Konkordancija po spolu pri odabiru liječnika i utjecaj spola, jezika i etniciteta na odnos pacijent...
-
Upload
danijel-stanic -
Category
Documents
-
view
8 -
download
3
description
Transcript of Konkordancija po spolu pri odabiru liječnika i utjecaj spola, jezika i etniciteta na odnos pacijent...
FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU
KATEDRA ZA ANTROPOLOGIJU
Ak. god. 2011./2012.
Danijel Stanić
Konkordancija po spolu pri odabiru liječnika i utjecaj spola, jezika i etniciteta na odnos pacijent - liječnik
Seminarski rad
Kolegij: Medicinska antropologija
Zagreb, 2012
Sadržaj:
0. Abstrakt
1. Uvod
2. Utjecaj spola i konkordancija po spolu
3. Utjecaj jezika na odnos pacijent - liječnik
4. Trajanje liječničkog posjeta u odnosu na spol
5. Zaključak
6. Literatura
0. Abstrakt
Komunikacija i odnos između liječnika i pacijenta važni su faktori u području zdravstvene
zaštite i utječu na mnoge njezine aspekte od kojih su neki: zadovoljstvo i suglasnost pacijenta,
zadovoljstvo liječnika i na ishod samoga liječenja. Žene općenito preferiraju liječnike
ženskoga spola, naročito ako se radi o pregledu povezanome sa problemima specifičnima za
žene. Konkordancija po spolu može zavisiti o širim društvenim, kulturnim i individualnim
faktorima. Postoje razlike u trajanjima posjeta i značajne razlike u samim pregledima koje
obavljaju liječnice i liječnici za vrijeme posjeta. Razlike u trajanju posjeta nestaju kada se u
obzir uzmu dob i dijagnoze pacijenata te druge okolnosti posjeta. U multijezičnim sredinama
komunikacija je otežana, što se u značajnoj mjeri odražava na odnos između liječnika i
pacijenta.
1. Uvod
Medicina se kao primijenjena znanost temelji na uzajamnoj ovisnosti liječnika i pacijenta.
Upravo ta ovisnost zahtijeva interakciju između liječnika i pacijenta, čijim ću se određenim
problemima u ovom seminarskom radu baviti. Teza je da odnos između liječnika i pacijenta
ne ovisi samo o njihovim međuljudskim relacijama, nego i o širem društvenom i kulturnom
kontekstu. U narednim stranicama ću nastojati poduprijeti tezu da makrosocijalna razina (u
diskursu medicinske antropologije) utječe na intermedijarnu (bolnice), mikrosocijalnu (odnos
pacijent – liječnik) i individualnu razinu. To ću pokušati učiniti oslanjajući se na neka
istraživanja (koja uključuju ponajviše sociološke metodologije) provedena u različitim
geografskim i kulturnim sredinama. Mikrosocijalna i individualna razina su, dakako, glavni
predmet proučavanja u ovome radu. Među svim problemima, teorijama i modelima koji
postoje u području proučavanja i istraživanja odnosa liječnika i pacijenta, pozornost ću
ponajprije obratiti na preferencije pacijenata pri odabiru liječnika uvjetovanu spolom i rodom1
istih, kulturnu uvjetovanost tih preferencija (usporedba istraživanja provedenih u
anglosaksonskim zemljama (naročito SAD) sa istraživanjem provedenim u Saudijskoj
Arabiji), trajanju posjeta liječniku kao eventualnom indikatoru kvalitete, probleme u
odnosima u slučajevima kada pacijenti pripadaju manjinskim etničkim grupama i problemima
u odnosu između liječnika i pacijenta u slučajevima kada isti ne pričaju istim jezikom. Dakle,
pokušati ću iznijeti i sistematizirati neke dokaze da spol, kultura, predrasude, jezik i etnicitet
pojedinaca značajno utječu na kvalitetu odnosa između liječnika i pacijenta, zadovoljstvo
istih, a naposljetku i na ishod liječenja.
2. Utjecaj spola i konkordancija po spolu
Teza većine istraživača koji istražuju odnos liječnika i pacijenta u odnosu na spolne i
rodne razlike je da žene općenito preferiraju liječnike ženskoga spola, naročito ako se radi o
pregledu povezanome sa problemima specifičnima za žene. Druga teza je da postoje značajne 1 Eng. gender; individualni konstrukt vlastitog identiteta/izražavanja koji potvrđuje, negira i/ili nadilazi društveno zadane i formirane spolne i rodne uloge muškaraca i žena kao i cijelu binarnu osnovu „muškog” i „ženskog” (URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Spol_i_rod) Budući da se u radovima koje sam koristio riječ gender ne spominje u kontekstu roda, rodnih problema i rodnoga identiteta i sloboda, u daljnjem tekstu koristiti ću riječ spol.
razlike u sadržaju posjeta ambulantama (općega zdravlja, ali i specijaliziranim) kod liječnika i
liječnica. U nastavku teksta ću se referirati na neka istraživanja koja se bave tom tematikom i
koja su provedena u Sjedinjenim Američkim Državama, a zatim usporediti sa istraživanjem
provedenim u glavnom gradu Saudijske Arabije, Riyadhu.
Fang, McCarthy i Singer u članku „Are Patients More Likely to See Physicians of the Same
Sex?“ navode da žene preferiraju liječnike ženskoga spola, i to vjerojatno zbog percepcije da
liječnici istoga spola imaju više razumijevanja za „ženske probleme“, ali i zbog manje stida
kod pacijentica. U članku se također navodi da liječnice pokazuju više empatije i stvaraju
topliji odnos s pacijentom. (Fang; McCarthy; Singer, 2004:575)
Navedeni autori su u svojemu istraživanju koristili rezultate nacionalno-reprezentativne
ankete NAMCS (The National Ambulatory Medical Care Survey2) kako bi opisali novije
trendove u omjeru žena koje posjećuju liječnike opće medicine ženskoga spola, odredili
postoje li ti trendovi i u drugim medicinskim specijalizacijama i usporedili karakteristike
posjeta liječnicima oba spola od strane pacijenata oba spola. Korišteni su podaci iz anketa
provedenih od 1995. do 2000. godine. (2004:575)
Autori članka su imali pristup povjerljivim podacima o godinama i spolu liječnika (to su
podaci koji se ne mogu pronaći među javno dostupnim NAMCS anketama). Liječnici su
ispunjavali anketu za svaki pojedinačni posjet pacijenta, a putem ankete su bili upitani jesu li
na pregledima obavljali određene preglede (npr. Papanicolaou test, pregled zdjelice, palpaciju
grudi, digitalni rektalni pregled, mjerenje kolesterola), ali i o specifičnim savjetima koje su
davali pacijentima tijekom posjeta (npr. o dijeti, tjelovježbi i prestanku pušenja).
Ukupno je analizirano 92,389 posjeta pacijenata s postojećim podacima o dobi i spolu
liječnika, što je reprezentativan uzorak koji predstavlja procijenjenih 3 bilijuna posjeta
liječniku u SAD-u od 1995. do 2000. (2004:575-576)
Analiza podataka je pokazala da su unutar primarne zdravstvene zaštite žene obavile 59%
svih posjeta liječniku i da se taj omjer nije značajno mijenjao tijekom vremena. Također,
liječnice opće prakse su imale generalno mlađe pacijente (starost pacijenta je u prosjeku bila
46 godina) od liječnika opće prakse muškoga spola (u prosjeku 49 godina). (2004:576)
2 NAMCS je godišnja anketa kojom se ispituju liječnici u ordinacijama, a istraživanje provodi
Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku (National Center for Health Statistics, NCHS).
Njihovo istraživanje je potvrdilo tezu o preferenciji spolne konkordancije kod izbora liječnika
od strane pacijentica:
„Liječnice je posjećivao veći broj pacijenata ženskoga (73%) nego muškoga spola, dok je
liječnike muškoga spola posjećivalo manje pacijenata ženskoga spola (56%). Ta razlika je
rasla s vremenom, tako da je 2000. godine čak 78% svih posjeta liječnicama bilo od strane
žena.“ (Fang; McCarthy; Singer, 2004:577)
Zanimljivo je kako su liječnice imale manje posjeta pacijenata oboljelih od kroničnih bolesti
koje su povezane sa glavnim uzročnicima smrti u SAD-u (kardiovaskularne i
cerebrovaskularne bolesti). (2004:577)
Istraživanja liječnika primarne zdravstvene zaštite pokazuju značajne razlike u pregledima
koje su obavile liječnice i liječnici za vrijeme posjeta:
„Liječnice su obavljale više pregleda grudi, zdjelice, Papa-testova, naručivanja za
mamografski pregled i savjetovanja o samopregledu grudi svojim pacijenticama. S druge
strane, liječnice su mnogo manje obavljale rektalni pregled muškarcima u dobi od 50 godina i
više, ali podjednako su obavljale PSA testiranje. Za liječnice je bilo vjerojatnije da će obaviti
preventivni pregled vezan za ženski spol i bolesti koje se vežu uz ženski spol. Vjerojatnost se
spustila za obavljanje pregleda koji se ne vežu niti za jedan specifičan spol (spolno neutralni
pregledi), kao što je mjerenje kolesterola, savjetovanje o dijeti, tjelovježbi i pušenju.“ (Fang;
McCarthy; Singer, 2004:577)
Kako bi se došlo do nekakvih saznanja o razlozima odabira liječnika istoga spola i kako bi
mogli zaključivati radi li se o urođenom faktoru ili o kulturno uvjetovanom fenomenu,
potrebno je istraživati pojavu u različitim geo-kulturnim sredinama.
U članku „How physician gender shapes the communication of medical care in Saudi Arabia:
The case of female patients„ B. M. Abdelrhman istražuje odnos liječnika i pacijenta zavisno o
spolu u Saudijskoj Arabiji. To je jedini članak obrađen za potrebe ovoga seminara koji
istražuje istu pojavu u jednoj „nezapadnoj“ zemlji. Abdelrhmanovo istraživanje je provedeno
u centrima primarne zdravstvene zaštite grada Riyadha, glavnoga i najvećega grada Saudijske
Arabije.
Riyadh je podijeljen u pet geografskih zona te je za istraživanje iz svake od zona nasumično
odabran jedan centar primarne zdravstvene zaštite. Autor navodi da je ispitano osamdeset
pacijentica iz svakoga centra, a korištena je metoda upitnika. (Abdelrhman, 2011:14)
Saudijska Arabija se nalazi na Arapskom poluotoku, u Jugozapadnoj Aziji. Većinu teritorije
prekriva pustinja. Početak iskorištavanja nafte nakon drugog svjetskog rata je preobrazio
nomadsku zemlju i omogućio izgradnju infrastrukture. Saudijsko društvo još je uvijek u
velikoj mjeri konzervativno i značajan utjecaj imaju islamski vjerski vođe (ulema3). Arapski
jezik, odnosno njegov lokalni dijalekt, je jezik većine stanovništva, a Islam je jedina službeno
priznata religija. Velik broj stanovnika čine strani državljani koji rade u industriji nafte.
Društveno-kulturne osobitosti u Saudijskoj Arabiji su specifične, kao i svi povijesni utjecaji
koji su do sada konstruirali organizaciju i relacije unutar zemlje, pa je nedvojbeno da
globalno-ekonomska, društveno-kulturna i religijska pozadina, povijest i specifične vanjske i
unutarnje relacije imaju utjecaja i na odnose između liječnika i pacijenata. Navedeno
istraživanje u Saudijskoj Arabiji podupire neka saznanja dobivena istraživanjima
provedenima u SAD-u, ali i ukazuje na faktore velikih društveno-kulturnih različitosti koji su
još više djelovali na naglašenost rezultata Abdelrhmanovog istraživanja.
Abdelrhman navodi da su rodne i spolne uloge i odgovornosti specifične u kulturi Saudijske
Arabije; žene su konzervativne u dijeljenju svojih problema sa liječnikom muškoga spola
(pogotovo ako je problem intimne prirode) jer su žene po Islamskoj doktrini učene ne
razotkrivati se u prisustvu muškaraca (osim u prisustvu bliskih muškaraca i u slučajevima
kada je to neophodno). (Abdelrhman, 2011:17)
U raznim istraživanjima se pokazalo da žene kao pružateljice zdravstvene zaštite pokazuju
više zanimanja za psihosocijalne aspekte pacijenata od muškaraca, što bi mogao biti razlog
konkordanciji po spolu pri odabiru liječnika.
U većini obitelji u Saudijskoj Arabiji, žene imaju ključnu ulogu u pružanju zdravstvene zaštite
za svoju obitelj, za što autor članka smatra da je vjerojatno glavni izvor razlika u stavovima
muškaraca i žena. Autoru je iznenađujuća činjenica da su pacijentice liječnicima muškoga
3 „Ulema je arapski izraz za poznavaoca Islama . Među muslimanima označava priznate, autoritativne osobe u teologiji. U prošlosti su uleme ozakonili nastup vlasti halifa i vladara. U Osmanlijskom Carstvu je savjet ulema zalazio u razvoj društva i države. Danas su uleme uglavnom savjetnici religijskih ministarstva, a njihovo mišljenje ima ponekad i značaj presude ili cenzure.“ (URL: http://bs.wikipedia.org/wiki/Ulema)
spola dale slabe ocjene, te vjeruje da bi uzrok tomu mogao biti u Saudijskim kulturnim
normama. Te norme u nekim prilikama teže ka ljepšem ophođenju sa ženama i iskazivanju
više poštovanja prema ženama. To bi mogao biti razlog iskazivanja većeg zadovoljstva
liječnicama, uz kulturno uvjetovane odbojnosti prema pregledu od strane muškaraca.
(Abdelrhman, 2011:18)
Zanimljivo je i kako su pacijentice dobroga zdravstvenoga stanja svoje liječnike ocijenili
boljim ocjenama na Likertovoj ljestvici od onih lošega zdravstvenog stanja. Za faktore
suosjećajnosti i brižnosti, ocjene su bile značajno više ukoliko je liječnik ženskoga spola.
(Abdelrhman, 2011:16)
Postoji mnogo faktora koji mogu utjecati na fenomen tendencije biranja liječnika istoga spola.
Kako navode Fang, McCarthy i Singer, jedan od njih bi mogao biti u percepciji žena kao
suosjećajnijih i bližim izborom ženama za potrebe preventivnih pregleda i intimnijih pregleda
koji su povezani sa zdravstvenim problemima specifičnima za žene. Također, pacijentice
imaju veću mogućnost biranja liječnika po spolu zbog toga što se broj liječnica povećava.
Trend konkordancije po s polu pacijentica s liječnacama doveo je do većeg osjećaja
vremenskog pritiska, nezadovoljstva i stresa kod liječnica. (Fang; McCarthy; Singer,
2004:578)
Drugo objašnjene za biranje liječnika po spolu bi moglo biti to da liječnice imaju posebno
zanimanje za preventivno savjetovanje i žensko zdravlje. (Fang; McCarthy; Singer, 2004:579)
Važno je naznačiti da i danas većina pacijentica posjećuje liječnike muškoga spola, i to zbog
toga jer su liječnici muškoga spola u većini. Ali budući da broj studentuca koje ulaze u
medicinsku profesiju raste i da je ukupan broj pacijentica veći od broja pacijenata muškoga
spola, to bi se moglo promijeniti. Ovakvi trendovi bi mogli utjecati na karijere liječnika
muškoga i ženskoga spola. S druge strane, veća potražnja za liječnicama u ordinacijama bi
mogla navesti studente medicine muškoga spola na odabir neke druge specijalizacije. Svi
autori se slažu da je te kulturno ukorijenjene elemente koji dovode do konkordancije po spolu
kod odabira liječnika teško eliminirati pomoću medicinske obuke ili kroz strukturu
zdravstvene organizacije.
Abdelrhman navodi i da su pacijenti slabijega zdravstvenoga stanja daju značajno manje
ocjene liječnicima, a to objašnjava većom negativnosti liječnika prema bolesnijim
pacijentima. Po njemu bi povećana negativnost liječnika naspram bolesnijih pacijenata bi
mogla nastati zbog liječnikove frustracije, koja je opet uzrokovana eventualnom negativnošću
i nesuradnjom bolesnijih pacijenata. Pacijenti sa težim zdravstvenim stanjem su sami po sebi
zahtjevniji i skloniji stresu i lošijim raspoloženjima. U specifičnim slučajevima i predrasude
prema bolesnijim pacijentima ne mogu biti isključene. (Abdelrhman, 2011:18)
Spol liječnika se pokazuje kao pouzdan prediktor pacijentovog zadovoljstva, te bi liječnici
muškoga spola mogli biti u nepovoljnom položaju kada se njihov rad i zadovoljstvo njihovih
pacijenata uspoređuje sa onima liječnika ženskoga spola.
3. Utjecaj jezika na odnos pacijent - liječnik
Prema članku „Culture, Language, and the Doctor-Patient Relationship“ W. J. Fergusona
i L.M. Candib, samo 25% svih važnih istraživanja o odnosu između liječnika i pacijenta
uključuju i pacijente koji ne pričaju engleski jezik. (Ferguson; Candib, 2002:353)
Autori Ferguson i Candib su pri svome istraživanju tražili strategije kojima se može
unaprijediti veza između liječnika i pacijenta. Prolazeći kroz literaturu, izdvojili su nekoliko
zajedničkih tema: pristupi jezičnim barijerama, prepoznavanje liječničke pristranosti
(uključujući i rasizam) i građenje veze između liječnika i pacijenta. (Ferguson; Candib,
2002:353)
Istraživanje Fergusona i Candiba je kvantitativne prirode; radi se o istraživanju velike baze
podataka; članaka objavljenih na engleskom jeziku od 1966. do 2000. godine. Korišten je
Medline4 i pretraživenje je provedeno korištenjem ključnih riječi kao što su kultura, rasizam,
manjinske populacije, jezik, zadovoljstvo pacijenata i empatija. Od 400 isprva pronađenih
istraživanja je tek 21 zadovoljilo kriterije autora i ušlo u daljnju analizu. Ferguson i Candib su
pokazali da je jezik kojim pričaju pacijent i liječnik možda i relevantnija varijabla od
etniciteta. (Ferguson; Candib, 2002:354)
Jedno istraživanje koje je ušlo u analizu Fergusona i Candiba je i istraživanje5 u kojemu je
ispitano 476 pacijenata kojima je primarni jezik Španjolski. Ispitanici su podijeljeni u tri
grupe: grupu onih koji su ispitani na engleskom, grupu ispitanih uz pomoć prevoditelja i
4Medline (Medical Literature Analysis and Retrieval System Online) je najpoznatija medicinska bibliografska baza podataka koju stvara National Library of Medicine (NLM, Bethesda, USA).
5 Baker, D.W.; Hayes, R.; Fortier, J.P. Interpreter use and satisfaction with interpersonal aspects of care for Spanish-speaking patients. Med Care 1998;36:1461-70.
grupu ispitanih bez prevoditelja (unatoč tome što su pacijenti rekli da je prevoditelj potreban).
Grupa ispitana uz pomoć prevodioca je općenito dala negativne izjave o susretljivosti
medicinskog osoblja, ali negativni utisci grupe pacijenata koji su zahtijevali prevoditelja ali ga
nisu dobili su bili puno veći. (Ferguson; Candib, 2002:354)
Sva istraživanja koja su ušla u analizu Fergusona i Candiba pokazuju da su i liječnik i
pacijent zadovoljniji ukoliko pričaju istim jezikom ili je prisutan prevoditelj. Uz prisutnost
prevoditelja su pacijenti koji ne pričaju engleski jezik nakon pregleda bili informiraniji, a i
postavljali više pitanja. (Ferguson; Candib, 2002:354)
Navedeno je i jedno istraživanje (nisam uspio pronaći podatke o istraživačima) u kojemu je
uzorak pacijenata u jednoj multi-etničkoj sveučilišnoj bolnici bio sniman kamerom za vrijeme
posjete liječniku. Pacijenti koji pričaju engleski jezik su imali skoro pa tri puta više ponuda i
prilika za dobivanje informacija, dok su pacijenti koji pričaju španjolski jezik imali manje
vjerojatnosti da će dobiti objašnjenje od liječnika (unatoč činjenici da je profesionalni
prevoditelj bio prisutan). (Ferguson; Candib, 2002:355)
Sada ćemo se vratiti na Abdelrhmanovo istraživanje u Riydahu u kojemu se spominju i
specifični problemi vezani za jezik u ustanovama javnoga zdravlja u tome gradu pripadajućoj
državi. U Saudijskoj Arabiji komunikacija je među različitim kulturama svakodnevni dio
zdravstvene zaštite, te su jezične različitosti puno veći problem nego u SAD-u:
„U Saudijskoj Arabiji većina medicinskog osoblja ne priča arapski jezik. Ukupan broj
liječnika u regiji Riyadh je 2860, od kojih čak 2429 nisu iz Saudijske Arabije. Pacijenti bez
dobrog obrazovanja ili dobrog prevoditelja u bolnicama se suočavaju sa velikom jezičnom
barijerom.“ (Abdelrhman, 2011:19)
Također, bitno je naznačiti da je obrazovanje značajan faktor u uspješnosti sporazumijevanja i
procjeni zadovoljstva komunikacijom između liječnika i pacijenta.
4. Trajanje liječničkog posjeta u odnosu na spol
Dokazane su bitne razlike između liječnika muškaraca i liječnika žena u tipovima usluga,
pregleda i savjeta, ali i u trajanju samoga pregleda.
Po istraživanju Fang, McCarthy i Singer, trajanje posjeta liječnicima muškoga spola je u
prosjeku trajalo dvije minute kraće od posjeta liječnicima ženskoga spola, tj. sedamnaest
naspram devetnaest minuta. (Fang; McCarthy; Singer, 2004:576)
Takvi rezultati su pronađeni i u drugim sličnim istraživanjima na području SAD-a, i jasno je
navedeno da je raspon trajanja posjeta velik.
Abdelrhmanovo istraživanje posjeta liječnicima u Saudijskoj Arabiji je pokazalo slične
rezultate - da su posjeti kod liječnica u prosjeku trajali dulje; dvadeset minuta, dok su posjeti
kod liječnika muškoga spola u prosjeku trajali šesnaest minuta. (Abdelrhman, 2011:16)
Navodi se da je uzrok duljem trajanju posjeta kod liječnica bi mogao bitu u tome što žene u
Saudijskoj Arabiji puno slobodnije razgovaraju sa ženama o svojim problemima. U takvim je
posjetima više žena progovorilo o dodatnim zdravstvenim problemima nego u posjetima
liječnicima muškaracima. (Abdelrhman, 2011:18)
Također, neka istraživanja su pokazala da posjeti moraju trajati barem 20 minuta kako bi
pacijenti bili učinkovito uključeni u odluke o liječenju. (Abdelrhman, 2011:18)
Drugi faktor relevantan za duljinu posjeta pacijentice liječniku muškarcu u Saudijskoj Arabiji
je prisutnost muža ili bliskog rođaka:
„U kulturi Saudijske Arabije, žena sa zdravstvenim problemom će u posjet liječniku ići sa
bliskim rođakom muškoga spola ili mužem, naročito ako je liječnik muškoga spola. On će
liječniku opisati problem i obaviti većinu razgovora. Prethodna istraživanja pokazala da
prisutnost člana obitelji utječe i na pacijentovo, ali i na liječnikovo ponašanje tijekom
posjeta.“ (Abdelrhman, 2011:18)
Pacijenti koji posjećuju svoga liječnika dulje vremensko razdoblje (više od dvije godine), kao
i pacijenti boljega zdravstvenoga stanja, su generalno zadovoljniji komunikacijskim stilom
liječnika i kvalitetom posjeta nego oni koji ga posjećuju u razdoblju manjem od jedne godine.
(Abdelrhman, 2011:16)
Jedan od faktora koji bi mogao utjecati i na razlike u prosječnoj duljini trajanja posjeta, ali i
na konkordanciju s liječnicama prema spolu, mogao bi biti i različita priroda muškaraca i žena
(iako je sigurno da kulturni obrasci u velikoj mjeri modeliraju tu „prirodu“). Napominjem
kako u sljedećim odlomcima pojam roda itekako može imati ulogu u svome pravome
značenju.
S. Romaine u članku „Communicating Gender. Gendered Talk: Gossip, Shop Talk, and the
Sound of Silence“ navodi da su uvriježene "ženske" osobine emotivnost, empatija,
potlačenost, pretjerana svjesnost, konzervativnost, osjetljivost i solidarnost. (Romaine,
1999:234)
Dugo kroz povijest se smatralo da žene pričaju više od muškaraca, a takva uvriježena
mišljenja postoje i danas. Romaine navodi da su mnoga empirijska istraživanja o postojanju
„ženskog jezika“ i duljeg pričanja žena rezultirala su dvosmislenim rezultatima. Ukoliko
govor žena uspoređujemo s govorom muškaraca to je androcentrizam, jer idemo iz
perspektive muškoga govora koji je kod takvih istaživanja smatran superiornim. (Romaine,
1999:236)
Romaine kasnije u tekstu navodi:
„Recimo da imamo nekakve dokaze da muškarac i žena imaju drugačiji jezični stil u
određenim kontekstima, ali postoje li razlike u sadržaju onoga što govore? Neka istraživanja
su pokazala da se sadržaj govora muškarca i žena razlikuje i po temi, ali i po strukturi - žene
više govore o međuljudskim odnosima, vezama i osjećajima. Razlog bi mogao biti to što se
žene više nalaze (ili su se nalazile) u intimnoj sferi, s kolegicama u dnevnom boravku, dok su
muškarci s prijateljima u restoranima, kafićima ili na poslu. Žene više pričaju o društvu, a
kod muškaraca je posebno izražen natjecateljski duh. Pokazalo se da žene puno češće daju
povratnu informaciju u razgovoru, kao na primjer: da?, stvarno?, zbilja? i nemoj mi reći!.
Najviše izraza iznenađenja postoji u komunikaciji između dvije žene, dok je u komunikaciji
između muškarca i žene najmanje povratnih informacija. Također, pokazalo se da su žene
voljnije dopustiti istraživanje svojih razgovora.“ (Romaine, 1999:237-238)
Takva, velikim dijelom i generalizirana saznanja bi zasigurno mogla utjecati na prosječno
dulje trajanje medicinskih posjeta kod liječnica, napose u slučajevima kada je i pacijent
ženskoga spola. Naime, medicinski pregled se u velikoj mjeri sastoji od razgovora koji
uključuje dijeljenje intimnih informacija, što bi moglo utjecati na povećanje prijateljskoga
odnosa između liječnika i pacijenta ženskoga spola i rezultirati duljim trajanjem pregleda.
Ključno je napomenuti, kao što i većina autora koja spominje trajanje medicinskog posjeta
navodi, da razlike u trajanju posjeta između liječnika različitoga spola nestaju kada se u obzir
uzmu dijagnoze pacijenata, dob pacijenata i okolnosti i sadržaj posjeta.
5. Zaključak
Odnos između liječnika i pacijenta ne ovisi samo o njihovim relacijama na individualnoj
razini, nego u značajnoj mjeri i o globalnom (ekonomskom i političkom), društvenom i
kulturnom kontekstu.
Sigurno je da spol, predrasude na osobnoj i kolektivnoj razini, jezik i etnicitet značajno utječu
na kvalitetu odnosa između liječnika i pacijenta, što se svakako može odraziti na rezultate
liječenja. Također, izvjesno je da su i liječnik i pacijent zadovoljniji ukoliko pričaju istim
jezikom ili je prisutan profesionalni prevoditelj. Rastući trend konkordancije po spolu
liječnika (napose liječnica) može biti uzrokovana mnoštvom faktora; od faktora individualne
preferencije do biološki uvjetovanih predispozicija koje su dodatno poticane i izgrađene
procesima socijalizacije i enkulturalizacije, političkim i socijalnim promjenama (npr.
feministički pokret nakon kojega raste broj zaposlenosti žena u svim sektorima koji su do tada
bili rezervirani za muškarce). Pojava da liječnice i liječnici ne obavljaju iste ili slične
preventivne preglede u zavisnosti o spolu pacijenta je po mome mišljenju zabrinjavajuća jer
osjećaji srama, stidljivosti i osobne neugode ne bi trebali imati prednost pred zdravljem.
Neprestana društvena reorganizacija djeluje na sve društvene strukture i dopire do svake
osobe koja je dio sustava zahvaćenoga u mrežu globalizacije, pa tako dopire i do područja
najosjeljivijeg i najintimnijeg dijela javnoga zdravlja; onoga u kojemu se susreću pacijent i
liječnik.
Literatura:
Abdelrhman, B. M. How physician gender shapes the communication of medical care in Saudi Arabia: The case of female patients. Sudanese Journal of Public Health. Vol. 6, No. 1 (Siječanj 2011).
Cooper-Patrick, L.; Gonzales J. J.; Thi Vu, H.; Powe, N. R.; Nelson, C. Race, Gender, and Partnership in the Patient-Physician Relationship. The Journal of the American Medical Association. Vol 282, No. 6. (Kolovoz 1989).
Fang, M. C.; McCarthy, E. P.; Singer, D. E. Are Patients More Likely to See Physicians of the Same Sex? Recent National Trends in Primary Care Medicine. The American Journal of Medicine. Vol. 117 (Listopad 2004).
Ferguson, W. J.; Candib, L. M. Culture, language, and the doctor-patient relationship. Family Medicine and Community Health Publications and Presentations. University of Massachusetts Medical School. Vol. 34, No. 5. (Svibanj 2002).
Romaine, S. Communicating Gender. Gendered Talk: Gossip, Shop Talk, and the Sound of Silence (Lipanj 1999).
Roter, D. L.; Hall, J. A.; Aoki, Y. Physician Gender Effects in Medical Communication. A Meta-analytic Review. The Journal of the American Medical Association. Vol. 288, No. 6 (Kolovoz 2002.)
Wikipedia, the free encyclopedia. Saudi Arabia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Saudi_Arabia (22.03.2012.).