OSTA

JP

rosinac 2013.; Godina 2; B

roj 7

KLO

KALNI G

LASNIK

BESPLATNO

Mirjana Saftić

Lopatica va testu Naša suseda Mirjana Saftić ka biva na Turkove, šefica je kuhinje va Hotelu Bonavia. Pitali smo je da nan zibere jedan pravi domaći blagdanski recept. Odlučila se je za lopaticu va testu. Na Pehinu je vavek bilo kuć ke su gojile prasci. Kad su došle kolinje, neč mesa bi se prodalo, neč sušilo za kobasice, a friško meso se užalo pustit

za blagdanski obed. Ovo je jedan dobar recept za takov blagdan: Meso bez kosti prvo posolit i popaprit, pa stavit peć na 170'C, oko 2 do 3 ure (zavisi kulik je komad mesa). Dok se meso peče, zamesimo krušno testo: na 1 kilo muke gre 5 dkg kvasa, 2 dkg soli, 3 dkg cukara, 2 jušne žlice uja i vode 5-6 deci (videt koliko testo pita). Kad se testo digne, ga se premesi i rastaka, va njega se stavi pečeno meso i zamota ga se. Onputa stavimo se skupa peć na 180'C oko 25 minuti.

Kad je se pečeno, zname se vanka i malo namaže z mastun po testu. Počekamo da se malo ohladi i narežemo na fete. Moremo jist teplo al mrzlo. S ten najboje gre pečeni krompir, a za popit domaća pehinarska malvazija.

Kakov bi to blagdan bil bez kolači, a za to smo pitali Sonju Blečić: „Kad san došla na Pehin, za blagdani su se uglavno delali kuglofi, orehnjače, pite od jabuk i slični kolači. Sada se pak nekako najviše delaju linzeri. Neki će reć da to nisu pravi domaći običaj, al tu je samo razlika va kalupe z ken se kolači režu, aš su se pul nas i prvo delali isti kolači ma samo va forme zvezdice, al borića.“ Evo i recept:

Linzeri Testo: 25 dkg muke ˝ pecilnog praha 18 dkg putra 12 dkg cukara va prahe 1 vanilin (cukar) 3 žlice mleka 10 dkg zmrvljenih orehi Zamesit testo i pustit va frižidere pol ure. Rastegnut ga va debljinu noža i zrezat s kalupon po voje. Na saken drugen komadiću testa storit škujicu i stavit ih peć na 200'C, 8 minuti. Kad su se spekli, na cele polovice namazat marmeladu, posut cukaron va prahu i pokrit s šupemi polovicami testa.

Evo i jedan recept za kolač za kega ne rabi puno bacelat:

Salam od orehi 1 margarin 20 dkg cukara 1 celo jaje 20 dkg čokolade va prahu 15 dkg zdrobljenih orehi 15 dkg zdrobljenih keksi 4 oblatne (malo namočene) Margarin, cukar i jaje zmešat i pomalo kuhat dok se sav cukar ne stopi. Va to onda dodat 20 dkg čokolade va prahu, 15 dkg zdrobljenih orehi i 15 dkg zdrobljenih keksi. Dobro se zmešat i potle namazat na zmočene oblatne i zarolat va salamu. Tako pustit jedan celi dan da odstoji. Dobar tek

ZLATKO ŠIROLA - dobitnik Nagrade udruge „Pehlin“ za doprinos lokalnoj zajednici

DRUŠTVENIM RADOM ZADUŽIO PEHLIN U javni, društveni rad Zlatko Širola ušao je uz taktove plesne glazbe. Pehlin je naime pedesetih godina imao svoj plesni orkestar, a Zlatko je u njemu udarao takt – bio je bubnjar. Plesao je

istovremeno i u folklornom društvu, isto tako na Pehlinu. Kao plesač nastupio je 1958. godine i na Ljetnoj pozornici u Opatiji zajedno s već tada slavnim i velikim ansamblom „Lado“. Nakon odslužene vojne obaveze, kako se to onda govorilo, Zlatko je nastavio udarati ritam, ali ne više u plesnom orkestru već u društvenom radu na Pehlinu. Posebno se aktivirao početkom sedamdesetih, kada je 1. Lipnja 1971. Godine formirana Mjesna zajednica Pehlin. Prvi je tajnik bio Franjo Štefan, a Zlatko Širola bio je njegov zamjenik. I od tada do danas, pune 42 godine, dovoljno rada za još jednu penziju, Zlatko Širola neumorno radi za svoje mjesto i dobrobit njegovih mještana. Nakon osnivanja Mjesne zajednice, koja je sjedište imala u Domu kulture, kako se i danas zove zgrada na Minakovom u kojoj je dječji vrtić, uslijedile su brojne aktivnosti. Može se

slobodno reći da je Pehlin, u vrijeme aktivnoga rada Zlatka Širole u Mjesnoj zajednici, od sela postao gradski kvart. Naravno, nije Zlatko bio sam, surađivao je s brojnim suradnicima, ali – zna se tko je udarao takt i gurao naprijed. Oni koji su surađivali s njim znaju dobro kako je uvijek inzistirao na preciznosti, izvršavanju preuzetih zadaća, a znao je i podviknuti ako bi netko olako shvatio društveni rad. Nema kuće na Pehlinu, ili gotovo nema, u kojoj Zlatko nije bio zbog svog društvenog rada. Počelo je pisanjem spiskova onih koji žele telefon, kada su se uvodili telefonski priključci. Potom je na red došla javna rasvjeta, pa onda akcije koje su bile koordinirane na razina Općine Rijeka: izgradnja vodovoda i rekonstrukcija ceste koja je dobila sadašnji oblik, u kojima je Mjesna zajednica odigrala vrlo važnu ulogu koordinatora na lokalnom području. U prostoru Doma uređen je i Dječji vrtić, na žalost s premalim kapacitetom, koji eto radi sve do danas. Uslijedio je potom veliki bum na planu komunalnoga standarda – gradnja Centra primarne zdravstvene zaštite i gradnja Osnovne škole. U Centru su uređene dvije ordinacije primarne zaštite, pedijatrijska, stomatološka i ginekološka ordinacija, priručni laboratorij, fizikalna terapija te ljekarna. Škola je pak od male četverogodišnje škole sa četiri razreda postala jedna od najmodernijih škola u Rijeci. Nekoliko godina nakon otvorenja dobila je i školsku sportsku dvoranu. I za jednu i za drugu ustanovu Zlatko je poderao barem po jedan par cipela

obilazeći općinske strukture, razgovarajući, nagovarajući, urgirajući... Na kraju pripala mu je čast da svečan otvori i Centar i Školu, kao najzaslužniji za njihovu gradnju. A tadašnji direktor Doma zdravlja dr. Gaetan Blečić mu je rekao: Ti si tekal, ti ćeš i otpret! U vrijeme gradnje škole već je bila preseljena i Mjesna zajednica – iz Doma kulture u kuću koju je Općina Rijeka kupila za potrebe Mjesne zajednice, istu u kojoj se danas nalazi Mjesni odbor Pehlin. Naravno, Zlatko je i tu bio i glavni pokretač i najaktivniji izvršitelj. Uz prostore Mjesne zajednice na katu, u kojima je svake večeri zasjedala neka udruga ili komisija, u prizemlju je bio uređen Klub penzionera koji je znao okupiti i po stotinjak članova, a česti su bili turniri u briškuli, šahu... Kad se činilo da nema izlaza, da će realizacija neke ideje, zadatka doći u pitanje, Zlatko je uvijek isticao: „Ako budemo složni i ako svi upremo, to ćemo rešit!“ I tako se u njegovih dvadeset godina reda u Mjesnoj zajednici, u kojoj je obnašao sve čelne dužnosti, na Pehlinu doista riješilo jako puno toga. A onda je došao rat. I Pehlinari su stali u obranu Domovine. Zlatko je tada bio predsjednik Mjesne zajednice (tko zna koji mandat) i po funkciji zapovjednik civilne zaštite. Organizirao je službu za provedbu mobilizacije. A u svoj toj predratnoj i ratnoj gunguli sudjelovao je i u reorganizaciji Posmrtnoga društva koje je tada bilo pred ukidanjem, a koje eto, zahvaljujući tim naporima do dan danas

vrlo uspješno radi, pod rukovođenjem Zlatka Širole. Od 1990. Do 1993. Godine Širola je bio i gradski vijećnik Rijeke, a od tada pa sve do nedavno bio je i predsjednik Crvenoga križa Pehlina. Riječ je o jednoj od najboljih mjesnih organizacija u gradu Rijeci s 30-tak volontera. Još uvijek je i na čelu Udruge antifašističkih braca i antifašista Pehlin. Sve donedavna nedjeljom ga nije bilo moguće naći doma – „šal je va lov“ rekla bi supruga Branka. Zbog svih tih društvenih aktivnosti, ostalo je ponešto zanemarenih kućnih obaveza, ali jedna nije – pčelarstvo. Veliki hobi iz kojega Zlatko nije crpio samo med već i snagu i upornost za svoj društveni rad. Izgrađeno i uređeno na Pehlinu za vrijeme rada Zlatka Širole u Mjesnoj zajednici Pehlin i pod njegovim rukovođenjem ili najaktivnijim sudjelovanjem od 1971. do 1993. godine: Telefonija Javna rasvjeta Vodovod Cesta Dječji vrtić Mjesna zajednica (preselila u novu zgradu) Klub penzionera Centar primarne zdravstvene zaštite Osnovna škola Obnova Posmrtnog društvaa Pokretanje karnevalske skupine „Pehinarska gospoda“

UDRUGAP E H L ı n

SIJ 17 Antonja

UDRUGAP E H L ı n

p u s č p s n

1 23 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 23

24/31 25 26 27 28 29 30

p u s č p s n

1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30

TRAV 20 Uskrs - Vazan TRAV 21 Uskršnji ponedjeljak -Vazmeni pundejak

ožujak - marač 2014

MARAČ 4 - PUST

travanj - aprlj 2014

UDRUGAP E H L ı n

p u s č p s n

1 2 3 45 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30 31

p u s č p s n

12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 2223/30 24 25 26 27 28 29

LIP 25 - Dan državnosti

LIP 19 - TijelovoLIP 22 - Dan antifašističke borbe

svibanj - maj 2014

SVI 1 Praznik rada

lipanj - ivanjski 2014

UDRUGAP E H L ı n

p u s č p s n

1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31

p u s č p s n

1 2 34 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31

KOL 5 - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

KOL 15 - Velika Gospa

srpanj - jakovjanski 2014

kolovoz - agust 2014

UDRUGAP E H L ı n

p u s č p s n

1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30

p u s č p s n

1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31

LIST 8 - Dan neovisnosti LIST 5 - Bela Nedeja

rujan - mihojski 2014

RUJ 21 - Matejna

listopad - lučinski 2014

UDRUGAP E H L ı n

p u s č p s n

1 23 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2327 25 26 27 28 29 30

p u s č p s n

1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30 31

PRO 25 - Božić

studeni - martinjski 2014

STU 1 - Svi sveti STU 11 - Martinja

prosinac - božićnjak 2014

PRO 26 - Sveti Stjepan

Izdavač: U

DR

UG

A Z

A R

AZ

VO

J LO

KA

LN

E Z

AJE

DN

ICE P

EH

LIN

Rije

ka, P

ehlin

42

e-m

ail: u

dru

ga.p

ehlin

@gm

ail.c

om

tel: 0

98 2

90 6

27

Upra

vni o

dbor u

dru

ge:

Gord

an S

rok, A

ljoša B

ratu

ša, D

ijana K

aste

lić, M

elita

Adany, D

am

ir Host i Iv

a Č

ehić

Redakcija

lokaln

og g

lasnik

a K

OS

TA

NJ:

Gord

an S

rok, Iv

a Č

ehić

, Dam

ir Konestra

, Tatja

na U

dović

, Jasenka T

ravalja

, Ivan R

udanović

, M

iljenko V

ale

nčić

, Mira

Žeželić

, Aljo

ša B

ratu

ša

Foto

gra

fije: M

ira Ž

eželić

Tis

ak: G

RA

FO

EX

PR

ES

S –

Rije

ka

Nakla

da 1

000 p

rimje

raka