KRIJESNICE NA NOĆNOM NEBU
description
Transcript of KRIJESNICE NA NOĆNOM NEBU
KRIJESNICE NA NOĆNOM NEBU
METEORI Da li ste na noćnom nebu
kada vidjeli pojavu tanke sjajne crte koja je zasvijetlila i ubrzo utrnula?
To su meteori ( krijesnice , poletuše ) .
Svemirom putuju mala čvrsta tijela raznih veličina – neka poput zrnca prašine , a neka mase i nekoliko tona .
Meteorid – naziv za malo tijelo koje se giba oko Sunca .
Meteori i meteoriti Meteor - vidljivi trag na nebu nakon što
je meteorid na svom putu uletio velikom brzinom ( > 40 km/s ) u Zemljinu atmosferu , zagrio se i izgorio .
Meteorit - ostatak meteorida koji nije izgorio u Zemljinoj atmosferi već je pao na Zemlju . Jako veliki meteoriti na Zemlji naprave krater , a neki se zakopaju u mekanu tlu . Veći meteoriti su rijetki .
Kad Zemlja prolazi kroz roj meteora na nebu u jednoj minuti se može zapaziti stotine meteora .
Na Zemlju svakog dana padne do 20 tona meteorita i međuplanetarne prašine .
Za radoznalce Veliki krater „Vražja
dolina“ ( Arizona , SAD ) star je 20000 godina nastao je padom velikog meteorita . Promjer kratera je 1200 m , a dubina 170 m .
Za radoznalce Najteži meteorit je mase 60
tona . Pronađen je u Africi .
Neki pretpostavljaju da je prije 65 milijuna godina Zemlju pogodio ogromni meteorit , koji je u Zemljinu atmosferu podigao prašinu i potpuno zaklonio Sunce . To je moglo doprinijeti izumiranju dinosaurusa .
Tunguska katastrofa 30.6.1908. nad
Sibirom (Rusija) rasprsnuo se golem meteorit . 60 km od centra eksplozije isčupana stabla iz tla …
Srpanj 1751. pali meteoriti u Hrašćini u Hrvatskom zagorju . Veći komad je sačuvan .
Promatranje meteora
GROMADE KAMENJA I LEDA U SVEMIRU
ASTEROIDI KOMETI
ASTEROIDI (PLANETOIDI ) 1801.g.- astronom Giuseppe
Piazzi otkrio „zvjezdicu“ koja nije bila na karti neba , a lagano se pomiče u odnosu na zvijezde . To je trebalo biti otkriće novog planeta . Nazvan je Ceres . Položaj mu je između Marsa i Jupitera . Manji je od našeg Mjeseca .
Uskoro je otkriveno još takvih zvjezdolikih objekata . Nazvani su asteroidi ili planetoidi .
Danas se zna za desetke tisuća asteroida . Najveći Ceres je promjera oko 1000 km , samo petnaestak su promjerom veći od 250 km , a najviše ih je s promjerom desetak kilometara .
Najviše asteroida putuju Sunčevim sustavom stazama između Marsa i Jupitera . Pri nastanku Sunčevog sustava u tom području nije nastao planet . Asteroidi su dijelovi tog neiskorištenog materijala . Manji dio asteroida luta do Venere , odnosno Saturna .
KOMETI ( Repatice ) U gibanju oko Sunca od
vremena stvaranja Sunčeva sustava ima se i grude snijega i međuplanetarne tvari . Gibaju se po veoma izduženim elipsama . Kad dođe bliže Suncu led se počne topiti i isparavati . Od te pare nastane dug trag tj. rep koje tijelo ostavlja za sobom . Kad se udalji od Sunca grijanje oslabi i nema repa . Najveći broj repatica se vidi samo teleskopom . Svjetlosno onečišćenje smanjuje vidljivost najsjajnijih kometa .
Halleyev komet ima period od 76 godina kada se vraća u blizinu Sunca . Zadnji puta je viđen 1986. godine . Isti komet je viđen prije nove ere .
Hyakutakeov komet viđen 1996.g.
Hale Boppov komet viđen 1997.g.