Klasa: UP/I 030-02/2011-01/025 Urbroj: 580-05/76-2012-106 Zagreb, 27. prosinca 2012. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja temeljem članka 30. točke 2. i članka 31. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, broj 79/09), te članka 46. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u upravnom postupku utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja poduzetnika HŽ Cargo d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Mihanovićeva 12, zastupanom po opunomoćeniku Ivanu Leškoviću, predsjedniku Uprave, temeljem odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u sastavu: mr.sc. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća, Mladen Cerovac, mag iur., zamjenik predsjednice Vijeća, Milivoj Maršić, dipl.oec., Vesna Patrlj, dipl.iur. i dr.sc. Mirna Pavletić-Župić, članovi Vijeća, sa 126. sjednice, održane 27. prosinca 2012., donosi sljedeće R J E Š E NJ E Postupak se obustavlja jer više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka. O b r a z l o ž e n j e 1. Inicijativa za pokretanje postupka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je 6. lipnja 2011. inicijativu poduzetnika Jadran – Metal d.o.o. za preradu sekundarnih sirovina, sa sjedištem u Škrljevu, Kukuljanovo, Radna zona Kukuljanovo 29/R, zastupanom po opunomoćeniku F.D., odvjetniku iz R. (dalje: Jadran–Metal) za pokretanje postupka protiv poduzetnika HŽ Cargo d.o.o. za prijevoz tereta, sa sjedištem u Zagrebu, Mihanovićeva 12, zastupanom po opunomoćeniku Ivanu Leškoviću, predsjedniku Uprave (dalje: HŽ Cargo) radi utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja na tržištu obavljanja djelatnosti prijevoza tereta u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prometu. Jadran–Metal u svojoj inicijativi, u bitnome, je naveo kako HŽ Cargo, kao jedini poduzetnik u Republici Hrvatskoj koji obavlja djelatnost prijevoza tereta u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prometu, zlouporabljuje svoj vladajući položaj u smislu članka 13. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, broj 79/09; dalje: ZZTN), na način da korisnicima svojih usluga zaračunava različite cijene prijevoza za istovrsnu robu na istim relacijama prijevoza. Jadran–Metal, između ostalog, je naveo kako poduzetniku HŽ Cargo, za prijevoz starog željeza na relaciji Osijek – Luka Rijeka, plaća 22 eura po toni tereta, dok njegov konkurent, poduzetnik C.I.O.S. d.o.o. za sakupljanje i primarnu preradu industrijskih otpadaka te unutarnju i vanjsku trgovinu, sa sjedištem u Zagrebu, Josipa Lončara 15 (dalje: C.I.O.S.),

2

plaća 12 eura po toni tereta, čime je Jadran–Metal doveden u neravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju. Člankom 13. točkom 3. ZZTN-a zabranjena je svaka zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na mjerodavnom tržištu, a osobito primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju. 2. Stranka u postupku HŽ Cargo HŽ Cargo d.o.o. za prijevoz tereta, sa sjedištem u Zagrebu, Mihanovićeva 12 je poduzetnik nastao temeljem Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. („Narodne novine“, broj 153/05) kojim je određen postupak razdvajanja društva HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. istodobnim prijenosom svih dijelova imovine navedenog društva kao društva koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na četiri nova društva, među kojima i na HŽ Cargo, a koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja s osnivanjem. Člankom 1. Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. propisano je kako će se trgovačko društvo HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. podijeliti na četiri društva s ograničenom odgovornošću za poslovna područja, među kojima i na prijevoz tereta. Prema podacima sa službenih Internet stranica Sudskog registra trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj (sudreg.pravosudje.hr) za poduzetnika HŽ Cargo, Agencija je utvrdila kako je poduzetnik HŽ-Hrvatske željeznice holding d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Mihanovićeva 12, jedini osnivač poduzetnika HŽ Cargo. HŽ Cargo je registriran za obavljanje čitavog niza djelatnosti, a među kojima i: javni željeznički prijevoz, javni prijevoz tereta u domaćem i međunarodnom željezničkom i kombiniranom prometu, ostale prateće djelatnosti u prijevozu, prekrcaj tereta u željezničkim kolodvorima i ostalim mjestima, usluge skladištenja, usluge manevriranja i ranžiranja i dr. 3. Primijenjeni propisi Agencija je u ovom predmetu primijenila odredbe ZZTN i Uredbe o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta („Narodne novine», broj 9/11; dalje: Uredba o mjerodavnom tržištu). U dijelu kojim se uređuju pitanja provedbe postupka pred Agencijom koji nije propisan odredbama ZZTN-a, kao posebnog zakona, u smislu članka 35. stavka 1. ZZTN-a, Agencija je podredno primijenila odredbe Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09; dalje: ZUP). Uz navedeno, Agencija je izvršila uvid i u odredbe zakona odnosno na temelju zakona donesenih propisa koji uređuju predmetnu materiju: Zakon o podjeli trgovačkog društva HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. („Narodne novine“, broj 153/05), Zakon o željeznici („Narodne novine“, broj 123/03, 194/03, 30/04, 79/07 i 75/09), Zakon o izmjenama Zakona o željeznici („Narodne novine“, broj 30/04), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici („Narodne novine“, broj 79/07), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici („Narodne novine“, broj 75/09), Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 87/96), Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 40/07, 120/08 i 61/11), Uredba o izmjeni Zakona o željeznici („Narodne novine“, broj 194/03), Statut HŽ-Hrvatskih željeznica („Službeni vjesnik“, broj 5/94), Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja dozvola za obavljanje usluga željezničkog prijevoza i dozvola za upravljanje željezničkom infrastrukturom („Narodne novine“, broj 127/05 i 121/07), HRT 151

3

– Tarifa za prijevoz robe, broj U-144-1/99, HRT 152 – Usklađena nomenklatura robe (NHM), HRT 153 – Popis kolodvora, HRT 154 – Daljinar za prijevoz robe na prugama hrvatskih željeznica, HRT 155 – Putokaz, broj: U-35-6/06 i HRT 156 – Cjenik usluga. Također, Agencija je u ovom postupku podredno na odgovarajući način primjenjivala kriterije iz pravne stečevine Europske unije (dalje: EU) koja služi kao interpretativni instrument za primjenu odredbi ZZTN, a osobito u slučaju pravnih praznina ili dvojbi u tumačenju tog zakona, kako je to propisano člankom 74. ZZTN-a. Stoga je Agencija, tijekom postupka i prilikom izrade pravne i ekonomske analize u ovom predmetu, izvršila uvid u kriterije iz pravne stečevine EU, i to: Ugovor o funkcioniranju EU ili Lisabonski ugovor od 9. svibnja 2008., Službeni list C 115/89, te u primjere iz poredbene prakse, i to presudu Suda EU u predmetu AKZO Chemie BV protiv Komisije, broj C-62/86 iz 1991., kao i odluku Europske komisije u predmetu ocjene koncentracije: Case No COMP/M.5096 – RCA/MAV Cargo. 4. Prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu Na temelju predmetne inicijative, Agencija je u okviru svoje nadležnosti iz članka 32. točke 1. a) i b) ZZTN-a provela prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu kako bi utvrdila ima li u konkretnom slučaju uvjeta za pokretanje postupka Agencije po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 38. stavaka 1. i 3. ZZTN-a te članka 39. ZZTN-a, a vezano uz primjenu članka 13. ZZTN-a. Slijedom navedenoga, Agencija je, dopisima od 13. lipnja 2011. i 5. rujna 2011. pozvala poduzetnika HŽ Cargo da, sukladno članku 32. točki 1. a) i b) ZZTN-a, dostavi pisano očitovanje na navode iz inicijative Jadran–Metala od 6. lipnja 2011., detaljan opis načina određivanja cijene usluge željezničkog prijevoza tereta na teritoriju Republike Hrvatske, preslike dokumenata „Politika prodaje HŽ Carga u 2010.“ i „Politika prodaje HŽ Carga u 2011.“, korisničke tarife koje je HŽ Cargo sklopio sa Jadran–Metalom u 2010. i 2011. godini, korisničke tarife sklopljene s ostalim poduzetnicima u 2010. i 2011., a koje se odnose na iste relacije i iste vrste tereta kao i one sklopljene s poduzetnikom Jadran–Metal, podatke o vrijednosti usluge željezničkog prijevoza tereta (u kunama, bez PDV-a) i količini prevezenog tereta (u tonama) koji je HŽ Cargo prevezao temeljem ugovora odnosno korisničkih tarifa sklopljenim sa poduzetnicima Jadran–Metal i C.I.O.S., iskazano za 2008., 2009. i 2010. godinu, očekivane količine tereta (u tonama) u 2011. godini za navedene poduzetnike, te dodatna pojašnjenja o kriterijima za određivanje cijena i povlastica, te o manipulaciji robom pri različitim vrstama prijevoza. Dopisom od 13. lipnja 2011. Agencija je pozvala Agenciju za regulaciju tržišta željezničkih usluga, sa sjedištem u Zagrebu, V. Nazora 61 (dalje: ARTZU), da, temeljem Sporazuma o suradnji na području zaštite tržišnog natjecanja na tržištu željezničkih usluga od 16. kolovoza 2010., Agenciji dostavi očitovanje na navode iz inicijative Jadran–Metala od 6. lipnja 2011., očitovanje o svim elementima koji se uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja cijene usluge željezničkog prijevoza tereta u Republici Hrvatskoj te druge podatke i dokumentaciju koji sukladno ocjeni tog tijela mogu pridonijeti razumijevanju stanja na tržištu željezničkog prijevoza tereta i utvrđivanju činjenica u konkretnom slučaju, posebice u pogledu načina određivanja cijena usluge željezničkog prijevoza tereta. U očitovanju zaprimljenom 27. lipnja 2011., ARTZU se očitovala da je nadležnost rečene Agencije uređena Zakonom o Agenciji za regulaciju tržišta željezničkih usluga („Narodne novine“, broj 79/07 i 75/09) i u osnovi obuhvaća mjerodavno željezničko tržište koje uključuje odnos između upravitelja željezničke infrastrukture (HŽ Infrastruktura d.o.o.) i željezničkih prijevoznika (u ovom slučaju jedinog prijevoznika tereta poduzetnika HŽ Cargo), te da ARTZU stoga nema ingerenciju glede poslovnih odnosa koji nastaju između prijevoznika HŽ

4

Cargo i naručitelja prijevoza (sukladno Ugovoru o prijevozu), a koji su uređeni odredbama općeg ugovornog prava. Zatražena očitovanja, podatke i dokumentaciju, HŽ Cargo je dostavio podnescima od 5. srpnja 2011. i 21. rujna 2011. te je naveo kako slijedi. Sukladno dokumentima „Politika prodaje HŽ Cargo u 2010.“ i „Politika prodaje HŽ Cargo u 2011.“, koje je HŽ Cargo d.o.o. dostavio podneskom od 5. srpnja 2011., ugovaranje pružanja usluga prijevoza tereta željeznicom ostvaruje se tako da zainteresirani poduzetnik pošalje upit ili popuni obrazac HŽ Carga u kojem su osnovni elementi vrsta tereta, relacija, očekivana količina tereta i ostalo. HŽ Cargo daje ponudu, te se pristupa sklapanju korisničke tarife, kojem prethodi sklapanje godišnjeg ugovora s HŽ Cargom. Temeljem Ugovora o uvjetima prijevoza pošiljaka željeznicom broj […] zaprimljenog u privitku inicijative Jadran–Metala, obujam i cijena prijevoza se definiraju putem korisničkih tarifa. HŽ Cargo određuje cijene prijevoza tereta za domaći promet, lučki uvoz-izvoz i međunarodni prijevoz na osnovi vrste i količina robe koja se prevozi, načina otpreme, dužine relacije odnosno prijevoznog puta, vrste i vlasništva vagona koji se koriste za prijevoz. Na zaračunavanje cijene utječu i ukupno očekivane godišnje količine robe koje će HŽ Cargo prevesti za naručitelja prijevoza. Očekivana količine roba za prijevoz u 2011. od oko […] tona za Jadran-Metal je ugovorena člankom 14. navedenog ugovora. Nadalje, HŽ Cargo je sklopio sa poduzetnikom Jadran–Metal korisničku tarifu HŽ ZF […] za prijevoz starog željeza u tzv. lučkom izvozu iz raznih kolodvora za kolodvor Rijeka Luka. Navedenom korisničkom tarifom, između ostalog, obuhvaćen je i prijevoz tereta na relaciji iz Osijeka, Donji Grad do Rijeke Luka, po cijeni 22,00 EUR po toni. HŽ Cargo se tom prilikom očitovao da nema mogućnosti obraditi podatke o realiziranim količinama prijevoza po relacijama ukoliko je u jednoj korisničkoj tarifi predviđeno više relacija te je dostavio podatke o realiziranim količinama prijevoza po korisničkoj tarifi iskazano za svaku pojedinu traženu godinu odvojeno za unutarnji i međunarodni prijevoz. Prema zaprimljenim podacima o količinama prevezenog tereta (u tonama) koje je HŽ Cargo dostavio podneskom od 5. srpnja 2011., HŽ Cargo je poduzetniku C.I.O.S. u unutarnjem prijevozu, u 2009. prevezao […] tona tereta i u 2010. […] tona. Istom poduzetniku je HŽ Cargo u međunarodnom prijevozu, u 2009. godini prevezao […] tona tereta, a u 2010. godini […] tona tereta. Sukladno podacima iz rečenog podneska, HŽ Cargo je poduzetniku Jadran-Metal u unutarnjem prijevozu, u 2010. godini prevezao […] tona tereta, dok u 2009. godini tom poduzetniku nije pružao uslugu željezničkog prijevoza tereta u unutarnjem prijevozu. Istom poduzetniku je HŽ Cargo u međunarodnom prijevozu, u 2009. godini prevezao […] tona tereta, a u 2010. godini […] tona tereta. Istim podneskom od 5. srpnja 2011., HŽ Cargo se očitovao da je s poduzetnikom Jadran-Metal sklopio Ugovor o uvjetima prijevoza pošiljaka željeznicom broj […] u kojem je odredio očekivanu količinu prijevoza tereta od […] tona robe, a sa poduzetnikom C.I.O.S. je ugovorio očekivanu količinu prijevoza od […] tona robe u 2011. godini. Nadalje, HŽ Cargo d.o.o. je naveo da je s poduzetnikom C.I.O.S. sklopio korisničku tarifu HŽ ZF […] za prijevoz tereta između raznih kolodvora u Republici Hrvatskoj po cijeni 12,00 eura po toni, da u konkretnom slučaju nije riječ o identičnoj vrsti prijevoza koju HŽ Cargo pruža poduzetniku Jadran–Metal, da se bitno razlikuju očekivane količine prijevoza tereta za poduzetnike C.I.O.S. i Jadran-Metal, te da razlika u cijenama postoji zbog različite primjene cjenika za unutarnji (HRT 156, Tarifna tablica u unutarnjem prijevozu) i međunarodni promet

5

(HRT 156. Tarifna tablica u međunarodnom prijevozu). HŽ Cargo nadalje je naveo, da je poduzetnicima […] i […] obračunata cijena od 22,00 eura po toni kao i poduzetniku Jadran–Metal jer je riječ o istoj vrsti prijevoza te da se cijene mogu usporediti. Prema tumačenju HŽ Carga, na cijenu prijevoza utječu očekivane količine prijevoza tereta koje su u navedenim korisničkim tarifama znatno različite za navedene korisnike prijevoza jer je riječ o […] tona za Jadran–Metal te o […] tona za C.I.O.S. Vezano uz korisničku tarifu odobrenu korisniku CE-ZA-R d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Josipa Lončara 15 (dalje: CE-ZA-R), poduzetniku u sastavu grupe C.I.O.S., HŽ Cargo je naveo u podnesku od 5. srpnja 2011., da s obzirom da je riječ o tuzemnom prijevozu, odnosno prijevozu između dva kolodvora na teritoriju Republike Hrvatske, kod izračuna cijene primjenjuje se redovna tarifa HRT 156, koja je javno objavljena, kao i druge redovne tarife na internetskoj stranici www.hznet.hr, pod HŽ Cargo, Tarife, Tablica 1.1. Tarifna tablica u unutarnjem prijevozu. Udaljenost između kolodvora Osijek Donji Grad i Rijeka Luka, relacija na koju se poziva Jadran-Metal u inicijativi za pokretanje postupka, iznosi 506 km. Za udaljenost od 500-550 km i 25 tonski stav, kakav je i predviđen u korisničkoj tarifi, redovna cijena prijevoza jedne tone iznosi 163,00 HRK. Budući da je poduzetniku CE-ZA-R za udaljenost od preko 500 km odobrena povlastica od 29%, to znači da je cijena prijevoza jedne tone za prethodno navedenu relaciju 115,73 HRK. HŽ Cargo napominje da se u tuzemnom prijevozu obračunava i PDV (u skladu s napomenom iz tablice 1.1. iz tarife HRT 156), tako da cijena ustvari iznosi 142,35 HRK po toni. Vezano uz korisnički tarifu odobrenu korisniku Jadran-Metal, HŽ Cargo se očitovao da je riječ o lučkom izvozu odnosno prijevozu iz kolodvora na teritoriju Republike Hrvatske za morsku luku iz koje se roba dalje prevozi brodom, te se kod izračuna cijene primjenjuje redovna tarifa HRT 156, Tablica 1.3. Tarifna tablica u međunarodnom prijevozu sukladno kojoj za udaljenost od 500-550 km i 25 tonski stav, kakav je predviđen u korisničkoj tarifi, redovna cijena prijevoza jedne tone iznosi 35,60 eur po toni. Budući da je korisniku Jadran-Metal korisničkom tarifom odobrena cijena od 22 eur po toni, sukladno očitovanju HŽ Carga, proizlazi da je korisniku odobrena povlastica od 38,2% u odnosu na redovnu tarifu. U podnesku od 21. rujna 2011., HŽ Cargo je naveo da se cijena željezničkog prijevoza robe može izraziti u brojčanom iznosu ili postotkom povlastice na redovnu tarifu. Pri tome se izražavanje cijene prijevoza robe, postotkom povlastice u pravilu upotrebljava u domaćem prijevozu, a u međunarodnom se gotovo isključivo upotrebljavaju brojčani iznosi. Međutim, HŽ Cargo je istaknuo kako se u korisničkoj tarifi nikada ne navode i iznos cijene prijevoza i povlastica na redovnu tarifu, nego samo jedan od navedenih načina prikazivanja cijene. Nadalje se rečeni poduzetnik očitovao da nema bitne razlike u načinu postupanja s pošiljkama za koje je sklopljena korisnička tarifa za tuzemni prijevoz u odnosu na one za koje je sklopljena tarifa za lučki izvoz ukoliko je uputni kolodvor identičan, kao u slučaju prijevoza iz kolodvora Osijek–Donji grad za kolodvor Rijeka Luka. Moguće su eventualne dodatne radnje špeditera odnosno nešto drugačiji postupak s teretnim listovima po završenom prijevozu, ali kod samog prijevoza nema razlike. Tijekom prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu, Agencija je analizirala „Politiku prodaje HŽ Carga“ u 2010. i 2011. godini. Sukladno točki 7.1.3. Prodajne politike, ugovori o prijevozu pošiljaka željeznicom u pravilu se sklapaju na vremensko razdoblje od godine dana, za kalendarsku godinu, ali je moguće, u slučaju zahtjeva korisnika odnosno procjene za takvom potrebom od strane HŽ Carga, sklapati ugovore na dulji rok, a temeljem odluke Uprave HŽ Carga korisničke tarife, koje sadržavaju cijene prijevoza te ostale uvjete prijevoza, čine privitak ugovoru.

6

Sukladno točki 7.2. „Definiranje razine cijena u 2010. godini“ Prodajne politike, cijene prijevoza u 2010. linearno će se, u odnosu na 2009., povećavati za [0-5]%, uvažavajući rezultate uz prethodne analitičke obrade koja se provodi u poslovnom području Prodaja, prije početka ugovaranja cijena prijevoza za narednu godinu. Isto tako nivo ugovorenih cijena iz 2009. može uvjetovati i veće povećanje od navedenog, do [0-5]% (posebno se to odnosi na unutarnji promet gdje HŽ Cargo preuzima organizaciju prijevoza). Voditelji produkta u službama prodaje imaju ovlasti formirati osnovne cijene u 2010. prema načelu „2009. godina +[0-5]%“.

U obradi upita i formiranju ponuda tijekom poslovne godine, za nove prijevoze, robe, relacije, prijevozne putove ili za nove korisnike, djelatnici poslovnog područja prodaje imaju ovlasti za odobravanje cijena prijevoza (povlastica). Tako voditelj produkta ima ovlasti cijenu iz ponude ili sklopljene korisničke tarife u drugoj fazi korespondencije sniziti do [0-5]%, manager prodaje ima ovlasti cijenu iz ponude ili sklopljene korisničke tarife u narednoj fazi korespondencije sniziti do [0-5]%, šef službe za prodaju ima ovlasti cijenu iz ponude ili sklopljene korisničke tarife u narednoj fazi korespondencije sniziti do [0-5]%, šef službe za prodaju – zamjenik direktora prodaje ima ovlasti cijenu iz ponude ili sklopljene korisničke tarife u narednoj fazi korespondencije sniziti do [0-5]%, direktor prodaje ima ovlasti cijenu iz ponude ili sklopljene korisničke tarife u narednoj fazi korespondencije sniziti do [0-5]%, član uprave – direktor HŽ Carga ima ovlasti prema informacijama kojima raspolaže i vlastitom diskrecionom pravu cijenu sniziti za više od [5-10]%. Ovlasti za odobravanje cijena prijevoza (povlastica) u Politici prodaje za 2011. nisu se mijenjale u odnosu na Politiku prodaje u 2010. godini. Slijedom iznijetog, Agencija je utvrdila da iz odredbi Prodajne politike poduzetnika HŽ-Cargo za 2010. i 2011. godinu, proizlazi veliki stupanj diskrecije, odnosno netransparentan način određivanja cijena, a koji može rezultirati zlouporabom vladajućeg položaja u smislu članka 13. ZZTN-a. 5. Postupak utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja Agencija je zaključkom klase: UP/I 030/02/2011-01/025, urbroja. 580-02-2011-64-008 od 13. listopada 2011. pokrenula postupak protiv poduzetnika HŽ Cargo, u smislu članka 39. ZZTN-a, radi utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu željezničkog prijevoza tereta u Republici Hrvatskoj, primjenom nejasnih, nejednakih i netransparentnih uvjeta pružanja tih usluga korisnicima, sadržanih u dokumentima „Politika prodaje HŽ Carga u 2010.“ i „Politika prodaje HŽ Carga u 2011.“ u smislu članka 13. ZZTN-a. Temeljem članka 39. stavka 1. točke 4. ZZTN-a, u smislu članka 41. ZZTN-a, Agencija je navedenim zaključkom o pokretanju postupka naložila poduzetniku HŽ Cargo da dostavi sljedeće: detaljno objašnjenje primjene Politike prodaje HŽ Cargo u 2010., a osobito točke 7. 2. „Definiranje razine cijena u 2010. godini“, očitovanje o tome je li ovlast člana uprave - direktora HŽ Carga iz točke 7.2. Politike prodaje HŽ Carga u 2010., sukladno kojoj isti može sniziti cijenu za više od [5-10]%, neograničena, te ukoliko nije, koja je gornja granica povlastice koju član uprave - direktor HŽ Carga može odrediti i kojom odlukom HŽ Carga je navedena ovlast ograničena, popis ugovora o prijevozu tereta željeznicom i korisničkih tarifa koje je HŽ Cargo sklopio s korisnicima usluge željezničkog prijevoza tereta u 2010. i 2011. godini, na relaciji Osijek-Rijeka, a koje nisu dostavljene Agenciji podneskom HŽ Carga od 5. srpnja 2011., preslike ugovora i korisničkih tarifa koje je HŽ Cargo sklopio s ključnim kupcima navedenim u tablici na stranici 22. Politike prodaje HŽ Carga u 2010., te na stranici 24. Politike prodaje HŽ Carga u 2011., pojašnjenje temeljem kojih kvantitativnih kriterija HŽ Cargo određuje ključne kupce prijevoza robe u Politici prodaje HZ Carga, odnosno koje

7

uvjete korisnik usluge željezničkog prijevoza robe mora ispuniti da bi postao ključni kupac HŽ Carga, popis poduzetnika kojima je HŽ Cargo pružao uslugu željezničkog prijevoza robe po cijenama iz javno objavljenih tarifa u 2010. i 2011. godini, očitovanje o ekonomskim razlozima primjene različitih tarifa na tuzemni i međunarodni prijevoz u slučaju kada su polazišni i odredišni kolodvor u Republici Hrvatskoj, odnosno pojašnjenje koji elementi cijene prijevoza utječu na razlike u iznosima cijene prijevoza u tuzemnom i međunarodnom prijevozu, te na klasifikaciju domaći prijevoz, uvoz, izvoz, suhozemni provoz, lučki provoz, lučki uvoz i lučki izvoz, očitovanje o poslovanju poduzetnika HŽ Cargo putem povezanog društva Agit d.o.o. Zagreb u slučaju sklapanja ugovora o prijevozu robe s novim korisnicima, detaljno pojašnjenje i prikaz kalkulacije cijene prijevoza tereta željeznicom prema elementima određivanja cijene prijevoza navedenih pod točkom 7.1.1 Politike prodaje HŽ Carga u 2010. uz navođenje vrijednosti (u kunama, bez PDVa) troškova prema pojedinom elementu, na primjeru korisničkih tarifa sklopljenih s korisnicima usluga poduzetnika HŽ Cargo za relaciju Osijek Donji Grad - Rijeka Luka u 2010. godini, podatke o vrijednosti usluge željezničkog prijevoza tereta (u kunama, bez PDVa) i količini prevezenog tereta (u tonama) navedenih u tablici »Najznačajnije vrste robe prevezene za I – IX 2010.« na stranici 7. Politike prodaje HZ Carga u 2011. koji je HŽ Cargo prevezao naručiteljima (korisnicima) prijevoza u 2010., te očekivane količine tereta (u tonama) u 2011. godini za navedene poduzetnike. Podnescima od 28. prosinca 2011. i 9. siječnja 2012. HŽ Cargo je udovoljio nalogu Agencije te se očitovao kako slijedi. HŽ Cargo je detaljno objasnio primjenu Politike prodaje u 2010., osobito u odnosu na točku 7.2. „Definiranje razine cijena u 2010. godini te je u bitnome naveo da se navedenom točkom određuje visina cijena prijevoza za 2010. godinu za korisničke tarife u odnosu na cijene iz 2009. U praksi navedeno znači, pojašnjava HŽ Cargo, da se u studenom i u prosincu tekuće godine obavljaju pregovori s korisnicima prijevoza o prijevozu za iduću godinu, odnosno šalje im se obavijest o namjeravanim promjenama cijena (konkretno, za 2010. je povećanje u odnosu na 2009. iznosilo [0-5]%). Sve korisnike koji to žele, poziva se u tom vremenskom periodu na pojedinačne sastanke s predstavnicima Prodaje HŽ Carga, pri čemu se sastanci obavljaju najprije s najvećim korisnicima. Prije početka pregovora djelatnici Poslovnog područja Prodaja pregledavaju i analiziraju cijene u postojećim korisničkim tarifama za tekuću godinu kao i realizaciju obavljenog prijevoza po svakoj korisničkoj tarifi u odnosu na očekivanu količinu, koju je korisnik najavio i koja je upisana u korisničku tarifu. Ukoliko su veća odstupanja u smislu manje realizacije od ugovorenih količina, ukoliko je greškom ugovorena preniska cijena, te ukoliko djelatnik Poslovnog područja Prodaja na temelju vlastitih saznanja odnosno informacija s tržišta zaključi da se prijevoz može realizirati i s višom cijenom. moguće su korekcije (povećanje cijena više od [0-5]%, do [0-5]%). Navedeno je regulirano stavkom 1. točke 7.2. Politike prodaje. Na sastancima s pojedinačnim korisnicima djelatnici Prodaje prezentiraju korisniku cijene za iduću godinu pojedinačno po korisničkoj tarifi. Korisnik se očituje o prijevozima koji će se obavljati u idućoj godini, te u skladu s tim koje identične korisničke tarife namjeravaju sklopiti i za iduću godinu, prijevoze čije obavljanje se više ne očekuje te ne postoji potreba za korisničkom tarifom u idućoj godini, odnosno o eventualnim promjenama do kojih će doći kod nekih prijevoza pa je potrebno izmijeniti korisničku tarifu. Pri tome se korisnici očituju i o identičnim korisničkim tarifama koje žele sklopiti i za iduću godinu, ali im ne odgovara povećanje cijene te smatraju da se uz predviđenu cijenu prijevoz ne može ostvariti, bilo zbog prevelikog utjecaja cijene prijevoza na cijenu robe, ili zbog

8

mogućnosti preuzimanja prijevoza od strane konkurentnog oblika prijevoza (cestovni, riječni) odnosno konkurentnog željezničkog prijevoznika, te traže da se cijena ne povećava za [0-5]% ili više, odnosno da ostane na istoj razini ili se čak smanji. Navedeno je predviđeno stavkom 4. točke 7.2. Politike prodaje, kojom se odobrava djelatnicima Prodaje odustajanje od predviđenog povećanja cijene, za što im je potrebna prethodna suglasnost Uprave. Nakon obavljenih dogovora na sastanku, djelatnici Prodaje izrađuju sve dogovorene korisničke tarife za iduću godinu, šalju ih na potpis Upravi HŽ Carga te nakon toga i korisniku. Manji korisnici u pravilu nemaju interesa za dolazak na direktne pregovore, već svu komunikaciju vezanu za korisničke tarife za iduću godinu s djelatnicima prodaje HŽ Cargo obavljaju e-mailom. Ako ipak žele pregovarati direktno, a pogotovo ako u budućim prijevozima najavljuju promjene u odnosu na sadašnje, poziva se na sastanak i njih. Ovlast Uprave – Direktora iz točke 7.2. Politike prodaje je zadržana u navedenom dokumentu samo iz razloga da, ukoliko se pojavi neki novi prijevoz, velikog obujma, a niskih troškova (npr. nekoliko stotina tisuća tona neke robe na relaciji gdje se do tada prevozilo isključivo manje količine), postoji bar nekakva mogućnost ponude adekvatne cijene bez održavanja zasebnih sjednica Uprave i donošenja posebnih pismenih odluka. U prilog navedenome, isti je naveo kao primjer slučaj radi kojega je ova odredba ostavljena u Politici prodaje je slučaj iz 1999. godine kada se javio jedan korisnik i ponudio prijevoz željezne rudače iz Narvika (Norveška) preko Luke Rijeka (Bakar) za primatelja čeličanu Dunafer u Dunaivarosu (Mađarska). S obzirom da u to vrijeme kolodvor Bakar (specijaliziran za utovar rasutih tereta) nije imao apsolutno nikakvih prijevoza, kao rezultat ratnih zbivanja u RH, te poslijeratnih dodatnih tzv. ratnih obaveznih dodataka na osiguranje kod Londonskog Loyda za sve brodare čiji brodovi su uplovljavali u hrvatske luke, bili smo izrazito zainteresirani za dobivanje rečenog prijevoza (oko […] godišnje). HŽ Cargu bilo je poznato da je konkurentni pravac preko luke Constanza u Rumunjskoj pa dalje baržama Dunavom jeftiniji od pravca HŽ Carga, željezničkog pravca Bakar - Koprivnica granica, međutim da taj pravac nije siguran tijekom cijele godine (kod vrlo visokog, odnosno vrlo niskog vodostaja Dunava prijevoz nije moguć, mora se čekati reguliranje vodostaja). Radi toga je HŽ Cargo dao ponudu koja je bila bitno niža od ostalih ponuda na relaciji Luka Rijeka - Koprivnica granica, te se obavezao na određenu dinamiku prijevoza, odnosno njenu promjenu u skladu sa momentalnim zahtjevima primatelja, ali je pri tome uvjetovao da apsolutno svi brodovi idu preko Bakra (da se ne dogodi da se prevozi i to jeftino, samo kad Dunavom nije moguće). HŽ Cargo je dobio posao prijevoza […] tona, a nakon nekoliko godina još i praktički iste količine ugljena na istoj relaciji i za istog primatelja, čime je u potpunosti iskorišten kapacitet kolodvora Bakar. HŽ Cargo je naglasio da svi korisnici koji su s HŽ Cargom sklopili Ugovor o uvjetima prijevoza pošiljaka željeznicom (godišnji ugovor) mogu zatražiti ponudu za prijevoze na bilo kojoj relaciji pa tako i na relaciji Osijek - Rijeka, jer se u Ugovorima ne navode relacije prijevoza niti roba koja će se prevoziti. U Ugovorima se definiraju opći poslovni odnosi kao što su način obračuna prijevoznih usluga, način plaćanja, osiguranje plaćanja, reklamacije, očekivane količine robe i sl. Ugovori o uvjetima prijevoza pošiljaka željeznicom koje HŽ Cargo sklapa sa svojim korisnicima su tipski ugovori. Svi tipski ugovori s domaćim korisnicima nose oznaku «ID», dok ugovori sa stranim korisnicima nose oznaku «IS». Svi ugovori tipa «ID» su u potpunosti identični, razlikuju se samo po očekivanoj količini prijevoza (čl. 14) te, u skladu s time količinom zadužnica kao sredstvom osiguranja plaćanja i financijskim iznosom na koji zadužnica mora glasiti (čl. 5). Isto tako, svi ugovori tipa «IS» su

9

u potpunosti identični, isto se razlikuju samo po očekivanoj količini prijevoza (čl.13.) i načinu osiguranja plaćanja, što može biti depozit (polog) ili bankovna garancija. Visina osiguranja plaćanja ovisi o količini očekivanog prijevoza. Razlika između «D» i «S» tipa ugovora je i u načinu obračuna kamata, koji je kod stranih korisnika drugačiji nego s domaćim korisnicima. Ugovori s korisnicima, koji se u bilo čemu razlikuju od ostalih istog tipa, više ne mogu nositi oznaku «D» ili «S», jer nisu tipski, već nose oznaku «P» (posebni). Najznačajniji (ključni) kupci određuju se u skladu s količinama prijevoza ostvarenim u periodu l-IX tekuće godine za iduću godinu, jer se Politika prodaje donosi prije Nove godine. Ključnim kupcima HŽ Carga podrazumijevaju se korisnici s najvećom količinom ostvarenih prijevoza u periodu l-IX protekle godine, izraženo u tonama robe, i to 15 domaćih korisnika i 5 stranih. S najznačajnijim (ključnim) kupcima sklopljen je i najveći broj korisničkih tarifa. U 2010. riječ je o slijedećim ključnim kupcima: […]. U 2011. ključni kupci bili su: […]. U odnosu na zatraženi Popis poduzetnika kojima je HŽ Cargo pružao uslugu željezničkog prijevoza robe razvrstano po cijenama iz javno objavljenih tarifa u 2010. i 2011., isti se očitovao da još uvijek ne posjeduje suvremeni informacijski program, putem kojeg bi mogao na jednostavan način doći do traženih podataka. Svaki pojedinačni teretni list ustvari predstavlja ugovor o prijevozu. Teretni list se ispostavlja za svaki pojedinačni prijevoz, za jedan ili više vagona koji se otpremaju zajedno. Na temelju obračuna teretnih listova izrađuju se liste za svakog pojedinačnog korisnika, te se dva puta mjesečno obavlja fakturiranje prijevoza. Nakon obavljenog fakturiranja, teretni listovi se odlažu u arhivu. Prema saznanjima HŽ Carga, ukupna količina pošiljaka koje su prevezene od strane HŽ Carga po cijenama iz redovnih tarifa, u redovnom prijevozu, može iznositi između [0-5] % od ukupnog broja prevezenih pošiljaka. Po cijenama iz redovnih tarifa u pravilu se obavlja prijevoz tzv. izvanrednih pošiljaka, koje u pravilu radi prevelike težine ili gabarita ne mogu biti prevezene kao pošiljke redovnog prijevoza (uz redovne uvjete prijevoza), već se za svaku od njih izdaje posebno odobrenje, uz određivanje posebnih uvjeta koje je potrebno ispuniti kod prijevoza. Takve pošiljke prevoze se, većinom, po cijenama iz redovnih tarifa, te, uz to, uz povećanje od [10-20], [20-30], [50-60]% pa i više u odnosu na redovnu tarifu, ovisno o mjerama opreza koje je potrebno poduzeti pri prijevozu vlakova. Cijene u tablici za međunarodni prijevoz su više od cijena u tablici za unutarnji prijevoz, pojašnjava nadalje HŽ Cargo. Za to ima nekoliko razloga, odnosno dodatnih troškova za željezničkog prijevoznika, kojih u unutarnjem prijevozu nema. Kod međunarodnog prijevoza, na graničnom prijelazu, željeznički prijevoznik mora imati osoblje koje pregledava vlakove, obavlja primopredaju pošiljaka i vagona sa susjednim željezničkim prijevoznikom, ispisuje potrebne formulare o primopredaji, određenim dokumentima (carinska deklaracija itd.) prijavljuje sve pošiljke graničnoj carini i pojedine graničnim inspekcijama (veterinarskoj, za zaštitu bilje i sanitarnoj). Granični carinski službenici, ako žele, mogu i provjeravati točnost podataka pregledom pošiljaka u vlaku. Za vrijeme obavljanja svih tih radnji vagoni i lokomotiva stoje, što isto tako predstavlja određeni trošak. Kod tranzitnog prijevoza preko teritorija RH ovakav postupak se provodi dva puta, na ulaznom i izlaznom graničnom prijelazu, a kod uvoza/izvoza jednom. Prilikom uvoza/izvoza, osim radnji na graničnom prijelazu, željeznički prijevoznik mora dopremiti pošiljku u kolodvor carinjenja i prijaviti je za postupak (uvoznog/izvoznog) carinjenja. Kolodvor carinjenja u većini slučajeva nije otpremni odnosno odredišni kolodvor, što znači da je, radi carinjenja, potrebno

10

prekinuti postupak prijevoza, odvojiti vagone za carinjenje iz vlaka, što je moguće obaviti samo manevarskom lokomotivom i manevarskim osobljem. Sam postupak carinjenja ne obavlja željeznički prijevoznik nego špediter, a prijevoznik čeka da se postupak carinjenja okonča da bi smio ponovno manevriranjem uvrstiti pošiljku u neki drugi vlak i nastaviti prijevoz. Uz to, potrebno je i osoblje koje obavlja komunikaciju sa špediterima i carinskim djelatnicima, te o tome vodi određenu dokumentaciju. Čekanje na obavljanje postupka carinjenja u pravilu traje oko jednog dana, što je trošak od cca […] eura po vagonu samo za stajanje vagona. Za vrijeme prijevoza pošiljke od ulaznog do izlaznog graničnog prijelaza, odnosno od graničnog prijelaza do kolodvora carinjenja ili obratno, pošiljke se nalaze pod carinskim nadzorom, što znači da je željeznički prijevoznik odgovoran carini za sve eventualne nepravilnosti do kojih može doći prilikom prijevoza. Od svih kolodvora na području RH samo su lučki kolodvori u poziciji da se identična relacija od kolodvora u unutrašnjosti RH do lučkog kolodvora može koristiti za dvije vrste prijevoza. U pravilu se gotovo uvijek radi o lučkom uvozu odnosno izvozu, kada je pošiljka u luku prispjela ili će iz nje biti otpremljena brodom. Međutim, moguće je i da se radi o unutarnjem prometu, ukoliko pošiljka ne nastavlja put u inozemstvo. Pri tome, ako se izvozno/uvozno carinjenje ne obavlja tijekom željezničkog prijevoza, već u luci, za HŽ Cargo nema razlike između lučkog izvoza/uvoza i unutarnjeg prijevoza. HŽ Cargo je posebno istaknuo kako vrstu prometa određuje korisnik prijevoza prilikom davanja upita za prijevoz. U predmetnom slučaju, kod ugovaranja prijevoza iz kolodvora Osijek Donji Grad - Rijeka Luka, korisnik Jadran - Metali je u upitu naveo da se radi o lučkom izvozu, a CE-ZA-R je zatražio ponudu za unutarnji prijevoz. S obzirom da je, za udaljenost od 500-550 km u tablici za međunarodni prijevoz redovne tarife HRT 156, predviđena cijena od 35,60 eura, a u tablici za unutarnji prijevoz 163,00 kn (cca 21,70 eura), uz dodatak PDV-a 200,49 kn (26,73 eura), da je i Jadran-Metalu i CE-ZA-R-u dana jednaka povlastica, korisniku Jadran-Metali bila bi ponuđena cijena [30-40]% viša od cijene ponuđene korisniku CE-ZA-R. Međutim, s obzirom da prilikom prijevoza koji je zahtijevao Jadran-Metal nije bilo predviđenih dodatnih troškova za HŽ Cargo (vezanih za granicu, odnosno za carinjenje), djelatnik prodaje je odobrio korisniku Jadran Metali u odnosu na redovnu međunarodnu tarifu, povlasticu od 38,2%, dok je korisniku CE-ZA-R-u odobrena povlastica od 29% na unutarnju tarifu. Time su ponude korisnicima gotovo izjednačene (22€:19€). Preostala razlika u visini proizlazi iz činjenice da je CE-ZA-R-u prevezena značajno veća količina tereta na istoj relaciji. I drugom korisniku HŽ Carga, […] za […] t robe iste vrste u lučkom izvozu ponuđena identična cijena od 22,00€, kao i […] za […] t robe u lučkom izvozu. Kada je riječ o poslovanju putem povezanog društva Agit d.o.o. Zagreb, u slučaju sklapanja ugovora o prijevozu robe s novim korisnicima HŽ Cargo je detaljno objasnio kako organizator prijevoza A može tražiti ponudu cijene prijevoza direktno od HZ Carga i od organizatora prijevoza AGIT-a. U skladu s točkom 7.1.4.2. (domaće i strane tvrtke) HŽ Cargo će organizatoru prijevoza A ponuditi [5-10]% višu cijenu nego AGIT-u. AGIT, u smislu odredbi točke 7.1.2.1., ne smije ponuditi organizatoru prijevoza A cijenu nižu od one koju mu je ponudio HŽ Cargo, jer u tom slučaju HŽ Cargo i AGIT zajedno zarađuju manje nego HŽ Cargo sam u slučaju da je dao ponudu samo stranom organizatoru. Pri tome se organizatoru prijevoza A, ako su ponude HŽ Carga i AGIT-a identične, ili je ponuda AGIT-a viša za [0-5] ili [0-5]%, više isplati prihvatiti ponudu AGIT-a, jer u tom slučaju za gotovo istu cijenu dobiva i praćenje izvršenja prijevoza, monitoring, rješavanje eventualnih problema na prijevoznom

11

putu kroz RH do kojih nije došlo krivicom HŽ Carga, organizaciju špediterskih usluga pri carinjenju (ako se radi o uvozu u RH) i sl. Po pitanju zahtjeva za dostavu podataka o količinama prevezene robe kao i vrijednosti usluge željezničkog prijevoza (u kunama, bez PDV-a), HŽ Cargo je Agenciji dostavio, u privitku, registrator sa prikupljenim podacima. Za potrebe provođenja ekonomske analize, Agencija je u razdoblju od 31. svibnja 2012. do 26. studenoga 2012. u više navrata zatražila dodatna očitovanja od HŽ Carga. U podnesku od 14. rujna 2012. HŽ Cargo, u bitnome, je naveo kako slijedi: Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (PDV) čl. 2 toč.1. i 4. za sve usluge prijevoza željeznicom u unutarnjem prijevozu i za usluge prijevoza u uvozu zaračunava se i naplaćuje PDV. Ova zakonska odredba sadržana je u HRT 156, Odjeljak 3 - Naknade za posebne usluge, r.br. 62 - Porez na dodanu vrijednost (može se vidjeti na www.hznet.hr - HŽ Cargo - Tarife - HRT156). Naknada po rubnom broju 62 obračunava se: - prema pripadajućoj vrsti prometa (loko prijevoz) za HŽ-ovu relaciju također i onda kada se prijevoz obavlja između HŽ-ovih kolodvora preko drugih željezničkih uprava (SŽ i ŽBH) te onda kada se prijevoz obavlja za korisnika prijevoza VETROPAK STRAŽA iz Huma na Sutli, koji pošiljke prima preko kolodvora Rogatec (SŽ), - za sve uvozne i reekspedirane pošiljke koje su prispjele preko hrvatskih suhozemnih graničnih prijelaza i luka (morskih luka i riječnih pristaništa), i to samo za HŽ-ovu dionicu od novoga otpremnoga do novoga odredišnog kolodvora u Hrvatskoj, - za sve naknade za posebne usluge nastale u usputnim i u odredišnim kolodvorima kod svih vrsta uvoza. Naknada po rubnom broju 62 ne obračunava se: - za prihode po teretnom listu koji se odnose na troškove u gotovu koje HŽ plaća mjerodavnim državnim tijelima, - za naknade za posebne usluge koje su po posebnom ugovoru obuhvaćene dogovorenom prijevoznom cijenom (povlasticom) i posebno se ne iskazuju u teretnom listu. Naknade se zaokružuju mimo odredaba članka 44. tarife HRT 151, a u skladu sa Zakonom o PDV-u, tj. izračunani iznos potrebno je izraziti s dvjema decimalama, i to tako da se iznos treće decimale manji od pet zanemaruje, a iznos pet i veći od pet zaokružuje se na jednu decimalu naviše. Ako je za pojedini prijevoz sklopljen ugovor o središnjem obračunu, a za dotični prijevoz se obračunava naknada po rubnom broju 62, tada se s tom naknadom postupa kao i sa svim drugim naknadama, tj. ona se ne obračunava po teretnom listu na kolodvorima, nego se obračun obavlja preko Kontrole prihoda. Na sve cijene iskazane u korisničkim tarifama (bilo da su iskazane u neto iznosu po toni u kunama ili eurima ili su iskazane u vidu povlastice na cijene navedene u tablicama 1.1. i 1.3. HRT 156) za unutarnji prijevoz i za prijevoz uvoznih pošiljaka naplaćuje se PDV. Navedeno znači da cijene u korisničkim tarifama ne sadrže PDV. Za uvozne pošiljke obavlja se preračunavanje troškova prijevoza u kune prema važećoj tečajnoj listi društva HŽ Holding d.o.o. PDV se zaračunava i naplaćuje na ukupne troškove prijevoza za HŽ pruge(prevoznina+naknade za posebne usluge). Na izvozne i provozne pošiljke ne zaračunava se i ne naplaćuje PDV. Podneskom od 9. srpnja 2012. HŽ Cargo je ponovio navode iz ranijih očitovanja te je, u prilog navedenome, isti dostavio: preslike korisničkih tarifa za 2011. odobrenih korisnicima prijevoza […], […], […], […], presliku središnjih obračuna za Jadran-Metal prema korisničkoj

12

tarifi HŽ ZF […] na relaciji Osijek Donji Grad – Rijeka Luka i presliku središnjih obračuna za CE-ZA-R prema korisničkoj tarifi […] za 2011. za prijevoz starog željeza na relaciji Osijek Donji Grad – Rijeka Luka.

U očitovanju zaprimljenom u Agenciji 7. prosinca 2012., HŽ Cargo je, u bitnome, naveo kako isti nije imao razloga naplatiti penale u 2010. i 2011., sukladno točki 7.1.3. Politike prodaje HŽ Carga u 2010. i 2011., budući da su korisnici prijevoza izvršili obaveznu realizaciju po sklopljenim korisničkim tarifama. Također je istaknuo da je započeo informatizaciju svih poslovnih procesa i u tijeku je implementacija novog sustava IS CARGO+ koji obuhvaća Prodaju, Kontrolu prihoda i planiranje/realizaciju prijevoza. Moduli Kontrole prihoda i Prodaje su u fazi testiranja dok se produkcija modula planiranje/proizvodnja očekuje tijekom travnja ili svibnja 2013. U prilog navedenome, HŽ Cargo je dostavio: korisničku tarifu HŽ ZF […] (2010. i 2011.), korisničku tarifu HŽ ZF […] (2010. i 2011.), korisničku tarifu HŽ ZF […] (2010. i 2011.), korisničku tarifu HŽ ZF […] (2011.), središnji obračun po ugovoru […] i račune o naplati željezničke prevoznine. Podneskom od 11. srpnja 2012. Agencija je zatražila očitovanja i dostavu podataka od svih kategorija korisnika usluga željezničkog prijevoza tereta i to od: špeditera, ključnih kupaca i proizvođača, malih korisnika (a u koju skupinu se ubraja i podnositelj inicijative Jadran-Metal), te od dva udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i to od: Udruženja za cestovni promet i Udruženja međunarodnih otpremnika, s obzirom na činjenicu da su predmetna očitovanja neophodna za predmetni postupak. Poduzetnik Jadran Metal se podneskom zaprimljenim u Agenciji 19. lipnja 2012., u bitnome, očitovao kako saznanje da C.I.O.S. za prijevoz na relaciji Osijek Donji Grad–Rijeka Luka plaća cijenu od 22 eura/t temelji na informaciji sa ručka od osobe usko povezane sa vlasnikom tvrtke C.I.O.S. Također, isti je naveo kako u poslovanju ne koristi usluge cestovnog prijevoza robe, već se sav prijevoz odvija putem željeznice. Glede pregovora s HŽ Cargom, Jadran Metal se očitovao kako se sa istim ne može pregovarati vezano za korisničke tarife s obzirom na činjenicu da rečeni poduzetnik određuje cijenu korisničke tarife na koju se ne može utjecati. U razdoblju od 17. srpnja 2012. do 8. kolovoza 2012. Agencija je zaprimila zatražena očitovanja od sljedećih poduzetnika: […]. Na upit Agencije da li korisnici usluga željezničkog prijevoza tereta u Republici Hrvatskoj smatraju da cestovni prijevoz s obzirom na svoje bitne značajke, cijenu ili način odvijanja ili navike korisnika istog može zamijeniti (supstituirati) željeznički prijevoz tereta, svi ispitanici su odgovorili kako cestovni prijevoz ne može zamijeniti željeznički prijevoz tereta, posebno kada je riječ o prijevozu većih količina roba na dužim relacijama, unatoč komparativnim prednostima cestovnog prijevoza poput: tranzitno vrijeme, dostava od vrata do vrata, konkurentna cijena. Rečeni poduzetnici su posebno naglasili kako je prijevoz željeznicom dominantan za robe iz kategorije sirovina, reproduktivnog materijala, energenata te opasnih roba, posebice u međunarodnom prijevozu. U navedeno spadaju: rude, ugljen i koks, derivati nafte i proizvodi kemijske industrije, željezo (staro, sirovo i proizvodi od željeza), žitarice, uljarice i ostaci prerade u prehrambenoj industriji (rezanci šećerne repe, melasa). Što se tiče pitanja Agencije da li je moguće pregovarati s HŽ Cargom oko cijene prijevoza, svi poduzetnici su odgovorili kako je pregovaranje moguće te je isto vezano uz planirane količine prijevoza robe u odnosu na vremenski period. Koliko će pregovori biti uspješni ovisi od slučaja do slučaja. Posebno ističu kako sam uspjeh pregovora ovisi o nizu elemenata:

13

količina tereta, relacija, vrsta vagona, vlasništvo vagona, način otpreme, alternativni pravci prijevoza koji isključuju pruge Hrvatskih željeznica (robe u tranzitu, kopnenom ili lučkom), mogućnost povećanja ekonomičnosti prijevoza formiranja optimalne veličine lotova, maksimalna cijena transporta koju roba može podnijeti s obzirom na konkurenciju drugih izvora snabdijevanja. Podneskom zaprimljenim u Agenciji 29. kolovoza 2012. poduzetnik C.I.O.S. je dostavio zatraženo očitovanje u kojemu navodi da na odluku koju vrstu prijevoza odabrati utječe niz različitih čimbenika, kao npr.: lokacija i pristup mjestu utovara i mjestu istovara, vrsta i fizičko stanje robe, tranzitno vrijeme, razvijenost prometne infrastrukture i suprastrukture, ugovoreni rokovi nabave i prodaje robe, cijena prijevoza i sl. Isti navodi kako je, u nekim slučajevima, moguće da cestovni prijevoz zamijeni željeznički, i obrnuto, ali to nije pravilo. Glede poslovanja s HŽ Cargom, rečeni poduzetnik objašnjava kako se korištenje prijevozničkih usluga bazira na godišnjem ugovoru s pripadajućim korisničkim tarifama koje detaljno definiraju relacije i cijene. Pregovori se odvijaju jednom godišnje s odjelom prodaje HŽ Carga ili po potrebi češće ako se pojavi neka nova relacija ili neki novi kolodvor otpreme, te se u tom slučaju traži dopuna postojeće ili izrada nove korisničke tarife. Dopuna korisničke tarife ili izrada nove korisničke tarife obavlja se na osnovu prihvaćene ponude koju istom dostavlja odjel prodaje HŽ Carga. Agencija je 17. srpnja 2012. zaprimila očitovanje Hrvatske gospodarske komore, Sektora za promet i veze u ime Udruženja za cestovni promet i Udruženja međunarodnih otpremnika (dalje: HGK), u kojemu se, u bitnome, navodi kako se prilikom odabira prijevoznog sredstva za prijevoz robe u pravilu postavlja više pitanja kao što su: troškovi prijevoza, brzina isporuke, dostupnost prijevoznih kapaciteta, infrastrukturne mogućnosti i drugo. Naručitelj prijevoza, odnosno njegov platioc, odlučuje na koji način će prevesti robu vodeći računa o spomenutim elementima u odnosu na količinu robe, njenu vrijednost, svojstva i drugo. Željeznički prijevoz je, u pravilu, cjenovno povoljniji, dok je cestovni prijevoz brži i infrastrukturno dostupniji. Slijedom navedenoga, HGK naglašava kako cestovni prijevoz može zamijeniti željeznički samo načelno, ako bi se uzelo u obzir samo infrastrukturno ograničenje u smislu dostupnosti. Vezano na pitanje prevozi li se određena roba isključivo samo jednim načinom prijevoza, HGK navodi kako se može reći da se neka roba više prevozi željeznicom (npr. velike količine manje osjetljive robe ili vrijednosti), a druga cestovnim putem (npr. manje količine robe, roba veće vrijednosti ili osjetljiva roba). Ujedno, isti ističe kako mu nije poznato da postoji roba za koju se može reći da se mora prevoziti isključivo samo jednom od spomenutih vrsta prijevoza. Kako bi Agencija u postupku utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika HŽ Cargo mogla utvrditi koje su posljedice primjene Politike prodaje poduzetnika HŽ Cargo na korisnike, odnosno naručitelje prijevoza robe željeznicom na teritoriju Republike Hrvatske, te koje su posljedice primjene različitih redovnih tarifa za tuzemni ili međunarodni prijevoz tereta na iste relacije unutar Republike Hrvatske, te jesu li iste opravdane, odnosno je li u predmetnom slučaju riječ o primjeni nejednakih uvjeta na istovrsne poslove u smislu članka 13. ZZTN-a, Agencija je dopisom od 16. svibnja 2012. zatražila stručnu pomoć Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (dalje: Ministarstvo). Ministarstvo se dopisom od 10. listopada 2012. očitovalo kako iako ne raspolaže posebnom analizom stanja na tržištu željezničkih usluga, vezano za „Politiku prodaje HŽ Carga“ raspolažu informacijom kako je riječ o internom aktu koji ima za svrhu ujednačiti postupanje djelatnika prodaje u postupcima prema klijentima u rečenom poslovnom području.

14

Vezano za predmetni postupak Ministarstvo je mišljenja da je „oblik kupoprodaje", obzirom na prevezene količine (promet u tonama), za 2010. godinu u omjeru približno […] : […] između Jadran-Metala ([…] t) i C.I.O.S.-a ([…] t.), a što je slično i u 2011. godini: Jadran-Metal ([…] t.) i CE-ZA-R ([…] t.). Također, rečeno tijelo ističe da na komercijalnu cijenu prijevoza najviše utječu slijedeći parametri: vrsta robe, količina robe, način otpreme, parametri vlaka te mogućnost prijevoza alternativnim putem. 5.1. Mjerodavno tržište Sukladno odredbi članka 7. ZZTN-a, mjerodavno tržište određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području. Mjerodavno tržište se, sukladno odredbi članka 4. Uredbe o mjerodavnom tržištu, utvrđuje na način da se utvrdi njegova proizvodna dimenzija (mjerodavno tržište u proizvodnom smislu) i zemljopisna dimenzija (mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu). Temeljem članka 5. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe, odnosno navike potrošača. Temeljem članka 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi proizvoda. Slijedom navedenih očitovanja korisnika usluga željezničkog prijevoza tereta u Republici Hrvatskoj, Agencija je kao mjerodavno tržište u proizvodnom smislu utvrdila tržište željezničkog prijevoza tereta. S obzirom da HŽ Cargo obavlja djelatnost prijevoza tereta u željezničkom prometu na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, kao mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu Agencija je utvrdila teritorij Republike Hrvatske. 5.2. Utvrđivanje mjerodavnog tržišta u proizvodnom smislu S obzirom na strukturu željezničkog prijevoza robe i njegovu ulogu u ukupnom ostvarenom prijevozu robe u Republici Hrvatskoj, razvidno je da se željeznicom prevezlo u 2010. godini svega [5-10]% od ukupno prevezene robe. Za točno utvrđivanje mjerodavnog tržišta nužno je odrediti predstavlja li cestovni prijevoz supstitut željezničkom prijevozu robe. Stoga su analizirani podaci o robama koje su najzastupljenije u željezničkom prijevozu. Analizom podataka je utvrđeno da su najzastupljenije robe u međunarodnom i unutarnjem željezničkom prijevozu mineralne tvari (sol, sumpor, kamenje i zemlja, rudače, troska i pepeo, mineralna goriva, mineralna ulja i njihovi destilati), neplemenite kovine i proizvodi od njih (željezo, čelik, bakar, aluminij), proizvodi kemijske industrije (anorganski kemijski spojevi, organski kemijski proizvodi, gnojiva), te proizvodi biljnog podrijetla. Gotovo identične skupine roba u Politici prodaje HŽ Carga u 2011. godini su označene kao ključne (željezo i čelik i proizvodi od njih, staro željezo, nafta i derivati, plin, drvo, umjetna gnojiva, žitarice i uljarice, građevni materijal, papir).

15

Nešto drugačije agregirane podatke o željezničkom i cestovnom prijevozu robe prema vrstama robe u 2009. i 2010. godini objavio je i Državni zavod za statistiku. Iz podataka objavljenih na internetskoj stranici Državnog zavoda za statistiku razvidno je da se većina roba koje su najzastupljenije kod željezničkog prijevoza prevoze i cestovnim putem. Osim gore navedenih podataka na to upućuje i uvodni dio Politike prodaje koju je HŽ Cargo usvojio za 2010. i 2011. godinu. U tim dokumentima je navedeno da, cit: „Važno je istaknuti da jedino planirani obujam rasta prijevoza HŽ Cargu osigurava zadržavanje tržišnog udjela od oko [10-20]% na transportnom tržištu u odnosu na cestovni prijevoz, a cilj nam je u petogodišnjem razdoblju postati jedan od vodećih kopnenih prijevoznika robe u regiji.“ Nadalje, u navedenim dokumentima istaknuti su ciljevi politike prodaje kod prijevoza pošiljaka u uvozu u RH odnosno izvozu iz RH. Ciljevi su sljedeći, cit:

1. Zadržavanje prijevoza svih ključnih roba; pod ključnim robama podrazumijeva se prijevoz željeza i čelika te njihovih proizvoda, starog željeza, nafte i derivata, plina, drva, umjetnog gnojiva, žitarica i uljarica, građevnog materijala, papira;

2. stimuliranje ponovnog usmjeravanja robe na prijevoz željeznicom koja je tijekom 2010. (2009.) godine jednim dijelom ili u potpunosti usmjerena na prijevoz cestom;

3. poboljšanje kvalitete ponude uključivanjem elemenata logistike u ponudu; 4. pojačavanje prodajnih aktivnosti u odnosu na ključne kupce ponudom cijena i uvjeta

prijevoza na stranim prugama za dio relacije ili ukupnu relaciju. Također, u poglavlju Određivanje cijene prijevoza navedeno je da određivanje cijene prijevoza ovisi o brojnim elementima, između ostalog i o, cit: konkurenciji na prijevoznom putu. U poglavlju Davanje ponude navedeno je da pri obradi upita svaki voditelj produkta/prodaje i menadžer prodaje dužni su čitljivo na upitu ili dodatnom listu zabilježiti, između ostalog i sljedeći podatak, cit: „ukoliko je korisnik predložio određenu cijenu za koju smatra da je u odnosu na cestovni prijevoz konkurentna potrebno je utvrditi njezinu razinu u odnosu na redovnu cijenu te na postojeće ponude i cijene po korisničkim tarifama.“ Kako bi utvrdila proizvodnu dimenziju mjerodavnog tržišta Agencija je zatražila očitovanja od korisnika usluga željezničkog prijevoza tereta u Republici Hrvatskoj o tome smatraju li da cestovni prijevoz, s obzirom na svoje bitne značajke, cijenu ili način odvijanja ili navike korisnika istog može zamijeniti željeznički prijevoz tereta. Svi ispitanici su odgovorili kako cestovni prijevoz ne može zamijeniti željeznički prijevoz tereta, posebno kada je riječ o prijevozu većih količina roba na dužim relacijama, unatoč komparativnim prednostima cestovnog prijevoza kao što su tranzitno vrijeme, dostava od vrata do vrata ili konkurentna cijena. Rečeni poduzetnici su posebno naglasili kako je prijevoz željeznicom dominantan za robe iz kategorije sirovina, reproduktivnog materijala, energenata te opasnih roba, posebice u međunarodnom prijevozu. U navedeno spadaju: rude, ugljen i koks, derivati nafte i proizvodi kemijske industrije, željezo (staro, sirovo i proizvodi od željeza), žitarice, uljarice i ostatci prerade u prehrambenoj industriji (rezanci šećerne repe, melasa). Vezano uz djelatnosti usluga prijevoza tereta željeznicom Europska komisija je u nekoliko predmeta podrobno utvrđivala mjerodavno tržište, od kojih se može izdvojiti predmet ocjene koncentracije: Case No COMP/M.5096 – RCA/MAV Cargo. Odluka je dostupna na internetskoj stranici: http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/decisions/m5096_20081125_20212_en.pdf U predmetu RCA/MAV Cargo, istraživanje tržišta je pokazalo da postoje čvrste naznake da postoji zasebno tržište željezničkog prijevoza tereta, te da bi to tržište čak moglo biti dalje podijeljeno na tržište pojedinačnih vagona i kompletnih vlakova. Međutim, budući da je ocijenjeno da transakcija pri bilo kojoj alternativnoj definiciji mjerodavnog tržišta u

16

proizvodnom smislu neće dovesti u ozbiljnu dvojbu svoju usklađenost sa zajedničkim tržištem, Komisija je u navedenom predmetu preciznu definiciju mjerodavnog tržišta ostavila otvorenom. Također, za zemljopisnu dimenziju mjerodavnog tržišta Komisija je navela da su rezultati istraživanja tržišta u navedenom predmetu pokazali da postoje naznake da bi se definicija mjerodavnog tržišta u zemljopisnom smislu mogla razlikovati za različite vrste prijevoza. Još uvijek postoje opravdani razlozi da je barem tržište željezničkog prijevoza tereta još uvijek nacionalno, premda treba biti podvučeno da se može zapaziti tendencija ka nastanku tržišta Europskog gospodarskog prostora. Međutim, u navedenom predmetu Komisija je i preciznu definiciju mjerodavnog tržišta u zemljopisnom smislu ostavila otvorenom. Sukladno očitovanjima korisnika usluga, navedenoj europskoj praksi te podacima kojima je stručna služba raspolagala, u konkretnom slučaju je zaključeno kako cestovni prijevoz nije supstitut željezničkom prijevozu tereta. Riječ je o zasebnom tržištu koje se kao takvo mora gledati. 5.3. Željeznički prijevoz tereta u Republici Hrvatskoj

Politika prodaje HŽ Carga za 2010. i 2011. određuje glavne značajke tržišta prijevoza tereta željeznicom na teritoriju Republike Hrvatske, a to su: relativno malo kilometara pruge, kratke relacije, male količine robe, još nedovoljno izgrađena infrastruktura, nedovoljno razvijeno gospodarstvo i očekivani razvoj strateških partnerstava. U poslovnom izvješću o stanju društva HŽ Cargo za razdoblje I-XII 2010. godine prikazan je odnos željezničkog prijevoza tereta i ostalih vrsta prijevoza tereta u Republici Hrvatskoj. U tom izvješću se navodi da je općenito udio željezničkog prijevoza u ukupnom prometu roba između Hrvatske i pojedinih zemalja nezadovoljavajući, naročito kod zemalja s najvećim prometom roba u izvozu i uvozu u RH kao što su Italija, Slovenija i BiH, te je dan prikaz ostvarenog prijevoza robe u RH po vrstama prijevoza. Nadalje, iz izvješća je razvidno da je željezničkim prijevozom u 2010. godini prevezeno [5-10] % od ukupno prevezene robe u Republici Hrvatskoj. Najveći udjel robe prevezen je cestovnim putem [50-60]%, zatim pomorskim i obalnim putem [20-30]%, te putem cjevovoda [0-5]%, unutrašnjim vodenim putovima [0-5]%. Iskazano u tonskim kilometrima, najviše robe je u 2010. godini prevezeno pomorskim i obalnim putem, zatim cestovnim i željezničkim putem, te ostalim vrstama prijevoza. Ukoliko se promatra samo kopneni prijevoz (željeznički i cestovni), u 2010. godini je [10-20]% od ukupne količine robe prevezeno željeznicom, dok je [80-90]% robe prevezeno cestovnim putem. Iskazano u tonskim kilometrima, taj omjer je nešto povoljniji u korist željezničkog prijevoza [20-30]%. Roba u željezničkome prijevozu se prevozi u unutarnjem prometu i u međunarodnom prometu (uvoz, izvoz i provoz). Sukladno očitovanju HŽ Carga zaprimljenom u Agenciji 28. prosinca 2011., klasifikacija prijevoza po vrstama izrađena je na slijedeći način:

- unutarnji prijevoz je prijevoz kada se i otpremni i odredišni kolodvor nalaze na teritoriju RH. Kod toga postoji još jedna varijanta, tzv. unutarnji provoz, kada se i otpremni i odredišni kolodvor nalaze na teritoriju RH, ali se prilikom prijevoza mora prijeći državna granica jer ne postoji direktna željeznička veza između kolodvora na teritoriju RH. Primjer za to su prijevozi za Istru, u koju se prijevoz može obaviti samo preko teritorija Republike Slovenije, odnosno područje Metkovića i Ploča, gdje se mora prijeći područje BiH;

- izvoz je vrsta prijevoza koji se obavlja od kolodvora na području RH do graničnog prijelaza sa susjednom državom, gdje prijevoz preuzima drugi željeznički prijevoznik;

17

- uvoz je vrsta prijevoza koji se obavlja od graničnog prijelaza do kolodvora na području RH;

- lučki izvoz je vrsta prijevoza koji se obavlja od kolodvora na teritoriji RH do morske (ili, eventualno, riječne) luke, pri čemu pošiljka nastavlja prijevoz u inozemstvo brodom;

- lučki uvoz je vrsta prijevoza koji se obavlja od luke, u koju je pošiljka prispjela brodom, do kolodvora na teritoriju RH;

- suhozemni provoz je vrsta prijevoza pri kojem se pošiljka prevozi od jednog graničnog prijelaza do drugog, u tranzitu preko teritorija RH;

- lučki provoz je vrsta prijevoza koji se obavlja od luke (u koju je pošiljka prispjela brodom), do graničnog prijelaza sa susjednom državom, ili u obratnom smjeru, tako da se lučki provoz dijeli na prijevoz granica - luka i luka - granica.

Od ukupnih količina robe najveći udjel robe u 2010. godini prevezen je u međunarodnom prometu [80-90]%, dok je u unutarnjem prometu prevezeno svega [10-20]% od ukupno prevezene robe željeznicom. U okviru međunarodnog prometa robe najveći udjel čini provoz (tranzit) robe [60-70]%, izvoz robe čini [10-20]%, a uvoz [10-20]% međunarodnog prometa. 5.4. Vladajući položaj Člankom 5. Zakona o željeznici („Narodne novine“, broj 123/03, 194/03, 30/04, 79/07 i 75/09) propisano je kako se željezničkim prijevoznikom smatra svaka domaća i inozemna pravna osoba koja ima dozvolu za obavljanje usluga javnog prijevoza te rješenje o sigurnosti, koju izdaje ministarstvo mjerodavno za željeznički promet (članak 6. Zakona o željeznici). Člankom 42. stavkom 7. Zakona o željeznici propisano je kako do ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, pravne osobe, iz članka 5. Zakona o željeznici, imaju pravo osnivati željezničke prijevoznike, ali samo za obavljanje prijevoza na lokalnim prugama. Dana 8. srpnja 2009. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici („Narodne novine“, broj 75/09). Člankom 12. navedenog Zakona brisan je članak 42. stavak 7. Zakona o željeznici. Od 1. siječnja 2006. do stupanja na snagu navedenih izmjena, 8. srpnja 2009., u Republici Hrvatskoj je bila omogućena slobodna tržišna utakmica željezničkih prijevoznika u teretnom prijevozu jedino na lokalnim prugama. Nakon 8. srpnja 2009., stupanjem na snagu navedenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici omogućeno je otvaranje tržišta željezničkih usluga na jednak način svim subjektima na tom tržištu. Budući da je HŽ Cargo jedini poduzetnik u Republici Hrvatskoj koji obavlja djelatnost željezničkog prijevoza tereta, rečeni se poduzetnik, u smislu članka 12. stavka 1. ZZTN-a, nalazi u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu. Sukladno članku 12. stavku 1. ZZTN-a pretpostavlja se da je poduzetnik u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima, a osobito ako: nema značajnih konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili, ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a osobito s obzirom na: tržišni udjel i položaj te vrijeme kroz koje ga ostvaruje, i/ili financijsku snagu, i/ili prednosti u pristupu izvorima nabave ili tržištu, i/ili povezanost s drugim poduzetnicima, i/ili pravne ili činjenične zapreke pristupa drugih poduzetnika tržištu, i/ili sposobnost nametanja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju i/ili sposobnost isključivanja konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike. Kao jedini pružatelj usluge željezničkog prijevoza tereta u Republici Hrvatskoj, HŽ Cargo se ne suočava sa stvarnim ni potencijalnim konkurentima na uzlaznom tržištu, dok na silaznom

18

tržištu u segmentu korisnika usluga, kao proizvođač koji koristi usluge željezničkog prijevoza tereta poput Jadran-Metala ili C.I.O.S.-a nije prisutan. 5.5. Prodajna politika HŽ Carga i relevantne točke iz dokumenta „Politika prodaje HŽ Cargo“ „Politika prodaje HŽ Cargo“ je interni dokument kojim se utvrđuju ciljevi prodajne politike, definiraju se poslovi Prodaje i prodajne aktivnosti, vrste proizvoda koji se nude, kroz vozni red kao tehnološki plan poslovanja utvrđuje se prijevozna ponuda, definira se stanje prijevoznih kapaciteta, s posebno istaknutim tendencijama u poslovanju. Ključni dio Politike prodaje su prodajne aktivnosti kojima se definira način rada u Prodaji. Prodajne aktivnosti definiraju sljedeće: način na koji se određuje cijena prijevoza u konvencionalnom i kombiniranom prijevozu (podloga i elementi važni za izradu ponude), obrada upita i davanje ponuda, zaključivanje i potpisivanje ugovora o uvjetima prijevoza pošiljaka željeznicom te korisničkih tarifa, zaštita cijene prijevoza u pojedinim slučajevima, razina komercijalnih cijena u tekućoj godini, ovlaštenja za davanje cijena, stimulacije za usmjeravanje robe na prijevoz željeznicom u konvencionalnom i kombiniranom prijevozu te stimulacije za avansno plaćanje. Dokumenti „Politika prodaje HŽ Cargo u 2010.“ i „Politika prodaje HŽ Cargo u 2011.“ su u potpunosti identični. Uvidom u rečene dokumente, Agencija se posebno osvrnula na relevantne točke u kojima se navodi zaštita cijene prijevoza i definiranje razine cijena. Točka 7.1.4.3. „Zaštita utvrđene cijene prijevoza temeljem zaključene korisničke tarife“ navodi da u slučaju kada je već započet prijevoz robe temeljem zaključene korisničke tarife, HŽ Cargo sa zainteresiranim korisnikom prijevoza sklapa korisničku tarifu koja se uvećava za [0-5]% u odnosu na istovrsnu, već ugovorenu tarifu. Slijedom navedenoga, a temeljem zaprimljene dokumentacije i podataka tijekom postupka, Agencija je utvrdila sljedeće. Da bi bila riječ o istovrsnoj tarifi moraju biti kumulativno zadovoljeni svi kriteriji tj. podaci o prijevozu moraju biti isti (pošiljatelj, primatelj, otpremni i odredišni kolodvor, otpremna i odredišna zemlja, vrsta prijevoza, vrsta tereta, količina tereta, vlasništvo i vrsta vagona, način otpreme). Upravo radi potrebe istovremenog zadovoljavanja svih naprijed navedenih kriterija, u praksi je rečena situacija kao takva vrlo rijetko moguća. Stoga je opisana prodajna aktivnost HŽ Carga objektivno opravdana obzirom da na opisani način rečeni poduzetnik brani svoje poslovne interese: zadržavanje postojećeg korisnika njegovih usluga, moguće planiranje prijevoznih kapaciteta i prihoda od količina koje se planiraju prevesti, lakše poslovanje. Utvrđeno je kako je riječ o slučajevima koji se radi zaštite poslovnih interesa pružatelja usluge moraju previdjeti, a mjere koje su propisane (ovlasti i procedure pri davanju ponuda) u tu svrhu razmjerne su i odgovarajuće za zaštitu istih. Također, sukladno točki 7.1.4.3. Politike prodaje HŽ Carga, zaštita utvrđene cijene prijevoza temeljem zaključene korisničke tarife je u skladu s međunarodnom praksom. U točki 7.2. „Definiranje razine cijena u 2011. godini“ navode se ovlasti pojedinih zaposlenika za odobravanjem cijena prijevoza (povlastica) u određenom postotnom iznosu. U obradi upita i formiranju ponuda tijekom poslovne godine, za nove prijevoze, robe, relacije, prijevozne putove ili za nove korisnike djelatnici poslovnog područja prodaje imaju slijedeće ovlasti za odobravanje cijena prijevoza (povlastica): - voditelj produkta ima ovlasti cijenu iz ponude ili sklopljene korisničke tarife u drugoj fazi korespondencije sniziti do [0-5]%. Zahtjev korisnika prijevoza mora biti valjano argumentiran (novi prijevoz, stanje konkurencije, preusmjeravanje s drugih grana prometa i alternativnih prometnih pravaca, preusmjeravanje na povoljniji prijevozni put za HŽ Cargo; duža relacija,

19

elektrificirana pruga, bolja organizacija prometa, manje zadržavanje stranih vagona, nema dodatnog manevarskog rada), - manager prodaje ima ovlasti cijenu iz ponude ili sklopljene korisničke tarife u narednoj fazi korespondencije sniziti do [0-5]%, - šef službe za prodaju ima ovlasti cijenu iz ponude ili sklopljene korisničke tarife u narednoj fazi korespondencije sniziti do [0-5]%, - šef službe za prodaju – zamjenik direktora prodaje ima ovlasti cijenu iz ponude ili sklopljene korisničke tarife u narednoj fazi korespondencije sniziti do [0-5]%, - direktor prodaje ima ovlasti cijenu iz ponude ili sklopljene korisničke tarife u narednoj fazi korespondencije sniziti do [0-5]%, - član uprave – direktor HŽ Cargo ima ovlasti prema informacijama kojima raspolaže i vlastitom diskrecionom pravu cijenu sniziti za više od [5-10]%. Ovlasti za odobravanje cijena prijevoza (povlastica) u „Politici prodaje za 2011.“, nisu se mijenjale u odnosu na „Politiku prodaje u 2010. godini“. Agencija je utvrdila da je navedena odredba primijenjena samo jedan put i to 1999. godine. Ista odredba zadržana je u „Politici prodaje“ iz razloga kako bi se u slučaju prijevoza velikog obujma i niskih troškova moglo promptno reagirati ponudom adekvatne cijene odnosno zbog izvanrednih slučajeva kada se nastoje zadovoljiti širi, javni, strateški, gospodarsko-politički interesi, kao u primjeru iz 1999. godine koji je detaljno opisan na stranici 8. ovog rješenja. Podaci prikupljeni od 24 korisnika usluga HŽ Carga (i to od: špeditera, ključnih kupaca i malih korisnika usluga), ne ukazuju da su rečene odredbe Prodajne politike HŽ Carga primjenjivane u praksi, odnosno da je njihova primjena dovela do narušavanja, sprječavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja. Također, nitko od rečenih korisnika usluga HŽ Carga se nije negativno očitovao glede navedenih odredbi. Ukoliko bi se rečene odredbe i primjenjivale u praksi, s obzirom da se primjenjuju na izvanredne situacije koje uključuju poslove s velikim kupcima i velikim količinama tereta, primjena navedenih odredbi ne bi imala značajnog negativnog učinka na tržišno natjecanje. Utvrđenju da su uvjeti pružanja usluga željezničkog prijevoza tereta sadržani u dokumentima „Politika prodaje HŽ Carga u 2010.“ i „Politika prodaje HŽ Carga u 2011.“ jasni, transparentni te se jednako primjenjuju prema svim korisnicima usluga, govore u prilog sljedeće činjenice: važeće tarife na temelju kojih se određuju cijene prijevoza tereta su javno objavljene, postoji mogućnost pregovora korisnika prijevoza sa rečenim poduzetnikom, Tarifno prijevozna izvješća (TPI – Glasilo namijenjeno korisnicima prijevoza u kojemu se objavljuju tarife i drugi propisi za prijevoz putnika i robe te njihove izmjene i dopune, kao i druge obavijesti važne za prijevoz robe) se objavljuju jednom mjesečno. Također činjenica da je HŽ Cargo započeo informatizaciju svih poslovnih procesa i u tijeku je implementacija novog sustava IS CARGO+ koji obuhvaća Prodaju, Kontrolu prihoda i planiranje/realizaciju prijevoza govori u prilog utvrđenju da HŽ Cargo nastoji sustav utvrđivanja cijena prijevoza tereta učiniti što transparentnijim upravo iz razloga što je riječ o vrlo kompleksnoj metodologiji utvrđivanja istih. 5.6. Cjenovna politika HŽ Carga na mjerodavnom tržištu i razlozi određivanja različitih cijena u konkretnom slučaju Cijene prijevoza u konvencionalnom prijevozu određuju se temeljem važećih tarifa i sporazuma: tarife HRT 151, 152, 153, 154, 155, 156, međunarodne tarife za prijevoz robe kao vagonskih pošiljaka („savezne tarife“) u kojima HŽ sudjeluje kao aktivan sudionik, DIUM 8700.00 – Jedinstveni daljinar za međunarodni robni promet, brzih konzultacija kojima se od

20

sudjelujućih željeznica traži konkurentnija, tržištu prijevoznih usluga prilagođena cijena prijevoza te produkata. U željezničkom prijevozu robe postoje redovne i korisničke tarife. Redovne tarife je, temeljem Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 87/96), obvezan imati svaki pružatelj usluge željezničkog prijevoza robe za usluge prijevoza tereta. Riječ je o javno objavljenim tarifama koje se koriste za manje prijevoze kao i za prijevoze izvanrednih pošiljaka. Korisničke tarife, u pravnom smislu, predstavljaju ugovor o prijevozu. Do sklapanja korisničke tarife dolazi se na način da zainteresirani kupac pošalje upit HŽ Cargu u kojem sam naznačuje vrstu prijevoza (unutarnji prijevoz, izvoz/provoz, lučki izvoz i slično), vrstu i količinu tereta koji namjerava prevesti i relaciju, na temelju kojih podataka HŽ Cargo daje ponudu. Nakon pisanog prihvata ponude od strane korisnika prijevoza zaključuje se korisnička tarifa, a kojom se točno definira: vrsta prijevoza, vrsta tereta, količina tereta, relacija prijevoza, cijena konkretnog prijevoza, naknade za posebne usluge, vlasništvo i vrsta vagona, način otpreme, vrsta pošiljaka, način obračuna, mjesto plaćanja, platitelj prevoznine i ostali uvjeti potrebni da bi se prijevoz detaljno definirao. Određivanje cijene prijevoza ovisi o sljedećim elementima: kilometarska udaljenost, vrsta robe, posebne karakteristike robe s obzirom na mogućnost iskorištenja utovarnog prostora, vrsta vagona, vlasništvo vagona, serija vagona, opterećenje vagona, korištenje odgovarajućeg prijevoznog stavka, određivanje najmanje računske mase po vagonu ili najmanjeg iznosa prevoznine po vagonu, očekivana količina robe, način otpreme (pojedinačne pošiljke, skupine vagona, kompletni vlakovi), vrsta prijevoza (redovan prijevoz, izvanredan prijevoz), konkurencija na prijevoznom putu i organizacija prijevoza odnosno troškovi prijevoza. Navedeno proizlazi iz „Prodajne politike HŽ Carga“, te očitovanja korisnika usluge rečenog poduzetnika zaprimljenih tijekom postupka. Ukoliko se izvozno/uvozno carinjenje ne obavlja tijekom željezničkog prijevoza, već u luci, za HŽ Cargo nema razlike između lučkog izvoza/uvoza i unutarnjeg prijevoza. Bitno je napomenuti da vrstu prometa određuje korisnik prijevoza prilikom davanja upita za prijevoz. Metodologiju utvrđivanja cijena prijevoza tereta HŽ Cargo na jednak način primjenjuje prema svim korisnicima usluga. Osim podnositelja inicijative, korisnici usluga, čija su očitovanja u postupku zatražena, su potvrdili mogućnost pregovaranja sa HŽ Cargom vezano uz utvrđivanje cijene prijevoza tereta za narednu godinu, neovisno o njihovoj veličini i značaju za HŽ Cargo, te su iskazali zadovoljstvo glede suradnje sa rečenim poduzetnikom. Mogućnost pregovaranja prilikom utvrđivanja cijene za određeni prijevoz tereta ukazuje na činjenicu da je korisnicima usluga HŽ Carga u svakom trenutku jasno koji se elementi uzimaju kao uvjeti relevantni za visinu cijene određenog prijevoza. C.I.O.S. se, za razliku od Jadran-Metala, ubraja među 20 najznačajnijih, ključnih korisnika prijevoza. Osnovni kvantitativni kriterij za utvrđivanje ključnih kupaca je količina prevezenog tereta u tekućoj godini. Slijedom navedenog, Jadran-Metal se ubraja među male korisnike usluga. Korisnicima čije su količine robe (koje se očekuju da će tijekom važenja korisničke tarife biti prevezene) veće, odobrena je niža cijena. Opravdanost takvog postupanja HŽ Carga

21

temeljena je na sljedećim činjenicama: značaj velikih, ključnih korisnika prijevoza, te visoki fiksni troškovi poslovanja s čijim pokrićem se suočava HŽ Cargo. Također, uvidom u Slovensko-hrvatsku robnu tarifu za prijevoz vagonskih pošiljaka (SHT) – 6300.00 Posebni uvjeti otpreme s cijenama i kondicijama za prijevoz vagonskih pošiljaka na području Slovenije-Hrvatske utvrđeno je kako i slovenske željeznice, poput HŽ Carga, imaju redovnu korisničku tarifu koja služi kao polazna osnova za određivanje cijene prijevoza (prevoznine), a na koju se odobravaju povlastice. Iz analize dostavljene dokumentacije razvidno je kako su navodi Jadran-Metala iz inicijative da mu je HŽ Cargo naplatio 22 eura/tona, dok je C.I.O.S.-u, odnosno njegovom povezanom društvu CE-ZA-R-u, naplatio 12 eura/toni za prijevoz iste vrste robe i na istoj relaciji, netočni. Pri tome valja naglasiti da Jadran-Metal rečene navode temelji na informaciji sa ručka od osobe usko povezane sa vlasnikom C.I.O.S.-a, bez da je dostavio ijedan dokaz kojim bi potvrdio svoje navode. Analizom je utvrđeno kako je, u konkretnom slučaju, postojala razlika u cijeni u visini 3 eura po toni. Razlozi određivanja različitih cijena u visini od 3 eura na istoj relaciji za istu vrstu robe prema Jadran-Metalu i C.I.O.S.-u, odnosno njegovom povezanom društvu CE-ZA-R-u, proizlaze iz činjenice da je bila riječ o: različitim vrstama prijevoza (Jadran-Metal je zatražio ponudu za lučki izvoz, a CE-ZA-R za unutarnji prijevoz) i različitoj količini tereta (CE-ZA-R-u je očekivana količina tereta značajno, ([…] puta) veća u odnosu na očekivanu količinu tereta za Jadran-Metal na istoj relaciji). Stoga je postupanje HŽ Carga, u konkretnom slučaju, pri utvrđivanju različitih cijena, ekonomski opravdano, budući da su iste određene temeljem više objektivnih faktora i zahtjevu istovrsnosti poslova u konkretnom slučaju nije udovoljeno (različite količine tereta i vrsta prijevoza).

Navedeno potvrđuju i kriteriji iz pravne stečevine EU u koje je tijekom postupka Agencija izvršila uvid.

Sukladno članku 102. stavku 2. točki c) Ugovora o funkcioniranju EU zlouporaba vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu se može sastojati, između ostalog, i od „primjene nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se stavlja u nepovoljniji konkurentni položaj“. Europski sud je proširio taj pojam. Primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove nije sama po sebi zlouporabna ako nema neki utjecaj na tržišno natjecanje. Tri su pretpostavke pod kojima se povrjeđuje zabrana diskriminiranja: 1. poduzetnik u vladajućem položaju primjenjuje različite uvjete u poslovima s različitim poslovnim partnerima; 2. poslovi koji se uspoređuju moraju biti usporedivi, istovrsni; 3. posljedica takvog postupanja utječe na konkurentni položaj diskriminiranog poslovnog partnera. Primjer iz sudske prakse potvrđuje navedeno tumačenje. Tako je Europski sud u predmetu AKZO Chemie BV protiv Komisije, broj C-62/86 iz 1991., u bitnome, naveo kako istovrsnost poslova ne postoji u slučaju: 1. različit obim dva posla (kao u konkretnom slučaju), 2. jedan od kupaca za razliku od drugog redovito pribavlja veće količine proizvoda ili ima status redovitog kupca (primjer C.I.O.S. ima status ključnog kupca), 3. poslovi s trgovinom na veliko i trgovinom na malo nisu istovrsni. Jedna od bitnih pretpostavki pod kojima se povrjeđuje zabrana diskriminiranja je da poslovi koji se uspoređuju moraju biti ekvivalentni. Presuda je dostupna na internetskoj stranici http://eur-lex.europa.eu

Prema Agenciji raspoloživim podacima proizlazi da je HŽ Cargo prevezao C.I.O.S.-u u 2009. i 2010. oko [...] tona tereta što je očekivana količina i u 2011., dok je Jadran–Metalu prevezao znatno manje količina tereta u promatranim vremenskim razdobljima uz [...] tona očekivane količine tereta u 2011.

22

Nesporno je da, vezano uz ekonomiju obujma, veća količina tereta koju korisnik prijevoza namjerava prevesti željeznicom pojeftinjuje poslovanje HŽ Carga i smanjuje prosječne troškove prijevoza tereta što je, između ostalog od utjecaja i na određivanje povoljnijih cijena u odnosu na cijene za prijevoz manjih količina. O navedenoj ovisnosti izračuna cijene o količinama tereta očitovao se HŽ Cargo, između ostalog i u podnesku od 21. rujna 2011. pod točkom 2. Očekivana količina tereta je jedan od najvažnijih elemenata određivanja cijene sukladno “Prodajnoj politici HŽ Carga” te se za veću količinu može odobriti veća povlastica kod određivanja cijene prijevoza. Za razliku od proizvodnih tvrtki koje imaju ograničen broj proizvoda, gdje onda nije neki poseban problem izračunati cijenu sirovina, rada, amortizacije te dijela nekih zajedničkih troškova, ili u cestovnom prometu gdje je kamion samostalno prijevozno sredstvo pa je lakše iskazati trošak jednog prijevoza (u ovisnosti o prijeđenoj kilometraži, potrošenom gorivu, satima rada vozača i sl.), u željezničkom prijevozu je neizmjerno kompliciranije jer se roba prevozi vagonima koji nisu samostalne jedinice, već je potrebno manevriranje da ih se sastavi u vlak, te lokomotiva da ga vuče. Rijetki su vlakovi koji se prevoze kompletni od otpremnog do odredišnog kolodvora. Uz to, postoje zaposlenici koji rade određene poslove u gotovo svim kolodvorima u RH, na svim graničnim prijelazima. Osim udaljenosti te količine robe utovarene u vagon, o čemu ovisi cijena u redovnoj tarifi, ostali utjecaji na cijenu prijevoza određuju se iskustveno, uz eventualne informacije o cijenama konkurencije te se uspoređuju s već danim ponudama kako je to već objašnjeno. 5.7. Analiza dostavljene dokumentacije koja se odnosi na korisničke tarife u 2010. i 2011. Analiza se temelji na konkretnim cijenama koje je u korisničkim tarifama HŽ Cargo odobrio za konkretne relacije svojim korisnicima. Analizirane su korisničke tarife u 2010. i 2011. godini na način da su uspoređivane cijene prijevoza za robu staro željezo u istome razdoblju, odnosno istoj godini na identičnim, usporedivim relacijama. Najniža cijena koja je nekom korisniku na određenoj relaciji odobrena u korisničkoj tarifi uzeta je kao baza za daljnje izračune, a za cijene odobrene svim ostalim korisnicima na istoj toj relaciji izračunano je odstupanje od najniže odobrene cijene, odnosno kao postotna razlika u cijeni. Najnižu cijenu na određenoj relaciji u dosta slučajeva nije dobio samo jedan korisnik prijevoza već dva ili više njih. Analizom je utvrđeno da je korisnicima čije su količine starog željeza (koje se očekuju da će tijekom važenja korisničke tarife biti prevezene) veće, u pravilu odobrena niža cijena. Pri tome, razvidno je da se nije gledala samo očekivana količina konkretne robe – starog željeza, već i sveukupna veličina i značaj pojedinog korisnika usluga HŽ Carga. Međutim, da bi se dobila jasnija slika u koliko je slučajeva HŽ Cargo odobrio različite cijene za prijevoz, prebrojan je broj odstupanja na relacijama na kojima su usluge HŽ Carga, temeljem sklopljene korisničke tarife, koristili najmanje dva ili više korisnika. Pod odstupanjem u odobrenoj cijeni podrazumijeva se postotna razlika između najniže cijene (baza) odobrene nekom korisniku na konkretnoj relaciji i cijena odobrenih drugim korisnicima na toj relaciji. U 2010. godini je, od ukupnog broja od [...] relacija, bilo [...] relacija na kojima je usluge HŽ Carga ugovorilo barem dva ili više različitih korisnika. Slijedom navedenoga na svakoj od tih [...] relacija bilo je najmanje jedno ili više odstupanja u odobrenoj cijeni, ovisno o tome je li bilo dva ili više korisnika na toj relaciji. Utvrđen je broj odstupanja na tih [...] relacija. Utvrđeno je da je prosječno odstupanje odobrenih cijena u odnosu na najniže odobrenu cijenu iznosi [0-5]%.

23

Nadalje, također je analizirano je li, unatoč tome što su razlike u cijeni u prosjeku male, zamjetna sustavna diskriminacija pojedinog ili pojedinih korisnika u odnosu na ostale korisnike, ili obratno, sustavno stavljanje pojedinog ili pojedinih korisnika u povoljniji cjenovni položaj u odnosu na ostale korisnike. U tom smislu su primjerice, analizirani korisnici Agit, društvo u sastavu HŽ Carga i jedan od najvećih korisnika usluga HŽ Carga, zatim C.I.O.S., društvo koje se također ubraja među 20 najznačajnijih korisnika usluga HŽ Carga, te korisnici Jadran-Metal temeljem čije inicijative je i pokrenut postupak po službenoj dužnosti i […]. Potonja dva korisnika nisu na popisu 20 najznačajnijih korisnika usluga. Temeljem provedene analize, razvidno je da je HŽ Cargo onim korisnicima čije su količine robe (koje se očekuju da će tijekom važenja korisničke tarife biti prevezene) veće, u pravilu odobrio nižu cijene, što je ekonomski opravdano, s obzirom na značaj velikih, ključnih korisnika prijevoza, te na visoke fiksne troškove poslovanja s čijim pokrićem se suočava HŽ Cargo. Analiza svih korisničkih tarifa ugovorenih za prijevoz starog željeza u 2010. i 2011. godini, odnosno analiza odstupanja tj. razlika u cijenama odobrenim svim korisnicima putem korisničkih tarifa je pokazala da je prosječno odstupanje u 2010. iznosilo oko [0-5]%, a u 2011. oko [5-10]%. Navedena odstupanja ne dovode nikog od korisnika u povoljniji ili nepovoljniji položaj na mjerodavnom tržištu u odnosu na druge korisnike. Iz navedenoga proizlazi kako naprijed opisano, različito utvrđivanje cijena nije moglo biti od utjecaja na mjerodavnom tržištu i nije moglo utjecati na konkurentnost korisnika HŽ Cargo usluga na silaznim tržištima na kojima isti posluju. Pored same visine prosječne razlike u cijeni veoma je važna i činjenica je li zamjetna sustavna diskriminacija pojedinog ili pojedinih korisnika u odnosu na ostale korisnike prijevoza, kojom bi pojedini korisnik ili korisnici bili dovedeni u nepovoljniji konkurentski položaj u odnosu na druge korisnike prijevoza. Rezultati provedene analize upućuju da HŽ Cargo nije sustavno diskriminirao niti dovodio u povoljniji položaj pojedinog ili pojedine korisnike u odnosu na druge korisnike prijevoza. Naime, iz gore prezentiranih rezultata analize razvidno je da niti jedan korisnik nije uvijek na svim relacijama za koje ima sklopljenu korisničku tarifu ostvarivao isključivo najpovoljniju, niti isključivo nepovoljniju cijenu prijevoza. Nižu povoljniju cijenu prijevoza starog željeza češće su ostvarivali korisnici koji pripadaju u skupinu 20 najznačajnijih HŽ Cargovih korisnika prijevoza robe. Jedan od najznačajnijih korisnika HŽ Carga je i Agit čiji je jedini osnivač HŽ Cargo, a koji obavlja djelatnost organiziranja željezničkog i cestovnog prijevoza, carinsko posredovanje te pružanje špediterskih usluga na domaćem i međunarodnom tržištu. U odnosu na sklapanje ugovora s novim korisnicima, Agit ima isti položaj kao i ostali postojeći kupci HŽ Carga, s obzirom da se novim kupcima nudi cijena uvećana za [0-5]% u odnosu na ugovorenu tarifu s postojećim korisnicima. Problematika vezana uz moguću zlouporabu vladajućeg položaja HŽ Carga primjenom nejednakih uvjeta na istovrsne poslove i cjenovnim istiskivanjem marže poduzetnika na silaznom tržištu špediterskih usluga, te odnos rečenog poduzetnika prema Agitu obrađena je u predmetu klase: UP/I 030-02/2011-01/002, urbroja: 580-05-11-74-2. Vezano za rečeni predmet, Agencija je, dana 10. veljače 2011., donijela zaključak kojim se zahtjev poduzetnika Raabersped d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Radnička cesta 39, radi pokretanja postupka utvrđivanja sprječavanja, narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv HŽ Carga odbacuje.

24

Tablica 1. Najznačajniji korisnici željezničkog prijevoza robe

[…] Izvor: www.fina.hr Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Premda usluge HŽ Carga zasigurno koristi veliki broj korisnika, na svega 20 najvećih korisnika otpada preko [80-90]% od ukupno prevezenih količina robe. Navedeno upućuje na izraziti značaj malog broja velikih korisnika prijevoza. Pri tome, udjel 20-ak najvećih, ključnih korisnika prijevoza je u 2010. u odnosu na 2009. porastao. Uzimajući u obzir takvu strukturu korisnika prijevoza, razumljivo je da razlike u jediničnim cijenama prijevoza na identičnim, usporedivim relacijama ne mogu biti iste za sve korisnike, a pogotovo ne za 20-ak ključnih korisnika u usporedbi s preostalim manje značajnim korisnicima koji prevoze puno manje količine robe. Pored navedenoga, na postojanje razlike u cijenama utječe i struktura rashoda u poslovanju HŽ Carga. Struktura rashoda HŽ Carga razvidna je iz računa dobiti i gubitka i prikazana je u sljedećoj tablici. Tablica 2. Račun dobiti i gubitka HŽ Carga d.o.o.

[…] Izvor: www.fina.hr Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz računa dobiti i gubitka HŽ Carga razvidno je da u strukturi poslovnih rashoda visok udjel imaju fiksni troškovi – usluga vuče, troškovi radnika i troškovi amortizacije koji zajedno čine preko [80-90]% poslovnih rashoda. Kada se uzme u obzir da HŽ Cargo u strukturi poslovnih rashoda ima visok udjel fiksnih troškova, te da udjel svega 20-ak najvećih korisnika prijevoza u ukupno prevezenoj količini robe iznosi preko [80-90]%, razumno je i ekonomski opravdano očekivati da jedinična cijena prijevoza robe ne može biti ista za sve korisnike prijevoza. Svaki poduzetnik koji se suočava s problemom pokrića visokih fiksnih troškova uvijek se suočava s potrebom da kupcu koji kupuje velike količine robe/usluge ponudi cijenu nižu od uobičajene ako je to potrebno kako bi zadržao tog kupca. To stoga što zadržavajući velikog kupca poduzetnik značajno snižava jedinične fiksne troškove.

25

U pravilu vladajući poduzetnik će ekonomski racionalno i opravdano biti motiviran da ponudi nižu cijenu, jer će sniženje cijene dovesti do povećane razine outputa, a svako povećanje outputa snižava jedinične fiksne troškove i doprinosi pokriću investicija. Stoga bi zabrana selektivnog odobravanja popusta na cijenu spriječila učinkovito pokriće fiksnih troškova, te na dugi rok, negativno utjecala na investicije. 5.8. Analiza dostavljene dokumentacije koja se odnosi na središnji korisnički obračun HŽ Cargo je podneskom od 16. rujna 2011. dostavio Agenciji središnji obračun prijevoza za korisnika prijevoza CE-ZA-R za korisničku tarifu […] za razdoblje 01.-31. prosinac 2011. godine, te središnji obračun prijevoza za korisnika Jadran-Metal za korisničku tarifu [...] za razdoblje od 16. srpnja do 31. prosinca 2010. godine. Nadalje, podneskom od 6. prosinca 2012. godine HŽ Cargo je dostavio središnji obračun prijevoza za korisnika prijevoza CE-ZA-R za korisničku tarifu [...], ali za razdoblje studeni i prosinac 2010. godine. Nastavno je prikazana analiza dostavljenih središnjih obračuna prijevoza za navedene korisnike prijevoza. Pri tome treba naglasiti da je za potrebe analize izdvojeno nekoliko relacija za svakog poduzetnika na kojima su obavljali prijevoz starog željeza iako su poduzetnici iz analize prijevoz obavljali na više relacija, te su na nekim relacijama vozili i više puta temeljem jedne korisničke tarife. Relacije su izdvojene na temelju nekoliko kriterija, pri čemu se vodilo računa da se relacije razlikuju, odnosno da je različit polazišni i/ili odredišni kolodvor, da se razlikuje udaljenost između pojedinih relacija, da se radi o različitoj masi, odnosno tonaži starog željeza te je u obzir uzet i različit obračunski period. Tablica 3. Analiza središnjeg korisničkog obračuna za poduzetnika Jadran-Metal prema korisničkoj tarifi [...]

[…] Izvor: Očitovanje poduzetnika HŽ Cargo od 16. rujna 2011. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

U tablici 3. prikazana je analiza središnjeg korisničkog obračuna za poduzetnika Jadran-Metal prema korisničkoj tarifi [...]. Pri tome analizirano je nekoliko relacija odobrenih temeljem navedene tarife, udaljenost po svakoj relaciji, računska masa, zatim ukupni iznos prevoznine te konačno cijena prijevoza u eurima po toni (€/t) koja je naplaćena poduzetniku za pojedinu relaciju. Navedeno je analizirano da bi se utvrdilo je li poduzetnik HŽ Cargo naplaćivao poduzetniku Jadran-Metal cijenu koja je i ugovorena temeljem navedene korisničke tarife. Iz tablice je vidljivo, usporedbom posljednja dva stupca, da je HŽ Cargo poduzetniku Jadran-Metal doista naplaćivao cijenu koju je prethodno ugovorio putem korisničke tarife. Tablica 4. Analiza središnjeg korisničkog obračuna za poduzetnika CE-ZA-R prema korisničkoj tarifi [...]

[...]

Izvor: Očitovanje poduzetnika HŽ Cargo od 16. rujna 2011. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

U tablici 4. prikazana je analiza središnjeg korisničkog obračuna za poduzetnika CE-ZA-R prema korisničkoj tarifi [...]. Kao i u prethodnoj tablici kod poduzetnika Jadran-Metal, i u ovom slučaju su analizirani isti pokazatelji na nekoliko relacija odobrenih temeljem navedene tarife. I u ovom slučaju, usporedbom posljednja dva stupca, vidljivo je da je poduzetnik HŽ Cargo i

26

poduzetniku CE-ZA-R naplaćivao cijenu koja je prethodno ugovorena putem korisničke tarife [...]. Nadalje, u tablici 5. je prikazana analiza središnjeg i korisničkog obračuna za poduzetnika CE-ZA-R prema korisničkoj tarifi [...] za prosinac 2010. godine. Analizirano je nekoliko relacija odobrenih temeljem navedene tarife, udaljenost po svakoj relaciji, računska masa, zatim ukupni iznos prevoznine te konačno cijena prijevoza u kunama po toni (kn/t) koja je naplaćena poduzetniku za pojedinu relaciju. Navedeno je analizirano da bi se utvrdilo je li poduzetnik HŽ Cargo naplaćivao poduzetniku CE-ZA-R cijenu koja je i ugovorena temeljem navedene korisničke tarife. Iz tablice je vidljivo, usporedbom posljednja dva stupca, da je HŽ Cargo poduzetniku CE-ZA-R doista naplaćivao cijenu koju je prethodno ugovorio putem korisničke tarife. Tablica 5. Analiza središnjeg korisničkog obračuna za poduzetnika CE-ZA-R prema korisničkoj tarifi [...] za prosinac 2010.

[...] Izvor: Očitovanje poduzetnika HŽ Cargo od 7. prosinca 2012. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Analizom središnjeg korisničkog obračuna za poduzetnike C.I.O.S. i Jadran-Metal utvrđeno je kako je HŽ Cargo korisnicima usluge prijevoza doista naplaćivao cijenu koju je prethodno ugovorio putem korisničke tarife. 6. Odluka Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Temeljem dostavljene dokumentacije i utvrđenog činjeničnog stanja, savjesnom i detaljnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće) je, na temelju članka 30. i 31. ZZTN-a te članka 46. stavka 5. ZUP-a, na 126. sjednici, održanoj 27. prosinca 2012. godine, razmatralo navedeni predmet te je donijelo odluku da se obustavi postupak pokrenut po službenoj dužnosti protiv HŽ Carga u smislu članka 38. stavaka 1. i 3. te članka 39. ZZTN-a, a vezano uz primjenu članka 13. ZZTN-a koji uređuje zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika, jer više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka. Vijeće svoju odluku obrazlaže kako slijedi. Agencija je, tijekom postupka utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja od strane HŽ Carga na mjerodavnom tržištu željezničkog prijevoza tereta u Republici Hrvatskoj, primjenom nejasnih, nejednakih i netransparentnih uvjeta pružanja tih usluga korisnicima, sadržanih u dokumentima „Politika prodaje HŽ Carga u 2010.“ i „Politika prodaje HŽ Carga u 2011.“, utvrdila kako opisano postupanje poduzetnika HŽ Cargo nije u suprotnosti s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. Naime, zbog utvrđenja da su uvjeti pružanja usluga željezničkog prijevoza tereta sadržani u dokumentima „Politika prodaje HŽ Carga u 2010.“ i „Politika prodaje HŽ Carga u 2011.“ jasni, transparentni te se jednako primjenjuju prema svim korisnicima usluga, a sukladni su međunarodnoj praksi, zbog nepostojanja dokaza koji potvrđuju navode Jadran-Metala da HŽ Cargo prema njemu zlouporabno postupa primjenom nejednakih uvjeta na istovrsne poslove, zbog utvrđenja da je HŽ Cargo prilikom određivanja cijene prijevoza tereta, u konkretnom slučaju, primjenom više objektivnih kriterija postupao ekonomski opravdano, zbog utvrđenja da HŽ Cargo nije sustavno diskriminirao niti dovodio u povoljniji položaj pojedinog ili pojedine korisnike u odnosu na druge korisnike prijevoza tereta, zbog utvrđenja da niti jedan korisnik nije uvijek na svim relacijama za koje ima sklopljenu korisničku tarifu ostvarivao isključivo

27

najpovoljniju, niti isključivo nepovoljniju cijenu prijevoza, naprijed opisano postupanje HŽ Carga ne predstavlja zlouporabu vladajućeg položaja u smislu članka 13. ZZTN-a. Slijedom navedenog, iako su podaci prikupljeni u prethodnom ispitivanju stanja na mjerodavnom tržištu, predstavljali dostatne indicije za pokretanje predmetnog postupka, Vijeće smatra kako temeljem svih činjenica i okolnosti utvrđenih u dosadašnjem dijelu postupka, daljnje vođenje postupka primjenom načela učinkovitosti i ekonomičnosti postupanja, ne bi bilo svrsishodno, jer je izvjesno da se nikakve nove činjenice ne bi utvrdile, pa stoga nema javnog interesa niti pravnih pretpostavki za daljnje vođenje postupka Agencije po službenoj dužnosti. Stoga je Agencija, temeljem odluke Vijeća, a primjenom članka 46. stavak 5. ZUP-a, odlučila kao u izreci ovog rješenja. Uputa o pravnom lijeku Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred mjesno nadležnim upravnim sudom u roku od trideset (30) dana računajući od dana dostave ovoga rješenja. Predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja mr.sc. Olgica Spevec Napomena: Sukladno članku 53. ZZTN-a, podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu izuzeti su od objavljivanja te su u tekstu navedeni podaci označeni […], odnosno koriste se postoci u rasponu.