KOMUNIKACIJSKI MEDIJI - · PDF file–čitavo savremeno komuniciranje većinom se odvija...
Transcript of KOMUNIKACIJSKI MEDIJI - · PDF file–čitavo savremeno komuniciranje većinom se odvija...
KOMUNIKACIJSKI MEDIJI
1
Kad bih morao da odlučim da li je bolje imati vladu bez novina ili
novine bez vlade,
ni trenutak ne bih oklevao da odaberem ovo drugo.
Tomas Džeferson, 1787.
2
Zastupljenost medija
Radio
Interenet & novi mediji
Cinema
TV Worldwide
Televizija
3
Komunikacijska zajednica
• Masovna komunikacija postala je distinktivna karakterna osobina savremenih društava.
• Razvijenost, sveprisutnost i dužina kontakta sa masovnim medijima uticali su na formiranje novog kulturnog koda, nove društvene klime i senzibiliteta zajednice.
4
• U takvom okruženju akcenat se, sa radnog društva, prenosi na komunikacijsku zajednicu i novi tip političke kulture.
• Ali, čak ni u nastupajućoj komunikacijskoj zajednici nisu iscrpljena pitanja o osnovnim principima i praksi: – građanstva,
– civiliteta,
– države,
– vlasti i opozicije,
– demokratije,
– političkog života i političkog procesa.
5
Komunikativno delovanje – “nova nepreglednost” (J. Habermas)
• Koncept komunikativne moći građana. • Politički život u modernom društvu - povezivanja opšte
komunikativne prakse sa racionalnim delovanjem. • Veći prostor za komunikativne mogućnosti građana. • Deliberacija politike. • Novi egzistencijalni zahteva građana. • „Nova nepreglednost” života u komunikacijskoj zajednici.
6
• Habermas zamenjuje termine i ublažava pojmove kao što su revolucija, osvajanje, razbijanje ili preokret.
• Novi pojmovi - društvene napetosti i društveni rasponi.
7
B. Berelson
• Bernard Berelson:
Neke vrste komunikacije o nekim temama, dovedenih do pažnje neke vrste ljudi, pod nekim uslovima, izazivaju neke vrste efekata.
Njena neodređenost smatra se za dokaz vrhunskog akademskog opreza ali i za svedočanstvo o teškoćama u dokazivanju medijskog uticaja.
• Berelson, B., u Schramm, W. (1949), str. 500.
8
Faze komunikativnog procesa
1. •Enkodiranje
2. •Transmitovanje
3. •Recepcija
4. •Efekti poruke
Mediji, kreatori vlastite socijalne sredine
• Već dugo vremena masovni komunikacijski mediji nisu samo posrednici koji prenose određene sadržaje.
• Oni su oformili vlastitu socijalnu sredinu i postali deo našeg
vlastitog prirodno-umetničkog okruženja. • Mediji spadaju u najvažnije elemente jednog sistema i njegovi
su moderatori. • Oni su prijatelji, neprijatelji, obožavani, omraženi; o njima
pričamo kao da su ljudi, dajemo im nadimke. • Oni nas uznemiravaju, ljute, prema njima smo pristojni...
10
• Mnogobrojni načini na koje koristimo medije odražavaju stanje društva u celini.
• Većina onoga što se događa u svetu politike, ekonomije, umetnosti, čak i religije, u tančine je povezano s raspoloživim medijima i ovisi o njima.
• Mediji su postali naše ogledalo i obavezan dio našeg svakodnevnog života.
11
Mediji: nade i strahovi • Pojava svakog novog medija izaziva nove nade kao i
nove strahove u društvu.
• Međutim, zahvaljujući masovnim medijima, pristup informacijama postao je vrlo jeftin, dok su vremenske i prostorne barijere gotovo isčezle.
• Svetske medijske mreže i medijski konglomerati danas su normalna pojava.
12
Moć medija
• Mediji se često nazivaju »četvrtom silom« u državi (pored egzekutivne, legislativne i jurisdiktivne).
• Mediji čine centralni element jednog sistema, i njegovi su moderatori.
• Zato imaju informativnu, ali i produkcionu
ulogu.
13
Medijumi posreduju
• Izrazi medij ili medijum latinskog su porekla (medius) i imaju značenja – srednji, koji se nalazi u sredini (usred, nasred, u sredini).
• Pretpostavlja nekog posrednika u komunikaciji. • Kada je reč o masovnim elektronskim medijima
najčešće se koriste sintagme: – komunikacijski mediji, – mediji masovnog komuniciranja, – masmediji, – informaciono-komunikacioni sistemi.
14
Definisanje • „Pod medijem, kao posredujućim faktorom u komuniciranju...
treba podrazumevati prirodnu i/ili veštačku supstancu, odnosno sklop prirodnih i/ili veštačkih uslova posredstvom kojih se ostvaruje komuniciranje“[1].
• Mediji - „raznoliki skup industrija i praksi, od kojih svaka ima svoje metode komunikacije, specifične poslovne interese, ograničenja i publiku“[2].
• [1] M. Radojković/M. Miletić (2005), Komuniciranje, mediji i društvo, Zrenjanin: Stylos, str. 95.
• [2] Adam Brigs, Pol Kolbi (2005), Uvod u studije medija, Beograd: CLIO, str. 5.
15
• Ključne elemente svakog definisanja medija čine:
– komunikacija,
– pošiljalac poruke,
– primalac poruke,
– sama poruka,
– društveni kontekst u kome mediji deluju.
16
• Naše doba se ističe po ulozi koju usavršeni sistemi fizičkog prenosa i forme simboličke komunikacije imaju u povezivanju različitih delova sveta.
• Geografska udaljenost više ne utiče toliko na odnose među ljudima.
• »Sažimanje vremena i prostora« konstitutivno u našem pretpostavljenom postmodernom stanju.
17
Makluanova poruka
“Media message“- “Media massage"
• „Svetskog selo“.
• Masovna opštila kao „čovekovi produžeci“ (elektronika, informatičke mašine, postojeći i dolazeći mediji masovnog komuniciranja).
• Iluzija neideološkog razvoja, kretanja i promena.
18
”Presni” tehnicizam makluanizma
• Predviđanje izrečeno otrcanom izrekom M. Makluana da komunikacija posredstvom medija doprinosi konstruisanju »globalnog sela«.
• Međutim, mnogi Makluanovi kritičari su naglasili da ovo nije samo tehnološki fenomen, bar ne utoliko što tehnologije medija koji su u pitanju imaju sasvim određeno (zapadno ili evro-američko) poreklo i pod kontrolom su interesa koji se mogu tačno odrediti (Walt Disney, News Corporation, Berlusconi, Time Warner, Bertelsmann ili neki drugi).
• Oni stvaraju, uglavnom, jednosmerni »razgovor« u kojem Zapad govori,
dok Ostali slušaju.
19
“Zabludeli sinovi pisane reči” • Mediji govore iz blizine, ostavljaju utisak da se obraćaju
nekom bliskom, što proizvodi utisak ličnog kontakta. • Sve je, dakle predstavljeno, ali ništa nije neposredno
doživljeno. • Odnosi između subjekata kao ljudski odnosi i ljudske relacije,
skoro se isključuju. • Mediji neprestano i kumulativno deluju na svest čoveka, a
medijska komunikacija potencira međusobno otuđivanje među ljudima.
• Komunikacijska tehnika i tehničke naprave za masovno
komuniciranje ometaju i zamenjuju druženje. 20
• Televizijska kontaminacija: utopija o druženju u eri tehnike
• (Post)moderni oblik otuđenja.
• Korenspondira sa sveprisutnim oblicima impersonalizacije, nestankom individualnih identitea i krizi subjektivizacije.
21
Medijska pismenost / sekundarna pismenost
• Za razumevanje komunikacijskih medija i njihovog
govora, nužno je utemeljenje obrazovanja za medije. • Razumevanja govora medija i tumačenje medijskih
poruka postaje sastavni deo opšteg obrazovanja. • Onaj koji koristi masovne medije bez njihovog
razumevanja, biće i sam iskorišćen od njihovih gospodara – „skrivenih komunikatora“.....
22
• U savremenom društvu, medijski i obrazovni sistem utiču međusobno.
• Ali, oni nisu u saistorijskom već u interaktivnom odnosu.
• U simboličkom svetu u kome dominiraju komunikacijski mediji, nastaju vrednosti i obrasci ponašanja koje mora da prihvati i škola, a sam proces modernizacije nastave implicitno nalaže obrazovanje za medije.
23
Štampa, televizija, radio
Štampa (lat. stampa = tisak, otisak) = medij pisanih poruka
• Ekspanzija štampe započinje u 19. veku • Johan Gutenberg izumeo štamparsku presu 1441.
godine. • Gutemberg je štampao Gramatiku latinskog jezika i
Turski kalendar. • Prva štamparija u Majncu 1848. godine
24
• Osnovna obeležja štampe: masovnost, fleksibilnost, jeftinoća,
visok stepen selektivnosti,
mogućnost specijalizacije,
aktuelnost,
duži” životni vek” i mogućnost ponovnog čitanja.
25
Televizija (grč. tele = daleko + visio = gledanje) = emitovanje i primanje pokretnih slika na daljinu elektro-
magnetnim prenosom
• Zasniva se na izumu filma krajem 19. veka i prenosu slike elektromagnetnim talasima.
• TV spaja sliku i zvuk. • Prva TV slika je poslana iz Nemačke 1952. godine. • Tada se emitovala tek koji sat na dan, a danas svih 24 sata.
26
• TV je kontraverzan medij. • Ponekad smatramo da je “prozor u svet”, a ponekad da je
zlo, koje sistematski laže o svemu što se zaista zbiva u stvarnom svetu.
• Ipak, prednost televizije je u vizuelnoj prezentaciji (slika,
reč, muzika, atmosfera...). • Danas je najuticajniji medij.
27
• Komunikacijski mediji, posebno televizija, imaju monopol u obrazovanju slike sveta kod velikog dela populacije.
• Njome je omogućeno spajanje partikularnih i univerzalnih
vrednosti, kao i visoka stilizaciju poruka. • Posle pisane reči, to je najveći pronalazak u istoriji
komunikacije. • Za televiziju nema nepismenih, što je snažno uticalo na novu
percepciju u obrađivanju informacija. • Televizija je (uz radio), jedini je masovni elektronski medij koji
je dostupan svima. • Svi su, dakle, korisnici RTV programa.
28
Radio = saobraćaj koji se odvija putem radiotelefonije(radiotelefon, radiotelegraf, radiotelegram,
prijemni radioaparat)
• Danas je star oko 80 godina.
• Kao sredstvo komunikacije, radio ima istorijski značaj;
• Broj radio-prijemnika u domaćinstvima dostigao je nivo saturacije(= zasićenja) - 90%.
• U automobilima je sve prisutniji (68% domaćinstvima poseduje automobil).
• Približno, oko 60% populacije redoviti su slušaoci radija.
29
Internet – globalna mreža, “elektronička intriga”
• Utičena na ukupan razvoj u svetu medija – od skladištenja, preko transmisije medija i dalje, do interaktivmog medija.
• Unazad svega nekoliko godina svedoci smo strahovitih promjena u načinu na koji se koristi.
• Internet omogućava neviđeno, ako razumemo “umetnost elektroničke intrige”.
30
Konvergencija medija • Konvergencija medijskih platformi. • Ranije bitna, različita produkcijska okruženja i kanali
distribucije sadržaja su sada izgubili na važnosti. • Danas je potpuno normalno slušati radio preko kompjutera i
dobijati slike i najnovije vesti preko mobilnog telefona. • Postalo je već uobičajeno da jedna kompanija kontroliše
celokupan lanac, od produkcije do distribucije sadržaja, putem različitih medija.
• Multimedija
31
128/5/06
DTT: RAI MHP interactive services
GamesEPG Interactive advertising
TeletextEnhanced programmes TV Channel Portal (services)
T-Government
FROM INFORMATION TO COMMUNICATIONIncreasing quality of service to the citizens (on demand, specific content)
128/5/06
DTT: RAI MHP interactive services
GamesEPG Interactive advertising
TeletextEnhanced programmes TV Channel Portal (services)
T-Government
FROM INFORMATION TO COMMUNICATIONIncreasing quality of service to the citizens (on demand, specific content)
32
33
IO IO –– F. F. NeuckensNeuckens (VRT) & P. (VRT) & P. SonckSonck (BGC) (BGC)
DVB-T ADSL : How does it fit ?DVB-T ADSL : How does it fit ?
Content
providers/
packagers
VRT
Skynet
...
DVB-T
broadcast
Application
providers
Skynet /
Proximus
+
Partners
(banks,
shops,…)
DSL
Connection
Telecom operator
Belgacom
network
Belgacom
Group
Mobile
GSM/GPRS
Connection
Digital Home Platform trialDigital Home Platform trial
VRT network
LAN / Home
Network
Set top box
Public Broadcaster
VRT
Teorijski pristupi medijima
• 1. Sociocentrični pristup:
– masovni mediji u suštini emanacija moći u društvu, odnosno da su funkciji su društvenih moćnika;
– to je teza klasičnog marksizma, zatim neomarksitsičke kritičke teorije (Horkhajmer, Adorno, Markuze, From);
– pridružuju im se i funkcionalisti, pa čak i neofunkcionalisti poput Niklasa Lumana.
34
• 2. Mediocentrični pristup:
– medijima se daje daleko samostalnija i nezavisnija uloga; – zagovornici ove doktrine smatraju da su mediji samostalan
i moćan pokretač društvenih promena; – čitavo savremeno komuniciranje većinom se odvija putem
masovnih medija; – čak i više od toga – savremeno komuniciranje izraz je i
«rezultanta medijski proizvedenih sadržaja» (Inis, Makluan, Gerber, Šiler).
35
Globalizacija medija ili “planetarno disciplinovanje”
• Danas se na planu produkcije i širenja medijskih sadržaja može govoriti o uspostavljanju međunarodnog televizijskog toka.
• To podrazumeva kretanje televizijskog programa u bilo kojoj formi (filmovi,
video trake ili elektronski signali): • preko nacionalnih kanala[1], • između dve ili više nacija i kulturnih sistema, • transnacionalizacije TV ponude i potražnje.
[1] Nacionalna televizija (kanal) emituje program u razmerama jedne države, a obuhvata i satelitske programe namenjene prvenstveno distribuciji na teritoriji date države, bez obzira na vlasništvo emisione organizacije (TV transnationalization Europe and Asia, UNESCO, 1994).
36
• Govorimo o opštem medijskom imperijalizmu.
• Njegovi efekti su:
• oblikovanje vrednosti u najširem smislu,
• uticaj na nacionalni jezik,
• uticaj na stil života,
• uticaj svakodnevni politički, društveni i kulturni život,
• uticaj na nacionalnu produkciju TV programa i uslove emitovanja nacionalnog programa,
• uticaj na obrasce medijske potrošnje.
37
Transanacionalni mediji nerazdvojivi su deo svetskog sistema alokacije resursa (ljudskih i privrednih).
Razvoj nacionalnih struktura nije više moguće tumačiti bez uticaja sila koje deluju izvan nacionalnih granica.
Može se govoriti o globalnoj komunikacijskoj mreži.
38
• Naše doba se ističe po ulozi koju usavršeni sistemi fizičkog prenosa i forme simboličke komunikacije imaju u povezivanju različitih delova sveta.
• Geografska udaljenost više ne utiče toliko na odnose među ljudima.
• »Sažimanje vremena i prostora« konstitutivno u našem pretpostavljenom postmodernom stanju.
39
Uloga medija u političkom sistemu
i u formiranju javnog mnenja
40
• Politika u modernim državama i u masovnim društvima nije više moguća bez pomoći masovnih medija.
• Nije više slučaj kakav je bio u antičkoj Grčkoj, gde su se građani mogli sakupiti na trgu (agora) da bi diskutovali o odluci koju treba doneti.
• Politika se sada usvaja i prosleđuje putem masovnih medija.
• Ono što znamo o politici naše zemlje uglavnom smo saznali putem televizije, radija ili novina.
41
• Zbog toga, mediji u intermedijarnom sistemu imaju važnu ulogu.
• Državni organi, stranke i druge organizacije bave se radom sa javnošću.
• To znači da oni ciljano pokušavaju iskoristiti medije.
42
• TOP-DOWN Model – politički akteri u partijama i vladama svojim odlukama
utiču na stvarni svet, primaju povratne informacije i iz toga obrazuju politički dnevni red, koji dalje prosleđuju medijima, da bi ga ovi konačno prosledili publici.
• MEDIOKRATIJA Model
– implicira da masovni mediji sami po sebi u velikoj meri utiču na stvaranje javnog mnjenja, a time i na političku agendu;
– oni primaju povratne informacije nakon donošenja političkih odluka stvarnog sveta, te šalju reakcije s jedne strane nazad u politiku, a s druge ih emituju publici.
43
• BOTTOM-UP Model – publika sama - građani, birači, javnost, narod - snima
problema realnog sveta, da bi time uticala na javno mnenje, tj. na objavljeno mišljenje;
– publika, kako direktno, tako i indirektno, preko medija utiče na mišljenje i odluke političara i partija.
• BIOTOP Model – uska međusobne zavisnosti političara i medija, pri čemu
publika ostaje daleko u redovima pukih posmatrača.
44
Elementi komunikacionog modela
Efekti
Feed back uređaja
Me
dij
p
rem
a m
ed
iju
Lice
m u
lic
e
Primalac Izvor
Smetnje (buka)
Kanal Poruka
Efekti Kanal Primalac Izvor Poruka
46
Umesto zaključka - verisimilitude
• O medijima mogu izgraditi velike teorije ili čitava filozofija medija, a da se ne daju definitivne koncepcije i precizni odgovori.
• Medije je teško interpretirati, ali je nužno njihovo razumevanje i objektivizacija.
• Kritika i/ili odbrana medija, uloga i moć masovih medija, navodi da medije tumačimo u duhu Poperovog pojma verisimilitude - u značenju verodostojnosti ili istinikolikosti.
• Medije shvatamo pragmatički – kao deo stvarnosti i kao stvarnost samu.
• Oni danas ustoličuju istinu i zato ih treba shvatati ozbiljno.
47
L i t e r a t u r a:
• Denis Mek Kvejl: Stari kontinenti, novi mediji, Beograd, 1994.
• Pjer Burdije, Narcisovo ogledalo, Beograd, 2000.
• Dejvid Mek Kvin, Televizija, Beograd, 2000.
• Fransis Bal, Moć medija, Beograd, 1997.
• Režis Debre, Uvod u mediologiju, Beograd,
• Rolen Lorimer, Masovne komunikacije, Beograd,
• Džon Kin, Mediji i demokratija, Beograd, 1995.
48