Popis odobrenih kliničkih ispitivanja u 2013. godini ažuriran 28.04 ...
KLINIČKA ISPITIVANJA U PSIHOFARMAKOLOGIJI
-
Upload
olga-ratliff -
Category
Documents
-
view
93 -
download
2
description
Transcript of KLINIČKA ISPITIVANJA U PSIHOFARMAKOLOGIJI
KLINIČKA ISPITIVANJA U KLINIČKA ISPITIVANJA U PSIHOFARMAKOLOGIJIPSIHOFARMAKOLOGIJI
Doc. dr Srdjan Milovanović, psihijatarAsist. dr Olivera Vuković, psihijatrar
Medicinski fakultet, Beograd
1952. - Henri Laborit, pariski hirurg, uvodi antihistaminik hlorpromazin u
anesteziju, kao adjuvant - primećuje da deluje umirujuće na agitirane pacijente- nagovara psihijatre da ga isprobaju u lečenju shizofrenije
prvi lek u tretmanu shizofrenije otkriven “zahvaljujući” neželjenim
dejstvima antihistaminika!!!
Slučajno otkriće antipsihotikapočetak ere psihofarmakologije
Pierre Deniker & Jean Delay
1954uvodjenje
hlorpromazinaSt. Anne Hospital
Paris, France
psihijatri... potvrdjuju efikasnost hlorpromazina u poboljšavanju psihotičnih simptoma
“Po prvi put možemo da razgovaramo sa svojim pacijentima!” Pierre Deniker
Antipsihotici: pomak u psihijatrijskom lečenju
Hlorpromazin uveden 1954
1960:poslednja lobotomija
OSNOVNI PRINCIPIOSNOVNI PRINCIPI
eksperimentalni dizajn - kompletni metodološki postupak koji sadrži tehniku i tehnologiju njegovog izvođenja
princip: dobre kliničke prakse prioritet: dvostruko slepe-studije pretklinička i klinička istraživanja
FARMAKOLOŠKE STUDIJE u poslednje 3 decenije značajno se usavršio metod istraživanja kliničkih
efekata psihofarmaka - danas, savremeni psihofarmakolozi istražuju određene procese i mehanizme koji se odvijaju u CNS-u.
-
DUPLO-SLEPA PLACEBO KONTROLISANA STUDIJA
• Internacionalna Konferencija o Harmonizaciji promovisala je Standarde Dobre kliničke prakse
“zlatni standard”
ICH je grupa koja ujedinjuje predstavnike nadzornih organa u Evropi, Japanu i SAD i stručnjake iz farmaceutske industrije kako bi zajednički procenjivali sve naučne i tehničke aspekte registracije medicinskih proizvoda i davali smernice za veće uskladjivanje u registraciji lekova.
DOBRA KLINIČKA PRAKSA
DOBRA KLINIČKA PRAKSA
medjunarodni etički i naučni standard za planiranje, sprovodjenje, zapisivanje i izveštavanje pri ispitivnajima koja se izvode na ljudima
poštovanje ovih standarda obezbedjuje uverenje javnosti da su prava, bezbednost i dobrobit ispitanika zaštičeni i u skladu sa principima proisteklim iz Helsinške deklaracije
“zlatni standard”
HELSINŠKA DEKLARACIJA (1964)osnovni principi svih medicinskih istraživanja
Definiše etičke principe u medicinskim istraživanjima u ljudi
Sačinila i usvojila Svetska medicinska asocijacija (World Medical Association)
Helsinki 1964 godine kasnije 5 revizija; poslednja revizija Edinburg 2000 godine
DOBRA KLINIČKA PRAKSA
Claude Bernard, 1865 Pet principa za istrazivacki rad u medicini
eksperiment na ljudskim bicima je dopusten jedino ako se na drugi nacin ne mogu pribaviti odgovarajuce informacije
mora se sprovoditi po striktnim metodoloskim uputstvima
sprovodi se uz saglasnost subjekta
ako steti subjektu, eksperiment mora da se prekine
prekida se na zahtev subjekta
OVAKVI PRINCIPI ODRZALI SU SE DO DANAS
FARMAKOLOŠKE STUDIJE
IDEJA LEK NATRŽIŠTU
GODINE
11 – 15 godina
OTKRIĆE BAZIČNE STUDIJE(prekliničke)
KLINIČKE STUDIJE
FAZA I FAZA II FAZAIII
0 155 10
oko 20 godina
FAZA IV
FARMAKOLOŠKE STUDIJE
od ukupnog broja – 116 antipsihotika, ispitivanih do 1972.god, jedna
petina je uvedena u rutinsku lekarsku praksu
intenzivno se traga za tehnikama koje bi proučavale ponašajne fenomene
viših nervnih delatnosti u životinja, koje bi dale bliže korelacije sa pojedinim
kliničkim efektima psihofarmaka i psihičkim reakcijama u ljudi
Preklinička istraživanja• u psihofarmakološkim istraživanjima, ne postoji mogućnost direktnog
prenošenja rezultata istraživanja sa životinje na čoveka
• postoje pokušaji da se pronađu nove tehnike za proučavanje bihevioralnih fenomena više nervne delatnosti kod životinja, koje bi dale bolju korelaciju sa pojedinim kliničkim efektima psihofarmaka i psihičkim reakcijama ljudi, ali je to još uvek u početnoj fazi
Sinteza ili izolovanje aktivne supstance
Kvalitativna ocena aktivnosti – «screening» ili rešetanje
Kvantitativna analiza
Farmaceutska obrada leka
Preklinička istraživanja
kliničko ispitivanje leka
• I FAZA:I FAZA: farmakološko ispitivanje leka na zdravim (ili bolesnim) dobrovoljcima – mali broj.
• II FAZA:II FAZA: ispitivanje na manjem broju izabranih bolesnika.
• III FAZA:III FAZA: široko kliničko ispitivanje - ispitivanje na velikom broju bolesnika
(faza kliničkog testiranja).
• IV FAZA:IV FAZA: uslovno puštanje leka u promet - praćenje
Klinička istraživanja
I FAZA:I FAZA:
farmakološko ispitivanje leka na zdravim ili bolesnim dobrovoljcima – mali broj
određivanje biološke aktivnosti i metabolizma u čoveka
izvode je klinički farmakolozi 12 MESECI
Klinička istraživanja
II FAZA:II FAZA:
ispitivanje na manjem broju bolesnika trajanje: 12 MESECI KLINIČKI FARMAKOLOZI I LEKARI-TERAPEUTI
– IIa faza (rana II faza) – na malom broju bolesnika ustanovljava se potencijalna korist od ispitivanog leka i određuje raspon doza;
– IIb faza (pozna II faza) – na većem broju bolesnika u toku dužeg perioda se određuje završni oblik leka i doziranje; novi podaci o metabolizmu
Klinička istraživanja
III FAZA:III FAZA:
faza kliničkog testiranja - ispitivanje na velikom broju bolesnika u više istraživačkih centara i zemalja istovremeno
procena efikasnosti i podnošljivosti (stiču se iskustva o neželjenim efektima) u uslovima sličnim lekarskoj praksi
posle ove faze, može se reći šta novi lek predstavlja u odnosu na lekove koji se već primenjuju
trajanje 12 MESECI
KLINIČKI ISTRAŽIVAČI
Klinička istraživanja
IV FAZAIV FAZA
• uslovno puštanje leka u promet
• praćenje efikasnosti i podnođljivosti, posle puštanja leka u promet
• traje nekoliko godina i služi za upotpunjavanje slike o delotvornosti i toksičnosti leka, tj. njegovoj bezbednosti
36 MESECI do beskonačno!
Klinička istraživanja
Random effects meta-analysis of symptom responses for citalopram and
placebo.
Apler A. BMJ 2011;1
Osnovna pravila postaviti pravo pitanje: definisanje cilja istraživanja
odabrati odgovarajuću grupu ispitanika
odabrati odgovarajuću kontrolnu grupu
proceniti optimalan broj ispitanika
kriterijumi za uključenje u studiju
kriterijumi koje sprečavaju uključenje (ekskluzioni)
protokol
Protokol način izvođenja studije
vremena pregleda, analiza, primene terapije
način izvođenja svakog pojedinačnog testa, analize, primene leka
obrazac za unos podataka o ispitaniku, verifikaciju izvršenog testa i vremena izvršenog testa i date terapije
obrazac za unos dobijenih rezultata
učesce u kliničkom ispitivanju mentalni bolesnik potvrdjuje svojim pismenim pristankom, a lekar snosi zakonsku odgovornost u slučaju da dodje do incidenata
Postmarketinška studija ispitivanja
efikasnosti i podnošljivosti
lamotrigina
u bipolarnom afektivnom
poremećaju
CILJ STUDIJE
ispitivanje efikasnosti i podnošljivosti lamotrigina
u Bipolarnom afektivnom poremećaju u periodu
od šest meseci
DIZAJNotvorena, multicentrična postmarketinška 6-
mesečna studija, sa dozno-fleksibilnom primenom
lamotrigina u Bipolarnom afektivnom poremećaju
(BAP)
UZORAK• uzorak se sastoji od ambulantnih i
hospitalizovanih pacijenta koji boluju od Bipolarnog afektivnog poremećaja u bilo kojoj fazi bolesti, muškog i ženskog pola, starosne dobi od 18 do 55 godina
• dijagnoza se postavlja na osnovu MKB 10 kriterijuma
Kriterijumi za ukljuKriterijumi za uključčivanjeivanje • dijagnostikovani BAP sa prethodnim epizodama
depresivnim i hipomaničnim i/ili maničnim;
• starost pacijenta od 18 do 55 godina;
• pacijenti ženskog pola u generativnom dobu treba da upotrebljavaju kontraceptivna sredstva;
Kriterijumi za isključivanjeKriterijumi za isključivanje• zloupotreba i zavisnost od psihoaktivnih
supstanci (uključujući alkohol)
• pacijenti sa drugim psihijatrijskim bolestima ili ozbiljnim poremećajima kognitivnih funkcija
• trudnoća i laktacija
• poznata osetljivost na lamotrigin
Instrumenti procene• Young-ova skala za procenu manije (YMRS)
• Hamiltonova skala za procenu depresivnosti (HAMD)
• Kratka skala psihijatrijske procene (BPRS)
• Globalni klinički utisak (CGI-S)
• Skala neželjenih efekata
METODOLOGIJAProcena pomenutim skalama vršiće se: • nultog dana pri uključivanju u studiju (Vo)
• 15 dana nakon primene terapije (V1)
• potom za mesec dana (V2)
• posle tri meseca (V3)
• posle šest meseci (V4)
V4 procenaV4 procena će se vršiti u svim slučajevima kada dodje do prekida
terapije, bilo iz kog razloga
Prva vizitaPrva vizita – uključivanje pacijenta:
• Potvrda dijagnoze na osnovu MKB-10 kriterijuma
• Proveriti ostale kriterijume za uključivanje i isključivanje u studiju
• Informisani pristanak pacijenta
• Upitnici:– Young-ova skala za procenu manije (YMRS)– Hamiltonova skala za procenu depresivnosti (HAMD)– Kratka skala psihijatrijske procene (BPRS)– Globalni klinički utisak (CGI-S)– Skala neželjenih efekata
Preostale vizite (druga-peta)• Upitnici:
– Young-ova skala za procenu manije (YMRS)
– Hamiltonova skala za procenu depresivnosti (HAMD)
– Kratka skala psihijatrijske procene (BPRS)
– Globalni klinički utisak (CGI-S)
– Subskala procene poboljšanja (CGI-I)
– Skala neželjenih efekata
Konkomitantna terapija• u toku težih maničnih stanja dozvoljena je upotreba
antipsihotika u trajanju od najviše 6 nedelja
• ukoliko postoji potreba dozvoljena je upotreba anksiolitika benzodiazepinskog reda i to lorazepam do 8mg dnevno u akutnim fazama
• kod tezih poremećaja sna dozvoljena je upotreba hipnotika benzodiazepinskog reda (ukoliko pacijent već ne priuma lorazepam)
• u depresivnim fazama nije dozvoljena upotreba antidepresiva, već samo studijski lek lamotrigin.
• nije dozvoljena upotreba drugih psihostabilizatora niti antikonvulziva
Ordiniranje lamotriginaLek se aplikuje na nultoj-bazičnoj viziti i to 25mg po priloženoj šemi do postizanja optimalne doze od 200mg dnevno.
U samo nekim slučajevima doza se može povisiti do 300mg dnevno.
VAŽNO JE NAPOMENUTI DA SE MORA VRŠITI TITRIRANJE PREMA ŠEMI DA BI SE IZBEGLA POJAVA RAŠA.
CENTRI U KOJIMA ĆE SE IZVESTI CENTRI U KOJIMA ĆE SE IZVESTI STUDIJASTUDIJA
• Institut za psihijatriju KCS • Institut za mentalno zdravlje
• Institut za psihijatriju VMA
• Klinika za psihijatriju KBC „Dedinje“
• Klinika za psihijatriju KBC „Zvezdara“
• Institut za psihijatriju KC Novi Sad
• Institut za psihijatriju KC Kragujevac
• Institut za mentalno zdravlje KC Niš
• Specijalna psihijatrijska bolnica Gornja Toponica