KINANTROPOLOGIJA PITANJA

1.ANTROPOMETRIJA I EMU SLUI?-metoda koja obuhvaa mjerenje ljudskog tijela te obradu i prouavanje dobivenih mjera.U kineziologiji slui za: selekciju kandaidata za sport ili disciplinu, praenje i evaluaciju trenanog procesa, objektivno ocjenjivanje opeg razvoja tijela, kontrolu uhranjenosti djece i sportaa rekreativaca, praenje oporavka.ANTROPOMETRIJSKE SE MJERE KORISTE ZA UTVRIVANJA SASTAVA TIJELA I KONSTITUCIJE TE ZA UTVRIVANJE SOMATOTIPA.

FUNKCIONALNO DIJAGNOSTIKI POSTUPAK-obuhvaa morfoloko antropometrijsko mjerenje, testiranje funkc sposobnosti, utvrivanje motorikih sposobnosti te psiholoko stanje

2.IBP?-Meunarodni bioloki program za postupak mjerenja antropometrijskih mjera. Omoguuje usporedbu rezultata mjerenja

3.TO PROPISUJE IBP?-propisuje 39 antr. Mjera, metodologiju mjerenja, mjerenje na lijevoj strani tijela, mjerenje konih nabora 3 puta

4.FIKSNE I VIRTUALNE ANTROPOMETRIJSKE TOKE?-F:lako uoljive, smjetene iznad i li uz neki palpaciji dostupan dio skeleta. Poloaj uvijek odgovara anatomskim strukturama.-V: toke kod kojih poloaj nije mogue uvijek tono odrediti. Ovisi o mjeriteljevu iskustvu jer se njihov poloaj mijenja s obzirom na poloaj tijela.

5.ANTROPOMETRIJSKI INSTRUMENTI?-vaga, centimetarska vrpca, klizni estar, antropometar, kaliper, kefalometar, pelvimetar

6.OPIS INSTRUMENATA?-VAGA:mjeri tjelesnu masu. Decimalna vaga i digitalna vaga precizna na 0.1kg. prenosiva vaga skala do 130 kg precizna na 0.5 kg. -ANTROPOMETAR-etverokutan s pominim i nepominim krakom. U cijelosti mjeri (visinu, raspon ruku, sjedeu visinu, duinu noge). Skraeni se koristi i umjesto pelvimetra(duinske i longitudinalne dimenzije i rasponi, duina ruke, stopala, natkoljenice itd.) Skale 210cm i 95 cm. Tonost 0.1 cm.-PELVIMETAR: transverzalne mjere(bi-akromijalni, kristalni, trohanterini raspon itd.) 60 cm, tonost 0.1 cm-KEFALOMETAR:analogno pelvimetru(irina glave, duina glave, dijametar koljena) 30 cm, 0.1 cm-KLIZNI ESTAR: za manje dimenzije( dijametar lakta, irina runog zgloba, stopala) po Martinu mjerna skala 20 cm, preciznost 0.1 cm-KALIPER: mjerenje konih nabora hvatanjem duplikature koe uvijek pod istim tlakom. kare:tlak 20 g/mm2, promjere 6 mm skala 60 mm badaren 1mm. Bestov: raspon 80 mm, badaren 1mm. Harpenderov(J.Bull): 10 g/mm2, veliine 15x5 mm, skala 60 mm podijeljena u krugove po 20 mm, badaren 0.2mm. Langov: 10 g/mm2, 60 mm tonost +0.5mm pune skale, badaren 1mm.-CENTIMETARSKA VRPCA:za mjerenje opsega. Koristi se plastificirana ili metalna. Duga 150 ili 200cm badarena na 0.1cm a mjere se zaokruuju na 0.5 cm.

7.STANDARDNI UVJETI MJERENJA?-provodi se u standardnom poloaju tijela. Uspravni poloaj, ruke pruene uz tijela, glava u F.horizontali, pete spojene ili rairene zavisi po potrebi.

8.FRANFURTSKA HORIZONTALA?-vodoravni poloaj glave u kojem zamiljena linija spaja najviu toku gornjeg lijvog ruba zvukovoda i najniu toku donjeg ruba lijeve orbite.

9.POSTUPAK MJERENJA ANTP. MJERA?-uvijek u isto vrijeme, uvijek istim instrumentima, isti ispitiva, ista tehnika

10.POSTUPAK ZA PROSUIVANJE ATNP. MJERA?-Toke se odreuju palpacijom i inspekcijom te oznaavaju olovkom.

11.NORAMTIVI ILI STANDARDI, KAKO SE DOBIVAJU I KAKO SE KORISTE?-mjere tjelesnih dimenzij prosuuju se u djece i mladei na temelju normativa ili standarda koji su dobiveni na velikim uzorcima prosjene populacije. Transverzalna metoda:veliki uzorak, ali se podaci za razliite dobne skupine mogu dobiti brzo da se izmjere velike skupine djece po dobi i spolu. Dobiju se prosjene vrijednosti neke karakteristike tijela. Longitudinalna metoda: ista skupina djece se prati kroz odreeno vremensko razdoblje jednom ili vie puta godinje za ivotno razdoblje za koje se eli dobiti normativ. Dugogodinji trud, manji uzorak. Daje mogunost uvid u dinamiku rasta ispitanika. Standardi se mogu izraziti u obliku grafikona ili tablica, prikazom srednjih vrjednosti i stand. devijacija.

12.INDEKSI?-metode indeksa se za odrasle koriste za prosuivanje antropometijski mjera. Prikazuje odnos 2 antp. Mjere(visina i masa tijela).

13.INDEK TJELESNE MASE, KAKO SE KORISTI I EMU SLUI?-koristi se za procjenu stanja uhranjenosti odrasle populacije. Naziva se jo i QUETLETOV indeks(BMI). Definira se kao omjere tjelesne mase u kg i kvadrat vrijednosti tjelese visene u metrima. Brza ali okviran procjenja stanja uhranjenosti.

14.STUPNJEVI PREKOMJEREN MASE I PRETILOSTI?-POHRANJENOST: BMI ispod 18.5 kg/m2-NORMALNO: 18.5 -24.9 kg/m2-PREKOMJERNA TM: 25-29.9 kg/m2-PRETILOST: 1stupanj 30-34.9, 2stupanj 35-39.9, 3stupanj 40 i vie

15.GRANICE NORMALNIH VRIJEDNOSTI INDEKSA RIZINOSTI TIPA PRETILOSTI M I ?-mukarci ispod 0.9, ene ispod 0.8

16.INDEKS RIZINOSTI TIPA PRETILOSTI, KAKO SE KORISTI I EMU SLUI?-slui za procjenu rizinosti tipa pretilosti. Iz omjera ospega trbuha(na najuem dijelu iznad umbilikusa-pupka) i opseg kukova(najvei opseg kukova ili bedara). Definira pretilost s obzirom na raspodjelu podtkone masti.Prema dominirajuem mjestu nakupljanja masti imamo:-muki(androidni ili jajoliki)-gornji dio tijela-enski(ginodni ili krukoliki)-donji dio tijela-intermedijarni-u gornjem i donjem segmentu tijela.Za procjenu rizinosti kod jajolike pretilosti koristi se opseg trbuha rizik: mukarci iznad 102cm zene iznad 88 cm.

17.KINANTROPOMETRIJA-ua znanstvena disciplina kinantropologije. Bavi se istraivanjem povezanosti morfoloke strukture kretanja mjerenjem i evaluacijom razliitih aspekata ovjeka u kretanju i bilokim karakteristikama ovjeka-motorikim i funkcionalno fiziolokima, istraujui njihovu varijabilnost.

18.KINANTROPOLOGIJA-znan. Disciplina koja se bavi prouavanjem varijabilnosti ljudskih karakteristika i sposobnosti vezanih za tjelesnu aktivnost, vjeanje i sport, s biolokog, psiholokog, kulturnog i socijolokog aspekta.-cilj istraivanja jest istraivanje varijabilnosti ljudskih svojstava i karakteristika vanih za oitovanje sposobnosti vezanih za tjelesno vjebanje i sport.

19. ANTROPOLOGIJA-multidisciplinarna znanost koja se bavi izuavanjem ovjeka i njemu srodnih bia u prostoru i vremenu.

20.STAND POSTUPAK MJERENJA ZA ODREENE DIJELOVE TIJELAVISINA TIJELA:antropometar(dotie sakrum i interskapularno), skupa pete, tijelo uspravno, F.horizontala. od tjemena glave(VERTEX) do poda.SJEDEA VISINA:antropometar, sjedi se uspravno, F.Horizontala, od VERTEXA do dnaD.NOGE: antropometar, stoji blago razmaknutih nogu, od ILIOSPINALE(spina iliaca anterior superior) do poda.D.NATKOLJENICE: skraeni antropometar,od trochanter maiora(trochanterion) do lateralnog kondila bedrene kostiD.POTKOLJENICE:s.antropometar, od toke tibiale(condilus fibularis tibiae) do toke sfirion(malleolus fibulae)D.RUKE: s.a., dlan okrenut prema tijelu, od akromiona(processus acromialis) do najdueg prsta(daktylion)D.NADLAKTICE: s.a. od akromiona do glavice palane kosti u lakatnom zglobu(toka radiale)D.PODLAKTICE: s.a. od toke radiale do vrha kotanog nastavka-processus styloideus(toka stylion)RASPON RUKU: antopometar od daktyliona do daktylionaD.AKE: klizni estar, savijen lakat, prsti stisnuti i isprueni. Od daktyliona do interstiliona(toka u sredini izmeu stilion radiale i ulnare).D.STOPALA: s.a. od pete(pternion) na vrh najdueg prsta(akropodion)BIAKROMIJANLI RASPON(ramena): pelvimetar, iza ispitanika od akromiona do akromiaona komprimirajui meko tkivo.BIKRISTALNI RASPON(zdjelica): pelvimetrom od grebena zdjelinih kostiju(crista iliaca-toka iliocristale) tamo gdje je najire. DIJAMETAR LAKTA: klizni estar, flektirana ruka, krakovi na medijalni i lateralni epikondila nadlaktine kostiDIJAMETAR RUNOG ZGLOBA: k.estar, dlan prema dolje prsti stisnuti i isprueni, mjeri se dio runog zgloba u podruju stiloidnih nastavaka(stylion ulnare i radiale)DIJAMETAR KOLJENA: k.estar ili kefalometar, sjedi pod pravim kutom, mjeri najizboenij dio medijalnog i lateralnog kondila bedrene kostiDIJAMETAR SKONOG ZGLOBA: k.estar, izmeu oba maleolarna nastavka(toke malleolare)DIJAMETAR AKE: k.., druga i peta metakrapalna kost(toke metacarpale radiale i ulnare)DIJAMETAR STOPLA: k.., prva i peta metatarzalnu kost(metatarsale tibiale i fibulare)DIJAMETAR GLAVE: kefalometar, najiri dio glave(euryon-euryon)DUINA GLAVE: kefalomatarm najizboenij dio ela(glabella) i najizboenij dio okcipitalne kosti(opisthocranion)..PRSNOG KOA: pelvimetar, izmeu 3. I 4. Rebra, mjeri se na kraju normalnog izdisajaDUBINA P. KOA: pelvimetar, na sternum i vrh spinalnog nastavka kraljeka u podruju 3 i 4 rebraO.PRSNOG KOA: c.vrpcom u visini mamila(bradavice) vodoravno. Najee za sportae u podruju pazune jameO.TRBUHA: c.vrpcom, u podruju umbilikusa u vodoravnoj linijiO.TRBUHA: na najuem mjestu iznad pupka 2-3 prsta O.NADLAKTICE(opruene):c.v. najiri dio u gornjoj poloviciO.NADLAKTICE(flektirane): c.v. najiri dio u gornjoj poloviciO.PODLAKTICE: najire mjesto u gornjoj treini(ne lakat)O.NATKOLJENICE: vodoravno ispod glutealne brazdeO.POTKOLJENICE: najire mjesto u gornjoj treini potkoljeniceO.GLAVE: najiri dio glave oko 1 cm iznad obrva. KONI NABORINADLAKTICE-iznad tricepsa na najirem mjestu, uzduniLEA: dijagonialni ispod donjeg ugla lijeve lopaticeTRBUH: uzduni u visini pupka 2 cm lateralno od njegaSUPRAILIOKRISTALNI: dijagonalni iznad c.ilicaca u prednjoj aksilarnoj linijiPRSA: dijagonalno na sredini na udaljenosti izmeu poetka aksilarne linije i mamileSUPRAPATELARNI: uzduni iznad gornjeg ruba patelePOTKOLJENICE: uzduni na unutranjoj strani na najirem mjestuPODLAKTICE: uzduni s prednje strane na najariem mjestu(GDJE I OPSEG)AKE: uzduni nabor koe na dorzumu ake iznad 3 metakarpalne kosti. Dovoljno mjeriti jednom

21.PROMJENE SASTAVA TIJELA TIJEKOM RASTA-relativni udio vode se tijekom rasta smanjuje, a udio bjelanevina minerala i masti raste. Spolne razlike u nemasnoj masi zanemarive su do 3. Godine ivota. Kasnije u djeaka nemasna masa sadri manje vode a vie bjelanevina. U djeaka sadri vie kalija i ima veu gustou nemasna masa. To je odraz spolne razliitosti u miinoj i kotanoj masi. Ukupna koliina vode prati opu krivulju rasta(brzo-sporo-brzo). Spolne razlike su minimalne u djetinjstvu. Ukupna tjelesna voda u djevojaka dosee plato s 15 g a kod mukaraca do prvih godina treeg desetljea. Gustoa tijela se smanjuje od 8-10g kod mukaraca a kod cura do 11. Potom se poveava, djevojke dostiu plato s 14 a mukarci s 17. Spolne razlike u gustoi postoje tijekom rasta s veim vrijednostima mukaraca. Nemasna masa prati opu krivulju rasta. Djevojke plato s 15-16g a mukarci do 20. Spolne razlike su vidljive s veom nemasnom masom mukaraca. ene imaju 70% muke nemasne mase. Tjelesna mast se poveava u prvim godinama ivota, zatim minimalne promjene te kasnije znaajnije poveanje kod djevojaka tijekom adolescencije. Kod djeaka plato u puberalnom zamaju. Spolne razlike u postotku tjelesne masti se rano uoavaju. Kod mukaraca se mast poveava do 12. Pa smanjuje pa od 17 ponovno poveava. Kod djevojaka se poveava u adolescenciji.

22.PROMJENE SASTAVA TIJELA POD UTJECAJEM TRENINGA-odgovarajua koliina miine mase neophodna je za optimalnu sposobnost u fizikoj aktivnosti. Prekomjerna koliina masnog tkiva kao balastna masa negativno utjee na sposobnost organizma. Utvrivanje sastava tjela iznimno je bitna za sportae kako bi postigli optimalan omjer masne i nemase mase. U odnosu na tjelesno neaktivnu populaciju sportai imaju manje tjelesne masti uz razliitosti po spolu. Sportaice imaju mnogo manju nemasnu masu nekog sportai u istoj disciplini. Sastav tijela sportaa moe se znatno mijenjati tijekom natjecateljske sezone.

23.PROMJENE SASTAVA TIJELA TIJEKOM STARENJA-najvei omjer nemasnog dijela prema masnom dijelu sastava tijela dostie se oko 20.g. pa se smanjuje u tjelesno neaktivnih osoba. Nakon 20 svakih 10 godina se poveava tjelesna mast za 1% do 60g. Potom se smanjuje. Normalne vrijdnosti u odrasloj dobi su 25% muskarci a do 30% ene. Minimalni postotak masti za mukarce je izmeu 5-10% a za ene 15-18%

24.SPOLNI DIMORFIZAM U SASTAVU TIJELASPOLNI DIMORFIZAM U PROSTORU MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA TE U GRAI I SASTAVU TIJELA tijekom cijelog perioda rasta djevojice su nie u prosjeku od djeaka. S veim adolescentnim zamahom u djeaka razlike izmeu djevojica i djeaka postaju sve vee. Odrasle ene u prosjeku su 7% (8-12 cm) nie i 18% (10-15 kg) lake od mukaraca. ene imaju relativno dui trup u odnosu na visinu tijela i relativno krae noge. Biakromijalni raspon manji je nego u mukaraca, dok je irina zdijelice i irina kukova vea u ena. Ona je namjenjena reproduktivnoj funkciji. Teite enskog tijela nie je poloeno nego u mukaraca. Skelet ene je laki. Skeletna muskulatura ini 40-45% tjelesne mase u ena, a 42-54% ukupne tjelesne mase u mukaraca.

25.SUSTAV TIJELA PREMA DVOKOMPONENTNOM MODELU-tijelo se sastoji od masne i nemasne mase. Masna masa:bitna 2-5%(lipidni sastojci stanice) i nebitna mast(potkono masno tkivo, uta kotana sr, abdominalan mast, genitalna, mezeterika i omentalna). Nemasna masa:miii skelet i unutarnji organi

26.SUSTAV TIJELA PREMA ETVEROKOMPONENTNOM KEMIJSKOM MODELU-tijelo se sastoji od vode, minerala, bjelanlevina i masti

27.METODE UTVRIVANJA SASTAVA TIJELA PREMA 2KOMPONENTNOM MODELU-hidrostatakog vaganja, zrane pletizmografije(bod-pod), bioelektrina impedancija, mjerenje ukupne elektrine provodljivosti(TOBEC) itd. Ima ih

28.KOJA JE METODA REFERENTNA PREMA 2KOMPONENTNOM MODELU UTVRIVANJA SASTAVA TIJELA-bioelektrina impedancija

29.METODA HIDROSTATSKOG VAGANJA-je nekada predstavljala laboratorijski standard za odreivanje sastava tijela kao i za procjenu vrijendosti metoda koje se zasnivaju na dvokomponentnom modelu. Metoda se temelji na Arhimedovom zakonu. Protokol mjerenja zahtjeva odreivanje rezidualnog volumena plua te vaganje ispitanika izvan vode, a potom pod vodom.

DT gustoa tijela TM tjelesna masa izvan vode TMv tjelesna masa pod vodom Dv gustoa vode RV rezidualni volumen 100 ml volumen zraka gastrointestinalnom traktuDalje se postotak tjelesne masti izraunava prema SIRIJEVOJ ili BROEKOVOJ jednadbi.

30.BIOLEKTRINA IMPEDANCIJA-je danas iroko primjenjiva metoda za utvrivanja sastava tijela, osobito u sportu. Temelji se na postavci da je elektrini otpor najvei u masnom tkivu jer provodljivost ovisi o postotku vode u tkivu, koji je najvei u nemasnoj masi. Postupak je brz, jednostavan i ne zahtjeva skupu opremu. Sastoji se od postavljanja dvije elektrode na aku i runi zglob te stopalo i skoni zglob ispitanika koji mirno lei. Proputa se zatim struja te se mjeri otpor toj struju (struja je 800 mikrAmpera, frekvencije 50 Hz).31.ZRANA PLETIZMOGRAFIJA-BOD-POD-temelji se na jednostavnom principu mjerenja volumena zraka koji ostane u komori poznatog volumena nakon to u nju sjedne ispitanik. Gustoa tjela je masa kroz volumen Vtijela=Vukupni Vpreostali

32.ANTROMPOMETRIJSKE METODE UTVRIVANJA SASTAVA TIJELA-temelje se na primjeni generaliziranih kvadratnih jednadbi. Vrijednost debljine konih nabora esto se koriste za procjenu postka tjelesne masti. Procjena pretilosti na osnovnu jednog konog nabora obavlja se na temelju percentilnih tablica moe sluiti kao gruba procjena ukupnog postotka tjelesne masti. Vie je od stotinu jednadbi za odreivanje gustoe tijela na osnovi razliitih antropometrijskih mjerenja. Parizkova je objavila tablice za oitanje postotka tjelesne mati na temelju 10 konih nabora. U praksi koriste se nomogrami iste autorice pomou kojih je na osnovi konih nabora nadlaktice i lea mogue oitanje postotka masti. Danas se vie koristi umjesto konog nabora na leima koni nabor na potkoljenici(MEDIJALNO). BROEKOVA FORMULA ZA ODREIVANJE POSTOTKA MASTI NA TEMELJU POZNATE GUSTOE TIJELA:%tjelesne masti=(457/D) -414SIRIJEVA: %tjelesne masti=(495/D)-450-KRAI OPIS ONOGA GORETemelje se na izmjerenim vrijednostima potkonog masnog tkiva koje se koriste u jednadbama kojima dobijemo gustou tijela a iz toga lako izraunamo masnu masu tijela

33.PREDNOSTI ANTROPOMETRIJSKE METODE JACKSONA I POLLOCKA- temelji se na na razvoju generaliziranih antropometrijskih jednadbi dobiveni na velikim uzorcima regresijskom metodom. Temelje se na mjerama potkonog masnog tkiva. Prednost ove metode je to zahtjeva mjerenje samo tri lako dostupna kona nabora te nakon to je njena vrijednost potvrena, na temelju tablica koje su izradili autori moemo direktno oitati postotak masti na temelju ta 3 kona nabora(nadlaktica, prsa i lea). Tablice su podjeljenje po spolu i dobnim skupinama.

34.METODE UTVRIVANJA SASTAVA TIJELA PREMA 4KOMPONENTNOM MODELU-dvoenergetska rendgenska apsorpciometrija(DEXA), metoda utvrivanja ukupne vode

35.PROSJENI IZNOS POSTOTKA TJELESNE MASTI U ODRASLE ENE I MUKARCA-mukarci-19%, ene-27,6%

36. IZNAD KOJEG POSTOTKA TJELESNE MASTI MUKARAC I ENA SU GOJAZANI-mukarci iznad 25 % a ene iznad 30%

37.GORNJE GRANICE PRIHVATLJIVIH POSTOTAKA TJELESNE MASTI U SPORTAA I SPORTAICA-mukarci 13%, ene 22 %

38.KAKO IZRAUNATI OPTIMALNU TJELESNU MASU PREMA POZNATOM POSTOJEEM I ELJENOM POSTOTKU MASTI

-OPTIMALNA TJELESNA MASA=nemasna masa/100%-eljeni %tjelesne masti

39.TO UTJEE NA VARIJABILNOST GUSTOE NEMASNE MASE-ovisi o dobi, spolu, genetskim faktorima i tjelesnoj aktivnosti. Sportai imaju gue kosti i miie pogotovo anaerobnih.

40.KONSTITUCIJA I EMU SLUI NJENO ODREIVANJE-specifian sklop strukturalno-morfolokih, fizioloko-funkcionalnih i psiholokih kognitivno-konativnih karakteristika neke osobe po kojoj se ona razikuje od drugih. Pod utjecajem je nasljea, ali i niza imbenika okoline. Sui kako bi utvrdili razliku u svojstvima i sposobnostima podjeinaca jer one uvjetuju i razliitost u uspjenosti svladavanja razliitih motorikih zadataka

41.KRETSCHMEROVA KLASIFIKACIJA-Njemaki psihijatar Ernst Kretschmer u svome dijelu Graa tijela i karakter opisuje 4 fizika i psihika tipa: piknini kratak prsni ko, oble forme, kratki udovi, velika glava atletski iroka ramena, snaan skelet, snani udovi, visoka glava, kotano lice leptosomni(astenini) dug prsni ko, mrac, dugi udovi, mala glava displastiniIspitiva odnos somatske grae i temperametna psihikih bolesti i svojstava.42.CONRADOVA-opisuje tri teorije unutar kojih postoje mogui standardi rasta tijela: teorija primarnih varijanta-konzervatina tendecija rasta(tijelo tijekom rasta zadrava stalne proporcije iz ranog razdoblja), progresivna tendencija(tijelo izrazito mijenja proporcije do odrasle dobi) teorija sekundarnih varijanta-hipoplastina tendencija(astenini tip-visok, uzak, povijena lea), hiperplastina tendencija(rezultira atletskom graom) teorija tercijalnih varijanta(opisuje razvoj dismorfinog i displastinog tipa)Koristi antropometiju i statistike postupke kako bi utvrdio faktorski pristup koji oblikuje konstituciju. 43.SIGAUDOVA-typus:digestivus, muscularis, cerebralis, respiratorius

44.SHELDONOVA-razvio koncept kontinuirane varijacije naspram vanjskih modela klasifikacije ekstremnih, distinktinh tipova.Konstituciju, odnosno somatotip definira kao sklop triju temeljnih komponenata grae tijela, od kojih je svaka prisutna u razliitom stupnju izraenosti u svake osobe. Indikatore za pojedine tipove nalazi u odnosu 17 transverzalnih mjera. Stupanj pripadnosti pojedinom tipu oznauje skalom od 1-7 i zbrajanjem te dijeljenjem s brojem zona dobiva stupanje ope pripadnosti tipu. Uzorak je imao od 4000 studenta. Metoda je usavrena primjenom preciznih kalipera za oitavanje na fotografijama-FOTOGRAMETRIJSKA ANTROPOMETRIJAKarakteristike konstitucijskih tipova prema Sheldonu( zasniva se na teoriji prevage jednog od embrionalnih listia) Endomorfija oznaava dominaciju potkonog masnog tkiva koja uvjetuje oble forme tijela Mezomorfija dominacija muskulature, skeleta i vezivnog tkiva. Ukazuje na vrstu, teku grau, pravokutnih oblika Ektomorfija dominira linearnost, vitkost i velike povrine tijela u odnosu na masu tijelaSmatrao je da se somatotip ne mijenja tijekom ivota i da se iskljuivo razvija iz zametnih listia46.RAZLIKA SHELDONOVE I HEATHOVE I CARTERA-Razlika je to Heat-Carter metoda prepoznaje promjenjivost somatotipa tijekom ivota i pod utjecajem niza vanjskih imbenika odreuju aktualni fenotip.

47. HEATHOVA I CARTER- Postoje tri metode a to su fotoskopska, antropometrijska i kombinirana. Prvo se odredi endomorfna komponenta za koju nam trebaju varijable konog nabora trbuha, lea i nadlaktice, vrijednosti se zbroje i iz tablice se oitaju bodovi. Zatim se odreuje mezomorfna komponenta za koju na je potrebna visina, dijametar lakta i koljena te korigirani opseg potkoljenice i nadlaktice, zatim se zbroje odstupanja u vrijednostima od linije u kojoj se nalazi visina tijela. Odstupanja iznad crte su pozitivna a ispod negativna, svaki stupac odstupanja nosi jedan bod, zatim se bodovi zbroje i ako je vrijednost vea od 4 tada se doda 1/8 navedenog zbroja, a ako je manja onda se oduzme 1/8 i tako dobijemo mezomorfnu komponentu. Zadnja komponenta se dobije na nain da visinu tijela podjelimo sa treim korjenom mase tijela ili se oita na nomogramu i opet iz tablice oitamo bodove. Kada smo dobili sve tri komponente, najizraenija daje osnovu tipa dok ostale dvije odreuju modiikaciju osnovnog tipa.48.VARIJABLE ZA ODREIVANJE ENDOMORFNE KOMPONENTE? TO ENDOMORFNA KONSTITUCIJA GOVORI O TIJELU?- Potrebne su nam vrijednosti konog nabora na nadlaktici, leima i trbuhu a ona nam pokazuje izloenost potkonog masnog tkiva.49.MEZOMORFNA- Potrebne su nam varijable korigiranog visine tijela, dijametra koljena i dijametrea lakta te opsega nadlaktice i potkoljenice a govori nam o muskuloskeletnoj robusnosti u odnosu na visinu tijela50.EKTOMORFNA- Potrebne su nam varijable visine i mase tijela, a govori nam o relativnoj linearnosti grae tijela51.VARIJABILNOST HUMANOG SOMATOTIPA- Ovisi o genetskoj varijabilnosti, varijabinosti vanjskih faktora, njihove interakciji i njihove kovarijance te pogreke.

52.PROMJENE KONSTITUCIJE S DOBI

53.UTJECAJ SPOLA NA KONSTITUCIJU- Populacija ena pokazuje veu izraenost endomofije i manju izraenost mezomorfije u odnosu na mukarce dok u ektomoriji razlike nisu izraene.

DODATCI OVIM PITANJIMAENDOGENI IMBENICI-nasljee, spol, ivotna dob.EGZOGENI IMBENICI-prehrana, socijalni imbenici, tjelesna aktivnost, sport, kronine bolestiRAUNANJE INDEKSA O RIZINOSTI TIPA PRETILOSTI(WHR)-ospeg struka/opseg kukovaSUPRASKAPULARNO/TRICIPTALNI INDEKS: omjer nabora na leima/nabor na nadlaktici. STI izmeu 0.76-0.99 visoki rizik centralnog tipa distribucij masti a iznad 1 indikator abdominalnogTJELESNA MASA=nemasna masa + masna masaTJELESNA MAST(kg)= ukupna masa tijela X %tjelesne masti/100NEMASNA MAS TIJELA=ukupna masa masa tjelesne masti