Astma

Odgovorni urednik: Prof. dr. sc. Vladimir Mićović, dr. med.

Glavni urednik: Suzana Janković, dr. med.

Uredništvo: Helena Glibotić Kresina, dr. med. Nada Pirizović

Recezenti: Prof. dr. sc. Vladimir Ahel, dr. med. Prof. dr. sc. Vojko Rožmanić,dr. med. Doc. dr. sc. Srđan Banac, dr. med. Doc. dr. sc. Zlata Beg-Zec Kopani, dr. med. Mr. sc. Branimir Petrušić, dr. med.

Ilustracije: Martina Lukanović Goran Butorac

Dizajn i priprema: defign kolektiv Martina Lukanović Goran Butorac

Tisak: Studiograf Rijeka

Lektor: Vjekoslava Lenac, prof.

Izdavač: Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije

ŠTO JE ASTMA

Astma je kronična upalna bolest dišnoga sustava. Često započinje već u djetinjstvu. Iako ponekad sama nestane, veliki je broj bolesnika ima cijeli život.

Važna je odlika astme trajna prisutnost upale bronha. Kronično zahvaćeni upalom, dišni putovi posta-ju preosjetljivi na podražaje iz oko-line. Nakon što se izlože određenim podražajima, dišni se putovi zbog grča muskulature, čepova sluzi i otoka sluznice sužavaju, a protok zraka postaje ograničen. To suženje dišnih putova u pravilu nije trajno, prolazi spontano ili primjenom lijekova.

Glavni su pokretači (trigeri) upale u dišnim putovima (u genetski predis-poniranih osoba) specifični podražaji (alergeni) i nespecifični podražaji (duhanski dim, onečišćenje zraka, hladan zrak, fizički napor).

FAKTORI KOJI MOGU UZROKOVATI ASTMU

I. UNUTRAŠNJI FAKTORI

a) nasljedna komponenta (većina bolesnika s astmom navodi da tu bolest ima više članova šire obitelji),

b) preosjetljivost dišnih putova (bolesnici s astmom pretjerano reagiraju na podražaje kojih zdrav čovjek uopće nije svjestan, npr. simptome astme može izazvati izlaganje hladnom zraku, naročito ako je pretjerano suh ili vlažan, promjena vremena, tjelesni napor),

c) spol, rasa, etnička pripadnost.

II. VANJSKI FAKTORI

a) izloženost alergenima ( oni se smatraju jednim od glavnih rizičnih faktora, kako za razvoj astme, tako i za njeno pogoršanje i trajanje simptoma u već oboljelih),

b) pušenje (pasivno pušenje smatra se čak opasnijim od direktne inhalacije niko-tina, pušenje majki za vrijeme trudnoće, kao i djetetovo udisanje dima nakon rođenja povećava rizik nastajanja astme kod djece; aktivno pušenje ubrzava razvoj astme kod osoba s predisponirajućim rizikom za njeno nastajanje),

c) zagađenje zraka,

d) akutne infekcije dišnoga sustava,

e) hipoteza «čistoće» (pretjerana uporaba antibiotika, prečeste vakcinacije),

f) debljina (neke studije ukazuju na povećan rizik za razvoj astme kod osoba s visokim indeksom tjelesne mase).

FAKTORI KOJI MOGU POGORŠATI KLINIČKU SLIKU ASTME

Kliničku sliku astme mogu pogoršati:

a) alergeni, kao npr. grinje kućne prašine (mogu se naći u tepisima, posteljini, jastucima, tapeciranom namještaju…),

b) dlaka i perje životinja (psi, mačke, ptice),

c) pelud drveća i trave,

d) plijesni, gljivice,

e) aerozagađenje (ispušni plinovi automobila, industrija…),

f) dim cigarete,

g) kozmetički preparati i sredstva za čišćenje (lak za kosu, dezodoransi…),

h) kemikalije (pesticidi) i drugi kemijski iritansi,

i) infekcije gornjih dišnih putova, tj. virusne infekcije (npr. prehlada),

j) fizička aktivnost,

k) jako emocionalno uzbuđenje,

l) stres,

m) promjena vremena (promjena temperature i tlaka zraka),

n) trudnoća, menstruacija,

o) astma se jednostavno može pogoršati ako ste zaboravili ili samovoljno pre-stali uzimati lijekove.

ALERGIJE NA ŽIVOTINJSKU DLAKU

Kod alergije na životinjsku dlaku, odstranjivanje životinje iz stana jedini je siguran način izbjegavanja simptoma. Često se pacijenti senzibilizirani na životinjske alergene ne mogu pomiriti s odstranjivanjem kućnih ljubimaca iz svoje blizine.

Ako se odlučite zadržati životinju u stanu, nikako joj ne smijete dopustiti pristup u vašu spavaću sobu, redovito provjetravajte svoj stan, kupajte životinju jednom tjedno jer na taj način smanjujete koncentraciju alergena u stanu.

ALERGIJA NA PLIJESNI

Vlažni mediji pogoduju rastu plijesni. Možemo ih češće naći u nekim pros-torijama u stanu (kupaonica, kuhinja, podrum…), u zemlji (lončanice), na hrani, posudama za otpatke…

Da biste onemogućili ili barem smanjili njihov rast, morate smanjiti vlagu u stanu. Provjetravajte redovito svoj stan, barem dva puta dnevno po 30 min. Poseb-no dobro treba provjetravati kupaonicu. Ne sušite u stanu mokro rublje; nastojte zimi grijati sve prostorije stana!

Ako opazite rast zidnih plijesni, te površine dobro očistite klorom.

ALERGIJA NA KUĆNU PRAŠINU

Alergija na kućnu prašinu izazvana je grinjom Dermatophagoides pteronissimus. Najviše je ima u tepisima, madracima, jastucima, tapeciranom namještaju, odjeći, krpenim igračkama. Grinje se hrane česticama ljudske kože, najbolje rastu na temperaturi od 22-26°C. Najviše se razmnožavaju u proljetnim mjeseci-ma, a alergen koji je u njihovom izmetu, ostaje u prašini do zime.

Grinje nije moguće posve istrijebiti, ali je potrebno poduzeti sve radnje kako bi se sman-jila količina alergena u prostorima u kojima boravimo.

Savjeti za bolesnike alergične na grinje kućne prašine, plijesni, pelud, izmet žohara:

• redovito provjetravajte svoj stan, naročito sobu u kojoj spavate, kupaonicu;

• deke, pokrivače i madrace treba staviti u nepropusne protualergijske navlake ili polivinil;

• pokrivači i deke trebaju biti od umjetnih materijala koji se lako peru;

• pamučne navlake za poplune treba prati na 60°C jer grinje prežive na nižim temperaturama;

• najbolja podna obloga je parket. Tepihe treba ukloniti iz stana, naročito u područjima s vrućom i vlažnom klimom koja pogoduje rastu grinja kućne prašine;

• zavjese treba također izbjegavati u stanu, ili ih treba često prati;

• kauči, fotelje i ostala garnitura za sjedenje neka bude presvučena kožom ili skajem, a ne tkaninom;

• grinje ubija i zamrzavanje, tako da manje dijelove posteljine i igračke možete zamrznuti u zamrzivaču;

• prilikom čišćenja ne upotrebljavajte metlu, nego usisivač;

• preporučuje se uporaba usisivača s vodenim filtrom ili posebnim filtrom za sitne čestice kako ne bi došlo do ispuštanja čestica prašine prilikom ispuha u okolinu;

• za čišćenje podnih obloga i garnitura za sjedenje upotrebljavajte preparate koji uništavaju grinje.

OBLICI ASTME

Prema svom obliku astma može biti:

a) alergijska (ekstrinzička, egzogena),

b) nealergijska (intrinzička, endogena).

Prema stupnju težine astma se dijeli na:

1. povremenu (intermitentnu),

2. trajnu (persistentnu) koja može biti :

- blaga,

- umjerena,

- teška.

Kao posebni oblici astme navode se: astma uzrokovana lijekovima, fizičkim napo-rom, emotivnim čimbenicima.

SIMPTOMI ASTME

Zbog upale bronhi se zadebljaju, njihov promjer se smanji. Upala bronha uzrokuje pojačano stvaranje sluzi koja se u njima nakuplja, što ih još više sužava. Značajna je odlika astme da se zbog brojnih činitelja stegne glatka muskulatura bronha. Posljedica je ta da su bronhi slabije prohodni za protok zraka. Tako nastaje bron-hoopstrukcija.

Simptomi se javljaju u obliku akutnih napadaja različite jakosti, i to najčešće noću ili u ranim jutarnjim satima.

Između napadaja bolesnik obično nema tegoba, ali je upala trajno prisutna.

U svakodnevnoj praksi, jačinu upale bronha, a time i težinu astme, možemo oci-jeniti po njenim znakovima. Zato ih i liječnik i bolesnik moraju dobro poznavati.

Astmu karakterizira:

• kratkoća daha,

• otežano disanje,

• upotreba pomoćne respiratorne muskulature,

• zviždanje u prsnom košu (piskanje),

• bolna osjetljivost prsnog koša,

• kašalj (na kraju napadaja praćen je oskudnom sluzi; može i prethoditi na-padaju, ili ga može izazvati ako je prisutna upala; obično se javlja tijekom noći, u ranim jutarnjim satima ili nakon fizičke aktivnosti).

Astmatski se napadaj sa suženjem bronha i smanjenim protokom zraka može doživjeti bilo kada tijekom dana i noći, no bolesnici s astmom najmanje napadaja imaju danju, naročito između 12 i 14 sati. Nasuprot tome, bronhi su prosječno najviše suženi noću, i to između 2 i 4 sata ujutro. Tu pojavu nazivamo noćna astma. Učestalost i težina noćne astme ovise o jačini upale bronha.

Da si olakša disanje pri napadaju, pacijent se smješta u sjedeći ili stojeći položaj, i to često u blizini prozora, u potrazi za svježim zrakom. Na taj si način olakšava disanje, potpomažući se ujedno i pomoćnim dišnim mišićima.

U težim napadajima pacijent može biti i oznojen, uplašen, modrih usana i prstiju.

Slikovit je primjer da bolesnik s blagim ili srednje teškim napadajem astme govori u rečenicama, a onaj s teškim isprekidano, u riječima.

Simptomi astme ovisno o stupnju težine

STUPANJ SIMPTOMI NOĆNE TEGOBE PEF*

1. Intermitentna < 1x tjedno bez tegoba van ataka uz uredan PEF

< 20 x mjesečno > 80 % predviđene vrijednosti

2. Blaga trajna >1 x tjedno

>1 x dnevno

>2 x mjesečno > 80 % predviđene vrijednosti

3. Umjerena trajna dnevni

dnevna potreba za ß2-agonistima

napadaji ometaju dnevne aktivnosti

>1 x tjedno > 60-80 % predviđene vrijednosti

4. Teška trajna trajni

ograničena fizička aktivnost

učestale <60 % predviđene vrijednosti

*PEF (peak flow meter) - vršni izdisajni (ekspiratorni) protok zraka - najveći mogući protok zraka kroz dišne putove tijekom forsiranog izdisaja

ŠTO SE DOGAĐA ZA VRIJEME JEDNE EPIZODE ASTME

Pokazalo se da su simptomi astme u vezi s jačinom upale bronha. Što je upala jača, simptomi će biti teži.

Cijela epizoda astme uzrokovana je pretjeranom reakcijom dišnih putova na različite, za zdrave ljude uglavnom bezopasne agense.

Uz prisustvo glavnog patološkog čimbenika-bronhospazma, dolazi do pojave pojačane sekrecije sluzi, kao i pojave edema na sluznici bronha.

Edem i sluz pridonose još većoj opstrukcji ionako suženih dišnih putova.

KAKO PREPOZNATI POGORŠANJE ASTME

Pogoršanje astme prepoznajemo po pojavi novih simptoma, ili onih koji se ope-tovano ponavljaju, a to su:

• pritisak u prsima,

• nadražajni kašalj,

• stalno otežano disanje,

• disanje je ubrzano,

• rad srca je umjereno ubrzan,

• zviždanje u prsnom košu,

• prsni koš postaje bolan,

• noćna buđenja zbog kašlja ili gušenja,

• umor,

• pojava simptoma kod fizičkog napora,

• slabija tjelesna sposobnost,

• oči svrbe i suze,

• pojačano kihanje,

• glavobolja,

• povećana tjelesna temperatura,

• nemir,

• promjena boje obraza,

• jako smanjenje PEF-a ( to je vršni izdisajni protok zraka tj. najveći mogući protok zraka kroz dišne putove tijekom forsiranog izdisaja).

Mjerenjem plućne funkcije PEF-om (vršni izdisajni protok zraka) uočava se sman-jen protok i povećanje razlike između najveće i najmanje vrijednosti, mjerenih u jednome danu. Isto se tako povećava i uporaba bronhodilatacijskih lijekova.

Pogoršanje astme treba što ranije prepoznati. Pazite na znakove svoje bolesti, vodite dnevnik PEF-a, dnevnik uzimanja lijekova, pratite situacije i tvari koje vam mogu pogoršati stanje!

Znaci jakog pogoršanja astme:

• jako gušenje,

• jako ubrzano disanje,

• ubrzan rad srca,

• izrazita tjelesna nemoć,

• modre usnice,

• nemogućnost izgovaranja rečenice u jednom dahu,

• jako smanjenje PEF-a.

Ako se pojave takvi simptomi, morate uzeti lijekove za prvu pomoć i obvezno potražiti liječničku pomoć!

OCJENA SUŽENJA (OPSTRUKCIJE) BRONHA

Ocjena suženja bronha vrlo je važna jer se na osnovi nje i kliničke slike bolesti može odlučiti o načinu liječenja.

Suženje bronha treba, dakle, izmjeriti. To je moguće na više načina. Vrlo se precizno može izmjeriti u kabinetu za respiratorne bolesti. No, vrlo je praktično samostalno svakodnevno mjeriti protok zraka kroz dišne putove uz pomoć PEF –metra, bilježiti dobivene vrijednosti u dnevnik astme kako bi se uspostavila što bolja kontrola nad tom bolesti. Samostalno, svakodnevno mjerenje protoka zraka važno je zbog dnevne oscilacije u prohodnosti bronha koja prati astmu.

ŠTO UČINITI KOD POGORŠANJA ASTME

1. Za blago ili umjereno pogoršanje astme karakteristično je da se PEF smanjuje na 50 do 80% najboljeg osobnog rezultata, ili tijekom dana oscilira za 20-30%. Te vrijednosti upućuju na nestabilnost dišnih putova i na preispitivanje terapijskog protokola. Svaki bolesnik treba imati unaprijed pismeno razrađen terapijski plan za svakodnevno liječenje (terapija održavanja), osobito za liječenje akutnih napadaja. Općenito, poznajemo 3 oblika umjerenog pogoršanja astme:

• Astma se može pogoršati iznenada, u nekoliko sati. Ako se to desi, počnite inhalirati bronhodilatatorski sprej. Ako se napadaj ne smiri unatoč primjeni lijekova, o tome što prije obavijestite liječnika i posavjetujte se s njime o daljim postupcima. U slučaju da vam se PEF, unatoč inhaliranju bronhodilatacijskih lijekova, smanji ispod 50% vašeg najboljeg osobnog rezultata, morate obvezatno otići liječniku.

• Astma se može pogoršati postepeno. Simptome tada imate svaki dan i uzimate sve više bronhodilatatora. Kod mjerenja PEF-a primjetno je da su vrijednosti, posebice jutarnje, svaki dan nešto niže. U tom slučaju trebate povećati dozu protuupalnih lijekova, a dozu inhalatornih kor-tikosteroida povećavajte onoliko dugo dok se vrijednost PEF-a ne vrati na vašu stabilnu vrijednost.

• Česta, blaga pogoršanja astme ukazuju na to da uzimate premale pre-ventivne doze protuupalnih lijekova.

2. Teško pogoršanje astme znači smanjenje PEF-a ispod 50% najboljeg osobnog rezultata. Nakon inhalacije bronhodilatatora stanje se ne popravlja značajno. U tom slučaju svakako odmah posjetite svog liječnika. Ako ste već imali pogoršanja astme koja su vam ugrožavala život, uza se imajte u pripremi autoinjektor adrenalina.

PRAVILNA UPORABA PEF-METRA

PEF-metar je instrument kojim se mjeri vršni ekspiratorni (izdisajni) protok zraka kroz dišne putove. Može se koristiti u ambulantama, bolnicama i kod kuće za samokontrolu astme. Pravilna, redovita uporaba PEF-metra kod kuće može pomoći bolesnicima u ranoj detekciji pogoršanja kliničke slike astme.

PEF-metar koristi se na sljedeći način:

• Kazaljku PEF-metra stavite u početni položaj

• Stojeći, jako duboko udahnite.

• Stisnite usnik PEF-metra usnama pa svom snagom što brže puhnite. Mjerač držite vodoravno i pazite da prstima ne smetate kazaljci. Mjerenje morate završiti brže od jedne sekunde.

• Mjerenje ponovite još dva puta, a svaki rezultat zapišite i uvažavajte najbolju izmjerenu vrijednost.

Mjerenje najčešće obavljate sami, tako da morate jako dobro ovladati tehnikom!

KADA MJERITI PROTOK ZRAKA

Protok zraka trebalo bi mjeriti svakodnevno i rezultate mjerenja bilježiti u svoj dnevnik astme. Uglavnom je dovoljno izdisajni protok mjeriti ujutro, prije nego uzmete lijekove za astmu, te kasno navečer , prije spavanja.

Mjerenje se preporuča i kod:

• izloženosti iritansima,

• tjelesnoga napora,

• noćnog gušenja.

• Izdisajni protok zraka obvezatno je mjeriti barem:

• 14 dana nakon što je bolest dijagnosticirana,

• za ocjenu utjecaja radnog okoliša,

• kod pogoršanja simptoma astme.

POSTOJI LI LIJEK ZA ASTMU

Astmu ne možemo izliječiti, ali možemo bitno ublažiti znakove te bolesti.

Pravilnim liječenjem astme možemo postići :

• normalan rad pluća – disanje,

• spriječiti pogoršanje simptoma,

• ponekad u potpunosti ukloniti znakove astme,

• spriječiti smrt zbog astme.

Postoje lijekovi čija pravilna primjena drži astmu pod kontrolom.

U plućima se nalaze različite vrste receptora, od kojih su za bronhijalnu astmu najvažniji ß2- receptori. Njihova aktivacija putem aminskih spojeva, poput adren-alina, dovodi do snažnog širenja glatke muskulature bronha, tj. bronhodilatacije.

Pored toga, stimulacijom ß2-receptora amini sprečavaju oslobađanje medijatora upale iz različitih stanica, čime smanjuju stvaranje sluzi i sprečavaju nastanak edema bronhijalne sluznice.

Nasuprot tome, stimuliranje ß-receptora izaziva bronhokonstrikciju. Međutim, broj ß-receptora mnogo je manji, pa efekt njihove stimulacije ne dolazi do izražaja.

A ß1-receptori isključivo su prisutni u žlijezdama bronhijalne sluznice, pa također ne sudjeluju u promjenama širine dišnih putova.

Dvije vrste lijekova pomažu u kontroli astme: simptomatski lijekovi (bronhodi-latatori kratkog djelovanja), koji djeluju brzo u zaustavljanju napadaja ili kupiranju simptoma, te osnovni lijekovi (osobito protuupalni lijekovi), koji sprečavaju pojavu napadaja i simptoma.

Antiastmatici se mogu podijeliti na:

Lijekove za ublažavanje i otklanjanje simptoma:

• ß-agonisti (relaksiraju glatke mišiće bronha; inhalacijski ß2-agonisti pred-stavljaju lijek izbora za prekidanje akutne bronhoopstrukcije i bronhospazma zbog fizičkog napora),

• teofilin (relaksira glatke mišiće bronha i ima umjeren protuupalni učinak),

• antikolinergički lijekovi.

Lijekove za dugotrajnu kontrolu bolesti:

• kortikosteroidi (protuupalni lijekovi),

• teofilin,

• leukotrijenski modifikatori.

PRAVILNA UPORABA RASPRŠIVAČA

I NASTAVKA ZA INHALACIJU

Pravilna tehnika (način) udisanja iz raspršivača:

• Skinite poklopac raspršivača.

• Raspršivač protresite prije svakog udisaja. Time pomiješate lijek i potisni plin.

• Raspršivač držite 5 cm ispred otvorenih usta. Na taj se način čestice aerosola ispred ždrijela toliko uspore da mogu slijediti tijek zraka koji pod kutom zavija iz usta u ždrijelo. Ako raspršivač stavite direktno u usta, veći dio doze zaostane na stražnjoj strani ždrijela i ne dođe do pluća.

• Izdahnite do kraja mirnoga izdisaja.

• Polagano duboko udahnite i tek nakon nekoliko trenutaka pritisnite raspršivač. Udah neka bude toliko polagan da traje 5 sekundi. Optimalan je protok zraka jedna litra u sekundi. Pri većem protoku, zrak se u ždrijelu i dišnim putovima vrtloži pa se veći dio aerosola odloži u većim dišnim putovima. Udah morate započeti prije pritiska na raspršivač zato da se us-postavi struja zraka koja odnese čestice aerosola u pluća. Ako biste pritisnuli raspršivač prije početka udaha, veći bi dio aerosola zaostao na sluznici usta i ždrijela.

• Udahnite do punih pluća i zatim zadržite dah približno 10 sekundi. U tom vremenu čestice aerosola stignu do sluznice dišnih putova, a ako biste odmah izdahnuli, velik dio aerosola koji je dospio u pluća izdahnuo bi se van.

• Ako je propisano više udisaja lijeka, neka između dva udisaja prođe barem pola do jedne minute. To je vrijeme potrebno da se u komori raspršivača lijek i potisni plin prirede u potrebnom omjeru.

Pravilna uporaba nastavka za raspršivač:

• S usnika skinite zaštitni poklopac raspršivača.

• Dobro protresite lijek u raspršivaču.

• Usnik aerosola namjestite na otvor nastavka za inhalaciju.

• Polako i duboko izdahnite.

• Usnik nastavka za inhalaciju stavite u usta tako da ga obuhvatite usnama.

• Pritiskom na vrh aerosola oslobodite dozu lijeka u nastavak.

• Istodobno sporo i duboko udahnite kroz usta (najmanje 3 sekunde).

• Zatvorenim ustima zadržavajte dah 10 sekundi, a onda polako izdahnite.

• Ako vam je potrebna još jedna doza, ponovite postupak nakon jedne minute.

• Nakon završenog inhaliranja, skinite aerosol s nastavka i usnik zatvorite zaštitnim poklopcem.

Nakon inhalacije dobro isperite usta vodom. U nastavak za inhalaciju nikad nemojte osloboditi više doza lijeka odjedanput.

SPREČAVANJE ASMATSKOG NAPADAJA

Napadaji se najlakše sprečavaju učinkovitim izbjegavanjem čimbenika koji pokreću astmu, što se relativno rijetko postiže u potpunosti.

Prilagodbe okoliša, osobito u slučaju profesionalne astme, mogu imati vrlo veliko značenje.

Osim izbjegavanja pokretača astme, važno je i pravilno i redovito uzimanje tera-pije budući da je astma kronična bolest.

KAKO KONTROLIRATI ASTMU

Upamtite uzročnike koji izazivaju vaše astmatske napadaje. Izbjegavajte ih jer tako možete spriječiti velik broj astmatskih napadaja i tako smanjiti potrebu za lijekovima.

• Uvedite promjene u svoj život:

- uklonite zavjese ili sagove iz vaše spavaće sobe,

- izbjegavajte tapecirani namještaj,

- plišane igračke često perite,

- posteljinu perite na temperaturi od 55°C, sušite je na suncu ili u sušilu,

- uklonite kućne ljubimce iz svog mikrookoliša,

- nemojte dopustiti da se puši u vašem domu, ne boravite u zadimljenim prostorima,

- ako možete, infekcije prevenirajte cijepljenjem,

- izbjegavajte boravak u prirodi ako je visoka koncentracija peluda,

- redovito pratite vremensku prognozu, pa za vrijeme nepovoljnih vre-menskih uvjeta smanjite fizičke aktivnosti.

• Naučite svoje dijete koje boluje od astme što treba učiniti u slučaju ast-matskog napadaja. U tom su trenutku smirenost i prisebnost od ključnog značenja!

• Naučite sve o terapiji koju uzimate (pravilno uzimanje lijekova, popratne pojave terapije).

• Terapiju uzimajte redovito, onako kako vam je to preporučio vaš liječnik.

• Izbjegavajte uzimanje nekih lijekova (beta-blokatori, aspirin, nesteroidni antireumatici) jer mogu pogoršati simptome bolesti.

• Danju obavljajte aktivnosti, a noću se dovoljno odmarajte (djeci je potrebno najmanje devet sati sna).

• Uzimajte dovoljno tekućine (do tri litre); tekućina vam je potrebna za hid-raciju sluznice dišnog sustava i razrjeđivanje guste sluzi.

• Pravilno se hranite; uzimajte dovoljne količine hranjivih sastojaka (proteina, ugljikohidrata, vitamina, nezasićenih masnih kiselina), jedite manje obroke hrane 5 puta na dan, održavajte optimalnu tjelesnu težinu.

• U slučaju alergije na neke prehrambene sastojke potpuno ih izbacite iz jelovnika.

• Preporuča se boravak na nadmorskoj visini iznad 1000 m, jer tamo nema zagađenja niti cvatnje. Klimoterapija je poželjna u trajanju od najmanje 4-6 tjedana svake godine.

• Mjerite svakodnevno PEF (vršni protok) i vodite dnevnik astme.

• Redovito odlazite na liječničke kontrole i odgovore za sve nejasnoće potražite kod svog liječnika.

• Svakodnevno provodite vježbe disanja (3 puta dnevno po 15-30 min.), na taj način aktivirate čitava pluća, trošite manje mišićne snage i uspješno uklanjate osjećaj gušenja.

ASTMA I LIJEKOVI

Približno 10-20% bolesnika boluje od aspirinske astme.

Od 15 min. do 4 sata nakon uzi-manja i vrlo malih količina acetilsali-cilne kiseline, dolazi do bronhokon-strikcije (suženja dišnih putova) i pojave simptoma bolesti.

Sličnu reakciju mogu izazvati i drugi nesteroidni antireumatici (ibu-profen, indometacin, fenilbutazon).

Paracetamol i centralni analgetici kod njih ne izazivaju bronhokonstrik-ciju.

Simptome mogu izazvati i neki drugi lijekovi, kao npr. neki lijekovi za srce ili povišen krvni tlak.

ASTMA I TRUDNOĆA

U trudnoći se kod trećine pacijentica s astmom stanje pogorša, kod trećine poboljša, a kod trećine nema promjene.

Loše kontrolirana astma ugrožava plod: veći je broj prijevremenih poroda, više je novorođenčadi niske porođajne težine i povećana je mogućnost smrt-nosti novorođenčadi.

Niti jedan lijek protiv astme nije toliko štetan za plod koliko neliječena astma.

U trudnoći i nakon poroda, za vrijeme dojenja, astmu treba liječiti lijekovima u obliku inhalacije.

ASTMA I SPORT

Uz dobar plan liječenja, u većine bolesnika astmatičara bolest se može tako dobro stabilizirati, da pacijent može bez ograničenja sudjelovati u fizičkim aktivnostima.

Ako se pri obavljanju sportskih aktivnosti javi otežano disanje, ono se može pre-venirati inhalacijom beta 2-agonista, «agonistima kratkog ili dugog djelovanja» ili kromoglikatom prije fizičkog napora.

Zapamtite:

Astma je kronična upalna bolest koja se ne može izliječiti, ali se može uspješno kontrolirati!