1

Kolegij:TERETI U PROMETU

Doc.dr.sc. Tanja Poletan Jugović

Predavanja – II dio

Cilj:• poznavanja prirode tereta (roba) u prometu kao bitne pretpostavke

za organizaciju prijevoznog pothvata.

Zadaci:

CILJ I ZADACI KOLEGIJA (II. dio)?

• analiza osnovnih i specifičnih klasifikacija roba/tereta, podjela i kategorizacija tereta,

• definiranje koncepcije kvalitete tereta (roba) u prometu i čimbenika očuvanja kvalitete,

• specifičnosti pojedinih vrsta tereta (tekući, rasuti i generalni tereti),• specifičnosti prijevoza, skladištenja i ambalažiranja opasnih tereta, • pravila ambalažiranja, pakiranja i skladištenja pojedinih vrsta tereta

2

SADRŽAJ (II.dio kolegija) :I. UVODNOTeorijske determinante osnovnih pojmova (promet, transport, roba, teret, vrijednost robe, uporabna vrijednost robe, robni kliring,….)

II. OPĆA PODJELA I KARAKTERISTIKE ROBA/TERETA U PROMETUPodjela roba (tereta) s obzirom na: agregatno stanje, rukovanje, stupanj dorade, vrijednost, kvalitetu, svojstva, opće karakteristike suhih tereta (generalni, rasuti), tekućih tereta, plinovitih tereta.

III. KONCEPCIJA KVALITETE ROBA U PROMETUKvaliteta, integralna ili totalna kvaliteta, tehnička kontrola kvalitete (TKK), očuvanje kvalitete u prometu, metode utvrđivanja kvalitete, komercijalno-ekonomski uvjeti kvalitete, međunarodne (ISO) i nacionalne norme i normizacija kvalitete, marka i znak proizvoda kao simbol kvalitete.

IV. MEĐUNARODNE TRGOVINSKE KLASIFIKACIJE ROBE U PROMETUKlase roba u prometu, načela klasifikacije proizvoda, klasifikacijski sustavi, CTCI-međunarodna trgovinska klasifikacija, carinska nomenklatura/tarifa.

V. ŠIFARSKI SUSTAV PROIZVODAEAN-European Article Numbering, UPS-Universal Product Code

VI. OPASNI TERETIZapaljive i eksplozivne tvari, radioaktivne tvari, otrovi zarazne tvari, organski peroksidi, tvari koje izazivaju koroziju, ostale opasne tvari

VII. KONTEJNERIZACIJAPrednosti i nedostaci kontejnerizacije, vrste i tipovi kontejnera (prema namjeni, nosivosti, konstrukciji,…), tipovi ISO kontejnera

VIII. AMBALAŽIRANJE ROBESpecifičnosti ambalažiranja pojedinih vrsta robe, vrste ambalaže, transportna ambalaža, komercijalna ambalaža

IX. SKLADIŠTENJE ROBE/TERETAKategorizacija skladišta, gubici u robnom prometu, specifičnosti skladištenja pojedinih vrsta roba, …

3

TEMA VJEŽBI (II.dio)1. Kvaliteta koncepcije proizvoda2. Kvaliteta proizvodnje ili izrade3. Kvaliteta materijala i potrošnja4. Marka i znak proizvoda kao simbol kvalitete5. Pakiranje, skladištenje i označavanje opasnih materijala6. Tehničko informativni podaci o opasnim materijalima u transportu7. Vrste ambalaže s obzirom na vrstu roba/tereta8. Teret u fazama logističkog lanca (transportno-logističke usluge)

LITERATURA:

1. Štrumberger, N., Rukovanje materijalima u prometu, Fakultet prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2000.

2. Turina, N., Tehnologija s poznavanjem robe, Narodne novine, Zagreb, 1988.

3. Štrumberger, N., Tehnologija materijala u prometu roba, Fakultet prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1997.

4. Musil, B., Pregrad, N., Turina, N., Žerjal, B., Poznavanje robe, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 1997.

5. Đanić, H., Tehnologija materijala u prometu, Fakultet prometnih znanosti Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1989.

6. Dundović, Č., Tehnologija materijala I, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka 1994.

7. Zakon o carinskoj tarifi, Narodne novine, br. 61/00, 117/00

4

I. UVODNOTeorijske determinante osnovnih pojmova

Promet = transport !

PROMET – najširi oblik prometanja svih mogućih supstrata

• engl. traffic, njem. Verkehr, franc. traffic, tal. traffico• širi pojam od prijevoza i transporta; • ne obuhvaća samo prijevoz i transport, već i operacije u vezi s prijevozom

robe i komunikacije, a u širem smislu i odnose među ljudima, te ekonomske sadržaje (robni promet, turistički promet, malogranični promet itd.).

5

Transportni sustavi:

a) DISKONTINUIRANI – transportni ciklus javlja se kao harmonizirani vremenski slijed od zahvata transportnog supstrata na jednom mjestu do ponovnog zahvata drugog transportnog supstrata na drugom mjestu

b) KONTINUIRANI – imaju beskonačan, neprekidan tehnološki proces zahvata (npr. pokretne trake, elevatori, konvejeri, pneumatski transporteri i sl.)

TRANSPORT – premještanje ljudi i dobara, opipljivih trodimenzionalnih supstrata pod sredstvom prijevoznih i prijenosnih supstrata na adekvatnoj transportnoj infrastrukturi

KOMUNIKACIJA – prijenos neopipljivih supstrata (npr. vijesti, elektronski impulsi, mediji i sl.)

ROBAkorisni proizvod ljudskog rada koji zadovoljava stanovitu čovjekovu potrebu i koji se razmjenjuje na tržištu

TERETmože obuhvaćati i pojam robe, ali ima i šire značenje tj. obuhvaća i one transportne supstrate koji nemaju uporabnu vrijednost

6

VRIJEDNOST ROBE ?

VRIJEDNOST ROBE - određuje količinu uloženog društvenog radnog vremena; vrijednost robe na mjestu proizvodnje

UPORABNA VRIJEDNOST ROBE - sposobnost robe da zadovolji određenu ljudsku potrebu; vrijednost robe na mjestu potrošnje

PROMETNA (RAZMJENSKA) VRIJEDNOST ROBE -količinski odnos u kojem se jedna roba razmjenjuje za neku drugu robu (cijena robe)

…ostali pojmovi

ROBNI FONDukupnost svih proizvedenih dobara u određeno vrijemedijeli se na fond za reprodukciju (ostaje u okviru proizvodnje) i fond za široku potrošnju

ROBA NEPOSREDNE POTROŠNJEroba koja se sva potroši jednom uporabom (npr. živežne namirnice, gorivo i sl.)

ROBA TRAJNE POTROŠNJEroba koja se jednom uporabom ne uništava, već se iskorištava duže vrijeme (npr. namještaj, automobil i sl.)

7

ROBNE LISTEprilozi trgovinskim sporazumima što ih sklapaju države da reguliraju međusobni robni promet; uz svaki trgovinski sporazum običnom postoji lista uvoza i lista izvoza

ROBNI KLIRINGsporazum o razmjeni dobara između država kojim je utvrđena količina i vrsta roba koja će se uvesti tj. izvesti u oba pravca; plaćanje se vrši u zemlji uvoznici preko tzv. klirinške banke

ROBNE ZALIHEkoličine neprodane robe koje leže u skladištima i očekuju realizaciju; svako normalno funkcioniranje traži standardne zalihe zbog mogućih smetnji u proizvodnji i zbog eventualne nestašice neke vrste robe

ROBNI DOKUMENTIpisane isprave koje prate robu kod njena prijenosa, prijevoza, otpreme, preuzimanja i uskladištenja; redoviti robni dokumenti su: popratnica, primka, otpremnica i dostavnica i dr.,

Kontejneri Generalni teret

Voće & povrće

Vozila Stoka Suhi rasuti teret

Tekući rasuti teret

VRSTE TERETA ???

8

VRSTE TERETA

1.GENERALNI (engl. General

Cargo)

2.RASUTI (engl. Bulk

Cargo)

3.TEKUĆI (engl. Liquid

Cargo)

• komadni teret heterogenog sastava• na klasičan način prevozi se u sanducima,

omotima, balama, vrećama i slično• u suvremenoj tehnologiji rukovanja generalnim

teretima dolazi do unitizacije (paletizacija, kontejnerizacija, RO-RO i slično)

1.GENERALNI TERET

9

Primjeri generalnih tereta:

• MENTALNI I NEMETALNI PROIZVODI, • PREHRAMBENI PROIZVODI, (KAVA, RIŽA, ŠEĆER, RIBLJE

BRAŠNO, PAPIR, CELULOZA,...), • PAMUK, • VOĆE, POVRĆE, • DRVO,DRVNE PRERAĐEVINE, • ELEKTRONIKA, • VOZILA...

Generalni teret ……KONTEJNERI

10

2.RASUTI TERET

• homogenog je sastava• krca se u rasutom stanju, bez ambalaže• ukrcaj i iskrcaj jednostavan pa se mogu

ostvarivati visoki prekrcajni učinci

• Primjeri rasutih tereta: ŽITARICE, UGLJEN, RUDE, KOKS...

• homogeni tereti,ubrajaju se u skupinu rasutih tereta bez ambalaže u tekućem stanju

• Gustoća, viskoznost, zapaljivost, agresivnost • jednostavno i brzo rukovanje

• NAFTA, NAFTNI DERIVATI, RAZNE TEKUĆINE I PLINOVI

3.TEKUĆI TERET

Primjeri tekućih tereta:

11

Ostale vrste tereta

Žive životinje,… vangabaritni tereti,….

• Prvi udžbenik za trgovce koji je opisivao pojedine vrste robe napisao je Arap Ali al Dimishi u XI. stoljeću.

• U XVI. stoljeću o poznavanju robe predaje se na Univerzitetu u Padovi (Italija).

• Nakon drugoga svjetskog rata poznavanje materijala u prometu se transformira, te, osim tehničko-proizvodnih znanja, obuhvaća i područje ispitivanja kvalitete materijala u transportu, posvećuje se veća pažnja pakiranju, sistematizaciji, čuvanju, te upotrebnoj vrijednosti materijala.

Znanost o poznavanju robeZnanost o poznavanju robe

znanost o materijalima, znanost o poznavanju proizvoda

...razvoj...razvoj

12

• Sve što se proizvodi s namjerom da postane predmet ljudske razmjene naziva se Robom

Znanost o poznavanju robeZnanost o poznavanju robe.....suma znanja koje se odnosi na robu

– Proučava:• Svojstva robe• Vrste i podvrste robe• Kvalitetu robe• Način prepoznavanja originalne robe od imitacije i

falsifikata– Tumači:

porijeklo robe, sirovinski sastav, pravilno skladištenje, rukovanje, odabir odgovarajuće ambalaže (zaštita od različitih utjecaja, sprječavanje gubitaka)

Područja koja izučava PROMET ROBA kao dio ZNANOSTI O POZNAVANJU ROBA

PROMET ROBA

PONAŠANJEROBA

SVOJSTVA

ROBA

KVA

LITETAR

OB

A

PAKIRANJE

ROBA

SKLADIŠTENJEROBA

AMBALAŽIRANJE

ROBA

KVA

REN

JE

RO

BA

IDENTIFIC

IRANJE

ROBA

13

Shema. Karike prometno-logističkog lanca u robnim tokovima

SIMBOLIČKI (INFORMACIJSKI) TOKOVI

FIZIČKI TOK ROBE

Robni (kopneni, lučki) terminal

Željeznički prijevozSkladište

Cestovni prijevoz

Kupac/Uvoznik/TržišteCestovni prijevozSkladište

MEGA, GLOBALNI, MAKRO I MIKRO GOSPODARSKI I PROMETNI SUSTAV

MEGA, GLOBALNI, MAKRO I MIKRO GOSPODARSKI I PROMETNI SUSTAV

Proizvođač/Tvornica/Izvoznik

Cestovni prijevoz

Logističko-distribucijski centar SIMBOLIČKI (INFORMACIJSKI) TOKOVISIMBOLIČKI (INFORMACIJSKI) TOKOVI

FIZIČKI TOK ROBE

Robni (kopneni, lučki) terminal

Željeznički prijevozSkladište

Cestovni prijevoz

Kupac/Uvoznik/TržišteCestovni prijevozSkladište

MEGA, GLOBALNI, MAKRO I MIKRO GOSPODARSKI I PROMETNI SUSTAV

MEGA, GLOBALNI, MAKRO I MIKRO GOSPODARSKI I PROMETNI SUSTAV

Proizvođač/Tvornica/Izvoznik

Cestovni prijevoz

Logističko-distribucijski centar

Poznavanje robe...Izbor optimalnih uvjeta Poznavanje robe...Izbor optimalnih uvjeta transporta...otransporta...oččuvanje kvalitete roba uvanje kvalitete roba

90% MATERIJALA (ROBA, TERETA) U PROMETU PODLIJEŽE KVARENJU (promjeni kvalitete pod utjecajem skladišnih i transportnih uvjeta)

..... prema nekim podacima IZBOROM OPTIMALNIH UVJETA TRANSPORTAmaterijala od proizvodnje do potrošnje ŠTETE SE MOGU smanjiti i do 70%.

14

II. PODJELA TERETA U PROMETU

1. RUKOVANJE2. STUPANJ DORADE3. VRIJEDNOST4. SVOJSTVA5. KVALITETA6. AGREGATNO STANJE

Kriteriji podjele roba (tereta)?

15

1. MATERIJALI OBZIROM NA RUKOVANJE

DOKUMENTISIPKI MATERIJALITEKUĆINEPLINOVIKOMADNI MATERIJALIPakiranjeSkladištenjeVanjski transport

2. MATERIJALI OBZIROM NA STUPANJ DORADE

SIROVINE POLUPROIZVODI ILI MEĐUFAZNI PROIZVODIGOTOVI ILI FINALNI PROIZVODI:

a) prirodni a) sredstva za radb) umjetni b) sredstva za osobnu potrošnjuc) sintetični

3. MATERIJALI S OBZIROM NA VRIJEDNOST

• NISKOVRIJEDNI• SREDNJEVRIJEDNI • VISOKOVRIJEDNI

4. MATERIJALI S OBZIROM NA KVALITETU

• IZNIMNO DOBRE KVALITETE (Extra, De Luxe, Superior, …)• DOBRE KVALITETE (I. Klasa, A Klasa, Prima, Super, …)• SREDNJE KVALITETE (II. Klasa, B Klasa, Medio, Sekunda, …)• DONJE RAZINE KVALITETE (III. Klasa, Klasa C, …)

5. MATERIJALI S OBZIROM NA SVOJSTVA

• AGREGATNO STANJE (plinovi, tekućine i krutine)• OSJETLJIVOST (na vlagu, kisik, koroziju, mirise, …)• MEHANIČKA SVOJSTVA (elastični, krhki, žilavi, tvrdi)• PRIMJENSKA SVOJSTVA

(POTROŠNI-proizvodno-potrošni i materijali široke potrošnjeINVESTICIJSKI-osnovna sredstva rada i potrošni materijali)

16

6. MATERIJALI OBZIROM NA AGREGATNO STANJE

KRUTE TVARITEKUĆE TVARIPLINOVITE TVARI

Agregatno stanje zavisi od: PRITISKA (p) i TEMPERATURE (T)

p -T dijagram agregatnog stanja Točka T-”trojna točka” - prisutna sva 3 agregatna stanja

Točka K -”kritična temp. plina”

visoki pritisak, niska temperatura-tvar u KRUTOM STANJU

niski pritisak, visoka temperatura-tvar u PLINOVITOM STANJU

p -T dijagram agregatnog stanja

17

III. KVALITETA MATERIJALA I PROMET

Kvaliteta – lat. Qualitat = svojstvo, karakterlat. Qualis = vrsta, rod, kakvoća

EOQC – europska organizacija za kontrolu kvalitete

KVALITETAsinonim za valjanost proizvodamjerilo uporabne vrijednosti materijalaneosporno najvažnije vrijednosti po kojem se razlikuju istovrsne ili sasvim

srodne uporabne vrijednosti

funkcija kvalitete (Q) ovisi o pojedinim svojstvima

F(Q) = f (Y1, Y2, ……Yn)

kvaliteta je n – dimenzionalna varijabla i predstavlja zbir svih karakteristika proizvoda

18

INTEGRALNA ILI TOTALNA KVALITETAkvaliteta proizvoda je integralna veličina, obuhvaća sve parametre koji neki proizvod čini sigurnim u prostoru i vremenu

KVALITETA PROIZVODAKVALITETA PROIZVODA

KVALITETA KONCEPCIJE PROIZVODA

• uključuje projekt s potpunom dokumentacijom, tehnološko rješenje, projekt eksploatacije, ekološke, ekonomske i komercijalne značajke proizvoda

KVALITETA PROIZVODNJE• tehničko-tehnološka kvaliteta

• rezultat tehnoloških znanja, umijeća i vještine

• zavisi od: primijenjene tehnologije, opreme, izbora sirovine i repromaterijala

3 ASPEKTA KONCEPCIJE PROIZVODA:

1. TEHNIČKO - TEHNOLOŠKIpouzdanost proizvoda u eksploataciji i tranziticivrijeme eksploatacijerukovanje, održavanjeprimjereno oblikovanje, dizajn

2. FUNKCIONALNO – EKSPLOATACIJSKIrazličit za svaki proizvod

3. DIZAJNpitanje estetskog i funkcionalnog oblikovanja proizvodačimbenici dizajna: estetika, motivacija, ergonomija, ekonomija,

prezentacija

19

OPTIMUM KVALITETEOPTIMUM KVALITETE

20

TEHNIČKA KONTROLA KVALITETE (TKK)

1. Kontrola kvalitete ULAZNIH SIROVINA- izuzetni bitna za one proizvode kod kojih je za kvalitetu gotovih proizvoda presudna uloga sirovinske baze (prehrambeni i farmaceutski proizvodi)

2. Kontrola kvalitete POLUPROIZVODA- realizira se testiranjem relevantnih parametara poluproizvoda - cilj je očuvanje kvalitete eliminiranjem tehnološke nediscipline

3. Kontrola kvalitete GOTOVIH PROIZVODA- posljednja provjera funkcionalnosti, pouzdanosti i dr. performansi s ciljem eliminiranja defektnih proizvoda

- racionalnost i efektivnost transporta manifestira se u stupnju zadržavanja kvalitete proizvoda

OČUVANJE KVALITETE U PROMETU

OŠTEĆENJA U PROMETU

MEHANIČKA

FIZIKALNA

KEMIJSKA

21

METODE UTVRĐIVANJA KVALITETE

POSTUPCI UTVRĐIVANJA KVALITETE ROBA ROBA

NEMJERLJIVI POSTUPCI MJERLJIVI POSTUPCI

• ispitivanje vidom• ispitivanje opipom• ispitivanje zvukom• ispitivanje mirisom• ispitivanje okusom

• fizička ispitivanja• kemijska ispitivanja• biološka ispitivanja

SUBJEKTIVNE ILI IRACIONALNE,EMOTIVNE,

ORGANOLEPTIČKE METODE

OBJEKTIVNE ILI RACIONALNE,LABARATORIJSKE METODE

- precizna mjerenja posebnim uređajima- iskazuju se u SI jedinicama ili opisno

- rezultati zavise od ispitivača i njegovih osjetila

METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA KOMPONENTI KVALITETE

Metodologija utvrđivanja (ispitivanja) svojstava

- organoleptička

- mehanička

- kemijska

- tehnološka…..

22

KOMERCIJALNO – EKONOMSKI UVJETI KVALITETE

Osnovni komercijalno – ekonomski pokazatelj kvalitete- položaj proizvoda na tržištu

Komercijalno – ekonomska obilježja proizvoda- uvjetuju proizvodnju i plasman proizvoda

…. ekonomičnostproduktivnosttroškove održavanja i eksploatacije….

KVALITETA MATERIJALA I POTROŠNJACERTIFIKAT – jamstvo kvalitete

23

KVALITETA MATERIJALA I POTROŠNJA

CERTIFIKAT – jamstvo kvalitete

RAZINA KVALITETE

IZBOR RAZINE KVALITETE + STUDIJA TRŽIŠTA

1. faza razvoja novog ili modificiranja postojećeg proizvoda

Razina kvalitete: Q =kvaliteta proizvoda koji se ocjenjuje (a)

kvaliteta standarda (b)

Q = ab

Postignuta kvaliteta: QPN = QT + QE

QT – kvaliteta tehničkog stupnja postignuća (odnos zahtijevane i postignute kvalitete izradbe)

QE – kvaliteta ekonomskog stupnja postignuća (odnos zahtijevanih i postignutih ekonomskih značajki)

24

Kvaliteta u vremenskom razdoblju zastarijeva – VIJEK EKSPLOATACIJE PROIZVODA

NORME KVALITETE (serija ISO 9000) – donose propise koji predstavljaju minimalne zahtjeve za ostvarenje kvalitete i uvođenja sustava osiguranja kvaliteteuspješnost poduzeća u provedbi sustava osiguranja kvalitete provjerava se u odnosu na osnovu podudaranosti sa zahtjevima normi kvalitete

3 NORME KVALITETE:1. ISO 9000 – Model za osiguranje kvalitete u dizajnu/razvoju, proizvodnji, montaži i servisu2. ISO 9002 – Model za osiguranje kvalitete u proizvodnji, montaži i servisu3. ISO 9003 – Model za osiguranje kvalitete u završnoj kontroli i ispitivanju

ostale norme predstavljaju vodiče za primjenu navedenih normi

DOKUMENTACIJA SUSTAVA OSIGURANJA KVALITETE

QM (Quality Manual, Poslovnik kvalitete)Upute za rad

Izvješća, formulari

25

MARKA I ZNAK PROIZVODA KAO SIMBOL KVALITETE

Oznake na materijalima:A) OBVEZNEB) UOBIČAJENE ILI KONVENCIONALNEC) INTERNE

• daju potrošaču obavijest o: svojstvima materijala, količini, namjeni, podrijetlu, načinu rukovanja, …

26

DEKLARACIJA PROIZVODA

• skup svih oznaka na materijalu (naziv proizvođača, naziv proizvoda, zaštitni znak, marka, pečat, oznaka za razinu kvalitete, podrijetlo materijala, specifičnost pakiranja, rukovanja i dr.)

PROPISIVANJE KVALITETE I NORME

uvođenje zajednički utvrđenih propisa o kvaliteti proizvoda koji se stavljaju u promet (donose se kao zahtjevi, propisi, odluke)

PROCES PROPISIVANJA KVALITETE:- ispitivanje tržišta- praćenje kvalitete- istraživanje tehnoloških mogućnosti….

NAČELO PROPISIVANJA NORMI – norma treba dobiti snagu propisa tj. da se obvezno primjenjuje

27

NORMIZACIJA– spoznaja o totalnosti funkcionalnih, eksploatacijskih i

dr. značajki neke robe ili proizvoda

Metode normizacije:

- UNIFIKACIJA- SPECIJALIZACIJA- TIPIZACIJA- OZNAČAVANJE- KLASIFIKACIJA- IDENTIFIKACIJA

Razine normi:

- MEĐUNARODNE- REGIONALNE- NACIONALNE- INTERNE

MEĐUNARODNE NORME I NORMIZACIJA

olakšavaju gospodarski razvoj i širenje tehnologija, imaju ključnu ulogu u razvoju elektroenergetskih, telekomunikacijskih i informacijsko-komunikacijskih mreža te globalnih lanaca opskrbe

standardi, norme i normizacija potiče optimalno upravljanje, obzirom na: kvalitetu proizvoda, zaštitu okoliša i zdravlja te upravljanje rizicima.

uvjet za uspješan razvitak razmjene robe i međunarodne podjela rada su ISTE NORME I NORMITIVI

tehničke norme – uklanjanje tehničkih preprekaterminološke norme – kratice, kodovi

1924. “ISA” - 1. Međunarodna federacija nacionalnih udruženja za normizaciju

1946. “ISO” (International Organisation for Standardisation)- danas ima 159 članica- rad se provodi unutar tehničkih odbora ISO-a- objavljeno nekoliko desetaka tisuća različitih normi

28

Svjetska mreža za norme (WSNN - World Standards ServiceNetwork) - javna mreža organizacija za normizaciju koja uključuje:

1. MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE • ISO (International Organisation for Standardisation) – Međunarodna organizacija za

normizaciju zadužena za pripremu, prihvaćanje, objavljivanje i brigu o međunarodnim normama[1],

• IEC (International Electronic Commision) – Međunarodno elektroničko povjerenstvo,• ITU (International telecomunication Union) – Međunarodni telekomunikacijski savez• ANSI (American Nacional Standards Institute) – Američki nacionalni institut za norme,• NISO (National Information Standards Organisation) – Nacionalna organizacija za

standarde iz područja informacijskih djelatnosti

2. REGIONALNE NORMIZACIJSKE USTANOVE(organizacije koje priznaju ISO , IEC, i ITU)

• CEN (Comite Europeen de Normalisation) – Europski odbor za normizaciju,[• CENALEC (Comite Europeen de Normalisation Electrotechnique) – Europski odbor

za elektrotehničku normizaciju

3. NACIONALNE ČLANICE ISO-A I IEC-A, primjerice:• HZN (Hrvatski zavod za norme), u Hrvatskoj• DIN (Deutches Institut fur Normung), u Njemačkoj

4. SRODNE ORGANIZACIJE• WTO ( World Trade Organisation) – Svjetska trgovinska organizacija.

Osnovne norme kvalitete (serija ISO 9000)

(propisi koji predstavljaju minimalne zahtjeve za ostvarenje kvalitete i uvođenja sustava osiguranja kvalitete)

• ISO 9001 – Model za osiguranje kvalitete u dizajnu/razvoju, proizvodnji, montaži i servisu

• ISO 9002 – Model za osiguranje kvalitete u proizvodnji, montaži i servisu

• ISO 9003 – Model za osiguranje kvalitete u završnoj kontroli i ispitivanju

- Ostale norme predstavljaju vodiče za primjenu navedenih normi.

- Kad god je moguće prihvaćaju se međunarodne norme ISO-a i IEC-a, a vlastite (nacionalne) se razvijaju samo kad međunarodne ne postoje.

29

NACIONALNE NORME koriste se pri sastavljanju međunarodnih normi

ZADAĆA NACIONALNIH NORMI:- sastavljanje, izdavanje i revidiranje nacionalnih normi

- usklađivanje nacionalnih normi s međunarodnim normama- pomoć poduzećima pri uvođenju normi u praksu

- razmjene informacija među normama

UPRAVLJANJE NORMIZACIJOM U RH:1992. godine osnovan Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) koji je objedinio aktivnosti u području normizacije, mjeriteljstva i akreditacije

od početka 2005. godine i danas te djelatnosti obavljaju u sklopu 3 samostalne ustanove:

1. Hrvatskog zavoda za norme (HZN), 2. Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) i 3. Državnog zavoda za mjeriteljstvo (DZM)

Osnovni zakonski propisi u području tehničkog zakonodavstva – u RH

• usvojeni u rujnu 2003., a prema obvezama RH proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između RH i Europske zajednice i njihovih država članica (SSP, studeni 2001.) te Nacionalnog programa RH za pridruživanje EU za 2003. godinu su:

1. Zakon o normizaciji (Narodne novine, br. 163/03 , 154/04, 44/05)

2. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (Narodne novine, br. 158/03)

3. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda Narodne novine, br. 158/03

4. Zakon o akreditaciji (Narodne novine, br. 158/03)

5. Zakon o mjeriteljstvu (Narodne novine, br. 163/03)

30

IV. KLASIFIKACIJA ROBA U PROMETU

KLASIFIKACIJA

- pregled velikog broja proizvoda, predmeta, pojmova...- sustavno razvrstavanje predmeta ili pojava prema

određenim aspektima (mjerilima razvrstavanja)

PREGLEDNE, PRECIZNE I JASNE!

HIJERARHIJSKE ANALITIČKO-SINTETIČKE

Klasifikacije

KLASE MATERIJALA granaju se u POTKLASE

Specifičan pristup obzirom na SVOJSTVA MATERIJALA

31

• RAZVRSTAVANJE PO KATEGORIJAMA:

-ODJELI (SEKTORI, OBLASTI)-PODODJELI

-GRUPA (SKUPINA)-PODGRUPA (PODSKUPINA)

-VRSTA -SORTA (PODVRSTA)

-RAZRED KAKVOĆE

• Sorte materijala sadrže više rodova tj. određenih trgovačkih klasa materijala.

• Rod obuhvaća više vrsta materijala istih ili sličnih svojstava.• Razred obuhvaća više rodova materijala među kojima postoji

međusobna razlika.• Grupe obuhvaćaju više razreda obzirom na primjenu.

KLASIFIKACIJSKI SUSTAVI:po određenim načelima izgrađene skupine znakova ili simbola

1.Slovna klasifikacija2.Brojčana klasifikacija3.Miješana (slovna i brojčana) klasifikacija4.Međunarodna decimalna klasifikacija

32

Međunarodne klasifikacije (nomenklature roba)

• Projekt carinske nomenklature (1937.) - izradila grupa stručnjaka pri Društvu naroda; proizvodi su bili razvrstani prema načelu sustava i tehnološkog procesa, a klasifikacija je bila abecedna.

• Standardna međunarodna trgovačka klasifikacija (SMTK) u okviru UN-a objavljena je 1950. (Clasification Type pour le Commerce Interational – CTC), predstavljala je viši tip trgovačke nomenklature- Načela koja su bila korištena u spomenutoj klasifikaciji su namjena (uporabe) proizvoda i stupanj prerade. Obuhvaćala je više od 90% proizvoda svjetske trgovine, a usvojile su je brojne države kao polazište svojih carinskih nomenklatura.

• Standardna međunarodna klasifikacija industrije i svih grana ekonomske aktivnosti (Classification Internationale Type pour l'industrie de toutes les branchesd'activite economique - CTCI) - 1968., temeljena je na brojčanom sustavu, Spomenutu su nomenklaturu usvojile sve države zapadne Europe kao osnovnu klasifikaciju u carinskim tarifama, a 1959. godine revidirana je i usklađena sa klasifikacijom SMTK.

• s ciljem harmonizacije nacionalnih statističkih nomenklatura proizvoda, usluga i djelatnosti EU donjela revidiranu Nomenklaturu ekonomskih djelatnosti Europske unije (Nomenclature generale des activite's economiques dans les communautes europeennes – NACE Rev. 1) razne transakcije i nigdje nespomenuta

roba9

ostali i gotovi proizvodi8strojevi i transportna sredstva7proizvodi prerađivačke industrije6kemijski proizvodi5masti i ulja biljnog porijekla4mineralna goriva, maziva i srodni proizvodi3sirovine2pića i duhan1prehrambena industrija0

KATEGORIJESEKTOR

CTCI - Međunarodna trgovinska klasifikacija trgovinski agregati poredani u 10 sektora, 56 grana,…grupa,…podgrupa,…pozicija

33

Klasifikacija roba u prometu:

1. UDK - Unificirana Decimalna Klasifikacija2. CTCI - Standardna međunarodna trgovinska

klasifikacija3. SMTK - Međunarodna Briselska nomenklatura4. EAN - Europska Numeracija Artikala

Nacionalne klasifikacije i nomenklature roba

1. CARINSKA NOMENKLATURA REPUBLIKE HRVATSKE• Uredba o carinskoj tarifi za 2009. godinu • sastavni dio te Uredbe je Carinska tarifa za 2009. godinu (sustav

nazivlja i brojčanog označavanja robe) • popis u kojem su proizvodi raspoređeni po određenom sustavu u

grupe• koristi se za obračunavanje carina i dr. uvoznih pristojbi

2. JEDINSTVENA KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI (JKD)- proizvodi razvrstani prema kriteriju ekonomskog podrijetla i strukturirani prema djelatnostima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD).

34

Tablica. Robne grupe (odsjeci i poglavlja) prema Carinskoj tarifi za 2009. god.

ODSJEK I - Žive životinje; proizvodi životinjskog podrijetla 1. Žive životinje 2. Meso i jestivi klaonički proizvodi 3. Ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralješnjaci 4. Mlijeko i drugi mliječni proizvodi; jaja peradi i ptičja jaja; prirodni med;

jestivi proizvodi životinjskog podrijetla, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu 5. Proizvodi životinjskog podrijetla, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu ODSJEK II - Biljni proizvodi …. ….

ODSJEK III - Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla te proizvodi njihove razgradnje; prerađene jestive masti; životinjski ili biljni voskovi ….. …. ODSJEK IV - Proizvodi prehrambene industrije; pića, alkoholi i ocat; duhan i prerađeni nadomjesci duhana … …

ODSJEK XXI - Umjetnine, kolekcionarski predmeti i starine (antikviteti) 97. Umjetnine, kolekcionarski predmeti i antikviteti

Izvor: Uredba o carinskoj tarifi za 2009. godinu, Narodne novine, 140/08

Tablica. Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske – KPD 2009.

PODRUČJE Proizvodi Područje A Proizvodi poljoprivrede, ribarstva i šumarstva Područje B Proizvodi rudarstva i vađenja Područje C Proizvodi prerađivačke industrije Područje D Električna energija, plin, para i klimatizacija

Područje E Opskrba vodom; usluge otklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom i sanacija okoliša

Područje F Građevinarstvo i građevinski radovi Područje G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla Područje H Usluge prijevoza i skladištenja Područje I Usluge pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Područje J Informacijske i komunikacijske usluge Područje K Financijske usluge i usluge osiguranja Područje L Usluge poslovanja nekretninama Područje M Stručne, znanstvene i tehničke usluge Područje N Administrativne i pomoćne usluge

Područje O Usluge javne uprave i obrane; usluge obaveznog socijalnog osiguranja

Područje P Usluge obrazovanja Područje Q Usluge zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Područje R Umjetničke, zabavne i rekreacijske usluge Područje S Ostale usluge

Područje T Usluge kućanstva kao poslodavca; usluge kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

Područje U Usluge izvanteritorijalnih organizacija i tijela

35

KLASE ROBA U PROMETU:…prema:

1. Agregatnom stanju…2. Tržišnim vrijednostima…3. Transportnoj usluzi…4. Stupnju obrade…5. Sirovinskoj bazi…6. Carinskoj tarifi…

NAČELA KLASIFIKACIJE PROIZVODAU KLASIFIKACIJSKIM SUSTAVIMA

NAČELO FUNKCIONALNOG ODNOSA

NEOGRANIČENO UPOTREBLJIVA(UNIVERZALNA)

NAČELO UPOTREBLJIVOSTI

OGRANIČENO UPOTREBLJIVA

GENETIČKO NAČELO

NAČELO NA TEMELJU SVOJSTAVA

TEHNOLOŠKO NAČELO

TELEOLOŠKO NAČELO

proizvod

uporaba

36

NAZIVI PROIZVODA:

• skraćeni nazivi (KRATICE) Primjer: celofan = celuloza i diapahan (fran. celophan = proziran)

• fantazijski nazivi (TRIVIJALNI nazivi)

• različiti nazivi za jednake proizvode (SINONIMI)– Ovise o izvoru proizvoda

Primjer: Poliestersko vlakno različitih naziva: diolen, trevira, terylen

• isti nazivi za različite proizvode (HOMONIMI)Primjer: Alpaka

– Vrsta lame , vuna od lame, jako blistava tkanina od mješavine vune i pamuka

– Slitina Cu, Ni i Zn s izgledom srebra (novo srebro)

• jednostrano označavanje skupina ili vrsta proizvoda

Naglašene su određene specifičnosti: – za namirnice – svrha, – za metalne proizvode – materijal, – za boje - osjetila, – za tekstil - rad

Normizacija nazivlja....

HRN ISO704- Hrvatska norma –- Načela i postupci stvaranja nazivlja

Načela i postupci stvaranja nazivlja usklađuju se običajima unutar nekih skupina stručnjaka, dogovorima unutar strukovnih društava, znanstvenih ustanova, gospodarskih područja i sl., te normama (npr. međunarodne tehničke norme ISO, europske norme EN i hrvatske norme HRN ISO).

37

V. ŠIFARSKI SUSTAV PROIZVODA

• TZV. “PAMETNI PROIZVODI”....

• opća ekspanzija potrošačkih artikala i rast standarda• razvitak elektronike • potreba praćenja proizvoda

pojava jedinstvenog sustava pojava jedinstvenog sustava identifikacijeidentifikacije proizvodaproizvoda

38

SUSTAV OZNAČAVANJA PROIZVODA:

1. UPS – Universal Product Code• prvi sustav univerzalnih kodova koje su razvile SAD i Kanada; bio je važeći samo za

područje Sjeverne Amerike

2. EAN – European Article Numbering• Udruženje European Artical Numbering Association (EAN) trebalo je razviti sustav

kompatibilan UPC-u za područje Europe • razvijeni EAN sustav doživio je veliki uspjeh i primjenu te je njegovo korištenje

prošireno i na područje izvan Europe• Europsko udruženje za kodiranje proizvoda steklo je međunarodni status, te je

sukladno tome 1981. godine promijenilo ime u International Article NumberingAssociation EAN (EAN International).

3. EAN/UPC sustav • EAN sustav je 1997. godine integriran s američkim UPC sustavom u jedinstveni

svjetski EAN/UPC sustav• EAN International i UCC se 2003. udružuju u jedinstvenu globalnu organizaciju GS1

(Global Standards One) • neke američke i kandadske tvrtke još uvijek upotrebljavaju staru opremu za

očitavanje, koja ne može dekodirati znakove EAN-13, što drugim riječima znači da se UPC kodovi mogu očitavati bilo gdje unutar sustava EAN/UPC, ali nema garancije za očitavanja EAN kodova u Americi ili Kanadi............ u trgovačkoj razmjeni sa spomenutim državama neophodno provjeriti zahtijeva li se primjena EAN ili UPC kodova.

2 strukturne verzije EAN koda:• standardni EAN – 13• skraćeni EAN – 8

Funkcija EAN sustava:• nedvosmisleno i jednokratno označavanje proizvoda• praćenje proizvoda na putu od proizvođača do

potrošača• financijsko praćenje• označavanje polica u skladištima• iskaznice za djelatnike• elektronska razmjena podataka putem EDI sustava

39

BAR CODE

Bar kod je smisleni niz tamnih crta i svijetlih međuprostora koji omogućavaju elektronskoj opremi/skeneru ili čitaču/da “pročita” u njima sadržanu logičnu poslovnu informaciju OPIS PROIZVODA:

KAVA 10 dkg. vakumirana proizvođač poduzeće NN najprije se EAN brojevima pretvara u brojčani niz, a taj se pretače u EAN kod odnosno simbol

40

• EAN simbol se otiskuje ili direktno na ambalažu ili na naljepnicu

• tako identificirani proizvod odlazi u distribucijsku mrežu, kroz kanale u veleprodaji do prodajnog mjesta u trgovini

• tamo se skenira ili očitava prikladnom opremom

• Prijam informacija i podataka je jednostavan, nepogrešiv ako se poštuju osnovni postulati sustava, brz i ne dozvoljava bilo kakve manipulacije

Svaki EAN kod je građen od:

1. EAN simbola• graničnih linija na lijevoj i desnoj strani bar koda, te • obveznih “tihih zona”, koje predstavljaju obaveznu svijetlu ili bijelu

pologu oko njega, kako očitavanje/skeniranje bar koda ne bi naišlo na teškoće zahvaćajući nevažnu grafiku i slova izvan koda

2. EAN broja

41

EAN-13 DIMENZIJE 100:

Struktura EAN/UPC koda je standardna:Sastoji se od grupe brojeva koji sadrže podatak o zemlji porijekla robe, o proizvođaču i samom proizvodu

4

1992. godine u okviru Hrvatske gospodarske komore osnovano Hrvatsko udruženje za kodiranje - EAN Croatia

spomenuto udruženje je nakon usvajanja novog statuta GS1 od 2005. godine registrirano u Zagrebu pod novim imenom

GS1 CroatiaHrvatsko udruženje za automatsku identifikaciju, elektroničku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima

42

EAN standardi uključuju 3 vrste bar kod simbola:

1. EAN (EAN -8; EAN -13,) / UPC (UPC-A , UPC-E,)

2. ITF • uveden je za označavanje trgovinskih jedinica (naručenih u svrhu

trgovine) i transportnih jedinica (oblikovanih u svrhu distribucije) zbog potrebe svladavanja teškoća pri otiskivanju EAN crtičnog koda na određene površine kao što su primjerice valoviti karton i vlaknasta ploča, sanduci od lesonita i sl.

3. EAN/UCC 128• prikazuje podatke identifikatora aplikacija. Ne koristi se za trgovačke

jedinice, već isključivo za logističke jedinice (transportne i/ili skladišne). Ne može koristiti za identifikaciju proizvoda u maloprodaji zbog nemogućnosti skeniranja u svim smjerovima.

EAN/UCC 128 bar kod

ITF bar kod

UPC-A i UPC-E bar kod

43

CRO-SCAN broj

• Roba s promjenjivim sadržajem i cijenom unutar Republike Hrvatske označavaju se jednoznačno i jedinstveno korištenjem CRO-SCAN brojeva.

CRO-SCAN broj za robu s promjenjivom masom

Izvor: www.gs1hr.org (28.03.2009.)

CRO-SCAN broj za robu s promjenjivom cijenom

EAN identifikacija logističkih jedinica(transportne, skladišne jedinice)

• SSCC kod (Serial Shipping Container Code) - otpremničko-kontejnerski kod

Primjer SSCC broja i logističke naljepnice

Izvor: www.gs1hr.org (28.03.2009.)

Logistička jedinica - artikl bilo kojeg sastava, napravljen za transport i/ili skladištenje, kojim treba upravljati kroz lanac dobavljača. Skeniranje SSCC broja, označenog na svakoj logističkoj jedinici, dopušta da se fizičko premještanje te jedinice može individualno pratiti i utvrđivati tako da se uspostavi veza između njezinog fizičkog premještanja i pridruženog protoka informacija, ...

44

Nove tehnologije u označavanju i identifikaciji proizvoda

RFID tehnologija (radiofrekvencijska identifikacija)

Komponente RFID sustava: RFID tagovi/labele koje se sastoje se od čipa i antene, obično zalivene nekom plastičnom pločicom ili tiskane na papirnatu naljepnicu.

Prednosti RFID sustava:• mogućnost 100%-tne točnosti čitanja, • otpornost na različite vremenske uvjete te • mogućnost isčitavanja i kada proizvod nije vidnom polju čitača.

RFID naljepnica

RFID tag i RFID čitač

pojam „pametnog proizvoda“...npr. Označavanje TV primjemnikatijekom proizvodnje pričvršćene su RFID labele....nakon proizvodnje proizvodi se otpremaju na skladište,... prilikom ulaska u skladište roba automatski unosi u inventurnu listu i sl.,... „ pametni proizvodi“ dolaze na police prodavaonica, a labele se koriste kao zaštita od krađe ili za inventuru u realnom vremenu., .... prilikom prodaje u RFID labelu upisuju se podaci o kupcu i konfiguracija proizvoda,....primjerice u slučaju kvara proizvoda pri reklamaciji proizvoda svi podaci o proizvodu (model, ...) dostupni ispisuju se na monitoru

45

1. Jedva smo došli do broja telefona EAN CROATIA?• Mi smo neprofitno udruženje članica i nemamo komercijalne reklame. • Nekoliko članaka u novinama te jedan nastup na TV-u svratio je više

pozornosti na nas i problematiku crtičnog kodiranja u Hrvatskoj

Najčešća pitanja u svezi EAN – kodifikacije….

• Jednostavno!• Da Vas na najjednostavniji način uputimo, najbolje je da nam

ostavite adresu na koju ćemo Vam poslati osnovne informacije o crtičnom kodu i kodiranju, članstvu u Hrvatskom udruženju za kodiranje i dobivanju “svog” crtičnog koda

2. Kako da dođem do crtičnog koda, koliko stoji i koliko traje postupak dodjele?

3. Tko mi može izraditi crtični kod i možete li mi koga preporučiti iz mog grada ili županije?

• Uglavnom to rade grafičke kuće, a u pripremi je baza podataka s pouzdanim dobavljačima master filmova i etiketa koji kvalitetno rade crtični kod iz cijele Hrvatske

4. Što je zapravo crtični kod?• Crtični kod je uvjet zajedničkog jezika između trgovačkih

partnera i ima strogo određena pravila

• Jednostavnije rečeno, to je broj pretvoren u smisleni niz tamnih linija i svijetlih međuprostora koje skener opet pretvara u broj, a on je ključ za bazu podataka s ostalim podacima o proizvodu, usluzi ili lokaciji

• Tako je moguća svakodnevna inventura, kontrola zaliha, utvrđivanje poreznih obveza

46

5. Što je EAN 8?• To je kod koji ima iste standarde kao EAN 13 samo umjesto 13 ima 8

znamenaka i njegov je kapacitet u EAN sustavu ograničen

• Za njegovu dodjelu potrebno je uputiti poseban zahtjev tehničkoj komisiji CRO-EAN-a s idejnim rješenjem ambalaže budućeg proizvoda, jer on se dodjeljuje proizvodima koji su tako mali da na njih fizički ne stane EAN 13

6. Kako se može smanjiti crtični kod?

• Dimenzije EAN 13 koda su različite s tim da lijevo i desno od crtičnog koda mora biti ostavljen svijetli prostor minimalno 2,31 mm

• Napisano je pravilo da simbol ne bi smio biti niži od polovice njegove širine

• Dozvoljena su smanjivanja do 80% i povećanja do 200% normalne veličine

7. Da li zakonski svaki proizvod u Hrvatskoj mora imati svoj kod?

• Postojeći propisi ne upućuju izravno na obvezu stavljanja crtičnih kodova na proizvode, ali trgovine jedino njihovim korištenjem mogu ispuniti propisane obaveze, što upućuje na potrebu za kodiranjem proizvoda

8. Da li zakonski naš izvozni proizvod mora imati kod?

• U javnosti se pronijela informacija da se od 1. siječnja 1997. crtični kodovi stavljaju na proizvode namijenjena izvozu, ali to decidirano do sada nigdje ne piše

• Ako je netko do sada izvozio bez crtičnog koda može to i dalje činiti, ukoliko inozemni kupac prihvaća nekodirane proizvode

47

9. U Hrvatskoj proizvodimo licencni strani proizvod. Moramo li na njega staviti naš kod?

• Crtični kod prvenstveno označava podrijetlo tj. mjesto proizvodnje. Znači morate imati svoj crtični kod.

• Ne, ako se radi o EAN kodu

• EAN sustav je jedinstven sustav označavanja proizvoda na svjetskoj razini i već jednom kodirani proizvod EAN kodom nije potrebno ponovno označavati

• Pod tim brojem će u bazi podataka biti unijeto da je proizvod proizveo strani proizvođač xy, a trgovačkoj kući ga je prodao wz, cijena mu je x i drugo

10.Uvozimo već kodirani proizvod. Moramo li na njega stavljati naš kod?

PRIMJER: Velike prednosti EAN – kodifikacije i milijunske uštede u Francuskoj

…U jednoj boci poznatog francuskog šampanjca pronađeno je malo ulja. Umjesto da se povuče sav šampanjac iz trgovina, jednostavno je očitan kod te boce, registrirano je mjesto nastanka i točno određena serija pa je povučena samo određena paleta šampanjca….

48

VI. OPASNI TERETI

5.1 KLASIFIKACIJA OPASNIH TERETA

KLASA 1: EKSPLOZIVIKLASA 2: PLINOVIKLASA 3: ZAPALJIVE TEKUĆINEKLASA 4: ZAPALJIVE KRUTINE;

TVARI PODLOŽNE SAMOZAPALJENJU; TVARI KOJE U KONTAKTU S VODOM TVORE ZAPALJIVE PLINOVE

KLASA 5: OKSIDIRAJUĆE TVARI I ORGANSKI PEROKSIDIKLASA 6: OTROVNE I ZARAZNE TVARIKLASA 7: RADIOAKTIVNE TVARIKLASA 8: KOROZIVNE TVARIKLASA 9: RAZNE TVARI ZA KOJE JE ISKUSTVO POKAZALO

DA MOGU BITI OPASNE.

49

detalnije …KLASIFIKACIJA OPASNIH TERETA

KLASA 1: EKSPLOZIVIDivizija 1.1: tvari i predmeti koji mogu izazvati masovnu eksplozijuDivizija 1.2: tvari i predmeti koji mogu eksplodirati, ali ne izazvati masovnu eksplozijuDivizija 1.3: tvari i predmeti koji su skloni požaru i razlijetanju u manjoj mjeri, no nisu skloni

masovnoj eksplozijiDivizija 1.4: tvari i predmeti koji ne predstavljaju značajnu opasnost, već u samo manju u slučaju

zapaljenjaDivizija 1.5: tvari i predmeti koji su vrlo neosjetljivi no mogu masovno eksplodiratiDivizija 1.6: vrlo neosjetljive tvari i predmeti koji ne mogu izazvati masovnu eksploziju

KLASA 2: PLINOVIDivizija 2.1: zapaljivi plinoviDivizija 2.2: ne zapaljivi plinovi, ne otrovni pinoviDivizija 2.3: otrovni plinovi

KLASA 3: ZAPALJIVE TEKUĆINEKLASA 4: ZAPALJIVE KRUTINE; TVARI PODLOŽNE SAMOZAPALJENJU; TVARI KOJE U

KONTAKTU S VODOM TVORE ZAPALJIVE PLINOVEDivizija 4.1: zapaljive krutine, samo reaktivne tvari i osjetljivi eksploziviDivizija 4.2: tvari podložne samozapaljenjuDivizija 4.3: tvari koje u kontaktu s vodom tvore zapaljive plinove

KLASA 5: OKSIDIRAJUĆE TVARI I ORGANSKI PEROKSIDIDivizija 5.1: oksidirajuće tvariDivizija 5.2: organski peroksidi

KLASA 6: OTROVNE I ZARAZNE TVARIDivizija 6.1: otrovne tvariDivizija 6.2: zarazne tvari

KLASA 7: RADIOAKTIVNE TVARIKLASA 8: KOROZIVNE TVARIKLASA 9: RAZNE TVARI ZA KOJE JE ISKUSTVO POKAZALO DA MOGU BITI OPASNE.

Klasa 1 – eksplozivne tvari i predmeti

Klasa 1 - eksplozivi

Izvor: Izvor: http://www.prometna-zona.com/cestovni-sigurnost001opasne_tvari1.html

50

Klasa 2 – plinovi: stlačeni, tekući i otopljeni pod tlakom

Klasa 2 – plinovi

Izvor: Izvor: http://www.prometna-zona.com/cestovni-sigurnost001opasne_tvari1.html

Klasa 3 – zapaljive tekućine

Klasa 3 – zapaljive tekućine

Izvor: Izvor: http://www.prometna-zona.com/cestovni-sigurnost001opasne_tvari1.html

51

Klasa 4 – zapaljive čvrste tvari

Klasa 4 – zapaljive čvrste tvar

Izvor: Izvor: http://www.prometna-zona.com/cestovni-sigurnost001opasne_tvari1.html

Klasa 5 – Oksidirajuće tvari i organski peroksidi

Klasa 6 – Otrovne i zarazne tvari

Klasa 7 – Radioaktivne tvari

Klasa 8 – Korozivne (nagrizajuće) tvari

Klasa 9 – Različite opasne tvari i predmeti

52

MEĐUNARODNE KONVENCIJE O PRIJEVOZU OPASNIH TVARI

1. Europski sporazum o cestovnom prijevozu robe u međunarodnom prometu (ADR)

2. Propisi o međunarodnom prijevozu opasne robe željeznicom (RID)3. Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) –

točka 7 – prijevoz opasne robe4. Kodeks opasnih tereta Međunarodne pomorske organizacije (IMCO)5. Pravila europskih odredaba o međunarodnom prijevozu opasnog

tereta na unutarnjim plovnim putovima (AND)6. Tehnička pravila o prijevozu opasnih tvari zrakoplovima (IAT)7. Akti svjetskog poštanskog saveza (UPU)8. Međunarodna konvencija o civilnoj zračnoj plovidbi, Tehnički napuci

za siguran prijevoz opasnih tvari zračnim putem (ICAO)

SVOJSTVA TVARI PREMA KLASAMA

Tehničko-informativni podaci o opasnim tvarima u prijevozu:

Osnovni podaciFizikalna svojstvaKemijska svojstvaToksična svojstvaSvojstva zapaljivosti i eksplozivnostiRukovanje i zaštita

53

Djelovanje opasnih tvari na čovjeka i okoliš

Izravno Posredno

• toksične (otrovne tvari)• tvari koje reagiraju s kisikom (goriva, zapaljive tekućine, plinovi i čvrste tvari)

• tvari koje se kemijski brzo raspadaju (eksplozivi i sl.)

SPECIJALNA SKLADIŠTA PREMA VRSTAMA OPASNIH TVARI:

Skladišta za opasne tvari

Skladišta za opasne tekućine

Skladišta za kemikalije Skladišta za

plinove

54

OTROVIizravno djelovanje na organizam:- udisanjem- oralno (s hranom)

- resorpcijom kroz kožu

Mjerilo toksičnosti- letalna doza – LD minimalna smrtna “doza” neke tvari koja izaziva smrt pokusne životinje

- p.p.m odnos između jednog dijela plina i 106 zraka (1:106)

KLASIFIKACIJA OTROVA

FIZIKALNA klasifikacija otrova(agregatna stanja)

plinovi

pare

aerosoli

Ostale štetne tvari(bakterije, iritativne prašine…)

55

KEMIJSKA klasifikacija otrova

1. Metali (olovo, živa, arsen, fosfor)2. aromatski ugljikovodici

3. halogeni ugljikovodici4. anorganske kiseline i lužine

5. plinovi (zagušljivci i nadražljivci)6. alkoholi

7. anestetici i narkotici8. pesticidi

ZARAZNE TVARI

• Sadrže mikroorganizme ili njihove otrove za koje se zna ili pretpostavlja da izazivaju bolesti kod ljudi i životinja

2 kategorije :1. Biološki produkti• oni proizvodi koji služe za ljudsku vrstu ili životinjsku vrstu i

uporabu, a mogu biti korišteni za eksperimentiranje2. Dijagnostički uzorci organskog podrijetla• uzorci tkiva, krvi, urina… koji služe za ispitivanje… u svrhu

dijagnosticiranja

PAKIRANJE- a) unutarnje i b) vanjsko- hermetički zatvoreno- navode se kodovi… “mora biti udaljeno od ostalih proizvoda…”

56

ZAPALJIVE TVARI• gorivi plinovi, zapaljive tekućine, čvrste tvari,

samozapaljive tvari, oksidansi te eksplozivi i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima

OPASNOST OD POŽARA

Trokut gorenja – 3 nezaobilazna elementa bez kojih nema gorenja

kisik

toplina goriva tvar

57

Točka zapaljivosti – najniža temperatura kod koje se oslobađaju zapaljivi plinovi

KAKO GASITI POŽAR??- Oduzimanjem gorive tvari od vatre;

oduzimanjem oksidatora, kisika, zraka; snižavanjem temperature goruće tvari ispod temperature paljenja

KLASE GORIVIH TVARI (požarne klase –agregatna stanja)

1. KRUTE- celuloza, papir, plastične mase…- gašenje: vodom- zapaljivost zavisi od površine (čvrsto nabijen materijal – opasnost od zapaljenja manja)

2. TEKUĆE (spojevi ugljikovodika)

3. PLINOVITE- potrebno miješanje za zrakom da bi došlo do zapaljenja, eksplozije- ako dolazi do zračnog vala – detonacija- donja granica eksplozivnosti – DGE- gornja granica eksplozivnosti – GGE

4. GORIVI METALI• brzina gornja – laminarno gornje

58

EKSPLOZIVNE TVARIu kratkom vremenskom intervalu razvijaju veliku količinu

plinova zagrijanih na visoku temperaturu

eksplozivna tijela

sredstva za paljenje

eksplozivne tvari

Eksplozivi u prometu (“tranzitici”)

• Eksplozije mogu biti: pneumatske, električne, nuklearne, kemijske

• E0 – molekula koja ima srednju razinu energije- njoj se dovodi energija aktiviranja (tzv. vanjska energija)- manifestacije su pritisci, visoke temperature

Područje zapaljivosti (eksplozivnosti)

1. INICIJALNE EKSPLOZIVNE TVARI- aktiviraju se kod manjih količina energije izvana

2. BRIZANTNE EKSPLOZIVNE TVARI- manje osjetljive na vanjske udare, toplinu,

potrebno ih je aktivirati inicijalnim tvarima

3. BARUTI- opasne tvari kod kojih se kemijska energija

razgradnje koristi za autopropulziju

59

Vrste aktiviranja energije:

1. DEFLARGACIJA – bešumno izgaranje

2. DETONACIJA – naglo oslobađanje topline i pritiska gdje se eksplozija prenosi udarnim valom ( velika brzina 1300-9300m/s)– eksplozivne tvari – osjetljivost na trenje, treba

izbjegavati inicijalnu energiju– kontrolni poslovi:

3. DEKLARACIJA – identificira karakter eksplozivnih tvariposebno označavanje tovarne jedinice (koleta)

4. GRUPA KOMPATIBILNOSTI – «srodne» kategorije tereta koje mogu biti u međusobnom dodiru

RADIOAKTIVNE TVARI• zračenje radioaktivnim tvarima – trajna

genetska oštećenja

• alfa, beta i gama – zrake

• radioaktivne zrake nevidljive , sposobnostprodiranja u tijelo

• opće toksične manifestacije (glavobolja, povraćanje, gubitak svijesti, smrt)

60

• Aktivnost radioaktivnih izvora izražava se u Becquerel jedinicama

(transformacija atoma u sekundi – «aktivnost» )tvar čija aktivnost >od 74Bq/gramu – radioaktivna

tvar

• Pakiranje, skladištenje i označavanje opasnih tvari

• Rendgen ili x – zrake- nevidljive zrake koje nastaju pri udarcu vrlo brzih

elektrona o površinu nekog tijela (metala)- 300 rengena 20% vjerojatnost za smrt

Mjere zaštite:tehničke i medicinske komponente

Ambalaža:komercijalna i industrijska

Označavanje:oznake I, II, III (najveći stupanje radijacije)

61

ORGANSKI PEROKSIDI• jako oksidirajuće tvari koje se primjenjuju kao katalizator

u mnogim kemijskim procesima

• Utjecaj temperature - brza oksidacija – eksplozije

• Prijevoz: otopljeni u vodi ili u pastama da ne dođe do gorenja

• Ambalažiranje: treba naglasiti da se radi o opasnoj ambalaži, koja je najviša temperatura dozvoljena

• Odjeljivanje – IMDG Codetermini: «...udaljeno od...»; «... odvojeno od...»

VII. KONTEJNERIZACIJA

62

Pojam kontejnera i kontejnerizacijeKONTEJNERprenosivi spremnici, transportni sanduci, pokretna transportna oprema koji treba zadovoljiti neke od uvjeta:

1. potpuno ili djelomično zatvoreni da čine prostor za namijenjen za smještaj robe s najmanje jednim vratima,

2. konstruirani tako da se brzo, sigurno i jednostavno pune i prazne,

3. izrađeni od postojanog materijala i dovoljno čvrsti4. otporni na vremenske prilike i prikladni za višekratnu

uporabu,5. izrađeni s obujmom od najmanje 1m3…

KONTEJNERIZACIJA – skup međusobno i uzajamno organizacijski povezanih sredstava za rad i tehnoloških postupaka za automatizirano manipuliranje i transport kontejnerima od sirovinske baze do potrošača

63

Najvažniji ciljevi kontejnerizacije su:

ujedinjavanje komadnog tereta pakiranog u sanduke, kartone, bale, vreće, bačvesigurno, brzo i racionalno manipuliranje i prijevoz teretaoptimizacija efekata prometne infrastrukture i

suprastrukture svih grana prometakvalitativno i kvantitativno maksimiziranje tehničkih,

tehnoloških, organizacijskih učinaka procesa proizvodnje prometne uslugemaksimiziranje efekata rada kreativnih i operativnih

managera i drugih radnika angažiranih u sustavu kontejnerizacije

Vrste kontejneraKontejneri prema namjeni:

1. Univerzalni kontejneri • namijenjeni za prijevoz

ambalažirane robe, namijenjena za široku potrošnju

• čine više od 75% cjelokupnog kontejnerskog fonda

Podskupina univerzalnih kontejnera:1. kontejneri za opću upotrebu2. kontejneri za posebne namjene:

- otvoreni kontejneri (open top)- zatvoreni kontejneri s provjetravanjem

- kontejneri platforme

64

2. Specijalni kontejneri ili kontejneri za prijevoz posebnih vrsta roba

• kontejneri s izotermičkim obilježjima • kontejneri – cisterne za prijevoz roba u

tekućem i plinovitom stanju

Rashladni kontejner

Kontejner cisterna

“Open top” kontejner

Kontejneri prema vrsti tereta:… drveni, metalni, gumeni, plastični, aluminijski i sl.

Kontejneri prema konstrukcijskim obilježjima…klasični, sklapajući, rasklapajući, s drvenim i metalnim elementima, samoistovarajući i sl.

Kontejneri prema teritorijalnoj uporabi… u nacionalnom, međunarodnom kontinentalnom i transkontinentalnom prometnom sustavu

Kontejneri prema vrsti odnosno načinu prijevoza:…kontejnere u unimodalnom, kombiniranom, multimodalnom te izravnom (direktnom) prijevozu

65

Kontejneri prema dimenzijama

- Međunarodna organizacija za standarde (ISO) –utvrdila norme za kontejnere

- HRB (Hrvatski registar brodova) – odredio pravila i uvjete za gradnju, kontrolu i uporabu kontejnera u pomorstvu

20 –stopni kontejner na tegljaču

66

Složeni 40 –stopni kontejneriPREDNOSTI kontejnerizacije:

• Veće iskoristivost prostora• Ušteda na ambalaži – manji troškovi• jeftiniji transport• veći obrt transportnih sredstava• maksimalna zaštita od atmosferilija, lomova,…• brzo rukovanje – 1 kontejnerski most – 30 kont./h

NEDOSTACI kontejnerizacije:

• visoki početni troškovi - pojava LEASING KOMPANIJA –iznajmljivanje kontejnera

• kontejneri u povratku – najčešće prazni• kontejnerski terminali – skupi , veliki prostori, slagališta i skupa

mehanizacija• kontejneri – veliko učešće mrtve težine

67

Rijeka, 26. rujna 2003.JV/ /GM/JD“JADROAGENT”Gdin ….

Predmet: Oštećenje kontejnera

Dana 23. rujna 2003.g. oko 22,45 sati, čulo se je rušenje kontejnera na slagalištu kontejnerskog terminala “Brajdica”. Slijedećeg jutra po dnevnoj svjetlosti, utvrđeno je kako su pala dva 40” kontejnera od Hapag Lloyda.

Tom prilikom došlo je do većeg oštećenja jednog i manjeg drugog kontejnera. Napravljeno je nekoliko slika srušenih kontejnera, a u radioni za popravak kontejnera napraviti će se defektaža kontejnera i procijenaštete.

S poštovanjem,

DIREKTOR OPERATIVE…

Primjer: Oštećenje kontejnera….

68

69

70

ZAPISNIK O ŠTETNOM DOGAĐAJU• 1. Naziv oštećenog vozila, stroja, broda, objekta, tereta i

sl.KONTEJNER

• 2.Marka, tip, oznaka, garažni-registarski brojHLXU615372-9, HLXU452585-3

• 3. Mjesto gdje je nastala šteta(pristanište, brod-grotlo, skladište-kat, odjel) KONTEJNERSKI TERMINAL “BRAJDICA”

• 4.Datum i sat nastanka štete 23.09.2003. u 22,45

• 5.Tko je rukovao sredstvom ili teretomu vrijeme nastanka štete/6.Broj naloga, dispozicije, teretnice, vozačke dozvole

• 7.Sredstvo kojim je teret dopremljen (ime broda, reg.broj vagona, kamiona i slično)

• 8.Svjedoci štetnog događaja:(Ime, prezime i radno mjesto)

71

• 9. Očevid izvršili:( Ime, prezime, radno mjesto)... voditelj radione

• 10. Kako je nastalo oštećenje: JAKA BURA SRUŠILA JE 2 x 40” KONTEJNERA. ZA OVAKVE, VIŠE ZIMSKE VREMENSKE UVJETE, KONTEJNERI SU BILI NEPRAVILNO SLOŽENI.

• 11. Koji su dijelovi oštećeni (kod tereta – opis vidljivih oštećenja: U PRILOGU DEFEKTAŽA KONTEJNERA

• 12. Što je poduzeto i gdje se nalazi oštećeno sredstvo – teret: SANACIJA PO PRIKUPLJENIM PONUDAMA

• Zapisnik služi samo za interne potrebe poduzeća.

VIII. AMBALAŽIRANJE ROBE

72

čuva transportirane materijale od fizičkih, mehaničkih i kemijskih oštećenja na putu od proizvodnje do potrošnjeestetski izgled, stalna količina, sigurna deklaracija na originalnim pakovanjimaupakirana roba manje podložna kvarenju, pogodnija za transport, skladištenja i prodaju90% roba na tržištu pakiranje u neki od ambalažnih materijala

AMBALAŽA FUNKCIJE AMBALAŽE

1. zaštitna funkcija 2. skladišno-transportna (distribucijska) funkcija3. prodajna funkcija 4. uporabna funkcija5. informacijska funkcija

73

TRANSPORTNA AMBALAŽAukupno pakiranje više prodajnih jedinica u jednu transportnu

jedinicu1. povratna2. nepovratna (potrošna)

TEHNOLOŠKI PROCES PAKIRANJA(stavljanja robe u ambalažu)• pretpakiranje,• pakiranje u komercijalnu ambalažu - primarno pakiranje,• pakiranje u transportnu ambalažu – sekundarno

pakiranje,• pakiranje na pomoćna prometna sredstva

KONTROLA KVALITETE TRANSPORTNE AMBALAŽE

PODJELA AMBALAŽE U PROMETU

Ambalažni materijal

Etikete – naljepnicepričvrsnice

Sredstva za oblaganjei zamatanje

Sredstva za vezivanje

Sredstva za zakivanje

Sredstva za lijepljenje

Sredstva za plombiranjeI pečaćenje

Sredstva za šivanje

Sredstva za zapušivanje

AMBALAŽA

Izrađena ambalaža

Transportnaambalaža

Komercijalnaambalaža

Odvojiva ambalaža

Neodvojiva ambalaža

Za jednokratnuuporabu

Za višekratnuuporabu

74

Podjela ambalaže

PREMA FUNKCIJI

PREMA TRAJNOSTI

PREMA MATERIJALU

VRSTE

AMBALAŽE

TRANSPORTNA

KOMERCIJALNA

PAPIRNA I KARTONSKA

LAMINATI

METALNA

PLASTIČNA

STAKLENA

DRVENA

TEKSTILNA

KOMPLEKSNA

POVRATNA

NEPOVRATNA

Transportna i industrijska – kartonska ambalaža

Komercijalna (promotivna i prodajna) kartonska ambalaža

Ambalaža od laminataStaklena ambalaža

75

„upravljanje ambalažom“!

- Uređeno posebnim Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadukoji definira:

obveze proizvođača, uvoznika, ambalažera i prodavatelja u proizvodnji, na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada,

obavješćivanje proizvođača i potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže,

način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad,prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom,povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu

uporabu,isplatu naknade na uporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda,namjenu i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i

ambalažni otpad.

IX. SKLADIŠTENJE ROBE / TERETA

76

SVAKO SKLADIŠTENJE ROBE POVEĆAVA TROŠKOVE,

A TIME UTJEČE I NA VISINU PRODAJNE CIJENE !!!

• najekonomičnije - izbjegavanje skladištenje• u trgovačkom poslovanju u mnogim slučajevima to nije

moguće, pa se skladištenje nameće kao neophodnost!

• Troškovi koji nastaju uskladištavanjem obilno se nadoknađuju na taj način što se racionalnim postupcima prilikom uskladištenja robe sprečavaju mnoge štete koje bi inače mogle nastupiti, a često se čine uštede na transportnim izdacima.

• Skladištenju robe u velikom broju slučajeva predstavlja dio trgovačkog poslovanja.

VRSTE SKLADIŠTA

Skladišta :a) prema načinu gradnje, i b) prema namjeni odnosno vlasništvu.

SKLADIŠTA OBZIROM NA NAČIN GRADNJE :zatvorena skladišta,

- poluotvorena skladišta,- otvorena skladišta,- silose,- hladnjače i grijana skladišta,- skladišta tenkovi.

77

SKLADIŠTA PREMA NAMJENI / VLASNIŠTVU:

• javna skladišta,• carinska skladišta,• carinske magazine i stovarišta,• carinska smjestilišta,• konsignaciona skladišta,• željezničko-carinske magazine,• špediterska skladišta,• skladišta za vlastite potrebe.

IZBOR SKLADIŠTA ZA USKLADIŠTENJE ROBE (od strane špeditera)

1. Špediter je obvezan da s pažnjom dobrog privrednika izvrši izbor skladišta i kao stručnjak odredi način čuvanja. Ta špediterova obveza izrijekom ne proizlazi iz Opčih uvjeta poslovanja međunarodnih otpremnika Hrvatske (1993). Iz njih prozlazi da je špediter dužan uskladištiti robu kada to od njega zahtijeva nalogodavac ili kada to zahtijeva konkratna situacija. Da bi on uskladištio robu, prethodno mora izabrati odgovarajuće skladište, a to može biti: vlastito, skladište treće osobe.

2. Uskladištenje u vlastita skladišta špediter obavlja prema podacima primljenim od nalogodavca, njegovog partnera ili prema podacima sadržanim u prijevoznim i popratnim ispravama. Nalogodavac snosi štete koje bi mogle nastati zbog netočnih ili nepotpunah podataka. Ako špediter obavlja uskladištenje bez odgovarajućih podataka ili isprava, mjerodavni su podaci koje odredi sam špediter.

3. Ako postoji odgovarajuće skladište trećih osoba, na primjer javno skladište, špediter je dužan uskladištiti robu prvenstveno u takvo skladište. Carinsku robu obvezan je smjestiti u skladište koje se nalazi pod carinskim nadzorom ili kod korisniku odgovarajuće skladište na temelju odobrenja carine. O uskladištenju robe špediter je dužan obavjestiti svojega nalogodavca. Špediter uskladištava robu u skladišta trećih osoba prema pravilima koja vrijede ze ta skladišta, odnosno prema odredbama Zakona o obveznim odnosima iz 1991.

78

PRISTUP USKLADIŠTENOJ ROBI I RASPOLAGANJE ROBOM

Špediterov nalogodavac ima pravo pristupa u skladište (i špediterovo i skladište treći osoba). On možepregledavati uskladištenu robu, ali u pratnji špediterovog i skladišnog predstavnika, u skladu s pravilima skladišta i sa carinskim propisima ako je u pitanju carinska roba. Nalogodavac može i prepakiratiuskladištenu robu i vaditi uzorke, ali samo pod spomenutim uvjetima.

Nalogodavac ima pravo raspolaganja uskladištenom robom, i to samo putem špeditera kojemu je dao nalog za uskladištenje robe. U slučaju da nalogodavac to pravo prenese na drugu osobu, potrebno je imati na umu i još tri pitanja, i to:

Je li špediter obvezan osigurati uskladištenu robu?

Robu uskladištenu u vlastitom skladištu ili u skladištu ili u skladište treće osobe (izuzimajzći javna skladišta) špediter osigurava samo po izričitom nalogu nalogodavca. Ako ugovorom o špediciji ili nalogom nalogodavca nije određeno koje rizike treba obuhvatiti osiguranjem, špediter je dužan osigurati robu od uobičajenih rizika. Nalogodavac je dužan za svaku pošiljku koju špediter uskladištava dati i poseban nalog za osiguranje odnosne pošiljke, jer u protivnom špediter nije dužan obaviti skladišno osiguranje.

79

Je li špediter obvezan uskladištiti opasne stvari?

Špediter nije obvezan uskladištiti opasne stvari, ako on ili treće osobe nemaju odgovarajuća skladišta za smještaj takvih stvari. Opasne stvari, a to su eksplozivne, otrovne, radioaktivne i zarazne stvari, plinovi, stvari koje u dodiru s vodom stvaraju zapaljiveplinove, stvari koje se pale same od sebe, itd., ne smiju ugroziti sigurnost osoba i imovine. Na isti način špediter će postupiti i s robom koja može štetno utjecati na drugu uskladištenu robu i lakopokvarljivom robom koja je podložna brzom propadanju i gnjiljenju. Ako se takva roba preda na uskladištenje, a da špediter nije bio upozoren na prirodu robe, nalogodavac odgovara za štetu nastalu na njegovoj robi ili drugoj robi uskladištenoj u istom skladištu. Špediter je ovlašten, ne obavještavajući o tome nalogodavca, odstraniti takvu robu iz skladišta, i to na račun i odgovornost nalogodavca. Špediter je, osim toga, ovlašten da proda takvu robu na javnoj dražbi prema običajima mjesta u kojemu je roba uskladištena

Na koji se rok može uskladištiti roba?

Što se tiče roka uskladištenja robe, Zakon o obveznim odnosima (1991), predviđa da se ugovorom određuje rok čuvanja uskladištene robe, ali da ostavodavatelj može robu podići i prije ugovorenog roka. Ako ne podigne robu po isteku ugovorenog roka ili po isteku godine dana ako nije ugovoren rok za čuvanje, skladištar može za račun ostavodavateljaprodati robu na javnoj dražbi, s time da ga je dužan obavijestiti o svojoj namjeri i ostaviti mu naknadni rok najmanje do osam dana da robu podigne.