1

KUR'ANSKO-SUNNETSKA ANALIZA OBRED U STRUKTURI NAMAZA U

DEMATU BOSANSKO-HERCEGOVAKIH MUSLIMANA

(ILI, DA LI JE NAMAZ BOSANSKO-HERCEGOVAKIH MUSLIMANA U DEMATU PO

SUNNETU?)

UVOD

Stoljeima su muslimani u Bosni i Hercegovini ivjeli u intimnom miru svoje vjere

praktikujui vjerske obrede na nain usvojen od Osmanlija od kojih su prihvatili i dini-islam.

irom monog Osmanskog carstva Bonjacima su bila otvorena vrata najviih obrazovnih

institucija za stjecanje vrhunskih vjerskih znanja da ih kasnije, obavljajui dunosti: kadij,

muftij, muderis, imam i hatib, mogu prenositi svojim sugraanima u Bosni i Hercegovini.

Meu bonjakim uenjacima iz osmanskog perioda posebno mjesto zauzimaju: Mustafa

Ejubovi ejh Jujo, Hasan Kafija Pruak, Mustafa Pruak, Sabit Alaudin Bonjak,

Muhamed Allamek Bonjak, Abdullah Bonjak i drugi.1 Premda su se u Meki, Medini, Kairu

ili nekom drugom kulturnom sreditu susreli s drugaijim nainom obavljanja namaza u

dematu, ovi islamski uenjaci nisu muslimane u Bosni i Hercegovini optereivali s tim. Za to,

osim isto teorijskog upoznavanja, zapravo, nije bilo praktine potrebe. Bonjaci su stoljeima

samouvjereno i nepokolebljivo obavljali namaz u dematu ne postavljajui pitanja o tome kako

muslimani na drugom kraju velikog islamskog svijeta postupaju, niti je iko uope postavljao

pitanje da li je ono to ine klanjajui namaz u damiji u skladu s asnom praksom Boijeg

Poslanika, a.s. Jednostavno je bilo nezamislivo da, milioni muslimana u Carstvu iji su uenjaci

dosegli najvie vjerske stepene, na pogrean nain obavljaju namaz u dematu.

Krajem XIX i poetkom XX stoljea sve vie Bonjaka se, umjesto u Istanbulu, koluje na

prestinom El-Azharu u Kairu. U plejadi uenjaka iz ovog perioda, svojim predanim radom na

vjerskom i kulturnom osvjeivanju muslimana, istiu se reisul-ulema Demaludin ef. auevi i

prof. Mehmed ef. Handi. Ova dvojica istaknutih alima napisali su na hiljade stranica o vjeri i

vjerskom ivotu muslimana u Bosni i Hercegovni i ni na jednom mjestu ne kritikuju strukturu

namaza u dematu. To se posebno odnosi na Mehmeda Handia jer je on mnogo tekstova

posvetio ispravljanju obrednih anomalija bosansko-hercegovakih muslimana. Iako se, dakle,

centar u kojem su Bonjaci stjecali visoko obrazovanje promijenio, odnos islamskih uenjaka

1 O islamskim uenjacima kolovanim irom Osmanske drave vidi: Handi Mehmed, Teme iz knjievne istorije, u: Handi Mehmed, Izabrana djela, knj.I, Ogledalo, Sarajevo, 1999. godine.

2

prema ovoj vrsti vjerske prakse ostao je isti. U ta burna vremena osnovna briga islamskih

uenjaka bila je stvaranje sigurnog okruenja u kojem bi bosansko-hercegovaki muslimani, u

okviru kranskih drav, sauvali svoj vjerski identitet i kulturno-civilizacijski napredak.

Za vrijeme komunistike Jugoslavije, uz Kairo, Bonjaci poinju studirati na islamskim

univerzitetima u Saudijskoj Arabiji. Uenjaci kolovani u Saudijskoj Arabiji, do agresije na nau

zemlju 1992. godine, nisu imali primjedbi na nain obavljanja namaza u dematu. Tek, u toku

agresije na nau zemlju i nakon nje, dakle, nakon vie od 500 godina koliko je islam sastavni dio

identiteta Bonjaka, odreeni ljudi, kolovani u Saudijskoj Arabiji, Siriji, Jemenu ili nekoj drugoj

arapskoj zemlji konano su otkrili kako muslimani u Bosni i Hercegovini ne klanjaju po

Sunnetu, te su pourili da ih kroz predavanja, broure i knjige naue kako se obavlja namaz

u dematu.

erijatski argumenti za pojedine aspekate obavljanja namaza prema hanefijskom mezhebu

koji su se najvie nali na udaru kritiara kao to su: uenje usebi amin nakon El-Ftihe,

podizanje ruku do mehkih dijelova uha samo kod poetnog tekbira, ne uenje Kur'ana na kijamu

za imamom, samo jedan iaret kaiprstom za vrijeme uenja Et-tehijtu, klanjanje dvadeset

rekata teravih-namaza, itd., objanjeni su u brojnim raspravama od kojih bih u ovom radu

itaoce uputio na djela: Hanefijski fikh autora Abdulhamida Mahmuda Tuhmaza2 i Ebu Hanife i

namaz u hanefijskom mezhebu, autora efika Kurdia.3 U oba rada analizirani su sastavni

dijelovi namaza i argumenti koje su Ebu Hanife i njegovi uenici koristili donosei odreeno

pravno rijeenje.

No, to nije tema ovog rada. U ovom radu fokusirat emo se na vjerske obrede bosansko-

hercegovakih muslimana sadrane u strukturi klanjanja namaza u dematu.4 Nekoliko je razloga

za pisanje ovog rada.

Prvi je razvijanje ljubavi prema asnom Pejgamberu, a.s., i njegovom Sunnetu, a najbolji

nain za to je druenje s Poslanikom, a.s., kroz prouavanje njegovih rijei i djel. Noen brzim

tempom savremenog ivota dananji musliman esto zaboravlja na Plemenitog Poslanika, a.s., i

na njegove preporuke i postupke bez kojih je izvravanje vjerskih propisa, pa i namaz,

suhoparno, formalno i nedovoljno za duhovni uzlet i preporod. U radu smo se, stoga, fokusirali

2Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Hanefijski fikh, knj. 1., Sarajevo, 2002. godine.

3efik Kurdi, Ebu Hanife i namaz u hanefijskom mezhebu, Islamska pedagoka akademija, Zenica, 2001. godine. 4Svi obredi namaza u dematu isti su kao i kad osoba pojedinano klanja i vae isti argumenti za sve njih. Meutim, izvravanje namaz u dematu u damiji je javna stvar i kao takvo vie je podlono kritici, nego namaz pojedinaca.

3

na Sunnet Allahovog Poslanika, a.s., kao osnovno mjerilo za ili protiv nekog obreda u strukturi

namaza u dematu.

Drugi je upoznavanje s islamskom tradicijom Bonjaka kada je o namazu u dematu rije i

argumentima na kojima se ta tradicija temelji i iz kojih ishodi.

Trei razlog je uporno insistiranje nekih pojedinaca i grupa kako struktura namaza u

dematu u Bosni i Hercegovini nije u skladu sa striktnom praksom Boijeg Poslanika, a.s., te da

bi je, u odreenim segmenitma, trebalo vratiti u okrilje Sunneta. S te strane rad bi trebao

postii dva cilja. Prvi je pruanje validne argumentacije imamima u dijalogu s kritiarima

namaza u dematu. Drugi je poziv kritiarima da strukturu namaza u dematu sagledavaju u

irem, bosansko-hercegovakom kontekstu, te da dobro razmisle o eventualnoj teti koju, svojom

ustrajnou u nepotrebnom mijenjanju jednog sunneta drugim sunnetom, nanose jedinstvu

bosansko-hercegovakih muslimana u ovim tekim vremenima kako za njih kao narod, tako i za

njihovu dravu Bosnu i Hercegovnu.

Ovdje bih elio sve itaoce podsjetiti na, uistinu mudar i sasvim u skladu sa Sunentom

Boijeg Poslanika, a.s., potez rahmetli afije, r.a., koji je, kad je doao u Bagdad, iz potovanja

prema Ebu Hanifi, r.a, i muslimanima Bagdada, sljedbenicima Ebu Hanife, klanjao po

hanefijskom mezhebu. No, ini se da oni koji danas slijede njegov mezheb, a takva je veina

kritiara prakse bosansko-hercegovakih muslimana (mada oni to nee priznati), smatraju da su

vei uenjaci od rahmetli afije, pa se, bez respekta prema tradiciji Bonjaka, korae po

bosanskim damijama, remete mir, unose nemir i razjedinjuju sjedinjeno.

ALLAHOV P OSLANIK, A.S., UVAAVAO JE LJUDE, NJIHOVE OBIAJE

KULTURU I TRADICJU KOJA NIJE BILA U SUPROTNOSTI S NJEGOVIM

OSNOVNIM UENJEM

Ranije smo napomenuli, i to je kljuna injenica bitna za razumijevanje vjerske prakse

Bonjaka, da su muslimani u Bosni i Hercegovini islam prihvatili i uili od Osmanlija u okviru

njihove mone drave s jakim vojnim ustrojstvom, koja je batinila hanefijski mezheb. Upravo

su hanefijski mezheb, vojno ustrojstvo drave i klima Bosne i Hercegovine uticali na formu

obavljanja namaza u dematu.

4

O emu se tu zapravo radi? Bosansko-hercegovaki muslimani za vrijeme obavljanja

namaza u dematu nisu preputeni sopstvenom izboru ta initi prije ili poslije klanjanja farz-

namaza, ve su voeni i poticani da ue odreene sure iz Kur'ana, spominju Allaha, d.., na

poznat nain, donose salavate na Poslanika, a.s., i ue dove. Ovakva struktura obavljanja namaza

u dematu nala se na udaru nekih osob koje remete uspostavljeni red, unose nemir meu

dematlije i rue stoljetnu tradiciju, sve pod krinkom kako se ta tradicija ne temelji na Sunnetu

plemenitog Pejgambera, a.s.

Prije detaljne analize svakog pojedinog obreda sadranog u strukturi namaza u dematu

bosansko-hercegovakih muslimana kazat emo neto o duhu Pejgamberove, a.s., Poruke koju

novopeeni uitelji zanemaruju u nastojanju da Bonjake naue Sunnetu. Odnos Muhammeda,

a.s., i islama prema bilo kojem narodu, njegovoj kulturi i tradiciji najbolje je promatrati kroz

odnos islama prema predislamskim obiajima Arapa samih. S te strane, funkcija Muhammeda,

a.s., kao drutvenog reformatora, nije se razlikovala od uloge ranijih Boijih poslanika, a.s. ah

Velijjullah (Wli Allh) lijepo je primijetio da: Nije cilj Poslanikov, a.s., niti je on u stanju

totalno izmijeniti drutvenu i pravnu praksu naroda; njegov je cilj izgraditi drutvo na moralnim

i duhovnim principima, pa s tim u vezi ostavlja netaknutim sve to nae, osim onoga to nije u

skladu s novom ideologijom. On se obzirno pokuava baviti onim to je spojivo s moralnim

principima, a ostalo mijenja to je mogue manje, klonei se promjena koje nisu nune i koje

njegovo drutvo ne moe lako da prihvati.5 Navedeno nedvosmisleno potvruje Muslimovo

predanje prema kojem je Boiji Poslanik, a.s., rekao hazreti Aii: Da nije tvoj narod nedavno

izaao iz paganstva, ja bih poruio K'abu i potom je bezuvjetno sagradio na temeljima

Ibrahimovim, a.s., poto su Kurejije zgradu K'abe smanjili...6 Naime, kada je Vjerovjesnik,

a.s., bio mladi bujica je sruila K'abu. Stanovnici Mekke zapoeli su njenu obnovu, ali poto

nisu imali dovoljno halal imetka, a nisu eljeli za gradnju Kabe koristiti imetak steen na

nepoten nain, smanjili su njene dimenzije. Izostavljeni dio oznaili su manjim zidom koji i dan

danas ukazuje na izvorne dimenzije K'abe. Kasnije, kada je Allahov Poslanik, a.s., pobijedio

idolopoklonike, bio je u mogunosti poruiti K'abu i sagraditi je na Ibrahimovim, a.s., temeljima,

ali je odustao od toga jer je uvaavao osjeaje Arapa koji su tek bili prihvatili islam, bojei se da

5Shah Wli Allh, Huat Allah al-Baliga (urdu-prijevod, Lahore 1953), Vol. I, str. 521-23., Navedeno prema M.M. arif, Historija islamske filozofije, II, August Cesarec, Zagreb, 1990. godine, str. 541.

6Sahihu-l-Buhari 2 Buharijeva zbirka hadisa, knj. II, prijevod s arapskog jezika Hasan kapur, Sarajevo, 1996. godine, Poglavlje o hadu, hadis br. 66, str. 566.; El-Munziri, Muslimova zbirka hadisa saetak, prijevod s arapskog Muhamed Mrahorovi , El-Kalem, Sarajevo, 2004. godine, hadis br. 770, str. 332.

5

takav postupak ne bi izazvao nelagodu kod njih. Poslanik, a.s., je pokazao zadivljujue

potovanje prema povijesti ljudi, njihovoj tradiciji i obiajima koji nisu bili u suprotnosti s

njegovim osnovnim uenjem. To je takoer vidljivo iz propisa koji reguliu odnose meu

ljudima, jer su mnoge predislamske ustanove opstale, veliki broj je prilagoen novim potrebama,

a dokinuti su samo oni propisi i obiaji koji su bili u suprotnosti s osnovnim principima islama.7

Uporedimo li odnos odreenih osoba i organizacija prema islamskoj kulturi i tradiciji

Bonjaka vidjet emo da ona nije u skladu s navednim primjerima iz Sunneta Allahovog

Poslanika, a.s., jer je on izbjegavao baviti se puno krupnijim stvarima, kao to je izgradnja K'abe

na njenim izvornim temeljima, plaei se da ne povrijedi osjeaje svojih sunarodnjaka. ta bi tek

Poslanik, a.s., kazao da vidi na kakav nain se ove osobe odnose prema tradiciji bosansko-

hercegovakih muslimana? Posebno zbog toga to kritiari islamske tradicije Bonjaka, ustvari,

nude promjenu jednog sunneta drugim sunnetom, remetei pri tom ustaljenu tradiciju i mir

bosanskih demata. Pejgamber, a.s., nije elio mijenjati nita to nije bilo u suprotnosti s

njegovim uenjem, dok ovdanji kritiari mijenjaju njegovo uenje za njegovo uenje, pri tom

uope ne uzimajui u obzir intimne osjeaje Bonjaka, njihovu kulturu, tradiciju i vjersku praksu.

Mijenjanje jednog sunneta drugim sunnetom naruavajui pri tom sklad i jedinstvo demata nije

mudar ni pametan potez. U duhu Sunneta je bavljenje farzovima, vadibima, pa tek onda

sunnetima. Odnosno kakav je smisao insistiranja na nekom sunnetu, ako to za posljedicu ima

injenje harama. Ili, svjedoci smo kako neki ljudi u naim damijama, s jedne strane, insistiraju

na odreenim sunnetima poput: glasnog izgovaranja amin iza El-Ftihe, ili dizanju ruku do

mehkih dijelova uha poslije rukua, a, s druge strane, rijetko klanjaju sunnete koje je, kako emo

vidjeti kroz ovaj rad, Allahov Poslanik, a.s., ljubomorno klanjao i uvao. Spremni su jedan

sunnet estoko braniti, a za drugim, mnogo vanijim, ope se ne obaziru, niti na njega obraaju

panju. Nema tu mudrosti, niti znanja, niti postupanja u duhu Sunneta Allahovog Poslanika, a.s.

Povrnim pristupom obredima sadranim u klanjanju namaza u dematu u bosansko-

hercegovakom kontekstu previaju se brojne koristi i blagodati koje, na ovakav nain

koncipirana struktura namaza, batini. Navest emo tek neke:

a) Veina muslimana u Bosni i Hercegovini ne zna hadis Boijeg Poslanika, a.s., kako

onoga ko ui Ajetul-kursiju poslije namaza samo smrt dijeli od Denneta. Vjerujem, da njihovi

7Elvir Duranovi, Islam i predislamski obiaji Arapa kur'ansko-sunnetska analiza, Zbornik radova Islamskog pedagokog fakulteta u Zenici, br. 7/2009, str. 327-344.

6

kritiari znaju za ovaj hadis, jer ga mogu pronai u zbirkama hadisa. E sad, nae dematlije ne

znaju za hadis, ali iza svakog namaza ue Ajetul-kursijju, a njihovi kritiari znaju hadis, ali ne

ue Ajetul-kursijju. Ko e, onda, od njih biti nagraen i ko postupa po Sunnetu: onaj ko kao

knjiga nosi slovo hadisa, ili onaj ko postupa po slovu hadisa!?8 Dakle, da bosansko-hercegovaki

muslimani ne obavljaju namaz u dematu na nain kako to ve stoljeima ine bili bi lieni

mnogobrojnih korist o kojima nisu imali adekvatnog teorijskog znanja.

b) uveni alimi mone Osmanskee drave i njihovi dobri prethodnici dobro su izuili hadise

Allahovog Poslanika, a.s., i na osnovu njih koncipirali strukturu namaza u dematu. To znai

dvoje: prvo, raspored pojedinih obreda u strukturi namaza bosansko-hercegovakih muslimana

nije u duhu hanefijskog mezheba (Mada hanefijski mezheb jeste u duhu Sunneta Muhammeda,

a.s.) nego u duhu Sunneta Allahovog Poslanika, a.s.; i drugo, izvravanjem obreda povezanih s

obavljanjem namaza u dematu muslimani u Bosni i Hercegovini, ustvari, izvravaju najbolje od

onoga to je Muhammed, a.s., preporuio. Ova tvrdnja temelji se na brojnim hadisima koji ine

okosnicu ovog rada.

c) Demat je zajednica ljudi i socijalna funkcija namaza u dematu ne smije biti

zanemarena. Dolaskom u damiju na namaz ljudi se meusobno upoznaju, drue, razmjenjuju

iskustva i informacije, sve u nastojanju da se ini dobro i sprijei zlo. Pukim dolaskom u damiju

samo radi farz-namaza, ulaskom u damiju kad se pone uiti ikamet i izlaskom po volji kad i

kako se kome svidi, socijalna funkcija demata dolazi u pitanje. Meutim, pogledajmo kako to

bosansko-hercegovaki muslimani ine. Prije namaza ispred damije ili u damiji oni se drue,

zatim obavljaju zajedniki namaz, pa poslije namaza svi zajedno izlaze iz damije to im daje

dovoljno vremena za razgovor, razmjenu informacija, uvrivanje veza i sklapanje novih

prijateljstava. To je blagodat koju treba njegovati i uvati. I zapravo, u tome se ogleda sama bt

namaza u dematu.

A sada emo se posvetiti analizi obred sadranih u strukturi namaza u dematu u bosansko-

hercegovakom kontekstu kako bismo utvrdili da li su temeljeni na Sunnetu Allahovog

Poslanika, a.s., ili ne?

8Ovo me podsjeti na 5. ajet iz sure El-Duma u kojem Uzvieni Allah, d.., kae: Oni kojima je nareeno da

prema Tevratu postupaju, pa ne postupaju, slini su magarcu koji knjige nosi..., Besim Korkut, Prevod Kur'ana,

IPA, Zenica, 1995. godine, sura Al-Gumu'a, 5., str. 337.

7

REDOVNO KLANJANJE SUNNET PRIJE I POSLIJE FARZOV

Meu prvim stvarima koje se indirektno zamjeraju bosansko-hercegovakim muslimanima,

kada je o namazu u damiji i dematu rije, jeste istrajnost u klanjanju sunnet povezanih s

dnevnim namazima. U Bosni i Hercegovini se, uz farzove, redovno klanjaju sljedei sunneti: 2

rekata prije sabahskog farza, 4 rekata prije i 2 rekata poslije podnevskog farza, 4 rekata prije

ikindijskog farza, 2 rekata poslije akamskog farza i 4 rekata prije i 2 rekata poslije jacijskog

farza. Ukupno 20 rekata sunnet od kojih je 12 pritvrenih (muekkede) i 8 nepritvrenih (gajri

muekkede). Indirektna kritika sastoji se u tome da se praktinim primjerom demonstrira kako

sunneti dnevnih namaza nisu ba tako bitni da se trebaju redovno i neizostavno klanjaju. U svim

gradskim damijama u naoj zemlji esto se mogu vidjeti osobe kako sjede ispred damije i

ekaju ikamet za farz, da bi odmah nakon farza iste te osobe, uz opravdanje kako e sunnete

klanjati kod kue, ili, jednostavno, bez ikakve elje da klanjaju sunnete, otile iz damije.

Propisane sunnete u damiji rijetko klanjaju, a o naklanjavanju proputenih sunnet nema ni

govora. Njihov prilino labav pristup sunnetima dnevnih namaza zbunjuje bosansko-

hercegovake muslimane unosei sumnju da sunneti nisu potrebni i da izvorima islama nisu

utemeljeni. Kako se, dakle, prema sunnetima dnevnih namaza odnosio Allahov Poslanik, a.s?

Sunneti dnevnih namaza nazvani su sunnetima zato to se temelje na praksi (sunnetu) Allahovog

Poslanika, a.s. Sve zbirka hadisa govore o tome kako je Muhammed, a.s., uz obavezne (farz)

dnevne namaze klanjao odreeni broj dobrovljnih namaza (sunnet). Jedne prilike Vjerovjesnik,

a.s., je rekao: Ko redovno klanja dvanaest rekata sunnet: etiri prije podnevskog farza i dva

poslije, dva poslije akamskog farza, dva poslije jacijskog farza i dva prije sabahskog farza,

Allah e mu sagraditi kuu u Dennetu.9 Prisjetimo li se sunnet koje bosansko-hercegovaki

muslimani tradicionalno klanjaju vidjet emo da se radi o istim namazima pobrojanim u gornjem

hadisu. Ove sunnete muslimani u Bosni i Hercegovini redovno klanjaju, a ako se iz nekog

razloga desi da ih ne klanjaju u predvieno vrijeme oni ih naklanjavaju. Naprimjer, ako neko

zakasni u damiju, pa stigne na farz od podne, on e poslije farza naklanjati 4 rekata sunnet koje

je zbog kanjenja izostavio, a zatim e klanjati redovna 2 rekata sunnet. S pozicije osobe koja se

povrno odnosi prema sunnetima dnevnih namaza ovo se ini besmislenim. No, da li je tako?

9Tirmizijin dami'-sunen, Tirmzijina zbirka hadisa, Prijevod i komentar Mahmut Karali, knj. 2., Eli Ibrahim-paina medresa, Travnik, 2000. godine, hadis br. 412., str. 193.

8

Hazreti Aia, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., poslije farza od podne-namaza naklanjavao 4

rekata podnevskih sunneta, ako bi bio sprijeen da ih klanja prije farza.10 Vrlo zanimljivo

predanje o tome kako je Muhammed, a.s., uvao i redovno klanjao sunnete dnevnih namaza

prenosi Ummu Selama, r.a., koja kae: Boiji Poslanik, a.s., klanjao je podne, a zatim mu je

donesen imetak koji je dijelo ljudima sve dok nije prouen ezan za ikindiju. Kad je klanjao

ikindiju doao je meni, jer je to bio moj dan, a zatim je klanjao dva rekata. Upitali smo ga: ta

si klanjao, Allahov Poslanie? Da li je to neki novi propis? Odgovorio je: Ne, to su dva

rekata koja sam trebao klanjati poslije podne, ali me je dijeljenje imetka sprijeilo da klanjam

sve dok mujezin nije oglasio ezan za ikindiju, a ja nisam elio propustiti ovaj namaz.11 Eto

takav je bio odnos naeg Pejgambera, a.s., prema sunnetima. Ljubomorno ih je uvao, redovno ih

izvravao i budno pazio da mu neki od njih ne promakne. Da li je dakle, praksa bosansko-

hercegovakih muslimana po pitanju redovnog klanjanja sunnet dnevnih namaza u duhu

Sunneta, ili je po Sunnetu nemarno se odnositi prema sunnetima!? Ko je u pravu, onaj ko sjedi

ispred damije i eka farz, ili onaj ko u damiji klanja sunnete koje je Vjerovjesnik, a.s., klanjao i

savjetovao muslimane da ih klanjaju.

Jedini valjan prigovor tradiciji klanjanja sunnet dnevnih namaza u damiji jeste preporuka

Allahovog Poslanika, a.s., da se nafile klanjaju kod kue. Dabir, r.a, prenosi da je Muhammed,

a.s., rekao: Kad neko od vas klanja namaz u damiji neka ostavi dio namaza i za svoju kuu, jer

e Allah zbog namaza u kui dati hajr.12 Omer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., kazao:

Dobrovoljni namaz u kui je svjetlo, pa ko eli neka osvijetli svoju kuu.13 Uz ove, zbirke

hadisa sadre niz drugih predanja sa slinim znaenjem. Uzimajui u obzir sve hadise o ovoj

temi En-Nevevi zakljuuje: Nafile se trebaju obavljati kod kue zato to to ostavlja manje

prostora za licemjerje i stvari koje unitavaju djela. Na taj nain se u kuu unosi beriet, milost i

dolaze meleki. ejtan iz takve kue bjei.14 Namee se pitanje: ako su ve znali za ove preporuke

zato muslimani u Bosni i Hercegovini klanjaju sunnete u damiji. Po naem miljenju, nekoliko

je razloga za to, a tri su kljuna:

10

Ibid., hadis br. 424., str. 210. 11

Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari Buharijeva zbirka hadisa 1, s arapskog preveli Hasan kapur ..., Visoki saudijski komitet za pomo Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2008. godine, hadis br. 589., str. 414. 12

El-Munziri, Muslimova zbirka hadisa..., hadis br. 375. str. 178. 13

Abu Abdullah Ahmad bin Muhammad bin Hanbal, English transalation of Musnad Imam Ahmed bin Hanbal,

maktaba Dar-us-Salam, Riyadh, 2012. godine, hadis. 86. str. 73. 14

Navedeno prema: Es-Sejjid Sabik, Fikhus-sunne, knj. 1., prijevod: Fahrudin Smajlovi i Muharem Hrvai, Bookline, Sarajevo, 2008. godine, str. 291.

9

1. Sunneti dnevnih namaza, kako im i ime kae povezani su s dnevnim namazima. Neki od

njih klanjaju se prije, a neki poslije farz. S obzirom da ljudi esto ne stanuju blizu damije, za

razliku, recimo, od Muhammeda, a.s., koji je stanovao uz damiju, ili veine ashaba, tadanjih

stanovnika Medine, ako bi sunnete klanjali kod kue ne bi stigli na farz, ili bi neprestano kasnili

na njega. Stoga su smatrali da je bolje otii u damiju ranije, to je takoer preporueno, saekati

ezan, a zatim klanjati sunnete prije farza u damiji. Ko povrno shvata realizaciju islamskih

propisa u bosansko-hercegovakom kontekstu moe se zapitati zato islamski uenjaci u naoj

zemlji nisu slijedili sistem kao u Arabiji gdje mujezin proui ezan, a zatim se nakon desetak ili

vie minuta pojavljuje imam i klanja se farz-namaz. Odgovor je vrlo jednostavan: Bosna i

Hercegovina nije Arabija, pogotovo zimi. U Arabiji je mogue provoditi vrijeme u damiji i ljeti

i zimi bez ikakvih potekoa i neugodnosti tetnih za zdravlje. U osmanskoj Bosni u damijama

zimi nije bilo grijanja i nije bilo prijatno, a ni zdravo na velikoj hladnoi provoditi previe

vremena, pa su ljudi usvojili metod koji odgovara njihovim klimatskim uslovima. To je kljuni

razlog zato se u naim damijama nakon ezana klanjaju predvieni sunneti, proui kratki zikr o

kojem e kasnije biti rijei, a zatim se ui ikamet i klanja farz. Primjetno je recimo, da u praksi

bosansko-hercegovakih muslimana nije bilo tehijjetul-mesdida iako se za ovu nafilu znalo.

Tehijjetul-mesdid nije se klanjao jer za njega nije bilo vremena. Ljeti usljed obimnih poslova, a

zimi zbog velike studeni, dematlije u bosansko-hercegovakim damijama nisu provodili

vrijeme prije namaza u damiji, ve su na namaz dolazili s ezanom, pa nisu ni imali vremena

klanjati ovu nafilu, ve su umjesto toga odmah klanjali propisane sunnete. U dananje vrijeme

kad u veini damija postoji grijanje, a i u ljetnim mjesecima sve vie ljudi po gradovima dolazi

u damiju prije ezana, tehijjetul-mesdid treba oivljavati i imami na tome trebaju insistirati.

2. Nisu sunneti dnevnih namaza jedini dobrovoljni namazi koji se mogu klanjati u kui. Uz

njih tu su: salatu-duha, jutarnji namaz, salatul-lejl, noni namaz, i druge nafile koje vjernici

mogu klanjati u kui i na taj nain postii, za taj ibadet, predviene koristi.

3. Klanjanje sunneta u damiji najpouzdaniji je nain uvanja ovih sunneta. Osoba koja

sunnete eli klanjati kod kue, usljed brzog tempa ivota, brojnih obaveza i ejtanskog

spletkarenja, najvjerovatnije ih nee stii klanjati ili e potpuno zaboraviti na njih.15

15Autor ovih redova pokuao je neke sunnete dnevnih namaza klanjati kod kue da bi naposljetku, zbog brojnih proputenih sunneta, odustao od toga. Ako neko smatra da je jednostavno i lahko klanjati sunnete kod kue, neka se okua nekoliko dana.

10

Uz pritvrene sunnete, u bosansko-hercegovakim damijama klanja se, ali ne tako redovno

i ustrajno, pogotovo u seoskim dematima, 8 rekata nepritvrenih sunneta. To su: 4 rekata prije

ikindije i 4 rekata prije jacije. Ovi sunneti klanjaju se iz dva razloga.

Prvi i najvaniji je preporuka Boijeg Poslanika, a.s. da se klanjaju. Hazreti Alija, r.a., kae:

Vjerovjesnik, a.s., je prije ikindije klanjao etiri rekata. Nakon dva rekata predao bi selam

bliskim melekima, muslimanima i mu'minima koji su slijedili iza njih.16 Ibn Omer, r.a., prenosi

da je Muhammed, a.s., rekao: Allah se smilovao osobi koja prije ikindije klanja etiri (rekata

sunneta).17 Komentariui ovaj hadis El-Gazali kae: Prakticirati ovo, nadajui se da e biti

obuhvaen dovom Boijeg Poslanika, a.s., izuzetno je pohvalno, jer se njegova dova neminovno

usliava.18 Ummu Selema prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Ko klanja etiri rekata prije

ikindije Allah e zabraniti Vatri (da pri) njegovo tijelo.19 Vrlo je interesantno da bosansko-

hercegovaki muslimani prije jacije klanjaju etiri rekata sunneta, mada uope ne postoje predaje

o tome da je Allahov Poslanik, a.s., niti iko od njegovih ashaba to inio. Shodno tome, sasvim je

opravdano, drei se doslovnih tekstova hadis o sunnetima dnevnih namaza, dovesti u pitanje

valjanost takve prakse. Meutim, na osnovu openitog predanja u kojem Allahov Poslanik, a.s.,

kae: Izmeu svakog ezana i ikameta klanja se namaz, ovo je ponovio dva puta, a zatim je

dodao: Ko to eli.20, te hadisa kojeg prenosi Ebu Hurejre, r.a., da je Vjerovjesnik, a.s., rekao:

Ko poslije akama klanja est rekata ne progovorivi izmeu njih nita runo, to mu je ravno

ibadetu 12 godina.21, moglo bi se zakljuiti da tradicija klanjanja etiri rekata sunneta prije

jacije nije u suprotnosti sa Sunnetom Allahovog Poslanika, a.s. Dva rekata poslije akama i etiri

rekata prije jacije ine est rekata o kojima je, mogue, ovdje rije. Imam El-Gazali (a on je

pripadao afijskom mezhebu) smatra est rekata izmeu akama i jacije pritvrenim sunnetom,

16Tirmizijin dami'-sunen..., knj. 2., hadis br. 427. str. 212-213.; Imam Hfiz Ab Dawud Sulaiman bin Ash'ath, English translation of Sunan Abu Dawud, vol 2., Mekteba Dar-us-Salam, Riyadh, 2008. godine, hadis br. 1272. str.

83. 17Tirmizijin dami'-sunen..., knj. 2., hadis br. 428. str. 213.; Ab Dawud, English translation of Sunan Abu Dawud..., vol 2., hadis br. 1271. str. 82. 18

Ebu Hamid el-Gazali, Ihjau ulumi-din Oivljavanje vjerskih znanosti, knj. 1., Bookline, Sarajevo, 2004. godine, str. 603. 19

Ebu Kasim Sulejman ibn Ahmed et-Taberani, Mudemul-kebr, knj. 23., Mektebetu ibn Tejmijje, Kairo, bez godine izdanja, hadis br. 611., str. 281. 20

Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari Buharijeva zbirka hadisa 1, s arapskog preveli Hasan kapur ..., Visoki saudijski komitet za pomo Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2008. godine, hadis br. 624., str. 438. 21Tirmizijin dami'-sunen, Tirmzijina zbirka hadisa, Prijevod i komentar Mahmut Karali, knj. 2., Eli Ibrahim-paina medresa, Travnik, 2000. godine, hadis br. 433., str. 217. / Imm Muhammad Bin Yazeed Ibn Mjah Al-Qazwin, English translation of Sunan Ibn Mjah, vol. 2., Maktaba Dar-us-Salam, Riyadh, 2007. godine, hadis br. 1167., str. 205.

11

nazivajui ovu nafilu salatul-evvabin namaz pokajnika.22 Hanefijski uenjaci etiri rekata prije

jacije svrstavaju u red nepritvrenih sunneta koji se ponekad klanjaju, a ponekad ne klanjaju,

zavisno od demata do demata i od dogovora meu dematlijama.

U gradskim sredinama ovi sunneti redovno se klanjaju kako bi se dematlijama omoguilo

dovoljno vremena da prispiju na farz. To je drugi razlog.

UENJE SURE El-IHLS I El-FTIHE IZMEU IKAMETA I EZANA

Poslije sunnet, a prije ikameta mujezini u bosansko-hercegovakim damijama ue E'zu

naglas, a zatim prisutne dematlije tiho ue Bismilu i tri puta suru El-Ihls (Kul huvallhu ehad)

Nakon toga mujezini proue naglas zadnja tri ajeta sure Es-Sft: Subhne rabbike rabbil 'izzeti

amm jesifn. Ve selmun 'alel-murselin. Vel-hamdu lillhi rabbil-'alemn (Velianstven je

Gospodar tvoj, Dostojanstveni, i daleko je od onoga kako ga oni predstavljaju! I mir

poslanicima. I hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova!), i dodaju: El-Ftiha. Potom prisutni, s

podignutim rukama i otvorenim dlanovima, svako za sebe, ue suru El-Ftihu. Mujezini zatim

ustaju i ue ikamet za farz.

U vrijeme Allahovog Poslanika, a.s., pak, nije se postupalo tako. Nakon prouenog ezana

ljudi su vrijeme izmeu ezana i ikameta provodili po elji: neki su ibadetili kod kue, a neki u

damiji. No, ono to je zajedniko svim muslimanima irom islamskog svijeta, ranijim i

kasnijim, jeste da vrijeme izmeu ezana i ikameta provode u ibadetu, svejedno da li se radi o

ibadetu u kui ili u damiji. Veina, pa tako i mi u Bosni i Hercegovini, dri se preporuke

Muhammeda, a.s.: Izmeu svakog ezana i ikameta postoji razmak u kome se mogu klanjati dva

rekata, osim kod akama.23 Da bi se za minut-dva produio razmak izmeu ezana i ikameta te

tako omoguilo onima koji su u nekom poslu da stignu na farz, u naim damijama se nakon

sunnet, a prije farzova svih namaza, osim akama, ui tri puta sura El-Ihls i jedanput sura El-

Ftiha. Poto je Vjerovjesnik, a.s., preporuio da se napravi krai razmak izmeu ezana i

ikameta, uz namaz, najbolji ibadet je uenje Kur'ana, a u Kur'anu izrazitu vrijednost ima sura El-

Ihls. Hadisi o vrijednosti sure El-Ihls jako su inspirativni i poticajni i teko je ostati

ravnoduan na njih i ne osjetiti ljubav prema ovoj izuzetnoj suri. Ebu Se'd el-Hudri, r.a., prenosi:

22

Ebu Hamid el-Gazali, Ihjau..., knj. 1., str. 610-611. 23

Abu Bakr Ahmad Bin Husajn Bin l Al-Bajhaq, Al-Sunan Al-kubr, knj. 2., Dar Al-Kotob Al-ilmiyah, Beirut-Lebanon, tree izdanje, 1424. h.g./ 2003. godine, hadis br. 4491., str. 667.

12

Jedan je ovjek uo drugog kako ui suru El-Ihls i stalno je ponavlja. Kada je osvanuo, otao

je Allahovom Poslaniku, a.s., i spomenuo mu taj sluaj kao da je htio kazati: 'Zar je ova sura

toliko vrijedna da se stalno ponavlja!?' Vjerovjesnik, a.s., tada mu je rekao: 'Tako mi Onoga u

ijoj Ruci je moja dua, ona je (po svojoj vrijednosti) ravna treini Kur'ana.'24 Ebu Se'd el-

Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., jedne prilike upitao svoje ashabe: Zar neko od

vas nije u stanju svaku no prouiti treinu Kur'ana? 'To se njima uinilo pretekim, pa

upitae: A ko je to od nas u stanju, Allahov Poslanie? On tada ree: 'Allhul-vhidus-samed,

treina je Kurana.25 Ebu Hurejre, r.a., pria: Jedne prilike sam iao s Vjerovjesnikom, a.s.,

pa je uo nekog ovjeka kako ui: Kulhuvallhu ehad. Allahov Poslanik, a.s., tada ree:

Neminovan mu je. Upitao sam: ta mu je neminovno, Allahov Poslanie? Odgovorio je:

Dennet.26 Posebno je interesantan hadis od Ebu Hurejre, r.a., da je Vjerovjesnik, a.s., rekao:

Okupite se, prouit u vam treinu Kurana! Kad su se okupili, Poslanik, a.s., izae pred njih

i proui: Kul huvallhu ehad, a zatim se vrati u kuu. Neko od prisutnih tad ree: Allahov

Poslanik, a.s., je rekao: Prouit u vam treinu Kurana, mislim da mu je ova vijest dola s

neba. Nakon toga Allahov Poslanik, a.s., ponovo izae meu nas i ree: Rekao sam da u vam

prouiti treinu Kurana. Eto, ova sura ravna je treini Kurana.27 Radi jaeg efekta i boljeg

sjeanja na ovaj dogaaj, Muhammed, a.s., je zbunjene ashabe ostavio nekoliko trenutaka da

razmiljaju o tome to je on uinio, da bi im neto kasnije isto objasnio na drugi nain. Sve

dileme o tome da li je po Sunnetu uiti suru El-Ihls izmeu ezana i ikameta trebao bi otkloniti

sljedei hadis. Hazreti Aia, r.a, kazuje kako je Vjerovjesnik, a.s., s jednom grupom vojnika

poslao ovjeka koji je na svakom namazu svojim drugovima uio Kul huvallhu ehad. Kad su se

vratili s vojnog pohoda to su spomenuli Allahovom Poslaniku, a.s., a on im ree: Upitajte ga

zato je to tako radio? Kad su ga upitali, on im odgovori: Zato to je to svojstvo Milostivoga,

zato to volim uiti. Poto je saznao njegov odgovor, Allahov Poslanik, a.s., ree: Obavijestite

ga da i njega Allah voli.28 Uz ovaj, hadis sa slinim sadrajem biljei i Buharija.29 U sva tri

sluaja ljudi su intervenisali kod Vjerovjesnika, a.s., jer im je bilo udno to neki ashabi esto

24

Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari Buharijeva zbirka hadisa 3, s arapskog preveli Hasan kapur ..., Visoki saudijski komitet za pomo Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2008. godine, hadis br. 5013., str. 974. 25

Ibid., hadis. 5015., str. 975. 26Tirmizijin dami'-sunen, Tirmzijina zbirka hadisa, Prijevod i komentar Mahmut Karali, knj. 6., Eli Ibrahim-paina medresa, Travnik, 2007. godine hadis. br. 3073., str. 341-342. 27

Ibid., hadis. br. 3075., str. 342. 28

El-Munziri, Muslimova zbirka hadisa saetak..., hadis br. 2100., str. 959. 29

Vidi: Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari Buharijeva zbirka hadisa 1..., hadis br. 774., str. 525.

13

ue suru Kul huvallhu ehad. I ta im je Vjerovjesnik, a.s., odgovorio? Da je sura El-Ihlas ravna

treini Kurana i da Uzvieni Allah, d.., voli onoga ko voli i esto ui suru Kul huvallhu ehad.

Moemo, dakle, samo zamisliti ta bi Pejgamber, a.s., danas kazao da neko ode u Medinu i

poali mu se kako se u Bosni i Hercegovini ui tri puta Kul huvallahu ehad izmeu ezana i

ikameta, jer nije preneeno da je on tako postupao!?

Uenje sure El-Ftihe neposredno prije ikameta temelji se na hadisu Enesa ibn Malika, r.a,

koji prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Dova se ne odbija izmeu ezana i ikameta.30

Ibn Hiban veli da je ovaj hadis vjerodostojan uz dodatak: Pa je uite.31 Dova se, dakle, ne

odbija izmeu ezana i ikameta. No, koju dovu uiti? Odgovor je jasan: najbolju. Dabir ibn

Abdullah, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Najvredniji zikr je La ilahe illallah, a

najbolja dova je Elhamdulillahi.32 Primjetno je kako bosansko-hercegovaki muslimani u

svakoj prilici i poslije svake prouene dove ponovo ue suru El-Ftihu. Razlog za to je iskreno

nastojanje da se uvijek i u svakoj prilici uini ono to je najbolje, a El-Ftiha je najbolja dova.

Usto, snaan poticaj da se to ee ui sura El-Fatiha sadran je u predanju od Ebu Seida ibn

Mualle koji je rekao: Bio sam na namazu kad me je pozvao Allahov Poslanik, a.s., ali mu se

nisam odazvao. Poslije namaza sam mu rekao: Allahov Poslanie, bio sam na namazu. On mi

tada ree: Zar Allah, d.., nije rekao: Odazovite se Allahu i Njegovom Poslaniku kada vas

pozovu!? Hoe li da te, prije nego to izae iz damije pouim najvrednijoj suri u Kuranu?

Zatim me je uzeo za ruku, pa kad htjedosmo izai iz damije rekoh mu: Allahov Poslanie, rekao

si da e me pouiti najvrednijoj suri u Kuranu. On ree: Elhamdu lillhi rabbil lemin jesu

sedam ajeta koji se ponavljaju i cijeli Kuran koji mi je objavljen.33El-Ftiha, je, znai,

najbolja dova i najbolja sura. Sadri sr i sutinu Kurana i samo onome ko to ne zna moe biti

udno to bosansko-hercegovaki muslimani neprestano i poslije svake dove ue suru El-Ftihu.

ZIKR POSLIJE NAMAZA U DAMIJI

30

Tirmizijin dami'-sunen, Tirmzijina zbirka hadisa, Prijevod i komentar Mahmut Karali, knj. 1., Eli Ibrahim-paina medresa, Travnik, 1999. godine, hadis br.212., str. 433. 31

Navedeno prema: Hafiz Abdul-Azim ibn Abdul-Kavijj el-Munziri, Et-Tergibu vet-terhib Poticaji i upozorenja, priredio Ibn Hader el-Askalani, preveo Sulejman Topoljak, Bookline, Sarajevo, 2004. godine, hadis br. 79., str. 59. 32Tirmizijin dami'-sunen, Tirmzijina zbirka hadisa, Prijevod i komentar Mahmut Karali, knj. 7., Eli Ibrahim-paina medresa, Travnik, 2009. godine, hadis br. 3620., str. 186. Uz Tirmiziju ovaj hadis biljee jo i Nesaija, Ibn Made, Ibn Hiban i Hakim i vele da je sahih. Vidi: El-Munziri, Et-Tergibu vet-terhib..., hadis br. 492., str. 305. 33

Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari Buharijeva zbirka hadisa 3, s arapskog preveli Hasan kapur ..., Visoki saudijski komitet za pomo Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2008. godine, hadis br. 5006., str. 970-971.

14

Openito o zikru u damiji poslije namaza navodimo rijei Ebu M'abeda, Ibn Abasovog

osloboenog roba, koji je rekao da ga je Ibn Abas, r.a, obavjestio kako je dizanje glasa pri zikru

poslije zavrenog propisanog namaza bilo prisutno jo u doba Vjerovjesnika, a.s.34 Buharija

takoer biljei da je Ibn Abas, r.a., rekao: Znao sam da su zavrili namaz kada bih uo taj

zikr.35

Poslije obavljanja predvienih sunnet i farzova pojedinih dnevnih namaza bosansko-

hercegovaki muslimani ne izlaze odmah iz damije ve ostaju na mjestu klanjanja, spominju

Uzvienog Allaha, d., i ue dove. Kad imam preda selam mujezin ui naglas: Allhumme

entes-selm ve minkes-selm tebrekte j zel-delli vel-ikrm i dodaje: 'Al resulin salavt.

Prisutne dematlije zatim usebi ue neki salavat, obino najkrai: Allhumme salli 'al

Muhammedin ve 'al li Muhammed. Imam se tad okree prema dematlijama, a mujezin glasno

ui tesbih: Subhnallhi vel-hamdu lillhi ve l ilahe illallhu vallhu ekber, ve l havle ve l

quvvete ill billhil-'alijjil-'azm. E'zu billhi mini-ejtnir-radm. Dematlije potom usebi

ue Bismilu i Ajetul-kursijju (Allhu l ilhe ill hu. El-hajjul-qajjm...). Nakon toga mujezin

obino, mada ima i drugih varijanti, naglas ui: Ja rabbi zel-delli subhanallh, a prisutni

uzimaju tesbihe i tiho, svako za sebe, izgovaraju 33 puta subhanallh. Mujezin zatim naglas ui:

Subhanallahi ve bi hamdihi elhamdulillahi, pa prisutni izgovaraju 33 puta Elhamdulillahi.

Mujezin potom glasno ui: Rabbil 'lemne te'la delle nuh Allhu ekber i dematlije ue 33

puta Allahu ekber. Nakon ovog zikra mujezin ui: L ilhe illallhu vahdeh l erike leh.

Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve 'la kulli ejin qadr. Ve m erselnke ill rahmeten lil-

'lemn. Imam tada, s podignutim rukama i otvorenim dlanovima ui namasku dovu, a pristuni

izgovaraju, usebi ili naglas: amin. Kad proui dovu imam se, otvorenim dlanovima, potare po

licu to je znak mujezinu da je dova zavrena i on tada ui: Vel-hamdu lillhi rabbil-'lemn. El-

Ftiha. Prisutni zatim, svako za sebe, ue suru El-Ftihu ime je zikr poslije namaza zavren.

Nakon prouene El-Ftihe dematlije, uz selame i tihi razgovor, izlaze iz damije. Na taj nain

se okonavaju svi obredi povezani s klanjanjem namaza u dematu.

Zikr poslije namaza, njegov sadraj, tok i metod, osim zajednike dove, temelji se na jasnim

tekstovima iz Kur'ana i Sunneta. O zikru poslije namaza Allah, d.., nedvosmisleno kae: A

34

Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari..., knj. 1., hadis br. 841., str. 566 35

Ibid.

15

kada namaz zavrite, Allaha spominjite stojei, sjedei i leei.36 ta se, pak, ui poslije namaza

objasnio je Muhammed, a.s. Krenimo redom i pogledajmo da li je zikr poslije namaza u

bosansko-hercegovakom kontekstu u skladu s rjeima i djelom Allahovog Poslanika, a.s.?

Hazreti Aia, r.a., kae: Vjerovjesnik, a.s., se nakon predaje selama ne bi zadravao sjedei

osim toliko koliko je potrebno da se proui: Allhumme entes-selm ve minkes-selm tebarekte

j zel-delli vel ikrm (Allahu moj, Ti si Mir i od Tebe je mir. Ti si blagoslovljen, o Uzvieni i

Plemeniti).37 Semure b. Dundeb, r.a., prenosi: Kad god bi Vjerovjesnik, a.s., obavio koji

namaz, on bi se svojim licem okrenuo nama.38 Prisjetimo se, kada se zavri namaz u bosansko-

hercegovakim damijama mujezin ui: Allhumme entes-selm ve minkes-selm tebrekte j

zel-delli vel ikrm (Podsjeajui prisutne da i oni to usebi proue.), a zatim se imam okree

licem prema prisutnim dematlijama.

Muslimani u Bosni i Hercegovini donose salavat na Poslanika, a.s., prije i poslije namaza.

To ine s nadom da e im Uzvieni Allah, d.., primiti namaz. O vrijednosti donoenja salavata

na Vjerovjesnika, a.s., dovljno je citirati ajet iz asnog Kur'ana: Uistinu Allah i Njegovi meleki

donose salvat (blagosiljaju) Vjerovjesnika. O vjernici, i vi donosite salavate (blagosiljajte) na

njega i aljite mu selame.39 Tumaei ovaj ajet El-Kurtubi prenosi rijei uvenog pobonjaka iz

treeg hidretskog stoljea, Ebu Sulejmana ed-Daranijja koji je rekao: Ko ima namjeru moliti

Allaha, d.., da mu ispuni neku potrebu neka svoju molbu pone sa salavatom na Vjerovjesnika,

a.s., pa onda izgovori svoju molbu, a zatim neka molitvu zavri sa salavatom na Vjerovjesnika,

a.s. Uzvieni Allah, d.., e, uistinu, primiti oba salavata, a On je plemenitiji od toga da ne

primi ono to je izmeu njih.40 To je princip po kojem, u svojim dovama i molitvama, a namaz

jeste dova, postupaju bosansko-hercegovaki muslimani.

O tesbihu poslije salavata Allahov Poslanik, a.s., je rekao: Da izgovorim: Subhnallhi

vel-hamdu lillhi ve l ilahe illallhu vallhu ekber (Neka je slava i hvala Allahu, nema drugog

36

Besim Korkut, Prevod Kur'ana, IPA, Zenica, 1995. godine, sura An-Nisa, 103., str. 50. 37

Tirmizijin dami'-sunen..., knj.1., hadis br. 297., str. 51.; Imm Abu Abdurrahman Ahmad ibn Shu'ajb ibn 'Ali An-Nasa'i, English translation of Sunan An-Nes'i, vol. 2., Mektebetu Darus-Selam, Riyadh, 2007. godine hadis br. 1339., str. 285. 38

Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari..., knj. 1., hadis br. 845., str. 569. 39

Kur'an s prevodom, preveo Besim Korkut, Kompleks Melik Fahd za tampanje Mushafi erifa, Medina, 1412. h.g., sura Al-Ahzab, 56., str. 426. 40

Ab Abdullah Muhammad Al-Qurtub, Al-Dmi' Al-ahakm Al-Qur'an, knj. 17., Al-Resalah publishers, Beirut, Lebanon, 2006. godine, str. 218-219.

16

boga osim Allaha, Allah je najvei), drae mi je od svega to Sunce obasjava.41 Ebu Hurejre, r.a,

prenosi da mu je Muhammed, a.s., jedne prilike rekao: to vie govori: L havle vela kuvvete

ill billhil-'alijjil-'azm, jer je to dennetska riznica.42

Ajetul-kursijju (Allhu l ilahe ill h, el-Hajjul-Qajjm...) muslimani u Bosni i Hercegovini

nakon namaza ue nadajui se Boijoj blagodati i Dennetu, jer Ebu Umame, r.a., prenosi da je

Vjerovjesnik, a.s., rekao: Ko poslije svakog propisanog namaza proui Ajetul-kursijju samo ga

smrt dijeli od ulaska u Dennet.43 Zar za vjernika postoji vei poticaj od toga?

Predanje o tesbihu poslije Ajetul-kursijje veoma je interesantno i pouno. Ebu Hurejre

kazuje da su se siromani muhadiri poalili Allahovom Poslaniku, a.s., kazavi: 'Bogatai nas

pretekoe u visokim deredama i vjenim uivanjima.' Muhammed, a.s., ih upita: 'Kako to?'

Rekoe: 'Klanjaju kao i mi, poste kao i mi, dijele sadaku, a mi je dijelimo i oslobaaju robove, a

mi ih ne oslobaamo. Muhammed, a.s., ree: 'Hoete li da vas poduim neemu ime ete stii

one koji su vas prestigli, jo vie prestii one koji su iza vas i niko nee biti bolji od vas, osim

onoga ko uradi isto to i vi?' Rekoe: 'Hoemo, Allahov Poslanie!' On im ree: 'Poslije svakog

namaza prouite 33 puta subhanallh, 33 puta elhamdulillh i 33 puta Allhu ekber.' (Prolo

je odreeno vrijeme, pa) Siromani muhadiri ponovo dooe do Boijeg Poslanika, a.s., i

rekoe: 'Naa braa bogatai uli su ta mi radimo, pa su i oni poeli raditi to isto.' Muhammed,

a.s., tad ree: To je Allahova blagodat, daje je onome kome On hoe.44 I, zaista, to je

Allahova blagodat, a On je daje onome kome On hoe. Mnogo je onih koji znaju za ovaj hadis,

pa ipak, odmah nakon farza izlaze iz damije, kao to je mnogo i onih koji ne znaju za tekst

hadisa, ali poslije svakog namaza ostaju u damiji i ue ovaj zikr.

Muhammed, a.s., je ponekad rijei ovog tesbiha brojao na prste. Abdullah ibn Amr kae:

Vidio sam Allahovog Poslanika, a.s., kako rijei tesbiha izgovara brojei ih na (prste) svoje

ruke.45 Ovaj tesbih se u damijama u Bosni i Hercegovini ui uz pomo tesbiha brojanice sa

33 ili 99 zrna ili bobaka napravljenih od raznih materijala. U vrijeme Muhammeda, a.s., pojedini

41Tirmizijin dami'-sunen..., knj.7., hadis br. 3844., str. 344.; Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari..., knj. 4., hadis br. 6409., str. 577. 42

Ibid., hadis br. 3848., str. 345. 43

Ab Kaseem Sulajman Bin Ahmad Al-Tabaran, Mudam Al-kabr, knj. 8., Mektebetu ibn Tejmijje, Kairo, bez godine izdanja, hadis br. 7532., str. 134. 44

Tekst prema: Es-Sejjid Sabik, Fikhus-sunne, knj. 1., prijevod: Fahrudin Smajlovi i Muharem Hrvai, Bookline, sarajevo, 2008. godine, str. 282-283.; Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari..., knj. 1., hadis br. 843., str.

567. 45Tirmizijin dami'-sunen..., knj.7., hadis br. 3730., str. 263.

17

ashabi su koristili neku vrstu tesbiha sainjenog od kopica hurmi i sl. Vjerovjesnik, a.s., je znao

za to, ali nije smatrao da je to pogreno, pa se moe konstatovati kako je koritenje tesbiha

tokom zikra poslije namaza u skladu sa Sunnetom Allahovog Poslanika, a.s. Sad ibn ebi Vekas

kazuje kako je jednog dana uao, zajedno s Allahovim Poslanikom, a.s., kod neke ene, a pred

njom su bile kope od hurmi ili kamenii na koje je uila Subhanallh. Muhammed, a.s., joj je

rekao: Hoe li da ti kaem ta ti je lake i bolje od toga? A zatim je dodao: Subhnallhi

adede m haleka fis-semi, subhnallhi adede m haleka fil-erdi, subhnallhi adede m

bejne zlike subhnallhi adede m huve hlikun. Na isti nain proui: Allhu ekber,

Elhamdulillhi, L ilhe illllhu i Ve l havle ve l kuvvete ill billh.46 Dakle, Pejgamber,

a.s., nije kritikovao ovu enu zbog toga to je koristila tesbih, ve je nastojao da je poui

jezgrovitijem zikru od onog koji je ona uila.

Poslije zikra mujezin ui i pouava pristune rijeima: L ilhe illallhu vahdeh l erike

leh. Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve 'la kulli ejin qadr. I dodaje: Ve m erselnke ill

rahmeten lil-'lemn. To je zbog toga to je Muhammed, a.s., pouavao svoje ashabe da esto

izgovaraju ove rijei,47 a u vezi s tesbihom poslije namaza i ovim zikrom Ebu Hurejre, r.a.,

prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: Ko poslije svakog namaza proui 33 puta subhanallh, 33

puta elhamdulillh, 33 puta Allhu ekber, to je 99, a zatim izgovori: 'L ilhe illallhu

vahdeh l erike leh. Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve 'la kulli ejin qadr', oprostit

e mu se grijesi, pa makar ih bilo koliko je morske pjene.'48

Nakon toga u Bosni i Hercegovini ui se namaska dova. Buharija biljei da je Verrad,

pisar Mugire ibn 'ube, r.a., rekao: Mugire b. 'ube diktirao mi je pismo za Mu'aviju (pa je

rekao) da je Vjerovjesnik, a.s., poslije svakog propisanog namaza uio: 'L ilhe illallhu

vahdeh l erike leh. Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve 'la kulli ejin qadr.

Allhumme l mani'a lim 'atajte ve l m'utije lim men'ate ve l jenfe'u zel-dedi minkel-

deddu. (Nema boga, osim Allaha. Jedinog. On nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i hvala.

On je svemoan. Allahu moj, ono to Si kome dao, to ne moe niko sprijeiti, a ono to Si

sprijeio, niko ne moe dati. Bogatstvo kod Tebe nee koristiti bogatom, osim dobrih dijela.)'49

Na drugom mjestu Buharija biljei predanje od Enesa ibn Malika, r.a., koji je rekao: Najea

46

Tirmizi hasen, Nesai, Ibn Hiban i Hakim sahih. Navedeno prema: El-Munziri, Et-Tergibu vet-terhib..., hadis br. 510., str. 315. 47

O tome vidi: El-Munziri, Et-Tergibu vet-terhib Poticaji i upozorenja..., str. 306-307. 48

El-Munziri, Muslimova zbirka hadisa..., hadis br. 314., str. 155. 49

Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari..., knj. 1., hadis br. 844., str. 568.

18

Vjerovjesnikova, a.s., dova bila je: 'Allahumme Rabbena tin fid-dunj haseneten ve fil-

hireti haseneten ve qin azben-nr (O Allahu, Gospodaru na, podari nam dobro na ovom i

na onom svijetu i sauvaj nas patnje u Vatri).'50

Najea namaska dova bosansko-hercegovakih muslimana je: E'zu billhi mine-

ejtnir-radm. Bismillhir-rahmnir-rahm. El-hamdu lillhi rabbil-lemn. Ves-saltu ves-

selmu al sejjidin Muhammedin ve al lihi ve sahbihi edme'n. Allhumme Rabben

tekabbel minn salten inneke entes-semul-alm. Ve tub alejn j mevln inneke entet-

tevvbur-rahm. Allhumme Rabben tin fid-dunj haseneten ve fil-hireti haseneten ve qin

azben-nr. Rabbena-gfirl ve li vlidejje ve lil-muminne jevme jekmul-hisb. Subhne

rabbike rabbil-izzeti amm jesifn. Ve selmun alel-murseln. Vel-hamdu lillhi rabbil-

lemn. El-Ftiha. (Traim Allahovu zatitu od prokletog ejtana. U ime Allaha, Milostivog,

Samilosnog. Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova. Salavat i selam donosimo na naeg

gospodina Muhammeda, a.s., njegovu rodbinu i sve ashabe. O Allahu, Gospodaru na, molimo

te da primi na namaz. Uistinu Ti sve uje i sve zna. I oprosti nam, o Zatitnie na, zaista Ti

prima pokajanje, Milostivi. O Allahu, Gospodaru na, podari nam dobro na ovom i na onom

svijetu i sauvaj nas patnje u Vatri. Gospodaru na, oprosti meni, mojim roditeljima i svim

vjernicima na Dan polaganja rauna...). Kratka i divna dova insiprisana kur'anskim ajetima i

eljom da Allah, d.., primi namaz.

Sadraj namaske dove i nain uenja s podignutim rukama i dlanovima okrenutim prema

nebu nije sporan. Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kad bi Allahov

Poslanik, a.s., podigao ruke prilikom dove, ne bi ih sputao dok njima ne bi potrao lice.51

Selman, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, a.s., da je rekao: Allah, d.., je Stidljiv i Plemenit. Stidi

se Svog roba kad podigne svoje ruke prema Njemu da mu ih vrati prazne.52 Ibn Abas, r.a.,

prenosi da je Muhammed, a.s., rekao: Nemojte zastirati zidove! Onaj ko pogleda u knjigu

(pismo) svog brata bez njegove dozvole, doista je pogledao u Vatru. Molite Allaha

unutranjou svojih aka, a nemojte Ga moliti njihovom poleinom, a kada zavrite, potrite

njima svoja lica.53 Uz ove, u zbirkama hadisa moe se pronai tako velik broj hadisa o

podizanju ruku prilikom uenja dove da se moe govoriti o predanju u koje nema nimalo sumnje.

50

Muhammed b. Ismail El-Buhari, Sahihu-l-Buhari..., knj. 4., hadis br. 6389., str. 565. 51Tirmizijin dami'-sunen..., knj.7., hadis br. 3623., str. 188. 52Ab Dawud, English translation of Sunan Abu Dawud..., vol. 2., hadis br. 1488., str. 200. 53Ab Dawud, English translation of Sunan Abu Dawud..., vol. 2., hadis br. 1485., str. 199.

19

Ono to je, eventualno sporno kod uenja namaske dove u bosansko-hercegovakom kontekstu

jeste zajednika dova. Istina i pojedine zajednike dove, poput dove za kiu54 ili kunut dov55

koje je Vjerovjesnik, a.s., jedno vrijeme uio na nekim namazima, temelje se na praksi

Allahovog Poslanika, a.s. No, ostaje injenica da nigdje ni u jednoj zbirci hadisa nije zabiljeeno

da je Muhammed, a.s., za 12 godina koliko je od M'irda do smrti predvodio namaz nikada nije

zajedno sa svojim ashabima prouio namasku dovu. Moda je to Allahov Poslanik, a.s.,

izbjegavao initi, kao to je izbjegavao zajedniki izvravati niz drugih ibadeta. Hazreti Aia,

r.a., kae: Allahov Poslanik, a.s., ostavljao je neki ibadet, premda ga je volio raditi, bojei se da

isti taj ibadet ljudi ne ponu izvravati, pa da im se propie kao obavezan.56 Napoznatiji sluaj

izbjegavanja zajednikog ibadeta je klanjanje teravih-namaza. Naime, Hazreti Aia, r.a,

pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., jedne noi klanjao (dobrovoljni) namaz u damiji. Za

njim su ljudi klanjali isti taj namaz. Klanjao je i sljedee noi, a za njim je bilo jo vie ljudi.

Tree i etvrte noi ljudi su se iskupili, ali Allahov Poslanik, a.s., nije izaao da klanja s njima.

Kad je svanulo Vjerovjesnik, a.s., je rekao: Vidio sam ta ste uradili. Nisam izaao da klanjam

s vama samo zato to sam se bojao da vam se (ovaj dobrovoljni namaz) ne propie kao

obavezna dunost. Aia, r.a., dodaje: To je bilo u ramazanu.57 Godinama kasnije, u vrijeme

halife Omera muslimani su poeli klanjati teravih-namaz zajedniki u dematu. Mogue je da je

Vjerovjesnik, a.s., u ona teka vremena kada se svaki trenutak koristio za prikupljanje opskrbe, o

emu i Kur'an govori,58 smatrao da bi predstavljalo potekou ljudima insistirati da ostanu u

damiji radi zikra i dove, pa im je linim primjerom pokazivao ta da ine. Kasnije, kada se

materijalna situacija popravila, a sve vie ljudi poelo ostajati u damiji poslije namaza u zikru i

dovi, ljudi su, analogno hadisima o zajednikoj kinoj dovi ili kunut dovi, poeli zajedno s

imamom uiti dovu.

KLANJANJE DUMA-NAMAZA U NAIM KRAJEVIMA

54

O tome vidi: Sahihul-Buhari Buharijeva zbirka hadisa 1..., str. 681-699. 55

O tome vidi: Ab Dawud, English translation of Sunan Abu Dawud..., vol. 2., hadisi br.: 1441-1445. str. 179-180. 56

El-Buhari, Sahihu-l-Buhari Buharijeva zbirka hadisa 1..., hadis br. 1128., str. 770. 57

El-Buhari, Sahihu-l-Buhari Buharijeva zbirka hadisa 1..., hadis br. 1129., str. 770. 58Uzvieni Allah, d.., u suri Al-Dumua kae: A kada se namaz obavi, onda se po zemlji raziite i Allahovu blagodat traite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli to elite. Kur'an s prevodom..., sura Al-Dumua, 10., str. 554.

20

Klanjanje duma-namaza u bosansko-heregovakim dematima u nekim segmentima se

razlikuje od istog obreda u arapskim zemljama. Ovdje prije svega mislim na mujezinovo uenje

prije hutbe. Kod nas je uobiajeno da mujezin nakon klanjanja etiri rekata sunet dume naglas

ui 56. ajet sure El-Ahzab: E'zu billhi mine-ejtnir-radm bismillhir-rahmnir-rahm.

Innallhe ve meliketeh jusallne 'alen-nebijji; j ejjuhel-lezne men sall 'alehi ve

sellim teslm. Zatim nastavlja s uenjem salavata: Allhumme salli 'al sejjidin Muhammedin

ve 'ali sejjidin Muhammedin. I dodaje: mn, mn, mn, vel-hamdu lillhi rabbil-'lemn.

Mujezin onda ustaje i samo za prisutne u damiji ui naglas drugi ezan. Poslije ezana imam dri

hutbu s minbera.

Uenje gornjeg ajeta i salavata poslije njega temelji se na elji Boijeg Poslanika, a.s., da

njegovi sljedbenici ue to vie salavata, a to se posebno odnosi na petak. Evs ibn Evs, r.a.,

prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Petak je jedan od vaih najodabranijih dana. U

njemu je stvoren Adem, a.s., i u njemu je umro. U petak e biti puhnuto u sur (rog) i u petak

e biti kijamet, pa donosite to vie salavata na mene petkom, jer se vai salavati meni

predoavaju. Ashabi upitae: Allahov Poslanie, kako e ti se predoavati nai salavati kad

e biti mrtav? Vjerovjesnik, a.s., ree: Uistinu je Allah, d.., zabranio zemlji da unitava

tijela Boijih poslanika.59 Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uite mnogo

salavata na mene petkom i uoi petka. Ko donese jedan salavat na mene, Allah, d.., e na

njega deset (salavata).60 Ebu Umame, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Svakog

petka uite to vie salavata na mene, jer mi se svakog petka predoavaju salavati mog

ummeta. Ko proui najvie salavata bit e mi najblii po poloaju.61 Donoenje salavata na

Vjerovjesnika, a.s., obaveza je svih vjernika. To su duni initi svaki dan, a pogotovo petkom.

Gornjim ajetom vjernici se podsjeaju da Uzvieni Allah, d.., i Njegovi meleki donose salavate

na Boijeg poslanika, a.s., i da su oni to isto duni initi. Mujezin ih na tu obavezu jo vie

podsjea sopstvenim uenjem jednog salavata.

to se tie uenja tri puta amin naglas, to se ini da bi se prisutni prisjetili jednog vanog

hadisa u kojem se takoer govori o vrijednosti uenja salavata na Vjerovjesnika, a.s. Ebu

Hurejre, r.a., prenosi da se Allahov Poslanik, a.s., popeo na minber i rekao: Amin, amin, amin.

Neko ga je upitao: Allahov Poslanie, zato si tako postupio? Odgovorio je: Rekao mi je

59Ab Dawud, English translation of Sunan Abu Dawud..., vol. 1., hadis br. 1047., str. 613. 60

Al-Bajhaq, Al-Sunan Al-kubr..., vol. 3., hadis br. 5994., str. 353. 61

Ibid., hadis br. 5995., str. 353.

21

melek Debrail: 'Ponien je onaj ko doeka mjesec ramazan, a ne zaslui oprost.' Na to sam

rekao amin (prvi put). Debrail je nastavio: 'Ponien je onaj kod koga roditelji ili jedan od

roditelja doeka starost, pa ga dobroinstvo prema njima ne uvede u Dennet.' Rekao sam

(drugi put) amin. Debrail je zatim rekao: 'Ponien je onaj u ijem prisustvu se spomene tvoje

ime (Muhammed, a.s.), a on ne proui salavat.' Tad sam rekao amin (po trei put).'62

Spomenimo na kraju da se u bosansko-hercegovakim damijama iza namaske dove poslije

sabah-namaza ue tri zadnja ajeta sure El-Har (Huvallhul-lez l ilahe ill h...). U nekim

damijama osim iza sabaha ovi ajeti se ue i poslije akam-namaza. Takav postupak temelji se na

hadisu koji prenosi M'akil ibn Jesar da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko, kad se ujutru

probudi, tri puta proui: E'zu billhis-sem'il-lmi mine-ejtnir-radm' (Utjeem se Allahu

Koji sve uje i zna od prokletog ejtana), a zatim proui tri posljednja ajeta sure El-Har, Allah

e zaduiti 70 000 meleka da ga blagosiljaju do veeri. Ako bi umro tog dana, umro bi kao ehid.

Isto vai i za onog ko to proui naveer.63

ZAKLJUAK

Namaz u dematu u bosansko-hercegovakom kontekstu sastoji se od niza pmno biranih i

brino uvanih ibadeta iju sr sainjavaju klanjanje propisanih: pritvrenih i nepritvrenih

sunneta, uenje Kur'ana, zikr i dova poslije namaza. Iako se u odreenim segmentima ibadeti u

strukturi namaza u damatu u Bosni i Hercegovni ne podudaraju sa striktnom praksom

Allahovog Poslanika, a.s., oni ni u kom sluaju ne izlaze iz okvira Sunneta u irem smislu. Svi

obredi koje bosansko-hercegovaki muslimani izvravaju tokom klanjanja namaza u dematu

temelje se na rijeima i djelima Allahovog Poslanika, a.s. Usto, namaz u dematu u bosansko-

hercegovakim damijama razvija prijeko potrebni duh bratskog jedinstva i zajednitva.

Zajedniki namaz, zajedniki zikr i zajednika dova neminovno vode ka poboljanju

meuljudskih odnosa i buenje islamske, bratske ljubavi, potovanja, samilosti i pratanja. A sve

su to, priznat ete, osobine koje bi nuno trebale krasiti sve muslimane i muslimanke. Allahova,

d.., Ruka, kako je to kazao Allahov Poslanik, a.s., lebdi i iznad bosansko-hercegovakih

62Ab Bakr Muhammad Bin Ishk Bin Huzajma Al-Sulami Al-Najsabri Al-afi'i, Sahih ibn Huzajma, vol. 3., Al-Maktaba Al-Islamijja, 1400. h./1980. godine, hadis br. 1888., str. 192-193. 63Tirmizijin dami'-sunen..., knj. 6., hadis br. 3102., str. 360.

22

demata.64 Tu blagodat to izvire iz zajednikih ibadeta sadranih u strukturi namaza u dematu

duni smo njegovati, nad njom bditi i neprestano je promovisati. U tom svijetlu treba promatrati i

ovaj rad.

mr. sci. Elvir Duranovi

64

Ibn Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah nee moje sljedbenike, ili je kazao: 'Muhammedove sljedbenike', ujediniti u zabludi. Allahova ruka je nad dematom. Ko se izdvoji, izdvojio se u Dehennem. Navedeno prema: Tirmizijin dami'-sunen..., knj. 5., hadis br. 2268., str. 308.