Keramičke lule s lokaliteta kula Gornji ugao u Dubrovniku

8/19/2019 Keramičke lule s lokaliteta kula Gornji ugao u Dubrovniku

1/32

297

Branka Milošević, Nikolina Topić

UDK: .-. (. Dubrovnik) „/“ -. (. Dubrovnik) „/“ Izvorni znanstveni radPrihvaćeno: . . .

U radu se obrađuju nalazi keramičkih lula pronađeni na lokalitetu Kula Gornji ugao u povijesnoj jezgri Dubrov-nika. Radi se o istočnim ili mediteranskim tipovima lula tj. austrijsko-mađarskom, turskom, talijanskom i zelov-skom tipu. Zastupljene su raznovrsne radionice austrijsko-mađarskih i turskih lula, dok su talijanska i zelovska

produkcija predstavljene jednim primjerom. Sve lule datiraju se od kraja . do početka . stoljeća, a svjedoče o popularnosti konzumacije duhana pomoću keramičkih lula. Ključne riječi: duhan, Dubrovnik, keramičke lule, Kula Gornji ugao, austrijsko–mađarski tip, talijanski tip, turskitip, zelovski tip

Keramičke lule s lokaliteta Kula Gornji

ugao u Dubrovniku

Branka MiloševićMuzej grada UmagaHR, UmagTrg sv. Martina [email protected]

Nikolina TopićAmerican College of Management and TechnologyHR, Dubrovnik Don Frana Bulića [email protected]


2/32

Starohrvatska prosvjeta III. serĳa – svezak 38/2011.

298

Budući da je novovjekovna arheologija dugo vremenabila marginalizirana, tako su i radovi o keramičkimlulama kod nas malobrojni, iako nalazi nisu rijetki, auz to su i raznoliki. Riječ je o nalazima iz podvodnihi kopnenih istraživanja koji se čuvaju u muzejskim i

privatnim zbirkama. Nalazi keramičkih lula koji se ovdje obrađuju,

pronađeni su u dvjema fazama istraživanja, . i./. godine. U prvoj fazi istražen je prostorsame kule Gornji ugao (sonda ) i manji dio predistočnim ulazom u kulu (sonda ). Nalazi iz prve fazepotječu iz sonde , tj. stratigrafskih jedinica , , ,, dok oni iz sonde pripadaju stratigrafskim jedini-cama , , i istočnom profilu. Druga faza istraži-

vanja ovog lokaliteta obuhvaća prostor pred istočnomstranom kule Gornji ugao, tj. prostor koji se nazivatanglije, a koji je imao ulogu uvučenog obrambenogugla grada u . stoljeću. Kasnije, u drugoj polovici. stoljeća, tu se gradi ljevaonica koja s prekidimafunkcionira do početka . stoljeća. Utvrđena je jed-nostavna stratigrafija nalazišta. Prostor je višestrukozatrpavan nasipnim slojevima nakon potresa, a nalazikoji se ovdje obrađuju, pripadaju gornjim najmlađimslojevima, no dio nalaza pronađen je u starijima jer suslojevi dijelom ispremještani. Lule potječu iz sondi (stratigrafska jedinica ), A (stratigrafska jedinica ),B (stratigrafske jedinice A, A, , ), (strati-grafske jedinice , , ), A (stratigrafske jedinice ,, , , , , ).

Duhan se počeo konzumirati u Južnoj Americi iMeksiku, a najčešća vrsta duhana je Nicotiana taba-cum. Domorodci koje je Kolumbo zatekao u novomsvijetu pušili su duhan vjerujući u njegova ljekovitasvojstva. To je bio i glavni razlog prenošenja te biljke uEuropu, te se uzgoj duhana proširio i u ostale dijelovesvijeta. Duhan dospijeva u Europu godine ., a do-

Bekić –; Brusić ; Brusić, Jurišić, Krnčević, str. ; Brusić ; Lete ; Gluščević , str.; Gusar ; Gusar a; Gusar ; Lete ;Ljubović ; Paić ; Radić, Bojčić , str. –; Stipković ; Vrsalović , str. , sl. .

Autorice zahvaljuju dr. sc. Karli Gusar s Odjela za arhe-ologiju Sveučilišta u Zadru na pomoći pri prikupljanjuliterature te na savjetima oko determinacije pojedinihlula.

Voditeljica prve faze arheoloških istraživanja . bila je N. Kovačević, a drugu fazu istraživanja ./. vodila je B. Milošević.

Kovačević .

Milošević, Topić, Peković ; Peković, Topić . Milošević, Topić, Peković . Encyclopaedia Britannica , str. .

nosi ga Francisco Fernandez po nalogu Filipa II. JeanNicot, francuski ambasador u Portugalu po kojem jeova biljka i dobila ime Nicotiana, šalje sjemenje duha-na kraljici Katarini Medici. Iz Francuske i Portugaladuhan se prenosi u Španjolsku ., zatim u Engle-

sku . godine. U prvoj polovici . stoljeća duhandospijeva u njemačke zemlje te Austriju i Mađarsku. Za širenje duhana u ostale dijelove svijeta uvelike suzaslužni portugalski i španjolski mornari.

Za konzumaciju duhana upotrebljavale su se ke-ramičke lule; prvi su ih koristili američki domorodci,koji su osim glinenih rabili i kamene lule. Konzu-macija duhana prenosi se u Europu u drugoj polovi-ci . stoljeća. Rane lule izrađivale su se od različitihsirovina, ali prva je među njima bila bijela glina. Dokraja . stoljeća lulari su imali svoje kalupe. Upotrebalula od bijele gline raširila se u . stoljeću sjevernomEuropom i Skandinavijom te njihovim kolonijama di-ljem svijeta. Englezi i Nizozemci bili su jedni od naj-

većih proizvođača lula. Usporedo s proizvodnjom lularazvija se i trgovina, a početkom . stoljeća lulama setrguje u velikom opsegu te se izvoze i na prekomorskotržište.

Kad se pušačka navika proširila, htjelo se zabra-niti korištenje te biljke zbog njezinih štetnih učinaka,premda se najprije smatralo da duhan ima ljekovitasvojstva. Posebnim zakonima zabranjivalo se pušenjeu Turskoj (.), Rusiji (.) i Njemačkoj (.). Pušači su u Istanbulu bili optuživani za požare koji subili osobito opasni zato što su kuće bile drvene. Godi-ne ., nakon velikog požara, pušenje je bilo zabra-njeno pod prijetnjom smrću. Takve zabrane povučenesu –ih, a krajem . stoljeća zabrane uopće nisu

vrijedile. Na europskim dvorovima nalazimo malepušačke družine, a navika upotrebe duhana širi se naIstoku i Zapadu te je prisutna među ženama i muš-karcima svih staleža. Proizvodnja duhana se povećala,a pušenje se nastavilo u . i . stoljeću.

Brusić , str. ; Robinson , str. –. Encyclopaedia Britannica , str. . Križanac , str. . Encyclopaedia Britannica , str. . Bekić –, str. ; Bekić , str. . Higgins , str. , . Brusić , str. ; Križanac , str. –; Robinson

, str. –. Brusić , str. . Hayes , str. . Brusić , str. ; Gusar , str, ; Robinson ,

str. –. Gusar , str. ; Križanac , str. –; Robinson

, str. .


3/32


4/32


300

kositrom radi urezivanja ukrasa. Majstori su znalidotjerivati lulu i u kasnijim stupnjevima izrade, ko-tačićima, žigovima te drugim instrumentima. Nakonukrašavanja i sušenja lule su se pekle u prilagođenimuvjetima, u ovisnosti o tome jesu li se htjeli postići

crveni ili tamni tonovi. Katkad se dodavao i glazurnipremaz. Sve lule nisu bile jednako ukrašene, pa jetrošak proizvodnje diktirao i cijenu. Orijentalne lulebile su ukrašenije od europskih, proizvedenih u En-gleskoj ili Nizozemskoj. Na turskim lulama često seosim linija izvedenih nazubljenim kotačićem pojav-ljuju i uzorci izvedeni tankim metalnim cjevčicama išilima. Uzorci su bili kružni, u obliku romba, roze-te, stiliziranog cvijeća ili različitih kombinacije ovihmotiva. Lule su mogle imati male kružne pečate, aneke su bile urešene pozlatom. Ukrašeni primjercigotovo uvijek nose pečat koji je obično minijaturnimonogram na arapskom pismu ili neki zamjenskiznak. Turske lule mogle su biti premazivane crvenimpremazom koji su istambulski lulari donosili s jeze-ra Van. Svi ti ukrasi i dodatci svrstavaju turske luleu najukrašenije; osim što su služile za konzumacijuduhana imale su i dekorativnu ulogu. Izrađivali suih zlatari, a istočni tip lula mogao je imati aplikaci-

je od zlatnih i srebrnih niti i pločica. Velika središtaproizvodnje istočnog tipa lula postojala su u Turskoj,Grčkoj i Bugarskoj. U Turskoj i Bugarskoj lule su sepočele proizvoditi oko godine . Osim od glineizrađivane su od kamena, metala i od stive, “morskepjene” (meerschauma). Turci su zaslužni za prenoše-nje lularskog zanata na Balkan, osobito u Bugarsku. U Sofiji se već godine . spominje postojanje cehaizrađivača lula. Lulari su imali svoj poseban esnaf jer

Brusić , str. . Higgins , str. . Brusić , str. . Kovács , str. . Hayes , str. ; Hayes , str. . Stančeva –, str. . Robinson , str. ; ta specifična crvena boja, koja se

u literaturi spominje i kao armenian bole, jer se dobivalaod posebne vrste gline, upotrebljavala se za bojenje ke-ramike iz Iznika (Hayes , str. ), koja je upravo ponjoj vrlo prepoznatljiva, jer se uvijek nanosila u blagomreljefu.

Gusar , str. , ; Stančeva –, str. . Gusar , str. ; Gusar a, str. .; Robinson

, str. . Bekić –, str. , , ; Stipković , str.

.

Stančeva –, str. . Bekić –, str. ; Brusić , str. ; Gusar

, str. ; Stančeva , str. ; Stančeva –,

su bili potpuno odvojeni od lončara i djelovali su kaosamostalni zanatlije.

Kod nas su lule pristizale preko trgovaca i pomo-raca iz zemalja zapadne Europe, o čemu svjedoči i

velik broj nalaza u gradovima na obali, no stizale su

i preko turskog teritorija. Među ovim dubrovačkimnalazima zastupljeni su isključivo istočni ili medite-ranski tipovi lula: austrijsko-mađarski, turski te jed-nim primjerom talijanski i zelovski tip.

Na lokalitetu Kula Gornji ugao zastupljeni su razno- vrsni ulomci austrijsko–mađarskog tipa lula, a pečati nanjima odaju imena radionica i njihovih majstora. Naj-

veći broj pronađenih lula nosi natpis grada Schemnitza(Selmecbánya), tada poznatog radioničkog središta,današnje Banske Štiavnice u Slovačkoj. Čašice su impoligonalnog presjeka, greben je izveden u obliku listaili školjke, tuljac je naglašen prstenom. Te lule su izrađi-

vane od crnosive polirane gline, sive i crvenonaranča-ste, a nose pravokutne pečate s natpisima: BETTLHE-IM / SCHEMNITZ, M. HONIG WE / SCHEMNITZ,M. HÖNIG WE / SCHEMNITZ, M. HÖNIG SOHN/SCHEMNITZ, dok se s druge strane strani redovi-to nalaze mali kružni pečati ispunjeni grbom, malimmedaljonom s portretom, vazom s cvijećem(?) te toč-kom(?). Među ovim nalazima samo je jedan primjerakod sive gline, a izrađen je u obliku muške glave. Saču-

van je veći broj lula s pečatom ovalnog oblika ispunje-nog imenom LEOPOLD / GROSS uz koje se gotovo re-dovito nalazi i manji kružni pečat u kojem je otisnutosidro. Lule s imenom radionice GEORG / WEIGANDzastupljene su s četiri ulomka, a pokraj pravokutnogpečata s navedenim imenom nalazi se i mali kružnipečat ispunjen cvijetom ili drugim biljnim motivom.Dva ulomka imaju natpis WOLF / HALPHEN, a uzpravokutni pečat nalazi se i kružni, u kojem je otisnut

vjerojatno biljni motiv. Jednim primjerkom zastuplje-ni su ulomci koji nose natpis PHILIPP / KONRAD,ANTON KILLMAYER (?) i CÖLN / CAFÉ. Prve dvijeizrađene su od narančaste gline, dok je lula s natpisomCÖLN / CAFÉ načinjena od bijele gline i spada u tzv.kavanske lule. Osim uobičajeno izrađenih keramičkihlula, s pečatima radionica i karakterističnog oblika, na-lazimo i jednu lulu koja iznad gline ima i glazurni pre-maz. Sve lule izrađivane su na području srednje i južne

str. –, . Stančeva –, str. . Brusić , str. .

Bekić –, str. ; Gusar , str. ; Mor-genroth , str. ; Nagy , str. ; Stipković, str. .


5/32

301

Keramičke lule s lokaliteta Kula Gornji ugao u DubrovnikuBranka Milošević, Nikolina Topić

Europe. Smještaj svih radioničkih središta nije poznat, no znamo da je radionica Philippa Konrada djelovala uTheresienfeldu u Austriji. Izrađivane su u kalupu, unijansama narančaste, crvene, crne i bijele gline, tuljac

je redovito kraći od čašice, na tuljcu je pečat proizvođa-

ča, imaju jednu veznu rupu za duhan.Zastupljena je samo jedna talijanskih lula, a orna-

mentirana je blagim kanelirama iznad kojih se nalaziukras kružića. Talijanske lule ponajviše su se proizvodileu Chioggi jer taj kraj obiluje glinom i razvio je vrlo širokrepertoar svojih proizvoda, te u Bassanu čije su radionicekopirale tuđe brendove. Naša lula ne potječe iz navede-nih centara, a vjerojatno je proizišla iz neke od radionicau Liguriji.

Turske lule vrlo su raznoliko ukrašene, pojedineimaju manje kružne pečate ispunjene oznakama radi-onica arapskim slovima ili biljnim motivima, a nekesu i bojane crvenom bojom. Na lulama je vidljiva ra-znolikost ukrasa i oblika, za razliku od austrijsko–ma-đarskih primjeraka koji uglavnom ponavljaju sličnuformu. Ulomci koji se ovdje obrađuju ukrašeni suširim repertoarom biljnih i geometrijskih motiva, te

je na grebenu često izvedena V –linija otisnuta nazu-bljenim kotačićem ili ravnim linijama. Zastupljena sudva primjerka s čašicom u obliku cvjetne čaške. Ističuse tri ulomka čija je čašica spljoštena i pretvorena ubazu u obliku diska. Sve lule imaju jednu veznu rupuza duhan, rađene su u nijansama narančaste, žutosive,oker i crvene gline, a jedan je primjerak od bjelosivegline. Nije jednostavno odrediti radionička središta ukojima se proizvodio turski tip lula, no ona su se sva-kako nalazila na području Otomanskog Carstva, bilou europskom ili maloazijskom prostoru.

Lule su se u . i . stoljeću proizvodile u selu Ze-lovu kod Sinja. To je jedino radioničko središte za sadazabilježeno u Hrvatskoj. Premda ova vrsta lula nije do-

voljno istražena, poznato je da su u te krajeve običajkonzumacije duhana donijeli Turci u . stoljeću. Možese reći da zelovsku produkciju odlikuje kombinacijaturskih, mletačkih i austrijskih utjecaja. Iako nastajepod turskim utjecajem, mletački utjecaj je očit nakonšto su godine . Mlečani zauzeli sinjsku utvrdu. Izra-đivane su u kalupima, a čest motiv je mrežasti ukras,inicijali majstora u kalupu, katkad je označena i godinaproizvodnje. Razvoju lularstva u Zelovu pridonijela je

Bekić –, str. . Morgenroth , str. . Bekić -, str. .

Hayes , str. . Bekić –, str. ; Bekić , str. . Bekić –, str. , ; Stipković , str. .

kvalitetna vrsta gline koja je dobra za pečenje, a kad je vlažna pogodna je za oblikovanje u kalupu. Osim lula uZelovu su se proizvodili i kamiši od planinskog javorai klena, a postupak izrade lula i kamiša detaljno opisu-

je B. Širola. Ovdje je zelovska produkcija zastupljena

samo jednim ulomkom, tj. tuljcem koji nema sačuvanpečat majstora ni godinu, što je inače uobičajeno na timlulama, a mogli smo ga odrediti zahvaljujući sačuva-nom obruču tuljca koji je izveden s dva spojena rebra,nožici i malom dijelu sačuvanog mrežastog motiva, štosvjedoči i o njegovu podrijetlu.

U radu su korištene slijedeće kratice: P.P.D. = promjerprostora za duhan; U.P.T. = unutrašnji promjer tuljca;D.S.Č. = debljina stijenke čašice; V.P.D. = visina prostoraza duhan; (N.S.) V. = (najveća sačuvana) visina lule.

–đ :

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =,–, cm; N.S.V. = cm. Glina sive boje, crnopeče-na; sačuvan dio osmerokutne čašice; greben u oblikulista ili školjke; obruč prstenasto naglašen, ukrašenmrežastim motivom; na tuljcu pravokutni pečat s nat-pisom BETTLHEIM / SCHEMNITZ, s jedne strane,

Širola , str. –. Originalni natpis na lulama proizvedenim u Schemnitzu

je BETTELHEIM, dok je kod našeg primjerka izostaloslovo E nakon dva T, tj. natpis glasi BETTLHEIM. Iz tograzloga, premda se radi o vrlo kvalitetno izrađenoj luli,možemo posumnjati u njezino izvorno porijeklo. Če-

Sl. , a Ulomak lule tipa Schemnitz


6/32


302

s druge mali kružni pečat s prikazom koji nije sasvimprepoznatljiv; moguće je da se radi o vazi s cvije-ćem(?) oko koje se nalaze točkice; jedna vezna rupakroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Ova lula spada u kvalitetno izrađene primjerke.

Načinjena je od sive gline koja je prilikom pečenjapostajala crna jer je stavljana u piljevinu čijim izgara-njem dolazi do stvaranja dima kojim se postiže tamnaboja. Nakon pečenja površina lule se glačala pčelinjim

voskom. Vrlo dobru analogiju nalazimo u primjerkupronađenom u podvodnom istraživanju dubrovačkeluke koji se datira u . stoljeće, točnije oko . godi-ne. Postoji još jedan primjerak izrađen od crne glines istim natpisom (sl. , a) te nekoliko njih s drugači-

jim natpisom (sl. –). Primjerci veoma slični ovome,po obliku čašice, grebena, tuljca i vrste gline, su pulskiprimjerci, koji se od ovoga razlikuju po tome što impravokutni pečat nosi drugačiji natpis, a mali kružni sdruge strane ispunjen je prikazom grba.

Sl. , a – P.P.D. = cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č.

sto se događalo kopiranje tuđih proizvoda; tako postojeprimjeri u Mađarskoj gdje je na lulama otisnut pečat spogrešno napisanim imenom radionice, tj. na njima pišePHILIP BETLHEIM (Nagy , str. , , ) umjestoPHILIPP BETTELHEIM.

Gusar , str. ; Nagy , str. . Gusar , str. –, , sl. . Paić , str. .

= , cm; N.S.V. = , cm. Glina sive boje, crnope-čena; sačuvan veći dio osmerokutne čašice; grebenu obliku lista ili školjke; obruč prstenasto naglašen iukrašen motivom rombova ispunjenih točkama; natuljcu pravokutni pečat s natpisom B...IM / S...NITZ

(BETTELHEIM SCHEMNITZ ?), s jedne strane, sdruge mali kružni pečat s prikazom koji nije sasvim

jasan; možda se radi o prikazu kao kod prethodnogprimjerka, tj. o vazi s cvijećem (?); jedna vezna rupakroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Ovaj primjerak ima isti pečat i oblik kao prethod-ni (sl. , a) od kojeg preuzimamo analogije. Datira seoko godine .

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č.= ,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina sive boje, crno-pečena; sačuvan manji dio osmerokutne čašice; obručprstenasto naglašen i ukrašen točkicama; greben uobliku lista ili školjke; na tuljcu pravokutni pečat slagano zaobljenim krajevima i natpisom M.HONIG.WE. / SCHEMNITZ; sa suprotne strane tuljca kruž-

Na nekim lulama koje nose natpis Hönigove radionice izSchemnitza iznad slova O u riječi HÖNIG nisu vidljivetočke koje označavaju prijeglas, tj. ne piše HÖNIG, negoHONIG. Kod takvog pisanja često se sumnja na falsifi-kat, osobito na mađarske radionice jer u mađarskom ne

postoji slovo Ö (Nagy , str. ). Kako pečati nisu nasvakoj luli potpuno i jasno čitljivi, sva otisnuta slova nisuuvijek vidljiva, pa ne možemo tvrditi da se ovdje radi o

Sl. , a Ulomak lule tipa Schemnitz Sl. , a Ulomak lule tipa Schemnitz


7/32

303


ni pečat s prikazom okrunjenoga grba; jedna veznarupa kroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Vrlo dobre analogije su mu primjerci pronađeni uIvancu, od kojih jedan ima istovjetno ukrašen prsten,a oba se datiraju oko . godine. I ostali primjerci

koji se ovdje obrađuju, a izrađeni su od sive crnopeče-ne gline, s grebenom u obliku lista i natpisom radioni-ce Honig iz Schemnitza, mogu se smatrati paralelnimnalazima; razlikuju se ukrasom izvedenim na obručutuljca ili imaju vrlo slične inačice natpisa iste radio-nice (sl. , , –). Prema formi, boji gline i malomkružnom pečatu blizak mu je pulski primjerak, no ra-zlikuju se po pravokutnom pečatu koji nosi ime drugeradionice.

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina sive boje, crnopeče-na; sačuvan vrlo mali dio osmerokutne čašice; obručprstenasto naglašen i ukrašen rombovima ispunjenimtočkicama; greben u obliku lista ili školjke; na tuljcuizduljeni pravokutni pečat s natpisom M.HONIG.WE. / SCHEMNITZ; s druge strane tuljca mali kružnipečat s prikazom okrunjenoga grba; jedna vezna rupakroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Analogije ovog primjerka iste su kao kod sl. , a. Datira se oko godine .

krivotvorenju radioničke oznake, što se inače činilo zbog

lakše prodaje proizvoda. Bekić –, str. , , T. / , . Paić , str. .

Sl. , a – U.P.T. = , cm; D.S.Č. = oko ,–, cm;N.S.V. = , cm. Glina sive boje, crnopečena; čašicanije sačuvana, vidljiva samo osmerokutna baza iznadgrebena; greben u obliku lista ili školjke; obruč prste-nasto naglašen, ukrašen koso izvedenim izmjeničnim

motivom točki i crta; na tuljcu izduljeni pravokutnipečat s natpisom M.HONIG.WE. / SCHEMNITZ;s druge strane tuljca mali kružni pečat s prikazomokrunjenoga grba; jedna vezna rupa kroz stijenku ča-šice; lula izrađena u kalupu.

Komparativni primjeri isti su kao kod sl. , a. Da-tira se oko godine .

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =, cm; N.S.V. = , cm. Glina sive boje, crnopečena;sačuvan mali dio osmerokutne čašice; greben u obli-ku lista ili školjke; obruč prstenasto naglašen, ukrašenmotivom kosih paralelnih crtica; na tuljcu se nalaziizduljeni pravokutni pečat s natpisom HONIG WE./ SCHEMNITZ; s druge strane tuljca mali pečat is-punjen portretom; jedna vezna rupa kroz stijenkučašice; lula izrađena u kalupu.

Paralele ovom nalazu su kao kod sl. , a. Datira seoko godine .

Na austrijsko–mađarskim lulama čest je prikaz malihpečata u obliku medaljona ispunjenih portretima povi-

jesnih ličnosti (Gačić , str. ).




8/32


304

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina sive boje, crnope-čena; sačuvan dio osmerokutne čašice; na tuljcu malipečat u obliku medaljona s portretom; jedna veznarupa kroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Pripada lulama tipa Schemnitz, a budući da jojgreben nije u obliku lista ili školjke kao kod pret-hodno opisanih primjeraka izrađenih od crne gline,

najbliža morfološka paralela bi joj bio jedan rovinjskiprimjerak, samo što je on izrađen od narančaste glinei ima natpis Honigove radionice iz Schemnitza. Ovululu mogli bismo datirati u prvu polovicu . stoljeća.

Sl. – D.S.Č. = oko , cm; N.S.V. = , cm. Glinasive boje, crnopečena; sačuvan ulomak osmerokutnečašice; lula izrađena u kalupu.

Spada u lule tipa Schemnitz, moguće analogije su

Bekić –, str. , , T. / .

kao kod primjeraka na sl. –. Vjerojatno pripada prvoj polovici . stoljeća.

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č.= ,–, cm; V.P.D. = cm; V. = , cm. Glina siveboje; sačuvana čašica u obliku muške glave s istaknu-tom kosom, ušima, nosom, bradom i brkovima; tuljacsačuvan u manjem opsegu, na njemu natpis …HO-NIG W… / …CHEMNITZ; jedna vezna rupa krozstijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

U literaturi ne nalazimo sličan primjer, no za au-strijsko–mađarski tip lule nije bio neobičan ornament

Sl. Ulomak lule tipa Schemnitz


Sl. Ulomak lule tipa Schemnitz



9/32

305


u obliku figure ili portreta, osobito početkom . sto-ljeća, pa ovaj primjerak možemo datirati u to raz-doblje.

Sl. , a – P.P.D. = cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =

,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina crvenonarančasteboje; sačuvan dio osmerokutne čašice; greben u obli-ku lista ili školjke; obruč naglašen prstenom s gustourezanim kosim paralelnim linijama; na tuljcu pravo-kutni pečat s natpisom …HONIG... / (M.HONIG… /SCHEMNITZ); s druge strane lule mali kružni pečats prikazom točke (?); jedna vezna rupa kroz stijenkučašice; lula izrađena u kalupu.

Vrlo dobra analogija je nalaz s Petrovaradinsketvrđave u Novom Sadu. Lula iz Ivanca izrađena jeod iste boje gline i nosi natpis radionice M. Konig /Schemnitz kao i podmorski nalaz iz Rovinja, no onepo formi nisu jednake našim primjerima jer nemajugreben u obliku lista, ali čašice su im svima osmero-kutnog presjeka. Druga dva primjeraka iz Ivanca poformi su istovjetni dubrovačkim nalazima, nose nat-pis Konigove radionice iz Schemnitza, samo što suizrađeni od crne gline. Datiraju se u . stoljeće.

Nagy , str. .

Gačić /, str. , sl. . Bekić –, str. , , , T. / , T. / . Bekić –, str. , , T. / , .

Sl. , a – U.P.T. = , cm; N.S.V. = , cm. Glinacrvenonarančaste boje; sačuvana baza osmerokutnečašice; obruč naglašen prstenom; na sačuvanom di-

jelu tuljca pravokutni pečat s natpisom ...ONIG ... /SCHEMNITZ i mali kružni pečat sa šesterokrakom

zvjezdicom; s druge strane lule mali pečat s portre-tom; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lula izra-đena u kalupu.

Sličan primjer pronađen je u Ivancu, a razlikuje seu završetku tuljca i prikazu malog pečata.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina crvenonarančasteboje; nije sačuvana čašica; obruč naglašen prstenomukrašenim gustim kosim paralelnim linijama; na sa-čuvanom dijelu tuljca pravokutni pečat s natpisomHÖNIG WE / SCHEMNITZ, ispod pečata po srediniotisnut mali pečat sa zvjezdicom; s druge strane lulemali pečat u obliku medaljona s portretom; s donjestrane tuljca dio lisnatog motiva; jedna vezna rupakroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Paralelni primjeri su kao kod sl. , a. Lula se da-tira u . stoljeće.

Bekić –, str. , , T. / .




10/32


306

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina crvenonarančasteboje; nije sačuvana čašica; obruč naglašen prstenom

na kojem su gusto urezane kose paralelne linije; naobruču ostatak metala; na sačuvanom dijelu tulj-ca pravokutni pečat s natpisom M.HÖNIGSOHN /SCHEMNITZ, s gornje strane ovog pečata po srediniurezan cvijet; s druge strane lule mali pečat s portre-tom; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lula izra-đena u kalupu.

Na ovom ulomku nalazimo ostatke metalnog po-klopca za duhan na obruču tuljca. Lule koje su imalemetalne poklopce na čašici ili na tuljcu bile su u upo-trebi u . stoljeću i pušile su se u kavanama (Coffeho-

use stil). Komparativne primjere lula s metalnim po-klopcima s natpisima drugih radionica nalazimo nanalazima iz Zadra i Korčule, a primjer s natpisomHonigove radionice donosi Morgenroth.

Budući da je sačuvan samo dio tuljca, ne znamokako je izgledao ostatak lule, no po sačuvanom ulom-ku čini se da lula nije imala tipični greben u oblikulista ili školjke te joj ne bismo mogli odrediti iste pa-ralelne primjere kao ostalim ulomcima koji se ovdje

Bekić –, str. ; Gusar , str. .

Gusar , str. , kat , T. , . Stipković , str. , kat. . Morgenroth , str. , sl. .

obrađuju. Vjerojatno je izrađena oko . ili .,kad Mihály Hönig još radi i sa svojim sinom proizvodilule, jer ovdje osim njegova imena piše sohn (sin).

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č.= , cm; N.S.V. = , cm. Glina crvenonarančasteboje; osmerokutna čašica dijelom sačuvana; greben uobliku lista ili školjke; obruč naglašen prstenom s gu-stim kosim paralelnim linijama; na tuljcu pravokut-ni pečat s natpisom M.HÖNIGSO... / SCHEMNITZ(M.HÖNIGSOHN / SCHEMNITZ); s druge stranelule mali pečat s portretom; jedna vezna rupa kroz sti-

jenku čašice; lula izrađena u kalupu.Paralelni primjeri za oblik lule su kao kod sl. ,

a. Budući da nosi isti natpis kao i prethodni primje-rak (sl. ), možemo je datirati oko . ili .

Nagy , str. .




11/32

307


Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č.= oko , cm; N.S.V. = , cm. Glina crvenonaran-časte boje; sačuvan dio osmerokutne čašice; grebenu obliku lista ili školjke; obruč naglašen prstenomukrašenim gustim kosim paralelnim linijama; na sa-čuvanom dijelu tuljca pravokutni pečat s natpisomM.HÖNIGSOHN / S...ITZ (SCHEMNITZ); s drugestrane lule mali pečat ispunjen portretom; jedna ve-zna rupa kroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Usporedni primjeri za formu lule su kao kod sl., a. Budući da nosi isti natpis kao i dva prethodnaprimjerka, tj. lule pod sl. i , također je možemodatirati oko . ili .

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =, cm; N.S.V. = cm. Glina narančaste boje, u presje-ku siva; sačuvan dio osmerokutne čašice; obruč nagla-šen prstenom koji je ukrašen urezanim kosim crtama;greben u obliku lista ili školjke; na tuljcu dva pečata

od kojih je jedan ovalni, s lošije vidljivim natpisomLEOPOLD / GROSS, a drugi manji i kružni s prika-zom sidra; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lulaizrađena u kalupu.

Ulomak lule s gotovo cijelim ovalnim pečatom ra-dionice Leopolda Grossa pronađen je u Sinju, a datirase u . st. ili sam početak . stoljeća. Radionica L.Grossa pripada lularskim krugovima središnje Euro-pe, no njezin točan smještaj nije poznat. Slične pri-mjere po formi čašice, tuljca i grebena nalazimo kodlula tipa Schemnitz, tj. možemo primijeniti kompa-rativne primjere navedene kod sl. , samo što su luleiz te radionice načinjene od tamnije narančaste gline.Na lulama iz radionice Leopolda Grossa pečati su natuljcu otisnuti jedan do drugoga, dok lule tipa Sche-mnitz imaju pečate raspoređene na obje strane.

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje, upresjeku siva; sačuvan dio osmerokutne čašice; obručnaglašen nazubljenim prstenom koji je ukrašen moti-

vom točkica i girlandi; greben u obliku lista ili školjke;na tuljcu dva pečata od kojih je jedan ovalni, s lošije

vidljivim natpisom LEOPOLD / GROSS, a drugi ma-nji i kružni s prikazom sidra; jedna vezna rupa krozstijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Kao i prethodni primjer (sl. ), datira se u . st. ilipočetak . stoljeća, a paralele za oblik lule nalazimomeđu navedenima za sl. .

Bekić –, str. , , T. / . Bekić –, str. .



Sl. Ulomak lule s natpisom Leopold / Gross


12/32


308

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =, cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje, presjek

sivi; sačuvan vrlo mali dio osmerokutne čašice; obručnaglašen prstenom koji je jednim dijelom nazubljencrtama, a drugim ukrašen motivom cvjetića ili zvjez-dica; greben u obliku lista ili školjke; na tuljcu dva pe-čata od kojih je jedan ovalni s natpisom LEOPOLD /GROSS, a drugi kružni s prikazom sidra; jedna veznarupa kroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Kao i prethodna dva primjera (sl. , ) i ovu luludatiramo u . st. ili početak . stoljeća te uzimamoiste analogije za formu.

Sl. – U.P.T. = , cm; D.S.Č. = , cm; N.S.V. =, cm. Glina narančaste boje, presjek sivi; nedostaječašica; greben u obliku lista ili školjke; obruč naglašenprstenom koji je ukrašen tankim dvostrukim paralel-nim linijama; na tuljcu dva pečata od kojih je jedanovalni s natpisom LEOPOLD / GROSS, a drugi kruž-ni s prikazom sidra; jedna vezna rupa kroz stijenkučašice; lula izrađena u kalupu.

Po usporednom primjeru s natpisom iste radioni-ce, kao kod sl. , ovu lulu datiramo u . st. ili početak

. stoljeća.

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina okernarančaste

boje, presjek sivi; sačuvan greben u obliku lista iliškoljke s malim dijelom čašice kružnog presjeka, natuljcu dio ovalnog pečata s natpisom ...OLD / ...OSS(LEOPOLD / GROSS), lijevo od njega mali kružni pe-čat sa sidrom; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice;lula izrađena u kalupu.

Prema paralelnom primjeru s natpisom iste radi-onice, kao kod sl. , ovu lulu datiramo u . st. ili po-četak . stoljeća.

Sl. – U.P.T. = , cm; N.S.V. = , cm. Glina na-rančaste boje, presjek sivi; nije sačuvana čašica; obručnaglašen prstenom ornamentiranim kosim paralel-nim linijama; na tuljcu dva pečata od kojih je jedanovalni s natpisom LEOPOLD / GROSS, a drugi kruž-ni s prikazom sidra; jedna vezna rupa kroz stijenkučašice; lula izrađena u kalupu.

Kao i prethodnih pet primjera (sl. –), ovu lulumožemo datirati u . st. ili početak . stoljeća.






13/32

309


Sl. , a – U.P.T. = , cm; N.S.V. = , cm. Glinanarančaste boje, presjek sivi; nije sačuvana čašica; nagrebenu izveden lisnati motiv; obruč naglašen prste-

nom ukrašenim kosim paralelnim linijama; na tuljcudva pečata od kojih je jedan ovalni s natpisom LE-OPOLD / GROSS, a drugi kružni s prikazom sidra;

jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lula izrađenau kalupu.

Kao i prethodni primjeri (sl. –) datira se u .st. ili početak . stoljeća.

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje,presjek sivi; sačuvan dio osmerokutne čašice; obručnaglašen prstenom ukrašenim tankim kosim paralel-nim linijama; na tuljcu dva pečata od kojih je jedan

ovalni s natpisom ...D / GROSS (LEOPOLD / GRO-SS), a drugi kružni s prikazom sidra; jedna vezna rupa

kroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.Slične primjere koji imaju čašicu i tuljac poligo-

nalnog presjeka nalazimo na primjerima iz podmorjaŠolte te u Rovinju, no natpisi na njima nisu jasni.Kao i prethodne primjere (sl. –), ovu lulu može-

mo datirati u . st. ili početak . stoljeća.

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje,presjek sivi; sačuvan vrlo mali dio čašice osmerokut-nog presjeka; obruč naglašen prstenom ukrašenimovalno–spiralnim motivima ispunjenim točkicama;na tuljcu dva pečata od kojih je jedan ovalni s natpi-som LEOPOLD / GROSS, a drugi kružni s prikazomsidra; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lula izra-đena u kalupu.


Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =, cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje, pre-sjek sivi; sačuvan dio čašice kružnog presjeka ukra-šen vertikalnim prugama koje se spajaju na grebenu

Gusar a, str. , sl. ., kat. .

Bekić –, str. , , T. / .


Sl. , a Ulomak lule s natpisom Leopold / Gross




14/32


310

u reljefno istaknutoj točki iz koje se donjom stranomtuljca proteže reljefna pruga; tuljac ukrašen zakrivlje-nim reljefnim linijama; na tuljcu sačuvan gotovo cijeliovalni pečat s natpisom LEOPOLD / GROSS; jedna

vezna rupa kroz stijenku čašice; lula izrađena u ka-

lupu.Kao i prethodni primjeri (sl. –) datira se u .

st. ili početak . stoljeća.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina narančaste boje, pre-sjek sivi; sačuvan dio tuljca s obručem, na tuljcu oval-ni pečat s natpisom LEOPOLD / GROSS; lijevo ispodnjega mali kružni pečat sa sidrom; obruč prstenast,nazubljen i ukrašen biljnim motivom (palmete); lulaizrađena u kalupu.


Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = oko , cm; D.S.Č.= oko , cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje,presjek sivi; sačuvan dio osmerokutne čašice; grebenu obliku lista ili školjke; mali kružni pečat s prikazomsidra; sačuvan mali dio tuljca koji se spaja sa čašicom;

jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lula izrađena ukalupu.Na ovom ulomku nije sačuvan veći pečat koji nosi

ime radionice, nego mali, s prikazom sidra. Budućida lule iz radionice Leopolda Grossa pored ovalnogpečata imaju i mali pečat sa sidrom, moguće je da seradi o produkciji te radionice ili neke iz istoga kruga.Datira se, kao i prethodni primjeri (sl. –) u . st.

ili sam početak . stoljeća, a morfološke paralele bibile kao navedene kod sl. .

Sl. – U.P.T. = , cm; N.S.V. = , cm. Glina na-rančaste boje, presjek sivi; nedostaje čašica; polovičnosačuvan greben u obliku lista ili školjke; polovičnosačuvan tuljac s obručem naglašenim prstenom ukra-šenim girlandama ispunjenim točkicama; pečat nijesačuvan; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lulaizrađena u kalupu.

Budući da ovaj primjerak nema sačuvane pečate,ne možemo ga sa sigurnošću odrediti, ali po svjetli-

joj glini, ukrasu na prstenu tuljca, lisnatom motivu nagrebenu, možda bismo ga mogli svrstati u radionicuL. Grossa ili neku iz bliskog središta. Datira se, kao iprethodni primjeri (sl. –), u . st. ili sam početak. stoljeća.

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =

,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje;sačuvan manji dio osmerokutne čašice; obruč nagla-šen prstenom s urezanim biljnim motivima; na tuljcu



Sl. Ulomak lule austrijsko–mađarskog tipa.

Sl. Ulomak lule austrijsko–mađarskog tipa


15/32

311


dva pečata od kojih je jedan pravokutni s natpisomGEORG / WEIGAND, a drugi kružni s prikazom cvi-

jeta; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lula izra-đena u kalupu.

Ovaj primjerak ima čašicu i tuljac poligonalnog

presjeka, a oblikom je isti kao i komparativni primjeriza sl. , tj. nalazi iz podmorja Šolte i Rovinja. Nat-pis ove radionice za sada ne nalazimo kod nas. Lulapripada austrijsko–mađarskom radioničkom krugu,no nije poznato gdje je djelovala ova radionica. Vje-rojatno je izrađena u nekoj radionici koja je djelovalau . ili . stoljeću.

Sl. – U.P.T. = , cm; D.S.Č. = , cm; N.S.V. =, cm. Glina narančaste boje; čašica nije sačuvana,

vidljiv dio njezine osmerokutne baze; obruč naglašenprstenom ukrašenim koso izvedenim paralelnim lini-

jama; na tuljcu dva pečata od kojih je jedan pravo-kutni s natpisom GWEIGAND, a drugi mali kružnis prikazom cvijeta (?); jedna vezna rupa kroz stijenkučašice; lula izrađena u kalupu.

Ova lula je, iako izrađena od narančaste gline,prošarana tamnim premazom koji joj daje blago mra-morizirani izgled. Mramoriziran izgled ima zadar-

Gusar a, str. , sl. ., kat. . Bekić –, str. , , T. / .

ski primjerak koji se svrstava u radionički krug tipaSchemnitz i datira u . stoljeće, no morfološki se nepodudara s našim ulomkom. Takav izgled postizao sena način da se već pečena glina premazivala sivkastimglinenim premazom i ponovno pekla. Analogije za

formu i dataciju možemo preuzeti od prethodnog pri-mjera (sl. ).

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = ,–, cm; D.S.Č.= ,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje,presjek sivi; sačuvan dio osmerokutne čašice; obručnaglašen prstenom ukrašenim biljnim motivima; natuljcu dva pečata od kojih je jedan ovalni s natpisomGWEIGAND, a drugi kružni s prikazom palmete ilistabla (?); jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lulaizrađena u kalupu.

Kao i prethodna dva primjera (sl. , ), lula semože datirati u . ili . stoljeće.

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =, cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje, pre-sjek sivi; sačuvan vrlo mali dio čašice kružnog pre-sjeka ukrašen reljefnim vertikalnim linijama koje sespajaju na grebenu na kojem se nalazi točka iz kojese širi lisnati motiv po donjoj strani tuljca; obruč na-

Gusar , str. , , , kat. , T. ,. Nagy , str. .

Sl. Ulomak lule s natpisom Georg / Weigand

Sl. Ulomak lule s natpisom GWeigand




16/32


312

glašen prstenom ukrašenim koso izvedenim paralel-nim linijama između kojih su biljni motivi; na tuljcudva pečata od kojih je jedan pravokutni s natpisomGWEIGAND, a drugi mali kružni s prikazom stablaili palmete (?); jedna vezna rupa kroz stijenku čašice;

lula izrađena u kalupu.Kao i prethodne tri lule (sl. –), ova nosi natpis

iste radionice, a možemo je datirati u . ili . stolje-će.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina narančaste boje;nedostaje čašica; obruč naglašen prstenom s gustimtankim kosim paralelnim linijama; na tuljcu dva pe-čata od kojih je jedan pravokutni s natpisom WOLF /HALPHEN, a drugi kružni s prikazom biljnog motiva(?); jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lula izrađe-na u kalupu.

Ovome primjerku nije sačuvana čašica, no budućida se njezina baza sasvim neznatno sačuvala, nazire sepoligonalan presjek. Najbliže analogije po obliku bilibi nalazi iz podmorja Šolte i Rovinja, dakle kao kodsl. , , . Natpis ove radionice do sada nije pro-nađen na lulama u Hrvatskoj. Ne znamo gdje je dje-lovala radionica Wolfa Halphena, zasigurno pripadasrednjoeuropskom radioničkom krugu, a vjerojatno

je djelovala u . ili . stoljeću.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina okernarančaste boje;čašica nije sačuvana; obruč naglašen prstenom ukra-šenim koso izvedenim paralelnim linijama; na tuljcudva pečata od kojih je jedan pravokutni s natpisomWOLF / HALPHEN, a drugi mali okrugli sa slabo

vidljivim prikazom; jedna vezna rupa kroz stijenkučašice; lula izrađena u kalupu.

Ovaj ulomak lule također nosi pečat radionice W.Halphena, a po morfološkim značajkama možemo

Gusar a, str. , sl. ., kat. . Bekić –, str. , , T. / .

mu odrediti analogije kao za prethodni primjer (sl.). Vjerojatno pripada . ili . stoljeću.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina narančaste boje; čaši-ca nije sačuvana; greben u obliku lista ili školjke; obručnaglašen prstenom ukrašenim mrežastim motivom;na tuljcu pravokutni pečat s natpisom ANTON / KI-LLMAYER (?); jedna vezna rupa kroz stijenku čašice;lula izrađena u kalupu.

Ovo je jedini primjerak s natpisom te radionice,oblikom podsjeća na primjere lula tipa Schemnitz iliL. Gross. Vjerojatno pripada . ili . stoljeću.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina narančaste boje; čaši-ca nije sačuvana; obruč naglašen prstenom; na tuljcudva pečata od kojih je jedan pravokutni s natpisomPHILIPP / KONRAD, a drugi manji ovalni s prika-zom sidra s brojkom na vrhu; jedna vezna rupakroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Narančasta glina premazana je na način da se po-stigne blago mramoriziran izgled kao i kod primjerana sl. , od kojeg preuzimamo analogije za taj efekt.Ovo je jedini primjerak među dubrovačkim nalazimakoji nosi natpis radionice Philippa Konrada, za koju

Brojka u Europi se od srednjeg vijeka u ovoj formiupotrebljavala kao oznaka trgovaca (Bauer , str.).

Sl. Ulomak lule s natpisom Wolf / Halphen

Sl. Ulomak lule s natpisom Wolf / Halphen

Sl. Ulomak lule s natpisom Anton / Killmayer (?)


17/32

313


je poznato da je djelovala u Theresienfeldu u Austriji iproizvodila keramičke lule od . godine.

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. = ,cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje; sačuvan diočašice ukrašen blagim vertikalnim rebrima odijeljenimtočkicama; obruč naglašen prstenom ukrašenim tankimkosim paralelnim linijama; pečat nije sačuvan; jedna ve-zna rupa kroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Budući da na ovoj luli nije otisnut pečat, teško jereći kojoj je radionici pripadala. Ukrasom i oblikomrazlikuje se od navedenih primjera, no svakako pri-pada austrijsko–mađarskom radioničkom krugu, amogla bi se datirati u . ili . stoljeće.

Sl. – D.S.Č. = , cm; N.S.V. = , cm. Glinanarančaste boje; sačuvan fragment čašice ukrašen

vertikalnim rebrima ispod kojih se nalaze trokuti is-punjeni točkama; lula izrađena u kalupu.

Sačuvan je premali dio lule da bismo mogli odre-diti proizvođača, spada u austrijsko–mađarski tip lula,a može se datirati u . ili . stoljeće.

Morgenroth , str. . Identičan ukras čašice ali ne i tuljca pojavljuje se na luli

pronađenoj na Petrovaradinskoj tvrđavi u Srbiji, nosipečat FRANZ / BRUNNER a datira se u . stoljeće (Ga-čić , str. , kat. ).

Sl. – P.P.D. = , cm; D.S.Č. = , cm; N.S.V.= , cm. Glina narančaste boje; sačuvan fragmentna prijelazu čašice u greben; nema sačuvan pečat, nonarančasta glina prekrivena je smeđim premazom palula ima mramorni izgled. Jedna vezna rupa kroz sti-

jenku čašice; lula izrađena u kalupu; izrađena je odfine pročišćene narančaste gline, koja je u presjekusive boje.

Ovaj ulomak sačuvan je u manjem opsegu pa munedostaju radioničke oznake što otežava određenjesredišta u kojem je nastao. Lula je premazana tako da

je postignut mramoriziran izgled, kao i kod primjerana sl. , od kojeg preuzimamo analogije za postizanjetog efekta. Kao i prethodni primjeri, vjerojatno pripa-da . ili . stoljeću.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina narančaste boje,presjek sivi; nedostaje čašica i greben; obruč nagla-šen prstenom ukrašenim tankim kosim paralelnimlinijama; rub tuljca nazubljen; pečat nije sačuvan; lulaizrađena u kalupu.

Budući da je sačuvan samo završetak tuljca, vrlo jeteško odrediti radionicu iz koje potječe ovaj ulomak,

jer nema ni radioničkih oznaka, niti nam je poznatoblik lule u većem opsegu da bismo to barem približ-

no mogli učiniti; svakako pripada austrijsko–mađar-skom tipu i vjerojatno je izrađena u nekoj srednjoeu-ropskoj radionici koja je djelovala u . ili . stoljeću.

Sl. Ulomak lule s natpisom Philipp / Konrad

Sl. Ulomak austrijsko–mađarskog tipa lule




18/32


314

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm;D.S.Č. = ,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina bijeleboje; sačuvan vrlo mali dio čašice šesterokutnog pre-sjeka ukrašene reljefnim crticama; obruč naglašen

prstenom s reljefno izvedenim biljnim motivima; natuljcu s jedne strane natpis CÖLN, a s druge CAFEte biljni vitičasti motivi reljefno izvedeni; jedna veznarupa kroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Ovaj tip spada u tzv. kavanske lule (caffe pfeifen), kojesu bile raskošno ukrašene preko kalupa i rađene od bijelegline. Lula izrađena od iste vrste gline, s istim natpisomi dekoracijom vrlo je dobra analogija našem primjeru apronađena je u Srbiji i datira se u . stoljeće.

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č.= , cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste bojepremazana glazurom; sačuvan dio čašice; obruč na-

Bekić , str. . Gačić , str. , kat. .

glašen prstenom s gustim tankim kosim paralelnimlinijama; na tuljcu vidljiv pravokutni pečat prekrivenpremazom; tuljac i obruč kružnog presjeka; jedna ve-zna rupa kroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.

Premazivanje glazurom bilo je karakteristično za

lule tipa Schemnitz, no ne znamo o produkciji kojegradioničkog središta se ovdje radi jer je pečat prekri-

ven premazom te nije čitljiv, pa ostajemo uskraćeni zaime radionice. Vjerojatno je izrađena u . stoljeću.

:

Sl. - P.P.D. = , cm; U.P.T. = cm; D.S.Č. = ,cm; V.P.D. = , cm; V. = , cm. Glina svijetlo oker-narančaste boje; nedostaje samo manji dio čašice; načašici blago vidljive kanelire iznad kojih se nalaze kru-žići; obruč prstenasto naglašen; jedna vezna rupa krozstijenku čašice; lula rađena u kalupu; ostaci premaza.

Za ovu lulu nismo pronašli točnu analogiju a nje-zinu provenijenciju saznali smo susretljivošću kolegakoji su veliki znalci na ovom području te im se srdač-no zahvaljujemo. Ovakva forma lule nije uobičajenameđu nalazima u Hrvatskoj, no primjer iz podmorja

Bekić –, str. . Za determinaciju ove lule dugujemo zahvalnost dr. sc.

Davidu Higginsu s University of Liverpool UK, te člano- vima Académie International de la Pipe: Ruudu Stamu iAlbertu Halmosu.


Sl. , a Ulomak lule s natpisom Cöln / Cafe

Sl. , a Ulomak austrijsko–mađarskog tipa lule s glazurom


19/32

315


Splita oblikom i ukrasom kružića uvelike podsjeća nanaš primjerak a pripada . ili . stoljeću.

:

Sl. , a – P.P.D. = , cm; D.S.Č. = ,–, cm;N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje; sačuvan diočašice s grebenom; ukras okomitih paralelnih linija ublagom reljefu; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice;lula rađena u kalupu; ostatci crvenog premaza.

Ovom tipu lule ne nalazimo točnu paralelu, noneki bugarski i beogradski nalazi formom podsje-ćaju na njega. Pripada . ili . stoljeću.

Gusar , str. , , sl. .

Ilčeva , T. I / ; Stančeva , str. , sl. . Bikić , str. , tip XII/; Popović, Bikić , str. ,

sl. /.

Sl. , a – U.P.T. = cm; D.S.Č. = ,–, cm;N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje; sačuvan malidio čašice ukrašen trokutom ispunjenim mrežastimmotivom; na jednom dijelu vidljiv završetak jedna-ko ukrašenog trokuta; sačuvan prstenom naglašen

obruč; greben naznačen V–linijom; jedna vezna rupakroz stijenku čašice; lula rađena u kalupu.

U literaturi nalazimo ukras visećeg trokuta ispu-njenog mrežastim motivom na lulama pronađenimu istraživanju brodoloma kod otoka Bisaga u Kor-natskom arhipelagu koji pripada . stoljeću i na lulipronađenoj u Beogradu koja se datira u . polovicu. stoljeća. Završetak tuljca im se razlikuje od našegprimjerka. Moguće da ovaj primjerak pripada kraju. ili početku . stoljeća.

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = ,–, cm;D.S.Č. = , cm; N.S.V. = , cm. Glina narančasteboje; čašica dijelom sačuvana, ukrašena paralelnim

vertikalnim linijama otisnutim nazubljenim kotači-ćem; obruč zadebljan te s obje strane omeđen linija-ma ispunjenim urezima crtica; greben naznačen V–li-nijom ispunjenom otiskom kotačića; na tuljcu malikružni pečat; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice;lula rađena u kalupu.

Brusić , str. , T. VI / , . Bikić , str. , tip XII/; Popović, Bikić , str. ,

sl. /.

Sl. , a Ulomak turskog tipa lule


Sl. Talijanski tip lule


20/32


316

Slične primjere nalazimo među korintskim i atenskimnalazima koji se datiraju u kasno . ili . stoljeće.

Sl. , a – U.P.T. = , cm; N.S.V. = , cm. Gli-na narančaste boje; nije sačuvana čašica; zadebljaniobruč polovično sačuvan, oko njega izvedene dvijetanke nazubljene trake; greben naznačen V–linijomotisnutom kotačićem; jedna vezna rupa kroz stijenkučašice; lula rađena u kalupu.

Paralelu nalazimo u jednom grčkom primjerkukoji se datira u kasno . ili . stoljeće, no razlikujuse u završetku obruča tuljca.

Robinson , PL. / C – C , PL. / A . Robinson , PL. / C .

Sl. , a – U.P.T. = , cm; D.S.Č. = , cm; N.S.V.= , cm. Glina narančaste boje; sačuvan manji diočašice s blago istaknutim tankim vertikalnim para-lelnim rebrima; tuljac s naglašenim obručem; grebennaznačen V –linijom; jedna vezna rupa kroz stijenku

čašice; lula rađena u kalupu.U literaturi ne nalazimo blisku analogiju. Moguće

je da pripada . ili . stoljeću.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina narančaste boje; čaši-ca nije sačuvana; tuljac s naglašenim obručem; vidljivdio grebena naznačen V –linijom; jedna vezna rupakroz stijenku čašice; lula rađena u kalupu.

U literaturi ne nalazimo blisku analogiju. Moguće je da pripada . ili . stoljeću.

Sl. , a - P.P.D. = , cm; U.P.T. = cm; D.S.Č. =, cm; N.S.V. = cm. Glina narančaste boje prema-zana smeđom sjajnom caklinom; dno čašice ukrašenohorizontalnim rebrom; greben u obliku lista ili školjke;obruč naglašen rascijepljenim prstenom; jedna vezna

rupa kroz stijenku čašice; lula izrađena u kalupu.Među turskim lulama zastupljen je jedan primjerak




Sl. Ulomak turskog tipa lule


21/32

317


prekriven glazurom. Moguće je da je ova lula nastala unekoj od radionica na sjeveroistoku Italije (kombiniranitursko-talijansko-austrijskomađarski tip). Lula je turskapo formi, no greben u obliku lista ili školjke je austrijsko-mađarski element dok je horizontalno rebro na čašici

obilježje talijanskih radionica. U literaturi ne nalazimoblisku analogiju po formi no tamno smeđa boja glazurei ova vrsta gline bila je uobičajena za neke radionice nasjeveroistoku Italije dok u Otomanskom carstvi te kodaustrijsko-mađarskih lula to nije slučaj. Sudeći po oblikutuljca lula vjerojatno pripada . ili . stoljeću.

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = oko cm; D.S.Č.= ,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina krembijele boje;tuljac sačuvan samo na početnom dijele gdje se spaja sčašicom; čašica ukrašena vertikalnim urezima kojima

je postignut rebrasti ukras; greben V –oblika; jedna ve-zna rupa kroz stijenku čašice; lula rađena u kalupu.

U literature ne nalazimo primjerak koji bi bio bli-ska analogija, no takva vrsta ukrasa na čašici primje-njivala se u . i . stoljeću.

Za determinaciju ove lule autorice se zahvaljuju Bertu vander Lingenu, članu Académie International de la Pipe iz

Nizozemske i dr. sc. Vesni Bikić s Arheološkog instituta uBeogradu.

Robinson , str, ; PL. / .

Sl. – P.P.D. = , cm; D.S.Č. = ,–, cm; N.S.V.= , cm. Glina crvenonarančaste boje; presjek siveboje; tuljac nije sačuvan; sačuvan dio čašice ukrašenblago naglašenim prstenom ispod koje je smještenlatičasti reljefno istaknut ukras – cvjetna čaška sa za-šiljenim laticama; greben naznačen V –linijom; lularađena u kalupu; ostatci premaza.

R. Robinson donosi veći broj primjeraka lula s ča-šicom u obliku cvijeta, koje datira u . ili . stoljeće, no ti se primjerci ne podudaraju u potpunosti s našimnalazom.

Sl. – P.P.D. = cm; U.P.T. = oko , cm; D.S.Č.= ,–, cm; N.S.V. = cm. Glina crvenonarančasteboje; sačuvan dio čašice, ukrašen blago naglašenimprstenom oko kojeg su izvedene dvije nazubljenje li-nije te ispod njih latičasti ukras – cvjetna čaška sa za-šiljenim laticama; greben naznačen V –linijom; tuljacnije sačuvan osim početni dio na spoju s čašicom; lula

Robinson , PL. / C ; PL. / C – .



Sl. , a Turski tip lule s glazurom


22/32


318

rađena u kalupu; ostatci premaza.Sličan primjerak nalazimo u Bugarskoj. Postoji širi

repertoar lula s čašicom u obliku cvijeta, pojavljuju sebegonija, perunika, zvončić, krizantema (zatvorena), ru-žin pupoljak te razni oblici narcisa. Stančeva smatra da je

majstor simbolički povezao miris duhana s ugodnim mi-risom cvijeća. Ova lula vjerojatno pripada . stoljeću.

Sl. – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č. =,–, cm; V.P.D. = , cm; V. = , cm. Glina okerboje; sačuvan mali dio čašice višekutnog presjekaukrašen biljnim i geometrijskim motivima; gornji diočašice ukrašen palmetama koje su odijeljene po zo-nama sa po dvjema linijama, dok je donji dio takođerpodijeljen na zone i odijeljen na isti način kao i gornjidio, s razlikom što su zone ispunjene ovalnim ukrasi-ma; tuljac nazubljenog završetka; vidljiv dio grebenanaznačen V–linijom; jedna vezna rupa kroz stijenkučašice; lula rađena u kalupu.

Bugarski primjerci te nalaz s atenske Agore vrlo sudobre analogije za ovaj ulomak. Datira se u . stoljeće.

Sl. – P.P.D. = cm; D.S.Č. = ,–, cm; V.P.D. =, cm; N.S.V. = , cm. Glina oker boje; sačuvan dio

Stančeva , str. , sl. ; Stančeva –, str. ,sl. .

Stančeva –, str. . Ilčeva , T. II / ; Stančeva , -, fig. . Robinson , PL. / A .

čašice višekutnog presjeka ukrašen biljnim i geome-trijskim motivima (gornji dio čašice ukrašen palmeta-ma, u donjem dijelu su ovalni ukrasi, sve raspoređenopo zonama odijeljenim sa po dvjema crtama); prsteni tuljac nisu sačuvani; na grebenu sačuvan mali dio

V –linije otisnute kotačićem; lula rađena u kalupu.Za ovaj ulomak možemo primijeniti iste analogije

kao i za prethodni primjerak (sl. ) i datirati ga u .stoljeće.

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č.= ,–, cm; N.S.V. = , cm. Glina oker boje; saču-

van mali dio čašice višekutnog presjeka ukrašen odijeljenim zonama s palmetama ispod kojih su izvedeniovalni ukrasi; sačuvan dio grebena naznačen V –lini-

jom izvedenom kotačićem; tuljac poligonalnog pre-sjeka, na obruču postoji plitki kanalić u koji se moglaumetnuti žica koja je služila za zatvaranje poklopcana tuljcu; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lularađena u kalupu.

Izvrsna analogija mu je lula pronađena u istraživa-nju Korinta, jer je i tuljac istog oblika, no kompara-tivnim primjerima možemo smatrati i one navedenekod sl. jer su im oblik i ukras čašice isti. Datira seu . stoljeće.

Robinson , PL. / C .





23/32

319


Sl. – U.P.T. = , cm. Glina oker boje; nema sa-čuvanu čašicu, samo se nazire mali dio palmete koji je

vjerojatno okruživao cijelu čašicu; s obje strane vidljivmanji dio V –linije otisnute kotačićem koja je ukra-šavala greben; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice;tuljac poligonalnog presjeka, na obruču postoji plitkikanalić u koji se umetala žica koja je služila za zatvara-nje poklopca na tuljcu; lula rađena u kalupu.

Analogni primjeri isti su kao za prethodni ulomak(sl. ), datira se u . stoljeće.

Sl. – D.S.Č. = , cm; N.S.V. = , cm. Glinacrvenonarančaste boje; sačuvan dio čašice ukrašeneovalnim ukrasima smještenim u zone iznad kojih setakođer po zonama nazire dekoracija koju čine palme-te; greben naznačen V –linijom; lula rađena u kalupu.

Ovaj se primjerak bojom gline razlikuje od četiriprethodna, no oblikom i dekoracijom uvelike podsjećana njih, te možemo primijeniti iste analogije kao kod sl. i datirati ovaj primjerak također u . stoljeće.

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č.= , cm; N.S.V. = , cm. Glina narančaste boje; čaši-ca nije sačuvana; obruč naglašen i nazubljen, ima ka-nalić u koji se umetala žica koja je služila za zatvaranjepoklopca na tuljcu; na tuljcu otisnut mali kružni pečat

ispunjen arapskim monogramom; greben naznačendvostrukom V –linijom izvedenom nazubljenim ko-tačićem, na grebenu otisnut biljni motiv (stabalce?);

jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lula rađena ukalupu; ostatci premaza.

Sličan primjerak nalazimo u Grčkoj, datira se u .stoljeće.

Sl. , a – P.P.D. = , cm; U.P.T. = , cm; D.S.Č.= ,–, cm; V.P.D. = , cm; V. = cm. Glina na-rančaste boje; sačuvan dio čašice cilindričnog oblikabez ukrasa; tuljac poligonalnog presjeka, ima otisnutkružni pečat s arapskim monogramom; obruč nagla-šen, ukrašen otiscima sitnijega i krupnijega nazublje-nog kotačića; dno baze čašice ukrašeno tankim linija-ma u obliku slova V , od kojih je unutarnja izvedenanazubljenim kotačićem; jedna vezna rupa kroz stijen-ku čašice; lula rađena u kalupu.

Analogije ovom primjerku nalazimo u Grčkoj tese po njima datira u . stoljeće.

Robinson , PL. / C . Robinson , PL. / C – C .






24/32


320

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina crvenonarančaste boje;sačuvan mali dio čašice ukrašen mrežastim motivom srombovima istaknutim u reljefu; tuljac s prstenom na-glašenim obručem ukrašen mrežastim motivom kao ičašica; greben neznatno sačuvan, bio naznačen V –li-nijom otisnutom nazubljenim kotačićem; jedna veznarupa kroz stijenku čašice; lula rađena u kalupu.

Vrlo slično je ukrašena čašica na korintskom pri-mjerku koji se datira u . stoljeće.

Sl. – U.P.T. = oko , cm. Glina crvenonaranča-ste boje; sačuvan dio tuljca s dijelom osmerokutnogistaknutog obruča; obruč ukrašenim malim lukovimakoji su otisnuti noktima; na tuljcu urezane dvije pa-ralelne linije te mali kružni pečat; na prijelazu premagrebenu sačuvan dio V –linije s jedne strane; lula ra-

đena u kalupu.


Sličnosti nalazimo na bugarskim i grčkim pri-mjercima, koji se datiraju u drugu polovicu . stoljeća.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina crvenonaranča-ste boje; sačuvan tuljac s osmerokutnim istaknutimobručem; obruč ukrašenim malim lukovima koji suotisnuti noktima; na tuljcu urezane dvije paralelnelinije te mali kružni pečat ispunjen arapskim mono-gramom; lula rađena u kalupu.

Arapski monogram učestala je pojava na lulamaturskog tipa, uglavnom je kružnog oblika, često se po-

javljuje na tipovima , , , –, a neki se pojavljujui na tipovima , i prema Hayesu. U . i ranom. stoljeću nema pečata majstora, to su lule od finesive gline. U ranom . i . stoljeću pojavljuje se crve-nosmeđi uglačani tip, a oko . proizvode se crvenepolirane lule, mnoge s otisnutim pečatima.

Ovaj ulomak ima iste analogije kao i prethodni (sl.) te ga također možemo datirati u drugu polovicu. stoljeća.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina crvenonaranča-ste boje; sačuvan tuljac s osmerokutnim istaknutimobručem; obruč ukrašenim malim lukovima otisnu-

Ilčeva , T. II / , ; Stančeva , str. , sl. .

Robinson , PL. / A , PL. / A , A . Hayes , str. . Hayes , str. , .






25/32

321


tim noktima; na tuljcu urezane dvije paralelne linijete mali kružni pečat s prikazom sidra; lula rađena ukalupu.

Za ovaj primjerak možemo primijeniti iste paralelekao već navedene za sl. , s razlikom što ova lula nosipečat s prikazom sidra, što nije običaj kod arapskihlula, nego kod onih koje pripadaju austrijsko–mađar-skom krugu (lule iz radionice Leopolda Grossa nosemali pečat sa sidrom, no prikaz sidra na turskoj lulinije istovjetan tom prikazu sidra). Budući da je lulaizrađena poput ostalih turskih lula ovog tipa, vjerojat-no je proizvedena u radionici koja je izrađivala turskelule, a ovaj primjerak možda je bio za naručitelja koji

je htio drugačiju simboliku. Lula pripada drugoj po-lovici . stoljeća.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina crvenonaranča-ste boje; sačuvan tuljac s osmerokutnim istaknutimobručem; obruč ukrašenim malim lučnim linijamaotisnutim noktima; na tuljcu urezane dvije paralelnelinije; lula izgorena na dijelu tuljca; rađena u kalupu.

Komparativni primjeri su kao kod sl. , lula sedatira u drugu polovicu . stoljeća.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina crvenonarančasteboje; sačuvan osmerokutni istaknuti obruč; lula rađe-

na u kalupu.Analogni primjeri su kao kod sl. , lula se datirau drugu polovicu . stoljeća.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina crvenonarančaste boje;sačuvan tuljac s obručem; tuljac urešen reljefno istaknu-tim rebrima; lula rađena u kalupu; ostatci premaza.

Sličan primjer tuljca, samo izrađen od svijetle okergline, pronađen je u podvodnom istraživanju lučiceMatejuške u Splitu. Ovaj tip tuljca mogao je pripadatilulama s vrećastom čašicom ili bazom u obliku diska,a može se datirati u . stoljeće. Analogne primjerenalazimo među bugarskim i splitskim nalazima.

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina crvenonarančaste boje;sačuvan tuljac s obručem; greben nije sačuvan, nazirese tek dio V –oznake; tuljac urešen reljefno istaknutimrebrima; lula rađena u kalupu; ostatci premaza.

Ovdje možemo primijeniti iste analogije kao kodprethodnog nalaza (sl. ) i datirati ga u . stoljeće.

Gusar , str. . Stančeva , str. , sl. . Gusar , str. , sl. .







26/32


322

Sl. , a – U.P.T. = , cm; D.S.Č. = , cm; N.S.V.= , cm. Glina crvenonarančaste boje; sačuvana dis-kasta baza lule s tuljcem; donja strana baze urešenaurezanim paralelnim linijama; tuljac se poput cvjetnečaške sužava od otvora prema bazi, ima urezane dvi-

je linije, među kojima je traka otisnuta nazubljenimkotačićem; jedna vezna rupa kroz stijenku čašice; lularađena u kalupu.

Iz diskaste baze izdizala se čašica koja nije sačuva-na, a vjerojatno je imala prošireni gornji dio. Po oblikutuljca i baze, s razlikom što s donje strane baze ne po-stoji reljefna istaka, slični su mu grčki nalazi koje dono-si R. Robinson, a datira ih u . ili rano . stoljeće.

Sl. , a – U.P.T. = , cm; D.S.Č. = , cm;N.S.V. = , cm. Glina crvenonarančaste boje; saču-

vana diskasta baza s dijelom tuljca; rub diska ukrašenkosim gustim linijama; s donje strane baze izvedenareljefna istaka, koja se spaja s tuljcem; jedna veznarupa kroz stijenku čašice; lula rađena u kalupu.

Podsjeća na grčke primjerke koji se datiraju u .st. ili početak . stoljeća. Prema Hayesu ovaj pri-mjerak pripada tipu , a datira se u sredinu . stolje-ća.

Robinson , Pl. / C ; PL. / A . Robinson , PL. / C , C , C , C . Hayes , str. –; Hayes , str. –.

Sl. , a – U.P.T. = , cm; D.S.Č. = ,–, cm;N.S.V. = , cm. Glina crvenonarančaste boje; saču-

vana diskasta baza s dijelom tuljca; rub diska nazu-bljen; na gornjoj strani diska izvedene tri koncentrič-ne kružne trake, od kojih su dvije rubne ispunjenetankim gustim kosim crticama, a središnja malimreljefno izvedenim kvadratićima; s donje strane bazeizvedena je reljefna istaka, koja se spaja s tuljcem; jed-na vezna rupa kroz stijenku čašice; lula rađena u kalu-pu; ostatci premaza.

Budući da je naš ulomak sačuvan u manjem opse-gu, nije moguće odrediti točnu analogiju, ali po ukra-su na bazi podsjeća na primjerak s nepoznatog nala-zišta iz Cetinske krajine te na bugarske i grčke nalaze, prema kojima se datira u . stoljeće. PremaHayesu ova lula pripada tipu , a datira se u sredinu. stoljeća.

Bekić –, str. , , T. / .

Stančeva , str. , sl. . Robinson , PL. / C ; PL. / A . Hayes , str. –; Hayes , str. –.

Sl. , a Ulomak turskog tipa lule s diskastom bazom



27/32

323


Sl. – U.P.T. = , cm. Glina crvenonarančasteboje; tuljac se lagano širi od baze prema djelomičnosačuvanom završnom dijelu koji je ukrašen dvjema

kružnim linijama otisnutim nazubljenim kotačićem;lula rađena u kalupu.

Sličan je oblik i ukras tuljca na grčkom primjerkus diskastom bazom koji donosi R. Robinson, a datiraga u kasno . ili rano . stoljeće.

Sl. – U.P.T. = oko , cm; D.S.Č. = , cm; N.S.V.= , cm. Glina crvenonarančaste boje; dio čašice uobliku ljiljana ukrašen rombovima ispunjenim dvje-ma dijagonalno postavljenim crticama između kojih

su četiri točkice; sačuvan dio tuljca na spoju s čaši-com; lula rađena u kalupu.

Bugarski, grčki i novosadski primjerci imajučašice ukrašene na isti način, a mogu se datirati u .ili . stoljeće.


Ilčeva , T. II / , . Robinson , PL. / C . Gačić /, str. , T. I/.

:

Sl. – U.P.T. = , cm. Glina okernarančaste boje;

obruč tuljca izveden s dva spojena rebra; nazire se tekdio mrežastog motiva prema čašici koja nije sačuvana;ima sačuvanu nožicu; jedna vezna rupa kroz stijenkučašice; lula izrađena u kalupu.

Po sredini obruča tuljca postoji kanalić koji jeslužio za umetanje žice kojom se zatvarao poklopacna tuljcu. Poklopac se može nalaziti i na rubu čašice,a svrha im je bila sprječavanje prosipanja duhana. Analogije za oblik tuljca nalazimo na primjerima srta Sustipana te iz Zelova i Garduna, koji su boljesačuvani od našeg ulomka. Osim na navedenim lo-

kalitetima, lule ovog tipa pronađene su u Livnu te uMakarskoj. Zelovski ulomak možemo datirati u .ili . stoljeće.

Sve lule koje se ovdje obrađuju datiraju se od kraja . do početka . stoljeća, a rađene su od crvene,narančaste, oker, sivocrne i bijele gline te su izrađe-ne u kalupu. Neke su premazivane crvenom bojom, advije imaju i glazuru. Na lulama se nalaze dekorativni

Gusar , str. . Lete , str. –, –, br. –, –; Lete

, str. , , .

Bekić –, str. , , , T. ; Bekić , str.–, sl. –.

Bekić , str. .




Sl. Ulomak zelovskog tipa lule


28/32


324

motivi i pečati koji pripadaju širem području srednjei južne Europe te maloazijskom prostoru. Iako je za-stupljen jedino istočni tip lula, tj. njegovi austrijsko–mađarski, turski i zelovski podtipovi, pojavljuje se

vrlo raznolik repertoar keramičkih lula, koji pripada

različitim radionicama, čime dobivamo jasniju slikuo tadašnjim trgovačkim i kulturnim vezama Europei Mediterana s Dubrovnikom. Budući da je Dubrov-nik u svojoj prošlosti bio pod tuđim upravama, lulesu mogle dospjeti u Republiku i preko stranih vojnika

koji su bili veliki konzumenti duhana, a uz mornare itrgovce bili su najveći širitelji navike pušenja duhana.Konzumacija duhana pomoću keramičkih lula i nji-hova proizvodnja te trgovina bile su prisutne od . dokraja . stoljeća, no pojavom cigareta lularski zanat

polako potpuno izumire.

Stančeva –, str. , .


29/32

325


Bauer

I. Bauer, Handbuch und Führer zum KeramikmuseumSchloß Obernzell , München .

Bekić –

L. Bekić, Uvod u problematiku glinenih lula na područ- ju Hrvatske, Vjesnik arheološkog muzeja u ZagrebuXXXII–XXXIII, Zagreb –, –.

Bekić

L. Bekić, Clay pipes made in Zelovo, Croatia, Societyfor Clay Pipe Research, Newsletter , Worcester ,–.

Bekić

L. Bekić, Uvod, u: Lete N., Glinene lule s nalazišta kodrta Sustipana u Splitu, Split , –.

Bikić

V. Bikić, Gradska keramika Beograda (–. vek), Be-ograd .

Brusić, Jurišić, Krnčević

Z. Brusić, M. Jurišić, Ž. Krnčević, Blago šibenskog pod-morja, Šibenik .

Brusić

Z. Brusić, Dio tereta s lađe iz . stoljeća potonule kod

otoka Bisaga u Kornatskom arhipelagu, Prilozi povije-sti umjetnosti u Dalmaciji , Split , –.

Brusić

Z. Brusić, Tre naufragi del XVII o XVIII secolo lungo la co-sta Adriatica orientale, The Heritage of Serenissima (eds.M. Guštin, S. Gelichi, K. Spindler), Koper , –.

Encyclopaedia Britannica

Encyclopaedia Britannica, The New Ecyclopaedia Bri-tannica, Volume , Micropaedia, tobacco, Chicago, .

Gačić /

D. Gačić, Glinene lule sa Petrovaradinske tvrđave, Zbornik Muzeja primenjene umetnosti /, Beo-grad /, –.

Gačić

D. Gačić, Lule iz muzejskih zbirki Srbije – The pipes from museum collections of Serbia, (izvorni naslov:Луле из музејских збирки Србије), Novi Sad, .

Gluščević

S. Gluščević, Brodolomi i brodarenje na istočnoj oba-li Jadrana od prapovijesti do . stoljeća, Kaštelanskizbornik , Kaštela , –.

Gusar

K. Gusar, Arheološki nalazi keramičkih lula za duhaniz zbirke Narodnog muzeja u Zadru, Prilozi instituta

za arheologiju , Zagreb , –.

Gusar a

K. Gusar, Keramičke lule iz podmorja otoka Šolte, Hi-stria Antiqua , Pula , –.

Gusar

K. Gusar, Podmorski nalazi keramičkih lula iz Splita iDubrovnika, Jurišićev zbornik, Hrvatski restaurator-ski zavod, Zagreb , –.

Hayes

J. W. Hayes, Turkish Clay Pipes: A Provisonal Typology, u: The Archaeology of the Clay Tobacco Pipe IV , BARInternational Series , Oxford , –.

Hayes

J. W. Hayes, Clay tobacco pipes, u: Excavations at Sa-raçhane in Istanbul, vol. , The Pottery, Princeton, –.

Higgins

D. A. Higgins, Clay tobacco pipes: a valuable comodi-ty, The International Journal of Nautical Archaeology., , –.

Ilčeva

V. Ilčeva, Glineni luli ot Veliko Trnovo, Godišnik namuzeite ot severna Bilgaria , Varna , –.

Kovačević

N. Kovačević, Arheološki istražni radovi – Kula Gornjiugao u povijesnoj jezgri Dubrovnika, Omega enginee-ring d.o.o. Dubrovnik .

Kovács

G. Kovács, Cseréppipák a –. századból, BudapestRégiségei , Budapest , –.

Križanac

M. Križanac, Ars fumandi, katalog izložbe, Beograd.

Lete

N. Lete, Nalaz glinenih lula u podmorju Splita (Rt Su-stipan), Ronilac , Glasilo hrvatskog ronilačkog save-za, Zagreb , –.

Lete N. Lete, Glinene lule s nalazišta kod rta Sustipana uSplitu, Split .


30/32


326

Ljubović

B. Ljubović, Le pipe d'argilla del museo civico di Segna, Atti , Centro di ricerche storiche, Rovigno ,–.

Milošević, Topić, Peković B. Milošević, N. Topić, Ž. Peković, II. faza arheološ-kih istraživanja na lokalitetu Kula Gornji ugao u po-vijesnoj jezgri Dubrovnika, Hrvatski arheološki godiš-njak, .

Morgenroth

W. Morgenroth, Das Geheimnis Der Echten Schemni-tzer Tabakspfeifen, KnasterKOPF , Höhr–Grenzha-usen , –.

Nagy

Z. Nagy, Transdanubian Pipe Manufacturers Associa-ted with Selmecbanya, u: The History of the Hungari-an Pipemaker's Craft. Hungarian History through thePipemaker's Art, Budapest , –.

Paić

A. Paić, Keramičke lule, Pula – Forum: arheološka gra-đa .–., Pula , –.

Peković, Topić

Ž. Peković, N. Topić, A late–medieval and post–medi-eval foundry in the historic centre of Dubrovnik, Post–

Medieval Archaeology /, Leicester (u tisku), .

Popović, Bikić

M. Popović, V. Bikić, Kompleks srednjovekovne mitro- polije u Beogradu, Beograd .(Izvorni naslov: Kомплекс средњовековне

митрополије у Београду).

Robinson

R. W. Robinson, Tobacco Pipes of Corinth and of the Athenian Agora, Hesperia /, Athens , –.

Stančeva

M. Stančeva, Kolekcijata ot luli viv varnenskija muzej, Bulletin du Musée National de Varna (), Varna, –.

Stančeva –

M. Stančeva, O proizvodnji keramičkih lula u Bugar-skoj, Zbornik Muzeja primenjene umetnosti –,Beograd .–, –.

Stipković

J. Stipković, Keramičke lule iz uvale Gradina, Luškolibro: godišnjak društva “Vela Luka” , Zagreb ,

–.

Širola

B. Širola, Neki kućni obrti u Zelovu, Etnografska istra-živanja i građa I, Zagreb , –.

Vrsalović

D. Vrsalović, Istraživanja i zaštita podmorskih arheo-loških spomenika u SR Hrvatskoj, Dosadašnji rezultatii prijedlozi za dalji rad, Zagreb .


31/32

327


The article deals with finds of clay pipes at site “KulaGornji ugao” in the historical centre of Dubrovnik.All finds belong to the eastern or Mediterranean pipetype, which is represented in this case by finds of pipe-sof the Austro–Hungarian, Turkish, Italian or Zelovosubtypes. Fragments belonging to the Austro–Hun-garian and Turkish workshops are the most numerousones, whereas the Zelovo and Italian productions areonly represented by one fragment.

Among the Austro–Hungarian pipes, the mostnumerous ones are those with the inscription of thethen known workshop centre Schemnitz, present–dayBanska Štiavnica in Slovakia. On one side of the stem,those pipes have stamps with inscriptions: BETTL-HEIM / SCHEMNITZ, M. HONIG WE / SCHEM-NITZ, M. HÖNIG WE / SCHEMNITZ, M. HÖNIGSOHN/ SCHEMNITZ and on the other side smallstamps that are filled with a portrait, coat of arms,

vase with flowers (?) and a dot (?). A larger number ofpipes were preserved that have an oval–shaped stampwhich contains the workshop name LEOPOLD /GROSS. Next to the name is also a small round stampwith an imprinted illustration of an anchor. Pipeswith the workshop name GEORG / WEIGAND arerepresented by four fragments. Next to the rectan-gular stamp with the afore–mentioned name is alsoa small round stamp that is filled with floral motifs.Two fragments carry the inscription WOLF / HAL-PHEN, next to the rectangular stamp is also a roundone in which floral motifs were probably imprinted.Fragments with the inscription PHILIPP / KONRAD,ANTON KILLMAYER (?) and CÖLN / CAFÉ arerepresented by one exemplar. The first two are madeof orange clay whereas the pipe with the inscriptionCÖLN / CAFÉ is made of white clay and belongs tothe so–called Coffeehouse type. Apart from the com-monly produced clay pipes–with stamps and charac-teristic shapes– we also find one pipe with a glaze coatover the clay. All those pipes were made in the area of

Central and Southern Europe. It is not known whereall workshop centres were located, but we know thatPhillip Konrad’s workshop was in Theresienfeld in

Austria. The pipes were produced in the mouldingtechnique in shades of orange, red, black and whiteclay. The stem is regularly shorter than the bowl andhas the producer’s stamp on it. All pipes have one con-necting hole for the tobacco.

Amog these finds there is only one Italian pipetype and is decorated with shallow canellures whichhave decoration of circles above them. Italian pipeswere mostly produced in Chioggia because the areaabandone with clay of good quality, but also in Bassa-no which workshops used to produce foreign brands.Our pipe derives from other workshop center butprobably was made in northitalian area.

The Turkish pipes are very diversely decorated.Some have smaller round or oval stamps displayingthe workshop labels in Arabic letters or floral motifs,while others are painted in red paint while othersare painted in red and one is glazed. The fragmentsdiscussed in this article are decorated with a widerange of floral and geometric motifs; on the ridge isoften a V–line that is imprinted by a serrated wheelor straight lines. There are two exemplars representedthat have bowls in shape of a flower calyx. Three frag-ments particularly stand out, their bowls are flattenedand turned into a disc–shaped base. All pipes have aconnecting hole for the tobacco. They were made inshades of orange, yellow–grey, ochre, red and one ex-emplar in white–gray clay. It is not easy to determinethe workshop centres in which the Turkish pipe typewas produced, but they surely were located in the areaof the Ottoman Empire, i.e. in the territory of Europeor Asia Minor.

Pipes were produced in the village Zelovo in Sinjin the th and th century. It is the only workshopcentre that has been registered in Croatia so far. TheZelovo production is characterized by a combinationof Turkish, Venetian and Austrian influences. Theywere produced in moulds and had often reticulardecorations, the initials of the master craftsman in the

mould and sometimes the production year as well. Inthis case, the Zelovo production is represented onlyby one fragment.

Clay pipes from the archaeological site ‘Kula Gornji ugao’ in Dubrovnik

Key words: tobacco, Dubrovnik, clay pipes, Kula Gornji ugao, Austro–Hungarian type, Italian type, Turskih type,

Zelovo type


32/32


328

There is a very diverse range of pipes that origi-nate from different workshops in Central and South-ern Europe and the Asia Minor region as it is revealedto us by their shape, decorative motifs and stamps.The most numerous ones are fragments from Aus-

tro–Hungarian pipes, the Turkish ones are slightly less

numbered whereas the Zelovo and Italian productionare represented by only on fragment. All finds belongto the time from the th to th century and bear tes-timony to the popularity of tobacco use by means ofceramic pipes, but also to the trade relations between

Dubrovnik and various workshop centres.

Keramičke lule s lokaliteta kula Gornji ugao u Dubrovniku

Documents

Transcript of Keramičke lule s lokaliteta kula Gornji ugao u Dubrovniku