Kratki sažetak „Integracijskog programa za Gornju Austriju ... · 3. smjernice integracijske...
Transcript of Kratki sažetak „Integracijskog programa za Gornju Austriju ... · 3. smjernice integracijske...
Kurzfassung des Integrationsleitbildes OÖ –Schwerpunkte der oberösterreichischen Integrationspolitik
Kratki sažetak „Integracijskog programa za Gornju Austriju“ – Težišta integracijske politike Gornje Austrije
Deutsch / Hrvatski
Medieninhaber & Herausgeber:Amt der Oö. LandesregierungDirektion Soziales und Gesundheit, Abteilung Soziales, Integrationsstelle OÖBahnhofplatz 1, 4021 LinzTelefon 0732/7720-15221, Fax 0732/7720-215619E-Mail [email protected], www.land-oberoesterreich.at
Text: Mag. Edith Riepl, Mag. Barbara SonnleitnerGestaltung: medienschmiede gmbhFotos: Mag. Peter ProvaznikDruck: Gutenberg, Linz1. Auflage, September 2009DVR: 0069264Basierend auf dem „Integrationsleitbild Oberösterreich – Einbeziehen statt Einordnen“ (Projektleitung Dipl.Soz.wiss. Kenan Güngör)
INTEGRATION IST… …WAS WIR DARAUS MACHEN!
Kurzfassung des Integrationsleitbildes OÖ –Schwerpunkte der oberösterreichischen Integrationspolitik
Kratki sažetak „Integracijskog programa za Gornju Austriju“ – Težišta integracijske politike Gornje Austrije
Deutsch / Hrvatski
INTEGRATION IN ObERöSTERREICH
Wer Integration nicht lebt, vergibt Chancen. Daher ist der Einsatz von uns Allen gefordert! Damit Integration in Oberösterreich gelebt werden kann, braucht es ver schiedene Maßnah men. Einige dieser Maßnahmen wurden in den letzten Jah ren erarbeitet und erfolgreich weiter entwickelt. Eine der wesentlichsten dieser Maß-nahmen ist das 2008 fertig gestellte und verab schiedete Integrationsleitbild für Ober öster reich. Dieses Leitbild wurde in einem zweijährigen, bereits umfassend integrativ ausgelegten Pro zess erarbeitet und ist entsprechend umfang reich ausge-fallen. Darum haben wir uns ent schieden, für alle Interessierten eine Kurz fas sung herauszugeben, die Sie nun in Händen halten. Diese Kurzfassung ist aber nicht nur die Zusammenfassung des Integrationsleitbildes, sondern beschreibt bereits die weiterführenden Maßnahmen, die seit der Fertigstellung des Leitbildes entwickelt und teilweise schon umgesetzt wurden.
Der Integrationsprozess wird mit dieser Broschüre natürlich nicht enden, sondern muss und wird kontinuierlich fortgesetzt werden. Wir sind aber überzeugt, mit den bisher gesetzten Schritten den richtigen Weg gegangen zu sein. Diesen Weg wollen wir gemeinsam fortsetzen, darum wünschen wir in diesem Sinne eine interessante und hoffentlich wegweisende Lektüre.
Dr. Josef PühringerLandeshauptmann
Josef AckerlSozial-Landesrat
IntegracIja u gornjoj austrIjI
Tko ne živi integraciju, propušta šanse. Stoga se očekuje zalaganje sviju nas!
Da bi se moglo živjeti integraciju u Gornjoj Austriji, potrebne su raznorazne mjere. Neke od tih mjera izrađene su proteklih godina te su uspješno dalje razvijane. Jedna od najznačajnijih mjera jest integracijski program za Gornju Austriju koji je dovršen i prihvaćen 2008. godine. Ovaj program izrađen je u dvogodišnjem, sveobuhvatnom, integrativnom procesu te je stoga i sam prilično obuhvatan. Iz tog razloga smo se odlučili izdati sažetak za sve zainteresirane koji upravo držite u rukama. Ovaj sažetak, međutim, nije samo sažetak integracijskog programa, već se u istom opisuju i daljnje mjere razvijene po dovršetku programa koje su djelomično također već ostvarene.
Integracijski proces izdavanjem ovog priručnika, naravno nije završen. On se nastav-lja i iziskuje dalji razvoj. Mi smo, međutim, na temelju do sada postignutog uvje-reni kako smo krenuli pravim putem. Taj put želimo nastaviti zajedno, te se u tom smislu nadamo kako će Vam ove informacije biti zanimljive i korisne.
Dr. Josef PühringerLandeshauptmann(Predsjednik pokrajinske vladeGornje Austrije)
Josef AckerlSozial-Landesrat(Pokrajinski ministar za socijalna pitanja)
INHALTSVERZEICHNIS
1. HINTERGRUND UND RAHMENBEDINGUNGEN 9Oberösterreich – Menschen unterschiedlicher Herkunft 9Integration – Hintergründe und aktuelle Fragen 10
2. INTEGRATION – WAS IST DAS? 13
3. LEITLINIEN DER OÖ. INTEGRATIONSPOLITIK 17Vielfalt leben. 17Teilhabe sichern. 18 Zusammenhalt stärken. 18Gemeinsam Verantwortung tragen. 19
4. ScHWERPUNKTE DER OÖ. INTEGRATIONSPOLITIK 21
5. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN 25Sprache ist überall wichtig 25Bildung, Erziehung, Schule 28Wirtschaft, Arbeitsmarkt, Ausbildung 29Öffentliche Verwaltung 30Gesundheit und Soziales 31Wohnen, Wohnumfeld, Zusammenleben 32Kultur und Religion 36Freizeit und Sport 38
6. INTEGRATIONSSTELLE DES LANDES OÖ 40
7. PARTNER/INNEN IN DER INTEGRATIONS ARBEIT 42
sadržaj
1. Povijesni Podaci i okvirni uvjeti 53Gornja Austrija – Društvo različitog podrijetla 53Integracija – Povijesni podaci i suvremena pitanja 54
2. integracija – što je to? 57
3. smjernice integracijske Politike gornje austrije 61Živjeti raznolikost. 61Osigurati zajedničko djelovanje. 62Jačati povezanost. 62Zajedno snositi odgovornost. 63
4. težišta integracijske Politike gornje austrije 65
5. PrePoruke za konkretne mjere 69Jezik je važan gdje god bili 69Obrazovanje, odgoj, škola 72Gospodarstvo, tržište rada, obrazovanje 73Javna uprava 74Zdravlje i socijalna pitanja 75Stanovanje, stambena sredina, suživot 76Kultura i religija 80Slobodno vrijeme i šport 82
6. služba za integraciju Pokrajine gornja austrija 84
7. Partneri kod integracijskog rada 46
SEITE 9
13,2% der Oberösterreicherinnen und Ober-österreicher haben „Migrationshinter grund“. Das heißt, diese Menschen sind entweder ausländische Staatsbürger/innen oder Öster-reicher/innen, die im Ausland geboren sind. (Statistik Austria 1.1.2008)
Nach den Flüchtlingswellen der letzten 50 Jahre und der Gastarbeiter-Migration der 1960er Jahre ist die aktuelle Zuwanderung
1. HINTERGRUND UND RAHMENbEDINGUNGEN
vor allem geprägt von Menschen, die im Zuge des Familien nachzugs nach Österreich kom-men oder die aus Ländern außerhalb Europas vor Verfolgung fliehen und nach eingehender Prüfung in Österreich Asyl erhalten. Der größte Teil der Menschen, die in den letzten Jahrzehnten aus dem Ausland nach Oberöster-reich gekommen sind, hat hier seinen Lebens-mittelpunkt gefunden.
Oberösterreich – Menschen unterschiedlicher Herkunft
86,8 %13,2 %
Bevölkerung mit Migrationshintergrund
9,2%
42,4 %48,3 %
Oberösterreicher/innen ohne Migrationshintergrund ausländische Staatsbürger/innen mit österreichischem GeburtsortPersonen mit Migrationshintergrundösterreichische Staatsbürger/innenmit ausländischem Geburtsort
ausländische Staatsbürger/innenmit ausländischem Geburtsort(Quelle: Statistik Austria 1.1.2008)
1. HINTERGRUND UND RAHMENBEDINGUNGEN
SEITE 10
Lange glaubten sowohl viele „Gastarbeiter/ innen“ als auch der österreichische Staat, dass der Aufenthalt in Österreich nur für ein paar Monate oder Jahre sei. Aufgrund dieser Über-zeugung wurde lange Zeit nur wenig für Inte-gration getan. Die früher fehlenden Maßnah-men haben bis heute Auswirkungen, aber seit einigen Jahren wird Integration verstärkt gefördert und unterstützt.
In Oberösterreich wurde 2001 die Integrations-stelle OÖ im Sozialressort gegründet, die sich um die Koordination und Förderung von Inte-grationsprojekten kümmert.
2001 WURDE DIE INTEGRATIONSSTELLE Oö IM SOZIALRESSORT GEGRÜNDET.
2005-2007 WURDE IN ZUSAMMENARbEIT MIT VIELEN ObERöSTERREICHER/INNEN UND ZUGEWANDERTEN DAS „INTEGRATIONSLEITbILD ObERöSTERREICH“ ERARbEITET.
2005-2007 wurde in Zusammenarbeit mit vielen Oberösterreicher/innen und Zugewanderten das „Integrationsleitbild Oberöster reich“ erar-beitet. Das Integrationsleitbild OÖ beschreibt Voraussetzungen und Ziele der oberösterrei-chischen Integrationspolitik (siehe Punkt 3 „Leitlinien der Oö. Integrationspolitik“). Es ent-hält außerdem ganz konkrete Empfehlungen, wie die Integration von und mit Zugewanderten verbessert werden kann.
Integration – Hintergründe und aktuelle fragen
1. HINTERGRUND UND RAHMENBEDINGUNGEN
SEITE 11
IN ObERöSTERREICH LEbEN MENSCHEN AUS ÜbER 150 VERSCHIEDENEN LÄNDERN!
1. HINTERGRUND UND RAHMENBEDINGUNGEN
Größte Herkunftsgruppen(alle ausländischen Staatsbürger/innen in OÖ = 100 %; 1.1.2008):
41,8 % Raum ehemaliges Jugoslawien (größte Gruppe: Bosnien & Herzegowina)
15,1 % Deutschland
12,7 % Türkei
30,4 % Sonstige
SEITE 132. INTEGRATION – WAS IST DAS?
„Integration“ wird von Menschen sehr unter-schiedlich verstanden. Integration ist für viele Menschen ein „Bauchthema“, das mit starken Gefühlen und Bildern im Kopf verbunden ist. Ein sachlicher Umgang mit Fragen zu Integra-tion ist jedoch möglich und notwendig. Daher stützt sich die oberösterreichische Integrations-politik auch auf Erkenntnisse aus der Wissen-schaft, um die praktischen Fragen rund um Integration zu lösen.
2. INTEGRATION – WAS IST DAS?
Integration wird als Prozess verstanden, der uns alle betrifft. »
der Zeit und Ausdauer braucht. »
der verschiedene Dimensionen aufweist »(s. Grafik).
der viele verschiedene Fragen des Alltags »berührt.
der Bemühungen sowohl vom Einzelnen »als auch vom Staat und der Gesellschaft verlangt.
INTEGRATION bETRIFFT ALLE LEbENSbEREICHE!
SEITE 14 2. INTEGRATION – WAS IST DAS?
Angelehnt an F. Heckmann; H. Esser; modifiziert von K. Güngör
Akkulturation-Assimilation, multiple Identitäten
Modus: ZugehörigkeitIDENTIFIKATIVE INTEGRATION
Unterschiedliche Werte, Normen, Lebensstile und Habitus
Modus: KompatibilitätKULTURELLE INTEGRATION
Qualität und Häufigkeit der interethnischen Beziehungen
Modus: BegegnungSOZIALE INTEGRATION
Bildung, Arbeit, Recht, Wohnen, Soziale Sicherung, Partizipation etc.
Modus: TeilhabeSTRUKTURELLE INTEGRATION
Grund- undSicherheits-bedürfnisse
SozialeBedürfnisse
IndividuelleBedürfnisse
SEITE 15
Integration erfordertvon Einheimischen und Zugewanderten die »Bereitschaft, offen aufeinander zuzugehen und den Anderen zu respektieren.
von Zugewanderten Deutsch zu lernen, »die Regeln und Umgangsformen in Öster-reich zu respektieren und die österrei-chischen Gesetze einzuhalten.
von der Aufnahmegesellschaft, dass sie die »rechtlichen, sozialen, wirtschaftlichen und kulturellen Rahmenbedingungen schafft, die für Chancengleichheit und sozialen Aufstieg erforderlich sind.
2. INTEGRATION – WAS IST DAS?
Integration betrifft alle Lebensbereiche (Bil-dung, Arbeit, Wohnen, Gesundheit, Freizeit etc.) und daher auch alle Institutionen (Kinder-gärten, Schulen, Krankenhäuser, Wohnungs-genossenschaften, Sportvereine, Firmen, öffentliche Verwaltung, ...).
INTEGRATION IST FÜR VIELE MENSCHEN EIN „bAUCHTHEMA“, DAS MIT STARKEN GEFÜHLEN UND bILDERN IM KOPF VERbUNDEN IST.
SEITE 173. LEITLINIEN DER OÖ. INTEGRATIONSPOLITIK
3. LEITLINIEN DER Oö. INTEGRATIONSPOLITIK
Vielfalt leben. Vielfalt bedeutet chancen. Unsere Gesellschaft ist vielfältig (Alter, Berufe, Hobbies, Bräuche, Lebenserfahrungen, ...) und verändert sich laufend: wirtschaftliche Entwick-lungen, Erfindungen, Familienformen, Mode, Musikstile, ... Zugewanderte bringen neue Erfahrungen und Fähigkeiten nach Österreich, die für unsere gemeinsame Zukunft Vorteile bringen können.
Vielfalt bedeutet Herausforderung. Vielfalt und Fremdheit stellen uns auch vor Fra-gen und Herausforderungen. Diese dürfen wir weder schönreden, noch übertreiben, sondern wir müssen sie besonnen und sachlich angehen.
Vielfalt braucht gemeinsame Grundlagen. Vielfalt leben bedeutet, den Blick nicht nur auf Unterschiede, sondern auch auf Gemeinsam-keiten zu lenken. Überlegen wir gemeinsam, wie Zusammenleben gelingen kann!
Als gemeinsame Basis werden ein respektvoller Umgang gegenüber dem/der Einzelnen sowie die Errungenschaften unseres heutigen Staates gesehen: Demokratie, Meinungsfreiheit, die Würde jedes Menschen, Gleichstellung der Geschlechter und die Sicherung sozialer Grund-bedürfnisse bilden die Grundlage gemeinsamen Lebens und stehen damit außer Frage.
SEITE 18
Teilhabe sichern. Teilhabe bedeutet Anteil haben an der Gesellschaft: mitgestalten zu dürfen und zu können, einge-bunden zu sein und Aufstiegsmöglichkeiten zu haben. Gleichbehandlung bedeutet nicht automatisch faire Chancen: Unterschiedliche Ausgangssituationen (Bildungsstand, Familie, Einkommenssituation, Wohnverhältnisse, soziales Netzwerk, ...) schaffen ungleiche Startpositionen.
Eine Öffnung der Institutionen mit einem klaren Blick für Zielgruppen und deren unter-schiedlichen Bedarf leistet einen Beitrag zu Chancengleichheit und erfolgreicher Integra-tion. Das Eingehen öffentlicher Institutionen auf diese Fragen ist eine zentrale Aufgabe der kommenden Jahre.
Zusammenhalt stärken.
Integration bedeutet, vor allem auch den Zu-sammenhalt in unserer Gesellschaft zu stärken. Wir wollen einen gegenseitigen respektvollen Umgang, der einlädt und einschließt sowie die Leistungen des/der Einzelnen anerkennt. Sozial schwächere Oberösterreicher/innen, Einheimische wie auch Zugewanderte, müssen die notwendige Unterstützung erhalten und sollen nicht gegeneinander ausgespielt werden.
3. LEITLINIEN DER OÖ. INTEGRATIONSPOLITIK
TEILHAbE bEDEUTET ANTEIL HAbEN AN DER GESELLSCHAFT.
SEITE 19
Gemeinsam Verantwortung tragen.
Verantwortung übernehmen bedeutet, die eigenen Fähigkeiten für ein gelingendes Zu-sammenleben einzubringen. Zugewanderte und Einheimische sowie alle privaten und öffentlichen Institutionen müssen sich, ihren Möglichkeiten entsprechend, für eine gemein-same Zukunft engagieren.
3. LEITLINIEN DER OÖ. INTEGRATIONSPOLITIK
INTEGRATION bEDEUTET, VOR ALLEM AUCH DEN ZUSAMMENHALT IN UNSERER GESELLSCHAFT ZU STÄRKEN.
SEITE 21
Austausch und Zusammenarbeit
Landesintegrationskonferenz: Gremium mit »Vertreter/innen aus Politik, Verwaltung, Interessensvertretungen und der Zivilgesell-schaft, das zweimal jährlich zusammentritt, um sich über aktuelle Fragen und Entwick-lungen auszutauschen und konkrete Hand-lungsbereiche zu bearbeiten
Auf bau eines Netzwerkes in der Landesver- »waltung, um Integration als Querschnitts-materie zu verankern und um den Austausch zwischen Abteilungen zu fördern
Weiterentwicklung der Integrationsstelle »OÖ als Vermittlungs- und Informationsdreh-scheibe
4.SCHWERPUNKTE DER Oö. INTEGRATIONSPOLITIK
4. ScHWERPUNKTE DER OÖ. INTEGRATIONSPOLITIK
Unterstützung von Integration in Gemeinden
Unterstützung von Integrationsarbeit in Ge- »meinden durch einen Integrationsleitfaden, Entwicklungsgespräche und Weitergabe von Erfahrungen aus gelungenen Projekten
Vermittlung von Experten/innen zu be- »stimmten Fragen z.B. Wohnkonflikte
Koordination und finanzielle Unterstützung »von z.B. Sprachkursen in Gemeinden
Verstärkte Vernetzung in den Regionen und »Bezirken beziehungsweise Statutarstädten (z.B. Bezirksplattformen für Integration)
SEITE 22
Integrationsförderung – verbesserter Blick auf Zielgruppen und Bedarf
Die Integrationsstelle OÖ will stärker als »bisher auf Zielgruppen und Bedarfslagen eingehen. Dafür werden neue Analysen und Kriterien entwickelt werden.
Die Integrationsstelle OÖ setzt Impulse, »koordiniert Projekte und Aktivitäten für eine gelingende Integration.
Das Land OÖ unterstützt Vereine und »Organisationen, die Integration aktiv fördern.
Mehr Information. Mehr Kommunikation.
Vermittlung von Informationen zu »Migration, Integration und interkulturellen Themen durch Veranstaltungen, Newsletter, Broschüren, Fortbildungen, ...
Willkommens-Informationsmappe: »Informationen für neu Zugewanderte
Fakten gegen Vorurteile: sachlichen Zugang »zu Integrationsfragen schaffen, Situationen im größeren Zusammenhang sehen, Hinter-gründe erklären, Wissen am aktuellen Stand weitergeben, ...
Bewusstsein schaffen für Unterschiede und »Gemeinsamkeiten, Förderung eines respekt-vollen Umgangs miteinander
Verstärkter Austausch über vorhandene »Projekte und „Good Practice“-Erfahrungen
4. ScHWERPUNKTE DER OÖ. INTEGRATIONSPOLITIK
SEITE 23
Öffentliche Institutionen – Umgang mit Vielfalt
Wahrnehmung und Respekt gegenüber der »Vielfalt von Kunden/innen, Klienten/innen etc.
Anpassung der Strukturen und Angebote »an die geänderten gesellschaftlichen Voraus setzungen
Unterstützung des Personals im Umgang »mit unterschiedlichen Zielgruppen
Umsetzung des Oö. Antidiskriminierungs- »gesetzes
Integrationsstelle OÖ
Weiterentwicklung der Integrationsstelle OÖ »als bedarfs- und wirkungsorientierte Förder-stelle
Verankerung der Integrationsstelle OÖ als »Wissens- und Kompetenzort
Ausstattung mit entsprechenden fachlichen, »personellen und finanziellen Ressourcen
4. ScHWERPUNKTE DER OÖ. INTEGRATIONSPOLITIK
SEITE 255. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
5. EMPFEHLUNGEN FÜR KONKRETE MASSNAHMEN
Sprache ist überall wichtig. Sprache ist einer der wichtigsten Schlüssel für eine erfolgreiche Integration. Für eine Teilnah-me am gesellschaftlichen Leben braucht man ausreichende beziehungsweise gute Deutsch-kenntnisse.
Die notwendige Betonung, wie wichtig Deutschkenntnisse für Fortkommen und Zusammenleben sind, darf uns nicht täuschen: Deutschkenntnisse zu haben, bedeutet nicht automatisch, dass man integriert ist. Wir müs-sen uns auch mit strukturellen, sozialen, recht-lichen und politischen Fragen beschäftigen.
Erforderliche Maßnahmen:Förderung von Deutschkenntnissen »Anerkennung von Mehrsprachigkeit »Unterstützung bei sprachlichen Hürden »im Alltag
SPRACHE IST EINER DER WICHTIGSTEN SCHLÜSSEL FÜR EINE ERFOLGREICHE INTEGRATION.
DEUTSCHKENNTNISSE ZU HAbEN, bEDEUTET NICHT AUTOMATISCH, DASS MAN INTEGRIERT IST. WIR MÜSSEN UNS AUCH MIT STRUKTURELLEN, SOZIALEN,
RECHTLICHEN UND POLITISCHEN FRAGEN bESCHÄFTIGEN.
SEITE 26
21,8
% K
roat
isch
6,0 %
Alb
anisc
h
2,4 %
Tsc
hech
isch
3,4 %
Ung
arisc
h
2,5 %
Rum
änisc
h
16,4
% S
erbi
sch
4,9 %
Eng
lisch
8,1 %
Bos
nisc
h
2,0 %
Pol
nisc
h
19,2
% Tü
rkisc
h
13,3
% S
onst
ige
„Deutsch und andere Umgangssprache“ + „Nicht Deutsch“ (= 100 %)
Sprachen in OÖ (Volkszählung 2001)
nur eine andere Umgangsprache als Deutsch
Deutsch und eine andere Umgangssprache
Deutsch als einzige Umgangssprache
91,8 %
5,8 %2,4 %
5. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
SEITE 27
Kinder und Jugendliche Gute Sprachkenntnisse sind der Grundstein für den gesamten Bildungsweg und spätere Job-Chancen.
Erwachsene Wenn Sprachkurse auf den Bedarf der Ziel-gruppe zugeschnitten sind, werden sie in der Regel auch gut besucht. Wichtige Überlegun-gen dabei betreffen Sprachniveau, Anwen-dungsbereich, Erreichbarkeit des Kurses, ... Für manche Zielgruppen sind daher spezielle Strategien sinnvoll und notwendig.
Erforderliche Maßnahmen:Möglichst frühe Sprachförderung »(v.a. Kindergarten)Verstärkung der Angebote der Sprachförde- »rung für Kinder und Jugendliche – sowohl Deutschkenntnisse als auch Muttersprache
Erforderliche Maßnahmen:Angebot von Sprachkursen mit hoher »Qualität für unterschiedliche Sprachniveaus und AnwendungsbereicheBerücksichtigung von Fragen wie Kosten, »zeitliche Möglichkeiten (z.B. Schichtarbeit), Erreichbarkeit, ...Angebote, die für bestimmte Zielgruppen »angepasst sind wie z.B. „Mama lernt Deutsch“ (= niederschwellige Sprachkurse für nicht erwerbstätige Mütter, oft verbun-den mit Kinderbetreuung)
MOTTO: JE FRÜHER DESTO bESSER. AbER AUCH: bESSER SPÄT ALS NIE!
5. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
SEITE 28 5. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Bildung, Erziehung, Schule In unserer heutigen Gesellschaft hat Wissen und der Umgang mit laufend neuen Informa-tionen einen hohen Stellenwert. Bildung ist zentral für den Aufstieg des Einzelnen und den Fortschritt unserer Gesellschaft.
Unser Ziel ist ein möglichst hohes Bildungs-niveau aller Oberösterreicherinnen und Oberösterreicher – mit und ohne Migrations-hintergrund. In manchen Bereichen sind dazu Maßnahmen notwendig, die ungleiche Aus-gangssituationen (Bildung der Eltern, Wohn-situation, finanzielle Situation, Sprachkennt-nisse, ...) berücksichtigen und ausgleichen.
Erforderliche Maßnahmen:Sprach- und Lernförderung »Verstärkte Einbindung von und Zusammen- »arbeit mit Eltern Verbessertes Schnittstellenmanagement »zwischen Kindergarten und Volksschule, zwischen einzelnen Schultypen sowie zwischen Schule und ArbeitsmarktVermittlung von Kompetenzen, die Kinder, »Jugendliche und Erwachsene benötigen, um in der Schule, in der Arbeit und in der Freizeit mit der verstärkten Vielfalt in unserer Gesellschaft umgehen zu können Unterstützung von Pädagoginnen und »Pädagogen in ihrem Arbeitsalltag durch einen zu schaffenden Integrationsfachdienst für Bildungs- und Erziehungsfragen sowie regionale Arbeitskreise, Studienzirkel, …Weiterentwicklung der Angebote im Bereich »der Aus- und Fortbildung von Pädagoginnen und Pädagogen des vorschulischen und schulischen BereichsMehr und verstärkt regionale Angebote, »einen Hauptschulabschluss nachzuholen (Hauptschulexternistenlehrgänge)
bILDUNG IST ZENTRAL FÜR DEN AUFSTIEG DES EINZELNEN UND DEN FORTSCHRITT UNSERER GESELLSCHAFT.
SEITE 295. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Oberösterreich weist eine bessere Arbeitsmarkt-integration von Migranten/innen auf als ande-re österreichische Bundesländer. Allgemein gilt jedoch auch für Oberösterreich, dass Zugewan-derte in großer Zahl in Bereichen arbeiten, die wenig Ausbildung verlangen, kaum Aufstiegs-chancen bieten, körperlich stark belasten und häufiger von höherer Arbeitslosigkeit betroffen sind.
Erforderliche Maßnahmen:Maßnahmen zur Verbesserung der Arbeits- »marktchancen von Jugendlichen – sowohl österreichischer Jugendlicher als auch in Oberösterreich lebender Jugendlicher aus ländischer Herkunft Verstärkte Anerkennung und Nostrifizierung »von Ausbildungen, Bildungsabschlüssen und Berufserfahrungen, die sich jemand im Aus-land erarbeitet hat
Vorantreiben von Aus- und Weiterbildungen »im Erwachsenenbereich Mehrsprachige Beratung mit Schwerpunkt »„Arbeit und Aufenthalt“ für Zugewanderte, da sich gerade in diesem Bereich die Gesetze häufig ändern und die Bestimmungen kom-pliziert sindNachhaltige Maßnahmen zur Integration »von arbeitsmarktfernen Personen auf dem Arbeitsmarkt z.B. durch Implacement- StiftungenÜberzeugungsarbeit für eine gleichberech- »tigte Arbeitsmarktintegration von (zugewan-derten) Frauen Strategien zur Umsetzung des Gleichbehand- »lungsgesetzes und von Antidiskriminier ungs-richtlinien im Bereich Arbeit und Beschäfti-gung Erfahrungsaustausch und Sichtbarmachen »von Unternehmen, in denen der Umgang mit Vielfalt gut gelingt, z.B. durch ein Integrations gütesiegel für Betriebe
Wirtschaft, Arbeitsmarkt, Ausbildung
SEITE 30 5. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Öffentliche Verwaltung Eine immer vielfältiger werdende Gesellschaft stellt auch die Verwaltung vor neue Fragen, Herausforderungen und Chancen. In erster Linie geht es dabei nicht darum, ein spezielles Angebot für so genannte „Ausländer“ zu schaf-fen, sondern darum, Menschen unterschied-licher Herkunft als alltägliche Kundinnen und Kunden wahrzunehmen. In schwierigen Bereichen und jenen mit viel Kundenkontakt brauchen die Mitarbeiter/innen Unterstützung in ihrem Arbeitsalltag.
Für die Landesverwaltung, Bezirksverwaltun-gen und Gemeinden geht es sowohl um eine Öffnung zum Kunden hin, als auch um ihre Rolle als Arbeitgeber.
Erforderliche Maßnahmen:Erarbeitung eines Willkommen-Informa- »tionspakets für neu Zugewanderte und InteressierteVerankerung von Hilfsmitteln bei sprach- »lichen BarrierenSchulungen zu und Unterstützung bei »integrationsrelevanten und interkulturellen Fragen für Mitarbeiter/innenErhöhung des Anteils an Mitarbeiter/innen »mit MigrationshintergrundAuf bau von Vernetzungs- und Informations- »strukturen zwischen den verschiedenen Bereichen und Ebenen der Verwaltung
IN ERSTER LINIE GEHT ES NICHT DARUM, EIN SPEZIELLES ANGEbOT FÜR SOGENANNTE „AUSLÄNDER“ ZU SCHAFFEN, SONDERN DARUM,
MENSCHEN UNTERSCHIEDLICHER HERKUNFT ALS ALLTÄGLICHE KUNDINNEN UND KUNDEN WAHRZUNEHMEN.
SEITE 315. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Gesundheit und Soziales Gesundheit ist viel mehr als die Summe aller Krankheiten, die man nicht hat. Gesundheits-politik geht heute von einem umfassenden Ge-sundheitsbegriff aus: Es geht um das geistige, körperliche und seelische Wohlbefinden von Menschen.
Zugewanderte gehören im Durchschnitt eher Gruppen mit geringem Einkommen an. Wie bei Österreicher/innen in ähnlichen Lebens-lagen führen daher zum Beispiel belastende Wohnungs- und Arbeitsbedingungen zu einem allgemein schlechteren Gesundheitszustand. Dazu kommt oft eine besondere Situation durch Schwierigkeiten im neuen Umfeld, die Trennung von Familienangehörigen und Kriegs- oder Fluchttraumata (besonders bei Flüchtlingen).
Sprachprobleme, mangelndes Wissen über österreichische Systeme (z.B. Hausarzt/-ärztin als Anlaufstelle für die meisten Fragen und nicht Krankenhaus-Ambulanz) und kulturelle Unterschiede (wie z.B. Sichtweisen zu Leben und Tod, Umgang mit Schmerzen, Einbindung der Familie) stellen sowohl Patienten/innen als
Erforderliche Maßnahmen:Interkulturelle Öffnung von Gesundheits- »und SozialeinrichtungenUmfassende Studie zu Gesundheit und »Migration in OberösterreichÜberregionale Standards in der interkultu- »rellen GesundheitsförderungInterkulturelles Beratungs- und Informati- »onsangebot für FrauengesundheitZielgruppenorientierte Sicherung des »Zugangs zu psychosozialen DienstenPflege, Betreuung und Begleitung älterer »Menschen mit Migrationshintergrund
auch Mitarbeiter/innen von Gesundheitsein-richtungen vor Herausforderungen. Eine gute Versorgung beziehungsweise Gesundheitsvor-sorge wird dadurch erschwert.
Folgende Maßnahmenempfehlungen wurden von Versicherungsmitarbeitern/innen, Ärzten/innen, Migranten/innenvertreter/innen, psychosozialen Beratern/innen, Bediensteten der Verwaltung, Pflegebediensteten u.a. als Mitwirkende des Integrationsleitbildpro zesses OÖ erarbeitet:
GESUNDHEIT IST VIEL MEHR ALS DIE SUMME ALLER KRANKHEITEN, DIE MAN NICHT HAT.
SEITE 32 5. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Unser Wohnraum bietet uns Rückzugsmöglich-keiten, aber auch Gelegenheiten zum direkten Kontakt mit unseren Nachbarn/innen. Dadurch können sowohl ein gutes Zusammen-leben als auch Konflikte entstehen.
In Österreich gibt es sehr viele Regelungen für das Zusammenleben: Mietrecht, Hausordnung, Mülltrennung, Lärmschutz, ... Die Einhaltung dieser Regeln ist nicht nur ge-setzlich vorgeschrieben, sondern vor allem für ein gutes Verhältnis mit den Nachbarn von gro-ßer Bedeutung. Insbesondere für neu Zugewan-
IN öSTERREICH GIbT ES SEHR VIELE REGELUNGEN FÜR DAS ZUSAMMENLEbEN. DIE EINHALTUNG DIESER REGELN IST NICHT NUR GESETZLICH VORGESCHRIEbEN,
SONDERN VOR ALLEM FÜR EIN GUTES VERHÄLTNIS MIT DEN NACHbARN VON GROSSER bEDEUTUNG.
Wohnen, Wohnumfeld, Zusammenleben
derte besteht hier Bedarf an Informations- und Überzeugungsarbeit, damit diese Regelungen verstanden und eingehalten werden.
Projekte zur Verbesserung der Lebensqualität in einzelnen Wohnblöcken oder Siedlungen zeigen, dass hinter vielen Konflikten, die an-fänglich als „Ausländerproblem“ beschrieben werden, andere Probleme wie z.B. Generatio-nenkonflikte, Nutzungsstreitigkeiten, soziale Probleme, fehlende Ansprechpersonen in Streit-fragen oder Wohnbauplanungsfehler stehen.
SEITE 335. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Erforderliche Maßnahmen:Schaffung eines gleichberechtigten Zugangs »zu Wohnungen, insbesondere bei jenen in öffentlicher HandVerbesserung des Wohnumfeldes und der »Wohnungen in Siedlungen oder Stadtvierteln mit sozialen ProblemenSchulung und Unterstützung von Mitar- »beitern/innen z.B. im Kundenservice von Wohnbaugesellschaften oder in Beratungs-einrichtungenMehrsprachiges Informationsmaterial zu »Wohnfragen
Untersuchungen bestätigen, dass Zugewander-te es schwerer haben, geeigneten Wohnraum zu finden. Diskriminierungen aufgrund des Aussehens, eines ausländischen Namens, frem-den Akzents oder nicht-österreichischer Staats-bürgerschaft kommen am Wohnungsmarkt stärker vor als in anderen Lebensbereichen.
27,4 % Wels
23,7 %Linz
20,7 % Steyr
28,4 % Mattighofen
26,5 % Haid/Ansfelden
24,3 % Attnang-Puchheim
Städte und Gemeinden mit hohem Anteil Migrationsbevölkerung (1.1.2008, Auswahl)
SEITE 34 5. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Städte und größere Gemeinden sind geprägt durch eine größere Vielfalt an Lebensstilen, stärkere Anonymität, ein größeres Angebot an unterstützenden Einrichtungen so-wie durch eine allgemein bessere Infrastruktur.
Erforderliche Maßnahmen:Stadtplanung: bei Wohnbauprojekten und »bei der Gestaltung öffentlicher Räume wie Spiel- oder Sportplätze mitbedenken, wie Begegnung gefördert werden kannStadtteilarbeit »Ausreichende Angebote der offenen Jugend- »arbeit z.B. Streetwork, JugendzentrenBei Bedarf mobile Sozial- oder Mediations- »arbeit – „Stiegenhaus-Mediation“ bei Nach-barschaftskonflikten
SEITE 355. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Ländlicher Raum ist gekennzeichnet durch Kleinräumigkeit und Übersichtlichkeit, höhere soziale Kontrolle und größeres Interesse am Nachbarn, stärkere Wahrnehmung von „Fremdem“, unmittelbarere Begegnung, höheren sozialen Zusammenhalt und große Bedeutung des Vereinslebens.
Erforderliche Maßnahmen:Willkommensgesten für neu zuziehende »Einwohner/innen wie z.B. „Neubürger/innen-Fest“Aktives Einbeziehen von Zugewanderten »bei Festen und Veranstaltungen als Gäste und Mitgestalter/innenÖffnen von Vereinen: Aussprechen von »Einladungen und offenes Zugehen auf andere – sowohl seitens traditioneller einheimischer Vereine als auch seitens der Migranten/innenvereine!Gemeinsamkeiten finden und in den »Vordergrund stellen: Elternschaft, Freizeitaktivitäten, Interesse an Essen, Musik etc.Suche nach und Unterstützung von »Kontakt- und Vermittlungspersonen als „Brückenbauer/ innen“
SEITE 36 5. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Europäische Gesellschaften haben in den ver-gangenen zwei Jahrhunderten große Verände-rungen erfahren: Die Menschen leben vermehrt in Städten, der gesellschaftliche Wohlstand hat zugenommen, es haben sich neue Lebensstile entwickelt, die Frauenemanzipation wurde vor-angetrieben, die Globalisierung hat Auswirkung auf unseren Alltag, die Zuwanderung in die Europäische Union hat zugenommen, ... All diese Entwicklungen haben zu mehr Vielfalt in unserer Gesellschaft beigetragen.
MENSCHEN SIND ZUGLEICH UNTERSCHIEDLICHER UND ÄHNLICHER ALS WIR MANCHMAL VON UNSEREM GEGENÜbER ANNEHMEN.
Kultur und Religion
Fragen zu Kultur und Identität haben an Bedeu-tung gewonnen. Damit eng verbunden sind Fragen wie „Wer gehört dazu? Wer ist ausge-schlossen?“ Dabei lässt sich feststellen: Menschen sind zugleich unterschiedlicher und ähnlicher als wir manchmal von unserem Ge-genüber annehmen.
Integrationsfragen werden häufig unter einem kulturellen oder religiösen Blickwinkel disku-tiert. Insbesondere das Thema Islam – vielfach
Quelle: Statistik Austria (Volkszählung 2001)
79 %
röm
isch-
kath
olisc
h
8,8 %
ohn
e Be
kenn
tnis
4,4 %
eva
ngel
isch
4,0 %
isla
misc
h
3,8 %
and
ere
Religion in OÖ
SEITE 375. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Erforderliche Maßnahmen:Mehr interkultureller Austausch durch Feste, »gegenseitige Besuche, Diskussionen, Aus-stellungen, Vorträge, Lesungen, Workshops, Liederabende etc.Interkulturelle Begegnungsfeste, die mehr »als nur folkloristische Bilder von Herkunfts-gruppen widerspiegeln Aktives Ansprechen neuer Zielgruppen bei »bereits vorhandenen Festen und Veranstal-tungen – gilt für „Einheimische“ wie für ZugewanderteFür Zugewanderte: Deutsch als (Zweit-) »Sprache bei Festen verwenden, damit auch österreichische Gäste alles verstehenFür öffentliche Institutionen und Medien: »Migranten/innen nicht nur als Besucher/innen ansprechen, sondern auch als Kunst-schaffende wahrnehmen und fördernUnterstützung von Projekten, die zur »Anerkennung und Förderung von Mehr-sprachigkeit beitragenEinrichtung eines Religionsbeirates »(mit fachlicher Moderation)
ohne Unterscheidung von Glaubensrichtun-gen oder der Berücksichtigung von Herkunft, Religion und Tradition – prägt viele Debatten. Wenn man jedoch „Kultur“ nur religiös oder ethnisch denkt, übersieht man vieles, was wichtig ist für die tatsächlichen Lebenswirklich-keiten und Alltagsbedürfnisse von Einheimi-schen und Zugewanderten. Teilweise wird so die Beschäftigung mit anderen Fragen z.B. rund um Bildung, Arbeit und sozialen Zusammen-halt erschwert.
Künstlerisches Schaffen und die Beschäftigung mit Kunst und Kultur können dazu beitragen, eigene Blickwinkel bewusst zu machen und andere Lebenserfahrungen kennenzulernen. Kunst und Kultur können Brücken zum gegen-seitigen Verständnis bilden.
SEITE 38 5. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Besonders in kleineren und mittleren Gemein-den wird Integration als tägliches Miteinander erlebt. Sportvereine, Mütterrunden, Feste, ... bieten Möglichkeiten des Kennenlernens abseits von Alltagsproblemen rund um Arbeit, Wohnen oder Schule.
Sport bietet ein ideales Feld für Begegnungen zwischen Menschen unterschiedlicher Her-kunft, weil Sprache, Aussehen und soziale Schicht nicht im Vordergrund stehen. So wer-den (oft unbemerkt) Vorurteile abgebaut oder entstehen gar nicht erst.
INTEGRATION ALS TÄGLICHES MITEINANDER.
freizeit und Sport
Wie auch bei österreichischen Kindern und Jugendlichen wird auf die Bedürfnisse von Mädchen häufig zu wenig Rücksicht genom-men. Dem Land OÖ ist eine Förderung von Mädchen und Frauen auch im Bereich Freizeit ein großes Anliegen.
Beeindruckend viele Freizeit-Organisationen haben am „Integrationsleitbildprozess OÖ“ mitgearbeitet. Das zeigt, dass mehr und mehr Institutionen auch im Freizeit- und Sportbe-reich zunehmend junge und ältere Zugewan-derte als ihre Zielgruppe wahrnehmen.
SEITE 395. EMPfEHLUNGEN füR KONKRETE MASSNAHMEN
Erforderliche Maßnahmen:Interessen und Bedürfnisse unterschiedlicher »Zielgruppen in den Vordergrund stellen (z.B. Mädchen, ältere Menschen, Alleinerziehende, Musikinteressierte, Bewegungshungrige, ...) – Menschen unterschiedlicher Herkunft als Teil dieser Zielgruppen mitdenkenMögliche Hemmschwellen erkennen und »abbauen, neue Zugänge schaffenAustausch und Vernetzung zu praktischen »Erfahrungen und Projekten, Auszeichnung gelungener Projekte oder besonders enga-gierter OrganisationenWahrnehmung der wichtigen Rolle und Auf- »gaben von Migrantenvereinen, aber auch der Grenzen ihres Handlungsspielraums Ausbildung und Förderung von Zugewander- »ten in Funktionärs- und Leitungspositionen – ohne Überforderung durch eine Sprecherrolle für eine gesamte Gruppe von Zuge wan derten
Aus- und Weiterbildung im Bereich offener »Jugendarbeit sowie Sicherung ausreichender RessourcenEinbindung und Stärkung von Müttern und »VäternMultikulturelle Sportveranstaltungen in »Kooperation mit Schulen, Tagesheimstätten und Sportvereinen
SEITE 40
Die Koordinationsstelle für Integration des Landes Oberösterreich wurde 2001 in der Abteilung Soziales des Amts der Oö. Landes-regierung (Direktion Soziales und Gesundheit) eingerichtet. Die Integrationsstelle ist somit im Ressort von Landesrat Ackerl angesiedelt. Die Leitung der Integrationsstelle hat Frau Mag.a Renate Müller inne.
6.INTEGRATIONSSTELLE DES LANDES Oö
6. INTEGRATIONSSTELLE DES LANDES OÖ
Aufgabengebiete und angebotene Leistungen:Koordination von Integrationsprojekten und »-initiativen in Oberösterreich
Förderung von Sprachkursen (keine Unter- »stützung von Einzelpersonen!)
Förderung von Institutionen, Organisationen »und Vereinen, die aktiv Integrationshilfe leisten
Unterstützung von Gemeinden in »Integrationsfragen
Vernetzung und Wissensvermittlung zu »Fragen rund um Integration, Migration und interkulturelle Themen
Zusammenarbeit mit Akteuren/innen und »Einrichtungen im Integrationsbereich bei der Entwicklung von neuen Projekten und Strategien
Öffentlichkeitsarbeit und Bewusstseinsbil- »dung – bei Österreichern/innen, Neo-Öster-reichern/innen und Ausländern/innen
SEITE 41
Die Gesamtversion des „Integrationsleitbildes Oberösterreich – Einbeziehen statt Einordnen“ ist in gedruckter Fassung erhältlich bei der Integrationsstelle OÖ und als pdf-Version abruf bar unter: www.ooe.gv.at
Kontakt:
Integrationsstelle OÖAmt der Oö. LandesregierungAbteilung Soziales – Direktion Soziales und GesundheitBahnhofplatz 1, 4021 LinzTel.: 0732/7720-14971Email: [email protected]
6. INTEGRATIONSSTELLE DES LANDES OÖ
SEITE 43
POLITIK VERWALTUNG
Mitglieder der Oö. Landesregierung »
Landtagsabgeordnete »
Bezirksräte/innen »
Bürgermeister/innen »
Gemeinderäte/innen »
... »
politisches Bekenntnis zu einer »potenzial- und zukunftsorientierten Integrationspolitik
politische Vorgaben für notwendige »Maßnahmen
Amt der Oö. Landesregierung »
Bezirkshauptmannschaften »
Magistrate und Gemeinden »
Erfüllung öffentlich-rechtlicher »Aufgaben gegenüber der Gesellschaft
Anlaufstellen für Einheimische »und Zugewanderte
Arbeitgeber »
Entwicklung von Strukturen und »Angeboten, die auf die unterschied-lichen Zielgruppen eingehen
SONSTIGE REGELSYSTEME ORGANISATIONEN MIT ScHWERPUNKTINTEGRATIONSARBEIT
Kindergärten »
Schulen »
Krankenhäuser »
Sozialeinrichtungen »
Arbeitsmarktservice »
Polizei »
Wohnbauträger »
Sozialversicherungsträger »
... »
Förderung der gleichberechtigten »Teilhabe am Bildungs-, Sozial- und Gesundheitssystem sowie am Arbeits markt aller Oberösterreicher/innen gemäß der Zusammensetzung der Bevölkerung
Entwicklung von Strukturen und »Angeboten, die auf die unterschied-lichen Zielgruppen eingehen
Organisationen, die im Flüchtlings-, »Migrations- und Integrationsbereich tätig sind
Migranten/innen-Selbstorganisa- »tionen z.B. Kulturvereine, ethnische Vereine, Dachverbände, ...
fachliche und häufig mehrsprachige »Beratung und Unterstützung von Zugewanderten
Entwicklung und Umsetzung »integrationsfördernder Projekte
Sprecher- und Vermittlerrollen »
ORGANISATIONEN UND INTERESSENS - VERTRETUNGEN
ALLGEMEINE ZIVILGESELLScHAfT
Sozial- und Gesundheitsorga nisa- »tionen
Organisationen und Vereine zur »Qualifizierung und Unterstützung der Arbeitsmarktintegration
Interessensvertretungen für Arbeit- »nehmer/innen und Arbeitgeber/innen
Interessensvertretungen von/für »Kinder(n), Jugendliche(n), Senioren/innen, Frauen, ...
Erledigung von Aufgaben, die die »öffentliche Hand nicht erfüllen kann, oder wofür es keinen gesetzlichen Auftrag gibt
Wahrnehmung von Interessen »benachteiligter Gruppen
jede und jeder Einzelne der »Bevölkerung – unabhängig von ihrer oder seiner Herkunft
Plattformen, Vernetzungsgruppen, »Arbeitskreise, ...
individueller Beitrag für ein »gelingendes Zusammenleben im Alltag
Zivilcourage »
Wahrnehmung von Interessen »benachteiligter Gruppen
SEITE 47
Politika uPrava
članovi pokrajinske vlade Gornje »Austrije
zastupnici pokrajinske skupštine »
Bezirksräte (okružni vijećnici) »
gradonačelnici »
općinski vijećnici »
... »
političko priznanje integracijske »politike koja ima u vidu razvojne potencijale i budućnost
političke smjernice za potrebne mjere »
Ured pokrajinske vlade »Gornje Austrije
Bezirkshauptmannschaften »(okružna poglavarstva)
gradske uprave i općine »
obavljanje javnopravnih zadataka u »interesu društva
nadležna služba za pitanja domaćeg »stanovništva i doseljenika
poslodavac »
razvoj struktura i ponuda usmjerenih »prema raznim ciljnim skupinama
SEITE 48
ostali regulativni sustavi
organizacije s težištem integracijski rad
dječji vrtići »
škole »
bolnice »
socijalne ustanove »
zavod za zapošljavanje »
policija »
javne ustanove za stambenu gradnju »
javne ustanove za socijalno osiguranje »
... »
poticanje ravnopravnosti svih »stanovnika Gornje Austrije prema sastavu društva na području obra-zovnog, socijalnog i zdravstvenog sustava te tržištu rada
razvoj struktura i ponuda usmjerenih »prema raznim ciljnim skupinama
organizacije koje rade na izbjeglič- »kom, migracijskom i integracijskom području
organizacije imigranata, npr. »kulturne udruge, etničke udruge krovne organizacije, ...
stručno i često višejezično savjetova- »nje i potpora doseljenicima
razvoj i ostvarenje projekata za »poticanje integracije
uloge glasnogovornika i posrednika »
organizacije i interesne skuPine
oPĆenito graĐansko društvo
socijalne i zdravstvene organizacije »
organizacije i udruženja koji se bave »kvalifikacijom i potporom integracije na tržištu rada
interesne skupine posloprimaca i »poslodavaca
interesne skupine koje se zalažu za »interese djece, mladih, starijih ljudi, žena, ...
rješavanje zadataka koje javne usta- »nove ne mogu obaviti ili za koje ne postoji zakonski nalog
zastupanje interesa zapostavljenih »skupina
svaki pojedinac društva – »bez obzira na podrijetlo
platforme, skupine umrežavanja, »radne skupine, ...
pojedinačni doprinos za uspješni »svakodnevni suživot
građanska hrabrost »
zastupanje interesa zapostavljenih »skupina
SEITE 50
sadržaj
1. Povijesni Podaci i okvirni uvjeti 53Gornja Austrija – Društvo različitog podrijetla 53Integracija – Povijesni podaci i suvremena pitanja 54
2. integracija – što je to? 57
3. smjernice integracijske Politike gornje austrije 61Živjeti raznolikost. 61Osigurati zajedničko djelovanje. 62Jačati povezanost. 62Zajedno snositi odgovornost. 63
4. težišta integracijske Politike gornje austrije 65
SEITE 51
5. PrePoruke za konkretne mjere 69Jezik je važan gdje god bili 69 Djeca i mladi 71 Odrasli 71Obrazovanje, odgoj, škola 72Gospodarstvo, tržište rada, obrazovanje 73Javna uprava 74Zdravlje i socijalna pitanja 75Stanovanje, stambena sredina, suživot 76 Gradovi i veće općine 78 Seoska područja 79Kultura i religija 80Slobodno vrijeme i šport 82
6. služba za integraciju Pokrajine gornja austrija 84
7. Partneri kod integracijskog rada 46
SEITE 53
13,2% stanovništva Gornje Austrije ima „imi-gracijsku pozadinu“. To znači da su ti ljudi ili strani državljani ili Austrijanci koji su rođeni u inozemstvu. (Statistik Austria 1.1.2008.)
Nakon izbjegličkih valova u proteklih 50 godina i radne migracije takozvanih „gastarbajtera“ 60-ih godina prošloga stoljeća, suvremeno do-seljavanje obilježeno je uglavnom ljudima koji
1. PovIjesnI PodacI I okvIrnI uvjetI
dolaze u Austriju putem naknadnog doseljava-nja obitelji, ili koji moraju napustiti izvaneurop-ske zemlje da bi izbjegli prognanstvo te im se, nakon podrobne provjere zahtjeva, odobri azil. Najveći dio onih koji su se posljednjih desetljeća doselili iz inozemstva u Gornju Austriju našao je ovdje svoje životno središte.
gornja austrija – društvo različitog podrijetla
86,8 %13,2 %
Stanovnici Gornje Austrije s imigracijskom pozadinom
9,2%
42,4 %48,3 %
Žitelji Gornje Austrije bez imigracijske pozadine strani državljani rođeni u Austriji
Osobe s neposrednom imigracijskom pozadinom austrijski državljani rođeni u inozemstvu
strani državljani rođeni u inozemstvu
(1.1.2008, Statistik Austria)
1.Povijesni Podaci i okvirni uvjeti
SEITE 54
Mnogi tzv. „gastarbajteri“ kao i austrijska država su dugo vjerovali da će njihov boravak u Austriji trajati tek nekoliko mjeseci ili godina. Iz tog razloga se dugo vremena nije obraćala velika pažnja na integraciju. Činjenica da se u tom razdoblju nisu poduzele važne integracij-ske mjere odražava se i na današnju situaciju, ipak, proteklih nekoliko godina integraciju se sve više potiče i podupire.
U Gornjoj Austriji je 2001. godine unutar Odjeljenja za socijalna pitanja (Sozialressort) osnovana Služba za integraciju Gornje Au-strije (Integrationsstelle OÖ) koja je nadlež-
2001. godIne je unutar odjeljenja za socIjalna PItanja (sozIalressort) osnovana služba za IntegracIju gornje austrIje (IntegratIonsstelle oÖ).
Između 2005. I 2007. godIne je u suradnjI s austrIjancIma I doseljenIcIma Izrađen „IntegracIjskI Program za gornju austrIju“.
na za usklađivanje i poticanje integracijskih projekata.
Između 2005. i 2007. godine je u suradnji s Au-strijancima i doseljenicima izrađen „Integracij-ski program za Gornju Austriju“. Integracijski program opisuje preduvjete i ciljeve integra-cijske politike. Isti sadrži konkretne preporuke kako bi se integracija doseljenika mogla pobolj-šati u suradnji s njima samima.
integracija – Povijesni podaci i suvremena pitanja
1. Povijesni Podaci i okvirni uvjeti
SEITE 55
u gornjoj austrIjI žIve ljudI Iz vIše od 150 razlIčItIh zemalja!
1. Povijesni Podaci i okvirni uvjeti
veće strane skupine(svi strani državljani u Gornjoj Austriji = 100%; 1.1.2008):
41,8 % Područje bivše Jugoslavije (najveća skupina: Bosna i Hercegovina)
15,1 % Njemačka
12,7 % Turska
30,4 % Drugi
SEITE 572. integracija – što je to?
Pod pojmom „integracija“ svatko podrazu-mijeva nešto drugo. Integracija je za mnoge emocionalna tema koju povezuju sa snažnim osjećajima i određenim slikama u glavi. Ipak, objektivno razmatranje integracijskih pitanja je moguće i potrebno. Stoga se integracijska politika Gornje Austrije među ostalim oslanja i na rezultate znanstvenih istraživanja kako bi riješila stvarne probleme.
2. IntegracIja – što je to?
Integracija se podrazumijeva kao proces:koji se tiče sviju nas. »
koji iziskuje vrijeme i izdržljivost. »
koji obuhvaća različite dimenzije »(vidi grafi ku dolje).
koji dodiruje mnoga pitanja svakodnevnog »života.
koji zahtijeva zalaganje kako svakog »pojedinca tako i države i društva.
IntegracIja obuhvaća sve žIvotne asPekte.
SEITE 58 2. integracija – što je to?
Slika se oslanja na F. Heckmanna i H. Essera; prilagodio K. Güngör
Akulturacija-asimilacija, višestruki identitet
Dimenzija: pripadnostIDENTIFIKACIJSKA INTEGRACIJA
Različite vrijednosti, norme, načini života i habitus
Dimenzija: kompatibilnostKULTURNA INTEGRACIJA
Kvaliteta i učestalost međuetničkih odnosa
Dimenzija: susretSOCIJALNA INTEGRACIJA
Obrazovanje, rad, pravna pitanja, stanovanje, socijalna sigurnost, participacija itd.
Dimenzija: zajedničko djelovanjeSTRUKTURALNA INTEGRACIJA
Osnovne isigurnosne
potrebe
Socijalnepotrebe
Individualnepotrebe
SEITE 59
Integracija iziskuje:kako od domaćeg stanovništva tako i od do- »seljenika spremnost da otvoreno prilaze jedni drugima te da se uzajamno poštuju.
od doseljenika da uče njemački, da poštuju »pravila ponašanja i način ophođenja u Austri-ji, te da se pridržavaju austrijskih zakona.
od društva koje prima doseljenike da stvori »okvirne uvjete glede pravnih, socijalnih, eko-nomskih i kulturnih pitanja koji su potrebni za jednake šanse i socijalni uspon.
2. integracija – što je to?
Integracija obuhvaća sve životne aspekte (obrazovanje, zapošljavanje i rad, stanovanje, zdravlje, rekreaciju itd.) te prema tome i sve ustanove (dječje vrtiće, škole, bolnice, stambe-ne zajednice, športske udruge, tvrtke, državnu upravu, ...).
IntegracIja je za mnoge emocIonalna tema koju Povezuju sa snažnIm osjećajIma I određenIm slIkama u glavI.
SEITE 613. smjernice integracijske Politike gornje austrije
3. smjernIce IntegracIjske PolItIke gornje austrIje
živjeti raznolikost. raznolikost znači šanse. Naše društvo je raznoliko (starosna dob, zani-manja, hobi, običaji, životna iskustva) i nepre-kidno se mijenja: gospodarski razvoj, izumi, obiteljski modeli, modni trendovi, glazbeni sti-lovi, ... Doseljenici dolaze u Austriju s različitim iskustvima i sposobnostima što može biti velika prednost za našu zajedničku budućnost.
raznolikost znači izazov. Raznolikost i neobičnost znače da moramo naći odgovore na nova pitanja i na nove izazove. Ta pitanja i te izazove ne smijemo zanemariti niti ih preuveličati, već ih moramo razumno i objektivno razmotriti.
raznolikost traži zajednički temelj. Živjeti raznolikost znači da pažnju ne treba polagati isključivo na razlike, već da je potrebno naglašavati i ono što nam je zajedničko. Raz-mišljajmo zajedno kako bi naš zajednički život mogao uspjeti!
Zajedničkim temeljem se smatra poštovanje prema pojedincu kao i poštovanje prema po-stignućima naše današnje države: demokracija, sloboda izražavanja misli, dostojanstvo svakog pojedinca, jednakost spolova te osiguranje osnovnih socijalnih potreba su nedvojbeni pre-duvjeti i temelj suživota.
SEITE 62
osigurati zajedničko djelovanje
zajedničko djelovanje znači sudjelovati u društvu: da zajedno smijemo i možemo oblikovati društvo, da svaki pojedinac ima udjela u druš-tvu i da svatko ima mogućnost napredovanja. Jednakopravnost ne znači automatski jednakost šansi: različite početne okolnosti (obrazova-nje, obitelj, visina osobnog dohotka, stambeni uvjeti, socijalna mreža, ...) stvaraju nejednake početne položaje.
Otvaranje ustanova, imajući jasno u vidu ciljne skupine i njihove različite potrebe, doprinosi jednakosti šansi i uspješnoj integraciji. Bavljenje javnih ustanova tim pitanjima će biti njihov glavni zadatak u narednim godinama.
jačati povezanost
integracija znači nadasve i jačanje povezanosti u našem društvu. Cilj nam je izgraditi odnos uzajamnog poštova-nja koji poziva i uključuje sve te priznaje djelo-vanje svakog pojedinca. Socijalno slabiji građani Gornje Austrije, kako domaći tako i doseljenici, moraju dobiti potrebnu potporu te ne smiju biti izigrani jedni protiv drugih.
3. smjernice integracijske Politike gornje austrije
zajednIčko djelovanje značI sudjelovatI u društvu.
SEITE 63
zajedno snositi odgovornost
Preuzeti odgovornost znači ulaganje vlastitih sposobnosti u uspješni suživot. Potrebno je da se doseljenici i domaće stanovništvo kao i sve privatne i javne ustanove, prema vlastitim mo-gućnostima, zalažu za zajedničku budućnost.
3. smjernice integracijske Politike gornje austrije
IntegracIja značI nadasve I jačanje PovezanostI u našem društvu.
SEITE 65
razmjena i suradnja
Pokrajinska konferencija o integraciji (Lan- »desintegrationskonferenz): Tijelo sastavljeno od političkih zastupnika, pokrajinske uprave, interesnih skupina i građanskog društva koji se sastaju dvaput godišnje kako bi zajedno razmotrili aktualna pitanja i aktualne razvoje te obradili konkretna područja djelovanja
Uspostava mreže unutar pokrajinske uprave »kako bi se učvrstilo integraciju kao predmet o kojem se raspravlja na svim razinama po-krajinske uprave i poticalo razmjenu između različitih odjela
Daljnji razvoj Službe za integraciju Gornje »Austrija kao glavne ustanove za posredovanje i pružanje informacija
4.težIšta IntegracIjske PolItIke gornje austrIje
4. težišta integracijske Politike gornje austrije
Potpora integracije u općinama
Potpora integracijskog rada u općinama »pomoću naputka o integraciji, razvojnih razgovora i razmjene iskustva o uspješnim projektima
Posredovanje stručnjaka u svezi s određenim »pitanjima, npr. u slučajevima stambenih sukoba
Koordinacija i financijska potpora, »primjerice, jezičnih tečajeva u općinama
Pojačano umrežavanje na regionalnoj i »okružnoj razini odnosno u gradovima sa samoupravom (npr. okružne platforme za integraciju)
SEITE 66
Poticanje integracije – poboljšani uvid u ciljne skupine i njihove potrebe
Služba za integraciju Gornje Austrije želi se »ubuduće podrobnije baviti ciljnim skupinama i njihovim potrebama. U tu svrhu će se pro-voditi nove analize i razvijati novi kriteriji.
Služba za integraciju daje poticaje, koordinira »projekte i djelatnosti za uspješnu integraciju.
Podržava udruženja i organizacije koje aktiv- »no potiču integraciju.
više informacija. više komunikacije.
Posredovanje informacija o migraciji, inte- »graciji i interkulturalnim temama putem priredbi, newsletter-a, informativnih brošura, doškolovanja, ...
Mapa s informacijama u znak dobrodošlice »za nove doseljenike
Činjenice protiv predrasuda: cilj je utemeljiti »objektivan pristup integracijskim pitanjima, razmatrati situacije u širem kontekstu, obja-sniti uzroke, proslijediti aktualno znanje, ...
Razvijati svijest za razlike i za ono što nam je »zajedničko, poticati međusobno poštovanje
Intenzivnija razmjena informacija o postoje- »ćim projektima i iskustvima dobre prakse
4. težišta integracijske Politike gornje austrije
SEITE 67
javne ustanove – ophođenje s raznolikosti
Zapažanje i poštivanje raznolikosti stranaka, »klijenata itd.
Prilagođavanje struktura i ponude u novona- »stalim društvenim uvjetima
Pružanje podrške osoblju u ophođenju s »različitim ciljnim skupinama
Primjena gornjoaustrijskog zakona protiv »diskriminacije
služba za integraciju gornje austrije
Daljnji razvoj Službe za integraciju u službu »koja pruža učinkovitu podršku u skladu s potrebama
Etabliranje Službe za integraciju kao službe »znanja i stručnosti
Opskrba Službe određenim stručnim, »kadrovskim i financijskim resursima
4. težišta integracijske Politike gornje austrije
SEITE 695. PrePoruke za konkretne mjere
5. PrePoruke za konkretne mjere
jezik je važan gdje god bili. Jezik je jedan od najvažnijih faktora za uspješ-nu integraciju. Da bi se moglo sudjelovati u društvenom životu, potrebno je dovoljno dobro odnosno dobro poznavati njemački jezik.
Iako je potrebno naglašavati važnost poznava-nja njemačkoga jezika za uspješno napredova-nje i suživot, ne smijemo se zavaravati, jer samo znanje njemačkoga jezika ne znači automatski da smo se integrirali. Moramo se pozabaviti također i strukturalnim, socijalnim, pravnim i političkim pitanjima.
Potrebne mjere:Poticanje usvajanja njemačkoga jezika »Priznavanje višejezičnosti »Potpora kod jezičnih prepreka u svakodnev- »nom životu
jezIk je jedan od najvažnIjIh faktora za usPješnu IntegracIju.
znanje njemačkoga jezIka ne značI automatskI da smo se IntegrIralI. moramo se PozabavItI također I strukturalnIm, socIjalnIm,
PravnIm I PolItIčkIm PItanjIma.
SEITE 70
21,8
% h
rvat
ski
6,0 %
alb
ansk
i
2,4 %
češ
ki
3,4 %
mađ
arsk
i
2,5 %
rum
unjsk
i
16,4
% s
rpsk
i
4,9 %
eng
lesk
i
8,1 %
bos
ansk
i
2,0 %
pol
jski
19,2
% tu
rski
13,3
% d
rugi
“njemački i drugi govorni jezici” + “ne njemački” (= 100 %)
jezici u gornjoj austriji (Popis stanovništva 2001)
samo jedan govorni jezik koji nije njemački
Njemački i neki drugi jezik kao govorni jezici
Njemački kao jedini govorni jezik
91,8 %
5,8 %2,4 %
5. PrePoruke za konkretne mjere
SEITE 71
djeca i mladi Dobro poznavanje jezika je kamen temeljac za cijelo obrazovanje i za kasnije šanse na tržištu rada.
odrasli Jezični tečajevi su po pravilu mnogo bolje posjećeni ako su prilagođeni potrebama ciljne skupine. Važno je pri tome obratiti pažnju na stupanj poznavanja jezika, na područje pri-mjene, pristupačnost prostorija,... Stoga su za neke ciljne skupine važne i potrebne posebne strategije.
Potrebne mjere:Što ranije učenje i usavršavanje jezika »(pogotovo u dječjem vrtiću)Poboljšanje ponude za učenje i usavršavanje »jezika za djecu i mlade – ne samo za njemački nego i za materinji jezik
Potrebne mjere:Ponuda jezičnih tečajeva visoke kvalitete za »razne stupnjeve poznavanja jezika i razna područja primjene Uvažavanje pitanja koja se odnose na troš- »kove, vremenske mogućnosti (npr. rad u smjenama), pristupačnost prostorija, ...Ponude prilagođene određenim ciljnim »skupinama kao što su npr. „Mama lernt Deutsch“ (= jezični tečajevi s niskim pred-znanjem za nezaposlene majke, često uz ponudu čuvanja djece za vrijeme nastave).
MISAO VODILJA: ŠTO RANIJE TO bOLJE. ALI I: bOLJE KASNO NEGO NIKADA!
5. PrePoruke za konkretne mjere
SEITE 72 5. PrePoruke za konkretne mjere
obrazovanje, odgoj, škola U našem današnjem društvu znanje i sposob-nost ophođenja sa stalno novim informacijama postaju sve važniji. Obrazovanje je neminovno za napredovanje pojedinca i za napredak našeg društva.
Naš cilj je čim viši stupanj obrazovanja za sve koji žive u Gornjoj Austriji – sa imigracijskom pozadinom ili bez nje. Da bi se to postiglo, potrebno je da se na nekim područjima uvaže i izjednače početne situacije (obrazovanje rodi-telja, stambena situacija, financijska situacija, poznavanje jezika, ...).
Potrebne mjere:Poticanje učenja i usavršavanja jezika »Uža suradnja s roditeljima »Poboljšana razmjena između dječjeg vrtića i »osnovne škole, između pojedinih vrsta škola, te između škole i tržišta radaPosredovanje stručnog znanja koje je potreb- »no djeci, mladima i odraslima da bi dorasli zahtjevima našeg društva koje postaje sve različitije te da bi se snašli u školi, na radnom mjestu i u provođenju slobodnog vremena Potpora odgojiteljima i odgojiteljicama pri »njihovom radu pomoću uspostavljanja inte-gracijske službe za stručno savjetovanje glede obrazovnih i odgojnih pitanja, te uspostavlja-nje regionalnih radnih skupina, krugova za učenje i sl.Daljnji razvoj ponude na području obrazo- »vanja i stručnog usavršavanja odgojitelja i odgojiteljica za predškolski i školski uzrastPovećana ponuda, a pogotovo na regional- »noj razini, za naknadni završetak obvezne osnovne škole (Hauptschulabschluss) putem tzv. Hauptschulexternistenlehrgänge (teča-jevi viših razreda osnovne škole za vanredne kandidate)
obrazovanje je nemInovno za naPredovanje PojedInca I za naPredak našeg društva.
SEITE 735. PrePoruke za konkretne mjere
U Gornjoj Austriji je integracija imigranata u tržište rada bolja nego u ostalim austrij-skim pokrajinama. No i za Gornju Austriju se općenito može reći da veliki broj doseljenika radi na radnim mjestima koja ne zahtijevaju visoko obrazovanje, koja jedva pružaju šanse za napredovanje, na kojima se obavlja fizički težak posao i kod kojih je stopa nezaposlenosti često visoka.
Potrebne mjere:Mjere povećanja šansi mladih na tržištu rada »– ne samo austrijskih mladih nego i mladih stranog podrijetla koji žive u Gornjoj Austriji Priznavanje obrazovanja, nostrifikacija diplo- »ma i priznavanje radnog iskustva stečenog u inozemstvu Ubrzanje obrazovanja i strukovnog »usavršavanja odraslih osoba Višejezična savjetovališta s težištem „rad i »boravak“ za doseljenike jer se baš na tom području zakoni često mijenjaju a odredbe su složene
Trajne mjere za integraciju nezaposlenih »osoba na radnom tržištu pomoću, primjerice, zaklada za posredovanje radne snage (tzv. Implacement-Stiftungen)Zalaganje za ravnopravnost (doseljenih) žena »po pitanju njihove integracije na tržištu rada Strategije za primjenu zakona o ravno- »pravnosti muškaraca i žena te smjernica protiv diskriminacije na području rada i zapošljavanja Razmjena iskustva i isticanje poduzeća koja »su uspješna u ophođenju s raznolikosti, npr. dodjela „obilježja za uzornu integraciju“ takvim poduzećima
gospodarstvo, tržište rada, obrazovanje
SEITE 74 5. PrePoruke za konkretne mjere
javna uprava U društvu sa sve većom raznolikosti i javna se uprava mora baviti novim pitanjima, izazovima i šansama. Tu se u prvom redu ne radi o tome da se stvori posebna ponuda za tzv. „Auslände-re“ (strance) nego da se ljude različitog podrije-tla smatra svakodnevnim klijentima. Službeni-cima koji rade na problematičnim područjima potrebna je potpora pri njihovom svakodnev-nom radu.
Za pokrajinsku upravu te okružne i općinske uprave to znači da se trebaju otvoriti prema kli-jentu, no jednako je važno razmotriti njihovu ulogu u smislu poslodavaca.
Potrebne mjere:Izrada informativnog paketa dobrodošlice za »novodoseljene i zainteresirane osobe Trajna ponuda pomoćnih sredstava kod »jezičnih preprekaObrazovanje i potpora suradnicima koji »se bave integracijskim i interkulturalnim pitanjima Povećanje broja suradnika s imigracijskom »pozadinomStrukturno umrežavanje različitih područja i »razina javne uprave i razmjena informacija
tu se u Prvom redu ne radI o tome da se stvorI Posebna Ponuda za tzv. „ausländere“ (strance) nego da se ljude razlIčItog PodrIjetla
smatra svakodnevnIm klIjentIma.
SEITE 755. PrePoruke za konkretne mjere
zdravlje i socijalna pitanja Zdravlje se ne određuje jedinstveno u odno-su na bolesti koje nemamo. Po današnjem razumijevanju zdravstvene politike zdravlje se shvaća kao cjelovito zdravstveno stanje: radi se o duhovnom, tjelesnom i duševnom zdravlju čovjeka.
Doseljenici imaju u prosjeku manji osobni dohodak. Kao i kod Austrijanaca koji žive u slič-nim životnim prilikama, opterećenje stambe-nim i radnim uvjetima vodi do općenito slabijeg zdravstvenog stanja. Tome se često pridružuju teškoće u novoj sredini, odvojenost članova obitelji te traumatični doživljaji tijekom rata ili bijega (naročito kod izbjeglica).
Jezične teškoće, nedovoljno poznavanje austrij-skog sustava (liječnici opće prakse su primjerice prva instanca za većinu pitanja, a ne ambulante u bolnicama) i kulturne razlike (npr. stav prema životu i smrti, odnos prema bolovima, uključe-nje obitelji) izazov su kako za bolesnika tako i za djelatnike zdravstvenih ustanova te otežavaju zbrinjavanje odnosno zdravstvenu skrb.
Potrebne mjere:Interkulturalno otvaranje zdravstvenih i »socijalnih ustanovaOpširna istraživanja o zdravlju i imigraciji u »Gornjoj AustrijiNadregionalni standardi za interkulturalno »poticanje zdravlja Interkulturalna savjetodavna i informacijska »ponuda za zdravlje ženeOsigurati pristup psihosocijalnim uslugama »usmjerenim prema ciljnim skupinamaNjega, skrb i pratnja starijih osoba s imigra- »cijskom pozadinom
Liječnici, njegovatelji, suradnici osiguranja, zastupnici imigranata, psihosocijalni savjetnici, djelatnici javne uprave i drugi uspostavili su, sudjelujući u izradi integracijskog programa za pokrajinu Gornja Austrija, sljedeće mjere i preporuke:
zdravlje se ne određuje jedInstveno u odnosu na bolestI koje nemamo.
SEITE 76 5. PrePoruke za konkretne mjere
Naš stambeni prostor nudi nam mogućnosti za povlačenje, ali i priliku da stupimo u izravni kontakt sa susjedima. To može dovesti kako do dobrosusjedskih odnosa tako i do sukoba.
U Austriji postoje mnogobrojna pravila za za-jedničko dijeljenje stambenog prostora: zakon o najmu stanova, kućni red, odvajanje otpada, zaštita od buke, ... . Poštivanje tih pravila nije samo zakonski propisano, već je veoma važno i za održavanje dobrosusjedskih odnosa. Pije svega je važno upoznati pridošlo stanovništvo s tim pravilima kako bi ista moglo razumjeti i poštivati.
u austrIjI Postoje mnogobrojna PravIla za zajednIčko dIjeljenje stambenog Prostora PoštIvanje tIh PravIla nIje samo zakonskI ProPIsano, već je veoma
važno I za održavanje dobrosusjedskIh odnosa.
stanovanje, stambena sredina, suživot
Projekti za poboljšanje životne kvalitete u pojedinim stambenim zgradama i naseljima pokazuju da se iza mnogih sukoba za koje se u početku misli da su vezani uz problematiku ponašanja stranaca ustvari kriju, primjerice, su-kobi generacija, rasprave o korištenju prostora i predmeta, socijalni problemi, ili da nedostaju osobe koje bi mogle savjetovati i posredovati kod spornih pitanja ili u slučajevima pogrešne izgradnje stambenih objekata.
Istraživanja su potvrdila da je doseljenicima teže naći prikladan stambeni prostor. Diskri-minacija radi vanjskog izgleda, stranog imena,
SEITE 775. PrePoruke za konkretne mjere
Potrebne mjere:Stvoriti ravnopravan pristup stanovima, a »pogotovo onima koji su u javnom vlasništvuPoboljšati stambenu sredinu i stanove u »naseljima ili gradskim četvrtima sa socijalnim problemimaŠkolovati i podupirati osoblje, primjerice, »u servisnim centrima stambenih zadruga ili u savjetovalištima Izraditi višejezične informativne materijale o »stambenim pitanjima
stranog naglaska ili stranog državljanstva je češća na stambenom tržištu nego li na drugim životnim područjima.
27,4 % Wels
23,7 %Linz
20,7 % Steyr
28,4 % Mattighofen
26,5 % Haid/Ansfelden
24,3 % Attnang-Puchheim
Gradovi i općine s visokim udjelom imigracijskog stanovništva (1.1.2008, izbor)
SEITE 78 5. PrePoruke za konkretne mjere
gradovi i veće općine Osobine gradova i većih općina su: veća razno-likost životnih stilova, veća anonimnost, šira ponuda potpornih ustanova te općenito bolja infrastruktura.
Potrebne mjere:Urbanizam: razmišljati o mogućim poticaji- »ma za susrete građana kod izrade stambenih projekata i uređenja javnog prostora kao što su to dječja i športska igralištaRad u gradskim četvrtima »Dovoljno ponuda za otvoreni rad s mladima, »primjerice „streetwork“, centri za mladePo potrebi mobilne usluge socijalnog i medi- »jacijskog rada – „medijacija u stubištu“ kod sukoba među susjedima
SEITE 795. PrePoruke za konkretne mjere
seoska područja Osobine seoskih područja su: male dimenzije i preglednost, veća socijalna kontrola i povećano zanimanje za susjede, intenzivnije opažanje „stranog“, neposredni susreti, pojačana soci-jalna povezanost te velika važnost kolektivnih djelatnosti.
Potrebne mjere:Geste dobrodošlice prema novodoseljenim »građanima kao npr. organizacija proslava, tzv. „Neubürger-Fest“Aktivno sudjelovanje doseljenika na prired- »bama i događanjima u ulozi gostiju i suorga-nizatoraOtvaranje udruga: aktivno upućivanje poziv- »nica i otvoren stav prema drugima – kako od strane tradicionalnih domaćih udruga tako i od strane migrantskih udruga!Upućivanje na ono što nam je zajedničko: »roditeljska briga, način provođenja slobodnog vremena, zanimanje za hranu, glazbu itd.Uspostavljanje veze s osobama koje mogu »savjetovati i posredovati kao „graditelji mostova“.
SEITE 80 5. PrePoruke za konkretne mjere
Europske zajednice doživjele su u protekla dva stoljeće velike promjene: Ljudi žive sve više u gradovima, društveno blagostanje je poraslo, razvili su se novi stilovi života, emancipacija žena je napredovala, globalizacija utječe na našu svakodnevnicu, doseljavanje u Europsku Uniju je pojačano, ... Sva ta kretanja doprinijela su većoj raznolikosti našeg društva.
Pitanja o kulturi i identitetu postala su značajni-ja. S time su usko povezana i pitanja kao „Tko je prihvaćen? Tko je isključen?” Pri tome se
ljudI su Istovremeno I razlIčItIjI I slIčnIjI nego što Ih mI Ponekada smatramo.
kultura i religija
može ustvrditi: Ljudi su istovremeno i različitiji i sličniji nego što ih mi ponekada smatramo.
Pitanja o integraciji raspravljaju se često sa kulturnog ili vjerskog gledišta. Posebice tema Islam – često puta bez razlikovanja vjerskog usmjerenja ili uzimanja u obzir podrijetla, vje-roispovijesti i tradicije – obilježava mnoge de-bate. Međutim,ukoliko „kulturu“ spominjemo samo u religioznom ili etničkom smislu, tada zanemarujemo mnogo toga što je uistinu važno za životnu stvarnost i svakodnevne potrebe
Izvor: Statistik Austria (popis stanovništva 2001)
79 %
rimok
atol
ička
8,8 %
bez
vje
re
4,4 %
pro
test
ants
ka
4,0 %
isla
msk
a
3,8 %
dru
ge
religija u gornjoj austriji
SEITE 815. PrePoruke za konkretne mjere
Potrebne mjere:Više interkulturalne razmjene pomoću »priredbi, uzajamnih posjeta, diskusija, izložbi, predavanja, čitanja, radionica, večeri pjevanja itd.Interkulturalni susreti koji odražavaju više od »tek folklorističkih slika zemlje podrijetla Aktivan pristup novim ciljnim skupinama »prilikom već postojećih priredbi – važi kako za”domaće” tako i za doseljenikeZa doseljenike: služiti se na priredbama »njemačkim kao (drugim) jezikom da bi i austrijski gosti sve razumjeliZa javne institucije i medije: obraćati se mi- »grantima ne samo kao posjetiteljima, nego ih shvatiti i poticati kao umjetničke stvaratelje Potpora projekata koji doprinose priznavanju »i poticanju višejezičnostiUspostavljanje Vjerskog vijeća (sa stručnim »vodstvom)
domaćeg i doseljenog stanovništva. Time se djelomice otežava bavljenje drugim pitanjima poput obrazovanja, rada i socijalnog suživota.
Umjetničko stvaranje i bavljenje umjetnošću i kulturom mogu pridonijeti osvješćenju po pitanju vlastitih gledišta i otkrivanju drugačijih životnih iskustava. Umjetnost i kultura mogu uspostaviti mostove za uzajamno razumijeva-nje.
SEITE 82 5. PrePoruke za konkretne mjere
Naročito u manjim i srednjim općinama, inte-gracija se doživljava kao svakodnevno zajedniš-tvo. Športska društva, druženja majki, zabave, ... nude mogućnosti upoznavanja daleko od problema svakodnevnice vezanih uz posao, stanovanje i školu.
Šport daje idealnu podlogu za susrete ljudi različitog podrijetla jer jezik, vanjski izgled i socijalni sloj ne stoje na prvom mjestu. Na taj način se (često puta neprimjetno) smanjuju predrasude ili iste uopće ne nastaju.
IntegracIja kao svakodnevno zajednIštvo.
slobodno vrijeme i šport
Baš kao i kod austrijske djece i mladih, potre-bama djevojčica se često poklanja premalo pažnje. Pokrajina Gornja Austrija se izuzetno zalaže za pružanje poticaja djevojkama i žena-ma i po pitanju provođenja slobodnog vremena.
Upečatljivo veliki broj organizacija za provođe-nje slobodnog vremena je sudjelovao u „proce-su izrade integracijskog programa za Gornju Austriju“ (Integrationsleitbildprozess OÖ). To pokazuje da sve veći broj institucija s područja slobodnog vremena i športa sve više prepozna-je mlade i starije doseljenike kao svoje ciljne skupine.
SEITE 835. PrePoruke za konkretne mjere
Potrebne mjere:Staviti u krupni plan interese i potrebe različi- »tih ciljnih skupina (npr. djevojke, stariji ljudi, samohrani roditelji, ljubitelji glazbe, osobe željne kretanja ...) – ljude različitog podrijetla shvatiti kao dio tih ciljnih skupinaPrepoznati i ukloniti moguće prepreke, »stvoriti nove pristupeRazmjena i umrežavanje praktičnih iskustava »i projekata, odlikovanje uspjelih projekata ili posebno angažiranih organizacijaPrepoznavanje važne uloge i zadataka »udruženja imigranata ali i granica njihovog djelokruga Obrazovanje i poticanje doseljenika u vode- »ćim položajima – bez opterećenja ulogom glasnogovornika za jednu cijelu skupinu doseljenikaObrazovanje i doškolovanje na području »javnog rada s mladima te osiguranje dovolj-nih resursa
Uključivanje i pružanje podrške? majkama i »očevimaMultikulturalne športske priredbe u surad- »nji sa školama, obdaništima i športskim društvima
SEITE 84
Koordinacijska služba za integraciju pokrajine Gornja Austrija osnovana je 2001. godine pri Odjeljenju za socijalna pitanja Uprave pokrajin-ske vlade Gornje Austrije (Uprava za socijalna pitanja i zdravstvo). Služba za integraciju nalazi se, dakle, u nadležnosti pokrajinskog ministra Ackerla. Ravnateljica službe za integraciju je gđa Mag.a Renate Müller.
6.služba za IntegracIju PokrajIne gornja austrIja
6. služba za integraciju Pokrajine gornja austrija
Djelokrug i ponuđene usluge:Koordinacija integracijskih projekata i inicija- »tiva u Gornjoj Austriji
Poticanje jezičnih tečajeva (bez podrške »pojedinaca!)
Poticanje institucija, organizacija i udruženja »koja aktivno pomažu pri integraciji
Potpora općinama glede pitanja o integraciji »
Umrežavanje i posredovanje znanja o »integraciji, migracijama i interkulturalnim temama
Suradnja sa sudionicima i ustanovama na »području integracije pri razvoju novih projekata i strategija
Odnosi s javnošću i poticanje svijesti – kod »Austrijanaca, Neo-Austrijanaca i stranaca
Cjelokupnu njemačku verziju „Integrations-leitbild Oberösterreich – Einbeziehen statt Ein-ordnen“ (Integracijskog programa za Gornju Austriju – uključiti umjesto uvrstiti) možete dobiti u tiskanom obliku pri Koordinacijskoj službi za integraciju pokrajine Gornja Austrija ili je možete pronaći u pdf formatu na internet stranici: www.ooe.gv.at.
Kontakt:
Integrationsstelle OÖAmt der Oö. LandesregierungAbteilung Soziales – Direktion Soziales und GesundheitBahnhofplatz 1, 4021 LinzTel.: 0732/7720-14971Email: [email protected]
6. služba za integraciju Pokrajine gornja austrija