KONVERGENCIJE I DISPROPORCIJE BiH KA EU

Prezentacija

Predmet: Regionalni razvoj

Jamaković Hana

EFSA UNSA

SADRŽAJKomparativna analiza konkurentne pozicije BiH ekonomije.....................................................1

Indeks humanog razvoja ........................................................................................................2Procjena održivog razvoja BiH..............................................................................................5BiH na putu ka EU: Makroekonomski izazovi......................................................................6

Izvještaj o napretku BiH u 2009. godini.....................................................................................8Makroekonomska stabilnost...................................................................................................8Pravni sistem..........................................................................................................................9Sposobnost suočavanja sa konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije............9Struktura sektora i preduzeća.................................................................................................9Uticaj države na konkurentnost............................................................................................10Ekonomska integracija sa EU...............................................................................................10Pravda, sloboda i sigurnost...................................................................................................10Zaposlenost, nezaposlenost i aktivnost................................................................................11

Izvori:........................................................................................................................................12

Komparativna analiza konkurentne pozicije BiH ekonomijeDa bi kao zemlja s višim srednjim dohotkom dostigla zemlje s visokim dohotkom, BiH

mora povećati veličinu izvoznog sektora tako da se izvoz kao BDP per capita povećava. Cilj izvozno-vođene strategije nije povećati trgovinski suficit i devizne rezerve (kao što se nekad smatralo, naročito u doba merkantilnog kapitalizma) nego postepeno povećavati produktivnu zaposlenost, povećavati uvoz i konačno ostvarivati brži rast.

Treba imati u vidu da je većina malih država – preko polovice – nastala poslije 1970. Neovisnost je značila da javne usluge više ne „uvoze“ od zemlje matice nego neminovno moraju proizvoditi u domaćim institucijama. Proizvodnja tih javnih dobara u malim državama je vrlo skupa u slučajevima nedjeljivosti proizvodnje tih usluga. BiH je primjer kako izgradnji tih, s vanjskom trgovinom povezanih institucija može biti mukotrpan i dugotrajan proces.

Nivo izvoza BiH, mjeren udjelom veličine izvoza u BDP i veličinom izvoza per capita, je mali u odnosu na referentnu skupinu zemalja. Nivo izvoza pc je praktično dvostruko niži od prosječnog izvoza po glavi zemalja kandidata za EU (Makedonija, Hrvatska), a od naprednih tranzicijskih zemalja (Slovačka, Slovenija) skoro 12 puta manja.

Za sredstvo održivog razvoja uzima se konkurentnost, kao sredstvo postizanja poboljšanja životnog standarda i kvaliteta života. Poboljšanje životnog standarda i kvaliteta se ocjenjuje preko slijedećih veličina:

• nacionalni dohodak,

• kvalitet života i

• drživosti okoline.

Visoki i rastući životni standard je ključna mjera uspjeha nacionalne konkurentnosti. On se mjeri veličinom BDP i BDP per capita. Ključni cilj konkurentnosti je održati visok kvalitet života, što je širi cilj od poboljšanja materijalnog životnog standarda. Koliki je kvalitet života, sagledava se preko indeksa humanog razvoja, kojega računa UNDP o čemu će kasnije biti riječi.

Suština održivosti okoliša je stabilna veza između ljudskih aktivnosti i svijeta prirode koji ne smanjuje izglede budućih generacija za uživanjem kvalitete života, barem onoliko kao što uživaju aktuelne generacije.

Performanse poslovnog sektora su od ključne važnosti u podržavanju visokih životnih standarda i održavanje razine visoke zaposlenosti. Ključne su u smislu održavanja snažnih javnih finansija i rashoda na javne usluge. Prvenstveno je riječ o poslovnim investicijama i trgovini. U vezi s trgovinom prvenstveno je riječ o otvorenosti ekonomije. Na dugi rok,

životni standard ovisi o kretanju produktivnosti, koja pak ovisi o inovacijama (stvaranju novih proizvoda ili procesa).

Indeks humanog razvoja

Indeks humanog razvoja (HDI) predstavlja pokazatelj koji rangira zemlje prema nivou „ljudskog razvoja“, te koji svrstava zemlje u kategorije razvijenih, zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje. Indeks je sastavljen od podataka koji mjere tri dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život (očekivana životna dob stanovništva), nivo obrazovanja (pismenost odraslih osoba), te postojanje normalnog životnog standarda (GDP-a per capita u PPP). Indeks nastoji prikazati ljudskih napredak kroz vezu dohotka i blagostanja.

Od svih komponenti HDI-a, dohodak i pismenost se mogu mjenjati usljed promjena u kratkoročnim politikama. Zbog toga se HDI mjeri tokom vremena, kako bi se uočile promjene nastale vremenom. Rezultati HDI-a u svih regijama su se povećali tokom godina, kao što se to može uočiti na grafikonu.

Grafikon 1 HDI Bosne i HercegovineIzvor: http://hdrstats.undp.org/en/countries/country_fact_sheets/cty_fs_BIH.html

Prema posljednjim podacima (2007.), HDI za Bosnu i Hercegovinu iznosi 0.812, što svrstava našu zemlju na 76 mjesto od 182 zemlje. U tabeli su prikazani podaci i za posebne kategorije HDI koje se mjere, kao i mjesto koje zauzima BiH. Od zemalja u regionu, Bosna i Hercegovina zauzima posljednje mjesto. Najbolje rangirana zemlja u regionu je Slovenija, koja se nalazi na 29. mjestu (0.929), zatim Hrvatska na 45. mjestu (0.871), Crna Gora na 65. mjestu (0.834), Srbija na 67. mjestu (0.826), Albanija na 70. mjestu (0.818), te Makedonija na 72. mjestu (0.817).

Tablica 1 HDI indeks BiH za 2007. godinuIzvor: http://hdrstats.undp.org/en/countries/country_fact_sheets/cty_fs_BIH.html

HDI nije običan indeks jer nam on pruža bolji uvid u osnovni aspekt ljudskih života, tako što pruža kompletniju sliku razvoja jedne zemlje nego drugi indikatori poput GDP-a per capita. Kao ilustracija se može prikazati odnos Albanije i BiH prema GDP-u per capita i HDI-u. Ako usporedimo GDP per capita, BiH se nalazi ispred Albanije sa značajnom razlikom, što se može vidjeti na grafikonu. Ako pak uporedimo HDI, Albanija se nalazi ispred BiH, iako ta razlika nije velika. Grafikon pokazuje da zemlje koje imaju sličan HDI, mogu imati potpuno različit nivo dohotka.

Grafikon 2 Komparacija indeksa humanog razvoja BiH i AlbanijeIzvor: http://hdrstats.undp.org/en/countries/country_fact_sheets/cty_fs_BIH.html

Kao što je već navedeno, HDI mjeri prosječni napredak neke zemlje u humanom razvoju. Indeks ljudskog siromaštva (HPI-1), fokusira se na odnos ljudi ispod određenih nivoa u svakoj od dimenzija Indeksa humanog razvoja. Za HPI možemo reći da predstavlja višedimenzionalnu alternativu nasuprot mjeri siromaštva koja iznosi 1.25 $ dnevno (u PPP).

HPI za Bosnu i Hercegovinu iznosi 2.8%, što nas svrstava na 5 mjesto od 135 zemalja za koje se ovaj indeks računa. U narednoj tabeli su prikazani podaci o siromaštvu u BiH, kao i u drugim zemljama, sa ciljem da se pokaže usporedba naše zemlje i drugih zemalja.Također, prikazane su razne kategorije koje obuhvata HPI.

Vrijednost HDIProsjecna zivotna dob (godine)

Stopa pismenosti odraslih osoba (u procentima, 15 godina i više)

BDP per capita (paritet kupovne moći, u US$)

1. Norveška (0.971) 1. Japan (82.7) 1. Gruzija (100.0) 1. Lihtenštajn (85.382)74. Grenada (0.813) 49. Grenada (75.3) 37. BJR Makedonija (97.0) 85. Peru (7.836)75. Brazil (0.813) 50. Argentina (75.2) 38. Uzbekistan 96.9) 86. Suriname (7.813)76. Bosna i Hercegovina (0.812)

51. Bosna i Hercegovina (75.1)

39. Bosna i Hercegovina (96.7)

87. Bosna i Hercegovina (7.764)

77. Kolumbija (0.807) 52. Ekvador (75.0) 40. Čile (96.5) 88. Alžir (7.740)

78. Peru (0.806) 53. Slovačka (74.6) 41. Crna Gora (96.4)89. Sv. Vinsent i Grenandini (7.691)

182. Nigerija (0.340) 176. Afganistan (43.6) 151. Mali (26.2) 181. DR Kongo (298)

Tablica 2 Pokazatelji siromaštva za BiHIzvor: http://hdrstats.undp.org/en/countries/country_fact_sheets/cty_fs_BIH.html

Svake godine, milioni ljudi prelaze međunarodne granice u potrazi za boljim standardom življenja. Glavni motivi za migracije su upravo potraga za većim primanjima, bolje obrazovanje i zdravlje, te bolja budućnost za svoju djecu. Većina migracija se dešava iz zemalja u razvoju prema razvijenim zemljama. Kada je u pitanju BiH, stopa emigracije iznosi 25.1%. Prema dostupnim podacima, glavno odredište za migrante iz BiH su druge zemlje Evrope, tako da od svih migracija, na zemlje Evrope otpada 82,7%.

Zanimljivi su i podaci o stranim useljenicima. Tako SAD predstavlja dom za oko 40 miliona stranih migranata. S druge strane, Katar je zemlja koja ima najviše migranata od ukupnog broja stanovnika. U Kataru od 5 stanovnika, 4 su stranci. Kada je u pitanju BiH, oko 35.000 ljudi su migranti iz drugih zemalja, što čini oko 1% ukupnog stanovništva.

BiH je u 2007. godini primila oko 2,5 milijardi $ doznaka iz inostranstva. Ako posmatramo taj broj po glavi stanovnika, dobit ćemo da je svaki stanovnik prosječno godišnje primio 640$. Ovo je zanimljiv podatak, ako znamo da je prosjek za Zemlje Centralne i Istočne Evrope 114$. Ovaj podatak nam govori da su doznake iz inostranstva i dalje snažno zastupljene u ekonomiji BiH. U narednoj tebeli su prikazani detaljnije podaci o doznakama i za druge zemlje.

Ukupan priliv doznaka (u milionima US$)   Doznake per capita (US$)1. Indija 35.262 7. Bosna i Hercegovina 6407. Poljska 10.496 13. Litvanija 42121. Ukrajina 4.503 14. Rumunija 39824. Ruska Federacija 4.100 131. Malta 14037. Bosna i Hercegovina 2.520 149. Kazahstan 1442. Bugarska 2.086 157. Burundi 048. Tadžikistan 1.691    157. Burundi 0    

Zemlje Centralne i Istočne Evrope 49.618 Zemlje Centralne i Istočne Evrope 114Zemlje visokog humanog razvoja 92.453 Zemlje visokog humanog razvoja 101Svijet 370.765   Svijet 58

Tablica 3 DoznakeIzvor: http://hdrstats.undp.org/en/countries/country_fact_sheets/cty_fs_BIH.html

Iz ovog zaključujemo da iako BiH zauzima 76. Mjesto prema HDI, postoje tendencije da se ovaj prosjek popravi. Prema ovom indeksu BiH zauzima visoke pozicije u pismenosti, pristupi pitkoj vodi, kao i malom broju smrtnosti djece, što nam uz daljni rast ekonomije i dohotka, kao i ulaganja u edukaciju i nauku, može poboljšati standard života, a time i HDI.

Indeks ljudskog siromaštva (HPI-1)

Mogućnost da se ne doživi 40 godina života (%)

Osobe koje ne koriste pitku vodu (%)

Podhranjenost djece (% djece ispod 5 godina)

1. Češka (1,5) 1. Hong Kong (SAR) (1,4) 1. Barbados (0) 1. Hrvatska (1)3. Mađarska (2,2) 17. Oman (3,0) 25. Hrvatska (1) 4. Češka (1)4. Barbados (2,6) 18. Barbados (3,0) 26. Bugarska (1) 5. Ukrajina (1)5. Bosna i Hercegovina (2,8)

19. Bosna i Hercegovina (3,0)

27. Bosna i Hercegovina (1)

6. Bosna i Hercegovina (2)

6. Urugvaj (3,0) 20. Katar (3,0) 28. Kostarika (2) 7. Srbija (2)7. Srbija (3,1) 21. Crna Gora (3,0) 29. Armenija (2) 8. Mađarska (2)135. Afganistan (59,8) 153. Lesoto (47,4) 150. Afganistan (78) 138. Bangladeš (48)

Procjena održivog razvoja BiH

Nedovoljno utemeljen održivi razvoj u svim segmentima društvenog i ekonomskog organizovanja BiH u prošlosti uvjetovao je ozbiljne probleme u okolini. To se odnosi i na ratni period kada je u uvjetima haotičnog stanja došlo do poremećaja u biodiverzitetu, te antroposferi. Takav trend se nastavlja i u poslijeratnom periodu, kada u intenzivnim procesima tranzicije i neprincipijelne privatizacije postoje mnoga otvorena i neriješena pitanja o položaju, te zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Rizični faktori, odnosno, najčešći lokalni i globalni uzroci ugrožavanja biološke i geološke raznolikosti u BiH su:

Bespravna izgradnja naselja i proizvodnih objekata, izgradnja saobraćajnica i ostale infrastrukture, porast urbanih zona,

Prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa - čiste i intenzivne sječe, lov, krivolov, neuravnotežena poljoprivredna proizvodnja,

Odsustvo prečistača otpadnih voda, visoka emisija sumpornih spojeva u atmosferu, neracionalna potrošnja energije, niska resursna iskoristivost,

Nedostatna fisklana politika - ulaganja u životnu sredinu mala ili nikakva, nepostojanje jasne strategije razvoja, nepostojanje programa bolje energetske iskoristivosti, primjena zastarjelog tipa menadžmenta na području energije, nedovoljna rekultivacija na površinskim kopovima, odsustvo izvodljivih programa sanacije starih rudnika i sl.),

Slabo upravljanje akcidentima i katastrofama (požari, poplave);

Nepostojanje jasnog institucionalnog okvira za upravljanje biološkom i geološkom raznolikošću;

Nedovoljna i nefunkcionalna zakonska osnova na svim nivoima teritorijalnog i društveno-političkog organizovanja;

Slaba proučenost biološke i geološke raznolikosti, te odsustvo kategorizacije stupnja ugroženosti;

Nedovoljna implementacija postojećih zakona;

Nedovoljna obavještenost vladinog i nevladinog sektora o značenju biološke i geološke raznolikosti za stabilnost zajednice i smanjenje siromaštva;

Nepostojanje određenosti prema medjunarodnim dokumentima koji regulišu održivo upravljanje bioraznolikošću;

Nepostojanje standarda i strategije o održivoj upotrebi prirodnih resursa;

Sve prisutnija nedozvoljena trgovina ugroženim vrstama biljaka, životinja i gljiva;

Isključenost iz međunarodnih projekata kao što su: Natura 2000 - Koherentna evropska ekološka mreža posebnih zona za konzervaciju; Evropska ekološka mreža (ECONET);

Nepostojanja dijaloga / partnerstva između države, građanskog društva i privrede u rješavanju pitanja razvoja i okoline.

BiH na putu ka EU: Makroekonomski izazovi

Startna ekonomska pozicija BiH u okruženju, kao posljedica rata, pomjerena je za nekoliko decenija unazad a nadolazeći procesi i pojave koji obilježavaju današnje vrijeme – tranzicija, liberalizacija, globalizacija, transnacionalizacija – dobili su posebnu dimenziju u ovakvom okruženju. To je realnost koja se ne može zaobici. Uprkos tome, jedno je sigurno, nova prioritetna misija u Bosni i Hercegovini jeste punopravno clanstvo u Evropskoj uniji.

Imajući u vidu činjenicu da su kriteriji konvergencije iz Mastrihta precizno i jasno određeni, često su i sinonim za spremnost zemalja kandidata za pristup EU. Nominalni kriteriji konvergencije su sljedeći:

stopa inflacije u toku posmatrane godine ne smije preći 1,5 % prosječne stope inflacije u tri cjenovno najstabilnije zemlje,

dugoročna kamatna stopa ne smije biti viša od 2 % u odnosu na prosjek kamata tri cjenovno najstabilnije zemlje,

deficit državnog budžeta kao i budžeta regiona te lokalni budžetski deficiti ne smiju preći 3% vrijednosti GDP-a,

odnos javnog duga i GDP-a ne smije biti veći od 60 %,

nacionalna Centralna banka mora imati punu političku nezavisnost.

Ispunjavanje ekonomskih kriterija za članstvo u EU i EMU je nužan, ali ne i apsolutno dovoljan uslov za ekonomski rast i razvoj u dugom roku. Prema tranzicijskim indeksima, Bosna i Hercegovina pokazuje najbolje rezultate kada je u pitanju liberalizacija cijena, gdje je indeks za BiH izuzetno visok (4,0). Visok indeks evidenitran je za oblasti liberalizacije vanjske trgovine (3,7) što je sigurno posljedica otvaranja BiH na polju trgovine, a što je postignuto kroz uspostavljanje slobodne trgovinske zone u regiji.

Integrisanje zemlje u oblasti vanjske trgovine je jedan od kopenhagenških kriterija. Glavni vanjskotrgovinski partner BiH je EU. Preko 50 % ukupne trgovinske razmjene odvija se sa EU. Tako je u 2005. godini, ukupan uvoz BiH iz EU iznosio 53 %, dok je ukupan izvoz bio 54 %19. Bosna i Hercegovina već danas ima izuzetno jake trgovinske veze sa zemljama Unije, a koje će se sigurno i u budućnosti dalje razvijati.

Problemi na strani domace ponude su kako na strani samih subjekata, tako i u okviru državnog sistema koji nije adekvatno pripremljen za nove okolnosti u kojima funkcionira privreda BiH.

Pokazatelji BiHIstočna Evropa i Centralna Azija

OECD prosjek

Broj procedura 12 6,7 5,7Vrijeme (dani) 60 17,4 13

Troškovi (% prosjecnog dohotka) 15,8 8,3 4,7Minimalni kapital (% prosjecnog dohotka) 29,8 21,5 15,5

http://www.doingbusiness.org/ExploreEconomies/?economyid=26#StartingBusiness

Pokretanje biznisa u BiH

12

60

6,7

17,4

5,7

13

0

10

20

30

40

50

60

70

Broj procedura Vrijeme (dani)

BiH

Istocna Evropa iCentralna Azija

OECD zemlje

Grafikon 3 Pokretanje biznisa u BiH, 2010Izvor: http://www.doingbusiness.org/ExploreEconomies/?economyid=26#StartingBusiness

Tako je, prema rezultatima ispitivanja Svjetske banke, pokrenuti biznis u BiH mnogo teže, skuplje i neizvjesnije nego što je to slucaj u regionu ili OECD zemljama. Poduzetnici moraju proci kroz 12 koraka kako bi pokrenuli posao, što u prosjeku traje oko 60 dana i košta 15,8% GNI p/c. Moraju deponovati najmanje 29,8% GNI p/c u banku kako bi dobili registracijski broj za firmu, dok je regionalni prosjek 21,5% a OECD prosjek 15,5% GNI-a p/c. Ove činjenice obeshrabruju domaće investitore u najviše u pogledu troškova i početnog kapitala, dok inostrane obeshrabruje vrijeme pokretanja biznisa, cijela dva mjeseca.

Izvještaj o napretku BiH u 2009. godini

Makroekonomska stabilnost

 Osnovni makroekonomski pokazatelji BiH 2005 2006 2007 2008 2009*

Nominalni BDP BiH1) (u milijunima KM), tekuće cijene 17.127,0 19.252,0 21.760,0 24.702,0 23.950,02)

Realni BDP1) (stopa rasta u procentima) 3,9 6,1 6,2 5,7 -3,2

Stopa rasta cijena na malo u BiH3) (u procentima) 3,8 6,1 1,5 7,4 -0,4

Novac u širem smislu (M2)6) (u procentima BDP-a) 47,1 52,1 56,1 51,4 54,3

Krediti nevladinim sektorima (u procentima BDP-a) 43,8 48,0 54,3 57,8 57,4

Bruto devizne pričuve (u milijunima KM) 4.225,0 5.452,0 6.699,0 6.296,0 6.212,0

Bilanca tekućeg računa (u procentima BDP-a) -17,1 -7,8 -10,4 -15,1 -7,5

Bilanca robne razmjene (u procentima BDP-a) -45,2 -34,6 -37,2 -38,2 -27,8

Vanjski dug sektora vlade (u procentima BDP-a) 25,3 21,1 18,2 17,2 21,7

Servisiranje vanjskog duga (u procentima izvoza robe i usluga) 4,1 3,8 2,9 2,5 3,2

U 2008. godini je realni rast BDP-a pao na 5,4% sa 6,8%, koliko je zabilježeno u 2007. godini. Oporavak sektora električne energije je u najvećoj mjeri doprinio rastu.

Karakteristika rasta je bila visoka domaća potražnja, potaknuta brzim rastom kredita, finansiranje izvana i ekspanzivne fiskalne politike, koje su poticale makroekonomski debalans, a time i sve veći deficit na tekućim računima. Uticaj globalne ekonomske i finansijske krize na BiH je započeo u zadnjem kvartalu 2008. godine. Ekonomska aktivnost je usporena, a nezaposlenost se povećala. Dinamika trgovine je drastično usporena zbog smanjene potražnje, a krajem 2008. je povučeno više od 6% depozita. Dohodak per capita,

mjeren standardom kupovne moći (PPS), je u 2008. godini bio 30% prosjeka EU-27, za jedan procenat više nego prethodne godine.

Nastojeći da ublaži efekte ekonomske krize na budžete, Nacionalno fiskalno vijeće je u prvom kvartalu 2009. godine deblokiralo približno 90 miliona € iz sredstava dobijenih sukcesijom iz imovine bivše Jugoslavije. Ipak, to se pokazalo nedovoljnim, pošto su javne finansije sve više opterećene zbog pada prihoda i visoke potrošnje. Zbog toga su se vlasti na kraju obratile MMF-u za podršku izvana. Ukupno gledajući, kako se kriza razvijala, prema kraju 2008. godine ekonomski rast se smanjivao, a taj trend se nastavio i u 2009. godini, što je odvelo zemlju u recesiju.

Inflacija je 2009. dobila negativnu vrijednost i u julu je bila na -1,2%, u odnosu na najveću vrijednost od gotovo 10% godinu ranije.

Povećanje plata u javnom sektoru – koje je u 2008. godini iznosilo 12% BDP-a – je bilo visoko, posebno u Republici Srpskoj, gdje je u 2008. godini doseglo 36,4% (u Federaciji 16,4%). U 2008. godini su socijalne beneficije iznosile 10% BDP-a, nakon povećanja od 26,5% u Republici Srpskoj i 30,4% u Federaciji.

U Federaciji se nominalni iznos transakcija na domaćinstva skoro udvostručio. U Bosni i Hercegovini se visokih 4% BDP-a troši na gotovinske transakcije za socijalnu zaštitu koje se ne odnose na osiguranje. U isto vrijeme, došlo je do usporavanja troškova na investicije sa 6,7% BDP-a u 2007. na 6% u 2008 godini.

Federacija je od 1. januara 2009. uvela porez na lični dohodak sa fiksnom stopom od 10%. U kontekstu programa MMF-a, od 1. jula 2009. su povećane neke akcize. Sistem velikih nenamjenskih beneficija za veterane rata, demobilisane vojnike i ostale socijalne grupe, te široko rasprostranjena zloupotreba tih beneficija su i dalje opterećenja za budžet, posebno u Federaciji, gdje se na njih troši otprilike trećina budžeta.

Pravni sistem

Slab kvalitet javnih usluga i široko rasprostranjena korupcija negativno utiču na poslovno okruženje i atraktivnost Bosne i Hercegovine za investitore. Veliki neformalni (sivi) sektor jača kroz slabosti politika poreza i rashoda, te kroz slabosti u provođenju zakona, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Veliki broj nagomilanih slučajeva je i dalje veliki problem za sudstvo.

Ukupno gledajući, funkcionisanje sudskog sistema se malo poboljšalo, ali postojanje nagomilanih neriješenih slučajeva, nepouzdano provođenje ugovora i sporost u obradi škode poslovnom okruženju. Neformalni sektor i dalje predstavlja važan problem, jer on umanjuje poresku bazu i efikasnost ekonomskih politika.

Sposobnost suočavanja sa konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije

Informacije o osposobljenosti ljudskog kapitala su i dalje oskudne. Stope upisa na institucije za više obrazovanje se blago povećavaju. Školski plan i program za devetogodišnje obrazovanje se treba početi primjenjivati u svim školama od školske godine 2009.-2010. Međutim, nije osigurano provođenje okvirnih zakona za više, predškolsko i stručno obrazovanje. Učešće na tržištu rada je slabo.

U toku su određeni projekti na poboljšanju putne i željezničke infrastrukture. Direktna strana ulaganja (FDI) su u 2008. činila 5,5% BDP-a, što je bilo veliko umanjenje (za 55%) u odnosu na 2007. godinu, uglavnom zbog visoke osnove uzrokovane provođenjem velikih

ugovora o privatizaciji u 2007. godini. 46% FDI je usmjereno prema industrijskoj proizvodnji, a 21% u prevoz i komunikacije. U prvoj polovini 2009. godine je godišnje smanjenje FDI bilo 32%, zbog pogoršanja raspoloženja ulagača, uzrokovanog globalnom ekonomskom krizom. Ukupno gledajući, brzina poboljšavanja fizičke infrastrukture se smanjila.

Struktura sektora i preduzeća

U restrukturiranju i likvidaciji preduzeća u državnom vlasništvu je došlo samo do sporog napretka. U sektoru komunikacija je od liberalizacije malo novih učesnika počelo sa radom, a izdana je samo jedna nova licenca za usluge fiksne telefonije. Sektor komunalnih usluga je i dalje izuzet iz privatizacije. Nedostaci u upravi, tehnologiji i mjerenju i dalje koče razvoj tržišta električne energije. Potrošači nemaju puno poticaja da promijene dobavljače zbog stalnih razlika između regulisanih cijena i cijena na tržištu. Ukupno gledajući, u liberalizaciji mrežnih industrija je postignut mali napredak.

U 2008. godini nije bilo velikih promjena u sektorskoj strukturi privrede. Usluge su činile 54% BDP-a, industrija 23%, a poljoprivreda 7%. Doprinos javne uprave, obrazovanja i zdravstva bruto dodanoj vrijednosti u privredi je i dalje prilično visok i iznosi 18%. Mala i srednja preduzeća (SME) su dodatno konsolidovala svoj doprinos zaposlenosti i ekonomskom porastu, a Vijeće ministara je usvojilo prvu strategiju za SME za cijelu državu. Ukupno gledajući, nije bilo velikih promjena u strukturi privrede.

Uticaj države na konkurentnost

U smanjenju uticaja države na privredu je postignut ograničen napredak. Nije usvojeno zakonodavstvo koje treba da osigura transparentan nadzor nad državnom pomoći, a čeka se na uspostavljanje radno nezavisnog javnog organa za državnu pomoć, kako se to zahtijeva u Privremenom sporazumu SSP-a. U 2008. godini su direktne budžetske subvencije za industriju i poljoprivredu blago smanjene na konsolidovani nivo od 1,5% BDP-a, sa 1,6% u 2007. godini. Ukupno gledajući, uplitanje države u privredu je još uvijek visoko, a inicijative za poboljšanje transparentnosti se blokiraju kroz složene postupke odlučivanja u državi.

Ekonomska integracija sa EU

Bosna i Hercegovina ima otvorenu ekonomiju sa ukupnom trgovinom koja je u 2008. godini iznosila oko 94% BDP (u 2007. 93%). U toku proteklih deset godina, država je stalno osvajala udio na tržištu EU, koristeći to što je u tom periodu imala relativno stabilan realni efektivni devizni kurs zasnovan na indeksu potrošačkih cijena (CPI).

Međutim, zbog velikih povećanja plata koja su prekoračivala povećanje produktivnosti posljednjih godina i u javnom i u privatnom sektoru, Bosna i Hercegovina je od 2007. godine izgubila na konkurentnosti, što se vidi i kroz povećanje realnog efektivnog deviznog kursa zasnovanog na cijeni jedinice rada. EU je i dalje najveći trgovinski partner, sa udjelom od oko 55% u ukupnom izvozu i 49% u ukupnom uvozu u prvoj polovini 2009. godine. Dok je došlo do blagog smanjenja udjela izvoza u EU, udio uvoza se blago povećao. Ostali glavni trgovinski partneri su i dalje države iz regiona CEFTA-e, na koje otpada 36% izvoza i 26% uvoza u prvoj polovini 2009. godine. Udio priliva FDI iz EU u ukupnom prilivu FDI se u 2008. povećao u odnosu na 2007. godinu, kada je bio izuzetno nizak zbog velikih privatizacija u Republici Srpskoj sa kupcima koji nisu iz EU. Ukupno gledajući, nivo povezanosti trgovine i ulaganja sa EU je i dalje prilično visok.

Pravda, sloboda i sigurnost

Bosna i Hercegovina je ostvarila napredak u pogledu politike viza, kao i u širem okviru dijaloga za liberalizaciju viznog režima. U Bosni i Hercegovini i dalje je na snazi bezvizni režim za građane Srbije, Crne Gore, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije i Turske. U martu 2009. godine potpisan je sporazum o liberalizaciji viznog režima sa Albanijom.

Potrebno je izvršiti potpuno priključivanje graničnih prelaza na informacijski sistem o migracijama. Izdavanje biometrijskih pasoša u skladu sa standardima EC i ICAO je započelo u julu 2009. godine.

Pripreme Bosne i Hercegovine u oblasti upravljanja granicama napreduju sporo i potrebno ih je ubrzati. Napore je posebno potrebno usmjeriti na rješavanje nedostataka u pogledu infrastrukture punktova graničnih prelaza, nivoa zapošljavanja osoblja i na još uvijek neriješena pitanja obilježavanja granica.

Dobar napredak je postignut u oblasti azila. Broj zahtjeva za azil je opao za 50% u 2008.

Ostvaren je napredak u pogledu provedbe Konvencije UN-a o transnacionalnom organizovanom kriminalu. Bosna i Hercegovina još uvijek nije članica Konvencije Vijeća Evrope o međunarodnoj važnosti krivičnih presuda niti Dodatnog protokola Konvencije Vijeća Evrope o transferu osuđenih osoba. Parlament je usvojio Zakon o kontroli kretanja oružja i vojne opreme, Zakon o oružju i Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima. Usvojena je revidirana Strategija za borbu protiv organizovanog kriminala (2009-2012), što je značajno doprinijelo da na sjednici Evropske skupštine prijedlog o ukidanju viza za građane BiH osvoji oko 80% glasova.

Zaposlenost, nezaposlenost i aktivnost

U FBiH postoje značajne regionalne demografske razlike. Čini se, na osnovu službenih statističkih podataka, da se još nije zabilježio veliki pad ukupnog broja stanovnika u FBiH, i da, generalno, još nije došlo do velikih promjena starosne strukture, uglavnom u vidu smanjenja udjela mladih. Ove karakteristike su se, na osnovu iskustava ostalih balkanskih ekonomija, mogle i očekivati.

Međutim, prisutne su velike regionalne varijacije. Službena statistika ukazuje na trend preseljenja iz manje naseljenih područja u urbana područja. Demografska analiza, dalje, ukazuje da je ovaj trend, kako se čini, u korelaciji sa generalnim smanjenjem broja radno sposobnog stanovništva u manje naseljenim područjima, što bi ukazuje na postojanje preseljenja zbog posla / migracije radne snage.

U manje naseljenim područjima, povećava se udio starih – što ponegdje čak dobiva dramatične razmjere – čemu je, naravno, potrebno posvetiti pažnju u pogledu regionalnih segmentiranih strategija tržišta rada. Npr. u područjima gdje raste procenat starih u stanovništvu (umirovljenika ili onih koji se na to spremaju) može se očekivati više potražnje za zdravstvenim uslugama, dok bi se u urbanim područjima fokus trebao staviti na otvaranje radnih mjesta u formalnoj zaposlenosti, zajedno sa podrškom obiteljima sa malom djecom (vrtići, babice i sestre, na primjer).

Generalno, postoji pozitivna poslovna klima, što uglavnom pokazuje ukupni rast od 8.6% broja novosnovanih poslovnih subjekata od 2005 do 2006. Ovaj trend se, srećom, odražava u relativno ravnomjerno u svim dijelovima FBiH. Ipak, postoje značajne regionalne varijacije u nivoima registirane zaposlenosti po pojedinim sektorima. Velike regionale razlike u registiranoj zaposlenosti vide se u sektoru graditeljstva, javnoj upravi i odbrani i socijalnom

sektoru. Registrinane zaposlenosti u poljoprivredi skoro da i nema, što je posljedica velikog udjela neregistirane zaposlenosti. Međutim, čak i ovdje, postoje velike razlike između kantona.

Nezaposlenost i neaktivnost mogu imati velike posljedice na društvo jer se pojavljuju velike grupe ljudi koje imaju nisku ili nikakvu povezanost sa tržištem rada. Ovakva situacija ograničava potencijale za rast ekonomije te dovodi do socijalne isključenosti i siromaštva velikog dijela stanovništva.

Grafikon 4 Formalna zaposlenost, relativna, po sektorimaIzvor: Strategija zaposljavanja 2009-2013, Misnistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Grafikon 5 Stope nezaposlenosti u FBiH u odnosu na EU27Izvor: Strategija zaposljavanja 2009-2013, Misnistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Ključni problemi na tržištu rada u FbiH:

Vrlo niska stopa zaposlenosti mladih, visoke stope neaktivnosti i nezaposlenosti mladih, posebno među mlađim ženama,

Visoka stopa neaktivnosti starije radne snage,

Vrlo visoka stopa dugoročne nezaposlenosti,

Ugrožene skupine, poput Roma i osoba sa posebnim potrebama, suočene sa teškoćama pri integraciji na tržište rada.

Može postojati više razloga za neaktivnost na tržištu rada. Među mladima, najčešći razlog jeste pohađanje škole, među ženama brak i vođenje domaćinstva, među starijom populacijom umirovljenje. Ipak ostaje jedna velika grupa koja ima niske ili nikakve kvalifikacije i koja nema nikakve povezanosti sa tržištem rada, a nisu uključeni nisu onemogućeni da rade. Ova grupa je izložena ozbiljnom riziku socijalnog isključenja i siromaštva, i sa druge strane, ta grupa nije spremna stupiti na tržište rada ako se pojavi potražnja, što može ograničiva potencijale za ekonomski rast.

Strategija zapošljavanja za FBiH ima za cilj da neaktivne privuče da se radno angažiraju, posebno žene, mlade i stariju radnu snagu. Oko polovice od ukupnog radno sposobnog stanovništva ima nizak nivo obrazovanja (osnovna škola ili manje). Nizak nivo obrazovanja je posebno izražen među ženama (58%). Prema tome, Strategija zapošljavanja (2009-2013) ima cilj povećati prosječan nivo obrazovanja radno sposobnog stanovništva, a posebno ženske populacije.

Osim toga, postoji vrlo niska geografska mobilnost i mobilnost između zanimanja u svim dobnim skupinama, dok je strukturalna mobilnost relativno visoka. Niska geografska i mobilnost između zanimanja bi u budućnosti mogla ugroziti ponudu radne snage koja raspolaže adekvatnim sposobnostima u određenim sektorima i određenim geografskim područjima.

Izvori:1. IZVJEŠTAJ O NAPRETKU BOSNE I HERCEGOVINE U 2009. godini, Komisija Evropskih

zajednica, Brisel, 2009., (preuzeto sa: www.dei.gov.ba/ bih _i_eu/najvazniji.../dokumenti_eu/? id=2459

2. „Komparativna analiza konkurentne pozicije BiH ekonomije sa implikacijama za oblikovanje politika“, Ekonomski institut Sarajevo, 2009., preuzeto sa: http://www.eis.ba/site/images/publikacije/komparativna%20analiza%20konkurentne%20pozicije%20bih%20ekonomije.pdf

3. Indeks humanog razvoja http://hdrstats.undp.org/en/countries/country_fact_sheets/cty_fs_BIH.html

4. „Procjena odrzivog razvoja u BiH: Izvjestaj za Svjetski samit o odrzivom razvoju“ Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 2002 (preuzeto sa: http://www.mvteo.gov.ba/org_struktura/sektor_prirodni_resursi/odjel_zastita_okolisa/Izvje%C5%A1taji_o_stanju_okoli%C5%A1a/Izvje%C5%A1taji_nadle%C5%BEnih_institucija/BiH/?id=2647 )

5. „BiH na putu ka EU“ Efendic Adnan, 2006. preuzeto sa http://www.soros.org.ba/images_vijesti/stipendisti_2006/program_podrske_ispitivanjima_iz_oblasti_javnih_politka/adnan_efendic-bosna_i_hercegovina_na_putu_ka_eu.pdf

6. Starting business na http://www.doingbusiness.org/ExploreEconomies/?economyid=26#StartingBusiness

7. „Strategija zapošljavanja FBiH (2009-2013)“, Ministarstvo rada i socijalne politike, 2008., preuzeto sa: http://fmrsp.gov.ba/s/images/stories/Strategija%20zaposljavanja%20FBIH%20Ministarstvo.pdf