KONKURENTSKE STRATEGIJE I NJIHOVA PRIMENA U SAVREMENOM POSLOVANJU
description
Transcript of KONKURENTSKE STRATEGIJE I NJIHOVA PRIMENA U SAVREMENOM POSLOVANJU
UNIVERZITET SINGIDUNUM
FAKULTET ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I ADMINISTRACIJU
Beograd
KONKURENTSKE STRATEGIJE I NJIHOVA PRIMENA U SAVREMENOM POSLOVANJU
seminarski rad iz Osnova menadžmenta
Mentor: Student:
prof. dr. Marija Džunić Anđela Stanojević, 13- 040
mrJana Subotić Luka Samardžić, 13- 088
Beograd, 2014.
SADRŽAJ
1. UVOD.................................................................................................................3
2. KONKURENTSKE STRATEGIJE..................................................................45
Prepoznatljiva obeležja 5 generičkih konkurentskih strategija:.............................5
3. APPLE.................................................................................................................7
3.1. Istorijat..........................................................................................................7
3.2. Apple-ovih 5 sila po Porteru.........................................................................9
4. FRIKOM...........................................................................................................10
4.1. Istorijat preduzeća Frikoma ad:..................................................................10
5. SWISSLION.....................................................................................................11
5.1. Istorijat........................................................................................................11
5.3. Strategija.....................................................................................................13
5.4 SWOT Analiza..............................................................................................14
2
1. UVOD
Postoji više različitih definicija i pogleda na sam pojam strategijskog menadžmenta:
„Strategijski menadžment se može definisati kao umetnost i nauka formulisanja, primene
i procene unakrsnih funkcionalnih odluka koje omogućavaju jednoj organizaciji da
postigne svoje ciljeve.“
„Integrisano polje menadžmenta koje kombinuje analizu, formulisanje i promene u
potrazi za konkurentskom prednošću.“
„Strategijski menadžment podrazumeva razumevanje strateškog položaja jedne
organizacije i donošenje strateških izbora.“
„Strategijski menadžment se opisuje kao proces pomoću kojeg menadžeri jedne firme/
organizacije analiziraju interno i eksterno okruženje u cilju kreiranja strategija i alokacije
resursa kako bi ostvarili konkurentsku prednost u industriji u kojoj se nalaze.“
Kombinacija sve 4 gore pomenute definicije daje nam mnogo jasniju sliku o tome šta predstavlja
strategijski menadžment: „Strategijski menadžment je neprekidni proces strategijske analize,
stvaranja, implementacije i nadzora koji organizacije koriste kako bi ostvarile i održale
konkurentsku prednost.“
Opšta svrha kreiranja strategije jeste kombinovanje snage više različitih funkcionalnih oblasti
organizacije u jedan dobro isplaniran potez ne bi li se postigli superiorni rezultati. U suštini ono
odgovara na 3 pitanja:
Gde se organizacija nalazi u određenom trenutku?
Gde želi da bude?
Kako doći dotle?
Cilj strateškog menadžmenta nije da predvidi budućnost firme, već da se za nju pripremi i da
osmisli korake koje treba da preduzme da bi primenila svoj strateški plan i postigla konkurentsku
prednost.
3
2. KONKURENTSKE STRATEGIJE
Konkurentske strategije se odnose na specifičnosti menadžerskog plana igre za uspešno
konkurisanje i ostvarivanje konkurentske prednosti nad konkurentima. Konkurentska strategija
sastoji se od tržišnih inicijativa i poslovnih pristupa kako bi:
Privukli i zadovoljili kupce
Oduprli se pritiski konkurencije
Ojačali poziciju na tržištu
Majkl Porter je tvorac škole konkurentske strategije, uveo je korišćenje ekonomskih istraživanja i analize
da bi omogućio firmi bolje razumevanje njenog ekonomskog položaja u industriji sa posebnim naglaskom
na položaj konkurenata kroz ceo lanac vrednosti. Uveo je 5 generičkih strategija:
1. Strategija low- cost dobavljača- dobavljač dobara ili usluge s najnižim troškovima privlači veliki
spektar kupaca.
2. Strategija široke diferencijacije- pokušava da diferencira ponudu proizvoda/ usluge kako bi se
privukao širok raspon kupaca.
3. Strategija best- cost dobavljača- ugrađujući u proizvod dobra, odnosno superiorna svojstva,
kupcima daje veću protivvrednost za novac, i to po nižim troškovima od konkurenata. Cilj je
imati najniže( najbolje) troškove i cene u poređenju s konkurentima koji nude proizvode sličnih
svojstava.
4. Strategija fokusiranja ( ili tržišne niše) temeljena na niskim troškovima- usredsređuje se na uske
tržišne segmente i nadmašuje konkurente opslužujući članove niše po nižim troškovima od
konkurentskih.
5. Strategija fokusiranja (ili tržišne niše) temeljena na diferencijaciji- fokusira se na uski segment
kupaca i nadmašuje konkurente nudeći članovima niše njima prilagođena svojstva koja njihovim
ukusima i potrebama odgovaraju više od suparničkih proizvoda
4
Prepoznatljiva obeležja 5 generičkih konkurentskih strategija:
Strategija/obeležje Low-cost
dobavljač
Široka
diferencijacija
Best-cost
dobavljač
Fokusirani
low-cost
Fokusirana
diferencijacija
Tržište Širok presek
tržišta
Širok presek
tržišta
Cenovno
svesni kupci
Uska tržišna
niša u kojoj su
potrebe kupca
prepoznatljivo
drugačije
Uska tržišna
niša u kojoj su
potrebe kupca
prepoznatljivo
drugačije
Osnova za
konkurentsku
prednost
Niži ukupni
troškovi od
konkurenata
Sposobnost
davanja kupcu
nešto
atraktivnije od
konkurenata
Sposobnost
davanja
kupcima veće
protivvrednosti
za novac
Niži ukupni
trošak u
opsluživanju
članova niše u
odnosu na
konkurente
Svojstva koja
se naročito
sviđaju
članovima niše
Proizvodna linija Dobar
osnovni
proizvod sa
malo
dodataka
(ograničen
izbor,srednjeg
kvaliteta)
Širok spektar
proizvoda i
naglasak na
prepoznatljive
karakteristike
Proizvodi sa
primamljivim
svojstvima,
razne vrhunske
karakteristike
Odlike i
svojstva
prilagođeni
ukusima i
potrebama
članova niše
Odlike i
svojstva
prilagođena
ukusima i
potrebama
članova niše
Proizvodni
naglasak
Stalna potreba
za redukcijom
Sve
prepoznatljive
Vrhunske
karakteristike i
Stalna potreba
za smanjenjem
Proizvodi
izrađeni po
5
Strategija low-cost dobavljača
Strategija široke diferencijacije
Strategija fokusiranog low-cost dobavljača
Strategija fokusirane diferencijacije
Strategija best-cost
dobavljača
troškova bez
žrtvovanja
kvaliteta i
esencijalnih
odlika
karakteristike
za koje su
kupci spremni
da plate, visok
kvalitet
primamljiva
svojstva po
nižem trošku
od
konkurenata
troškova
inkorporiranje
m odlika i
svojstava koja
odgovaraju
potrebama i
željama članova
niše
narudžbi koji
odgovaraju
zahtevima i
ukusima
članova niše
Marketinški
naglasak
Stvaranje
vrline iz
karakteristike
proizvoda koji
vodi do nižeg
troška
Mamiti
prepoznatljivi
m svojstvima i
preniskom
cenom pokriti
dodatne
troškove
prepoznatljivih
karakteristika
Mamiti
davanjem
najbolje
vrednosti ili
davati
uporedne
odlike po nižoj
ceni od
konkurencije
ili imati iste
cene,a pružiti
bolje odlike
Naglašavati
atraktivne
odlike ponude
proizvoda po
ceni koja
ispunjava
očekivanja
kupaca u niši
Naglašavati
kako ponuda
proizvoda
najbolje
ispunjava
kupčeva
očekivanja
Ključevi za
podržavanje
strategije
Ekonomične
cene/dobra
vrednost i
niski troškovi
godinu za
godinom u
svakoj
delatnosti
Naglasiti stalno
poboljšanje
kako bi ostao
ispred
konkurencije
koja pokušava
da imitira
Jedinstveno
stručno znanje
u
simulativnom
snižavanju
cena i isticanju
vrhunskih
odlika i
svojstava
Predano
opsluživati nišu
uz najniži
ukupni trošak;
Neokaljati
imidž ulaskom
na druge
segmente tržišta
Predano
opsluživati
nišu bolje od
konkurenata
bez dodavanja
drugih
proizvoda radi
jačanja
privlačnosti
6
3. APPLE
3.1. Istorijat
Apple Inc je Američka multinacionalna korporacija, sa sedištem u Kupertinu, u Kaliforniji, koja
se bavi dizajnom, razvojem i prodajom kompjutera, kompjuterskog softvera i
tehnike.Najpoznatija je po proizvodima kao što su Mac linija kompjutera, iPod mp3 player-a,
iPhone mobilnih telefona i iPad tableta. Takodje pravi i softver, OS X i iOS operativne sisteme,
iTunes media player, Safari pretraživač, i iLife i iWork programe.
Apple Computer je nastao 1976.kada su Steve Jobs i Steve Wozniak stvorili Apple I u garaži, a
ne nekoj popularnoj biznis lokaciji, što je možda razlog što je mnogo ljudi bilo zaintrigirano tim
brendom.
„Džobsovo tajno oružje je njegova sposobnost da napravi spoj tehničke vizije i onoga što
njegovi potrošači žele, a zatim i da ga prikaže tako da i svi drugi potrošači požele da budu deo
toga.“(Grover,Burrow, 2006)
Apple je druga najveća tehnološka kompanija na svetu, posle Samsunga, i treći po redu
proizvodjač mobilnih telefona, posle Samsunga i Nokie. (Gartner., n.d.)Do 90-tih, kompanija je
proizvela neke od najboljih personalnih kompjutera koji su se mogli naći na tržištu, uključujući
brendove Apple, Macintosh i Power Mac. Ipak, tokom 90-tih, doživeli su pad prodaje svojih
proizvoda, jer je konkurencija počela da se povećava, a Apple je pokušavao da otkrije šta bi
trebalo da radi drugačije da bi kompanija nastavila da bude uspešna.2001. je bila ključna godina
jer su tad lansirali iPod, jedan od onih uredjaja koje sve druge kompanije pokušavaju da
kopiraju, iako nijedna ne uspeva da se primakne originalu.
Apple je nastavio da bude na vrhu i unapredjuje svoju tehnologiju, proizvodeći uredjaje kao što
su iMac, koji je kompaniji doneo značajan broj novih korisnika.
7
Danas, Apple je brend za koji većina ljudi na svetu zna po automatizmu. Poseduje 408 prodajnih
objekata u 14 zemalja sveta. Poznati su po svojim inovacijama, prvim na tržištu, koje svi žele
odmah da poseduju. (Apple.com, n.d.)
Ključne odlike Apple-ove industrije :
Struktura industrije određena je ključnim karakteristikama
Uspeh ili neuspeh kompanije zavisi od ovih karakteristika
Apple se nalazi u hiperkonkurentnoj industriji
3.2. Apple-ovih 5 sila po Porteru
Pregovaračka moć
dobavljača
Pažljivo biraju dobavljače; instistira na izboru najjačih strateških partnera;
Intenzitet rivaliteta
Intenzitet rivaliteta je povezan sa: brojem konkurenata, stopom rasta
industrije, karakteristikama dobara i usluga, fiksnim troškovima, visinom
izlaznih barijera i raznovrsnošću rivala; pritisak se povećava u tehnološkoj
industriji usled intenzivnih i brzih inovacija: Apple-ovi najveći konkurenti su
: Microsoft, Dell, HP, IBM, HTC, Samsung
Pretnja od novih ulazaka
Cilj: ući na tržište; barijere su bitne kako bi držale konkurente van tržišta;
diferencijacija proizvoda predstavlja najvažniju barijeru koju Apple
primenjuje konstantnim preoblikovanjem već postojećih proizvoda; Apple-
ov obim prodaje ostavlja malo prostora konkurenciji
Opasnost od supstitutaDiferencijacija igra najbitniju ulogu jer izuzetno visok kvalitet izdvaja Apple
od ostalih konkurenata zahvaljujući njihovom jedinstvenom dizajnu
Pregovaračka snaga
kupca
Ključ Apple-ovog uspeha bio je korišćenje tehnologije u svakodnevnici;
odanost brendu i jak identitet samog brenda
8
3.3. Strategija
Uspeh Apple-a najviše se odražava u konstantnim inovacijama koje donosi u industriju zabave i
tehnologije. Apple kreira trendove i oblikuje potrošačku elektronsku indutriju kao i industriju
mobilnih telefona i gedžeta tako što zapošljava mlade, perspektivne i ljude „otvorenog uma“.
Apple je lider u kombinovanju vrhunskog dizajna i tehnologije. Jedinstvena kombinacija
softvera, hardvera, usluge i prodaje doprinosi jačanju brenda. Samim tim on na najbolji mogući
način zadovoljava potrebe svojih potrošača, a takođe postavlja i nove standarde. Apple je uspeo
da pretvori inspiraciju u realnost.
9
4.1. FRIKOM
3.4. Istorijat preduzeća Frikoma ad:
Frikom AD. je akcionarsko društvo koje se bavi proizvodnjom, prodajom i prometom sladoleda i
smrznute hrane (povrće, voće,testo i riba). Preduzeće je inicijalno osnovano 1976. godine kao zajedničko
ulaganje (joint venture) Poljoprivrednog Kombinata Beograd („PKB“), i Unilever, Rotterdam ,
International Finance Corpoeration, Washington, D.C. („IFC“). Preduzeće je bilo tržišni lider na
prostorima SFRJ , pokrivalo je oko 62% jugoslovenskog tržišta sladoleda , dok se tržišno učešće
smrznutog povrća i testa kretalo na nivou 55% ukupnog tržišnog učešća.
S prvim ozbiljnim problemima preduzeće se suočava 1996. godine kada se po prvi put našlo na silaznoj
putanji. Tokom ovog perioda, Frikom,pun internih problema i slabosti postaje pasivni igrač na tržištu pod
naletom agresivne i narastajuće konkurencije.Ne prepoznajući dramatična dešavanja i promene u
okruženju proizvođač sladoleda nastavio je sa monopolističkom strategijom, što je dovelo do drastičnog
pada tržišnog učešća sladoleda na 24%.
NATO bombardovanje 1999. godinesa kojim je došao i pad opšteg životnog standarda znatno su uticali
na pad tražnje za proizvodima ove kompanije, a interne slabosti preduzeća dovele su do predstečajnog
postupka, formiran je klub poverilaca i definisan i prihvaćen Sanacioni program koji je trebalo da u
periodu 1999-2003. revitalizuje preduzeće i pripremi ga za privatizaciju.
Proces privatizacije Frikom-a započeo je sredinom 2002. godine. Veliko interesovanje za kupovinu
najvećeg regionalnog proizvođača smrznutih proizvoda, pokazalo je nekoliko svetski poznatih kompanija.
Uspešnom privatizacijom 2003. godine Frikom postaje deo hrvatskog koncerna Agrokora. Ovom
privatizacijom otvoreno je novo poglavlje u razvoju preduzeća,koje ima sledeću strukturu robnih grupa u
ostvarenju prihoda, posmatrano za 2007.
Danas, Frikom je lider na domaćem tržištu u delatnosti proizvodnje i distribucije smrznute hrane.
Neki od njihovih proizvoda dobro su poznati generacijama potrošača, pre svega sladoledi poput
Kaprija, Lenija, Rumenka, Sneška, a zatim i razno smrznuto povrće, voće, testo i riba. Proizvodi
Frikoma mogu se kupiti na teritoriji cele Srbije, kao i u nekim od zemalja u okruženju. To
omogućava postojanje jake distributivne mreže, pa Frikom, iako sa sedištem u Beogradu, ima
10
prodajno-distributivne centre od Subotice, preko Novog Sada, Šapca, Čačka, Novog Pazara i
Niša, pa do Vranja i naravno, zaposlene iz svih ovih gradova.
3.5. Strategija
Vizija: Pozicionirati se kao regionalni lider u svim kategorijama smrznute hrane. Plasirati
proizvode na svetsko tržište i izgraditi prepoznatljivost brenda Frikom, kao kvalitetnog
proizvoda iz Srbije.
Misija: "Permanentnim inovacijama u ponudi, potpisanih Frikom kvalitetom, jačamo odnos sa
postojećim i stvaramo nove lojalne i zadovoljne potrošače, razvijajući tim zaposlenih koji to
ostvaruje."
Kompanija Frikom se nametnula na tržištu strategijom uspostavljanja jedinstvenog odnosa cene i
kvaliteta kao i diferencijacijom, odnosno ponudom jedinstvenih proizvoda za koje njihova
konkurencija nema pandan. Dobro upoznavanje sa potrebama potrošača, širok asortiman
proizvoda i superiorna distributivna mreža stavljaju ovu kompaniju ispred konkurencije na
tržištu smrznutih proizvoda. Kompanija Frikom kao kupac predstavlja jako respektabilnu
referencu i koristeći standardizovanu proceduru izbora i operativnog rada, olakšava
komunikaciju i poslovanje sa svojim dobavljačima. Uz stalno širenje asortimana proizvoda i
poboljšanje prethodno implementiranih strategijskih promena kao i uz jačanje diversifikacije
Frikom pod okriljem Agrokora počinje da se širi i na inostrana tržišta,time polako otpočinjajući
ispunjenje kompanijske vizije.
11
SNAGE
Prepoznatljiv brend;
Visok kvalitet;
Razvijena distribucija;
Iskustvo na domaćem tržištu;
Korporativna kultura;
Velika investiciona ulaganja;
SLABOSTI
"Sezonsko" poslovanje;
Nerazvijena prodaja u ugostiteljstvu;
Izražena osetljivost na promenu cene proizvoda;
Komercijalni aranžmani sa trgovinskim lancima;
Slaba opremljenost laboratorija za ispitivanje
proizvoda;
ŠANSE
Proboj na strana,nova tržišta;
Mogućnost povećanja tržišnog učešća;
Porast konzumacije sladoleda;
Izgrađen imidž pouzdanog brenda i sigurnog,
kvalitetnog proizvoda;
Modernizacija;
PRETNJE
Prevelika vezanost za jedno tržište;
Nestabilna ekonomska i politička situacija u zemlji
koja predstavlja glavno tržište;
Konkurencija;
Novi međunarodni standardi kvaliteta;
Ograničenost resursa;
12
4. SWISSLION
4.1. Istorijat
Kompanija Swisslion je multinacionalna kompanija sa proizvodnimpogonima u
Srbiji,Makedoniji I Švajcarskoj. Onapredstavljamešovitoprivatnopreduzećečijevlasništvo dele
Srbija i Švajcarska. Swisslion je osnovan 27.8.1997.godine i njegovosedište se nalazi u
NovomSadu. Osnovnudelatnostove kompanije predstavljaproizvodnja i prodajakonditorskih
proizvoda.
Sržproizvodnogprograma kompanije Swisslionjestezdrava i obogaćenahranaod koja se sastoji od
slane i slatkeproizvodnelinije. Swisslionimanajvećiasortiman proizvoda u zemlji i regionu što
dokazuje i činjenica da izvoz na inostranotržištečini 40%
celokupneproizvodnje.Najčešćeuvoznikepredstavljajuzemljebivše SFRJ,
pojedineevropskezemlje,a kompanija izvozičak i na Afrički i Američkikontinent.
4.2. Konkurencija
Konditorska industrija u Srbijibroji oko 17
preduzeća.Premaistraživanjutržišnogprisustvakonditorskih kompanija satržištabivšeJugoslavije i
Srbije, na prvommestu se nalazi Bambi sa 76.3 %, potomSoko Nada Štark sa 57.3% i Banini sa
39.1%. Najtraženijamarkakeksaje Plazma- Bambi sa 23.1 %, na drugommestu je Jaffa Crvenka
sa 8.8 %, a na trećem Domaćica-Banini sa 5.5%. Swisslion se u obaistraživanjanijenašao u prvih
pet proizvođača.Veliki broj proizvođača je većdobropozicionirana u svestipotrošača, sa
dugomtradicijomproizvodnje i većformiranim brendom.
13
Tabela 1.Inostrana konkurencija marke i oblika proizvoda
SwisslionKraš Zvečevo Milka Ferrero
Bevita * * *
Petit Beurre Petit Beurre * *
Linea Batons, Ronda Valisa M-joy, Lila Pause Pingui
Čoko banana Bananko * *
Čoko biscuit * * *
Softi i Kondita * * *
Čokoladnadomaćica Domaćica * *
Čokolada Daria Dorina Samo ti, Volimte, Bata,
Milkačokolada Kinder
Seka, Fantasy čokolada,
Kinder Riegel
Crnačokolada Dorina * *
ČajnoBajno i Lady Q
Finesa, Lada, Polka * *
Medenidukat, Slatki * *dukat,
medenipoljupciBombone 505-, Bronhi,
Slatkatajna*
Bombonjere Griote, Bajadera Valentina, Klaudia, I love Milka, Naps, Choko-Bons,
Baron, Samo ti, Volimte
Montelino, Minis, Milkinis
Kinder Freude
Flips * *
Štapići i perece Vic štapići *
Kvikers Vic *
14
Kompanija “Soko Štark” jedan je od najvećih konkurenata i predstavlja najveću pretnju
kompaniji Swisslion na tržištu konditorskih proizvoda. Na tržištu je prepoznatljiva po
proizvodnji mlečne čokolade “Najlepšeželje”, čokoladnim bananicama i napolitankama. Drugi
ozbiljan konkurent jeste kompanija “Bambi”, sa sedištem u Požarevcu, nastala 1967. godine u
Požarevcu. “Bambi” se 2002.godine, po ukupnom prihodu, nalazio na trećoj poziciji, iza
“Swisslion-a” i “SokoŠtark-a” , a po ostvarenom profitu se našao na drugom mestu
iza Swisslion-a. Najpoznatiji proizvod je “Plazma” keks koji je zbog svog bogatog sastava
namenjen prvenstveno najmlađima.
Potencijalna konkurencija mogubiti i proizvođačiizinostranstva, koji polakopočinju da
zauzimajuprostornasrpskom tržištu. To su pre svegaproizvođačiiz EU – Milka, Nestle, Kinder,
Kraš, Ferrero i drugi.Nažalostnepoverljivostdomaćihpotrošačapremadomaćim proizvodima je i
daljevelikatako da gore navedenikonkurentipredstavljajulegitimnupretnju.PrednostSwisslion-a u
ovom segment ogleda se u činjenici da je ova kompanija i u vlasništvuŠvajcarske što bi
moglopozitivnouticatinapotrošačkusvest.
Nelegalanuvozkonditorskih proizvoda predstavljaposebnuvrstukonkurencije.Ovo su proizvodi
koji u zemljupristižunelegalnimkanalima, čija je tačnakoličinanepoznata, kao i
trenutaknjihovoguvoza u državuSrbiju.
Svi proizvodjačihrane, a pretežnobrzehrane, sladoleda i grickalica za
Swisslionpredstavljajugeneričkekonkurente.Tu se moguuvrstiti mnogi domaćiali i
straniproizvođači kao što su: Chipsy, PIK Čačak, Marbo product, Florida bell, Delhaize, Frikom,
Pringles i sl.
5.3 Strategija
Strategija koju Swisslion primenjuje kako bi ostao ispred konkurencije jeste strategija nižih cena.
Upravo ova strategija omogućila je kompaniji ostvarivanje velikog tržišnog udela i liderske
pozicije u konditorskoj industriji na prostoru Srbije. Upravo uz pomoć ove strategije preduzeće ,
uprkos nižim cenama od svojih konkurenata, ostvaruje i održava visok nivo profita. Postavljanje
nižih cena, Swisslion-u je omogućilo korišćenje najsavremenije tehnologije u proizvodnji i
visoka produktivnost radnika kompanije, kao i postojanje sopstvenog mlina i silosa.
15
Swisslion takođe poseduje sopstvenu prodajnu mrežu koju čine preko 120 prodajnih objekata
karakteristično nazvanih „Slatka kuća“ koje se nalaze u više od 5 gradova na teritoriji Srbije,kao
i nekoliko objekata u Bosni i Hercegovini. Cene u ovim objektima niže su nego u ostalim
sistemima prodaje što još jednom pokazuje firminu strategiju nižih cena.
5.4 SWOT Analiza
SNAGE
Visoko učešće na srpskom tržištu konditorske
industrije;
Primena visokih standarda i SL tehnologija;
Lanac od 121 vlastite prodavnice pod imenom
“Slatka kuća”;
Prihvatljiva cena za kvalitetan proizvod
SLABOSTI
Sličnost proizvoda sa konkurentima, široka paleta
ponuđenih proizvoda;
Nedovoljno izgrađena robna marka;
Loš PR;
Slaba informisanost potrošača o proizvodnom
programu;
Nepostojanje tržišne tradicije;
Česta promena ambalaže
ŠANSE
Slaba aktivnost glavnih konkurenata u
organizovanju i osmišljanju promotivnih
aktivnosti;
Dobra saradnja sa maloprodajom;
Nerešeni vlasnički odnosi konkurenata;
Razvoj svesti potrošača o proizvodima i njihovom
kvalitetu;
PRETNJE
Prisustvo već ustaljenih konkurenata iz bivše
Jugoslavije;
Nelojalna konkurencija;
Neizvesna borba sa već afirmisanim brendovima
na tržištu;
Porast uvoza;
Domaći potrošači daju prednost inostranim
proizvodima bez obzira na kvalitet;
16