meutim, u veini je zemalja

(pa i u Hrvatskoj) datum obiljeavanja ovog dana 27. sijeanj koji je bio dan kada je, 1945.,

Crvena armija oslobodila zatvorenike u koncentracijskom logoru Auschwitz. U Izraelu

spomendan poinje u samu suton na Trgu Varavskog geta kraj spomenika herojima i

muenicima Holokausta (tzv. Jad Vaem) na ceremoniji kojoj prisustvuju i odraavaju govore

predsjednik i premijer, a osobe preivjele Holokaust pale est baklji koje simboliziraju est

milijuna poginulih. Osim ove sredinje, manje se ceremonije odravaju i u svim javnim

organizacijama kao to su kole, vojne baze i ostalo. Svekoliko potovanje i poast rtvama daje

se tono u deset sati kada se diljem Izraela na dvije minute oglaavaju sirene tijekom kojih svaka

aktivnost staje. Mediji toga dana emitiraju iskljuivo sadraje vezane uz Holokaust, a zastave se

diljem Izraela vijore na pola koplja.

U Hrvatskoj se sredinja komemoracija svake godine odvija na zagrebakom groblju

Mirogoju, kod spomenika Mojsiju te redovito okuplja lanove idovske zajednice, graane te

dakako sam dravni vrh kako bi se molitvom odala poast est milijuna idova stradalih u

Holokaustu. Komemoracija osim toga ustaljuje dvojni moment; s jedne se strane, u skladu s

projektom Memorijalnog centra Jad Vaema iz Jeruzalema zalae za to da svaka od est milijuna

rtva ima svoje osobno ime koje se ne smije zaboraviti te se svake godine itaju imena dijela

stradalih. S druge pak strane, naglasak se stavlja i na oko milijun idova diljem svijeta koji su

strahote Holokausta preivjeli, a kojih osam stotina ima i u Hrvatskoj. Komemoraciji nerijetko

prisustvuju neki od preivjelih koji svojim obraanjem osobno podsjeaju na pretrpljene strahote

ali i heroizam svoga prisustva. Ovim dvama postupcima (itanjem imena i prisutstvom

preivjelih) cjelokupnom se dogaaju daje svojevrsna ljudska dimenzija te time on postaje vie

1 Nisan je prvi mjesec crkvene godine i sedmi mjesec (osmi u prijestupnoj godini) dravne godine u idovskom

kalendaru, to je uglavnom ekvivalentno oujku ili travnju Gregorijanskog kalendara Nisan URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Nisan (pregledano 12.05.2012.). Ipak, u idovskoj zajednici postoje i neka nesuglasja oko toga kada bi se trebao obiljeavati Dan Holokausta. Tako neke ortodoksne zajednice taj dan obiljeavaju na Ti'a be-av, dan posta kada idovi oplakuju razaranje Svetog Hrama.

od naprosto apstraktnog sjeanja kojemu nedostaje istinsko znaenje. Unato tome, i oko se ove

komemoracije stvaraju malverzacije.

Prividna briga za rtve, kako one stradale tako i preivjele ini se, i u ovome sluaju ima

svoje drugo lice. Naime, iako dravni vrh2 ne proputa priliku nazoiti komemoracijama, slika

brinih politiara ubrzo se uruava kada se otkrije objektivna slika poloaja idovske zajednice u

dananjoj dravi. Kako je, tijekom komemoracije koje godine 2012. Ognjen Kraus, predsjednik

idovske opine Zagreb (OZ) i Koordinacije idovskih opina u Hrvatskoj, istaknuo kako

preivjeli ne dobivaju nikakvu pomo od drave te kako od strane drave takoer nije uinjeno

nita po pitanju povratka idovske imovine, oduzete tijekom Drugog svjetskog rata ime je

dananju ravnodunost hrvatske vlasti poistovjetio s nekadanjom ravnodunou jugoslavenske

vlasti kao i hrvatske graanske javnosti koja je za vrijeme NDH utke svjedoila nasilnim

odvlaenjima pripadnika idovske zajednice 3.

Unato tome, neposredno prije i nakon odravanja komemoracija na drutvenom se

prostoru posredstvom medija adresira na nadlene u rjeavanju problema idovske zajednice i

interpretacije njihove povijesti. Meutim, ovakvim se potezima nastoji i senzibilizirati i osvjestiti

javnost o ovim povijesno vrlo znaajnim primjerima okrutnosti nad ovjekom.

Unato ponekad iskrivljenim slikama i znaenjima komemoracija, njihovo postojanje je

od izuzetne vanosti. Naalost, poesto subjekt komemoracije postaje komemoracija sama i

pratei politiki diskurs. Komemoracijama koje su razvijene u tome smjeru potrebna je hitna

reformulacija. Meutim, komemoracije su jo uvijek nuan dio drutveno povijesnog ivota;

one nas u prvome redu podsjeaju na postojanje povijesnih strahota te obvezuju na stvaranje

boljeg svijeta. Na primjeru Holokausta ue nas kako svijet nikada nee biti jedinstven, ve je on

neminovno satkan od razliitih identiteta i zajednica, a na svima nama je da radimo na ouvanju i

osuujemo svako nasrtanje na razliitost koje je nae najvee bogatstvo.

2 Tako su na komemoraciji 2010. godine prisustvovali predsjednik Republike Ivo Josipovi, premijerka Jadranka

Kosor, potpredsjednik sabora Josip Frii, predstavnici diplomatskog zbora i vjerskih zajednica u Hrvatskoj i Spomen -podruja Jasenovac te srpske i romske nacionalne manjine Obiljeen dan sjeanja na rtve holokaustaURL: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/63152/Obiljezen-Dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta.html (pregledano 12.05.2012.) 3 Obiljeen Jom Haoa - najtuniji dan u idovskom kalendaru URL: http://www.braniteljski-

portal.hr/sadrzaj/hrvatska/15349 (pregledano 12.05.2012.)

Literatura

1. Nisan

URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Nisan (pregledano 12.05.2012.)

2. Obiljeen Jom Haoa - najtuniji dan u idovskom kalendaru

URL: http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/hrvatska/15349 (pregledano 12.05.2012.)

3. Obiljeen dan sjeanja na rtve holokausta URL: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/63152/Obiljezen-Dan-sjecanja-na-zrtve-

holokausta.html (pregledano 12.05.2012.)