Školski list učenika Osnovne škole Ljudevita Gaja Nova ... · natjeĉaj „Plava zvijezda“....

Školski list učenika Osnovne škole Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Lipanj 2013. - godina 51.


1

Riječ urednice

Pozdrav Gajevci!

Napokon završava ova naporna, ali i uzbudljiva školska godina. Išĉekujemo ljeto, a ono nam

donosi bezbriţne dane, more i maturalac. Pred nama je još jedan broj Cvrĉka, ali ovaj put

samo na raĉunalu. Naţalost, recesija i svjetska kriza onemogućile su nam tiskanje Cvrĉka. Vi

ste ionako uglavnom na raĉunalu 'pa vam listanje Cvrĉka neće biti problem. Od jeseni će

Cvrĉak, nadamo se, biti digitalni školski list. Ovdje ĉitajte cjelogodišnje vijesti iz naše škole.

Listajući stranice ovog broja prisjetit ćete se lijepih i ne zaboravnih trenutaka. U

ovogodišnjem Cvrĉku moţete ĉitati o raznim temama, eko-kutku, sportskim postignućima,

drţavnim uspjesima naših uĉenika, radu zadruge. U ovom broju saznajte sve o našim

osmašima, maturalcu,Valentinovu i maskenbalu. Doznat ćete kako je bilo našim

maţoretkinjama na svjetskom natjecanju u Francuskoj i kako je bilo našim uĉenicima u

Velikoj Britaniji Oĉekuje vas mnogo slika, horoskop i puno informacija. Za mnoge tekstove

zasluţni su mali novinari uĉiteljice Danijele Marjanović.

Veliki pozdrav do sljedeće godine od vaše urednice.

Matea Novokmet

Glavna urednica Matea Novokmet sa svojim razredom na proslavi 50-og broja Cvrĉka


2

Obiljeţen Svjetski dan prve pomoći

7. rujna, na središnjem gradskom trgu, obiljeţen je Svjetski

dan prve pomoći. Ovogodišnja akcija provodi se uz geslo

„Pruţimo prvu pomoć spasimo svaki ugroţeni ţivot“. Mladeţ

Crvenog kriţa dijelila je promotivne materijale i prikazala

primjer pruţanja prve pomoći. Djelatnici Hitne te policajci,

prezentirali su i demonstrirali rad s dijelom svoje opreme, a

graĊani su mogli izmjeriti tlak i šećer u krvi. Uĉenici niţih

razreda naše škole su s velikim zanimanjem promatrali

demonstracije, a u nekima su i sudjelovali. Ovaj dogaĊaj

smatramo vrlo korisnim jer vjerujemo kako djecu od najranije

dobi treba pouĉiti vaţnosti i znanju pruţanja prve pomoći i

sprjeĉavanju ozljeĊivanja. Pravodobnim pruţanjem prve

pomoći nekome moţete spasiti ţivot, a ţivot je najveći dar

kojeg moţete darovati!

Mali novinari

Pokazna vatrogasna vjeţba

Vatrogasci iz gradskoga DVD-a imali su na školskom igralištu naše škole pokaznu vjeţbu. MeĊu

vatrogascima su bili neki sadašnji i bivši uĉenici naše škole. Bilo je to dana 15.listopada 2012. u 12

sati. Najprije nam je voditelj vatrogasaca govorio o uspjesima naših vatrogasaca na natjecanjima.

Zatim su nam demonstrirali neke od njihovih disciplina. Gašenje poţara, prelaţenje prepreka. Pokazali

su okupljenim uĉenicima najmoderniji tip vatrogasnoga vozila koje je bilo najzanimljivije uĉenicima

niţih razreda. Cilj je bio dokazati da su naši vatrogasci jako sposobni i da treba još mladih ljudi koji će

biti vatrogasci, a koji su trenutno uĉenici naše škole.

Ana Ilijaš


3

15. 10. - Međunarodni

dan pješačenja

Uĉenici 1.a i 1.b razreda, sa svojim uĉiteljicama Marijom Ferbeţar i Danijelom Marjanović,

obiljeţili su MeĊunarodni dan pješaĉenja. Budući je naša škola već godinama eko škola i savjesno

brine o zdravlju naših uĉenika i prirode koja nas okruţuje, uvoĊenje Zdravstvenog odgoja shvatili smo

vrlo ozbiljno i odmah krenuli i u njegovu realizaciju. Iskoristivši predivno vrijeme prvaĉići su

prošetali uz potok Šumetlicu promatrajući pri tome promjene u prirodi i rad ljudi u jesen. Integrirajući

Zdravstveni odgoj u nastavu Prirode i društva uĉili smo o jeseni na vrlo zanimljiv, a pri tome i zdrav

naĉin.

Mali novinari

Krijesnice zasvijetlile u našoj školi

U ĉetvrtak, 20. rujna, naša škola okitila se još jednim priznanjem – titulom jedne od 5

najuspješnijih škola Hrvatske u akciji Zeleni korak. Zeleni korak je akcija koju provodi tvrtka DM, u

okviru Green city projekta, u kojoj je sudjelovalo preko 100 škola iz cijele Hrvatske sakupljajući stari

papir i plastiĉne vrećice, a naša škola je sakupila ĉak 12 730 kg! DM nam je uruĉio sjajnu, ekološku

nagradu vrijednu 115 668kn - implementarni pretvorbeni starter zvan “Krijesnica”. “Krijesnica” je

izvorni hrvatski proizvod koji, osim što štedi više od 50 posto elektriĉne energije, osigurava i prirodno

svjetlo, neškodljivo za oĉi. Jedinstvena "Krijesnica" tako će, od ove školske godine osvjetljivati

prostor naše škole. Naša zlatna eko škola nastavit će educirati uĉenike o vaţnosti brige o okolišu, sada

uz zdravo svjetlo, niţe reţijske troškove, društvenu korist kroz štednju energenata i smanjeni utjecaj

na okoliš. Zbog toga smo s pravom ponosni!

Mali novinari


4

Obiljeţen Dan

zahvalnosti za

plodove zemlje

U petak, 12. listopada, naša škola obiljeţila je Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Uĉenici niţih

razreda su ponosno ušetali u školu noseći košare pune voća, slatkih i slanih proizvoda koje su im

priredile vrijedne ruke njihovih mama i baka. Svaka uĉionica, prigodno ureĊena, odisala je toplinom i

mirisom raskošno ureĊenog stola na kojemu su pune košarice ĉekale na blagoslov prije blagovanja. U

našoj sportskoj dvorani obiljeţeni su Dani zahvalnosti za plodove zemlje. U programu su sudjelovali

drugi i šesti razredi , školski pjevaĉki zbor, ĉlanovi recitatorske skupine. Program su vodile Lucija

Trobić i Magdalena Jurĉević. Dan obiljeţavanja ove tradicionalne manifestacije bio je petak, 12.

listopada 2012. Uĉenici niţih razreda izloţili su pekarske proizvode svojih mama i baka. Veleĉasni

Perica Matanović blagoslovio je plodove i nas. Nakon programa uţivali smo u kiflicama i ostalim

proizvodima.

Aneta Mataija

1. listopada – Međunarodni dan starijih osoba

MeĊunarodni dan starijih osoba, koji su proglasili Ujedinjeni narodi, obiljeţava se u cijelom

svijetu s ciljem naglašavanja vaţnosti osiguravanja ţivotne sredine koja se

moţe prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.

Svake godine Hrvatska je zemlja sa sve više stanovnika treće ţivotne

dobi. Kako se u današnjem društvu i brzom naĉinu ţivota osjeća otuĊenost i

meĊu mladima, takvim tempom ţivota osobito su pogoĊeni stariji ĉlanovi

obitelji.

Gradsko društvo crvenog kriţa Nova Gradiška obiljeţilo je ovaj dan

prigodnim aktivnostima:

Izložba likovnih radova uĉenika 4. razreda naše škole na temu „Moja baka/dida“

Predavanje dr. D. Kocića o ţivotu u trećoj dobi

Prigodne recitacije

Glazbena priredba za bolje raspoloţenje i uz obiljeţavanje MeĊunarodnog dana glazbe

Simbolični dar za svaku baku i didu – prigodna ĉestitka i ruţa

Starije osobe našeg grada uţivale su u priredbi koju su njima u ĉast priredili njihovi mladi sugraĊani.

Mali novinari


5

Maskenbal u školi

Poĉetkom veljaĉe u našoj školi imali smo maskenbal za uĉenike petih i šestih razreda. Bilo je lijepo i

zabavno. Druţili smo se, pjevali, a najviše od svega plesali. Bilo je mnogo lijepih, smiješnih i strašnih

maski. Profesorica Mirela Tomić cijelo je vrijeme puštala glazbu i plesala kao i svi razrednici petih i

šestih razreda koji su nas oduševili svojim plesom. Nastavnici su na neke pjesme pokazivali plesne

korake što je bilo jako zabavno. Nakon nekog vremena došao je trenutak koji smo svi ţeljno

išĉekivali, a to je bio odabir najljepših i najsmješnijih maski. To su bile maska Sulejmana

Veliĉanstvenog , maska medvjeda, lovca, smetlara sa zvoncem i maska animatora. Sve te maske su se

jako potrudile oko kostima, šminke i još mnogo sitnih detalja. Najbolje maske za nagradu su dobile

jednu lijepu diplomu i ĉokoladu. Nakon odabira nastavili smo s plesom i pjesmom. Ubrzo su došli i

roditelji i bilo je vrijeme da se zabava završi. Nije nam bilo drago što zabava završava, ali bilo je

kasno. Već sada razgovaramo o sljedećem maskenbalu i ţeljno ga oĉekujemo.

Ines Lulić, 5.a


6

I ove godine Valentinovo

I ove godine imali smo valentinovski ples za sedmaše i osmaše. Za Valentinu i Valentina proglašeni

su Lara Josipović i Marko Ćelepirović, prvi pratitelji su Lana Mulc i Ivan Dautović, a drugi pratitelji

su Daliborka Bajić i Vedran Mikulĉić.

Iva Matić


7

Eko tjedan u 1.b

Uĉenici 1.b razreda, protekli su se tjedan posvetili

ekologiji. Nauĉili su kako ĉist i zdrav okoliš znaĉi

zdravlje za sva ţiva bića na Zemlji. VoĊeni tom

spoznajom rado su sudjelovali u brojnim

aktivnostima tijekom tjedna. Prošetali su školskim

vrtom uz kritiĉko promatranje štetnog utjecaja ĉovjeka

na ljepotu prirode i slikali prirodu kakva bi trebala

biti.

Nauĉili su kako i zašto razvrstavati otpad i odlagati ga u spremnike odgovarajuće boje.

Svojim eko sastavcima pokazali su zavidnu ekološku osviještenost koju su i dokazali zajedniĉkom

akcijom čišćenja - sakupljanjem papirića sa školskog igrališta i ĉišćenjem uĉionice.

Eko porukama napisanim na cvjetićima izraĊenim od kolaţ papira ukrasili su ormar u uĉionici.

Tjedan su završili odlukom kako će cijele godine ţivjeti ekološki.

Mali novinari

Započele eko-aktivnosti u našoj školi

19. travnja ukljuĉili smo se u drţavnu ekološku akciju Zelena ĉistka – jedan dan za ĉistiji okoliš. To je

bio uvod u sljedeći tjedan u kojem ćemo provoditi mnoge eko-aktivnosti. Akciju su u petak zapoĉeli

ekolozi sa svojom voditeljicom nastavnicom Nadom Gajski. Pridruţili su im se likovnjaci sa svojom

voditeljicom nastavnicom Štefanijom Jugović. Naši novinari pratili su aktivnosti toga dana. Kupilo se

smeće u školskome okolišu, posebno uz pješaĉku stazu. Fontana je oĉišćena i sreĊena. Traţila su se

mjesta za sadnju drveća u idućem tjednu. Svrha ovih aktivnosti je i dalje njegovati eko-svijest u prvoj

eko-školi Slavonije. Jedna od sljedećih akcija bit će sakupljanje staroga papira pa se pripremajte da

budete što uspješniji!

Novinarke Iva, Sara i Antonija


8

Uspješni likovnjaci

I ove godine je naša likovna skupina pod vodstvom uĉiteljice Štefanije Jugović sudjelovala na raznim

natjeĉajima. Na tradicionalnoj Zimskoj izloţbi u Slavonskome Brodu nagraĊeni su Matej Plavac i

Martina Šandorović. Uĉenici Matej Plavac, Martina Šandorović , Ivana Gubić, Zdravko Miletić,

Marina Bogdanović, Patricija Petranović i Ivona Štiviĉić izraĊivali su i slali radove za natjeĉaj Poj riĉi

materinske iz Primoštena, te za natjeĉaj iz japana ĉija tema je bilo djetinjstvo.

Za drţavno natjecanje na temu Eko-etno moda Ivona Štiviĉić izradila je haljinu koja je bila predloţena

za najuţi izbor, ali nije nagraĊena.

Uz obljetnicu izdanja knjige „Ĉudnovate zgode šegrta Hlapića“ Ivane Brlić-Maţuranić raspisan je

natjeĉaj „Plava zvijezda“. Uĉenik mario Bubić iz 8.d razreda nagraĊen je na ovom natjeĉaju. Na

natjeĉaj Ţivot uz rijeku Savu poslani su radovi Zdravka Miletića i Mateja Plavca.

Uĉenice Martina Šandorović i Ivana Gubić osvojile su novĉanu nagradu za školu na natjeĉaju

Turistiĉke zajednice Ljepote mojega zaviĉaja. Tu su nagradu primile u Slavonskome Brodu iz ruku

našega ţupana, a u pratnji voditeljice Štefanije Jugović i ravnateljice Helene Kudra.

Zdravko Miletić

Kako komunicirati

Sudjelovali smo u radionici Udruge gluhih i nagluhih

Uĉenici naše škole imali su priliku 23.4.2013. godine u glazbenoj uĉionici sudjelovati u radionici

Kako komunicirati koju je priredila Udruga gluhih i nagluhih. Ĉetrdesetak uĉenika dobro se zabavljalo

i nešto nauĉilo u sat vremena koliko je trajala radionica. Radionicu su vodili Nikolina i Josip. Josip je

gluh, a Nikolina nije. Prvo smo se podijelili u grupe dan i noć. Grupa Noć dobila je reĉenice na papiru

koje je trebala pantomimom pokazati drugima tako da oni razumiju. Zatim smo odradili vjeţbu

slušanja jedni drugih. Grupa Dan morala je pantomimo pokazati svoju omiljenu glazbenu grupu ili

omiljeni sport. Na papiru smo dobili abecedu gluhih pa smo mogli pokazivati znakove koje smo s

papira nauĉili. Josip nam je pokazao cijelu abecedu, a zatim smo mogli pitati kako se što kaţe i Josip

nam je to pokazivao. Nauĉili smo da se neverbalno itekako moţe komunicirati i da treba poštovati i

razumjeti ljude koji tako komuniciraju. Svi sudionici dobili su diplome o sudjelovanju u teĉaju

neverbalne komunikacije.

Matea Novokmet


9

OTVORENI DANI INSTITUTA RUĐERA

BOŠKOVIĆA

19.4.2013. U 12 sati krenuli smo u Zagreb u Institut RuĊera Boškovića. Išlo nas je ĉetrdeset i šest

uĉenika i ĉetiri nastavnika. Na Institut smo došli u pola tri. Tamo su nas podijelili u tri skupine, prvo

smo svi išli na predavanje o oksidativnom stresu. Zatim je moja skupina išla na predavanje Pirati u

knjiţnici. Tamo su nam objašnjavali kako se moţemo sluţiti Internetom u svrhu uĉenja i kako ĉitati

knjige na internetu. Sljedeći na što smo išli bio je Ĉudesan svijet biljnih molekula. Tamo su nam

pokazali kako se uzgajaju biljke u epruveti. Svijet kristala i molekula nam je bila sljedeća postaja.

Tamo smo nauĉili kako se prouĉavaju kristali i kako izgledaju njihove molekule. Mislim da je svima

bila najzanimljivije na Megavolti za nanomaterijale. Tamo su nam pokazali kako se ubrzavaju ioni i

sudaraju s raznim materijalima. Pokazali su nam maketu kako to izgleda i onda je Anita Vidić postala

Einstein. Stala je na mjesto odreĊeno za taj eksperiment i uhvatila je za nekakvu kuglu. Nakon nekog

vremena kosa joj se digla. Pokazali su nam i pokuse s tekućim dušikom. Kad smo svi mislili da smo

završili, za nagradu smo dobili posjet akvariju to jest Ţivi svijet pod morem-od mikro do makro

dimenzija. Pri povratku smo stali u McDonalds. Kad smo se svi najeli, krenuli smo kući i sretno smo

stigli u devet sati u Novu Gradišku.

Matea Novokmet


10

Uspjesi naših maţoretkinja

Gradske maţoretkinje nastale su 90-ih godina na inicijativu gospoĊe Elze Lipiĉanin,

nastavnice Tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Ljudevita Gaja

Na drţavnom maţoret i twirling natjecanju u Cavtatu u konkurenciji mlaĊih juniorki osvojile smo prvo

mjesto u C kategoriji, prva,druga, treća mjesta u solima i duima i tako se plasirale ne Europsko

prvenstvo u Francuskoj u gradu Selestatu. Tamo smo krenule 3. listopada 2012. Na putu smo zastali u

Europa parku u Njemaĉkoj koji je zabavni park na temu noći vještica. Bila su nezaboravna iskustva

koja smo doţivjele u kućama strave i uţasa. Naša bivša ućenica Maja Benić najbolje je znala njemaĉki

pa se sporazumijevala s domaćinima.

Stigli smo u Francusku i odsjeli u hotelu Etap. Smještaj je bio dobar. Ujutro smo imale sluţbeni

trening, a poslijepodne je uslijedilo otvaranje natjecanja , Naša maţoretkinja Nives Ţivković imala je

ĉast nositi hrvatsku zastavu. Natjecanje je trajalo dva dana.. Nastupale smo kao dio hrvatske

reprezentacije, a sudjelovalo je još deset zemalja. Bilo je oko 1500 natjecateljica. Svoj dio programa

otplesale smo najbolje što smo mogle. dok smo ĉekale rezultate, upoznale smo se s djevojkama iz

drugih zemalja. U tradicionalnom maţoret plesu osvojile smo drugo mjesto i srebrni pehar. Bile smo

presretne. Najveći uspjeh postigle smo Maja Golovrški i ja u kategoriji duo s rekvizitima. Naša

koreografija Farmerice imala je 18 dua u konkurenciji. Osvojile smo prvo mjesto i zlatni pehar. I

druge djevojke osvojile su pehare ili medalje.

Povratak kući bio je veseo. Roditelji su nas doĉekali s cvijećem , glazbom i kolaĉima.

Svi smo zahvalni našoj trenerici Maji Lukić i nećemo zaboraviti njene rijeĉi nakon natjecanja: „

Teško je biti trener i sve zamišljeno prenijeti na svoje uĉenike. Svaki stres, sve ono što je bilo

negativno, nestaje kad osobe kojima daš svoju dušu i tijelo uzvrate neĉim tako neizmjerno vrijednim.

Vaša sloga, sreća i suze bili su mi najljepši poklon koji sam mogla dobiti. Ako nas ikad išta rastavi

pamtite ovo što smo doţivjeli u Francuskoj! Zapamtite, ništa nije neostvarivo.“

Kaštela 2013.

Nastupile smo sa 16 koreografija u više razliĉitih kategorija, a naše nastupe redovito su pratile ovacije

publike. No ono što nitko nije oĉekivao, novogradišĉanke su se deset puta popele na pobjedniĉko

postolje, a zlatna medalja sjajila se ĉak pet puta. To ujedno znaĉi da smo u ukupnom poretku

zauzele 1. mjesto na natjecanju. Zasluge svakako idu i trenerici Maji Lukić ĉije su koreografije već

više puta nagraĊivane u nekoliko zadnjih godina.

Koreografija Novogradišĉanki koja je izazvala najviše oduševljenja i podigla publiku na noge, bila je

prvonagraĊena "Olimpijske igre", u kategoriji grupnog plesa s rekvizitima u dobnoj skupini mlaĊih

juniora. Ista skupina osvojila je zlatni pehar i za koreografiju Exibition corp, dok je juniorska

kategorija, grupa s rekvizitima, osvojila broncu za koreografiju Pauci. Ja sam osvojila 1.mjesto i zlatnu

medalju u kategoriji kadetkinja,

Velikim uspjehom na ovom drţavnom natjecanju, Novogradišĉanke su ostvarile pravo nastupa s

hrvatskom reprezentacijom na europskom natjecanju u Norveškoj poĉetkom listopada. U pripremi je 9

koreografija, dvije skupne, ĉetiri pojedinaĉne te tri u paru. Jedinu poteškoću mogu stvoriti financijske

prilike, no usrdno se nadamo kako ćemo na vrijeme pronaći sponzore i otputovati u Norvešku.

U sljedećem broju Cvrĉka ĉitajte o Norveškoj.

Patricia Lang


11

Prva pomoć opet uspješna

I ove godine su naše uĉenice bile uspješne na

natjecanju u poznavanju Prve pomoći. Ivana

Bivolĉević, Lara Josipović, Ana Marija

Lukaĉević, Lara Matijević, Lara NaĊ i Ana

Marija Kao bile su prve na

meĊuţupanijskome natjecanju pod

mentorstvom nastavnice Nevenke Bijelić. To

im je otvorilo priliku da nastupe na

drţavnome natjecanju u Novom Vinodolskom

gdje su i bile od 10. Do 12. svibnja.

Eko kviz „LIJEPA NAŠA“

Starigrad-Paklenica, 22.-24. travnja 2013.

Naša škola pozvana je da sudjeluje na drţavnome Eko kvizu „LIJEPA NAŠA“ u Starigradu-Paklenici.

Trebali smo sastaviti ekipu od ĉetiri uĉenika iz petog, šestog, sedmog i osmog razreda. Nastavnica

Nevenka Bijelić odabrala je stare ekologe: Leonu Kao iz 8.c, Mateja Plavca iz 7.b, Leonoru Barišić iz

6.A i Leonu Pavić iz 5.C. Slijedile su naporne pripreme i izrada prezentacije. Radovali smo se

putovanju jer smo doznali da je hotel uz more i da ima bazen.

Polazak je bio 22. travnja. U autobusu smo se ugodno smjestili i igrali Pou-a na Leoninom tabletu.

Bilo je zabavno. Put je bio dug, ali u društvu sve brţe proĊe. Ĉim smo došli, otrĉali smo u sobu . Sobe

su bile prostrane i uredne. Imali smo pogled na more i Velebit. Cure su nazvale kljuĉ Scott i tjerale

mene da ga tako zovem. Prošetali smo uz more i otišli na otvorenje natjecanja. Poslije smo veĉerali i

cure su se smijale jer sam ja, naravno, najviše jeo. Naveĉer smo planirali ponavljati, ali smo se

zabavljali. Ujutro sam morao probuditi sve po redu, ali to nije bio lak posao, jer su svi jutromrsci.

Otišli smo na doruĉak. Zatim je išao pismeni dio. Uĉenici srednjih i osnovnih škola pisali su u starom

restoranu. Teški test smo brzo riješili i bili smo zadovoljni. Onda smo išli na izlet u NP Paklenica.

Hodali smo pješice od hotela. Na putu smo vidjeli oznake gdje se snimao Winnettou. U poĉetku je

šetnja bila zabavna, a kasnije, nakon sat i pol hodanja uzbrdo, bili smo iscrpljeni. Vodiĉ je ţurio

naprijed, ali nitko ga nije pratio. Tek što smo stigli do kanjona, bilo nam je dosta pa smo mi i uĉenici

naše gimnazije krenuli natrag. Morali smo poţuriti jer nas je uhvatila kiša. Došli smo na ruĉak i najeli

smo se svega, posebno pizze i sira parmezana. Leona je imala prezentaciju, a mi smo u išĉekivanju

ĉekali da završi jer smo bili nervozni. Sve je prošlo dobro pa smo se išli okupati. Ako netko pita, voda

u bazenu nije bila hladna, samo smo se malo sledili kad smo ušli. Otišli smo prema moru i sunĉali se.

Ja sam bio toliko oprezan da sam završio u moru, ali preţivio sam. Zatim smo bili na igralištu, ĉekali

rezultate. Nakon što smo na ljestvici vidjeli da smo 9., bili smo presretni, jer ipak je sudjelovalo 45.

ekipa iz Hrvatske, BiH i Vojvodine. Naveĉer smo se druţili i radosni otišli spavati. Ujutro smo morali

predati Scotta na recepciju. Nakon doruĉka otišli smo na igralište i igrali se ninja ratnika. Leona Pavić

i ja šetali smo se uz more i otišli daleko, dok je ostatak ĉekao u predvorju. Nakon ruĉka ĉekali smo

polazak i doĉekali ga.

Putovali smo dugo, ali nije nam bilo dosadno jer je na kraju autobusa bila vesela atmosfera. Naveĉer

smo puni doţivljaja došli u Novu Gradišku.

Matej Plavac


12

Recitatori Osnovne škole Ljudevita Gaja Naši učenici bili su sudionici drţavne smotre Lidrano

Mi smo uĉenici šestog i sedmog razreda, a naša voditeljica je nastavnica hrvatskoga jezika Angelina

Bijelić. Grupu, kakva je sad, okupili smo prošle godine. Tad smo, takoĊer, bili predloţeni za drţavnu

smotru s recitalom 'Uglavnom', ali nismo prošli meĊuţupanijski izbor.

No, ove godine, hmm, savršeno! Prošli smo na drţavnu smotru LiDraNo s izvedbom 'Bijeli klaun' i

bilo je odliĉno. Da nismo ovako sloţni, ne bismo uspjeli niti bismo se zabavili, kao što jesmo.

Nastavnica Angelina nas je sve okupila, ona je jedina nastavnica u školi koja razumije nas uĉenike i

naše potrebe. Matea, glavni lik predstave je sigurno najhiperaktivnija osoba u skupini, kod nje nema:

"Poslije ćemo se dogovoriti”, ili “Svejedno je." Sve mora biti po planu! Dok Paulina ne voli planove,

ona voli spontani naĉin: "Bit će kako bude." Bez sumnje, ona je osoba koja se najviše smije, smije se i

kad joj je dosadno. Kad se Paulina i Šile naĊu, to je pravi cirkus. Osobito zato što je Šile jako

duhovit; vicevi i kojekakve fore ispadaju mu iz rukava! Iako je najstariji ĉlan grupe, ne

raĉunajući nastavnicu, naravno, on je kao malo dijete. Kad mu je dosadno, pravi razne grimase i

nasmijava nas! Martina, naša tae-kwon-do mrvica, ponosna je vlasnica mobitela kojim se stalno

slikamo. Ona i Leonora su najzanimljivije dok pjevaju, obiĉno to bude za vrijeme probe kad odluĉimo

malo predahnuti. Leonora je osoba koja će uvijek pomoći, bilo što da treba, ona je tu. Lucija je, pak,

najodgovornija osoba u skupini. Njoj

se moţe svašta povjeriti na brigu. Uvijek obavi sve kako treba i jako je kreativna. Paula je

nenametljiva, draga i samozatajna, ali zato odliĉno glumi i jako lijepo recitira jer ima

poseban glas. A ja, ja sam osoba kojoj je drago što je ĉlan takve skupine, što imam ĉast

opisati sve ovo i to bez trunke pretjerivanja.

Ţeljela sam svakoga posebno istaknuti jer, da sam bilo koga ispustila, sastavak ne

bi bio potpun, kao i naša skupina bez jednog dragocjenog ĉlana. :-)

Magdalena Jurĉević, 7. razred


13

Rezultati prikupljanja starog papira

Nakon proljetnog ĉišćenja kuća, garaţa, ormara i tavana prikupili smo 20229 kg starog papira.

Najuspješniji u ovoj akciji bili su uĉenici 8.D razreda s prikupljenih 5863 kg starog papira.

Po razrednim odjelima to izgleda ovako:

1. A 472 kg

1. B 424 kg

1. C 649 kg

2. A 276 kg

2. B 633 kg

2. C 268 kg

3. A 230 kg

3. B 181 kg

3. C 1169 kg

4. A 750 kg

4. B 713 kg

4. C 457 kg

5. A 555 kg

5. B 265 kg

5. C 305 kg

5. D 1008 kg

6. A 364 kg

6. B 637 kg

6. C 924 kg

6. D 161 kg

7. A 668 kg

7. B 113 kg

7. C 464 kg

7. D 756 kg

8. A 757 kg

8. B 418 kg

8. C 748 kg

8. D 5863 kg


14

VIJESTI IZ KULTURE

Predstava Ĉarobni vremeplov

u izvedbi Joze Boze

Uĉenici 1. - 4. razreda gledali su predstavu Ĉarobni

vremeplov u izvedbi Joze Boze. Predstava je odrţana 26.

listopada u sklopu obiljeţavanja Mjeseca hrvatske knjige.

Uz smijeh do suza pratili smo ĉarolije koje su izlazile iz ĉarobnog vremeplova, a gromoglasan pljesak

na kraju dokaz su da je Jozo Bozo, uz pomoć ĉarolije, uspio osvojiti naše najmlaĊe!

Mali novinari

Projekcija filma Ledeno

doba 4

Djeĉja radost nastavlja se i drugog dana

djeĉjeg tjedna. Grad Nova Gradiška poklonio

je djeci pregršt smijeha i dobrog raspoloţenja

uz projekciju novog nastavka popularnog

animiranog filma Ledeno doba 4 u Domu

kulture. Uţivali smo svi – i djeca i njihovi

uĉitelji!

Mali novinari

Učenici prvih razreda

posjetili školsku knjiţnicu

Mjesec hrvatske knjige pravo je vrijeme za

posjet školskoj knjiţnici. Iako su tek zapoĉeli

uĉenje slova, uĉenici prvih razreda s

uzbuĊenjem su doĉekali posjet knjiţnici. Naša

knjiţniĉarka ih je upoznala s radom knjiţnice,

pravilima ponašanja u knjiţnici, naĉinom

posuĊivanja knjiga i pravilnog odnosa prema

posuĊenoj knjizi. Dobili su priliku po prvi

puta prošetati izmeĊu polica, uzeti knjige u

ruke i listajući ih, uţivati u tajnama koje

skrivaju izmeĊu svojih korica...

Mali novinari


15

ZDRAVSTVENI ODGOJ

Razmišljanja i komentari naših učenika

U ovoj školskoj godini veliku je buku u javnosti podiglo uvoĊenje Zdravstvenoga odgoja u škole.

Zamišljeno je da se sadrţaji Zdravstvenoga odgoja provode na satovima razrednika i kroz druge

nastavne predmeta kao što su Priroda, Biologija ili Hrvatski jezik. Ĉetiri modula ovoga odgoja su

Ţivjeti zdravo, Prevencija ovisnosti, Prevencija nasilniĉkog ponašanja i Spolno/rodna ravnopravnost i

odgovorno spolno ponašanje. PredviĊeno je da se ovi moduli provedu kroz 12 nastavni sati. Nekim

roditeljima i udrugama najviše smeta modul Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno

ponašanje. Oni drţe da postavke ovoga modula nisu uvijek u skladu s obiteljskim odgojem.

Razgovarajući s roditeljima naših uĉenika nismo primijetili da imaju nešto protiv Zdravstvenoga

odgoja. Na zajedniĉkim roditeljskim sastancima naša ravnateljica i pedagoginja upoznale su ih s tim

programima. Roditelji nisu imali komentare na ove programe. U razredima su tijekom školske godine

provoĊeni moduli ovog odgoja. Uĉenici 7.b razreda napisali su svoja razmišljanja o provedenim

radionicama i zabiljeţili što su nauĉili. Ovo su neka njihova razmišljanja.

Stjepan : Nauĉio sam da je tjelesna aktivnost vaţna i da moramo više vremena provoditi u prirodi

nego u kući.

Trebali bismo se drţati dalje od riziĉnih situacija i riziĉnih stvari poput droge, alkohola, cigareta. I

hrana moţe biti ovisnost. Ne smijemo ţuriti u spolnim aktivnostima. Trebamo ĉekati zrelost i pravu

osobu. Kad je nasilništvo u pitanju, moţda i nasilnik treba pomoć.

Nicoll: Tjelesna aktivnost vaţna je za zdrav razvoj i kondiciju te nam pomaţe da ţivimo zdravije.

Pušenje, drogiranje, prejedanje, anoreksija… riziĉna su ponašanja koja mogu dovesti ĉak i do smrti.

Ne trebamo biti pasivni promatraĉi nasilja, i mi moţemo pomoći i ţrtvi i nasilniku.U spolnosti se ne

treba ţuriti, a o tome treba razgovarati s osobom u koju imamo povjerenja.

Patricia: Nauĉila sam da se treba baviti sportom radi zdravlja, treba se kretati i sliĉno. Treba provoditi

više vremena na svjeţem zraku. Ako smo skloni riziĉnom ponašanju, moramo se sami suoĉiti s

problemom koji nas muĉi. O spolnosti treba razgovarati s osobom koju poznajemo i kojoj vjerujemo .

U tim stvarima treba ići polako da ne budemo povrijeĊeni.

David: Nauĉio sam da je zdravo kretati se i da bismo svi trebali biti fiziĉki aktivni. Ne treba se

drogirati ili piti i pušiti jer to uništava naše zdravlje. Nasilnicima se treba pametno suprotstaviti i reći

NE! Spolnost je ozbiljna stvar i ne treba se ţuriti.

Paula: Danas sam nauĉila da bi mi bilo bolje baviti se nekim sportom, nego sjediti kod kuće za

kompjuterom, televizorom. Sport poboljšava moje zdravlje. Od riziĉnih ponašanja mogu za sebe reći

da previše jedem. Danas sam nauĉila da ni jedno riziĉno ponašanje nije dobro. Spolnost se ne vrti oko

spolnog odnosa , nego je to i simpatija, prva ljubav, povjerenje. O tome bi trebalo razgovarati sa

starijom osobom u koju imaš povjerenja.

Ilija: Ako se krećemo, bavimo sportom, bit ćemo jaĉi i zdraviji. Trebamo izbjegavati sva riziĉna

ponašanja jer nam ţivot moţe doći u opasnost. Nasilnike trebamo izbjegavati. O spolnosti trebamo

pitati stariju i iskusniju osobu kojoj vjerujemo.

Jura: Iz svih sam ovih sati nauĉio da treba dobro promišljati o svemu. Tako treba promišljati o

kretanju, izbjegavanju ovisnosti, o spolnosti. Treba o svemu razgovarati sa starijima i iskusnijima i

procijeniti što je za nas dobro.

Matea Novokmet, 7.b


16

O RADU ZADRUGE

UĈENIĈKA ZADRUGA MJEŠTOVITOG TIPA „GAJ“

ŠK. GOD. 2012./2013.

Ove školske godine u rad zadruge ukljuĉeno je 106 stalnih i 40 povremenih ĉlanova, 8 voditelja

sekcija i 4 suradnika. Uĉenici su rasporeĊeni u 8 sekcija.

LJEKOVITO BILJE ( 1. - 4.r.) – VODITELJICA TEREZIJA VIŠIĆ

KERAMIĈARI ( 1. - 4.r.) – VODITELJICA JASMINKA ROKNIĆ

LIKOVNA SKUPINA ( 1. - 4.r.) – VODITELJICA DANIJELA MARJANOVIĆ

CVJEĆARI ( 1. - 4.r.) – VODITELJICA BLAŢENKA BUNJEVAC

RECIKLIRANJE PAPIRA (Posebni odjeli) – VODITELJICA LJUBA JAKIĆ

LIKOVNA SKUPINA (Posebni odjeli) – VODITELJICA ĐURĐICA KUMIĆ – CINDRIĆ

MAKRAME (5. - 8.r.) – VODITELJICA NADA GAJSKI

LIKOVNA SKUPINA (5. - 8.r.) – VODITELJICA ŠTEFANIJA JUGOVIĆ

Prvi nastup ove školske godine mladi su zadrugari imali 8. prosinca 2012.. na Danima tehniĉke kulture

u Gimnaziji. Mjesec prosinac bio je bogat dogaĊajima. U holu škole zadrugari su organizirali prodajnu

izloţbu prigodnih boţićnih darova. Pokazali su da nisu samo vješti u izradi rukotvorina već njihovoj

prezentaciji i prodaji. Pravi mali marketinški struĉnjaci i poduzetnici. 21., 22. i 23. prosinca UZ „Gaj“

sudjelovala je na tradicionalnom boţićnom sajmu „Advent u našem gradu“ koji se u Novoj Gradiški

odrţava dugi niz godina. Razveselili su svoje sugraĊane prigodnim uporabnim i ukrasnim predmetima,

pripravcima od ljekovitog bilja, ĉestitkama i sliĉno.

Već u veljaĉi je uslijedila prodajna izloţba povodom Valentinova. Zadrugari su izradili prigodne

darove za Valentinovo i prodavali ih u holu škole. Osim što su vrijedni i kreativni, pokazali su

osjetljivost prema potrebama drugih. Prodajom svojih proizvoda sudjelovali su u razliĉitim

humanitarnim dogaĊanjima u školi i u gradu.

U oţujku je skupina keramiĉara pripremila poklone za sudionike (uĉenike i njihove mentore)

Ţupanijskog natjecanja iz biologije. Zajedno s ostalim uĉenicima škole, UZ „Gaj“ veliku pozornost

posvećuje zaštiti okoliša. Ove školske godine smo zasadili novo ukrasno grmlje u školskom vrtu,

prenamijenili staru fontanu u vodeni vrt, proširili gredicu ljekovitog bilja i obogatili je novim vrstama.

Sve ono što su zadrugari ove školske godine radili prikazali su ostalim uĉenicima i gostima na Danu

zadruge 19. 4. 2013. u našoj školi. Uĉeniĉka zadruga već dugi niz godina uspješno suraĊuje s

Turistiĉkom zajednicom grada Nova Gradiška u ĉijoj gradskoj suvenirnici izlaţu svoje slavonske

suvenire i tako promoviraju ljepote Slavonije i njeguju kulturnu baštinu. U svibnju je organizirana

prodajna izloţba povodom Majĉinog dana u holu škole. Trenutno su zadrugari okupirani pripremama

za Drţavnu smotru uĉeniĉkih zadruga u Zagrebu.

Voditeljica: Jasminka Roknić


17


18


19


20

OSMAŠI

Na sljedećim stranicama upoznajte naše osmaše, kako im je bilo na

maturalcu i upoznajte odlikaše svih osam godina

Priča o 8.a

Sofija Ajanović: Zahvaljujući njoj cjeli razred uvjek je imao napisane sve

zadaće.

Lea Aleksić:Putnica iz Doline,uvjek nasmijana i raspjevana.

Filip Begić: Najbolji školski košarkaš.

Ita Borovac :Naša plesaĉica koja daje najbolje savjete.

Edi Ĉetrtek: Glavni razredni šaljivdţija.

Denis Ćakić:Miran,povuĉen, ali ipak uvijek spreman za spletke i zabavu.

Hrvoje Đaković: Poznatiji kao kompjuterski genije.

Luka Đaković: Budući profesor povijesti.

Vanessa Gubić:Razredni jukebox.

Filip Lovrić: Njega ćemo u budućnosti gledati kao poznatog nogometaša.

Ana Mandušić: Osmjeh joj ne silazi s lica,a u slobodno vrijeme ĉita knjiţurine.

Ivan Mateša: Poznat je po svojim grimasama i iznenadnim promjenama

raspoloţenja.

Glorija Mataija: Jedna od najglasnijih Iinajraspjevanijih u razredu.

Zvonimir Matijašević: Definitivno najveći razredni biser.

Alen Matković:Sigurni smo da će zahvaljujući svome karakteru zauzeti dobro

mjestu u Hrvatskom saboru.

Goran Matošević: Osoba najdebljih ţivaca u razredu.

Matea Mihalić: Kaţu rokerica je u duši,osoba od povjerenja neiskvarene naravi.

Denis Muller: Naš hiperaktivac,poznatijim imenom leptirić.

Fran Tovarić: Ljubitelj bicikala, auta i motora.

Mark David Vidović: Najsvestranija osoba razreda.

Anamarija Samardţić:Iako nije s nama bila punih osam godina, u razredu je

voljena io uvjek dobrodošla.

Ivan Kalic: Njega moţemo jednom rjeĉju opisati:legenda.

Tara Vuletić:”Svjetska cura”,,njene price mnogima će ostati u sjećanju.

Lovro Zoriĉić:Osoba zaraznog osmjeha,,ljubitelj je LOLa, fotografije i

“matematike”.

Napisala, Ana Mandušić


21

Priča o 8.b

Luana Abdulai: Makedonka naša. Ima problema u školi, ali tu smo da joj pomognemo. Dobra

je i uvijek nasmijana. Leo Despotović: ako ne znate tko je bio Napoleon III. ili tko je izumio

tiskarski stroj, pitajte njega. Osoba za zezanciju i uvijek spreman pomoći. Mislav Dugalić:

zaljubljenik u tehniĉki. Pomalo šutljiv, ali uvijek za šalu. Adrian Gubić: ne znaš kemiju ili

bilo koji predmet? Za Adriana to je maĉji kašalj. Einstein u razredu, ali ni malo miran i

povuĉen. Mihovil Pastulović: brineš se o školi, ocjenama? Mihovil sigurno ne. Uvijek

nasmijan bez obzira na sve. Glavni je zabavljaĉ u razredu. Tea Mašić: htio bi nauĉiti hip-hop?

Pitaj Teu. Jako voli ples, ali to je ne sprjeĉava da obavlja školske duţnosti. Tina Sivec: voli

glazbu i crtanje i mislimo da je u njoj skrivena nekakva umjetniĉa duša, ali to još nismo

otkrili. Dorian Verhas: biciklizam je jedino za što ţivi. Najdraţi mu je predmet engleski jer jr

glavni koji dobiva kazne jer ga profesoricaVišić oboţava. Mateo Numanović: kompjuteraš

ţivi. Uvijek za šalu, spreman pomoći i zaljubljenik u šaljive majice. Lana Mulc: i sa svojih

154 cm poznata u društvu. Uvijek za šalu, a pod nastavom sluša samo ono što ju zanima.

Tomislav Jelanĉić: u 8 godina, jedino što smo saznali je da ne voli priĉati. Kristijan

Kneţević: najreligioznija osoba u razredu. Ne zanima ga ništa u vezi škole. Samo za šalu i

smijeh je. Patricija Volf: većinom šutljiva i povuĉena, ali u nekim trenutcima ne bi vjerovao

da je to ona. Voli matematiku i nastavnicu Kneţević. Lara Matijević: ima ĉvrsto svoje ja. Vrlo

je iskrena i uvijek spremna pomoći. Voli jako geografiju i omiljena je kod nastavnice

Kovaĉević. Lara NaĊ: ide u Glazbenu školu, ali svi znamo da ju mrzi više od iĉega. Kod

nastavnika je poznata po svome „kulturnom“ sjedenju. Stjepan Petanić: ima bogat rjeĉnik.

Voli sjediti u prvim klupama i uvijek će ti sve reći u lice. Ana-Marija Kao: mislim da je jedina

u razredu koja iskreno uţiva u uĉenju. Kad god treba nekome pomoć, ona je tu. Oboţava

ţivotinje i vrlo je draga osoba. Lorka Ratković: razredni piroman. Iako eksperimentira svim

kemijskim spojevima, kemija mu nije jaĉa strana. Anamaria Lukaĉević: ima najljepši rukopis

u razredu . Tiha je i povuĉena, ali uvijek spremna pomoći. Andrej Tomašić: šutljiv i miran, ali

ponekad se zanese u priĉanju pa bude opomenut. Ivana Vonić: mirna i šutljiva, ali samo pod

nastavom. Znamo da joj crtanje piramida nije jaĉa strana, ali inaĉe uvijek vesela, nasmijana i

za šalu. Tomislav Mikić: došao je tek nedavno u naš razred pa ne znamo puno o njemu, ali sa

sigurnošću moţemo reći da mu je nedolazak u školu najveća mana. Mislav Lalić: zaljubljenik

u brojeve i raĉune. Oboţava matematiku i sve predmete gdje ima brojeva i raĉuna. Petar

Pavković: zna sve moguće poljoprivredne strojeve i definitivno najhiperaktivnija osoba u

razredu. I na kraju ja: oboţavatelj tehniĉkog i koja od 7. razreda pokušavam imati 4 iz kemije.

Napisala Ivona Tutić


22

Priča o 8.c

Iskra Alasić – Svi znaju da je najoštrija stvar u razredu njen jezik.

David Antonić - Došao je u 4. razredu, ali imamo osjećaj da je oduvijek sa

nama, uvijek spreman pomoći.

Daliborka Bajić - Ponekad izbjegava sate, ali je svakako najpozitivnija osoba u

razredu.

Luka Benasić – Uvijek se izmota i smisli neki izgovor

Ivona Bošnjak – Djevojka sa sela, vrsna matematiĉarka.

Ines Budimir – Voli lavandu uvijek odliĉno raspoloţena.

Josip Bunikić – Joco je glavni kada treba nastavnicima upadati u rijeĉ, ali je

uvijek dobro raspoloţen.

Maja Bušić – Voli dijeliti dijagnoze, moţda će jednom biti uspješna doktorica.

Edi Ĉeranić – Uvijek priĉa sa Jakovom, odliĉan u engleskom jeziku.

Jakov Đurić – Na svakoj stranici udţbenika crta puške, ljude… itd

Ida Ferković – Puno vremena provodi svirajući flautu, odliĉna uĉenica.

Marin Gogić – Ne voli raĉunati i baviti se matematikom, no uvijek napravi

show.

Matej Iviĉić – Naš paša, ne provodi puno vremena u školi jer ide na pohode.

Lara Josipović – Vrsna sportašica

Leona Kao – Miss razreda, uvijek se smije i veseli.

Karlo Krizmanić – Uĉenik s velikim sposobnostima, ĉesto drijema na satu.

Iva Krpeljević – Uzorna uĉenica i sportašica.

Shanon Marković – Većinu vremena provodi brojeći kalorije, odliĉna uĉenica.

Lucija Matijašević – Skoro uvijek najglasnija, odliĉna uĉenica koja ponekad voli

dramatizirati.

Vedran Mikulĉić – Ĉesto ne pazi na satu i igra se, najsimpatiĉnija osoba u

razredu.

Filip Milak – Još jedan od sportaša u usponu, crta odliĉne autoportrete.

Filip Resanović – Ĉesto se naljuti bez razloga, ostat će zapamćen po svom

rukopisu.

Andrea Štefanović - Zapravo je uopće ne poznamo jer stalno šuti.

Filip Višić – Sportaš u usponu, ali trenutno ima malu pauzu.

Stjepan Višić – Razredni Picasso uvijek spreman za šalu.

Maria Soledad Vivallos Bijelić – Simpatiĉna cura opsjednuta ĉokoladom.

Napisala Iskra Alasić


23

Priča o 8.d

Razred smo 8.d I evo da vam ga predstavim,te o svakom reĉenicu sastavim.

AMIĆ besmislene šale ima koje se ipak sviĊaju svima.

Naša ELENA tiha i mirna prijateljica je divna.

KRISTIJANU BABIĆU glavna je furka njegova dugaĉka kovrĉava zurka.

BIVOLĈEVIĆ I ĈAIĆ osim što se Ivana zovu zajedniĉka im je i ljubav prema

folkloru.

MARIJA BIVOLĈEVIĆ uvijek sve zna ona je mozak našeg razreda.

Propadne li BENIĆU karijera hip-hopera ostaje mu ona slavnog komiĉara.

RADMILA BAŢDAR veseli je lik, a mirni MARIO BUBIĆ Harry Pottera

dvojnik.

ĈELEPIROVIĆA cure vole baš jer on je naš budući nogometaš.

Ako traţiš nekog tko ukus ima onda znaj, DAUTOVIĆA o glazbi pitaj.

GABRIJELA sportska je djevojka odliĉno joj ide odbojka.

SANDRA DUKANOVIĆ i IVANA BRTAN za probleme ne ţele da znaju

pa osmijeh s lica ne skidaju.

Traţiš li umjetniĉke duše neka BERNARDA pjesmu otpjeva,

A PAULA sliku naslika.

Ako se dešava neka strka to je oko MATEJA JELINIĆA frka.

DANIJEL KONJEVIĆ razreda je dobra duša,

a EMIL LALIĆ povijest napeto sluša.

EMANUEL i DAVOR imaju istu muku pa školu zaobilaze u velikom luku.

BARBARA oboţava svoja psića dva, a kad se smije zarumeni se sva.

Kraj IVONE nitko gladan neće biti s ljubavlju svako jelo će skuhati.

U razgovoru svakom BORNA nešto doda

Dok NIKOLA i da ga tuku ne ispušta mobitel iz ruku.

I za kraj,kao i na sat, zadnja stiţem JA.

Napisala Anamaria Zlatanović


24

OVAKO JE BILO NA MATURALCU

NA ZIDIĆU POZDRAV SUNCU KUPILA SAM SI BROD

NEMOJ NAS SLIKATI! ŢIVJELI!

KOJE NAOĈALE!


25

DOBAR TEK! DINAMOOOOO!

SAMO ZA DJEĈICU ODMORIŠTE ZADAR


26

Odlikaši svih osam godina - 8.a i 8.b razreda

Mark David Vidović Luka Đaković Lovro Zoriĉić Ana Mandušić

Sofija Ajanović Filip Begić Drţislav Trobić

Lorka Ratković Ana Marija Lukaĉević Ana-Marija Kao Lara Matijević

Ivona Tutić Adrian Gubić Lara NaĊ


27

Odlikaši svih osam godina -8.c i 8.d razreda

Maja Bušić Leona Kao Lorena Josipović Shanon Marković Karlo Krizmanić

Mććć

Lucija Matijašević Ida Ferković Maria Soledad Iva Krpeljević

Vivallos-Bijelić

Marija Bivolĉrvić Bernarda Stjepan Višić Iskra Alasić

Gelemanović


28

Natjecanja ŠŠK "Mladost" - O.Š. Ljudevita Gaja Nova Gradiška

SPORT DATUM MJESTO VRSTA PLASMAN UĈENICI

ŠAH (m) 25.1.2013. Slavonski

Brod Ţupanijsko 9.mjesto Vidović, Staţić, Ivanović

ST.TENIS (m) 12.2.2013.

Slavonski

Brod

Ţupanijsko 3.mjesto Vidović, Đurasek,

Katalenac

BADMINTON

(m) 11.3.2013. SPS Ţupanijsko 3.mjesto

Vidović, Ćelepirović,

Antonić, Đurasek

BADMINTON (ţ) 11.3.2013. SPS Ţupanijsko 2.mjesto Josipović, Samardţić,

Starĉević, Bubić

KROS (m) 22.3.2013.

Slavonski

Brod

Ţupanijsko 1.mjesto Vidović, Ćelepirović,

Dautović, Škramić, Brtan

KROS (ţ) 22.3.2013.

Slavonski

Brod

Ţupanijsko 7.mjesto Josipović, Josipović,

Samardţić, Lasković

KROS (m) 4.4.2013. Osijek Regionalno 3.mjesto Vidović, Ćelepirović,

Dautović, Škramić, Brtan

ATLETIKA (m) 9.4.2013. Slavonski

Brod Ţupanijsko 1.mjesto

Vidović, Milak, Ĉetrtek,

Ćelepirović, Dautović,

Brtan, Škramić,

Vrsaljković, Antonić, Ivĉić,

Trnka, Matošević

ATLETIKA (ţ) 9.4.2013. Slavonski


Josipović, Petranović,

Skokić, Gerguri, Borovac,

Bivolĉević, Novokmet,

Samardţić, Devĉić, Rosić,

Lasković, Josipović

ODBOJKA (m) 10.4.2013. Slavonski


Vidović, Menegoni,

Marjanović, Ćelepirović,

Verhas, Antonić,

Matošević, Bunikić, Višić,

Mirković, Begić, Gubić

ATLETIKA (m) 15.4.2013. Vinkovci Regionalno 3.mjesto

Vidović, Milak, Ĉetrtek,

Ćelepirović, Dautović,

Brtan, Škramić,

Vrsaljković, Antonić, Ivĉić,

Trnka, Matošević

ATLETIKA (ţ) 15.4.2013. Vinkovci Regionalno 2.mjesto

Josipović, Petranović,

Skokić, Gerguri, Borovac,

Bivolĉević, Novokmet,

Samardţić, Devĉić, Rosić,

Lasković, Josipović


29

Priznanje našem športskom klubu

11. veljaĉe na sveĉanosti proglašenja naj športaša i najboljih školskih klubova Brodsko-posavske

ţupanije u Slavonskom Brodu naš Školski športski klub „Mladost“ proglašen je najuspješnijim u

Ţupaniji za 2012. godinu u kategoriji osnovnih škola.

http://novagra.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6230:o-ljudevita-gaja-nova-gradika&catid=42:kole&Itemid=62


30

ŢUPANIJSKO I REGIONALNO NATJECANJE IZ

ATLETIKE

9.4.2013. u pola devet smo krenuli iz škole u Brod na ţupanijsko natjecanje iz atletike. Muška i ţenska

ekipa naše škole. Mušku ekipu su ĉinili: Filip Milak, Edi Ĉetrtek, Ivan Dautović, Marko Ćelepirović,

Filip Vrsajković, Ivan Škramić, Mark David Vidović, David Antonić, Kristijan Babić, Borna Trnka,

Goran, Matej i Mario Brtan. Ţenska ekipa: Silvija Samardţić, Matea Novokmet, Ivana Rosić, Klara

Devĉić, Romana Lasković, Lorena Josipović, Lara Josipović, Patricia Petranović, Lea Skokić i

Adrijana Gerguri. Pred kraj natjecanja, nakon niza uspješnih sportskih disciplina, oĉekivali smo

rezultate. I došlo je vrijeme za proglašenje pobjednika. Prvo su proglasili da smo mi prve, a zatim i

deĉke. Sretni i uzbuĊeni vratili smo se kući. Pošto je regionalno bilo za tjedan dana morali smo se

pripremati. 15.4.2013. krenuli smo u pola sedam od kuće. Nismo se nadali pobjedi, išli smo se

zabavljati. Na regionalnom se svako natjeĉe za sebe, za medalju i onda se to na kraju sve zbraja za

ekipu. Krenulo je natjecanje i prva sam ja osvojila zlatnu medalju na 100 metara. Nedugo poslije mene

je i Lara bila prva na visu. Nakon što su cure istrĉale tristo Ivana je bila druga i osvojila srebro. Na

tristo kod deĉki prvi je bio Marko, a drugi Ivan. Cure su istrĉale šesto i Romana je bila treća. Na visu

je Mark dijelio prvo mjesto, a David je na dalju bio treći. Deĉki su istrĉali štafetu i bili treći i

sveukupno su bili treći. Dok su se deĉki odmarali još se vodila bitka kod cura. Lea je skakala u dalj i

bila prva, a zatim smo išle trĉati štafetu i bile smo druge. Na kraju, sve su ekipe imale isti broj bodova

pa su se gledale medalje, Otok je imamo jednu bronĉanu medalju više od nas pa su oni prošli na

drţavno, a mi smo bile druge. Poslije ruĉka smo krenuli kući i putem smo stali u Slavonski Brod u

trgovaĉki centar. Kući smo se vratili oko pola pet. Bili smo zadovoljni svojim uspjehom.

Matea Novokmet


31

Upamtite ovo nogometno ime

Kako je sve počelo?

Nogomet treniram ukupno osam

godina. Krenuo sam sa sedam godina, no

u osmoj godini sam dobio upalu pluća pa

sam pauzirao do devete godine i od onda

treniram bez prestanka do sad. Otkad

treniram nogomet, igram za NK „Sloga“

Nova Gradiška. Od uzrasta mlaĊih

pionira, 12 – 13 godina, poĉeo sam

nogomet i treninge shvaćati ozbiljnije, u

tom uzrastu nam je poĉelo i prvenstvo.

Što sam sve prošao?

Sa 13 godina išao sam na prvu selekciju (meĊuopćinsku) koja je bila u Novoj Gradiški i tu

sam prošao. Druga selekcija (ţupanijska) bila je u Slavonskome Brodu gdje su birali

ţupanijsku selekciju koja će ići u kamp u Bizovac 4 dana i na njoj sam takoĊer prošao. Poslije

Bizovca kao selekcija Brodsko-Posavske ţupanije išli smo u Veliku na regionalni turnir gdje

smo igrali protiv ostale 3 ţupanije. Na tom turniru smo bili prvi pobijedivši Osjeĉko-

baranjsku ţupaniju koja je bila favorit. Na toj selekciji trebalo je izabrat reprezentacija

Slavonije i Baranje meĊutim imali smo još dvije selekcije prije formiranja te reprezentacije.

Isti taj turnir ponovili smo u Osijeku gdje su izabrali 28 najboljih iz 4 ţupanije koji su morali

odigrati još jednu utakmicu u Đakovu. U Đakovu su od nas 28 izabrali 18 koji će ići u Umag

na turnir 5 regija ĉiji je cilj formiranje Hrvatske U-15 reprezentacije. I u Đakovu sam prošao

jedini iz ovog Novogradiškog podruĉja i išao s reprezentacijom Slavonije i Baranje u Umag

na taj turnir. U Umagu smo osvojili 2. mjesto, odmah iza Zagrebaĉke regije i tako ostavili

Split, Rijeku i Varaţdin iza nas. Na toj zadnjoj selekciji nisam prošao, ali bilo je lijepo

iskustvo igrati protiv najboljih u drţavi, a i bit će još selekcija pa u budućem klubu uz pravi

pristup, trenere, rad i trud sve je moguće.

Marko Ćelepirović


32

HOROSKOP

OVAN (21.3.-20.4.)

ŠKOLA:Poĉni uĉiti i razmisli o svojim ocjenama, moţda moţeš još nešto popraviti prije kraja

školske godine.

LJUBAV:Gotovo ništa ti ne će ići na ruku kad se o ljubavi radi, ali najvaţnije je da se smiriš.

ZDRAVLJE: Budi umjereniji u svemu,opusti se i malo se posveti svome zdravlju.

BIK (20.4.-21.5.)

ŠKOLA: Posveti se uĉenju, više radi i ne zaboravljaj na svoje školske obveze.

LJUBAV:Uspiješ li se suzdrţati od ljubomore, svaĊa, naglih reakcija, već ćeš time napraviti

prvi korak naprijed i otvoriti vrata za bolju ljubavnu budućnost.

ZDRAVLJE: Ne razmišljaj o svojim zdravstvenim problemima. Moţda ih i nemaš. Zamaraš

se nepotrebnim stvarima.

BLIZANCI (22.5.-21.6.)

ŠKOLA: Budi mirniji pod nastavom, slušaj nastavnika i popravi svoje ponašanje.

LJUBAV: Oni koji su upali u zamku tajne ljubavne veze ovih dana mogu oĉekivati neugodan

traĉ, provokaciju koja bi ih mogla otkriti.

ZDRAVLJE: Emocije imaju veliki utjecaj na vaše zdravstveno stanje. Nakon nekog vremena

vaše zdravstveno stanje će se popraviti.

RAK (22.6.-23.7.)

ŠKOLA: Dobro ti ide u uĉenju, samo tako nastavi i uspjeh te ĉeka.

LJUBAV: Izgleda kao da si zastao na pola puta nesiguran trebaš li se upustiti u jednu vezu ili

ne.

ZDRAVLJE: Tvoja zdravstvena situacija se popravlja. U posljednje vrijeme proţivio si

svašta i postao si jaĉi nego ikada prije.

LAV (24.7.-23.8.)

ŠKOLA: Koncentriraj se na uĉenje, ispravi loše ocijene i budi paţljiviji na satu.

LJUBAV: Izazovi koje ćeš doţivjeti u ljubavnom ţivotu vjerojatno će te umoriti. Potrebno je

saĉuvati hladnu glavu i ne unositi se u emocije bez mjere.

ZDRAVLJE: Teško usvajaš nove zdrave navike. Više se odmaraj i opuštaj.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

ŠKOLA: Slušaj na nastavi, nemoj zaboraviti da se bliţi kraj školske godine, zato nemoj

pokvariti ocijene.

LJUBAV: Ne inzistiraj na uĉvršćenju jednog odnosa jer sada nije najbolje vrijeme za takvo

nešto.

ZDRAVLJE: Potrebno ti je više kretanja. Krajnje je vrijeme da se malo razgibaš.


33

VAGA (23.9.-23.10.)

ŠKOLA: Sljedećih dana imat ćeš problema sa prijateljem u klupi, zato nemoj dopustiti da

izgubiš prijatelja.

LJUBAV: Ne odustaj od borbe za svoje ljubavne snove i ne plaši se poraza.

ZDRAVLJE: Plašiš se za vlastito zdravlje. Promjena vremena sve jaĉe djeluje na tvoje

zdravlje.

ŠKORPION (23.10.-22.11.)

ŠKOLA: Više uĉi jer bi te sljedeće ocjene mogle znatno iznenaditi.

LJUBAV: Neki će se ponašati tako da bi mogli prolazno unestabiliti svoju vezu.

ZDRAVLJE: Osjećaš se umorno i iscrpljeno. Iskoristi slobodno vrijeme na svjeţem zraku.

STRIJELAC (22.11.-22.12.)

ŠKOLA: Više se brini za školu i budi aktivniji pod nastavom.

LJUBAV: Izlasci, provodi i zabave , kojih neće manjkati, osim zanimljivih poznanstava

donijet će i nove ljubavi.

ZDRAVLJE: Izbjegavaj druţenje s bolesnim ljudima jer bi te mogli zaraziti.

JARAC (22.12.-20.1.)

ŠKOLA: Pripazi na uĉenje, ne dopuštaj drugima da ti se rugaju za tvoje ocjene.

LJUBAV: Tvoji ljubavni ideali bit će jedno, a ljubavna stvarnost drugo.

ZDRAVLJE: Tvoj osjećaj slabosti dodatno će te zabrinuti. Budi odgovorniji za svoje zdravlje.

VODENJAK (20.1.-19.2.)

ŠKOLA: Misli na uĉenje, a ne na zabavu i druţenja. Popustio si u uĉenju.

LJUBAV: Ljubav ćeš najlakše nalaziti na zabavama ili kroz komunikacije.

ZDRAVLJE: Nemoj zaboraviti paziti na svoje zdravlje jer mogao bi pokupiti neku virozu.

RIBE (19.2.-21.3.)

ŠKOLA: Dobro uĉiš, nemoj popustiti i pripazi na svoje ponašanje.

LJUBAV: Pokušavaš izlijeĉiti svoje ranjeno srce. To će moţda potrajati duţe vrijeme.

ZDRAVJE: Pripazi na svoju prehranu. Moguć je i prolazni kašalj.

Vidovnjakinje Sara Stazić i Antonija Ferić


34

Kao da i ne letiš

Drţislav Trobić bio je u Velikoj Britaniji na tečaju

engleskoga jezika

Poĉetkom nastave 2011. godine školom su kruţili letci o mogućnosti odlaska u Veliku

Britaniju i uĉenja engleskoga jezika u organizaciji SOL-a, neprofitne organizacije iz Velike

Britanije. Uzeo sam jedan letak, onako, da proĉitam što piše. Nisam uopće ni pomislio da bi

me roditelji pustili u London. Na letku je pisalo da se na kraju školske godine pruţa

mogućnost pohaĊanja low-cost teĉaja uĉenja engleskoga jezika u Velikoj Britaniji. Donio sam

kući taj papir i roditelji su ga proĉitali. Rekli su da mogu ići ako to doista ţelim. MeĊu

putnicima za London bio sam najmlaĊi jer sam išao u sedmi razred. Išlo je oko trideset

uĉenika iz gradišĉanskoga kraja. Najstariji su bili maturanti iz naše gimnazije. Kad je došlo

vrijeme polaska, poĉetkom srpnja, spakirao sam se i, zajedno s ostalima, autobusom krenuo

do Zagreba. Naravno, naš avion je kasnio dva sata. Bila je to moja prva voţnja avionom.

Nije uopće bilo strašno, kao da i ne letiš, samo pri uzlijetanju moraš sjediti i biti vezan. Kroz

prozor aviona uglavnom sam promatrao plavo nebo i bijele oblake.

London

Nakon sat i pol voţnje avion se okrenuo i ugledali smo London. Iz aviona je izgledao veliko,

a u to sam se kasnije i uvjerio. Kada smo sletjeli, prošli smo check in ili provjeru. Tada sam se

već uvjerio da ĉlanstvo u EU donosi pogodnosti. Mi, kao putnici iz druge zemlje, bili smo u

beskrajnome redu za checking . Oni iz EU su to puno brţe obavili. Tu sam dobio kompliment

sluţbenice da dobro govorim engleski. Tada sam znao da sam ovdje s razlogom došao . I

sluţbeno smo ušli u London. Doĉekalo nas je nekih 18 stupnjeva, a mi u laganoj ljetnoj

odjeći. Priliĉno smo ozebli. Vadili smo jakne iz torba. Sjeli smo u vlak do Russel Squarea

gdje se nalazio naš hostel. Hostel je bio u blizini trga, dosta velik, raskošne fasade , ali su

sobe bile jako male. Nas šest je spavalo u jednoj sobi, a bila su dva trokatna kreveta i

umivaonik. Najviše je sliĉila na vagon putniĉkoga vlaka. Pojavio se problem s punjenjem

mobitela. Recepcionari su nam ponudili adaptere za 10 funti pomoću kojih ćemo sigurno

puniti mobitele. Tada je u nama proradila dobra hrvatska mudrost i škrtost pa smo otkrili da se

mobitel moţe uredno puniti u utiĉnici za brijaći aparat. Nakon što smo se smjestili, otišli smo

u McDonald’s nešto veĉerati. Kod njih je hrana puno jeftinija i ukusnija nego u našim

McDonaldsima , a izbor i nazivi hrane su isti. Prvu noć u hostelu uopće nismo spavali, sjedili

smo i druţili se u dnevnom boravku hostela. Sutra je slijedio obilazak Londona. Prvi je na

našem popisu bio Trafalgar Square. Nisam znao da je Trafalgar Square jedan od

najpoznatijih londonskih trgova. Odmah sam primijetio da je nekoliko puta veći od Trga bana

Jelaĉića u Zagrebu. Na sredini trga nalazi se velika fontana i skoro joj se dno ne vidi od

novĉića baĉenih za ispunjenje ţelja. Naravno da smo svi pobacali novĉiće u fontanu i

poţeljeli svoje ţelje. Ubacio sam novĉić od jedne funte, a kad sam za par dana shvatio

njegovu vrijednost ( oko deset kuna) , bilo mi je skoro i ţao. Sluĉajno smo se zatekli na

nekakvom gayprideu. Mnoštvo ljudi otkaĉeno odjevenih, s razliĉitim transparentima,

paradiralo je Trafalgar Squareom. Nitko ih nije napadao.


35

Budući se pribliţavao poĉetak Olimpijskih ljetnih igara, na trgu se nalazila nekakva moderna

skulptura koja odbrojava dane, sate i minute do poĉetka igara. Zatim smo krenuli prema

Buckinghamskoj palaĉi. Do nje smo hodali dvadesetak minuta ulicama Londona. Ulice su

vrvjele ljudima, na svakom koraku vidjela se raskoš graĊevina, trgovina. Sve je bilo vrlo

ĉisto. Mogli smo vidjeti ljude svih rasa u jednom uţurbanom zajedništvu. Ugledali smo

palaĉu sa zlatnim orlom na krovu. Stigli smo na smjenu kraljiĉine straţe. Prepoznali smo

njene straţare jer smo ih već viĊali u knjigama i prospektima Velike Britanije. Crveno odijelo,

visoka crna kapa, pozlaćeni ukrasi po odorama. Bili su na konjima. Bilo je jako zanimljivo

gledati smjenu straţe jer su svi bili dobro usklaĊeni i nikoga ništa nije moglo omesti. Poslije

toga otišli smo na zasluţeni odmor u neki park u blizini. Bio je lijep, zelena trava, klupe.

Kroz park je tekao potok u kojem su bili labudovi. Tamo smo sjedili na travi, kao pravi

Englezi, pojeli hranu koju smo kupili u supermarketu Tesco u blizini našega hotela. Do tada

nisam znao da labudovi mogu biti agresivni. Pokušali su nas ugristi, vjerojatno s namjerom da

nam otmu hranu. Iz toga parka vidjeli smo Eye of London, što je zapravo veliki okrugli

vrtuljak koji gleda na cijeli London. Naţalost, nismo se provozali njime jer je ulaznica bila

preskupa, a i prevelik je bio red ĉekanja. Zatim smo išli vidjeti Big Ben, najveći sat u

Londonu, iako je tu rijeĉ o zvonu koje se nalazi unutar sata i zove se Big Ben. Stajali smo na

cesti ispod njega jer je i ovdje ulaznica bila preskupa. Uistinu je prelijep. Vidjeli smo i

House of Parliament koja se nalazi pokraj Big Bena. U njoj se obavljaju svi vaţni drţavni

poslovi. Vidjeli smo i simbole Londona, crvene autobuse na kat – doubledeckere, i crvene

telefonske govornice. Usput nam je bila i Downstreet ulica u kojoj ţivi premijer. Ulica je vrlo

uredna, izgleda kao svaka druga ulica. Ipak, na poĉetku ulice su ţeljezna vrata pa nismo

mogli ući zbog sigurnosnih razloga. Toga dana ĉesto smo se vozili poznatim subwayom,

podzemnom ţeljeznicom. Vrlo je uredna, nema guranja, svi strpljivo ĉekaju vlak kojim će se

povesti. Primijetio sam da nije išarana i da nema grafita. Oko 15 sati sjeli smo na brod i

provozali se rijekom Temzom. To je velika rijeka smeĊe vode, širokih obala. Nije lijepa kao

što je u knjigama opisuju. Mnoštvo brodova, od turistiĉkih do tankera, plovi njome. Prošli

smo i ispod Tower Bridgea na kojemu je visio veliki znak Olimpijade. Nismo vidjeli kako se

most diţe jer se to rijetko dogaĊa. Vidjeli smo i katedralu Svetoga Petra u Londonu, ali nam

je bila zanimljivija vjeverica na travnjaku kraj katedrale. Pitali smo se otkud ona u tom

velikom gradu. Poigrali smo se njome, nije pobjegla. U katedrali je iznutra sve bilo raskošno i

bogato ukrašeno zlatom. Ogromna je. U njoj se nalaze grobovi mnogih britanskih vladara i

velikodostojnika. Vratili smo se u hostel i prespavali noć.

Na putu prema Tivertonu

Sutradan je bilo vrijeme da krenemo u gradić gdje ćemo biti smješteni u obitelji. Gradić se

zvao Tiverton i bio je 300 km udaljen od Londona. Putovali smo autobusom, a na putu do

tamo stali smo pogledati Stonehenge. Mjesto mi se nije svidjelo. Ĉinilo mi se kao 10 velikih

kamenova poredanih u krug, ali je njihova povijest jako zanimljiva. Neobiĉno je kako je

Stonehenge nastao jer u blizini uopće nema kamenja da bi se takav spomenik mogao

napraviti. Nismo se smjeli pribliţiti kamenju jer su ga neki divljaci prije oštetili grafitima. Do

dolaska u Tiverton stajali smo u gradiću Salisburyju koji je na mene ostavio veći dojam od

Londona i kasnije od Tivertona. Prekrasni parkovi, mnoštvo cvijeća, starinske njegovane


36

graĊevine, kao da smo zastali u prelijepom engleskom gradiću u 19. stoljeću .U gradić se ne

moţe ući automobilima, a presijeca ga nekoliko rijeka ili kanala.

Par sati poslije stigli smo u Tiverton. Gradić je puno manji od Londona i ima jedan seoski

ugoĊaj, puno zelenila, stare kuće. Na prilazu gradu pašnjaci su bili puni krava. Smješten sam

u obitelj koja je imala sina od sedamnaest godina. Domaćini nisu mogli izgovoriti naša imena

pa je sve zvuĉalo ĉudno i smiješno. Bilo nas je ĉetvero u obitelji i nije nam bilo dosadno. Na

samom teĉaju dobili smo i plan boravka , svaki dan uĉimo u jednoj gradskoj zgradi i idemo na

izlet, a zadnji dan radimo anketu meĊu graĊanima na ulicama Tivertona.. Ujutro smo došli na

prvo predavanje. Bili smo rasporeĊeni po grupama i svi smo dobili naljepnice s imenima, a ja

sam se zvao Holder. Poslije nastave išli smo vidjeti muzej u gradu za koji mislim da je bio

jedna vrsta tehniĉkoga muzeja sa starim parnim strojem, nekakvim starinskim

poljoprivrednim strojevima. .

Krajolik je bio uistinu predivan. Svugdje je zelena trava i uopće nema zagaĊenja. Moţda tome

doprinosi i ĉinjenica da je svakodnevno padala kiša.

U obitelji smo morali priĉati engleski. Kuća naše obitelji bila je priliĉno velika, ţute boje,

ĉudne arhitekture, ali je prostora bilo dovoljno. Domaćini su bili ljubazni prema nama, pitali

su nas što bismo jeli za veĉeru. Veĉerali smo pizzu, a sutradan je za veĉeru bio pohani bakalar

što je tradicionalno englesko jelo. Doruĉak nije bio tradicionalan , s peĉenim jajima,

slaninom, grahom , kobasicama, već smo jeli pahuljice, tostirani kruh s nutelom i šalicu kave

ili ĉaja.

Imali smo cjelodnevni izlet u grad Tintagel, mali oceanski gradić. Kada smo stigli u gradić,

prvo smo jeli pohanoga bakalara. Uz ocean idu i galebovi, ali ovi galebovi se uopće ne boje

niĉega, ĉak su nam uzimali i hranu iz ruku. Penjali smo se starim kamenim putem na strmi

brijeg. Put je bio bez ograde, a ispod je bio ocean. Nije bilo ugodno. U tome gradiću ţivio je i

kralj Arthur. Bili smo u njegovome muzeju i vidjeli poznati okrugli stol. Sjedili smo na

stolicama za vitezove i na Arthurovome tronu. Bili smo i na njegovoj utvrdi od koje su ostali

samo temelji, a nalazi se visoko na brdu i okruţena je oceanom.

Anketa za kraj

Zadnji dan predavanja imali smo izlaganje o obavljenoj anketi. Morali smo šetati gradom i

ispitivati mišljenja ljudi na temu zloĉina. Ljudi su rado odgovarali na anketna pitanja tako da

smo imali zanimljive odgovore. Naši predavaĉi bili su zadovoljni , svi smo dobili diplome da

smo poloţili teĉaj. I mi smo bili zadovoljni. Naš razgovorni engleski se znatno poboljšao.

Oprostili smo se od domaćina i slijedio je povratak u London. Vidjeli smo poznati Hyde

park koji me nije impresionirao, ali zato smo išli u Dominion Theatre gledati mjuzikl We will

rock you. Mjuzikl je bio predobar, ljubavna priĉa ispriĉana kroz rock koncert. IzvoĊaĉi su bili

poznata grupa Queens. Mjuzikl je trajao dva sata s jednom pauzom. Posjetili smo zatim

Prirodoslovni muzej Charlesa Darwina. Sve je puno ţivotinja, riba i dinosaura. Vidjeli smo

pravi kostur dinosaura. Sve ţivo sa Zemlje je u tome muzeju.

Dan poslije krenula je posljednja londonska šetnja. Zadnje što sam upamtio bio je portret

kraljevske obitelji na jednoj zgradi, najveća zgrada u Europi i poznati kolodvor s kojega je

Harry Potter krenuo u avanture.

Drţislav Trobić, 8.


37

- literarni podlistak knjiţevnih talenata

OŠ Ljudevita Gaja, Nova Gradiška GODINA 11. – BROJ 18. – LIPANJ 2013.

Moja baka

Savila se od starosti

jedna ide baka,

i noć bi je usput stigla

da ne bijaše Ċaka.

Mala Ana korpu uze,

Marko nudi rame:

„Hajde bako, nasloni se sad

slobodno na me.

Laknu baki teška starost,

od srca se nasmije

pa poţuri niz cestu

uz svoje pratitelje.

A na kraju svoga puta

zahvali se svima:

„Djeco moja, uvijek zdrava,

vesela i sretna mi bila.

Mihaela Lipovac, 4.c

Draga Zemlja

Ima lijepa Zemljica

po kojoj leti ptica selica.

Na put krenula selica,

noću joj svijetlila krijesnica.

Vidjela je da vodu ĉistiti treba

jer za nju opasnost vreba.

Prijatelje svoje zove

da riješe probleme vode.

Ĉista voda svima treba

sve odavde pa do neba.

Zato ĉuvajmo svoju Zemljicu

kao majka djeĉicu.

Matej Golić, 3.c


38

Ljubav

Ljubav samo doĊe,

a onda teško i tuţno proĊe.

Onda si tuţan i ruši ti se svijet,

a nakon par dana opet se zaljubiš

i iz tuge se probudiš.

Blanka Despotović, 5.b

Ljubav

Ljubav je kad na nekog misliš,

kad noću ne spavaš,

samo na nju misliš,

a kada zaspeš

samo nju sanjaš.

Marko Jolić, 5.

Ekologija

Ono što baciš u park,

uništi cijeli zrak.

Kada zgaziš mrava,

od tuge poţuti trava.

Kad rijeka od limenki strada,

ribe uginu od smrada.

Ema Ţagar, 3.c

Draga simpatijo!

Pišem ti ovo pismo jer blizu nismo,

kilometri nas dijele.

Ţelim ti reći koliko mislim na tebe.

Od tih misli sam van sebe.

Tvoj lik u glavi mi se javlja

i moje srce te ne zaboravlja.

Do susreta našeg ja brojim dane.

Strpljiv ću biti jer ti si moja simpatija.

Florijan Matijević, 2.r

PŠ Dolina


39

Ljubavna tuga

Danas je Valentinovo, dan zaljubljenih.

A tebe nema, otišla si daleko od mene.

Tuga me slama.

Ne mogu ti reći koliko te volim,

ne mogu ti pokloniti cvijet i osmjeh svoj,

ali, znaj, ljubavi moja, puno te voli Toni tvoj!

Toni Jurišić, 2.r.

PŠ Dolina

Ljubavna pjesma

Oĉi tvoje zelene zagledale se u mene,

rumene mi se obrazi ĉim vidim tebe,

ali nisam jedina koja te voli.

Ulica cijela zagledala se u oĉi tvoje zelene,

usnice crvene, uši klempave.

Volim te najviše,

ali ne znam kako ti reći to

kad voliš drugu više od mene.

Katarina Mateša, 5.a

Ti

Već je škola gotova,

opet si me zadivila.

Lijepo se oblaĉim,

izlazim van,

mislim na tebe.

Tako si lijepa!

Evo, volim te!

Tibor Kovaĉević, 5.a


40

Zaljubljeni

Zaljubiš se i misliš kako joj reći,

a da je ne povrijediš.

Kada joj pogledam lice,

pomislim kako ga dotaknuti.

Ali to je nemoguće

jer nikome ne da da je dira,

ali ja ne ću odustati.

Filip Guberović, 5.a

BuĎenje

Letim na velikoj bijeloj ptici. Tako je uzbudljivo. Raširila sam ruke. Osjećam vjetar u kosi. Taman kad

je najbolje, mama me svojim njeţnim glasom budi. A, ne! Opet mi je prekinula lijepi san. Sjetim se da

moram u školu, odmah se diţem bez prigovora. Danas u školu nosim kućicu za ptiĉice pa sam jako

uzbuĊena.

Lucija Skokić, 2.r, PŠ Dolina

Moje putovanje

Ja sam lastavica Hana. Krenula sam na dug put od juga do Nove Gradiške. Preletjela sam preko

mnogih planina, šuma, pustinja, livada i mora. Vidjela sam mnogo ţivotinja, tigrove, pantere, vukove,

dupine, morske pse, ţirafe. Bilo je jako teško, ali znala sam da ja to mogu. Stigla sam. Sretna sam jer

sam se vratila kući, u Novu Gradišku, gdje je sunĉano i toplo.

Hana Mital, 2.a

Zemlja iz snova

U mojoj mašti postoji jedna zemlja gdje su svi sretni. U toj zemlji sunce uvijek sja, ima puno livada i

na njima bezbroj cvjetova u najljepšim bojama. Puno malih potoĉića u kojima ribice veselo iskaĉu iz

vode. U toj zemlji djeĉaci igraju nogomet, a djevojĉice u prekrasnim haljinama plešu na glazbu što je

stvaraju raspjevane grane procvalog drveća. Svuda oko nas sreća i smijeh.

Miriam Balunović, 2.a


41

Moj zavičaj

Ţivim u nizinsko-breţuljkastom zaviĉaju, u lijepom gradiću po imenu Nova Gradiška. Iza naše škole i

kroz grad protjeĉe rijeka Šumetlica. Teĉe kroz široka polja prema rijeci Savi. Moj grad je smješten

ispod brda Slavĉa. Na brdu Slavĉa ima puno vinograda i voćnjaka. Pitku vodu dobivamo iz jezera

Baĉica. Najviše volim izletište Strmac koje se nalazi ispod planine Psunj.

Petra Turkalj, 2.a

Zemlja iz snova

Bila bi sva od ĉokolade i bombona,

u njoj bi se svi smijali,

po ulicama bi plesali.

Cvijeće bi bilo posvuda,

a glazba bi svirala kao luda.

Lana Dragić, 2.a

Moja mačka

Moja maĉka stalno mijauĉe mijau, mijau, mijau.

Vere se po kuhinji i ĉisti repom kao mama krpom.

Moja maĉka tvrdoglava je kao moje sestre.

Stalno zanovijeta i samo sebi ţeli dobro.

Moja maĉka dan i noć mijauĉe.

Kad vidi psa, nakostriješi se.

Pobjegne u kuće kao malo dijete.

Lara Malnar, 5.b

Pas Pas zavija auuu, auuu,

laje vau, vau,

pa kad stane,

drugi psi za njim

ponove auuu, vau, vau.

Sven Poljak, 5.b


42

Mladost

Smijeh i radost ima mladost,

kad se veselje smiri,

bijelim svijetom smijeh se širi.

Matko Kovaĉević, 2.c

Moj zavičaj

Volim zaviĉaj svoj,

u njemu je dom moj.

Ravnica ko sunce sja,

zeleni se šuma sva.

Potok veselo ţubori

dok pjevaju Slavonci moji.

Andi Vapenski, 2.c

Patrik Greiner, 2.c¸

Snijeg

Nešto bijelo

s neba pada,

dok vani

hladnoća vlada.

Lorena Vrsajković, 2.c

Selo

Seoske su ulice opustošile,

samo svjetlost crvenkastoţuta

što dopire iz visoke lame i od mjeseca puna,

selom se pruţa.

Ljudi se kriju od hladnoće

dok gusta magla zalazi u voće.

Jesen je već pred nama

i zadnja lasta poletjeti hoće.

Patricija Petranović, 7.b


43

Noć

Pod okriljem noći

kriju se razne moći!

Razliĉiti šumovi i zvukovi

i razigrani djeĉji snovi.

Nasmijani mjesec što sjaji,

lisica što svoj plan taji.

Blistava, sjajna rijeka,

ĉagljeva zova jeka.

Strop svjetlucavih zvijezda

i zov iz ptiĉjeg gnijezda.

Al' sve je to samo noć

i njena divna, tamna moć.

Matej Plavac, 7.b

O mamama u 3.b razredu

Sve su mame mamaste, a moja je super, super mamasta. Njezina ljubav sve hoće, sve moţe i sve

rješava. Mene i sestricu Doru voli do neba.

Lucija Denis

Moja mama mi svaki dan kuha fini ruĉak, sprema za mnom i tako je dobra da ne mogu ni opisati!

Najviše volim svoju mamu.

Antonio Majetić

Njeno srce je najveće, uvijek je spremna pomoći, jer, ona me rodila. Ona u svom srcu ima više ljubavi

nego svi mi zajedno!

Ema Hace

Moja je mama super mamasta jer pazi na mene, puna je ljubavi, spremna pomoći, sve riješi što me

muĉi, pomogne mi što ne znam, kuha mi i sprema. Zato volim svoju mamu.

Tea Mijatović

Mama je samo jedna, ona je najveće bogatstvo i dar od Boga. Zato moram mamu voljeti i pomagati

joj. Jako volim svoji mamu i ne bih je ni za što zamijenio!

AnĊelo Gogić


44

Rascvjetane glave

Pravi bi uţitak bio gledati djecu kako nas glavama umjesto kose imaju cvijeće ili neke trave. Ne bismo

trebali više pitati kako se tko osjeća jer bi to i sami na prvi pogled mogli vidjeti. Veseloj bi djeci na

glavama rasle ruţe i maslaĉci. Nespretnoj bi djeci rasle lize jer su one njeţne, lijepe, ali i osjetljive.

Na glavama ljutite djece bi stršali opasni zeleni kaktusi koji bodu pri samom dodiru kao i djeca kad se

ljute. Za svu nezadovoljnu djecu tu je visibaba spuštene glave,lijepa , ali nesretna. Takvoj bi djeci

trebali prići s osmijehom jer oni trebaju toplinu, veselje i razumijevanje.

AnĊelo Gogić, 3.b

Čudnovate glave u 3.b

Moj razred pun je ĉudnovatih glava.

Na Antonijevoj glavi banane ţute rastu.

Ljute papriĉice Beatinu glavu krase.

Kisele jabuke na Eninoj glavi strše.

Ponekad zamirišu tratinĉice s Martinine glave.

Ţut kao maslaĉak u drugoj klupi AnĊelo sjedi.

Jan na svojoj glavi nestašne rajĉice broji.

Kotrlja se grašak s Tonijeve glave.

Ĉarobni vrt pun ĉudnovatih glava,

za našu uĉiteljicu zagonetka prava.

Miloš Protić, 3.b

Mojoj majci

Malo je ljudi kojima vjerujem,

malo je onoga što je lijepo.

I nije vaţno što se meni u ţivotu sprema

jer imam mamu kakvu nitko nema.

Ema Ivanišević, 4.a

Prijatelj

Prijatelj je uz tebe u baš svakom kutku.

Kad pomisliš na njega,

stvori se u trenutku.

Iako ga ne vidiš,

uz tebe je tu,

u tvome srcu , na javi i u snu!

Nika Sigurnjak, 4.a


45

Put do škole

Ustajem u 5 i 45. Spremam se i u 6 sati krećem na autobusnu stanicu. Autobus po nas dolazi u 6 i 10.

Uglavnom je to naš „truljebus“ kako ga od milja zovemo. Ime je dobio po tome što izgleda dosta

neuredno i zapušteno, ĉak i prokišnjava kad pada kiša. Kada je vani vruće, mi se kuhamo, a kada je

zima, mi se u njemu smrzavamo. U naš autobus stanu Vrbljani, Siĉani, Dolinci, ima nas i previše. Put

od kuće do škole jakoj e zanimljiv i buĉan. Bude i suza, tuĉe, smijeha i simpatija. Jako volim to

svakodnevno zanimljivo putovanje do škole i natrag.

Melani Petrović, 4.a

A ja sam samo dijete

Svakoga jutra mama me budi:

„Ustaj već jednom i spreman budi!“

„Molim te, mama, priĉekaj malo

još se nisam naspavao.“

Mama se ljuti, o dobri svijete,

pa ja sam samo dijete.

A u školi, to se već zna,

hrpa teških zadataka.

Tko će to riješiti, ne znam ni sam.

Ljudi moji, o dobri svijete,

pa ja sam samo dijete.

Kad doĊem kući mama me ĉeka:

„Pospremi stvari, ruke operi,

uzimaj knjige, zadaću spremi!“

Opet je mama suviše stroga.

Zašto je tako, o dobri svijete?

Pa ja sam samo njezino dijete.

Mario Marušić

Baka spasiteljica

Sve do polaska u školu, ĉuvala me moja baka. Zanemarila bi svoje obveze kako bi se meni

posvetila.

Ciĉa zima, a ona, onako sitna i krhka, ĉisti snijeg da doĊe do našega stana. Rano ujutro, još prije

šest sati, netko lupa na vrata. Ulazi baka, a za njom miris kruha kojega je ispekla. Jedva doĉekam da

doĊe. Ĉita mi slikovnice, pjeva, svira, igramo se raznih igara. Sjećam se jednog proljetnog jutra. Išli

smo na drveni vlak koji je bio ispred našega stana. Uţivao sam igrajući se dok nisu došli stariji djeĉaci

koji su me poĉeli zadirkivati. Nije moja baka to dopustila te ih je ukorila. Bila je prava spasiteljica.

Kada bi mama radila popodne, vodila bi me svojoj kući. To je bio raj za mene. Tamo bismo zajedno


46

pravili kiflice s pekmezom ili neke druge slastice. Od silnog uzbuĊenja i radosti razbacao bih po podu

i brašna i tijesta ne znajući kako joj pravim nered. Nije to mojoj baki smetalo. Onako mila i

blaga,uvijek se veselila mojoj sreći.

Odrastao sam, nisam više mali. Preselili smo u novu kuću,baka je ostarjela,ali još se ne da. Još

uvijek ide brzim korakom, plijevi po vrtu, ĉupa, mete, sprema podrum i šupu. Poţrtvovna baka svake

nedjelje pravi ruĉak za obitelj i ĉeka nas. Raduje me svaki susret s njom, s mojom bakom prijateljicom

i spasiteljicom.

Filip Petrović, 6.c

IMPRESUM

IZDAVAĈ: Osnovna škola Ljudevita Gaja

ADRESA I TELEFON: Gajeva 24, Nova Gradiška, 331-380

E-MAIL: [email protected]

ZA IZDAVAĈA: Helena Kudra, prof., ravnateljica

GLAVNA UREDNICA: Matea Novokmet

ODGOVORNA UREDNICA: Blagica Peĉnjak, prof.

VELIKI NOVINARI ili Matea Novokmet, Iva Matić, Sara Stazić,

Antonija Ferić, Zdravko Miletić, Matej Plavac

MALI NOVINARI ili Tamara Dokuzović, Noela Rukavina, Tea

Šemšedinovski, Antonio Gagula, Manuela Konjević, Zvonimir Pavić,

Ivan Krizmanić, Ivan Škarica uĉiteljica Danijela Marjanović

FOTOGRAFIJE: Blagica Peĉnjak, Danijela Marjanović

LEKTOR: Blagica Peĉnjak, prof.

NASLOVNICA: U autobusu, na maturalcu

Školski list učenika Osnovne škole Ljudevita Gaja Nova ... · natjeĉaj „Plava zvijezda“....

Documents

Transcript of Školski list učenika Osnovne škole Ljudevita Gaja Nova ... · natjeĉaj „Plava zvijezda“....