Kopričanec Matijevac – Evakuacijski putovi i zaštita spašavatelja
Transcript of Kopričanec Matijevac – Evakuacijski putovi i zaštita spašavatelja
1
1
EVAKUACIJSKI PUTOVI I
ZAŠTITA SPAŠAVATELJA
mr. sc. Ljerka Kopričanec-Matijevac, viši predavač
Zagreb, 15. studenoga 2014.
godina događaj broj poginulih / ozlijeđenih
2012.
požar u zatvoru u Hondurasu poginulo preko 361 zatvorenikapožar u marketu u Moskvi poginulo 17 radnika migranataeksplozija i požar u petrokemijskoj industriji u Bangkoku
12 poginulih i preko 100 ozlijeđenih
požar u tvornici odjeće u Pakistanu poginulo 312 radnikaeksplozija u rafineriji na poluotoku Paraguaná u Venezueli
poginulo 48 i ozlijeđeno 151
požar u tvornici obuće u Pakistanu poginulo 25 zaposlenikaPožar u tvornici u Dhaka, Bangladeshu poginulo najmanje 124
Požar u diskoteci u Novom Sadu poginulo 6 mladih
2013.
Požar u noćnom klubu u Brazilupoginulo najmanje 233 posjetitelja, više od 100 ozlijeđenih
Požar u marketu, Kalkuti, Indija poginulo 18 osoba
požar u psihijatrijskoj bolnici u Moskvi poginulo 38 pacijenata
Požar u tvornici u Kini poginulo 119 ljudi
požar u psihijatrijskoj bolnici u Novgorod Region, Rusija
poginulo 37 pacijenta
2014. Požar u bolnici u Južnoj Koreji poginuo 21 pacijent
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_fires
Pregled nekih velikih požara
2
3
U članku 10. Zakona gradnji (NN 153/2013.) te članku 25. Zakona
o zaštiti od požara (NN 92/2010.) definiran je izgled građevine za
slučaj nastanka požara te ona mora biti projektirana i izvedena i tako
da:
– omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu,
odnosno da se omogući njihovo spašavanje te
– omogući zaštita spašavatelja.
Da bi se mogao realizirati spomenuti zahtjev, potrebno je ispravno
projektiranje i izvedba putova za izlaženje u slučaju požara ili drugog
akcidenta tzv. putova za evakuaciju ili evakuacijskih putova.
4
- EVAKUACIJSKI PUT –
3
5
Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden
put koji vodi od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora
ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i
reakcija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična
rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu
sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu.
(Zakon o zaštiti od požara, NN 92/2010.)
6
U zgradi mora biti dovoljan broj evakuacijskih putova
odgovarajućih prostornih i drugih parametara (udaljenost, širina,
visina, otpornost na požar i slično) i dovoljan broj izlaza, koji
vode u različitim smjerovima na sigurna mjesta, kako bi u slučaju
pojave požara, sve osobe koje se zateknu u zgradi, brzo i
sigurno mogle napustiti zgradu. (Pravilnik o otpornosti na požar i
drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju
požara NN 29/2013. – u daljnjem tekstu Pravilnik)
4
7
Sigurno i pravovremeno napuštanje zgrade u slučaju požaraosiguravaju se primjenom odgovarajućih mjera:
– rasporedom i brojem evakuacijskih puteva te izlaza primjerenobroju ljudi i njihovoj pokretljivosti;
– odvajanjem elemenata koji ograničavaju evakuacijske puteve(stropovi, zidovi, vrata i slično) od drugih dijelova građevine,elementima otpornim na požar i dim;
– odabirom građevnih proizvoda kojima se oblažu stropovi, zidovi ipodovi evakuacijskih puteva, odgovarajuće reakcije na požar;
8
– sustavom za odvođenje dima i/ili topline;
– sustavom uređaja za stvaranje povećanog tlaka u evakuacijskimputovima zbog sprječavanja ulaska dima;
– sustavom za rano otkrivanje i gašenje požara;
– sustavom za uzbunjivanje korisnika građevine;
– rasvjetom za slučaj nužde i znakova koji upućuju na evakuacijske puteve;
– ugradnjom protupanik kvaka, pritisnih ploča, šipki i sličnog naevakuacijskim vratima.
5
9
EVAKUACIJSKI PUTOVI- definirano Pravilnikom -
U građevini moraju postojati najmanje dva evakuacijska puta,odnosno puta za spašavanje, koji vode u različitim smjerovima dovanjskog prostora, ili sigurnog mjesta u građevini i koji nezavršavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.
Broj evakuacijskih puteva, odnosno puteva za spašavanje, ovisnoo broju korisnika prostora iznosi:
– najmanje 2 evakuacijska puta, ako je broj korisnika manji od 500;
– najmanje 3 evakuacijska puta, ako je broj korisnika od 500 do1000;
– najmanje 4 evakuacijska puta, ako je broj korisnika veći od 1000.
10
Kod građevina koje imaju jedan ili više katova odnosno etaža,
evakuacijski putovi vode preko stubišta, od kojih najmanje jedno
stubište mora biti izvedeno sukladno zahtjevima sadržanim u Tablici
3. u Prilogu 1 Pravilnika, a ostala u protudimnoj izvedbi, pod uvjetom
da stubišta vode do različitih izlaza iz građevine, odnosno ne
završavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.
6
TABLICA 3. Otpornost na požar sigurnosnih stubišnih prostoraPredmet ZPS2 (1) ZPS3 ZPS4 ZPS5
1 Zidovi stubišta
1.1 suteren, prizemlje i katovi (2)REI 30
EI30
REI 60
EI 60
REI 60 (3)
EI 60 (3)
REI 90
EI 90
1.1podrumske (podzemne etaže)
REI 30
EI 30
REI 90
EI 90
2 Strop iznad stubišta(4) REI 30REI 60
EI 60
REI 60 (3)
EI 60 (3)REI 90
3 Vrata u zidovima stubištima bez zapornice (tampon zone - predprostora)
3.1za stanove, poslovne prostore i druge prostore koji izravno vode na stubište
EI2 30 EI2 30-C EI2 30-C-SmEI2 60-C-Sm sa
sustavom za automatsku
dojavu požara
ili
EI2 30-C sa sustavom mehaničke ventilacije
3.2za hodnike koji vode na stubište u suterenu, prizemlju i katovima
BEZ ZAHTJEVA E 30-C
3.3za hodnike i prostorije u podzemnim etažama koje izravno vode na stubište
EI2 30 EI2 30-C
(1) Ne vrijedi za zgrade s ne više od 2 stana. (2) Zahtjevi za otpornost na požar nisu potrebni kod vanjskih zidova stubišta izvedenih od građevnih proizvoda koji se razvrstavaju prema reakciji na požar u najmanje A2 i koji u slučaju požara ne mogu biti ugroženi susjednim dijelovima građevine spojenim na te vanjske zidove.) (3) Građevinski elementi moraju unutar stubišta biti izvedeni od građevnih proizvoda koji se razvrstavaju prema reakciji na požar u najmanje u A2. (4) Od zahtijeva se može odstupiti ako se prijenos požara sa susjednih elemenata građevine na stubište može spriječiti odgovarajućim mjerama.
12
Predmet ZPS2 (1) ZPS3 ZPS4 ZPS5
4 Vrata u zidovima stubišta s učinkovitom ventilacijom u predprostoru (zapornici)
4.1od zapornice prema hodniku i stubištu
nije potrebno E 60-C
4.2od stambenih ili poslovnih jedinica, kao i drugih prostora prema zapornici
nije potrebno EI2 60-C
5 Krakovi i podesti stubišta
5.1u stubištima bez predprostora
R 30 R 60R 60 i najmanje
A2R 90
5.2
u stubištima sa zapornicom, u koju vode automatska samozatvarajuća vrata,
E 30-C i / ili EI2 30-C, EI2 30-C-Sm
BEZ ZAHTJEVA
R 30 ili najmanje
A2
R 30 i najmanje A2
R 60 i najmanje A2
6Sustav za automatsku dojavu požara u stubištima, bez zapornice
nije potrebno
u stubištu, uključujući i opće dostupna područja kao što su hodnici i podrumske prostorije, s minimalnom funkcijom alarma
7
Predmet ZPS2(1) ZPS3 ZPS4 ZPS5
7Mehanička ventilacija u stubištima bez zapornice
nije potrebno
potrebno je uvesti neki od sustava za sprječavanje ulaska dima ili
njegovo razrjeđivanje
8 UREĐAJ ZA ODVODNJU DIMA (5,6)
8.1 Lokacija na vrhu stubišta
8.2 Veličina područje slobodnog presjeka od 1,00 m²
8.3 uređaji za otvaranjeNa posljednjem podestu i prizemlju odnosno katu na koji mogu pristupiti vatrogasci. Otvaranje mora biti neovisno o općem napajanju električnom energijom.
Pokretanje preko sustava za automatsku
dojavu požarai
dodatna opcija –ručno otvaranje na posljednjem
podestu i prizemlju odnosno katu na koji mogu
pristupiti vatrogasci
9 VANJSKO STUBIŠTEnajmanje A2 uz uvjet da je stubište zaštićeno od prodora vatre i dima preko otvora na pročelju i/ili pročelja bez potrebne otpornosti na požar.
(5) Sustav za odvodnju dima nije potreban ukoliko je predviđen sustav nadtlaka. (6) Kod građevina klase ZPS2 nije potreban sustav za odvodnju dima ukoliko na svakom katu postoje prozori koji vode neposredno prema otvorenom vanjskom prostoru sa slobodnim presjekom od po 0,50 m² koji se bez dodatnih pomagala mogu otvoriti iz stojećeg položaja. NAPOMENA: Zahtjevi za stubišta kod visokih zgrada određeni su posebnim propisom.
Za ZPS1 nema zahtijeva.
14
Za izračunavanje broja evakuacijskih putova i njihoveširine koristi se podatak o broju korisnika, odnosnozaposjednutost prostora.
Zaposjednutost prostora je broj osoba koji se možezateći u nekom prostoru, a ovisi o namjeni i površiniprostora.
8
15
Ukupna duljina evakuacijskog puta je duljina puta koji vodi odnajudaljenije točke u kojoj se osoba može naći u prostoriji dovanjskog prostora, odnosno sigurnog mjesta.
Dijelovi evakuacijskog puta mogu biti:
– zajednički dio evakuacijskog puta koji predstavlja dio puta odnajudaljenije točke u prostoru do mjesta gdje korisnik može birati izlazu dva različita smjera;
– slijepi hodnik koji predstavlja dio puta koji vodi u samo jednomsmjeru;
– prostor udaljavanja od izlaza do sigurnog mjesta.
16
Sigurno mjesto je mjesto u vanjskom prostoru izvan građevine,
koje pripada građevnoj čestici građevine ili javnom prostoru koji je
siguran od požara i padajućih dijelova konstrukcije i elemenata
uzrokovanih požarom, a nije dio vatrogasnih pristupa i površina za
vatrogasni rad (manipulativne površine) i svojom veličinom
zadovoljava uvjete za prihvaćanje predviđenog broja osoba za
slučaj evakuacije.
Iznimno, sigurno mjesto može biti i u građevini, u drugom
požarnom odjeljku, uz osiguran dovod svježeg zraka te alternativni
put za spašavanje (prozor propisanih dimenzija ili stubište).
9
17
Za svaki dio evakuacijskog puta propisuju se različiti zahtjevi kojima ti segmenti izlaznog puta moraju udovoljiti u pogledu evakuacije u slučaju požara. Zajednički dio puta za evakuaciju ne smije ni u kom slučaju voditi kroz:
- kuhinje, - skladišta, - radne sobe, - zahode, - kupaonice ili druge sobe koje se zaključavaju.
Osim navedenog, za svaki dio puta za izlaženje određuju se i drugi parametri, kao što su:
- prostorni parametri (duljina, širina, visina), - otpornost na požar, - gorivost (reakcija na požar) materijala za oblaganje podova,
zidova i stropova izlaznih putova, - označivanje i drugo.
18
Uvjeti koje mora zadovoljiti evakuacijski put ovise o: - namjeni građevine, - broju ljudi u građevini, - visini građevine, - tehnološkom procesu, - provedenim mjerama zaštite od požara i drugo. Put treba biti: - što kraći, - jednostavniji, - bez slijepih hodnika, - dobro osvijetljen i označen te siguran. Mogu ga sačinjavati razne kombinacije horizontalnih i vertikalnih
komunikacija (hodnici, prolazi, stubišta, izlazi, dizala, rampe), tj. prostori koji se inače koriste za svakodnevne komunikacije.
10
19
Ako posebnim propisom nije drugačije određeno, najveća ukupnaduljina evakuacijskog puta prema Pravilniku je:
– 60,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom zaautomatsku dojavu i gašenje požara;
– 40,00 metara u građevinama bez ugrađenog sustava zaautomatsku dojavu i gašenje požara.
20
Duljina puta = brzina x vrijeme = 0.75 m/s x 90 s = 67.5 m
Međutim, propisi smanjuju dobivenu duljinu od 67.5 m, ovisno o namjeni
građevine i drugim čimbenicima.
Jednostavno određivanje udaljenosti do izlaza
Kako put za evakuaciju počinje od najudaljenije točke u prostoriji, a završava u
sredini izlaznih vrata, duljina puta za evakuaciju ovisi o:
- raspoloživom vremenu za evakuaciju i
- brzini kretanja ugroženih osoba.
Dostatno vrijeme za evakuaciju uzima se 90 do 120 sekundi od oglašavanja alarma.
Brzina kojom se kreće osoba prosječnih tjelesnih sposobnosti je 1.2 m/s, a kod
gužve se smanjuje na oko 0.75 m/s.
11
21
Ako posebnim propisom nije drugačije određeno, najvećadozvoljena duljina zajedničkog dijela evakuacijskog puta donajbližeg stubišta je:
– 30,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom zaautomatsku dojavu i gašenje požara, osim industrijske građevinei podzemnih etaža;
– 23,00 metra u građevinama bez ugrađenog sustava zaautomatsku dojavu i gašenje požara, osim industrijske građevinei podzemnih etaža;
– 15,00 metara u podzemnim garažama i industrijskimgrađevinama.
22
Ako posebnim propisom nije drugačije određeno,najveća dozvoljena duljina slijepog hodnika je:
– 15,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom zaautomatsku dojavu i gašenje požara, industrijskegrađevine i podzemne garaže
– 6,00 metara u građevinama bez ugrađenog sustava zaautomatsku dojavu i gašenje požara.
12
23
Putna udaljenost do izlaza mjeri se na podu ili drugojpješačkoj površini (stubama, kosom prilazu) i to:
– uzduž središnje crte stvarnog puta kretanja, od najudaljenijetočke u prostoriji,
– zavijajući oko svih kutova ili prepreka s razmakom od njih0,30 metra,
– završavajući na središtu otvora vrata koja vode u vanjski prostor ili sigurno mjesto.
24
Otpornost na požar konstrukcija i elemenata koji omeđuju
evakuacijski put (zidova stubišta, vrata) određuje se sukladno Tablici
3. u Prilogu 1 Pravilnika.
Građevni proizvodi za oblaganje stropova, zidova i podova
evakuacijskih puteva, trebaju biti reakcije na požar prema Tablici 5. i
6. u Prilogu 2 Pravilnika.
13
25
TABLICA 5. Unutarnje zidne obloge i završni slojevi
Građevni dijelovi
Zgrada podskupine (ZPS)
ZPS1 ZPS2 ZPS3 ZPS4 ZPS5Visoke zgrade
Unutarnje zidne obloge, izuzimajući evakuacijske putove
Klasificirani sustav D D D D D B
ili
Izvedba sa sljedećim klasificiranim komponentama
– obloga Dili
B Dili
B Dili
B Cili
B Cili
B A2
– izolacija C E C E C D B D B C A2
Unutarnje zidne obloge, u evakuacijskim putovima
Klasificirani sustav NIJE PRIMJENJIVO D C B A2 A2
ili
Izvedba sa sljedećim klasificiranim komponentama
– obloga NIJE PRIMJENJIVO D C
ili
A2 B
ili
A2 B
ili
A2 A2
– podkonstrukcija NIJE PRIMJENJIVO D A2 A2 A2 A2 A2 A2 A2
– izolacija NIJE PRIMJENJIVO C B D A2 C A2 B A2
Unutarnji završni slojevi zida unutar evakuacijskih putova
NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 C-s1, d0 B-s1, d0 A2-d0
– stubište NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 A2-s1, d0 A2-s1, d0 A2-s1, d0
26
TABLICA 6. Građevni proizvodi za podove i stropove
Građevni dijeloviZgrada podskupine (ZPS)
ZPS1 ZPS2 ZPS3 ZPS4 ZPS5 Visoke zgrade
Podne obloge na evakuacijskim putovima
– hodnici Dfl Cfl-s1 Cfl-s1 Cfl-s1 A2fl A2fl
– stubište Dfl Cfl-s1 Cfl-s1 A2fl A2fl A2fl
Podne obloge u neizgrađenim dijelovima potkrovlja
Dfl Dfl Dfl A2fl A2fl A2fl
Podne konstrukcije
Klasificirani sustav D D D D B B
iliIzvedba sa sljedećim klasificiranim komponentama
Nosivi dio D
E
C
CILI
C
D
C
CILI
C
D
C
BILI
B
C
B
BILI
B
C
B
A2ILI
A2
CIzolacijski sloj
Konstrukcije ispod neobrađene stropne ploče uključujući i pričvršćenja izuzev stropne obloge
Klasificirani sustav D-d0 D-d0 D-d0 D-d0 D-d0 B-d0
iliIzvedba sa sljedećim klasificiranim komponentama
Podkonstrukcija D
C-d0
D-d0
ILI
D
D
B-d0
D
C-d0
D-d0
ILI
D
D
B-d0
A2
C-d0
D-d0
ILI
A2
D
B-d0
A2
B-d0
C-d0
ILI
A2
D-d0
B-d0
A2
B-d0
C-d0
ILI
A2
D-d0
B-d0
A2
B-d0
B-d0
Izolacijski sloj
Obloga ili spušteni strop
Stropne obloge na evakuacijskim putovima
– hodnici NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 C-s1, d0 B-s1, d0 A-s1, d0
– stubište NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 A-s1, d0 A-s1, d0 A-s1, d0
14
27
Izračun vremena evakuacije
Za zgrade u kojima boravi više od 300 osoba kao i zgrade u kojimborave osobe smanjene pokretljivosti (bolnice, domovi za stare inemoćne osobe i slično) čiji je broj veći od 50, a ispunjavanjebitnih zahtjeva zaštite od požara se dokazuje prema priznatimmetodama proračuna i modelima koji su različiti od dijela članka29. do članka 37. Pravilnika, obvezan je izračun vremenaevakuacije kojim moraju biti obuhvaćene i osobe smanjenepokretljivosti kako bi se potvrdilo da je vrijeme evakuacije uskladu s odabranim parametrima građevine (otpornost na požarnosive konstrukcije i konstrukcije evakuacijskih putova, duljineevakuacijskih puteva, brzina razvoja požara i drugo).
28
Za izračun vremena evakuacije mogu se koristiti samoodgovarajuće metodologije izračuna kao što su dinamički modelistrujanja, mrežni modeli ili individualni modeli, odnosno modeli iproračuni koji uzimaju u obzir više faktora koji imaju utjecaj naevakuaciju kao što su:
– karakteristike požara koje obuhvaćaju požarno opterećenje,prirodu izgaranja, raspored požarnog opterećenja, stupanjisijavanja topline, uvjete dovoda zraka i drugo;
– karakteristike zgrade koje obuhvaćaju arhitektonskekarakteristike (dužina, visina, otvori na zidovima), karakteristikekonstrukcije, sustave za dojavu i/ili gašenje, sustave za odvoddima i topline i drugo,
– karakteristike korisnika koje obuhvaćaju broj korisnika, njihov raspored po građevini, stanje budnosti (dan, noć), fizičko stanje (pokretni, nepokretni) starosno i mentalno stanje, poznavanje građevine i drugo.
15
29
Odgovarajućom metodologijom smatra se i metodologijapredviđena smjernicom koju je donijela Europska konfederacijaudruga za zaštitu od požara CFPA–E No 19 Fire SafetyEngineering concerning Evacuation from Buildings (Požarnoinženjerstvo – evakuacija iz građevina) te priznati modeli iproračuni navedeni u smjernici.
30
Vrata na evakuacijskom putu, izuzimajući stambene zgrade, teprostore zgrade i građevine u kojima se okuplja manje od 50osoba, moraju biti opremljena protupanik kvakama, pritisnimpločama, pritisnim šipkama i slično, sukladno hrvatskim normamaHRN EN 179 i/ili HRN EN 1125 i/ili smjernici koju je donijelaEuropska konfederacija udruga za zaštitu od požara CFPA–EGuideline No 2 Panic & emergency exit devices (Panika i napraveizlaza za nuždu).
16
31
Načini oblikovanja puta za evakuaciju
32
17
33
34
Mjerenje duljine puta za evakuaciju
18
35
Označivanje smjera kretanja te osvjetljavanje puta za
evakuaciju
Označivanje smjera kretanja prema izlazima iz građevine provodi
se postavljanjem slikovitih oznaka i natpisa na uočljivim mjestima, u
visini očiju.
Oznake se postavljaju u hodnike, stubišta, na izlaze, ali se
označavaju i vrata koja ne vode do izlaza radi upozorenja. Oznake
izlaza moraju biti odgovarajuće osvijetljene iz sigurnosnog izvora
svjetlosti.
Osnovni zahtjevi rasvjete za slučaj nužde i označavanja evakuacijskih
puteva ispunjeni su ukoliko su primijenjene odredbe hrvatskih normi
HRN EN 1838, HRN EN 50171 i HRN EN 50172.
36
Putovi za evakuaciju trebaju biti dobro osvijetljeni. Električna
rasvjeta se napaja iz gradske mreže, ali putovi za evakuaciju moraju
imati i rezervni izvor napajanja preko generatora (agregata) ili
akumulatora (baterija).
Prema tome svi dijelovi putova za izlaženje moraju, osim s općom
rasvjetom, biti opremljeni i s rasvjetom za slučaj nužde.
Rasvjeta za slučaj nužde može biti izvedena kao:
- protupanična rasvjeta ili
- kao nužna rasvjeta.
19
37
Zaštita od zadimljavanja
Osim otpornosti stubišta na požar, propisima je određena i
potreba odimljavanja stubišta, jer zadimljavanje stubišta
predstavlja poseban problem.
Odimljavanje stubišnog prostora može se izvesti preko otvora
na najvišem mjestu stubišnog prostora, veličine 1 m2 što se
osigurava izvedbom dimnih kupola na vrhu stubišta ili izvedbom
sustava koji stvaraju nadtlak u stubištu, sukladno Tablici 3. Priloga
1 Pravilnika.
38
20
39
Zaštita stubišta od zadimljavanja može se postići izvedbom
tampon zone (zapornice) ispred stubišta, minimalne širine 112 cm
i duljine 180 cm. Strop u tampon zoni mora biti minimalno 50 cm
iznad vrata. Građevinske konstrukcije i vrata koje ograđuju
tampon zonu moraju imati otpornost na požar sukladno Tablici 3.
Priloga 1 Pravilnika.
Vrata trebaju biti dimonepropusna i automatski se zatvarati.
40
Broj korisnika, odnosno zaposjednutost prostora određuje seprema Prilogu 4 Pravilnika, ili na drugi način kojim senedvojbeno može odrediti broj korisnika prostora (ucrtanimmjestima i drugo), a mjerodavan je veći dobiveni brojzaposjednutosti prostora.
Za izračunavanje broja evakuacijskih putova i njihove širinekoristi se podatak o broju korisnika, odnosno zaposjednutostprostora.
Zaposjednutost prostora je broj osoba koji se može zateći unekom prostoru, a ovisi o namjeni i površini prostora.
21
41
PRILOG 4 - ZAPOSJEDNUTOST PROSTORATablica 1. – Određivanje broja osoba (zaposjednutost) nekog prostora u odnosu na njegovunamjenu i površinu
Vrsta upotrebe m² (po osobi) 1
Okupljanje
Koncentrirana upotreba, bez fiksnih sjedala 0,65 neto
Manje koncentrirana upotreba, bez fiksnih sjedala 1,40 neto
Sjedenje na klupama 1 osoba/455 dužinskih mm
Fiksna sjedišta Broj fiksnih sjedala
Predvorja (čekaonice) 0,28 (a)
Kuhinje 9,30
Prostor bibliotečnih regala 9,30
Čitaonice u bibliotekama 4,60 neto
Bazeni za kupanje 4,60 — vodene površine
Platforme uz bazene za kupanje 2,80
Gimnastičke dvorane s opremom 4,60
Gimnastičke dvorane bez opreme 1,40
Pozornice 1,40 neto
Pristupne platforme za osvjetljenje, galerije, rešetke 9,30 neto
42
Vrsta upotrebe m² (po osobi) 1
Kasino i slični prostori za igre 1,00
Klizališta 4,60
Edukacija
Predavaonice 1,90 neto
Radionice, laboratoriji, strukovne vježbaonice 4,60 neto
Dnevna skrb 3,30 neto
Zdravstvena skrb
Odjeli za stacionarne pacijente 22,30
Odjeli za spavanje 11,10
Ambulante 9,30
Zatvorska i popravna 11,10
Stambena
Hoteli i domovi 18,60
Stambene zgrade 18,60
Pansioni, veliki 18,60
Industrijska
Opća i visoko rizična industrijska 9,30
Industrija, posebne namjene NP
Poslovna (uredska) 9,30
Kontrolni toranj zračne kontrole – nadzorna etaža 3,70
22
43
Trgovačka
Prodajni prostor u razini terena 2, 3 2,80
Prodajni prostor na dva ili više prizemlja 3 3,70
Prodajni prostor na etaži ispod prizemlja 3 2,80
Prodajni prostor na katovima iznad prizemlja 3 5,60
Katovi ili dijelovi katova koji se koriste samo za urede 9,30
Katovi ili dijelovi katova koji se koriste samo za skladište, prijemi otpremu i nisu otvoreni široj javnosti
27,90
Trgovački centar sa šetnicom (mall) 4Prema faktorima primjenjivim na
upotrebu prostora 5
Vrsta upotrebe m² (po osobi) 1
Skladišna
U skladišnim prostorima NP
U trgovačkim prostorima 27,90
U ostalim osim skladišnih i trgovačkih namjena 46,50
44
Napomena: NP = nije primjenjivo. Kapacitet broja korisnika je maksimalno mogućibroj korisnika prisutan istovremeno.
1 Svi faktori izraženi su u bruto površini koja predstavlja površinu unutar unutarnjihploha zidova promatranog prostora bez oduzimanja površine holova, stubišta,spremišta, debljine unutarnjih zidova, stupova ili drugih elemenata. Ako su površineoznačene kao »neto«, svi gore navedeni elementi se odbijaju.
2 Za potrebu određivanja kapaciteta korisnika prostora u trgovačkim namjenamaprostora gdje, zbog razlike u nagibu ulica na različitim stranama, postoje dva ili višekatova direktno dostupnih s ulica, svaki takav kat mora se smatrati prizemljem. Faktorkapaciteta broja korisnika prostora mora biti jedna osoba na svakih 3,70 m² brutopovršine poda prodajnog prostora.
3 U trgovačkim namjenama prostora bez prizemlja, (razina poda postavljena najvišetri stepenice iznad ili ispod razine okolnog terena), ali s pristupom direktno s ulicepreko stepenica ili pokretnih stepenica, glavna etaža na točki ulaza u trgovačkunamjenu prostora mora se smatrati prizemljem.
23
45
4 Za bilo koji prostor za služenje hrane ili drugi prostor za okupljanje smješten našetnici koji nije uračunat u bruto iznajmljenu površinu trgovačkog centra,kapacitet broja korisnika se izračunava na bazi faktora kapaciteta broja korisnikaza tu namjenu, kao što je specificirano u tablici 1.
5 Za dijelove šetnice koji se smatraju pješačkim putem i koji se ne koriste kaobruto iznajmljena površina, nije obavezno utvrditi kapacitet broja korisnika nabazi Tablice 1.. Međutim, evakuacijski putovi s pješačkih putova šetnice morajubiti osigurani za kapacitet broja korisnika utvrđen dijeljenjem bruto iznajmljene(prodajne) površine trgovačkog centra s odgovarajućim najmanjim cijelim brojemfaktora kapaciteta broja korisnika iz slike 1.
U to se ne uključuju osobe iz priključenih građevine koje imaju direktni pristup dotrgovačkog centra, ali imaju nezavisne izlaze od šetnice, kao i dio osoba uzakupljenim prostorima pojedinih namjena koje imaju izlaze neovisne od šetnice.
Svaki pojedinačni zakupljeni prostor mora imati evakuacijske putove koji vode do vanjskog prostora ili do šetnice, bazirane na kapacitetu broja korisnika izračunatog primjenom odgovarajućeg faktora kapaciteta broja korisnika iz Tablice 1.
(a) Predvorja.
U kazalištima i drugim prostorima namijenjenim okupljanju ako se osobe primaju ugrađevinu u vrijeme trajanja predstave dopušteno je čekanje u predvorju ili sličnomprostoru dok gledalište ili drugi prostor ne bude slobodan. Pri tom se primjenjujusljedeći zahtjevi:
(1) takva upotreba predvorja ili sličnih prostora ne smije umanjiti zahtijevanusvijetlu širinu izlaza za gledalište;
(2) predvorja moraju biti ograničena na prostore koji nisu dio zahtijevanihevakuacijskih putova iz gledališta;
(3) za predvorja moraju biti osigurani izlazi na bazi jedna osoba na svakih 0,28 m²prostora predvorja;
(4) izlazi za predvorja moraju biti dodani na izlaze određene za gledališta i morajupo konstrukciji i organizaciji biti usklađeni s općim pravilima za izlaze.
46
24
47
Slika 1. Određivanje broja osoba (zaposjednutost) za trgovački centar sa šetnicom u odnosuna njegovu površinu
bruto iznajmljena površina (m2 x 100)
faktor kapaciteta broja korisnika
48
SEGMENTI EVAKUACIJSKOG PUTA
1. Izlazi
2. Hodnici
3. Stubišta
4. Rampe
5. Dizala
25
49
1. Izlazi Pod izlazima podrazumijevaju se izlazi iz građevine i izlazi na
stubišta. Za uspješnu provedbu evakuacije bitna je širina izlaza,
njihov broj i raspored.
50
Broj izlaza
Temeljno načelo pri projektiranju i izvedbi putova za evakuaciju je u tome da osobe ugrožene u požaru imaju mogućnost izlaska u najmanje dva različita smjera, kako bi se u slučaju prodora vatre i dima u jedan dio evakuacijskog puta, mogao koristi drugi dio puta. Iznimke su prostori u kojima boravi manje od 50 osoba gdje se može (ovisno o udaljenosti do izlaza i drugim parametrima) dozvoliti i jedan izlaz. Broj potrebnih izlaza za neki prostor određen prema broju osoba koji se u njemu okuplja.
Broj osoba u prostoru Najmanje potrebni broj izlaza
do 500 2 500 – 1000 3
više od 1000 4 Tablica: Potrebni broj izlaza prema broju osoba
Svaki kat treba imati minimalno 2 izlaza (stubišta).
26
51
52
Izlazna vrata
Vrata na putovima za evakuaciju i izlazima moraju biti zaokretna i
otvarati se u smjeru izlaženja. Najpovoljnija su jednokrilna vrata
kojima je prag u visini poda.
Vrata se uvijek moraju moći otvoriti s unutarnje strane bez
ključeva, izim kada iz sigurnosnih razloga vrata moraju biti
zaključana, ali tada mora neposredno uz dovratnik stajati
zaplombirani ključ.
Izlazna vrata moraju biti pravilno označena (oznakom i
protupaničnom rasvjetom).
Svijetla širina vrata na evakuacijskom putu mora biti najmanje od 0,90
metra, osim u prostorima u kojima se okuplja manje od 50 osoba, kad
mora iznositi najmanje 0,80 metra.
27
53
54
2. Hodnici
Širina evakuacijskog puta određuje se prema broju osoba na etaži
koja ima najveću zaposjednutost prostora, uz uvjet da se širina
evakuacijskog puta ne smanjuje na nižim etažama građevine.
Potrebna širina evakuacijskih puteva određuje se kao umnožak broja
osoba s koeficijentom prema Tablici 1. u Prilogu 5 Pravilnika.
PRILOG 5
Tablica 1. Širine evakuacijskih putova
ProstoriStubišta
(širina po osobi)Rampe i slično
(širina po osobi)
mm mm
Zdravstvena skrb, sa sprinklerima 8 5
Zdravstvena skrb, bez sprinklera 15 13
Sadržaji visokog rizika 18 10
Svi ostali 8 5
28
55
• širina evakuacijskog puta ne može biti manja od 1,10 metra,
• kod visoke zgrade širina evakuacijskog puta ne može biti manja
od 1,25 metra
• kod prostora s kapacitetom zaposjednutosti do 50 osoba širina
evakuacijskog puta može biti 0,90 metra.
Ukoliko se prema izlazima predviđa suženje,treba voditi računa o minimalnim dimenzijama
56
29
57
3. Stubišta
Kod građevina koje imaju jedan ili više katova odnosno etaža,
evakuacijski putovi vode preko stubišta, od kojih najmanje jedno
stubište mora biti izvedeno sukladno zahtjevima sadržanim u Tablici
3. u Prilogu 1 Pravilnika, a ostala u protudimnoj izvedbi, pod uvjetom
da stubišta vode do različitih izlaza iz građevine, odnosno ne
završavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.
58
U slučaju građevina koje imaju jednu ili više etaža, osim kod zgradapodskupine 5 (ZPS 5) i građevina koje se pretežno sastoje odpodzemnih etaža ili u kojima borave nepokretne i osobe smanjene
pokretljivosti te osobe koje se ne mogu samostalno evakuirati, (bolnice,
domovi za stare i nemoćne, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtići i slično), odnosno u kojimaborave osobe kojima je ograničeno kretanje iz sigurnosnih razloga(kaznene ustanove i slično), kao i zgrada u kojima postoje pojedinačni prostori zaokupljanje više od 300 osoba, uz evakuacijski put preko stubištaizvedenog sukladno zahtjevima sadržanim u Tablici 3. u Prilogu 1 ovogaPravilnika, jedan od evakuacijskih putova može biti preko prozora zaspašavanje.
Taj prozor je dimenzija najmanje 0,80 x 1,20 metra, s visinom parapetaili zaštitne ograde ne nižom od 0,90 metara, a najmanje jedan takavprozor mora biti izveden po svakom stanu, odnosno jednoj poslovnojjedinici ili dijelu te jedinice na svakom katu, te postavljen naodgovarajućim mjestima dohvatljivim za vatrogasnu tehniku.
30
59
U slučaju izvedbe prozora pročelja od fiksnih staklenih elemenata,prozori za spašavanje moraju se izvesti od sigurnosnog stakla kojese može lako razbiti uporabom jednostavnih alata kojima raspolažuvatrogasci.
Ti stakleni elementi, odnosno prozori moraju biti obilježeni s vanjskestrane kako bi ih lako uočili vatrogasci.
U katnim zgradama u kojima se traži više od dva evakuacijska puta prozori za spašavanje mogu se koristiti samo kao jedan od evakuacijskih puteva.
60
Iznimno, kod zgrada kod kojih nije moguće izvesti prozore za spašavanje i/ili osigurati odgovarajuće operativne vatrogasne površine iz tehničkih ili drugih razloga (zaštićene građevine, urbana područja i drugo), za evakuacijski put dovoljno je osigurati jedan izlaz stubištem pod uvjetom da je to stubište izvedeno kao nadtlačno.
Gornji navod ne odnosi se na zgrade kod kojih je potrebno osigurati više od dva evakuacijska puta ili izlaza te na zgrade podskupine 5 (ZPS 5) koje se pretežno sastoje od podzemnih etaža ili u kojima borave nepokretne i osobe smanjene pokretljivosti te osobe koje se ne mogu samostalno evakuirati (bolnice, domovi za stare i nemoćne, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtići i slično), odnosno u kojima borave osobe kojima je ograničeno kretanje iz sigurnosnih razloga (kaznene ustanove i slično), kao i građevine u kojima postoje pojedinačni prostori za okupljanje više od 300 osoba.
31
61
62
5. Dizala
Korištenje dizala za vrijeme nepoželjnih događaja (požar,
eksplozija, potres i slično) je vrlo rizično. U slučaju požara
dopušteno je koristiti samo sigurnosno dizalo, čiji prostor mora
biti zasebni požarni odjeljak (sektor) otpornosti na požar najmanje
90 minuta, a za pogon mora imati vlastiti generator (agregat),
neovisan o električnoj instalaciji i izvoru napajanja. Građevine
više od 75 m morale bi imati sigurnosno dizalo, koje bi u slučaju
potrebe koristilo pučanstvo za evakuaciju, a i gasitelji tijekom
intervencije.
32
63
Sigurnosno dizalo, osim što se izvodi kao zasebni požarni
odjeljak mora biti izvedeno tako da se onemogući zadimljenje.
Vrata na dizalu moraju imati otpornost na požar najmanje 90
minuta, a dizalo se mora automatski spustiti u prizemlje u slučaju
nastanka požara te se nakon toga ne smije moći pokrenuti.
Jedna od dimenzija sigurnosnog dizala mora iznositi najmanje
2.10 m.
Pretprostor iz kojeg se ulazi u sigurnosno dizalo mora biti
takvih dimenzija da se nesmetano mogu unositi bolnička nosila s
bolesnikom u ležećem položaju.
64
Uređaj za upravljanje sigurnosnim dizalom mora biti napravljentako da se kabina pozivom iz prizemlja, preko posebnog prekidača,može sigurno dovesti u svako doba u prizemlje.
U slučaju požara, sigurnosno dizalo se koristi samo pomoću
posebnog ključa za upravljanje. Temperatura nastala u požaru ne smije tijekom 60 minuta
utjecati na siguran rad dizala. Prostorija u koji je smješten pogonski agregat za dizalo
(strojarnica) mora se nalaziti na najvišem mjestu u građevini i morabiti odvojena od ostalih komunikacija vratima otpornim na požarnajmanje 90 minuta, koliku otpornost na požar moraju imati i zidovi.
33
65
-ZAŠTITA SPAŠAVATELJA-
66
Mjere za zaštitu spašavatelja ovise o namjeni građevine i njenimznačajkama (visini, broju osoba, požarnom opterećenju idrugom), a mogu biti:
– vatrogasni pristupi i površine za vatrogasni rad (manipulativnepovršine);
– otpornost na požar nosive konstrukcije koja omogućuje i dužedjelovanje vatrogasaca zbog gašenja ili pretraživanja građevine;
– uređaji za opskrbu vodom (vanjska hidrantska mreža) sasigurnim izvorom;
– sigurnosna stubišta;
– rasvjeta za slučaj nužde;
34
67
- vatrogasna dizala;
– rezervno napajanje električnom energijom;
– sklopke/ventili sustava za opskrbu električnom energijom,plinom i drugo na dostupnom mjestu;
– prinudna ili prirodna ventilacija podzemnih etaže građevine;
– tlocrt građevine postavljen na mjestu dostupnom vatrogascima;
– oznake opasnih tvari u građevini i drugo.
68
Vatrogasni pristupi moraju biti projektirani sukladno odredbama
posebnog propisa te održavani trajno prohodnim.
Ako iz bilo kojeg razloga prolaz kroz vatrogasni pristup treba
ograničiti, zapreke se mogu isključivo postavljati u obliku brklji
(manualnih, poluautomatskih i automatskih) za koje vatrogasci
moraju imati osiguranu mogućnost otvaranja.
35
69
Građevine kod kojih se na pročelju izvode fiksni stakleni
elementi, moraju imati zaokretne prozore na svakoj etaži i
požarnom odjeljku na razmacima od najviše 25,00 metara mjereno
od osi prozora, dohvatljive vatrogascima radi sigurne akcije
spašavanja i gašenja.
Minimalne dimenzije zaokretnih prozora su 0,80 x 1,20 metra, uz
visinu parapeta na unutarnjoj strani pročelja ne manjoj od 0,90
metra.
70
Osim zaokretnih prozora, odgovarajućim rješenjem smatraju se i
elementi pročelja izvedeni od kaljenog sigurnosnog stakla koje se
može lako razbiti jednostavnim alatima (sjekirom, čekićem i slično).
Elementi pročelja moraju biti označeni s vanjske i unutarnje strane
propisanim znacima kako bi ih mogle uočiti ugrožene osobe i
spašavatelji.
Uz unutarnje elemente mora na vidljivom mjestu i u neposrednoj
blizini biti postavljen čekić za razbijanje kaljenog stakla uz kojeg
mora biti natpis: »PROZOR ZA SPAŠAVANJE – RAZBITI STAKLO
U SLUČAJU OPASNOSTI«.
36
71
Ukoliko se prema posebnom propisu u zgradi mora ugraditi
vatrogasno dizalo, primjenjuju se odredbe propisa koji se
odnose na dizala te hrvatska norma HRN EN 81-72.
Dizalo mora imati sekundarnu lokaciju za izlazak osoba na
sigurno mjesto, za slučaj da je požar nastao u blizini primarne
lokacije.
72
Literatura: [1] Fišter, Stj., Kopričanec-Matijevac, Lj., Zaštita od požara u
graditeljstvu, Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001.
[2] Carević, M., Jukić, P., Sertić, Z., Šimara, B., Tehnički priručnik za zaštitu od požara, Zagrebinspekt, Zagreb, 2002. [3] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New York, 1977. [4] Vidaković, M., Požar i arhitektonski inženjering, Fahrenheit, Beograd, 1995. [5] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 1, Josef Mayr (gl.
urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000. [6] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 2, Josef Mayr (gl.
urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000. [7] Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara NN 29/2013.
[9] http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_fires