Kodiranje

download Kodiranje

of 34

Transcript of Kodiranje

  • 7/28/2019 Kodiranje

    1/34

    Sveuilite u ZagrebuFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

    Zavod za informacijsko-komunikacijski promet

    Katedra za tehniku informacijsko-komunikacijskog prometa

    Kolegij:

    INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

    Kodovi i kodiranje

    Akademska godina 2012/2013 18. sijeanj 2013. goine

  • 7/28/2019 Kodiranje

    2/34

    Brojevni sustav

    o Zajeniki naziv za skup pravila pomodu kojih se jenoznanozapisuju brojevi

    o Pravila opisuju kako se brojevi zapisuju, kao i kako se zapis

    jenoznano tumai

    o Vano svojstvo brojevnog sustava je mogudnost zapisa svih (ilibarem prirodnih) brojeva

  • 7/28/2019 Kodiranje

    3/34

    Brojevni sustavi

    o Rimski brojevni sustavu Europi o 12 stoljeda

    o Arapski brojevni sustav

  • 7/28/2019 Kodiranje

    4/34

    Brojevni sustavi

    Dekadski brojevni sustavpozicijski teinski sustav s bazom 10Brojevni sustav koji nije pozicijski?

    Rimski brojevni sustav: I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX, X L = 50, C = 100

    DEC DECIMALNI brojevni sustav

    OCT OKTALNI brojevni sustav

    HEX HEKSADECIMALNI brojevni sustav

    BIN BINARANI brojevni sustav

  • 7/28/2019 Kodiranje

    5/34

    Dekadski brojevni sustav

    o Ljui broje i raunaju po ekanom brojevnom sustavu

    o nastao na osnovu eset ovjekovih prstiju s kojima si je pomagao u raunanju

    o Pozicijsko oznaavanje

    o Najmanju teinu ima znamenka na esnom kraju broja, a najvedu teinu imaznamenka na lijevom kraju broja

    o DEC DECIMALNI brojevni sustav,

    baza 10; znamenke 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9

  • 7/28/2019 Kodiranje

    6/34

    Binarni brojevni sustav

    o Svakodnevne situacije:

    sunca ima ili nema, iv ili mrtav, mokar ili suh

    o Simbolika oznaka postojanja impulsa je "1", a oznaka nepostojanja je "0".

    o mjesto znamenke sarikoliinu informacije od 1 bit-a

    o BIN BINARANI brojevni sustav,

    o baza 2; znamenke 0,1

  • 7/28/2019 Kodiranje

    7/34

    Oktalni brojevni sustav

    o U raunalima se koristi i OKTALNI brojevni sustav s bazom 8

    o koristi nazive i znakove osam znamenki dekadnog brojevnog sustava

    o OCT OKTALNI brojevni sustav,

    o baza 8; znamenke 0,1,2,3,4,5,6,7

  • 7/28/2019 Kodiranje

    8/34

    Heksadecimani brojevni sustav

    o Kod heksadcimalnog brojevnog sustava osnova sustava je 16

    o esnaest bit-ni binarni broj moe se uporabom heksadecimanog brojevnog

    sustava vrlo priklano prikazati. Pretvorba je osta jenostavna i omogudavabrzo saznanje o oitanim sarajima u memoriji raunala ili nekom njegovomdrugom sklopu. To je i razlog o potrebi poznavanja prikazanih brojevnih

    sustava

    o HEX HEKSADECIMALNI brojevni sustav,

    o baza 16; znamenke 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F

  • 7/28/2019 Kodiranje

    9/34

    Brojevni sustavi

  • 7/28/2019 Kodiranje

    10/34

    Kovi

    o Skup svih znakova koji se koriste u komunikaciji naziva se APSTRAKTNA

    ABECEDA

    o Zajedno s pripadnim binarnim (ili nekim drugim) kombinacijama tvori KOD

    o Znak u kodu naziva se KODNI ELEMENT

    o Pripadni mu zamjenitelj, bilo da je u pitanju binarna kombinacija, neki drugi

    znak ili neto trede, naziva se KODNA ZAMJENA

  • 7/28/2019 Kodiranje

    11/34

    Kovi

    o Kodovi su nastali u srednjem vijeku

    o U povijesti se spominju koovi jo iz XIII. i XIV. stoljeda koji su primjenjivani u

    nekim talijanskim pokrajnama

    o Dubrovaka Republika imala je neke sline ifre

  • 7/28/2019 Kodiranje

    12/34

    Kovi

    o Morseov kod

    o Marconi kod

    o Njemaki tajni ko Enigma II svjetski rat

    o

    PIN kod

    o itd

  • 7/28/2019 Kodiranje

    13/34

    Kovi

    o BCD

    o EXCESS-3

    o Grayev

    o 2421

    o ASCII

    o ...

  • 7/28/2019 Kodiranje

    14/34

    K, definicija

    Segment, odnosno odreeni konani broj

    izabranih kombinacija iz nekoga brojanoga

    sustava naziva se KOD

  • 7/28/2019 Kodiranje

    15/34

    K, vrste kdova

    o Ako se te kombinacije niu po prironom slijeu nekoga brojevnisustava, takav se kod nazivaprirodni kod.

    o Ako se izaberu kombinacije koje ne slijede prirodni niz brojevnog

    sustava, govori se o umjetno stvorenom kodu

  • 7/28/2019 Kodiranje

    16/34

    K, kapacitet kda

    o

    Kodovi se razlikuju po bazi i broju elemenata

    o Baza potencirana brojem elemenata aje broj mogudihkombinacija nekoga koda, tj.:

    broj mogudih kombinacija = bazabrojelemenata

    U binarnom brojevnom sustavu, sa tri elementa,

    moemo generirati 23=8 razliitih kombinacija

  • 7/28/2019 Kodiranje

    17/34

    Prirodni BCD k (NBCD)

    o Kod 8421

    o Natural Binary Coded Decimal

    o Teinski kod

    o Kone rijei se u potpunosti pouaraju s prironim binarnim brojevima

    84210 0000

    1 0001

    2 0010

    3 0011

    4 0100

    5 0101

    6 0110

    7 0111

    8 1000

    9 1001

  • 7/28/2019 Kodiranje

    18/34

    K 2421

    o Aikenov kod

    o Teinski

    o Samokomplementaran BCD kod, tj. ima tu osobinu da pri inverziji svakog bita

    dekadski ekvivalent postaje vlastiti komplement broja devet

    2421

    0 0000

    1 0001

    2 0010

    3 0011

    4 01005 1011

    6 1100

    7 1101

    8 1110

    9 1111

  • 7/28/2019 Kodiranje

    19/34

    K EXCESS-3

    o Svakom broju binarnog sustavadoda se 3

    o Nema istosmjerne komponente(sve 0, sve 1), prekiaprocesiranja

    Nije teinski

    Samokomplementaran

  • 7/28/2019 Kodiranje

    20/34

    K EXCESS-3, redundancija

    o Sve neiskoritene kombinacije

    (KOMPLEKSIJE) predstavljajuREDUNDACIJU (ZALIHOST, SUVIAK

    oznaene s

    korekcija 4-bitne kone rijeinije potrebna

  • 7/28/2019 Kodiranje

    21/34

    Grayev k

    o Svaka kodna grupa razlikuje se za

    samo jedan bit od prethodne

    o Na taj nain postie se manja

    greka, nego kaa se mijenjaju svibitovi u konoj rijei

    Gray Gray BCD

    0 0000 0000

    1 0001 0001

    2 0011 0011

    3 0010 0010

    4 0110 0110

    5 0111 0111

    6 0101 0101

    7 0100 0100

    8 1100 1100

    9 1101 1000

    10 111111 1110

    12 1010

    13 1011

    14 1001

    15 1000

  • 7/28/2019 Kodiranje

    22/34

    ASCII kd American Standard Code

    for InformationInterchange

    Najeda 8-bitna varijanta

    Prvih 128 kombinacija (0-

    127) standardizirano(tablica)

    Drugih 128 kombinacija(128-255) ostavljeno navolju korisniku

    Omogudava velikufleksibilnost i brzinu

  • 7/28/2019 Kodiranje

    23/34

    A (0 1 0 1)

    B (1 1 0 0)

    Distanca, definicija

    Distanca je broj potrebnih intervencija dase iz jedne kompleksije (kombinacije

    bitova) pree u drugu kompleksiju

    distanca (A,B) = 2

  • 7/28/2019 Kodiranje

    24/34

    Paritet, definicija

    Paritet je umjetno stvoreni bit koji ima vrijednost 1

    ako je broj jedinica u grupi podataka koju kontrolira

    neparan, ili ima vrijednost 0, ako je broj jedinica u

    grupi podataka koju kontrolira paran

    (1 0 0 1 0 1 ?)

    bit parnosti koji se dodaje =?

    (1 1 0 1 0 1 ?)

    bit parnosti koji se dodaje =?

    (1 0 0 1 0 1 1) dodajemo 1, tako

    da ukupan broj jedinica bude

    paran

    (1 1 0 1 0 1 0) dodajemo 0, tako

    da ukupan broj jedinica bude

    paran

  • 7/28/2019 Kodiranje

    25/34

    Detekcija pogreke

    Iz sustava moemo poslati vamoguda simbola

    X1

    X2

    Za prijenos jednog od dva

    moguda simbola ovoljno jejeno oitanje aruljice.

    X1=1

    X2=0

    Ako elimo prijenos uinitisigurnijim, smanjiti demo brzinuprijenosa i u dva vremenska

    trenutka t1 i t2 vriti oitanjastanja aruljice.

  • 7/28/2019 Kodiranje

    26/34

    Odabir kompleksija

    Na 4 povrh 2kombinacija tj. 6

    naina

    Na koliko je naina

    mogude izetvorolanog skupaizvojiti razlilitihvolanihpodskupova?

    B (2 kompleksije).

    0 0

    0 1

    1 0

    1 1

    t1 t2

    A

    0 0

    0 1ili

    Iz skupa

    A (4 kompleksije)

    treba odabrati podskup

    0 0

    1 0it

    1*2

    3*4

    2

    4

    !)!(

    !

    rrn

    n

    r

    n

  • 7/28/2019 Kodiranje

    27/34

    Kreiranje koa za etekciju pogreke

    elimo vije kompleksije zabraniti, a dvije dozvoliti.

    ZATO?

    Dozvoljene kompleksije biti de simboli koji de prenosti poruku.

    Neozvoljene kompleksije, su pogreke koje ne bih smjeli primiti u prijemu.

    Ako ih primimo znai a se ogoila pogreka.

  • 7/28/2019 Kodiranje

    28/34

    Distanca =1

    KOD:

    0

    1

  • 7/28/2019 Kodiranje

    29/34

    KOD:

    0 0

    0 1

    1 0

    1 1

    Distanca =2

    x y

    Stranice pravokutnika povezuje kompleksije koje imaju distancu 1

    Dijagonale pravokutnika povezuju kompleksije koje imaju distancu 2

  • 7/28/2019 Kodiranje

    30/34

    Minimalna distanca koda

    Ako izmjerimo udaljenost izmeu svakedvije dozvoljene kompleksije u kodu

    Najmanja distanca koju dobijemo zove se

    minimalna distanca koda

    Di t 3

  • 7/28/2019 Kodiranje

    31/34

    KOD:

    0 0 0

    0 0 1

    0 1 0

    0 1 1

    1 0 0

    1 0 1

    1 1 0

    1 1 1

    Distanca =3

    x y

    Bridovi kocke povezuje kompleksije koje imaju distancu 1.

    Plone dijagonale kocke povezuju kompleksije koje imaju distancu 2.

    z

    Prostorne dijagonale kocke povezuju kompleksije koje imaju distancu 3.

  • 7/28/2019 Kodiranje

    32/34

    Detekcija i korekcija pogreke

    1 1 0 0

    0 1 1 0

    1 0 0 10 0 1

    1 1 0 0

    0 1 1 0

    1 1 0 1

    0 0 1

    Mjesto A Mjesto B

    paritet OK

    paritet OK

    OK OK

    paritet ?

    ?

  • 7/28/2019 Kodiranje

    33/34

    0 0 0

    1 1 1

    Skup

    dozvoljenihkompleksija

    s

    minimalnom

    distancom 3

    aljemo

    0 0 0

    U TRANSMISIJI

    JAVI SE

    POGREKA

    0 0 01

    0 0 0

    1 1 1

    ?

    ?

    POGREKADETEKTIRANA

    0 0 0

    KOREKCIJA

    POGREKE

    0 0 1

    1 1 1

    d=1

    d=2

    Vjerojatnost 10-6

    Vjerojatnost

    10-6x 10-6= 10-12

  • 7/28/2019 Kodiranje

    34/34