kckzz.hrkckzz.hr/user_content/documents/broj 5_08.pdf · 2009. 8. 4. · 49. Na temelju èlanka 25....

49.

Na temelju èlanka 25. Statuta Koprivnièko - kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko - kri�evaèke�upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst, 12/05, 11/06. i 12/07), �upanijska skupština Koprivnièko - kri�evaèke�upanije na 22. sjednici odr�anoj 10. srpnja 2008. donijela je

PLAN NAVODNJAVANJA NA PODRUÈJU KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

I.

Donosi se Plan navodnjavanja na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

II.

Od dva originalna primjerka Plana navodnjavanja na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije iz toèke I. jedanprimjerak se èuva u Struènoj slu�bi, a jedan primjerak u Upravnom odjelu za gospodarstvo i komunalne djelatnostiKoprivnièko-kri�evaèke �upanije.

III.

Sa�etak Plana navodnjavanja na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije objavit æe se u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKA SKUPŠTINAKOPRIVNIÈKO - KRI�EVAÈKE �UPANIJE

KLASA: 325-01/05-01/08URBROJ: 2137-12-08-106Koprivnica, 10. srpnja 2008.

PREDSJEDNIK:Milivoj Androliæ, v.r.

SLU�BENI GLASNIKKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

2008.

KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKA �UPANIJAAKTI �UPANIJSKE SKUPŠTINE

BROJ: 5 - Godina XVI. Koprivnica, 11. srpnja 2008. ISSN 1333-6398

PLAN NAVODNJAVANJA KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

SA�ETAK

1. UVOD

1.1. UGOVOR I SURADNJA

Koprivnièko-kri�evaèka �upanija, Nemèiæeva 5, 48000 Koprivnica (KK�), kao Naruèitelj, i Institut graðevinarstvaHrvatske d.d., J. Rakuše 1, 10000 Zagreb (IGH), kao Izvoðaè, sklupili su Ugovor o izradi Plana navodnjavanja zapodruèje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (PNKK�). Za voditelja projekta od strane IGH d.d. imenovan je dr. sc.Marijan Babiæ, dipl. ing. grað., a za odgovornu osobu Naruèitelja za praæenje projekta imenovan je Marijan Štimac,dipl. oec.

Sukladno Ponudi temeljem koje je IGH kao nositelj na javnom natjeèaju izabran za Izvoðaèa, sklopljen je ugovoro izradi poljoprivrednog dijela PNKK� s Visokim gospodarskim uèilištem u Kri�evcima, Milislava Demerca 1, 48260Kri�evci (VGUK). Za voditelja projekta od strane VGUK imenovana je prof. Nada Dadaèek, dipl. ing. VGUK je kaovanjske suradnike anga�iralo i struènjake sa Agronomskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta,10000 Zagreb (AFZ). Od strane AFZ u projektu su sudjelovali prof. dr. sc. Stjepan Husnjak, dipl. ing. i prof. dr. sc.Ivan Šimuniæ, dipl. ing.

U Dokumentaciji za nadmetanje iz srpnja 2006. godine Naruèitelj je u toèci 6. prilo�io Projektni zadatak za izraduPlana navodnjavanja na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. PNKK� je izraðen sukladno navedenomProjektnom zadatku i primjedbama i uputama Naruèitelja tijekom izrade, primjedbama s javne prezentacije nacrtaPNKK� odr�ane u Koprivnici 5. srpnja.2007. godine, te primjedbama recenzije.

KK� je za recenzente PNKK� imenovala prof. dr. sc. Jure Margetu i prof. dr. sc. Miju Vranješa sa Graðevinsko-arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Splitu. Recenzenti su pregledali izraðeni elaborat i utvrdili da je izraðensukladno Projektnom zadatku, te da je Izvoðaè udovoljio svim ugovornim obvezama.

1.2. CILJ PLANA

Temeljem Nacionalnog projekta navodnjavanja, gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, PNKK�ima za cilj definirati smjernice, kriterije i ogranièenja za planski razvoj navodnjavanja pojedinih podruèja, prijedlognjegove fazne realizacije, izvore financiranja, kao i upravljanje te gospodarenje vodnim resursima u svrhunavodnjavanja. PNKK� èini osnovu za razvoj sustava navodnjavanja na podruèju �upanije u segmentu planiranja,projektiranja i koordinacije izvoðenja s efektima promjene strukture biljne poljoprivredne proizvodnje orijentiranetr�ištu koristeæi komparativne prednosti tla i klime.

2. POLAZNE OSNOVE

Koprivnièko-kri�evaèka �upanija (KK�) smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Nalazi se ugrupi �upanija središnje Hrvatske, zajedno sa Zagrebaèkom, Krapinsko-zagorskom, Vara�dinskom, Meðimurskom,Bjelovarsko-bilogorskom, Sisaèko-moslavaèkom i Karlovaèkom �upanijom. Prema prirodno-geografskojregionalizaciji Republike Hrvatske, KK� pripada Panonskoj megaregiji, a unutar nje zavali sjeverozapadneHrvatske. Prostor KK� izrazito je raznolik te ukljuèuje nekoliko prostornih cjelina koje se meðusobno razlikuju nesamo po prirodno-zemljopisnim veæ i po gospodarskim, demografskim, prometnim i ostalim karakteristikama.

U sastavu KK�, novim Zakonom o podruèjima �upanija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj («Narodnenovine» broj 10/97, 124/97, 68/98. i 128/99), nalaze se 3 grada: Koprivnica, Kri�evci i Ðurðevac i 22 opæine: Drnje,Ðelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski, Koprivnièki Bregi,Koprivnièki Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja,Sokolovac, Sveti Ivan �abno, Sveti Petar Orehovec i Virje. Sjedište Koprivnièko-kri�evaèke �upanije je gradKoprivnica.

Kretanje broja stanovnika i njihova struktura odraz su prije svega društveno-gospodarskog razvitka nekogprostora. Opæe kretanje broja stanovnika posljedica je mehanièkog i prirodnog kretanja stanovništva. Prema popisuiz 1991. godine, koji je obraðen u Prostornom planu KK�, KK� je imala 129.397 stanovnika. Prema posljednjempopisu iz 2001. godine, KK� je imala 124.467 stanovnika. Trend opadanja ukupnog broja stanovnika, zabilje�en od

»SLU�BENI GLASNIK KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE« 11. srpnja 2008.Stranica 602 - Broj 5

BP: 2310-093-06 INSTITUT GRAÐEVINARSTVA HRVATSKE, d.d. Zagreb

MAPA: PN 001-S p.p.283; Janka Rakuše 1, 10000 Zagreb

ZOP: 2343/06 www.igh.hr

PLAN NAVODNJAVANJA KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJESA�ETAK

1961. godine, nastavio se i u razdoblju izmeðu posljednja dva popisa. Po gustoæi naseljenosti, KK� je osrednjenaseljen prostor Republike Hrvatske (gustoæa naseljenosti 1991. godine iznosila je 74,6 stanovnika/km² premaprosjeènoj dr�avnoj od 84,6 st/km²). Gustoæa naseljenosti kreæe se od 31 st/km² (Opæina Rasinja) do 326 st/km²(Grad Koprivnica).

KK� ima površinu od 1.746,4 km2, od èega najviše otpada na poljoprivredne i šumske površine. KK� jepodijeljena na tri katastarska operata (Koprivnica s pododsjecima u Kri�evcima i Ðurðevcu) i 128 katastarskihopæina. Poljoprivredne površine zauzimaju 1.043,17 km2, odnosno 59,8% teritorija. Najveæi areal zauzimaju unizinskom pridravskom dijelu gdje je i najkvalitetnije zemljište. U posjedu obiteljskih gospodarstava nalazi se 90%obradivih površina. Na 100 ha poljoprivrednih površina dolazi 126 stanovnika, na 100 ha obradivih povšina 129 ina 100 ha šuma 210 stanovnika. Za efikasnije korištenje zemljišta prepreku èine usitnjeni posjedi i parcele. Uprivatnom vlasništvu prosjeèna velièina iznosi 0,15 ha.

Sustavima navodnjavanja kao mjere poveæanja poljoprivredne proizvodnje, danas je pokriven vrlo mali diopoljoprivrednih površina, a s obzirom na velike kapacitete ovog podruèja vodom moguænosti su vrlo velike. Napodruèju �upanije postoje samo manji sistemi za navodnjavanje koji se napajaju vodom iz lokalnih vodotoka. Nagotovo cijelom podravskom podruèju postoji potreba za odvodnjom suvišnih voda, naroèito u periodu veljaèa -svibanj kada dolazi do prevla�enosti zemljišta pa su u tu svrhu izgraðeni sustavi za odvodnju koji se sastoje odkanalske mre�e, cijevne drena�e i objekata na kanalima, ali koji svojim kapacitetom i kvalitetom ne zadovoljavaju.

3. KLIMATOLOŠKE OSNOVE

KK� se nalazi u prijelaznom podruèju umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu, gdjese osim utjecaja opæe cirkulacije karakteristiène za ove geografske širine, osjeæa jak modifikatorski utjecaj niskePanonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, aosobito Sredozemnog mora. Èitave zime ovdje je prisutan hladan zrak, tako da ovdje dolazi do izra�aja svje�aumjereno kontinentalna klima s dosta izra�enim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata.

Klimatske znaèajke KK� obraðene su prema meteorološkim podacima dobivenim mjerenjima i motrenjima nameteorološkoj postaji Koprivnica za razdoblje 1976. - 2005., tj. za razdoblje od posljednjih trideset godina.Parametri koji se ne mjere na meteorološkoj postaji Koprivnica prikazani su za meteorološku postaju Kri�evci.Obraðeni su podaci za sijanje sunca, temperaturu zraka, temperaturu tla, oborine, vla�nost zraka i vjetar, od kojihsu za planiranje navodnjavanja najva�niji temperatura i oborine.

Srednja godišnja temperatura zraka za Koprivnicu za razdoblje od 1976. do 2005. je 10,5°C. Srednja godišnjamaksimalna dnevna temperatura zraka iznosi 15,7°C, a minimalna 6,1°C. Najviša godišnja maksimalnatemperatura bila je 2000. i iznosila je 18,5°C, a najni�a minimalna 1985. iznosila je samo 4,8°C. Apsolutnamaksimalna temperatura izmjerena je 20. kolovoza 2000. od 38,2°C, a minimalna 8. sijeènja 1985. od -23,5°C.

Oborine su klimatski element koji znaèajno utjeèe na re�im voda u tlu i podzemlju, a time i na bilancu vode utlu. Srednja godišnja suma oborina iznosi 841 mm s rasponom od 554 mm u 1983. do 1036 mm u 1998.Vjerojatnost pojava godišnjih kolièina oborina od 75% odgovara projektnoj potrebi vode, tj. pri navedenoj kolièinioborina i izraèunatoj potrebi vode za odreðenu kulturu, mo�e se odrediti koliko je potrebno osigurati vode zanavodnjavanje. Suma mjeseènih kolièina oborina vjerojatnosti prekoraèenja od 75% za Koprivnicu iznosi 519 mm.

Za poljoprivrednu ocjenu klime podruèja korišteni su standardni pokazatelji: Langov kišni faktor, ocjena aridnostipo Graèaninu i Walterovi klima dijagrami. Prema ovim pokazateljima, prosjeène klimatske karakteristike podruèjanisu sušne, ali za pojedinaène godine (2 u zadnjih 5) pojavljuju se sušna razdoblja, što ukazuje na potrebu zanavodnjavanjem.

Da bi se utvrdilo da li postoje statistièki znaèajni trendovi kljuènih klimatoloških parametara, provedena jeanaliza dugih nizova podataka o godišnjim kolièinama oborina i srednjim godišnjim temperaturama na klimatološkojpostaji Kri�evci. Utvrðei su trendovi blagog opadanja godišnjih kolièina oborina (0,8 mm/godišnje) i blagog porastasrednjih godišnjih temperatura (0,007°C godišnje), ali ti trendovi nisu statistièki znaèajni.

4. HIDROLOŠKE OSNOVE

4.1. UVOD

U ovom poglavlju Plana navodnjavanja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (KK�) obraðene su hidrološke osnove

»SLU�BENI GLASNIK KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE«11. srpnja 2008. Broj 5 - Stranica 603





Plana. Izvori vode za navodnjavanje su jedan od najva�nijih elemenata Plana navodnjavanja. Opæenito, izvori vodemogu biti površinske ili podzemne vode. Kod površinskih voda potrebno je znati prostornu i vremensku raspodjelukolièina vode koje teku vodotocima pod razlièitim vremenskim uvjetima (prosjeèni, sušni), tako da bi se potrebe zavodom za navodnjavanje mogle usporediti sa raspolo�ivim vodnim resursima. Potrebno je prvo razmotritimoguænost korištenja površinskih voda za navodnjavanje pod prirodnim uvjetima, bez akumulacija, a ukolikodirektni tokovi pod sušnim uvjetima nisu dovoljni potrebno je razmotriti moguænosti korištenja akumulacija. Zaanalizu moguænosti navodnjavanja direktnim crpljenjem iz vodotoka relevantne su male vode, odnosno protoci podsušnim uvjetima u kritièno doba godine kada su potrebe za vodom za navodnjavanje najveæe. Za analizumoguænosti navodnjavanja iz akumulacija, sa hidrološkog stanovišta relevantni su srednji mjeseèni i godišnji protocii njihova statistièka raspodjela da bi se utvrdile kolièine vode koje se mogu akumulirati u mjerodavnoj sušnoj godini.

Hidrološki podaci o protocima su na raspolaganju za rijeku Dravu i nekoliko manjih vodotoka u KK�. Ovi podacisu detaljno obraðeni jer predstavljaju osnovu za sagledavanje moguænosti korištenja vode za navodnjavanje sa ilibez akumulacija na tim vodotocima, ali i osnovu za procjenu hidroloških parametara na bilo kojoj toèki sliva. Izprezentiranih podataka i metodologije za procjenu hidroloških parametara na bilo kojoj toèki sliva mogu seanalizirati moguænosti korištenja površinskih voda za navodnjavanje svih potencijalnih površina za navodnjavanje ipo potrebi dimenzionirati hidrotehnièke zahvate (npr. akumulacije) koji bi omoguæili primjenu navodnjavanja napovršinama od interesa.

Kod podzemnih voda potrebno je znati prostornu i vremensku raspodjelu visina podzemnih voda uvodonosnicima i razmotriti moguænost korištenja podzemnih voda za navodnjavanje. U Planu navodnjavanja suprvo prezentirane opæe informacije o hidrogeologiji predmetnog podruèja, a zatim rezultati detaljne analize visinapodzemne vode na najva�nijem vodonosniku, u dravskom priobalju. Iz prezentiranih podataka mogu se analiziratimoguænosti korištenja podzemnih voda za navodnjavanje potencijalnih površina, te se kvalitativnom i/ilikvantitativnom usporedbom mo�e preporuèiti korištenje površinskih ili podzemnih voda u datom sluèaju.

4.2. HIDROGRAFIJA

Podruèje KK� pripada slivovima rijeka Drave (oko 65%) i Save (oko 35%). Ukupna duljina rijeke Drave je 695km. Od toga je u Hrvatskoj 314 km, a na podruèju KK� duljina toka Drave je 64 km. Najveæe pritoke rijeke Draveu KK� su Gliboki potok, Koprivnièka rijeka, Bistra, Komarnica, Zdelja, Rogstrug i Èiviæevac. S obzirom da seizvorište i gornji dio sliva nalazi u podruèju Alpa, Drava ima fluvijalno-glacijalni re�im toka. Najviše vode ima urazdoblju od travnja do kolovoza, a prosjeèno najveæi mjeseèni protoci javljaju se u lipnju.

Podruèje KK� koje gravitira gradu Kri�evcima veæim dijelom pripada slivu rijeke Glogovnice, pritoci rijekeÈesme koja se ulijeva u Savu. Najveæi pritoci Glogovnice su Kamešnica, Èrnec, Koruška i Velika koji izviru uKalnièkom gorju te imaju kombinirani brdsko-nizinski karakter. Svi vodotoci osim rijeke Drave imaju pluvijalni (kišni)re�im, s maksimalnim protocima u proljeæe (o�ujak-travanj). Kvaliteta vode u svim vodotocima ugro�ena je zbogispuštanja otpadnih voda i odlaganja smeæa, što predstavlja opasnost za izvore pitke vode.

U stajaæe vode ubrajaju se jezera, bare i mrtvaje. Uslijed eksploatacije pijeska i šljunka, nastao je nizantropogenih jezera neposredno uz rijeku Dravu: Jegeniš, Šoderica, Jeðut, Èingi-Lingi, Separacija, Sekuline, NovoVirje, Kingovo, Podravske Sesvete i Ferdinandovac. Najveæa su Šoderica s površinom 200 ha, Jegeniš 60 ha iÈingi Lingi koji se sastoji od tri jezera ukupne površine 50 ha. Još uvijek se vrši eksploatacija na ovim jezerima takoda se poveæava njihova površina. Jezera su izlo�ena procesu eutrofikacije. Mrtvaje su nekadašnja korita rijekeDrave, a najveæe su: Ðelekovaèka, Osredek, Bakovci, Lepa Greda, a bare su Èambina i Ješkovo.

U KK� trenutno postoji relativno mali broj izvedenih akumulacija i retencija. U Dravskom slivu izvedena jeakumulacija/retencija Rasinja na potoku Gliboki, koja prvenstveno slu�i za zadr�avanje nanosa i kao retencija zaredukciju velikih vodnih valova ali i za vodoopskrbu obli�njih ribnjaka. U Savskom slivu izvedena su èetiri objekta:akumulacije Ravenska i Èabraji i retencije Ivanèino i Ivanec.

4.3. HIDROLOGIJA POVRŠINSKIH VODA

U ovom dijelu studije razmatrane su osnovne hidrološke znaèajke površinskih voda, temeljene na hidrološkimmjerenjima, u cilju procjene raspolo�ivih voda u promatranom podruèju za nadoknadu deficita voda u tlu. Napodruèju KK� u posljednjih pedesetak godina radilo je više hidroloških postaja. Neke su radile dvije do tri godine,neke du�e i sa po nekoliko mjerenja protoka, ali nedovoljno za kvalitetno formiranje krivulja protoka i proraèunbilance voda. Trenutno je aktivno osam hidroloških postaja, od kojih se dvije nalaze na rijeci Dravi (postaje Botovoi Novo Virje), èetiri na pritokama Drave (Gliboki potok, Koprivnièka rijeka, Komarnica i �dalica), te dvije na kanalima






koji utjeèu u Dravu (Rogstrug i Kopanjek). Na svim se postajama mjere jednom dnevno (vodokaz) ili kontinuirano(limnigraf) vodostaji i povremeno protoci. Za vodomjerne postaje na kanalima Rogstrug i Kopanjek dostupni sujedino nizovi podataka o vodostajima, a kontinuiranih podataka o protocima nema. Na Savskom slivu unutar KK�nema aktivnih vodomjernih postaje niti duljih nizova podataka za bilo koju toèku u slivu.

Prosjeèni godišnji protok rijeke Drave na postaji Botovo iznosio je 509 m3/s za razdoblje 1926.-2006., dok je zaposljednje tridesetgodišnje razoblje 1977.-2006. iznosio 474 m3/s, što ukazuje na moguæi trend opadanja protokarijeke Drave. Analiza niza srednjih godišnjih protoka rijeke Drave na postaji Botovo za razdoblje 1926.-2006.pokazuje trend opadanja protoka rijeke Drave, èija je statistièka znaèajnost potvrðena t-testom. Iz analize trendaza razdoblje 1926.-2006. utvrðeno je da srednji godišnji protoci Drave opadaju prosjeènom stopom od 1,17 m3/sgodišnje. Uslijed postojanja trenda opadanja protoka je za karakterizaciju hidroloških osnova plana navodnjavanjaprimjerenije koristiti statistièke parametre za novije 30-godišnje razdoblje 1977.-2006. nego za kompletno razdobljepodataka 1926.-2006., unatoè èinjenici da je pouzdanost statistièkih parametara manja za kraæi niz podataka.

Slika 1 prikazuje unutargodišnju raspodjelu prosjeènih srednjih mjeseènih protoka i razne statistièke parametresrednjih mjeseènih protoka za razdoblje 1977.-2006. Osim prosjeènih vrijednosti prikazane su minimalnevrijednosti, protoci vjerojatnosti prekoraèenja 75% (Q75), protoci vjerojatnosti prekoraèenja 50% (Q50 ili medijan) iprotoci vjerojatnosti prekoraèenja 25% (Q25). Mo�e se reæi da su protoci Q75 reprezentativni za «prosjeèno» suhugodinu a Q25 za «prosjeèno» vla�nu godinu. Prosjeèni srednji mjeseèni protoci su najveæi u svibnju i lipnju (660odnosno 657 m3/s), a najmanji u veljaèi (310 m3/s).

Slika 1: Statistièki parametri srednjih mjeseènih protoka rijeke Drave na postaji Botovo za razdoblje 1977.-2006.

Tablica 1 prikazuje podatke o površinama slivova, prosjeènim protocima, prosjeènim godišnjim otjecanjima iprosjeènim godišnjim oborinama za mjerne profile na podruèju KK�. Mjerni profili su podijeljeni u dvije grupe. UGrupi I su aktivne vodomjerne postaje (Koprivnièka rijeka na postaji Koprivnica, Gliboki potok na postaji Mlaèine,potok Komarnica na postaji Novigrad Podravski i potok �dalica na postaji �dala, koje se nalaze u Dravskom slivuunutar KK�, i potok Velika na postaji Markovac, koja se nalazi u Savskom slivu na granici KK� i BB�). U Grupi IIsu dodatni mjerni profili unutar KK� za koje su površine slivova, prosjeèni godišnji protoci i prosjeène godišnjeoborine navedeni u Vodoprivrednoj osnovi Drave i Dunava, ali bez informacije o razdobljima podataka.






Prema podacima iz ove tablice, prosjeèna specifièna otjecanja na razmatranom podruèju variraju od 4,31 l/s/ha(136 mm) za Rogstrug na ušæu u Dravu do 8,64 l/s/ha (273 mm) za Gliboki na profilu Mlaèine. Koeficijenti otjecanjavariraju od 0,17 za Rogstrug na ušæu u Dravu do 0,31 za Gliboki potok na profilu Mlaèine.

Tablica 1: Površine slivova, prosjeèni protoci, otjecanja i oborine za mjerne profile na podruèju KK�.

Osim velièine prosjeènog godišnjeg protoka, za dimenzioniranje akumulacija potrebno je znati i velièinugodišnjeg protoka za odreðenu vjerojatnost prekoraèenja odabranu kao vjerojatnost osiguranja potreba za vodomza navodnjavanje. U praksi se najèešæe koristi vjerojatnost osiguranja potreba od 80%-90%. Akumulacije zanavodnjavanje u KK� treba dimenzionirati za osiguranje jednogodišnjih potreba za navodnjavanje, što znaèi davolumen akumulacije treba biti jednak godišnjim potrebama za vodom za navodnjavanje (minus volumen koji mo�ebiti podmiren iz protoka tijekom vegetacijskog razdoblja plus volumen za isparavanje i ostale gubitke). Meðutim,pitanje je da li su raspolo�ive koliène vode u predmetnom vodotoku u mjerodavnoj sušnoj godini dovoljne zapunjenje akumulacije tog volumena. Ukoliko nisu, volumen akumulacije se treba dimenzionirati na volumen koji semo�e napuniti u mjerodavnoj sušnoj godini, a potrebe za vodom za navodnjavanje odnosno površine zanavodnjavanje se moraju reducirati. Buduæi da vjerojatnost osiguranja potreba za sustave navodnjavanja u KK�nije a-priori zadana, i imajuæi u vidu uobièajeni raspon vjerojatnosti od 80%-90%, za potrebe ovog Plana odabirese vjerojatnost osiguranja potreba od 85%.

Osim velièine prosjeènog godišnjeg protoka i srednjeg godišnjih protoka odreðene mjerodavne vjerojatnostiprekoraèenja, potrebno je znati i raspodjelu mjeseènih protoka unutar godine. Slika 2 prikazuje reprezentativneraspodjele srednjih mjeseènih protoka za vodotoke u KK�. Raspodjela srednjih mjeseènih protoka za sušne uvjete(Q75) pokazuje nešto ni�e vrijednosti u ljetnom periodu a nešto više vrijednosti u zimskom periodu nego raspodjelaprosjeènih srednjih mjeseènih protoka.





Površ. Prosj. Prosj. spec. Prosj. Koef. Karta otjecanja Jedna-sliva protok otjec. god. otjec. VODD d�ba

oborineA Q q R P C q R R

Gr. Vodotok Profil km2 m3/s l/s/km2 mm mm =R/P l/s/km2 mm mm

Koprivnica Koprivnica 122 0,61 4,98 157 880 0,18 6,70 211 215Gliboki Mlaèine 84 0,73 8,64 273 870 0,31 9,00 284 207

I Komarnica Novigrad P. 48 0,28 5,84 184 845 0,22 5,70 180 185�dalica �dala 37 0,16 4,39 139 780 0,18 130Velika Markovac 149 0,69 4,65 147 800 0,18 147

Gliboki Ušæe u Dravu 265 1,46 5,51 174 839 0,21 6,80 215 180Bistra Ušæe u Dravu 440 2,83 6,43 203 850 0,24 5,80 183 190

II Rogstrug Batinske 392 1,99 5,08 160 805 0,20 5,10 161 151Kopanjek Pod. Sesvete 204 1,01 4,95 156 808 0,19 5,30 167 154Rogstrug Ušæe u Dravu 415 1,79 4,31 136 803 0,17 5,10 161 150


Slika 2: Reprezentativne raspodjele srednjih mjeseènih protoka za vodotoke u KK�.

Za sagledavanje moguænosti direktnog crpljenja vode za navodnjavanje iz vodotoka u KK� potrebno jeanalizirati male vode, odnosno minimalne dnevne protoke. Ukoliko su protoci u malovodnim periodima tijekomvegetacijskog razdoblja manji od potreba za vodom za navodnjavanje, neophodno je predvidjeti akumulaciju. Akoakumulacija tehnièki ili ekonomski nije izvediva, predmetni vodotok se mora odbaciti kao potencijalni izvor vode zanavodnjavanje. Za sagledavanje raspolo�ivih voda za navodnjavanje, od relevantni parametar je minimalni dnevniprotok vjerojatnosti prekoraèenja Q75, koji daje informaciju o tome koliko bi se vode moglo crpiti direktno izvodotoka sa 75%-tnom sigurnošæu.

Minimalni mjeseèni protoci vjerojatnosti prekoraèenja 75% (Q75) rijeke Drave na postaji Botovo su najmanji uveljaèi (171 m3/s) a najveæi u lipnju (357 m3/s). Tijekom vegetacijskog razdoblja, Q75 je najmanji u rujnu (228 m3/s).Prema ovim rezultatima, kada ne bi bilo ogranièenja na kolièine vode koje bi bilo dozvoljeno crpiti s obzirom nabiološki minimum i druge uvjete i ogranièenja, kolièine vode u rijeci Dravi bi bile dovoljne za navodnjavanje velikihpovršina u KK�. Za PNKK� se pretpostavlja da se projekt ili projekti navodnjavanja reda velièine 1000 ha (crpljenje1 m3/s za hidromodul od 1 l/s/ha) mogu opskrbljavati direktnim crpljenjem iz rijeke Drave sa zanemarivimposljedicama na nizvodni okoliš. Za veæe projekte postavlja se pitanje kolièine vode koju bi bilo dozvoljeno crpiti izDrave s obzirom na biološki minimum (koji u ovom trenutku nije propisan) i/ili druga ogranièenja.

Za manje vodotoke u KK� minimalni protoci su najveæi u razdoblju od prosinca do travnja, a najmanji ukolovozu. Minimalni protoci vjerojatnosti prekoraèenja 75% (Q75) u kolovozu iznose svega 0,018 m3/s zaKoprivnièku rijeku, 0,038 m3/s za potok Gliboki i 0,005 za potok Komarnicu. Za potok �dalicu na postaji �dalaminimalni protoci su manji nego na ostalim vodotocima. Iz prethodne diskusije i iz ovih podataka slijedi da postojevrlo ogranièene moguænosti za navodnjavanje direktnim crpljenjem iz Koprivnièke rijeke, potoka Gliboki i potokaKomarnica. Za pretpostavljeni maksimalni brutto hidromodul u kolovozu od 1 l/s/h, iz Koprivnièke rijeke bi se moglonavodnjavati 18 ha, iz potoka Gliboki 38 ha, a iz potoka Komarnica 5 ha. Iz potoka �dalica nije moguæenavodnjavanje direktnim crpljenjem. Manji vodotoci vjerojatno mogu poslu�iti kao izvori vode za povremenonavodnjavanje malih površina (kada ima vode), kao što se neki koriste i danas, ali ne mogu poslu�iti kao stabilanizvor vode za navodnjavanje u sušnim godinama za moderne i rentabilne projekte navodnjavanja kakvi serazmatraju u PNKK�. Iz toga slijedi zakljuèak da se vode manjih vodotoka u KK� mogu koristiti za navodnjavanjesamo ako na njima budu izgraðene akumulacije adekvatnog volumena.






4.4. PODZEMNE VODE

Prema hidrogeološkim osobinama prostor �upanije se dijeli na stijene starije od tercijara, tercijarno-kvartarnisedimentni kompleks i kvartarni vodonosni slojevi ravnièarskih predjela. Kvartarni vodonosni slojevi ravnièarskihpredjela imaju velike akumulacije podzemne vode. Prostor dravske doline predstavlja najznaèajniju hidrogeološkujedinicu na promatranom podruèju. Litološka graða dravske potoline, te klimatski i hidrološki uvjeti omoguæujuakumulaciju znaèajnih kolièina podzemne vode. Dolina rijeke Drave se sastoji iz aluvijalnih nanosa sa površinompokrivenom halocenskim nanosima humusa, praha, pijeska te prašinastom i pjeskovitom glinom. Ispod toga slojanalaze se naslage šljunka koje prema donjem toku gube na krupnoæi i prelaze u pijesak. Dravski aluvijalnivodonosnik je prekriven relativno slabo propusnim talo�inama.

Re�im podzemnih voda dravske doline je posljedica klimatskih i hidroloških faktora. U pojasu uz Dravu najveæiutjecaj na podzemne vode ima vodostaj Drave i to na udaljenosti 2 do 5 km od vodotoka. U široj zoni vodostajpodzemnih voda je rezultanta utjecaja oborina i evapotranspiracije, dok su vodostaji podzemnih voda uz rub aluvijaposljedica meteoroloških faktora i dotoka iz masiva Bilogore. Za visokih voda Drava napaja podzemlje, a za niskihga drenira. U prostoru dravskih aluvijalnih nanosa nalazi se nekoliko kvalitetnih vodocrpilišta: Ivanšèak, Delovi iÐurðevac. Na temelju analiza podzemnih voda mo�e se utvrditi da je njezina kvaliteta posljedica prirodnih uvjeta,a da se na nekim lokalitetima zapa�aju i antropogeni utjecaji.

U okviru zajednièkog programa s HEP-om i Hrvatskim vodama, Dr�avni hidrometeorološki zavod RepublikeHrvatske (DHMZ) prikuplja i obraðuje podatke na pijezometarskoj mre�i sliva Drave. Pijezometri na podruèju KK�svrstani su u 5 profila. Profili su spojnice koje obuhvaæaju niz pijezometara koji su locirani od rijeke Drave dobrdskog dijela �upanije. U ovoj studiji analizirani su podaci o vodostajima podzemnih voda sa 23 odabranapijezometra na profilima od profila Kotoriba na zapadu do profila Pitomaèa na istoku. Svi pijezometri pokazuju trendopadanja nivoa podzemnih voda, koji su potvrðeni i statistièki. Prosjeèna godišnja opadanja nivoa podzemnih vodase kreæu od 7 mm do 42 mm godišnje, sa prosjekom od 24 mm godišnje. Premda statistièki znaèajni, ovi trendovisu mali i ne predstavljaju ogranièenje za planiranje korištenja podzemnih voda za navodnjavanje u planskomrazdoblju ovog Plana (do 2020).

Iz ovih rezultata se mo�e zakljuèiti da su vodostaji podzemnih voda u ovom podruèju stabilni i variraju u rasponuod 1 m do 5 m ovisno o lokaciji. Premda podaci pokazuju statistièki znaèajan trend opadanja nivoa podzemnihvoda, koji se mo�e povezati sa trendom opadanja vodostaja na rijeci Dravi, prosjeèna godišnja opadanja su redavelièine 2 cm i ne predstavljaju ogranièenje za korištenje podzemnih voda za navodnjavanje u KK�. Prosjeènedubine do podzemne vode na veæini pijezometara variraju od 1 m do 5 m, što takoðer ne predstavlja ogranièenjeza korištenje podzemnih voda za navodnjavanje.

5. PEDOLOŠKE OSNOVE

5.1. ZEMLJIŠNI RESURSI NA PODRUÈJU KK�

5.1.1. Pedološka karta

Na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (KK�), tlo je temeljno prirodno bogatstvo i predstavlja njezinnajznaèajniji resurs. Stoga je nu�no iskorištavati ga na odr�ivi naèin kako bi ga oèuvali za buduæe generacije. Uokviru utvrðivanja znaèajki poljoprivrednih tala ove �upanije, izraðena je pedološka karta u mjerilu 1:100.000. Napedološkoj karti izdvojeno je ukupno 47 kartiranih jedinica tla ukljuèujuæi i hidromeliorirana tla cijevnom drena�om.Za razgranièenje poljoprivrednih od šumskih površina korištena je karta rasprostranjenosti šuma i šumskogzemljišta u digitalnom obliku iz PPKK�. Daljnjom analizom i obradom utvrðeno je 17 tipova tala i njenih ni�ihjedinica na razini podtipova, varijeteta ili formi. Na temelju podataka o postotnoj zastupljenosti pojedinihsistematskih jedinica tla, odnosno stupnju heterogenosti i ukupnoj površini za kartirane jedinice, utvrðene supovršine za sve sistematske jedinice tla kao i ukupna površina pojedinih tipova tala.

Od ukupno 17 tipova tala, deset tipova pripada automorfnom, a sedam hidromorfnom odjelu tala. Treba istaæida se unutar kartiranih jedinica pojedini tipovi tala ili ni�e sistematske jedinice ne javljaju zasebno, veæ zajedno sdrugim tipovima i ni�im jedinicama tvore zemljišne kombinacije, ovisno o matiènom supstratu, reljefu, hidrologiji idrugom. Na podruèju KK� od automorfnih najzastupljenija su lesivirana tla, a od hidromorfnih moèvarno-glejna ipseudoglejna tla. Osnovne znaèajke pojedinih tipova tala detaljno su opisane u postojeæoj literaturi (Škoriæ 1986),a u poglavlju 5.1.2 PNKK� dat je njihov kraæi opis s naglaskom na znaèajke vezane uz navodnjavanje i






agrotehnièke melioracije podruèja istra�ivanja.

5.2. POGODNOST POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA ZA NAVODNJAVANJE

5.2.1. Koncepcija i kriteriji procjene

Pedosistematske jedinice tala KK� procijenjene su prema sadašnjoj i potencijalnoj pogodnosti zanavodnjavanje, prema metodologiji FAO (FAO 1976., FAO 1985). U okviru procjene pogodnosti tla se svrstavaju uredove, klase i podklase pogodnosti, sukladno utvrðenim ogranièenjima na slijedeæi naèin:

Red pogodno (P) ukljuèuje tla na kojima navodnjavanje daje prema stupnju pogodnosti dobit i opravdavaulaganja bez štetnih posljedica i

Red nepogodno (N) ukljuèuje tla koja su privremeno ili trajno nepogodna za navodnjavanjeKlasa P-1 su pogodna tla bez znaèajnih ogranièenja za navodnjavanje ili s ogranièenjima koja neznatno utjeèu

na produktivnost talaKlasa P-2 èine umjereno pogodna tla, s ogranièenjima koja umjereno ugro�avaju produktivnost, dobit i

primjenuKlasa P-3 su ogranièeno pogodna tla, s ogranièenjima koja znatno ugro�avaju produktivnost, Klasa UP èine uvjetno pogodna tla, u hidrološki povoljnim godinama i/ili vegetacijskom razdobljuKlasa N-1 èine je privremeno nepogodna tla, s ogranièenjima koja u postojeæem stanju iskljuèuju tehnološki

i/ili ekonomski opravdanu primjenuKlasa N-2 sa trajno nepogodnim tlima, s ogranièenjima koja iskljuèuju bilo kakvu moguænost tehnološki i/ili

ekonomski opravdanu primjenu

5.2.2. Sadašnja i potencijalna pogodnost tla-poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje

Uva�avajuæi gore navedene kriterije vrednovanja pogodnosti tla za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta izpoglavlja 5.2.1, utvrðena je sadašnja i potencijalna pogodnost poljoprivrednog zemljišnog fonda KK� zanavodnjavanje rentabilnih poljoprivrednih kultura, ukljuèujuæi: nemeliorirana automorfna tla, nemelioriranahidromorfna i cijevnom drena�om hidromeliorirana hidromorfna tla. Potencijalna i aktualna pogodnost automorfnihi hidromorfnih nemelioriranih tala KK� odreðena je pojedinaènim i/ili kombiniranim trenutaènim i/ili trajnim vrstamaogranièenja. Aluvijalna i moèvarno glejna tla u hidrološki sušnim proljetno-ljetnim razdobljima, uvjetno su pogodnaza obradu odnosno primjenu navodnjavanja. U uvjetima djelomièno ureðenih površina i neizvoðenja dodatnihagrotehnièkih mjera, i ova tla u hidrološki sušnim proljetno-ljetnim razdobljima mogu biti pogodnija za obraduodnosno za primjenu navodnjavanja.

5.2.3. Prioriteti za navodnjavanje, ureðenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta

Analizom i namjenskom interpretacijom pedoloških i hidropedoloških podataka te vrednovanjem sadašnjepogodnosti poljoprivrednog zemljišta KK�, utvrðene su melioracijske jedinice prioriteta za navodnjavanje i ureðenjepoljoprivrednog zemljišta koje prikazuje Tablica 2, s prostornim rasporedom melioracijskih jedinica na Namjenskojpedološkoj karti mjerila 1:100.000.

U P-I. prioritet za navodnjavanje ukljuèena su pogodna, umjereno pogodna i ogranièeno pogodna automorfnatla. Ta tla zahtjevaju primjenu agromelioracijskih mjera u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se otklonilaogranièenja. Ukupna površina tih tala iznosi 50.177,6 ha što predstavlja oko 49% ukupnih poljoprivrednih površinaKK�. Pri tome treba posebno istaæi da najveæu površinu zauzimaju umjereno pogodna tla s ogranièenjima kojaumjereno ugro�avaju produktivnost, dobit i primjenu navodnjavanja. Pored navedenog, u I. Prioritet zanavodnjavanje ukljuèena su i pogodna, umjereno pogodna i ogranièeno pogodna hidromorfna tla. Ta tla zahtjevajuukljuèivanje agromelioracijskih, a neka od njih i hidromelioracijskih mjera u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnjiza otklanjanje utvrðenih ogranièenja. Ukupna površina tih tala iznosi 30.144,0 ha što predstavlja oko 29% odukupno istra�ivane površine poljoprivrednog zemljišta. Hidromeliorirana tla cijevnom drena�om zauzimaju 1.383,4ha i takoðer su uvrštena u I prioritet za navodnjavanje. Ta tla zahtijevaju redovito odr�avanje hidromelioracijskogsustava odvodnje.

U II. Prioritet svrstana su privremeno nepogodna tla koja zahtijevaju izvoðenje hidromelioracijskih mjeraodvodnje u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i primjeni navodnjavanja. Zauzimaju ukupnu površinu od 21473,4 ha. Neka od tih tala (oko 85%) su uvjetno pogodna u godinama s hidrološki sušnim proljetno-ljetnim






razdobljima, a druga (oko 15%) niti u takvim uvjetima nisu pogodna za navodnjavanje i intenzivnu poljoprivrednuproizvodnju. Trajno nepogodnih tala ima izuzetno malo, svega 80,6 ha, a zauzimaju podruèja na Kalniku.

Tablica 2: Melioracijske jedinice prioriteta za navodnjavanje i ureðenje tla na poljoprivrednom zemljištuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije.

5.2.4. Zaštita poljoprivrednog zemljišta

Aktualnih pokazatelja zaštite poljoprivrednog zemljišta, ukljuèujuæi dosadašnju biljnu proizvodnju, nema niti zaproizvodne subjekte, niti za obiteljska poljoprivredna gospodarstva na podruèju �upanije. Meðutim, zaštitapoljoprivrednog zemljišta od oneèišæenja i neopravdane prenamijene je regulirana Zakonom o poljoprivrednomzemljištu, (NN. 66/01, èl. 3, 4 i 17), a èiju provedbu treba organizirati na projektnom podruèju KK�.

Odr�avanje efektivne plodnosti tla u uvjetima KK� pretpostavlja redovitu kontrolu stanja i promjena temeljnihèimbenika plodnosti, odnosno stanje vodozraènog i hranidbenog re�ima, pogotovo za korištenje tla uintenziviranom plodoredu, a sadašnja ogranièenja potencijalne plodnosti tla treba otkloniti hidro ili/iagromelioracijskim mjerama.

5.2.5. Zone sanitarne zaštite izvorišta (vodozaštitna podruèja)

Na podruèju KK� nalaze se ukupno 5 vodocrpilišta ili zahvata podzemne vode. To su vodocrpilišta Delovi,Ðurðevac, Trstenik, Ivanšæak i Vratno, èija ukupna brutto površina iznosi 11 440 ha. Uva�avajuæi kriterije zaštitevodonosnika s meðuzrnskom poroznosti, èlanak 11. Pravilnika o utvrðivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, (N.N.55/02), izmeðu ostalog u III. zoni zabranjuje ispuštanje neproèišæenih voda, u II. zoni poljodjelsku proizvodnju osimproizvodnje zdravstveno ispravne hrane i stoèarske proizvodnje za potrebe seljaèkog gospodarstva, odnosnoobiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Zona I. mora biti ograðena u svrhu zaštite ureðaja za zahvat vode idrugih sluèajnih ili namjernih negativnih utjecaja.


Melioracijske jediniceBroj i naziv Površina

ha*

I.1. Nemeliorirana I.1.1. Pogodna tla 2003,4automorfna tla I.1.2. Umjereno pogodna tla 40972,2

I.1.3. Ogranièeno pogodna tla 7202I. Prioritet za I.2. Nemeliorirana 1.2.1. Pogodna tla 12102

navodnjavanje s hidromorfna tla 1.2.2. Umjereno pogodna tla 4156,8melioracijama 1.2.3. Ogranièeno pogodna tla 13885,2

I.3. Hidromeliorirana tla 1.3. Pogodna tla 1383,4drena�om

UKUPNO 81705

II. Prioritet za hidro II.1. Nemeliorirana II.1.1. Privremeno nepogodna tla (uvjetnoi/ili agromelioracije hidromorfna tla pogodna u hidrološki sušnim uvjetima) 18289,3

u primjeni II.1.2. Privremeno nepogodna tla 3184,1navodnjavanja

UKUPNO 21473,4

III. Trajno nepogodna tla za navodnjavanje s ogranièenjima koja iskljuèuju bilo kakvu moguænost navodnjavanja. 80,6

UKUPNO ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 103.259,00





6. AGRONOMSKE OSNOVE

Podaci Popisa poljoprivrede 2003. omoguæili su vrlo preciznu analizu postojeæe poljoprivredne proizvodnje napodruèju �upanije na poèetku novog tisuæljeæa. Iz ove analize mo�e se zakljuèiti da na podruèju KK� postoji velikipotencijal za poljoprivrednu proizvodnju. Struktura postoeæe poljoprivredne proizvodnje ukazuje na moguænostipoboljšanja u uvjetima navodnjavanja.

Buduæi da navodnjavanje osigurava visoke i stabilne prinose, uzgoj više kultura na istoj parceli u godini teraznovrsniju sjetvu ratarskih, povræarskih i krmnih kultura, moguæe je mijenjati postojeæi plodored, odnosno uvestiširi plodored, èime se bolje koriste postojeæi agroekološki uvjeti i prirodni potencijali proizvodnog podruèja.Promjenom strukture sjetve, poveæanjem prinosa, a time i poveæanjem fizièkog obima ukupne proizvodnje,indirektno æe utjecati na poveæanu snabdjevenost a time i ukupne kapacitete preraðivaèke industrije, razvojstoèarske proizvodnje, te na snabdjevenost tr�išta i izvozne moguænosti, a time i na poveæanje ukupnih ekonomskihefekata poljoprivredne i ne samo poljoprivredne proizvodnje.

Analizom strukture biljne proizvodnje na podruèju KK� mo�e se zakljuèiti da je broj poljoprivrednih kulturarelativno mali, iz èega proizlazi preuzak plodored u kome dominiraju pšenica i kukuruz, odnosno su�eni plodored.Mo�e se dakle zakljuèiti da je za najveæi dio korištenih površina karakteristièno dvopolje tipa ozimina-jarina,odnosno ozima ili eventualno jara strnina i okopavina ili, drugim rijeèima, krnja plodoredna dvojka. Od ozimina toje u prvom redu ozima pšenica, rjeðe ozimi jeèam, a od jarina (okopavina) kukuruz.

U uvjetima navodnjavanja, pitanje sustava biljne proizvodnje, odnosno plodoreda, jedno je od kljuènih pitanjakoje otvara nove naèine u poljoprivrednoj proizvodnji. Naime, uz konvencionalnu poljoprivredu, kao tr�išnoorijentiranu poljoprivredu visokih ulaganja èiji je jasan cilj visoki profit i tr�išno konkurentan proizvod (sirovina),nu�no je i primjerenu pozornost posvetiti odr�ivoj (Sustainable agriculture) i ekološkoj poljoprivredi.

Odr�iva poljoprivreda je gospodarski, ekološki, socijalno i etièki odr�iva ili opstojna poljoprivreda u koju se mo�epodvesti najveæi dio tradicijske poljoprivrede nekog podruèja, dakle najveæi dio poljoprivrednih gospodarstava kojihje na ovom podruèju skoro 20.000. Pri tome koncept odr�ive i ekološke poljoprivrede ne iskljuèuje intenzivnupoljoprivredu, ali objektivno predstavlja napor u smjeru prevladavanja ekoloških rizika.

Ratarska proizvodnja kao najraširenija poljoprivredna proizvodnja bit æe, bez obzira na relativno niske prinose idohodovnost, dominantna na ovom podruèju, buduæi da se veliki dio proizvodnje mesa, jaja, mlijeka i drugihproizvoda temelji na ratarskim proizvodima. Isto tako i krmne kulture æe imati sve va�niju ulogu ne samo zbogproizvodnje kvalitetne krme, veæ i zbog odmora tla koji zahtijeva svaki pravi plodored. Proizvodnja industrijskog biljabuduænost je ne samo poljoprivrede veæ i preraðivaèke industrije, a povræarska proizvodnja kao najdohodovnijaproizvodnja dobiva va�no mjesto u plodoredu.

Plodored je praktièno koristan na ekonomskom planu ali i za okoliš. Zahvaljujuæi plodoredu, poboljšava segnojidba, odnosno manji je rizik od dušiènih gnojiva na okoliš, ali su i manji gubici organske tvari. Znatno sesmanjuje erozija, a time i zagaðivanje prirodnih vodotoka ostacima pesticida i gnojiva. Znatno se popravlja strukturatla, pogotovo ako se siju leguminoze i usjevi za zelenu gnojidbu. I na kraju, svaki plodored smanjuje cijenu koštanjakonaènog proizvoda i povisuje prinose svih kultura u plodoredu.

Plodored poprima razlièite oblike, ovisno o moguænostima i potrebama gospodarstva. Ako se gospodarstvo bavisvinjogojstvom, u plodoredu æe dominirati kukuruz. No, ako je to farma na kojoj se uzgajaju mlijeène krave, uzkukuruz za zrno i sila�u, uzgajat æe se i lucerna, ljuljevi ili DTS, dakle kulture za voluminoznu krmu. Na ratarskimgospodarstvima dominirat æe više kultura, kako krmnih, tako i industrijskih, ovisno o regionalnom smještaju.

Promjenom strukture sjetve i poveæanjem prinosa promijeniti æe se i ukupno stanje proizvodnje na podruèjunavodnjavanja. Ukupna proizvodnja svake pojedine kulture mo�e se poveæati bez obzira na njezin udjel u sjetvenimpovršinama. Najmanje se mijenja proizvodnja �ita, dok se znatno mo�e poveæati proizvodnja šeæerna repe i uljaricai to kako udjelom u strukturi sjetve, tako i ostvarenim prinosima. Ukupna masa svih proizvoda, izra�ena u tonama,bila bi na navodnjavanim površinama i do tri puta veæa nego danas.

Meðu �itaricama, uz pretpostavku poveæanja intenziteta proizvodnje 20-30%, udjel pšenice treba ogranièiti napotrebe preraðivaèkih kapaciteta �upanije, a udio stoènog jeèma uskladiti s potrebama stoèarstva. Uz poveæanjeprinosa, poveæanje kvalitete zrna (sjetva kvalitetnijih sorata) predstavljaju buduæi smjer djelovanja. Opæenito, strne�itarice (pšenica, jeèam, ra� i zob) imaju, prije svega, plodorednu va�nost i treba ih inkorporirati u plodored zajednos industrijskim, krmnim i povræarskim kulturama.

Oranice su i najznaèajniji proizvoðaèi kvalitetne krme. Na njima se uzgajaju kako jednogodišnje tako ivišegodišnje krmne kulture, prvenstveno višegodišnje leguminoze kao što su lucerna i djetelina, a u novije vrijemei djetelinsko-travne smjese, èije je znaèenje u proizvodnji voluminozne stoène hrane veliko. Proizvodnja šeæernerepe, danas najva�nije industrijske kulture, bit æe i dalje u središtu pozornosti, naroèito na graniènim površinama s






Virovitièko-podravskom �upanijom. Uljana repica zbog proizvodnje bio-dizela, vratit æe se u plodored, a trebarazmišljati i o drugim kulturama, kao što je npr. suncokret.

Od krmnih kultura ponovno æe se uvesti u plodored zrnate leguminoze kao što su soja i stoèni grašak, a nanavodnjavanim površinama centralno mjesto u plodoredu zauzimat æe povræarske kulture, buduæi da su tonajintenzivnije, ali i najdohodovnije kulture.

U plodoredu nakon navodnjavanja, �itarice æe zauzimati do 50% površina, industrijsko bilje do 20% površina,povræe do 15% površina, krmno bilje 5% površina, a drvenaste kulture do 10% površina. Naravno da æe to ovisiti io agrekološkim uvjetima i tipu proizvodnje, pa æe u tipièno stoèarskim plodoredima dominirati krmne kulture naraèun povræa ili drvenastih kultura, a recimo u ratarskim plodoredima uz �itarice bit æe zastupljenije industrijskekulture. Naravno da æe se tako promijeniti i stvarna potreba za vodom kako to prikazuje slijedeæa tablica.

Tablica 3: Projekcija plodoredne strukture usjeva u uvjetima navodnjavanja.

7. POTREBE ZA VODOM ZA NAVODNJAVANJE

Za izraèunavanje potrebe biljaka za vodom, potrebni su podaci o referentnoj evapotranspiraciji i oborinama. Uovom sluèaju korištene su srednje vrijednosti višegodišnjih oborina i vjerojatnost pojave oborina u 75% sluèajeva.Buduæi da sve izmjerene oborine nisu efektivne jer se jedan dio gubi bilo površinskim otjecanjem, bilo perkolacijomu dublje slojeve, ali i zadr�avanjem na biljkama i izravnim isparavanjem, izraèunate su efektivne oborine.

Referentna evapotranspiracija je voda koja se gubi procesima transpiracije i evaporacije s odreðene površine uodreðenom vremenu. Po definiciji, to je vrijednost evapotranspiracije 8-15 cm visokog zelenog travnog pokrivaèa,koji potpuno zasjenjuje površinu i ne oskudijeva u vodi. Referentna evapotranspiracija je proraèunata po metodiPenman-Monteitha provedene programom CROPWAT. Najveæa referentna evapotranspiracija je u srpnju (133,3mm/mjesec ili 4,3 mm/dan), a oèekivano najmanja u sijeènju i prosincu, svega 18,6 mm/mjesec ili 0,6 mm/dan.Ukupna godišnja referentna evapotranspiracija je 806 mm.

Efektivne oborine proraèunate su metodom koju je razvio United States Bureau of Reclamation (USBR). Uvišegodišnjem prosjeku razlika izmeðu ETo i efektivnih oborina iznosi 59,6 mm, dok je ta razlika u vegetacijskomrazdoblju izra�enija i iznosi 215,8 mm. Za oborine vjerojatnosti prekoraèenja od 75%, razlika izmeðu ETo iefektivnih oborina još je izra�enija i iznosi 322,8 mm godišnje, odnosno 333,0 mm u vegetacijskom razdoblju.Temeljem dobivenih podataka oèito je da je referentna evapotranspiracija veæa od efektivnih oborina što ukazujena potrebu navodnjavanja.

Evapotranspiracija uzgajanih kultura (ETc ) izraèunava se kao ETc=ETo x kc, gdje je ETc evapotranspiracija


GRUPA Udio grupe KULTURA Udio kulture Udio kultureu plodoredu u grupi (%) u plodoredu

(%) (%)

Pšenica 20 10,00�ITARICE 50 Ozimi jeèam, zob, ra� 20 10,00

Kukuruz 60 30,00

INDUSTRIJSKO 20 Šeæerna repa 50 10,00BILJE Uljana repica 50 10,00

Krumpir 40 6,00POVRÆE 15 Kupus i kelj 5 0,75

Luk 30 4,50Mrkva 25 3,75

KRMNO BILJE 5 DTS 30 1,50Soja 70 3,50

DRVENASTE 10 Voænjaci 100 10,00





kulture, ETo je referentna evapotranspiracija, a kc je koeficijent kulture. Za potrebe navodnjavanja va�na su èetiristadija (faze) razvoja kultura, a to su poèetni (P), razvojni (R), središnji (S) i kasni (K).

Koeficijent kulture odra�ava fiziologiju usjeva i stupanj pokrivenosti tla. Najmanji koeficijenti, odnosno najmanjupotrošnju vode su u poèetnom (P) i kasnom (K) stadiju, a najveæi u središnjem (S) stadiju. Na temelju koeficijenatakulture za kulture od interesa u KK� proraèunata je evapotranspiracija kultura, a oduzimanjem efektivnih oborinapotrebe za vodom za navodnjavanje. Slika 3 prikazuje godišnje potrebe kultura za navodnjavanjem za prosjeèneefektivne oborine i efektivne oborine vjerojatnosti prekoraèenja 75%. Na primjer, za drvenaste kulture prosjeènepotrebe za vodom su 211 mm a u mjerodavnoj sušnoj godini (efektivne oborine vjerojatnosti prekoraèenja 75%)304 mm.

Slika 3: Godišnje potrebe kultura za navodnjavanjem.

Reprezentativni plodored se sastoji od 50% �itarica, 20% industrijskog bilja, 15% povræa, 5% krmnog bilja i 10%drvenastih kultura. Slika 3 prikazuje mjeseène potrebe za vodom za navodnjavanje za reprezentativni plodored.Godišnje netto potrebe vode za navodnjavanje za reprezentativni plodored iznose 103,9 mm (1.039 m3/ha) zaprosjeène oborine a 159,1 mm (1.591 m3/ha) za oborine vjerojatnosti prekoraèenja 75%. Godišnje netto potrebevode za navodnjavanje za drvenaste kulture iznose 211,3 mm (2.113 m3/ha) za prosjeène oborine a 304,4 mm(3.044 m3/ha) za oborine vjerojatnosti prekoraèenja 75%. Potrebe za drvenaste kulture su skoro dvostruko veæe odpotreba za reprezentativni plodored.

Treba napomenuti i da se u praksi u uvjetima središnje Hrvatske vjerojatno ne bi navodnjavao kukuruz, osimako nije sjemenski usjev. Isto vrijedi i za ozime �itarice i uljanu repicu. U tom sluèaju, godišnje potrebe za vodomza reprezentativni plodored bi se znatno smanjile i iznosile bi 60,6 mm za prosjeène oborine i 90,2 mm za oborinevjerojatnosti prekoraèenja 75%. Ove potrebe su izra�ene za prosjeèni hektar u plodoredu, u kojem bi se u tomsluèaju svega 40% od ukupnih površina navodnjavalo u odreðenoj godini.

Norma navodnjavanja je ukupni nedostatak vode u vegetacijskom razdoblju, a obrok navodnjavanja predstavljakolièinu vode koja se dodaje jednim navodnjavanjem i predstavlja dio ukupnog deficita vode tijekom vegetacije ilijoš jednostavnije, obrok navodnjavanja je dio norme navodnjavanja. Izraèunati obroci navodnjavanja u ovoj studijiiznose 19 mm za poèetni sadij razvoja svih kultura, 31,5 mm za ostale stadije razvoja povrtlarskih kultura, 37,8 mmza ostale stadije razvoja ratarskih i industrijskih kultura i 50,1 mm ostale stadije razvoja drvenastih kultura. Oviobroci navodnjavanja su naèelnog karaktera, a to znaèi da treba imati u vidu teksturu tla. Na lakšim (pjeskovitijim)tlima potrebno je navodnjavati s manjim obrokom ali èešæe, dok na te�im, glinastim tlima treba uskladiti intenzitetnavodnjavanja s infiltracijom tla.






Slika 4: Mjeseène potrebe za vodom za navodnjavanje za reprezentativni plodored.

Turnus navodnjavanja predstavlja vremensko razdoblje u danima izmeðu dva navodnjavanja, a odreðuje se kaoomjer obroka navodnjavanja i dnevnog utroška vode. Dnevni utrošak vode temelji se na vrijednosti mjeseèneevapotranspiracije, a raèuna se iz odnosa ukupne mjeseène evapotranspiracije i broja dana u mjesecu. Ukalkulaciju se najèešæe uzima najveæa mjeseèna evapotranspiracija, što je u uvjetima KK� tijekom srpnja. Natemelju obroka navodnjavanja i dnevnog utroška vode ratarskih, industrijskih, povræarskih i drvenastih kultura,turnus navodnjavanja izraèunava se za pojedine fazama rasta i razvoja, odnosno za razlièite dubine. Tako sedobivaju turnusi navodnjavanja od 5 dana za poèetni stadij razvoja svih kultura, 8 dana za ostale stadije razvojapovrtlarskih kultura, 9 dana za ostale stadije razvoja ratarskih i industrijskih kultura i 11 dana za drvenaste kulture.

Hidromodul navodnjavanja je znaèajan element u projektiranju sustava navodnjavanja, posebno pridimenzioniranju sustava. Mo�e se odrediti na više naèina, najèešæe kao netto hidromodul, radni hidromodul i stvarniradni hidromodul. U ovom sluèaju izraèunat je stvarni radni hidromodul navodnjavanja po sljedeæem izrazu kaoomjer obroka navodnjavanja (l/ha), i umnoška turnusa navodnjavanja (dana) i radnog vremena navodnjavanja(s/dan). Tako su dobiveni stvarno radni hidromoduli od 0,55 l/s/ha za povrtlarske kulture, 0,583 l/s/ha za ratarske iindustrijske kulture i 0,634 l/s/ha za drvenaste kulture.

8. SUSTAVI ZA NAVODNJAVANJE

Sustavi navodnjavanja koji bi se mogli primijeniti za navodnjavanje poljoprivrednih površina u KK� su sustavnavodnjavanja kišenjem, ureðajima «Typhon», sustav navodnjavanja kapanjem «kap po kap» i sustavnavodnjavanja rasprskivaèima.

U poglavlju 8 PNKK� se daje opæeniti prikaz ovih sustava navodnjavanja. Odabir sustava navodnjavanja ovisitiæe o odabiru kultura za navodnjavanje te �eljama i moguænostima korisnika. Projektiranje detalja sustava zanavodnjavanje na parcelama nije predmet ovog Idejnog projekta. Za sustave lokaliziranog navodnjavanja: kapanja,rasprskivaèa i mini rasprskivaèa, mo�e se reæi da su sustavi moderne tehnologije u navodnjavanju i da su izazvaliveliki progres u navodnjavanju poljoprivrednih kultura. Oni predstavljaju novu i naprednu tehnièko-tehnološku






dimenziju u navodnjavanju.Izbor sustava navodnjavanja ovisi o više èimbenika, kao što su tlo, mikroreljef, kultura i izvor vode za

navodnjavanje, ali i velièina i oblik parcele, kao i nabavna cijena i troškovi odr�avanja sustava za navodnjavanje.Na podruèju KK� veliki je broj malih parcela, što znatno ote�ava izbor sustava, i one su kao takove osnovnasmetnja primjeni navodnjavanja na ovom podruèju. Zato je nu�na komasacija, arondacija i sistematizacija terenagotovo na svim katastarskim opæinama.

S obzirom na sve navedeno, za parcele manje od 0,3 ha preporuèa se primjena navodnjavanja metodamakapanja i kišenja s mini rasprskivaèima. Kapanje se preporuèa za povræarske, voæarske i rasadnièke kulture, te zavinovu lozu. Na parcelama velièine 0,3 - 3,0 ha prednost imaju sustavi kišenja s plastiènim mikroraspršivaèima irasprskivaèima daljeg dometa, te klasièni sustavi s kraæim dometom i kapacitetom. Za parcele velièine 3 - 4 hapovoljno je kišenje s polustabilnim ureðajima, te plastiènim rasprskivaèima daljeg dometa. Na parcelama veæim od5 ha prednost ima kišenje samohodnim sustavima, kao što je tifon i dr.

9. PLAN NAVODNJAVANJA

9.1. PRETPOSTAVKE PLANA

Planiranje, istra�ivanje, priprema tehnièke dokumentacije, ishoðenje zakonima propisanih dokumenata,izgradnja, korištenje i odr�avanje velikih sustava za navodnjavanje je slo�en i dugoroèan posao. Zbog toga je veæna poèetku planiranja takvih poduhvata va�no naglasiti osnovne pretpostavke koje je nu�no osigurati za njegovurealizaciju. Pretpostavke koje plan navodnjavanja èine realnim mo�emo podijeliti na èetiri osnovne skupine:tehnièke, financijske, organizacijske i zakonske.

Tehnièke pretpostavke ukljuèuju obranu od vanjskih voda, obranu od vlastitih voda, odr�avanje i dogradnjusustava zaštite od štetnog djelovanja voda i grupiranje zemljišnih èestica i okrupnjavanje posjeda.

Financijske pretpostavke podrazumijevaju da realizaciju takvih projekata, kao što je izvedba PNKK� po fazamaprioriteta, treba temeljiti na dr�avnom financiranju, bez obzira na formu financiranja i nivo dr�avne uprave koja torealizira. Nadalje, pravni subjekti u poljoprivredi i obiteljska gospodarstva, odnosno poljoprivredni proizvoðaèi kojiimaju posjed na podruèju obuhvata sustava za navodnjavanje obvezni su udru�iti se u udrugu korisnikanavodnjavanja, plaæati korištenje vode, nabavljati i odr�avati opremu za navodnjavanje, izvoditi ureðenje vlastitihpovršina i pridr�avati se obveza zajednièke proizvodnje gdje je to tehnološki nu�no.

Organizacijske pretpostavke podrazumijevaju da je voðenje investicijskog projekta navodnjavanja potrebnoorganizirati na razini KK� kao profesionalni tehnièko - financijski posao. Organiziranje vlasnika poljoprivrednogzemljišta u udrugu korisnika navodnjavanja nu�ni je preduvjet izgradnje sustava. Obveza udru�ivanja, nakondobrovoljnog pristupanja udruzi odreðene, znaèajne veèine, se regulira zakonskim ili podzakonskim aktom.

Zakonske pretpostavke podrazumijevaju da razvoj navodnjavanja u Republici Hrvatskoj mora imati uporište udr�avnoj politici prema poljoprivredi. Za rješavanje navodnjavanja potrebna je jasna podrška razvoju poljoprivredei tome prilagoðena zakonska regulativa.

9.2. ELEMENTI ZA PLANIRANJE NAVODNJAVANJA U KK�

U I. prioritet za navodnjavanje s agromelioracijama uvrštena su nemeliorirana automorfna tla (melioracijskajedinica I/1.) površine 50.177,4 ha, nemeliorirana hidromorfna tla (melioracijska jedinica I/2.) površine 30.144,0 ha,i hidromeliorirana tla drena�om (melioracijska jedinica I/3.) površine 1.383,4. Slijedom navedenog u I. prioritet zanavodnjavanje s agromelioracijama uvrštena su tla koja se prostiru na 81.705,0 ha, a prostorni je raspored prikazanna Namjenskoj pedološkoj karti. U II. prioritet za navodnjavanje uz primjenu hidro i/ili agromelioracija uvrštena sunemeliorirana hidromorfna tla (melioracijska jedinica II/1) površine 18.289,3 ha.

U višim fazama izrade projektne dokumentacije, idejnim projektima za odreðeno podruèje, kod planiranjastruktura biljne proizvodnje odnosno plodoreda, nu�no je voditi raèuna i uva�avati provedene procjene pogodnostiili nepogodnosti konkretnog zemljišta za uzgoj pojedinih kultura. U procjeni potencijalne pogodnosti va�no je utvrditii odreðene agrotehnièke i/ili hidrotehnièke meliorativne mjere kao i troškove.

Vodu za navodnjavanje naèelno je moguæe zahvatiti iz rijeke Drave i/ili iz planiranih retencija/akumulacija nabrdskim vodotocima, te iz podzemnih vodonosnika, prvenstveno u aluvijalnoj dravskoj dolini. U razmatranjumoguæih izvora vode za navodnjavanje razmotriti æe se sadašnje, postojeæe stanje izgraðenosti na rijeci Dravi ibrdskim vodotocima, i planiranih akumulacija na brdskim vodotocima.






Kod odabira površina za navodnjavanje nu�no je uva�avati tri osnovna kriterija, a to su:1. Pogodnost tla za navodnjavanje2. Moguænost dobave vode3. Iskazana spremnost proizvoðaèa za navodnjavanje.Kriteriji navedeni ad 1. i ad 2. utvrðuju se izraðenom tehnièkom dokumentacijom, odnosno ekspertnom

procjenom, dok se kriterij ad 3. utvrðuje pisanom izjavom, odnosno pravnim dokumentom zakljuèenim izmeðunositelja projekta (KK�) i proizvoðaèa (vlasnika zemljišta, posjednika zemljišta, koncesionara i sl.). PNKK� definiraprva dva kriterija, dok je utvrðivanje interesa za navodnjavanje pripremna faza nastavka izrade projektnedokumentacije za odreðena konkretna podruèja, odnosno površine poljoprivrednog zemljišta za koje æe se raditiidejni projekti. Drugim rijeèima, PNKK� analizira moguænost navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta sa stajalištapogodnosti tla i moguænosti dobave vode za navodnjavanje.

U poglavlju Ocjena raspolo�ivih voda za navodnjavanja - bilanca voda, zakljuèuje se da bi se s obzirom nakolièine raspolo�ivih voda i potrebe za vodom, uz odreðene pretpostavke, iz rijeke Drave, manjih vodotoka sakumulacijama i podzemnih voda naèelno mogle navodnjavati kompletne poljoprivredne površine u KK� pogodneza navodnjavanje, pod uvjetom ekonomske isplativosti i tehno-ekonomske odr�ivosti sustava. Meðutim, stanjeokrupljenosti zemljišta i organiziranosti korisnika u KK� je takvo da se u planskom razdoblju do 2020. godine mo�eoèekivati i planirati razvoj navodnjavanja samo na relativno malom dijelu ovih površina.

Zato je koncepcija ovog plana usmjerena na identifikaciju prioritetnih projekata u ovom planskom razdoblju, i tona dva naèina. Za veæe projekte navodnjavanja s izvorom vode iz rijeke Drave (direktnim crpljenjem), identificiranesu najinteresantije površine s obzirom na stanje poljoprivredne proizvodnje te okrupljenosti i pripremljenostizemljišta, i dio tih površina je ukljuèen u Plan navodnjavanja za plansko razdoblje do 2020. godine. Meðutim, to neiskljuèuje moguænost navodnjavanja drugih površina iz rijeke Drave ukoliko se na temelju interesa korisnika izvršeodgovarajuæe pripremne radnje, ukoliko nema relevantnih ogranièenja, i ukoliko je projekt ekonomski opravdan.

Za projekte navodnjavanja srednje velièine s izvorom vode iz manjih vodotoka s akumulacijama provedena jedetaljna analiza potencijalnih akumulacija i pripadajuæih potencijalnih površina za navodnjavanje. Ovi potencijalniprojekti su zatim rangirani na temelju ekonomskih faktora iz èega su identificirani ekonomski najpovoljniji projektikoji su onda ukljuèeni u Plan navodnjavanja za plansko razdoblje do 2020. godine. Manji projekti navodnjavanja ublizini manjih vodotoka takoðer se mogu opskrbljivati iz mikroakumulacija na tim vodotocima. Ovi projekti nisueksplicitno razmatrani u PNKK�. Meðutim, to ne iskljuèuje moguænost navodnjavanja drugih površina izakumulacija koje nisu rangirane kao prioritetne i/ili iz mikroakumulacija na manjim vodotocima ukoliko se na temeljuinteresa korisnika izvrše odgovarajuæe pripremne radnje, ukoliko nema relevantnih ogranièenja, i ukoliko je projektekonomski opravdan.

Za manje projekte navodnjavanja na površinama koje se ne mogu navodnjavati iz površinskih voda, ukolikopostoji interes korisnika, podzemne vode mogu biti vrlo prikladan izvor vode za navodnjavanje. Manji pojedinaèniprojekti navodnjavanja s korištenjem podzemnih voda se ne mogu u ovom trenutku eksplicitno planirati, ali ovajPlan navodnjavanja podr�ava upotrebu podzemne vode za manje projekte navodnjavanjana ukoliko se na temeljuinteresa korisnika izvrše odgovarajuæe pripremne radnje, ukoliko nema relevantnih ogranièenja, i ukoliko je projektekonomski opravdan.

Ocjena o potrebi navodnjavanja na podruèju KK� za odreðene kulture temelji se na usporedbi potrebne iraspolo�ive vode za pojedine mjesece u godini i ukupno u vegetacijskom razdoblju. Netto potrebe za vodom zanavodnjavanje raznih kultura izraèunate su na temelju klimatoloških podataka i faza razvoja kultura.

Razumljvo je da izraèunatu kolièinu vode koju treba dodati poljoprivrednoj kulturi za zadovoljenje fiziološkihpotreba (netto norma navodnjavanja) treba poveæati za adekvatnu kolièinu gubitaka kod dovoda vode od zahvatado površine navodnjavanja kao i aplikativne gubitke tj. onu kolièinu vode koja se gubi na samoj površininavodnjavanja. Za izraèun brutto norme navodnjavanja, koja ukljuèuje netto normu za planirane kulture, gubitke naglavnom dovodu do podruèja navodnjavanja, gubitke na dovodnoj i razvodnoj mre�i sustava i aplikativne gubitkena površini navodnjavanja, izvršena je procjena temeljem iskustva kod projektiranja i korištenja sliènih sustava nakojima su gubici mjereni.

Za reprezentativni plodored pretpostavlja se veæim dijelom (75% - ratarske i industrijske kulture i krmno bilje)sustav navodnjavanja Typhonima, s procijenjenim gubicima od 30% (efikasnost 70%), a manjim dijelom (25% -drvenaste kulture i povræe) sustav navodnjavanja rasprskivaèima ili kap-po-kap, s procijenjenim gubicima od 10%(efikasnost 90%). Ovako procjenjeni gubici odgovaraju ukupnoj efikasnosti sustava na parcelama od 0,75 x 0,70 +0,25 x 0,90 = 0,75, odnosno 75%.

U okviru planiranja sustava za navodnjavanje va�nu ulogu ima i distribucija vode do parcele. Dobro planirana,projektirana, izgraðena i odr�avana mre�a za navodnjavanje omoguæuje dovoðenje vode u odgovarajuæim






kolièinama, u odreðenom vremenu, odgovarajuæeg tlaka i na naèin da ne izaziva probleme u pogonu i upravljanjusustavom distribucije. Opæenito, sustavi za distribuciju vode do korisnika mogu biti: (i) potpuni tlaèni sustav; (b)mješoviti tlaèno-gravitacijski sustav i (iii) gravitacijski sustav.

S obzirom na postojeæe stanje hidrotehnièkih sustava u KK� kao i organiziranost i osposobljenost korisnika, uovom trenutku najprikladniji sustav za distribuciju je potpuni tlaèni sustav distribucije vode. Potpuni tlaèni sustavdistribucije vode podrazumijeva zahvat vode sa crpnom stanicom i distribuciju vode do korisnika zatvorenomcijevnom mre�om pod tlakom. Minimalni tlak na lokaciji korisnika pri ovom sustavu ne bi smio biti ispod 2,5 bara,a daljnje korištenje vode na parceli ovisi o metodi navodnjavanja. Prednosti tlaènog sustava za distribuciju vodeukljuèuju male gubitke vode, kvalitetnu upravljanje distribucijom, jednostavno odr�avanje i moguænost mjerenjakorištenja vode po parceli, dok su nedostaci prvenstveno ekonomski - visoki troškovi izgradnje i visoki pogonskitroškovi.

U sluèaju korištenja brdskih akumulacija, dovod vode do prikladne toèke zahvata vršio bi se postojeæimvodotokom, uz odreðene gubitke, a od zahvata vode sa crpnom stanicom potpunim tlaènim sustavom, uzminimalne gubitke. Zahvati površinskih voda sastojali bi se se od ulazne graðevine, talo�nice, crpne stanice itlaènog cjevovoda. Kapacitet crpki ovisi o površinama planiranim za navodnjavanje i hidromodulu navodnjavanja,koji ovisi o karakteristikama tla i potrebama kultura za vodom. Generalno, crpna stanica treba generirati tlak odminimalno 2,5 bara na prikljuèku.

Za daljnje analize za potrebe ovog Plana pretpostavlja se dovod vode od brdskih akumulacija do vodozahvataprirodnim vodotocima, uz prosjeène gubitke od 15%. Pretpostavlja se distribucija vode od vodozahvata do površinaza navodnjavanje tlaènim cjevovodima, uz minimalne gubitke. Ovako procijenjeni gubici odgovaraju ukupnojefikasnosti dovodnog i distribucijskog sustava od 85%.

Za sustave navodnjavanja s izvorom vode iz rijeke Drave i iz podzemnih voda pretpostavlja se dovod tlaènimcjevovodom uz minimalne gubitke procijenjene na oko 5%.

Za potrebe PNKK� usvojena je prosjeèna efikasnost sustava navodnjavanja na parcelama od 75%. Za dovodvode iz brdskih akumulacija ureðenim prirodnim vodotocima pretpostavljena je prosjeèna efikasnost transportnogsustava od 85%, što daje prosjeènu ukupnu efikasnost od 64%. Za reprezentativni plodored netto normanavodnjavanja je 1.600 m3/ha, tako da je brutto norma navodnjavanja za sustave s akumulacijama1.600/0,64=2.500 m3/ha. Za sustave s minimalnim gubicima u transportnom sustavu (izvori iz rijeke Drave ipodzemnih voda), prosjeèna ukupna efikasnost je 75% x 95%=71%, a brutto norma navodnjavanja je1.600/0,71=2.250 m3/ha.

Meðutim, treba napomenuti da æe se za pojedinaène sustave, nakon detaljnijih analiza plodoreda, koje æe datinetto normu navodnjavanja za odreðeni sluèaj, i idejnog rješenja sustava za navodnjavanje (što æe dati preciznijuprocjenu gubitaka odnosno efikasnosti sustava), dobiti drugaèije i meðusobno razlièite brutto norme navodnjavanjakoje treba koristiti za projektiranje.

9.3. OCJENA RASPOLO�IVIH VODA ZA NAVODNJAVANJE - BILANCA VODA

Vodu za navodnjavanje na razmatranom podruèju moguæe je koristiti iz tri izvorišta i to:površinske vode (bez akumulacija) - prvenstveno rijeka Dravapovršinske vide (s akumulacijama)podzemne vode

Kod razmatranja tehnièkih rješenja navodnjavanja odreðene površine poljoprivrednog zemljišta nu�no je prijesvega utvrditi moguæi zahvat vode. S tog stajališta treba voditi raèuna da za poljoprivredne površine, koje supogodne za navodnjavanje obzirom na tlo, uz rijeku Dravu treba zahvatiti dravske vode, za površine uz pobrðavode brdskih potoka akumulirane u izgraðenim i planiranim akumulacijama, dok se za odreðene površine usredišnjem dijelu dravske doline mo�e razmatrati zahvat podzemnih voda prvog vodonosnika. Raspolo�ivi izvorvode za navodnjavanje utjeèe na izbor tipa vodozahvata i naèin dovoda vode do podruèja navodnjavanja. Razumijese da vodozahvat i dovod vode trebaju biti u konaènosti usklaðeni s tipom sustava natapanja na samoj parceli.

Za analizu moguænosti korištenja površinskih voda direktnim crpljenjem (bez akumulacija) moraju se razmatratiminimalni dnevni protoci u mjerodavnim hidrološki sušnim uvjetima u doba godine kada su potrebe za vodom zanavodnjavanje najveæe (srpanj-kolovoz). Na temelju hidroloških analiza minimalnih dnevnih protoka vjerojatnostiprekoraèenja 75% u kolovozu prezentiranih u poglavlju 4.3.4, mo�e se zakljuèiti da su raspolo�ive kolièine vode zadirektno crpljenje iz manjih vodotoka u sušnim uvjetima vrlo ogranièene, tako da se na osnovama tih izvora nemo�e planirati navodnjavanje u KK�.

S druge strane, raspolo�ive kolièine vode za direktno crpljenje iz rijeke Drave u sušnim uvjetima vrlo znaèajne.






Minimalni dnevni protoci vjerojatnosti prekoraèenja 75% u kolovozu su oko 235 m3/s na postaji Botovo. Meðutim,postoje potencijalna ogranièenja na korištenje ovih vodnih resursa za navodnjavanje (biološki minimum i drugaogranièenja) koja u ovom trenutku nisu poznata.

Za bilancu voda za potrebe ovog plana, pretpostavlja se da bi bilo dozvoljeno korištenje razlike izmeðuminimalnih dnevnih protoka vjerojatnosti prekoraèenja 75% i prosjeènog godišnjeg minimalnog protoka. Te kolièinebi bile oko 70 m3/s iz Drave na postaji Botovo. Uz pretpostavljeni brutto hidromodul od 1 l/s/ha, iz rijeke Drave uKK� moglo bi se navodnjavati oko 70.000 ha. Za manje vodiotoke u KK�, na temelju hidroloških analiza a uzimajuæiu obzir i potencijalne probleme s kakvoæom voda u manjim vodotocima u sušnom razdoblju mo�e se zakljuèiti damanji vodotoci u KK� bez akumulacija nisu prikladan izvor vode za navodnjavanje.

Za korištenje voda iz manjih vodotoka u KK� nu�na je izgradnja akumulacija koje bi omoguæile korištenjekompletnog srednjeg godišnjeg protoka u mjerodavnoj sušnoj godini. Voda iz akumulacija se mo�e dovoditigravitacijski do vodozahvata putem prirodnih vodotoka ili cjevovodom. Za površine koje bi se mogle opskrbljivati ilidirektnim crpljenjem iz rijeke Drave ili akumuliranom vodom iz manjih vodotoka potrebno je provesti tehno-ekonomsku analizu alternativnih rješenja, uzimajuæi u obzir cijenu akumulacije s jedne strane i cijenu crpne stanice,dovodnog tlaènog cjevovoda i pogonskih troškova crpljenja s druge strane.

Pregledom Prostornog plana Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (PPKK�), Vodoprivredne osnove za vodnopodruèje slivova Drave i Dunava (VODD) i Analize potencijalnih akumulacija i retencija s prijedlogom prioriteta -podruèje VGO-a za vodno podruèje sliva Save (APARSS), identificirane su 22 potencijalne akumulacije/retencijena poduèju KK�, od èega 13 u slivu Drave i 9 u slivu Save. Analiza potencijalnog korištenja ovihakumulacija/retencija za navodnjavanje poljoprivrednih površina u KK� je jedan od kljuènih elemenata PNKK�. Zapotrebe PNKK�, samo lokacije ovih potencijalnih akumulacija/retencija su zadr�ane, dok su velièine i namjeneakumulacija/retencija koje su bile razmatrane u prethodnim studijama (VODD i APARSS) tretirane kao promjenjive.

Ukupni volumen vode u akumulacijama za za 22 razmatrane akumulacije iznosi 33 milijuna m3. Za brutto normunavodnjavanja od 2.500 m3/ha, s obzirom da 80% potreba treba zadovoljiti iz akumulacija, ovaj volumen bi biodostatan za navodnjavanje 33.000/(0,8 x 2.5) = 16.500 ha.

Problem zaštite izvorišta za vodoopskrbu treba uzeti u obzir pri koncipiranju sustava navodnjavanja vodeæiraèuna da se ne zadre u vodne kolièine za potrebe javnih sustava vodoopskrbe koji imaju prioritet. Korištenjepodzemne vode za navodnjavanje treba gledati u svjetlu prioritetnih èuvanja zaliha podzemnih voda zavodoopskrbu kao i zaštiæenih prirodnih podruèja. Ne iskljuèuje se moguænost upotrebe podzemne vode naodreðenim lokacijama, ukoliko je takvo rješenje ekonomski opravdano, a kvaliteta i raspolo�iva kolièina vodedokazana.

Obnovljive zalihe podzemnih voda u dolini Drave u osnovi nisu ogranièenje na korištenje podzemnih voda uovom podruèju. S obzirom da se vodonosnik prihranjuje infiltracijom oborina i podzemnim dotokom iz Drave,eksploatacija odreðene prosjeène godišnje kolièine vode bi se nadoknaðivala poveæanim podzemnim dotokom izDrave, što ne bi utjecalo na prosjeène godišnje nivoe podzemnih voda. Meðutim, osnovno ogranièenje na korištenjepodzemnih voda u ovom podruèju bi bio utjecaj intenzivnih crpljenja u srpnju i kolovozu u sušnim godinama nanivoe podzemne vode u široj okolini crpilišta za navodnjavanje i eventualni utjecaj na crpilišta za vodoopskrbu. Beznekog kompenzacijskog bazena, projekt navodnjavanja od 1000 ha bi zahtijevao maksimalno crpljenje od 1000 l/s,koje bi osim što je tehnološki zahtjevno i ekonomski upitno moglo znaèajno sniziti nivoe podzemnih voda. Meðutim,za analizu podruèja utjecaja intenzivnih crpljenja bili bi potrebni detaljni hidrogeološki podaci pa i kalibriranimatematièki model, koji ne postoje. Meðutim, za manje projekte navodnjavanja, koji mogu biti od interesa manjimkorisnicima koji nisu eksplicitno identificirani ovim Planom, podzemne vode mogu biti vrlo prikladan izvor vode zanavodnjavanje, pogotovo ako ne postoje alternativni izvori površinskih voda.

Za bilancu voda za ovaj Plan, pretpostavlja se da je iz podzemnih voda moguæe navodnjavati minimalno 13,500ha. Uz normu navodnjavanja od 2.250 m3/ha, potrebe za vodom za ove površine u mjerodavnoj sušnoj godiniiznosile bi 30.375.000 m3 godišnje, što bi odgovaralo srednjem godišnjem protoku od 1,0 m3/s.

Uz odreðene pretpostavke o dozvoljenim kolièinama vode koja se mo�e crpiti iz rijeke Drave, o broju idozvoljenoj velièini potencijalnih akumulacija, te obnovljivih kolièina vode koje se mogu crpiti iz podzemnih vodabez utjecaja na vodocrpilišta za vodoopskrbu dobivena je bilanca voda za mjerodavnu sušnu godinu (vjerojatnostprekoraèenja 75%) koja omoguæava navodnjavanje svih pogodnih tala (100.000 ha) u KK�. Tablica 4 prikazujebilancu voda za KK�.






Tablica 4: Bilanca voda za navodnjavanje u KK�.

9.4. RAZRADA PLANA NAVODNJAVANJA

U prethodnom poglavlju izneseno je da bi se s obzirom na kolièine raspolo�ivih voda i potrebe za vodom, uzodreðene pretpostavke, iz veæih vodotoka bez akumulacija, manjih vodotoka s akumulacijama, i podzemnih vodanaèelno mogle navodnjavati kompletne poljoprivredne površine u KK� pogodne za navodnjavanje (100.000 ha).Meðutim, stanje okrupljenosti zemljišta i organiziranosti korisnika u KK� je takvo da se u planskom razdoblju do2020. godine mo�e oèekivati i planirati razvoj navodnjavanja samo na relativno malom dijelu ovih površina.

Zato je koncepcija ovog plana usmjerena na identifikaciju prioritetnih projekata u ovom planskom razdoblju, i tona dva naèina. Za veæe projekte navodnjavanja s izvorom vode iz rijeke Drave (direktnim crpljenjem), identificiranesu najinteresantije površine s obzirom na stanje poljoprivredne proizvodnje te okrupljenosti i pripremljenostizemljišta, i dio tih površina je ukljuèen u Plan navodnjavanja za plansko razdoblje do 2020. godine. Da bi sepredlo�ili specifièni potencijalni projekti navodnjavanja iz rijeke Drave u planskom razdoblju do 2020. godinepristupilo se kvalitativnoj analizi stanja i potencijala poljoprivredne proizvodnje, organiziranosti i interesapotencijalnih korisnika te okrupljenosti i pripremljenosti zemljišta u podruèjima u blizini rijeke Drave. Na temelju oveanalize identificirana su podruèja na kojima bi se mogla planirati fazna gradnja sustava za navodnjavanje s izvoromvode iz rijeke Drave.

Prvo takvo podruèje je Legrad u sjevernom dijelu KK�, gdje se razvija poljoprivredna zona, gdje postoji velikiinteres za navodnjavanje, i gdje bi se voda za navodnjavanje zahvaæala iz postojeæe HE Dubrava i transportiralacjevovodom do podruèja navodnjavanja. Na ovom podruèju planira se razvoj projekta navodnjavanja ukupnepovršine od 500 ha do 2020. godine. Druga takva podruèja su Ðelekovec (500 ha), Veliki Pa�ut (300 ha), Drnje(350 ha) i Hlebine (350 ha), gdje takoðer postoje organizirani korisnici i interes za navodnjavanje a poljoprivrednepovršine su u ovom trenutku bolje pripremljene za modernu poljoprivrednu proizvodnju i uvoðenje navodnjavanja.Na ovim podruèjima planira se razvoj projekata navodnjavanja ukupne površine od 1500 ha do 2020. godine.Meðutim, ovaj prijedlog ne iskljuèuje moguænost navodnjavanja drugih površina iz rijeke Drave ukoliko se natemelju interesa korisnika izvrše odgovarajuæe pripremne radnje, ukoliko nema relevantnih ogranièenja, i ukoliko jeprojekt ekonomski opravdan.

Za projekte navodnjavanja srednje velièine s izvorom vode iz manjih vodotoka s akumulacijama provedena jedetaljna analiza potencijalnih akumulacija i pripadajuæih potencijalnih površina za navodnjavanje. Ovi potencijalniprojekti su zatim rangirani na temelju ekonomskih faktora iz èega su identificirani ekonomski najpovoljniji projektikoji su onda ukljuèeni u Plan navodnjavanja za plansko razdoblje do 2020. godine. Meðutim, to ne iskljuèujemoguænost navodnjavanja drugih površina iz akumulacija koje nisu rangirane kao prioritetne ukoliko se na temeljuinteresa korisnika izvrše odgovarajuæe pripremne radnje, ukoliko nema relevantnih ogranièenja, i ukoliko je projektekonomski opravdan.

U ovoj analizi razmatrane su 22 potencijalne akumulacije na podruèju KK�, od èega 13 u slivu Drave i 9 u slivuSave. Na temelju hidroloških analiza, uzimajuæi u obzir ogranièenja na visinu brane (manje od 10 m) i/ili utjecaje nainfrastrukturu i okoliš, i pretpostavljajuæi prosjeènu brutto normu navodnjavanja od 2.500 m3/ha (netto norma 1.600m3/ha, gubici na parceli 25%, gubici u transportu 15%), odreðeni su volumeni akumulacija i površine koje bi se iznjih mogle navodnjavati.

Nakon toga se pristupilo procjeni relativnih investicijskih troškova da bi se odabrale najekonomiènijeakumulacije odnosno sustavi navodnjavanja te u skladu s tim identificirali prioritetni projekti. Za ovu analizuprocijenjeni su volumeni brana svih akumulacija na temelju podataka iz topografske karte u mj. 1:25.000. Brane supretpostavljene kao nasute. Nakon toga su proraèunati «faktori brane», definirani kao omjeri volumena akumulacijei volumena brane. Ovi faktori odreðuju koliko se m3 vode u akumulaciji mo�e dobiti za 1 m3 brane. Da bi se uzeou obzir efekt transportnih gubitaka, za usporeðivanje projekata izraèunati su modificirani faktori brane, definiran kao





Izvor m3/s mil. m3 m3/ha ha

Drava 70 157,5 2250 70.000Akumulacije 41,25 2500 16.500Podzemne vode 30,375 2250 13.500

Ukupno 229,125 100.000


volumen akumulacije umanjen za transportne gubitke dostave tog volumena podijeljen s volumenom brane.Projekti s veæim MFB su ekonomski povoljniji i treaju biti tretirani jkao viši prioritet ukoliko su svi drugi faktori jednaki.

Na temelju pripremljenosti površina za projekte navodnjavanja (okrupnjenost, organiziranost, zainteresiranost),velièine projekta, te pedoloških, tehnièkih i ekonomskih faktora, ukljuèujuæi modificirani faktor brane, potencijalniprojekti navodnjavanja u KK� s izvrom vode iz akumulacija su prioritizirani kao što je prikazano u slijedeæoj tablici.

Tablica 5: Prioritiziranje projekata navodnjavanja iz potencijalnih akumulacija u KK�.

Za manje projekte navodnjavanja na površinama koje se ne mogu navodnjavati iz rijeke Drave ili potencijalnihakumulacija, ukoliko postoji interes korisnika, podzemne vode mogu biti vrlo prikladan izvor vode za navodnjavanje.Manji pojedinaèni projekti navodnjavanja s korištenjem podzemnih voda se ne mogu u ovom trenutku eksplicitnoplanirati, ali ovaj Plan navodnjavanja podr�ava upotrebu podzemne vode za manje projekte navodnjavanjanaukoliko se na temelju interesa korisnika izvrše odgovarajuæe pripremne radnje, ukoliko nema relevantnihogranièenja, i ukoliko je projekt ekonomski opravdan.

9.5. PLAN NAVODNJAVANJA DO 2020. GODINE

S obzirom da je financijsko sudjelovanje Republike Hrvatske neophodno za razvoj navodnjavanja u KK�,ukupne površine za navodnjavanje koje realno mogu biti ukljuèene u plansko razdoblje do 2020. godine ovise oplaniranoj dinamici izgradnje sustava za navodnjavanje na podruèju Republike Hrvatske. Prema NAPNAV-u, do2020. se planira izgradnja sustava za navodnjavanje na 65.000 ha površina, što iznosi oko 6,5% od ukupnihkorištenih površina od oko 1.000.000 ha. Primjenjujuæi isti postotak na ukupne korištene površine od oko 71.000ha u KK�, dobiva se 4.600 ha. Meðutim, s obzirom na znaèaj poljoprivrede na gospodarstvo u KK� i opæenitopovoljne uvjete za uvoðenje navodnjavanja u KK�, predla�e se uvoðenje navodnjavanja na oko 50% veæimpovršinama od nacionalnog prosjeka, što daje ukupnu površinu od oko 6.900 ha za planiranje izgradnje sustava zanavodnjavanje u KK� do 2020. godine.

U ovom planskom razdoblju preda�e se planirati sustave navodnjavanja s zahvatima vode iz rijeke Drave naukupno 2.000 ha u podruèjima Legrada, Ðelekovca, Velikog Pa�uta, Drnja i Hlebina, srednje sustavenavodnjavanja s izvorima vode iz manjih vodotoka s akumulacijama na ukupno oko 3.500 ha, te manje sustavenavodnjavanja s korištenjem podzemnih voda na oko 1.400 ha (sveukupno 6.500 ha).

Pilot-projekt navodnjavanja Koljak i prvih šest potencijalih projekata s akumulacijama rangiranim premamodificiranom ekonomskom faktoru brane (Vojakovac, Miholjevac, Prugovac, Donji Kolarec, Novi Glog i Vratno) biobuhvatila ukupno oko 3.500 ha. Za ove projekte modificirani faktori brane variraju od 125 do 49. Ovi projekti sepredla�u za ukljuèivanje u plan navodnjavanja do 2020. godine.

Tablica 6 prikazuje plan navodnjavanja KK� do 2020. godine.





Rang Akumulacija Podruèje Površina (ha) MFB

1 Sirova Katalena Koljak 500 Pilot-projekt2 Vojakovac Ju�ni Kri�evci 500 1253 Miholjanac Virje 900 1094 Prugovac Budanèevica 600 775 Donji Kolarec Fodorovec/Dubovec/Gregurevec 400 656 Novi Glog Sv. Ivan �abno 150 517 Vratno Vratno 450 498 Mièetinac Ðurðevac 150 429 Javorovac Delovi 1300 4110 Radeljevo Rasinja 900 3711 Muènjak Koprivnièki Bregi 300 3212 Kromarica Veseli Breg 250 2713 Poganac Koprivnièki Ivanec 600 1614 Domaji Koprivnièki Bregi 300 1415 Paunovac Koprivnièki Bregi 200 1416 Èepelovac Ðurðevac 100 10


Tablica 6: Plan navodnjavanja KK� do 2020. godine.

9.6. ORJENTACIJSKI TROŠKOVI REALIZACIJE PROJEKTA

Prema Nacionalnom planu navodnjavanja u Republici Hrvatskoj (NAPNAV-u) troškovi pripreme izgradnjesustava za navodnjavanje (terenska istra�ivanja, katastar, projektiranje, ishoðenje dozvola i dr.), kao i izgradnjasustava do proizvodne površine poljoprivrednika su troškovi vodoprivredno - poljoprivrednog investicijskog projektaodnosno dr�ave.

Za veæe sustave navodnjavanja planirane za KK�, orjentacijski troškovi dovoda vode se procjenjuju na 15.000kn/ha (vodozahvat 5.000 kn/ha, distribucijska mre�a 8.000 kn/ha, projektna dokumentacija 2.000 kn/ha). Za sustavnavodnjavanja na parceli usvajaju se orjentacijski troškovi iz NAPNAV-a od 22.000 kn/ha.

S obzirom na koncepciju ovog Plana koja ukljuèuje izgradnju brdskih akumulacija, potrebna je i procjenaprosjeènih troškova izgradnje akumulacija (uz pretpostavku da su pregrade nasute). Na temelju podataka oprocijenjenim troškovima akumulacija iz Analize potencijalnih akumulacija i retencija s prijedlogom prioriteta zapodruèje VGO-a za vodno podruèje sliva Save dobivena je prosjeèna cijena izgradnje akumulacije od 250 kn pom3 nasute pregrade. Ova cijena ukljuèuje otkup zemljišta, izmještanje infrastrukture, zemljane radove na nasutojpregradi, izgradnju evakuacijskih organa, te istra�ne radove i projektiranje. Uzmajuæi u obzir brtto normunavodnjavanja, mo�e se odrediti da je cijena izgradnje akumulacije u kn po hektaru navodnjavanih površinajednaka 250*1.700/MFB=425.000/MFB. Na primjer, za akumulaciju s MFB od 100, cijena je 4.250 kn/ha, dok je zaakumulaciju s MFB od 10 cijena 42.500 kn/ha. Za akumulacije s najpovoljnijim vrijednostima MFB koje su ukljuèeneu Plan navodnjavanja do 2050. godine, vrijednosti MFB su izmeðu 125 i 49, tako da su cijene izgradnje izmeðu3.400 kn/ha i 8.500 kn/ha. Za ove akumulacije usvaja se prosjeèna cijena izgradnje akumulacije od 6.000 kn/ha.

Za akumulacije s relativno malim vrijednostima MFB ekonomska isplativost projekta je upitna, ali minimalnavrijednost MFB ispod koje projekt postaje neisplativ ovisi od detaljima financijske analize i ne mo�e biti generalnoodreðena.

Za projekte navodnjavanja u KK� predlo�ene za plansko razdoblje do 2020. godine, s ukupnom površinom od6.900 ha, od èega je 3.400 ha bez akumulacija (orijentacijska cijena dobave vode 15.000 kn/ha) i 3.500 ha sakumulacijama (orjentacijska cijena dobave vode 21.000 kn/ha), orjentacijski investicijski troškovi dobavevode iznose 3.400 ha x 15.000 kn/ha + 3.500 ha x 21.000 kn/ha = 125 milijuna kn.

U skladu s NAPNAV-om, za sustave veæe od 200 ha, Republika Hrvatska bi financirala 80% troškova dovodavode do parcele (akumulacija, vodozahvat, distribucijska mre�a i projektna dokumentacija), dok bi preostalih 20%financirao krajnji korisnik ili lokalna uprava. Izgradnju sustava za navodnjavanje na parceli financira krajnji korisnik.





Projekt Izvor Površina (ha)

Legrad Drava 500Ðelekovec Drava 500Veliki Pa�ut Drava 300Drnje Drava 350Hlebine Drava 350Koljak Akum. 500Vojakovac Akum. 500Miholjevac Akum. 900Prugovac Akum. 600Donji Kolarec Akum. 400Novi Glog Akum. 150Vratno Akum. 450

Podzemne vode 1400

Ukupno 6900


10. ODR�AVANJE I UPRAVLJANJE

Treba istaknuti da je dobra organizacijska i institucijska pozadina kroz planiranje, kontrolu, upravljanje,monitoring i odr�avanje funkcionalnosti sustava preduvjet za uspješno navodnjavanje nekog podruèja. Uupravljanju i odr�avanju sustava za distribuciju vode trebale bi svakako sudjelovati Hrvatske vode, Koprivnièko-kri�evaèka �upanija i krajni korisnici.

U cilju usklaðivanja prijedloga NAPNAV-a i Zakona o vodama, najbolje rješenje za upravljanje i odr�avanjesustava za distribuciju vode koji su izgraðeni na podruèju njihovog djelovanja èinile bi vodnogospodarske ispostaveHrvatskih voda (VGI), kojima bi prema NAPNAV-u upravljalo vijeæe u kojem bi sudjelovale udruge korisnika sustavaza navodnjavanje i ostali zainteresirani.

Sustave za navodnjavanje korisnika koji zahvaæaju vodu na svom posjedu ili neposredno uz svoj posjed(površinske i podzemne) odr�avaju sami korisnici sustava za navodnjavanje u cijelosti, bez obzira na uèešæedr�ave u sustavu financiranja.

Konaènu organizacijsku strukturu upravljanja i odr�avanja sustava za distribuciju vode biti æe potrebno uskladitis pozitivnim propisima u trenutku realizacije pojedinih sustava za navodnjavanje na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Za izradu kvalitetnih planskih, projektnih i izvedbenih rješenja, te korištenje i odr�avanje objekata i sustava zanavodnjavanje potrebna je pravovremeno i stalno obrazovanja svih sudionika za izvršavanje odgovarajuæih poslovahidrotehnièke i agrotehnièke struke, a po potrebi i ekonomske, strojarske i informatièke. Sastavni dio toga je iobrazovanje vlasnika i korisnika zemljišta na kojima se provodi navodnjavanje. Specifièno, potrebne su:

Edukacija kadrova za zahvaæanje i distribuciju vodeEdukacija kadrova za praæenje i provedbu kontrole navodnjavanjaEdukacija vlasnika i korisnika zemljišta - obiteljskih i ostalih poljoprivrednih gospodarstava

Za provedbu PNKK�, potrebna je i organizacija monitoringa i kontrole stanja vode i tla uvoðenjemnavodnjavanja.

11. UTJECAJI NA OKOLIŠ

Uvoðenje sustava navodnjavanja rezultira utjecajima na vodu (hidrosferu), tlo (pedosferu), i �ivi svijet (biosferu).To znaèi da primjena navodnjavanja mo�e ostaviti trajne štetne posljedice u okolišu ukoliko se takve moguænostine prepoznaju, ne predvide i ne pokušaju minimizirati ili u potpunosti sprijeèiti. Neke od promjena se lako uoèavajui kvantificiraju, ali postoji skupina posrednih utjecaja koji su obièno odmaknuti u vremenu, javljaju se nakon duljeprimjene pa i izvan podruèja projekta. Rješenja treba tra�iti u sustavnom planiranju, projektiranju, izvedbi ikorištenju zahvata. Zato provedbi velikih projekata navodnjavanja mora prethoditi procjena utjecaja na okoliš kojomæe se utvrditi moguæe promjene u okolišu i odr�ivost sustava (NAPNAV 2005). Utjecaji uvoðenja navodnjavanja naokoliš koji su opæenito opisani u NAPNAV-u se mogu oèekivati i uslijed realizacije projekata navodnjavanjapredviðenih ovim planom. Meðutim, potencijalni negativni utjecaji na okoliš predlo�enih projekata æe biti relativnomali, a u nekim sluèajevima oèekuju se i pozitivni utjecaji.

Predlo�eni projekti navodnjavanja s izvorom vode iz rijeke Drave bi zahvaæali ukupno maksimalno 2 m3/s usrpnju i/ili kolovozu. Zbaog glacijalnog karaktera rijeke Drave, protoci Drave u ovom periodu su relativno veliki takoda predviðeni zahvati predstavljaju vrlo mali postotak (manje od 0,3%) srednjih mjeseènih protoka koji na postajiBotovo iznose 592 m3/s u srpnju i 478 m3/s. Utjecaj ovih zahvaæanja na protoke i vodostaje rijeke Drave pa prematome i na okoliš u dolini rijeke Drave æe biti minimalni.

Predlo�eni projekti navodnjavanja s izvorm vode iz podzemnih voda bi zahvaæali ukupno maksimalno oko 1,5m3/s u srpnju ili kolovozu. Sveukupni utjecaj ovih zahvata bi se odazio na smanjenje prihranjivanja rijeke Drave izpodzemnog vodonosnika i korespondentno smanjenje srednjeg godišnjeg protoka rijeke Drave. Meðutim, tosmanjenje je vrlo malo (oko 0,3%) u odnosu na srednji godišnji protok rijeke Drave koji iznosi 474 m3/s na postajiBotovo.

Ovaj Plan podr�ava manje projekte navodnjavanja s zahvatom iz podzemnih vda tako da se oèekuje da bi tiprojekti bili prostorno raspršeni i da ne bi došlo do koncentriranog zahvaæanja ovih kolièina u malom podruèju iformiranja veæih konusa depresije koji bi mogli utjecati na izvorišta za vodoopskrbu i generalno na okoliš. Nadalje,za svaki potencijalni zahvat podzemnih voda za navodnjavanje zahtijevaju se istra�ni radovi i analize koje trebajupokazati da projekt ne bi negativno utjecao na zaštiæena vodocrpilišta te da je projekt ekonomski isplativ. Ovaj Planne podr�ava veæe projekte navodnjavanja s zahvatom iz podzemnih voda jer bi intenzivna lokalizirana crpljenja u






vrijeme najveæih potreba vjerojatno izazvala znaèajna lokalna sni�avanja nivoa podzemnih voda što bi mogloutjecati i na izvorišta za vodoopskrbu i na okoliš.

Predlo�eni projekti navodnjavanja s izvorom vode iz brdskih akumulacija æe imati tipiène utjecaje akumulacijana okoliš koji su opisani u prethodnim poglavljima. Meðutim, treba napomenuti da su potrebe za vodom zanavodnjavanje varijabilne iz godine u godinu i ovise o oborinama. Projektne potrebe za vodom za navodnjavanjesu bazirane na oborinama vjerojatnosti prekoraèenja 75%. To znaèi da su aktualne potrebe za vodom manje odprojektnih u ¾ godina. U prosjeènoj godini potrebe za vodom su dvostruko manje od projektnih potreba. To znaèida bi se u veæini godina akumulacija samo djelimièno koristila, te da bi modifikacija prirodnog re�ima vodotoka bilaznatno manja nego u mjerodavnoj sušnoj godini. U takvim sušnim godinama prirodni protoci manjih vodotoka nakojima se planiraju akumulacije su u vegetacijskom razdoblju vrlo mali a kakvoæa voda u podruèjima nizvodno odnaselja iz kojih se ispuštaju neproèišæene otpadne vode vrlo slaba. Kolièine vode koje bi se iz akumulacija ispuštaleu prirodni vodotoke za potrebe navodnjavanja bi zapravo oplemenjivale okoliš i kakvoæu vode u ljetnim mjesecima.

Što se tièe utjecaja navodnjavanja na pedosferu, potencijalni utjecaji planiranih projekata navodnjavanja u KK�se ne razlikuju od opæenitio opisanih utjecaja opisanih u prethodnim poglavljia. Shodno tome, potrebno je provoditigore navedene mjere zaštite tla.

12. PRIJEDLOG DALJNJIH AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI PLANA

12.1. PRIJEDLOG PILOT-PROJEKTA NAVODNJAVANJA

Osnovni kriteriji za planiranje projekata navodnjavanja u skladu sa NAPNAV-om su (i) pogodnost tla, (ii)raspolo�ivost vode za navodnjavanje i (iii) okrupljenost zemljišta, organiziranost i zainteresiranost korisnika. Odpotencijalnih projekata navodnjavanja koji ispunjavaju ili bi u skoroj buduænosti mogli ispunjavati navedene kriterije,potencijalni pilot-projekt navodnjavanja bi se trebao isticati u smislu ispunjavanja ovih kriterija ali i dopunskihkriterija ekonomiènosti i profitabilnosti. Pilot-projekt bi trebao postizati natprosjeène rezultate koji bi demonstriraliuèinkovitost navodnjavanja i potaknuli procese okrupnjavanja zemljišta, organiziranja korisnika i pripremu zemljištaza navodnjavanje na drugim lokacijama u �upaniji.

Prije izrade Plana navodnjavanja, od strane �upanije kao pilot-projekt navodnjavanja u KK� odabran je projektnavodnjavanja Koljak na oko 500 ha u podruèju Kalinovca. Dobava vode bi bila iz akumulacije Sirova Katalena kodnaselja Sirova Katalena. Dimenzioniranje akumulacije i projektiranje sustava za dovod i razvod vode je predmetposebnog ugovora izmeðu KK� i IGH.

12.2. PRIJEDLOG POTREBNIH ISTRA�NIH RADOVA

U cilju daljnje realizacije Plana navodnjavanja KK� potrebni su istra�ni radovi kako bi se osigurali dodatni podacio sadašnjem stanju tla i voda kao osnovnih elemenata za provedbu navodnjavanja, kao i o podaci potrebni zahidrotehnièko rješenje i projektiranje objekata. Ujedno, potrebno je istra�iti i sadašnje stanje okoliša kako bi semogli pratiti eventalni utjecaji uzrokovani navodnjavanjem.

12.3. PREGLED PRIORITETA U REALIZACIJI NAVODNJAVANJA

Prema Nacionalnom planu navodnjavanja (NAPNAV-u) prioriteti u realizaciji navodnjavanja se mogu svrstati uslijedeæe kratkoroène i dugoroène prioritete. Kratkoroèni prioriteti obuhvaæaju izradu �upanijskih planovanavodnjavanja i izgradnju pilot-projekta navodnjavanja. Dugoroèni ciljevi obuhvaæaju pregled i rangiranje daljnjihprojekata za provedbu navodnjavanja, definiranje I ustroj organizacija za planiranje, izvoðenje, korištenje,odr�avanje I praæenje projekata i prijedlog dinamike sustavnog uvoðenja navodnjavanja.

Dovršenjem i usvajanjem Plana navodnjavanja KK�, prvi kratkoroèni prioritet je postignut. Kao prvi �upanijskipilot-projekt navodnjavanja predlo�en je i obrazlo�en Pilot-projekt navodnjavanja Koljak. Na temelju zasebnogugovora, paralelno s izradom PNKK� izraðuje se projektna dokumentacija za Pilot-projekt navodnjavanja Koljak,na temelju koje je potrebno ishoditi lokacijsku i graðevinsku dozvolu te izgraditi Pilot-projekt, èime æe i drugikratkoroèni prioritet biti ispunjen.

Na temelju dinamike razvoja sustava navodnjavanja u Republici Hrvatskoj prikazanoj u NAPNAV-u, kojapredviða izgradnju sustava navodnjavanja na 65.000 ha, proporcionalni udio za KK� je oko 4.600 ha. Meðutim, sobzirom na znaèaj poljoprivrede na gospodarstvo u KK� i opæenito povoljne uvjete za uvoðenje navodnjavanja u






KK�, predla�e se uvoðenje navodnjavanja na oko 50% veæim površinama od nacionalnog prosjeka, što dajeukupnu površinu od oko 6.900 ha za planiranje izgradnje sustava za navodnjavanje u KK� do 2020. godine.

Na temelju analiza iznesenih u poglavlju 10, za plansko razdoblje do 2020. godine predviða se 5 projekatanavodnjavanja s izvorom vode iz rijeke Drave ukupne površine 2.000 ha, 7 projekata navodnjavanja s izvorom vodeiz planiranih akumulacija ukupne površine 3.500 ha, i veæi broj manjih projekata navodnjavanja iz podzemnih vodaukupne površine 1.400 ha. Projekti s akumulacijama su prioritizirani prema modificiranim ekonomskim faktorimabrane, koji ukljuèuju i efekte gubitaka u transportu prirodnim vodotocima. Na temelju dostupnih i analiziranihinformacija, ovi projekti se preporuèuju kao prioritetni projekti navodnjavanja u KK� za plansko razdoblje do 2020.godine.

U skladu s ukupnim planiranim površinama za navodnjavanje od 6.900 ha, predla�e se dinamika razvojanavodnjavanja u KK� koja predviða izgradnju Pilot-projekta navodnjavanja Koljak do 2009. i daljnju faznu gradnjuostalih sustava s prosjeènom ravnomjernom stopom izgradnje od oko 600 ha godišnje.

13. KORISTI I ODR�IVO KORIŠTENJE

13.1. SUBJEKTI ZA REALIZACIJU PLANA

Uvoðenje navodnjavanja kao strateške mjere u poljoprivredi zahtijeva spremnost na pravovremeno rješavanjesvih poteškoæa koje proizlaze iz slo�enosti ove aktivnosti, kao i zbog nedostatka iskustva u njenom provoðenju.

Za realizaciju ovog Plana navodnjavanja potrebni su subjekti koji æe u okviru svojih nadle�nosti koordiniranoprovoditi izgradnju i odr�avanje sustava za navodnjavanje na podruèju �upanije. Uva�ajuæi prihvaæene aktivnostina primjeni Nacionalnog projekta navodnjavanja - NAPNAV, subjekti za provedbu Plana navodnjavanjaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije su:

Vlada Republike HrvatskeMinistarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RHDr�avna agencija za navodnjavanjeHrvatske vodeKoprivnièko-kri�evaèka �upanijagradovi i opæine na podruèju �upanijepoljoprivredni i drugi gospodarski subjektipoljoprivredni fakultet i instituti vezani za poljoprivredu, projektanti i konzultantiprojektantske i izvoðaèke tvrtkekrajnji korisnici zemljištatvrtke za upravljanje i odr�avanje sustava opskrbe vodom za navodnjavanje

13.2. OÈEKIVANE KORISTI I EKONOMSKI POKAZATELJI REALIZACIJE PLANA

Projekti navodnjavanja su interdisciplinarni projekti, jer zahtijevaju primjenu hidroloških, pedoloških,agronomskih i drugih znanja. Isto tako, njihova je priroda višedjelatna ili multifunkcionalna jer se njihovomuspostavom utjeèe na društvenu, prirodnu i gospodarsku sredinu. Shodno tome, uèinke projekta i koristi odprojekata se mogu podijeliti u tri najva�nije skupine, i to:

Ekonomske ili gospodarske koristi (poboljšanje tehnologije poljoprivredne proizvodnje, poveæanje korištenihpoljoprivrednih površina, poveæanje prinosa i ukupne proizvodnje, poveæanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda,poveæanje dohotka po jedinici površine);

Društvene koristi (zadr�avanje �itelja na seoskom prostoru, zapošljavanje u poljoprivredi);Ekološke koristi (bolji nadzor nad uporabom vodnih resursa, manje zagaðivanje zemljišta, oblikovanje

krajolika).

13.3. EKONOMSKA OPRAVDANOST NAVODNJAVANJA

Ekonomske koristi od uvoðenja navodnjavanja se mogu kvantificirati usporeðujuæi dohodak bez navodnjavanjai dohodak s navodnjavanjem (poveæani prinosi i poveæani troškovi). Da bi projekt navodnjavanja bio ekonomskiisplativ, poveæanje dohotka mora biti dostatno da pokrije troškove dobave vode (povrat investicije i troškove pogonai odr�avanja) i troškove sustava navodnjavanja na parceli (povrat investicije i troškove pogona i odr�avanja).






Troškovi dobave vode ovise prvenstveno o velièini investicije ali i o naèinu financiranja investicije u sustav zadobavu vode (vodozahvat, distribucijski sustav i eventualno akumulacija). Godišnji troškovi otplate investicijeraèunaju se kao p(d,N)*C, gdje je C cijena investicije, d je diskontna stopa, a N je rok otplate u godinama. Zadiskontnu stopu od 5% i rok od 20 godina, p=8%. Za diskontnu stopu od 8% i rok od 50 godina, p=8%. Za daljnjeokvirne analize, usvaja se vrijednost p=8% koja se mo�e dobiti na dva gore navedena naèina. Uz pretpostavku dasu godišnji troškovi pogona i odr�avanja sustava za dobavu vode 2% od vrijednosti investicije, ukupni godišnjitroškovi dobave vode su 10% od vrijednosti investicije.

Na primjer, za usvojenu orjentacijsku cijenu sustava za dobavu vode od 15.000 kn/ha, godišnji trošak dobavevode bi bio 1.500 kn/ha. Za sustave s akumulacijama s prosjeènom cijenom akumulacije od 6.000 kn/ha, dodatnigodišnji trošak za akumulaciju bi bio 600 kn/ha. Ovi troškovi bi se naplaæivali preko naplate vode za navodnjavanje.Za prosjeène godišnje potrebe reprezentativnog plodoreda od 1.000 m3/ha, dobiva se okvirna cijena vode od oko1,5 kn/m3 bez akumulacije i 2,1 kn/m3 s akumulacijom.

Naravno, cijene specifiènih sustava se mogu znaèajno razlikovati tako da i godišnji troškovi odnosno cijene vodemogu znaèajno varirati od sustava do sustava. Za skupe sustave (npr. s akumulacijama s malim modificiranimfaktorima brane) troškovi i cijena vode mogu postati tako visoki da je sustav ekonomski neisplativ. Na primjer,cijena akumulacije s modificiranim faktorom brane od oko 10 je oko 42.500 kn/ha, što iziskuje godišnje troškovedobave vode od 4.250 kn/ha. Ovako visoki troškovi se mogu pokriti najprofitabilnijim kulturama kao što su voænjaciali vjerojatno ne reprezentativnim ratarsko-povræarskim plodoredom.

Troškovi sustava za navodnjavanje na parceli takoðer ovise prvenstveno o velièini investicije ali i o naèinufinanciranja investicije. Godišnji troškovi otplate investicije raèunaju se kao p(d,N)*C, gdje je C cijena investicije, dje diskontna stopa, a N je rok otplate u godinama. Za daljnje okvirne analize, usvaja se vrijednost p=8% koja semo�e dobiti za diskontnu stopu od 5% i rok otplate 20 godina. Uz pretpostavku da su godišnji troškovi pogona iodr�avanja sustava za navodnjavanje na parceli 2% od vrijednosti investicije, ukupni godišnji troškovi sustava zanavodnjavanje su 10% od vrijednosti investicije. Za usvojenu okvirnu cijenu sustava za navodnjavanje od 22.000kn/ha, godišnji troškovi sustava za navodnjavanje bi bili 2.200 kn/ha. Da bi navodnjavanje odreðene kulture biloekonomski isplativo, razlika u dohotku mora minimalno pokriti godišnje troškove dovoda vode i sustava zanavodnjavanje.

U slijedeæu tablicu uvrštene su kulture koje bi se mogle uzgajati u promijenjenom plodoredu nakonnavodnjavanja na površini od 100 ha. To je samo jedna od varijanti plodoreda. Rezultati pokazuju da jenavodnjavanje veæine pojedinaènih kultura osim povræa neisplativo, ali da razlika u dobiti od povræa pokriva igubitke na drugim kulturama. Reprezentativni plodored u cjelini ostvaruje poveæani dohodak uslijed uvoðenjanavodnjavanja od 2.447 kn/ha. Bez troškova sustava za navodnjavanje na parceli za kulture koje su individualnoneisplative, rezultat postaje 3.877 kn/ha.

Tablica 7: Ekonomiènost i dobit u uvjetima bez i s navodnjavanjem.





razlika dobiti trošak trošak razlika udio u doprinosKULTURA bez troška dobave sustava dobiti plodoredu dobiti

nav

Pšenica 523 1.500 2.200 -3.177 13 -397Ozimi jeèam 1.791 1.500 2.200 -1.909 13 -239Kukuruz 620 1.500 2.200 -3.080 25 -770Šeæerna repa 3.737 1.500 2.200 37 21 8Uljana repica 968 1.500 2.200 -2.732 9 -246Krumpir 9.980 1.500 2.200 6.280 4 220Kupus, kelj, 55.151 1.500 2.200 51.451 2 1029Luk 58.140 1.500 2.200 54.440 3 1361Rajèica 84.975 1.500 2.200 81.275 2 1626Lucerna 3.970 1.500 2.200 270 4 11Soja 1.112 1.500 2.200 -2.588 6 -155

Ukupno 2447


13.4. ODR�IVO KORIŠTENJE PRIRODNIH RESURSA

Poštivanje principa odr�ivog korištenja prirodnih resursa nesumnjivo predstavlja imperativ i u pogledu planiranjarazvoja navodnjavanja na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. Planirani razvoj navodnjavanja ne bi smionarušiti prirodne znaèajke podruèja, a za što postoje i potrebni preduvjeti:

Intenzivniji razvoj navodnjavanja nije predviðen u zaštiæenim podruèjima, odnosno zonama sanitarne zaštiteizvorišta pitke vode gdje postoje propisana ogranièenja u pogledu tipa poljoprivrednih aktivnosti.Na potencijalno pogodnim površinama za navodnjavanje, nisu predviðene monokulture, veæ sklopovi razlièitihpoljoprivrednih kultura. Predmetnim je planom posebno naglašena uloga i potreba prelaska sa konvencionalnena ekološku poljoprivredu, èime se planira primjerenije - odr�ivo korištenje prirodnih resursa.Navodnjavanje je nu�an preduvjet planiranom razvoju poljoprivrede. Ono mo�e rezultirati uz oèekivane koristii negativnim posljedicama i zahtijevati poduzimanje odgovarajuæih mjera. Meðu korisne sekundarne uèinke poodr�ivi razvoj svakako treba ubrojiti jaèanje ekonomske moæi kod dijela stanovništva te s tim u svezi imoguænosti razvoja nedostajuæih infrastrukturnih sadr�aja (npr. primjerene odvodnje otpadnih voda) tezaustavljanje negativnih demografskih kretanja na pojedinim dijelovima �upanije. Potencijalno negativneantropogene uèinke na odr�ivi razvoj podruèja bit æe potrebno minimalizirati razlièitim strukturalnim inestrukturalnim mjerama.Oèekivani pozitivni uèinci planiranog razvoja navodnjavanja na ukupan razvoj poljoprivrede ogleda se i uokolnosti da æe se na taj naèin vratiti dio stanovništva na depopularizirani ruralni prostor �upanije.

Sve planirane strukturalne zahvate koji bi trebali osigurati preraspodjelu voda iz prirodnog ciklusa nu�no jeprojektirati vodeæi raèuna o osiguranju ekološki prihvatljivog protoka u površinskim vodotocima. Za to je potrebnodefinirati kontrolno - upravljaèke mehanizme kao npr. primjereni monitoring prirodnih znaèajki vodnih resursa,definiranje i kontrola re�ima korištenja voda, te mjere uèinkovitog nadzora nad tim aktivnostima od strane nadle�nih�upanijskih i dr�avnih slu�bi u domeni njihovih obaveza i ovlasti.

U Plan navodnjavanja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije uvrštene su sve pozitivne smjernice iz Nacionalnogprojekta navodnjavanja. Ista æe se pravila primjenjivati i na detaljnije projekte koji æe se odobravati temeljem Plananavodnjavanja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

14. ZAKLJUÈCI

Temeljem Nacionalnog projekta navodnjavanja, gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, izraðen jePlan navodnjavanja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (PNKK�). Cilj PNKK� je definiranje smjernica, kriterija iogranièenja za planski razvoj navodnjavanja u �upaniji, prijedloga njegove fazne realizacije, izvora financiranja,kao i upravljanja te gospodarenja vodnim resursima u svrhu navodnjavanja. PNKK� èini osnovu za razvoj sustavanavodnjavanja na podruèju �upanije u segmentu planiranja, projektiranja i koordinacije izvoðenja s efektimapromjene strukture biljne poljoprivredne proizvodnje orijentirane tr�ištu koristeæi komparativne prednosti tla i klime.

U PNKK� su detaljno obraðene klimatološke, hidrološke, pedološke i agronomske osnove za planiranjenavodnjavanja. Analiza klimatoloških podataka ukazuje na potrebu za navodnjavanjem u sušnim godinama. Natemelju klimatoloških podataka proraèunate su potrebe za vodom za navodnjavanje za pojedine kulture i zareprezentativni plodored. Analizom i namjenskom interpretacijom pedoloških i hidropedoloških podataka tevrednovanjem sadašnje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta KK�, utvrðene su melioracijske jedinice prioriteta zanavodnjavanje i ureðenje poljoprivrednog zemljišta. U P-I. prioritet za navodnjavanje ukljuèena su pogodna,umjereno pogodna i ogranièeno pogodna automorfna tla (50.177,6 ha), pogodna, umjereno pogodna i ogranièenopogodna hidromorfna tla (30.144,0 ha) te hidromeliorirana tla cijevnom drena�om (1.383,4 ha). Ukupna površinatala I. Prioriteta za navodnjavanje je 81.705 ha. U II. Prioritet svrstana su privremeno nepogodna tla koja zahtijevajuizvoðenje hidromelioracijskih mjera odvodnje u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i primjeni navodnjavanja, kojazauzimaju ukupnu površinu od 21 473,4 ha. Trajno nepogodnih tala ima izuzetno malo, svega 80,6 ha, a zauzimajupodruèja na Kalniku. Ukupna površina na kojoj je moguæe planiranje navodnjavanja ukljuèuje ta I. i II. Prioriteta zanavodnjavanje i iznosi 103,178,40 ha. Prilog 1 prikazuje kartu pogodnosti tla za navodnjavanje.

Identificirani su i analizirani potencijalni izvori vode za navodnjavanje, koji ukljuèuju rijeku Dravu, manjevodotoke uz izgradnju akumulacija i podzemne vode. Izraðena je bilanca voda, iz koje se uz odreðene pretpostavkeo dozvoljenim kolièinama vode koja se mo�e crpiti iz rijeke Drave, o broju i dozvoljenoj velièini potencijalnihakumulacija, te obnovljivih kolièina vode koje se mogu crpiti iz podzemnih voda bez utjecaja na vodocrpilišta za






vodoopskrbu mo�e zakljuèiti da je moguæe navodnjavanje svih pogodnih tala (preko 100.000 ha) u KK�. Od togabi se oko 70.000 ha moglo navodnjavati iz rijeke Drave (ukoliko bi bilo dozvoljeno crpljenje oko 70 m3/s umjerodavnoj sušnoj godini), oko 16.500 ha iz akumulacija te oko 13.500 ha iz podzemnih voda. Meðutim, to neznaèi da je navodnjavanje svake pogodne èestice tla tehnièki i ekonomski opravdano. Osim toga, stanjeokrupljenosti zemljišta i organiziranosti korisnika u KK� je takvo da se u planskom razdoblju do 2020. godine mo�eoèekivati i planirati razvoj navodnjavanja samo na relativno malom dijelu ovih površina.

S obzirom da je financijsko sudjelovanje Republike Hrvatske neophodno za razvoj navodnjavanja u KK�,ukupne površine za navodnjavanje koje realno mogu biti ukljuèene u plansko razdoblje do 2020. godine ovise oplaniranoj dinamici izgradnje sustava za navodnjavanje na podruèju Republike Hrvatske. Prema NAPNAV-u, do2020. se planira izgradnja sustava za navodnjavanje na 65.000 ha površina. U ovom planu predla�e se uvoðenjenavodnjavanja na oko 50% veæim površinama od nacionalnog prosjeka, što daje ukupnu površinu od oko 6.900 haza planiranje izgradnje sustava za navodnjavanje u KK� do 2020. godine.

Koncepcija ovog plana je usmjerena na identifikaciju prioritetnih projekata u ovom planskom razdoblju. Za veæeprojekte navodnjavanja s izvorom vode iz rijeke Drave (direktnim crpljenjem), identificirane su najinteresantijepovršine s obzirom na stanje poljoprivredne proizvodnje te okrupljenosti i pripremljenosti zemljišta, i dio tih površinaje ukljuèen u Plan navodnjavanja za plansko razdoblje do 2020. godine. Te površine ukljuèuju podruèja Legrad (500ha), Ðelekovec (500 ha), Veliki Pa�ut (300 ha), Drnje (350 ha) i Hlebine (350 ha). Na ovim podruèjima planira serazvoj projekata navodnjavanja ukupne površine od 2.000 ha do 2020. godine.

Za projekte navodnjavanja srednje velièine s izvorom vode iz manjih vodotoka s akumulacijama provedena jedetaljna analiza 22 potencijalne akumulacije i pripadajuæih potencijalnih površina za navodnjavanje. Ovi potencijalniprojekti su zatim rangirani na temelju ekonomskih faktora iz èega su identificirani ekonomski najpovoljniji projektikoji su onda ukljuèeni u Plan navodnjavanja za plansko razdoblje do 2020. godine. Na temelju ove analizepredlo�eni su projekti navodnjavanja ukupne površine 3.500 ha s izvorima vode iz akumulacija Sirova Katalena,Vojakovac, Miholjevac, Prugovac, Donji Kolarec, Novi Glog i Vratno.

Za manje projekte navodnjavanja na površinama koje se ne mogu navodnjavati iz rijeke Drave ili potencijalnihakumulacija, ukoliko postoji interes korisnika, podzemne vode mogu biti vrlo prikladan izvor vode za navodnjavanje.Manji pojedinaèni projekti navodnjavanja s korištenjem podzemnih voda se ne mogu u ovom trenutku eksplicitnoplanirati, ali ovaj Plan navodnjavanja podr�ava upotrebu podzemne vode za manje projekte navodnjavanjanaukoliko se na temelju interesa korisnika izvrše odgovarajuæe pripremne radnje, ukoliko nema relevantnihogranièenja, i ukoliko je projekt ekonomski opravdan. Za plansko razdoblje do 2020. godine predviða se uvoðenjenavodnjavanja na oko 1.400 ha s izvorom iz podzemnih voda.

Prema tome, plan navodnjavanja do 2020. godine predviða uvoðenja navodnjavanja na ukupno 6.900 ha (2.000ha iz rijeke Drave, 3.500 ha iz akumulacija i 1.400 ha iz podzemnih voda). Prilog 2 prikazuje plan navodnjavanjaKK� do 2020. godine. Predlo�eni su specifièni projekti navodnjavanja koji su na temelju dostupnih i analiziranihpodataka najpovoljniji. Kao �upanijski pilot-projekt navodnjavanja predla�e se projekt navodnjavanja Koljak (500ha) s izvorom vode iz akumulacije Sirova Katalena, koji je prethodno definiran od strane �upanije i za koji seprojektna dokumentacija izraðuje paralelno s Planom navodnjavanja.

Meðutim, prijedlog prioritetnih površina do 2020. godine ne iskljuèuje moguænost uvoðenja navodnjavanja sizvorom vode iz rijeke Drave ili manjih vodotoka s akumulacijama na drugim površinama ukoliko se na temeljuinteresa korisnika izvrše odgovarajuæe pripremne radnje, ukoliko nema relevantnih ogranièenja, i ukoliko je projektekonomski opravdan. Tehno-ekonomske analize ukazuju na ekonomsku opravdanost navodnjavanja za projekte sprosjeènim troškovima dobave vode. Za specifiène projekte navodnjavanja predlo�ene ovim planom ili od stranezainteresiranih korisnika treba izraditi tehnièka rješenja i provesti tehno-ekonomske analize opravdanosti, nakonèega se opravdani projekti mogu realizirati u skladu s NAPNAV-om i ovim Planom.






50.

Na temelju èlanka 10., a u vezi sa èlankom 14. Zakona o zaštiti zraka («Narodne novine» broj 178/04. i 117/07)i èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02.- proèišæeni tekst, 12/05, 11/06. i 12/07), �upanijska skupština na 22. sjednici, odr�anoj 10. srpnja 2008. donijelaje

Program zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka

na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanijeza razdoblje od 2008. do 2012. godine

Va�nosti dobre kvalitete zraka danas postajemo svjesni tek kad uoèimo prve naznake njegova narušavanja ilikad se posljedice veæ znatno oneèišæenog zraka prepoznaju na našem zdravlju. Razlièite gospodarske aktivnosti,uz razvoj prometne infrastrukture i pojaèane urbanizacije, svakako su podruèja koja prednjaèe u intenzitetuemitiranja oneèišæujuæih tvari u zrak. Rast gospodarskog razvoja, preèesto je, na �alost, usporedan sa rastomoneèišæenja svih vrsta u industrijskim zonama i izdvojenim poslovnim objektima. Teško je pronaæi urbana središtakoja nisu svoj registar emisija oneèišæenja upotpunila pokojom intenzivnom djelatnošæu s bar jednim parametromšto dovodi u pitanje dobru kvalitetu zraène mase.

Koprivnièko-kri�evaèka �upanija svakako nije toliko optereæena zraènim oneèišæenjima poput, primjerice,Sisaèko-moslavaèke �upanije, grada Rijeke, Kutine i drugih industrijskih podruèja, no, pravu sliku o kvaliteti zraka,realnu ocjenu kakvoæe zraka, na kojoj se mora temeljiti ovakav Program, zapravo ni nemamo. Ne postoji cjelovitipregled razine ni uobièajenih, pa tako ni specifiènih parametara oneèišæujuæih tvari u zraku naše �upanije jer takavsveobuhvatan monitoring do sada nije uèinjen. Kratkoroèno provedena prijašnja istra�ivanja samo su djelomiènonaznaèila mo�ebitnu kategoriju kakvoæe zraka. Da li je zdrav naš okoliš i zrak koji udišemo, mo�emo saznati samopraæenjem kompletne krvne slike tog slo�enog organizma, ekosustava. Otuda i toliko naglašavanje va�nostikvalitetnog sveobuhvatnog praæenja stanja okoliša u svim njegovim sastavnicama, tako i monitoringa zraka. Samona taj naèin je moguæe provoditi sanacijske mjere tamo gdje je to nu�no, a što je još va�nije, poduzeti sve aktivnostida se obave preventivne mjere kako do umanjenja kvalitete okoliša ne bi ni došlo. Svaki akcijski plan provoðen bezprethodno provedene analize rezultata monitoringa postojeæeg stanja pojedinog segmenta okoliša je besmislen.

Zakon o zaštiti zraka obvezuje �upanije na donošenje Programa zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka za svojepodruèje. Smjernice zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka dane su u Strategiji zaštite zraka koja je sastavni dioNacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš («Narodne novine» broj 46/02).Ocjena stanja kakvoæe zraka je osnova za donošenje Programa kojim se mogu, meðu ostalim, odrediti dugoroène,kratkoroène i prioritetne mjere zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka uzimajuæi, pri tom, u obzir lokalne posebnosti teobilje�ja podruèja �upanije.

Program zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka (u daljnjem tekstu Program) je sastavni dio Programa zaštiteokoliša Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. �upanijska Skupština donosi oba dokumenta. Gradovi i opæine donoseProgram zaštite zraka za podruèje grad a odnosno opæine u kojem je razina oneèišæenosti zraka iznad tolerantnihvrijednosti. Za evidenciju o provedbi �upanijskog Programa, upravni odjel �upanije nadle�an za zaštitu okolišaizraðuje izvješæe za razdoblje od 2 godine i podnosi ga poglavarstvu �upanije. �upanijska, kao i gradska i opæinskaizvješæa objavljuju se u slu�benom glasilu jedinice lokalne samouprave i podruène (regionalne) uprave s tomrazlikom što se opæinska/gradska izvješæa izraðuju u godišnjem, a ne dvogodišnjem razdoblju. Nacrt Programa iIzvješæa, prema èlanku 14. Zakona o zaštiti zraka, mora biti stavljen na javni uvid radi pribavljanja mišljenja,prijedloga i primjedbi javnosti. Nacrt Odluke o uspostavi lokalne mre�e i programa praæenja kakvoæe zraka,�upanije i gradovi nisu du�ni staviti na javni uvid jer se pretpostavlja da æe �upanijski program zaštite i poboljšanjakakvoæe zraka sadr�avati smjernice za uspostavu lokalne mre�e kao i smjernice programa praæenja kakvoæe zrakau lokalnoj mre�i (ukoliko je ona nu�na ili smatrana potrebitom). Prvo izvješæe o kakvoæi zraka izraðeno je u sklopuIzvješæa o stanju okoliša Koprivnièko-kri�evaèke �upanije 2000.- 2004. («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 6/04).

Na temelju ocjenjene razine oneèišæenosti zraka, sukladno èlanku 25. Zakona o zaštiti zraka, �upanija i gradoviu �upaniji uspostavljaju lokalnu mre�u za trajno praæenje kakvoæe zraka samo u sluèaju ukoliko je razinaoneèišæenosti zraka na njihovu podruèju iznad propisanih graniènih vrijednosti koncentracija za pojedineoneèišæujuæe tvari u zraku (Uredba o graniènim vrijednostima oneèišæujuæih tvari u zraku, «Narodne novine» br.133/05) kada donose Program praæenja kakvoæe zraka u lokalnoj mre�i. Praæenje kakvoæe zraka posebne


namjene, koje je, u pravilu, obveza za oneèišæivaèe iz akta o procjeni utjecaja na okoliš, sastavni je dio lokalnemre�e. Uspostava lokalne mre�e mora se donijeti odlukom predstavnièkog tijela �upanije odnosno grada i onaobvezno sadr�i i lokacije postaja posebne namjene. Naravno, ukoliko ne postoje prekoraèenja GV polutanata,lokalnu mre�u moguæe je uspostaviti radi osiguranja kontinuiranog informiranja javnosti o kvaliteti zraka pojedinogpodruèja ili iz jednostavne potrebe nadzora i kontrole ispravnosti rada veæih toèkastih stacionarnih izvoraoneèišæenja.

Gradovi unutar �upanije, koji se, kao mjesta najveæe gustoæe naseljenosti, stupnja urbanizacije te najveæegustoæe izvora emisije oneèišæujuæih tvari, nameæu kao logièni izbor potencijalnih lokacija monitoring-postaja,trebali bi sa �upanijom ostvariti koordinirane aktivnosti u sluèaju donošenja odluke o uspostavi trajnog praæenjakakvoæe zraka. Oni bi, kao najoptereæenija podruèja, trebali imati stratešku ulogu pri iniciranju praæenja izlo�enostisvojih stanovnika oneèišæenjima iz gustog gradskog prometa, industrije, koncentriranih lo�išta. Jednomuspostavljene, postaje za mjerenje kakvoæe zraka, kasnije je manji problem umre�iti, osigurati protok i razmjenuinformacija te postojeæi monitoring, po potrebi, upotpuniti dopunskim pozadinskim mjerenjem ili mjerenjem uizvangradskom industrijskom podruèju. Ukoliko gradske uprave u prvom redu, a zatim i ostale jedinice lokalnesamouprave, ne poka�u interes te financijski i struèno ne podupiru provoðenje takvih aktivnosti, velika jevjerojatnost da se projekti ove vrste dugoroèno ne mogu realizirati. Tome svjedoèi veæ jedan slièan pokušajprovoðenja trajnog monitoringa èija ideja nije do kraja realizirana zbog više razloga, prvenstveno manjka svijesti opotrebi i koristi od takvih mjerenja, a zatim onaj, ne manje va�ne - financijske naravi.

Izmjereni rezultati kakvoæe zraka iz lokalnih mre�a ne smiju biti sami sebi svrha. Oni se moraju aktivno koristitiu raznim opæinskim, gradskim, �upanijskim aktivnostima i projektima koji ne moraju biti direktno vezani uz zaštituokoliša, ali su od neprocjenjivog znaèaja za ostvarivanje širih društvenih interesa - osiguranja visokog standardakvalitete okoliša pa time i zdravlja ljudi, stanovanja i �ivota opæenito. Isto tako, rezultati mjerenja trebaju se koristitii za ostvarenje gospodarskih stremljenja od kojih se veæ odavna oèekuje da budu tr�išno konkurentna, što ujednoznaèi orijentirana pro-ekološki sa što manje negativnih utjecaja na širi okoliš te brigom za zdravlje, kako svojihradnika, tako i postrojenjima najbli�eg stanovništva. Upravo je ta visoka razina kvalitete zraka u mnogim razvijenimeuropskim centrima, neostvariv cilj zbog nemoguænosti kontrole udjela oneèišæenja i oneèišæivaèa koje su im uzrok.Naš Zakon, primjerice, ne dozvoljava izdavanje lokacijske dozvole za gradnju u podruèjima III kategorijeoneèišæenja zraka ukoliko se ne doka�e da zrak više nije te razine oneèišæenosti, veæ ni�e. Meðutim, osim,uporabom osobnih osjetila, dokaza za III kategoriju zraka, najèešæe nema, jer su jedini sigurni dokazi osigurani -kvalitetnim monitoringom zraka. Da su se takve mjere provele na vrijeme, unaprijed izvršila procjenanajoptereæenijih zauzetih zona na kojima bi svaki dodatni zahvat izazvao novi doprinos lošoj kvaliteti zraka, umnogim europskim industrijskim centrima ne bi došlo do rapidnog pada kakvoæe zraka otvaranjem novihindustrijskih pogona i sl. Ovaj primjer, jedan je od mnogih koji dokazuju da ciljevi oèuvanja visoke kakvoæe zrakanisu nimalo jednostavno ostvarivi, a ponajmanje jeftini.

Zadani ciljevi uspostave lokalne mre�e za trajni monitoring mogu se ogranièiti na javnozdravstveni aspektpraæenja korelacije zdravlja stanovništva i kretanja razine oneèišæenja prisutnih u zraku na odabranom podruèju.Sve to se mo�e upotpuniti sa biomonitoringom na specifiènim biljnim vrstama i njihovom sposobnošæubioakumulacije vrlo malih razina polutanata u dugom razdoblju praæenja kao i praæenjem talo�enja oneèišæenja utlu i vodama istog podruèja. Cjelokupnim, povezanim sagledavanjem spona meðu razlièitim tipovima medija (zrak,tlo, voda, organizam) te pronala�enjem meðusobnih zajednièkih znaèajki i srodnih pojavnosti oneèišæujuæih tvari,uzroèno-posljediènih okolnosti, ukljuèujuæi i sagledavanje zdravlja stanovništva promatranog kraja, dobivamo jednusveobuhvatnu sliku kroz integrirani monitoring zdravlja okoliša, najkompleksniju i najcjelovitiju metodu promatranjaraznorodnih utjecaja, dijagnosticiranja razlièitih stanja u okolišu. No, to je tek daleki cilj kojem treba te�iti sve dokse najprije ne uspostave jednostavniji i financijski manje zahtjevni oblici praæenja kakvoæe okoliša - zraka, primarno.

Kratkoroèna preliminarna procjena oneèišæenosti zraka izvoðenjem indikativnih mjerenja kombiniranih sastandardiziranim matematièkim modeliranjem i podacima prikupljenim u registru emisija, daje prvu sliku ooneèišæujuæim tvarima koje do danas nisu bile praæene nijednim monitoringom te omoguæuju donošenje zakljuèkao tome treba li, uopæe, uspostaviti «ozbiljnije» istra�ivanje zraka obzirom na kritiène parametre i gdje. Korištenjeautomatizirane suvremene mjerne tehnologije za praæenje trenutnih koncentracija oneèišæujuæih tvari u zraku, kaoi uspostava uèinkovitog integriranog informacijskog sustava za obradu i prezentaciju svih okolišnih podataka, pritome je nezaobilazna. Volumetrijski, manualni naèin mjerenja trebalo bi postupno zamijeniti ureðajima za mjerenjetrenutnih koncentracija (osim gdje je moguæa i po�eljna njihova kombinacija). Ukratko, ovim dokumentom senastoji, meðu ostalim, istaknuti va�nost monitoringa, odnosno praæenja kakvoæe okoliša opæenito jer æe bazepodataka o ekološki va�nim parametrima na kojima se temelje svi daljnji planovi i programi za unapreðenje stanja,u suprotnom, ostati poluprazne.


1. Prostorne osobitosti podruèja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije - osvrt na moguæe utjecaje pojedinihsektora na kakvoæu zraka

Koprivnièko-kri�evaèka �upanija smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Granièi sa�upanijama: Meðimurskom, Vara�dinskom, Zagrebaèkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Virovitièko-podravskom. Spovršinom od 1.746 km2 sedamnaesta je po velièini �upanija u Hrvatskoj, dok je po broju od 129.397 stanovnikašesnaesta po velièini. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Republike Hrvatske, pripada Panonskojmegaregiji, a unutar nje, zavali sjeverozapadne Hrvatske. Prostor Koprivnièko-kri�evaèke �upanije izrazito jeraznolik te ukljuèuje nekoliko prostornih cjelina koje se meðusobno razlikuju ne samo po prirodno-zemljopisnim veæi po gospodarskim, demografskim, prometnim i ostalim karakteristikama koje svakako imaju utjecaja na raspodjeluemitiranih «domaæih» i uvezenih zraènih polutanata. Sjeveroistoèni dio �upanije èini dolina rijeke Drave. Na tomdijelu prevladava poljoprivredna djelatnost sa znaèajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Ovaj dio prostoranaseljen je nešto veæim i koncentriranim naseljima, koja djelomièno, uslijed dobrih prometnih veza sa Koprivnicom,poprimaju odreðene elemente urbanizacije.

Brdski dio �upanije èini prostor Kalnièkog gorja i Bilogore, podruèje bre�uljkastog reljefa. Èitavo pobrðeodijeljeno je dolinom Koprivnièke rijeke u dva dijela. Bilogorski dio (najveæa visina 307 m n.v.) smješten je nasjeverozapadnom dijelu, dok drugi dio èini podruèje Kalnièkog gorja, s najvišim vrhom Kalnikom (642 m n.v.). Uovom prostoru prevladavaju mala ruralna naselja (izuzev grada Kri�evaca), s izrazito negativnim demografskimkarakteristikama.

Koprivnièko-kri�evaèka �upanija je osrednje naseljen prostor Republike Hrvatske (gustoæa naseljenosti�upanije 2001. godine iznosila je 71,3 stanovnika/km² prema prosjeènoj dr�avnoj od 84,6 st/km²). Stanovništvo jekoncentrirano na podruèju triju gradova (Koprivnica, Ðurðevac i Kri�evci). Demografski trendovi su kontinuiranonegativni tj. ukupan broj stanovnika �upanije se kontinuirano smanjuje tijekom posljednjih 50-tak godina. Gustoæanaseljenosti kreæe se od 29 st/km² (Opæina Sokolovac) do 340,8 st/km² (Grad Koprivnica), što znaèi da je naprostoru �upanije veliki diskontinuitet u gustoæi naseljenosti. Najslabije naseljeni prostori su uz rijeku Dravu ibre�uljkasto podruèje �upanije, odnosno podruèje opæina Sokolovac (29,0 st/km2) i Rasinja (36,2 st/km2).

Kartogram 1: Gustoæa naseljenosti u KK� (prema podacima iz 2001. godine)

Gustoæa naseljenosti za gradska podruèja u prosjeku iznosi 121,5 st/km2, a za opæine 50,4 st/km2. Najgušæenaseljen prostor je grad Koprivnica, nešto manju gustoæu ima podruèje grada Kri�evci (84,7 st/km2), dok je gradÐurðevac (56,4 st/km2) slabije naseljen od prosjeka �upanije (velike šumske i poljoprivredne površine). Najgušæenaseljene opæine su Koprivnièki Bregi (72,9 st/km2), Drnje Koprivnièki Ivanec, Kloštar Podravski i Ðelekovec.Najslabije naseljen prostor imaju opæine Sokolovac i Rasinja (36,2). Sva naselja u pograniènom podruèju gube


stanovništvo. Zanimljivo je naglasiti da ima odreðenih pravilnosti u smanjenju naseljenosti, tako da broj stanovnikajaèe opada u naseljima koja su podalje od glavnih prometnica. Obzirom na iznesene podatke o gustoæi naseljenosti,napominjemo da Pravilnik o praæenju kakvoæe zraka («Narodne novine» broj 155/05) naseljenim podruèjemsmatra ono s više od 250.000 stanovnika ili naseljeno podruèje s manjim brojem od navedenog, ali u kojem jegustoæa stanovništva veæa od prosjeène republièke (78 st/km2).To je upravo sluèaj sa gradovima Koprivnicom iKri�evcima. Zbog toga je ovdje preporuèljiva procjena i upravljanje kakvoæom zraka radi zaštite ljudskog zdravlja,upravo zbog velike koncentracije stanovništva na malom prostoru koje je izlo�eno i gdje se ujedno emitira odreðeniudio oneèišæujuæih tvari u zrak uporabom kuænih lo�išta, gospodarskim djelatnostima i prometom.

Iz kartograma o prikazu naselja prema velièini, moguæe je zakljuèiti da se, pored jednog grada koji se sastojiod više od 15 000 stanovnika (grad Koprivnica), veæina naselja u grupaciji od 1000 do 7000 stanovnika, smjestilau istoènom dijelu �upanije. S druge strane, u zapadnom, kri�evaèkom dijelu �upanije dominira veæa gustoæamanjih naselja (do 500 stanovnika). Gledajuæi zbirne podatke broja stanovnika iz popisa 1991. godine, kri�evaèkopodruèje, usprkos veæem broju malih raštrkanih naselja, brojilo je nešto manji ukupni broj stanovnika negoðurðevaèko podruèje, dok je podruèje b.o. Koprivnica, zahvaljujuæi koncentraciji stanovništva u samom Gradu,imalo za treæinu veæi broj stanovnika od kri�evaèkog te od ðurðevaèkog podruèja. S obzirom na prostorni raspored,mala naselja prevladavaju na bre�uljkastom podruèju �upanije. Najmanja naselja (ispod 100 stanovnika)karakteristièna su za Kalnik i kalnièko Prigorje. Takva mala i disperzna naselja ote�avajuæa su okolnost u ureðenjuprostora. Ona je posljedica još uvijek velikog znaèenja tradicionalnog ratarsko-stoèarskog gospodarenja i niskogstupnja urbanizacije. Manje od 50 stanovnika imaju 24 naselja i sva su smještena na kalnièkom Prigorju. Pozitivnastana toga je manja oneèišæenost zraka zbog slabe urbanizacije i prometa. Eksploatacija kamena ovdje je jediniznaèajniji izvor optereæenja zraka.

Raspored naselja jedan je od bitnih èimbenika pri odreðivanju moguæih lokacija postaja za izvoðenjemonitoringa zraka, ali je pri tom, gustoæa naseljenosti mnogo bitnija. Podruèja s velikim brojem manjih naselja,zapravo mogu biti brojèano manje naseljena nego podruèja sa samo nekoliko veæih centara. Stoga, ova zadnjaimaju prednost u odnosu na izbor lokacije mjerne postaje. Isto tako, gospodarska opredjeljenost stanovništva kindustriji ili poljoprivredi, te urbanom ili ruralnom naèinu �ivota od nezanemarivog je znaèaja za modeliranje ipredviðanje moguæih centara izvora pojedine vrste kritiènog oneèišæenja zraka - «hot spot» toèaka.

Promet je, opæenito, jedan od vodeæih sektora s negativnim utjecajem emisija oneèišæujuæih tvari na zrak.Geografsko-prometni polo�aj �upanije obilje�avaju dva pravca: sekundarni transferzalni i longitudinalni prometnipravac. Transverzalni pravac omoguæuje povezivanje Republike Hrvatske (posebno Jadrana) sa srednjeeuropskimi istoènoeuropskim zemljama, a istodobno povezuje podravski bazen sa Zagrebom. Sekundarnim longitudinalnimpravcem koji ide dravskom nizinom povezuje se središnja Hrvatska s istoènom Hrvatskom te zapadnoeuropske isrednjoeuropske zemlje s jugoistoènom Europom. Planirane - Podravska brza cesta (granica R. Slovenije -Vara�din - Virovitica) i brza cesta Vrbovec-Kri�evci-Koprivnica- granica R. Maðarske (dionica Gradec-KloštarVojakovaèki) djelomièno æe rasteretiti u�i gradski prostor te se mo�e zakljuèiti da, iako dodatno prostornooptereæuje okoliš obzirom na zaštitu tla, voda, biocenoza, utjecaje buke lokalnih neurbanih podruèja, rastereæujegradski zraèni prostor i doprinosi boljoj kakvoæi zraka u u�im gradskim podruèjima izmièuæi tranzitni promet izvangradova.

Poljoprivredna djelatnost, odnosno površine zauzimaju 1025,13 km2 što èini 58,6% teritorija �upanije.Najveæi areal zauzimaju u nizinskom pridravskom dijelu gdje je i najkvalitetnije zemljište. Pod poljoprivrednimzemljištem podrazumijevaju se, osim obradivih površina i druge vrste površina koje ne doprinose padu kakvoæezraka u smislu poveæane uporabe pesticida, a to su ribnjaci, trstici i bare. Obradive površine su: oranice i vrtovi,voænjaci, vinogradi, livade i zanemarive površine pašnjaka. Na Kalniku i Bilogori površine su namijenjene voæarstvui vinogradarstvu.

Prema kartogramu poljoprivrednih površina moguæe je, obzirom na površinu koju zauzima (op.a. realno jemanja površina samih intenzivno obraðivanih poljoprivrednih površina) zakljuèiti koliki je znaèaj utjecajapoljoprivredne djelatnosti, tj. obrade površina na kakvoæu okoliša opæenito, naroèito tla i podzemnih voda, a istotako i zraka zbog evaporacije znatnih kolièina zaštitnih biljnih sredstava i sredstava prihranjivanja (umjetni, stajskignoj i dr.) koja se na njima koriste.


Kartogram 2: Koprivnièko-kri�evaèka �upanija - naselja prema broju stanovnika

Izvor: PPKK�, 2001.g.

Na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije ne postoje detaljnija istra�ivanja kolièine, vrsta korištenih aktivnihtvari, sastava, naèina uporabe, koncentracije i drugih èimbenika primjene pesticida i ostalih otrovnih kemikalija napoljoprivrednim tlima te njihovog utjecaja na oneèišæenje zraka. Podruèja Ininih plinskih polja moguæi su izvor raznihoneèišæujuæih tvari, meðu kojima i merkaptana (RSH). Na jednoj od bušotinskih postaja gdje se veæ godinama vršibarem povremeni monitoring okoliša, merkaptani su se do 2006. godine uèestalo pojavljivali u višestruko povišenimkoncentracijama iznad graniènih vrijednosti (u daljnjem tekstu: GV). Uzrok i porijeklo tog povišenja nije dokazanojer se u blizini iste postaje nalaze i intenzivno obraðivane poljoprivredne površine na kojima se vrši gnojenje, kaotakoðer moguæi izvor ovog plina neugodnog mirisa. Ipak, monitoringom je dokazano da je još tijekom 1995/96. tegodina koje su slijedile, bilo problema s uèinkovitim uklanjanjem RSH jer mu je tada srednja godišnja vrijednost èakbila viša u odnosu na 1990/91. godinu upravo na spornoj postaji Mol-11. Kako je nakon 2005. sva emisijasumpornih spojeva reducirana na SO2, postoji moguænost da je uzrok toj pojavi obli�nja farma ili nešto treæe štou sluèaju ponovnih prekoraèenja treba utvrditi (vidi str. 23. i poglavlje o mjerama za provoðenje ciljeva zaštitezraka).

Zemljišta na kojima se vrši eksploatacija plina i nafte pripadaju poljoprivrednim površinama jer se bušotine iprateæi ureðaji ne svrstavaju u skupinu trajne namjene prostora. Plinska i naftna postrojenja zauzimaju ukupno oko150 ha (u te površine ukljuèena su sva postrojenja, prateæi objekti i industrijski krugovi). Praæenje imisijskihkoncentracija oneèišæujuæih tvari u zrak u okolici središnjeg objekta Podravskog eksploatacijskog bazena - CPSMolve u proteklom je razdoblju naruèivala tj. plaæala, a dijelom i sama obavljala (monitoring �ive), tvrtka INA, no tekbi se dodatnim kompletnim monitoringom zraka i ostalih okolišnih pokazatelja moglo egzaktno odgovoriti na pitanjeu kojoj mjeri plinsko energetsko postrojenje Molve utjeèe na okoliš te koje akcije valja poduzeti da bi se ti utjecajizadr�ali na prihvatljivoj razini ukoliko su zaista znaèajni.

U svakom sluèaju, ove gospodarske aktivnosti pripadaju meðu najinteresantnije za vršenje sustavnog«kontrolinga» jer su, zbog intenziteta proizvodnih aktivnosti kao i specifiènosti proizvodnog procesa, moguæe iuèestalije pojave ošteæenja, obustave sustava pa i pojave akcidentnih situacija koje bi rezultirale povišenimrazinama oneèišæivala u zraku. Blizina veæih šumskih kompleksa (Repaš) svojom sposobnošæu resorpcije mo�dadjeluje ponešto ubla�avajuæe na pojavu visokih koncentracija emitiranog CO2, (a moguæe i drugih spojeva) pokojemu su Inini pogoni u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji meðu vodeæim izvorima ovog staklenièkog plina èak narepublièkom nivou.


Kartogram 3: Poljoprivredne površine

Izvor: PPKK�, 2001. g

Polje Molve otkriveno je bušotinom Molve-1 davne 1974. godine. Krajem 1980.godine poèelo se s probnomproizvodnjom plina na bušotinama Mol-11 i -12 da bi se postupno u proizvodnju ukljuèile i ostale bušotine. PoljeKalinovac otkriveno je 1978. godine a eksploatacija poèela 1985. godine, Stari Gradac 1979. s poèetkomeksploatacije 1988. g. i Gola duboka 1988. godine s poèetkom iskorištavanja 2000. godine. U poèetku eksploatacijeplina, na postrojenjima CPS Molve I i II do 1992. godine se štetne primjese u plinu, H2S i �iva, nisu izdvajale, veæse H2S ispuštao u atmosferu zajedno sa CO2, a �iva je u znatnim koncentracijama takoðer emitirana u okoliš. U tovrijeme, niti europski standardi tehnologije i oèuvanja okoliša, na �alost nisu bili znatno napredniji. Uz godišnjuproizvodnju od 1.500 x106 m3 1990/91. godine, u atmosferu je ispuštano 1.427 t/dan CO2, sa 477 kg/dan H2S kaoi 0,089 kg/dan �ive. Neugodan miris vodikova sulfida i merkaptana je inicirao potrebu da se sprijeèi emitiranje ovihtvari u zrak izgradnjom postrojenja za èišæenje plina.

Godinama se stanje mijenjalo te je INA kontinuirano ulagala znaèajna sredstva u poboljšanje tehnologije,odnosno procese proèišæavanja otpadnih plinova. Postrojenje CPS Molve III projektirano je s prete�nim naglaskomna oèuvanje okoliša (kronologija monitoringa opisana je u Izvješæu o stanju okoliša u Koprivnièko-kri�evaèkoj�upaniji iz 2004. godine, «Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» br. 6/04.). Od srpnja 2005. godine svastruja CO2 sa preostalim merkaptanima i sumporovodikom ide na RTO jedinicu (regenerativni termièki oksidator)na spaljivanje na 850°C tako da su u otpadnom plinu svi sumporni spojevi spaljivanjem reducirani na sumpor-dioksid (SO2). Emisijske, pa i imisijske vrijednosti sumporovodika i merkaptana bi, dakle, trebale biti svedene nanulu. Dokazi o tome trebali bi biti prikazani u izvješæima o provedenim emisijskim mjerenjima na samim izvorima.Buduæi u njima do 2006. godine nije bilo praæenja H2S, merkaptana ni �ive (samo sumpornih i dušikovih oksida,ugljiènog-monoksida i nekih drugih parametara), to bi se trebalo poèeti obavljati od 2008. godine. Isto tako, uimisijskim mjerenjima nakon izgradnje RTO jedinice, nisu praæene koncentracije SO2 iako su merkaptani isumporovodik i dalje praæeni te su bilje�ene odreðene relativno niske koncentracije. Unaprjeðenje je više negoznaèajno, meðutim, utjecaj nekadašnje prakse ispuštanja neproèišæenog plina s visokim udjelom �ive na zdravljeljudi ostat æe nepoznat. Za oèekivati je da se nakon velikog ulaganja u tehnologiju, prekoraèenja pojedinihparametara iznad GV koja su se ipak povremeno dogaðala u razdoblju do 2005. godine, više neæe bilje�iti.Temeljem dvomjeseènih mjerenja koja su svake godine bila financirana od strane Ine nije moguæe provestiocjenjivanje kakvoæe zraka za praæene parametre. Dolazi se jedino do zakljuèka da bi bilo uputno uspostaviti neštotrajniji i sveobuhvatniji monitoring koji bi jasnije prikazivao utjecaje ciljanih emisija na ekosustav. Pri tome je,naravno, potrebno uzimati u obzir klimatske, odnosno meteorološke èimbenike, dominantne vjetrove iz smjerovaSZ, JZ i S (koji do sada nisu praæeni!), udaljenost odnosno smještaj mjernih postaja od pojedinih izvora te praæenje


cjelokupnog ciklusa proizvodnje za vrijeme intenzivnog rada postrojenja kao i za vrijeme remontnih radova.Projekt «PHIME» znanstveno je istra�ivanje teških metala kadmija, olova i �ive u krvi školske djece Podravine

provedeno tijekom svibnja/lipnja 2007. u osnovnim školama u Koprivnici, Virju i Molvama. Istra�ivanjima jeobuhvaæeno 50-ero djece u gradskom, seoskom i industrijskom podruèju - ukupno 150 djece u Podravini, u dobiod 7-9 godina.Uzorke krvi prikupilo je medicinsko osoblje Zavoda za javno zdravstvo Koprivnièko kri�evaèke�upanije. Rezultati ovog projekta svakako idu u prilog Ini i jedan su od dokaza da je uklanjanje �ive u ovompodruèju uèinkovito jer su rezultati pokazali iskljuèivo male koncentracije �ive i olova te kadmija u krvi djece.Ovakva istra�ivanja su dobrodošla i dodatno upotpunjuju sliku utjecaja oneèišæujuæih tvari iz okoliša na zdravljeljudi, no to ne znaèi da ovdje treba stati s praæenjem stanja okoliša, odnosno zraka, ne samo u blizini CPS Molveveæ i na ostalim �upanijskim lokacijama te obzirom na druge parametre i vrijeme istra�ivanja.

Kartogram 4: Plinska i naftna polja na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

Izvor: Izmjene i dopune PPKK�, 2007. g.

Prema kartogramu prostorno-gospodarskih aktivnosti u �upaniji, moguæe je razlikovati podruèja namijenjenapojedinim gospodarskim granama sukladno kojim je moguæe oèekivati i razlièite tipove emisija oneèišæujuæih tvariu zrak. U podruèjima proizvodnje energenata, prisutne su emisije CO2, SO2, H2S, teških metala i sl., dok upodruèjima intenzivnog bavljenja stoèarstvom, smještaja privatnih gospodarstava, farmi, moguæe emisije su NH3,metana i drugih plinova neugodna mirisa. Glavni gospodarski centri imaju vlastite izvore polutanata, veæ prema tipuindustrije koja dominira. Osim spomenutih gospodarskih aktivnosti, svakako nemali utjecaj na kakvoæu tla, vode izraka imaju i veæa obiteljska gospodarstva koja se bave uzgojem stoke, farme svinja, junadi i peradi koncentriranaviše u zapadnom brdskom dijelu �upanije. U svim naseljima u kojima infrastruktura plinovoda nije izvedena, zaoèekivati je odreðene koncentracije izrazito štetnih tvari koje nastaju izgaranjem iz kuænih lo�išta (PAH, dioksini,furani…) a gdje nerijetko zalutaju i drugi materijali još opasnijih svojstava (plastika, guma, sintetski materijali i sl.).


Kartogram 5: Prostorno-gospodarska orijentacija �upanije

Izvor: PPKK�, 2001.g

Što se tièe klimatskih obilje�ja*, ovo je prijelazno podruèje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonskuklimatsku zonu. Èitave zime ovdje je prisutan hladan zrak, tako da ovdje dolazi do izra�aja svje�a umjerenokontinentalna klima s dosta izra�enim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata. Srednja godišnjatemperatura iznosi oko 10ºC, a što se neko mjesto nalazi istoènije, ona je viša. Tako Kri�evci imaju prosjeènugodišnju temperaturu 9,8ºC, dok Ðelekovec ima 10,9ºC. Apsolutna minimalna temperatura zraka 6 mjeseci u godinise nalazi ispod 0ºC. Zbog toga su moguæa duga razdoblja s mrazem. Prosjeèna temperatura u najhladnijemsijeènju je oko -1ºC, a u najtoplijem srpnju 20.0ºC (Kri�evci 19,8ºC, Ðelekovec 21,2ºC). Lipanj, srpanj i kolovozimaju najveæu temperaturu. Prema Prikazu br. 16, Praæenje i ocjena klime u 2006. godini Dr�avnoghidrometeorološkog zavoda (Zagreb, sijeèanj 2007.), veza izmeðu globalne promjene klime i promjena na u�impodruèjima nije i ne mora biti jednoznaèna, jer na u�im podruèjima mo�e biti sasvim suprotan trend za jednu ilinekoliko godina.

Padaline** se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu. Èesto se javljaju godine s malim brojem dana sa snje�nimpokrivaèem i s malim kolièinama snijega. Prosjeèno godišnje padne 850-900 mm padalina. Kolièina padalina opadaod zapada prema istoku; na Bilogori i Kalniku padne 900 mm, a u Prekodravlju 780 mm. Javljaju se dvamaksimuma padalina: primarni u srpnju (100.0 mm) i sekundarni u studenome (93.0 mm). To su razdobljanajèešæih prolazaka ciklona s polazne fronte preko naših krajeva. Mjesec s najmanje padalina je veljaèa. Povoljnaokolnost je to što najviše ljetne temperature prati i najveæa kolièina padalina. Broj kišnih dana iznosi 127 krozgodinu. Izrazito sušnih razdoblja u godini nema. Za vegetaciju je povoljno što u najtoplijem dijelu godine ima najvišepadalina.

Vjetrovi*** pušu tijekom cijele godine i ovo podruèje je blago vjetrovito. Najèešæe puše sjeverozapadnjak,jugozapadnjak i sjevernjak. Zimi prevladava sjevernjak, a istoènjak je jaèi u proljetnim mjesecima. Vrlo je hladanpoput sjevernjaka, a nekad puše i nekoliko dana neprekidno, a u svibnju jako ošteæuje voæke. Ljeti prevladavajugozapadni vjetar, koji je topao i poveæava vlagu i najèešæe prethodi kiši. Tijekom èitave godine a osobito u jesen,puše zapadnjak («zgorec»). U listopadu je štetan jer suši brazde. Zbog uèestalosti sjevernih vjetrova, horst Kalnikadjeluje na ubla�avanje temperaturnih amplituda, pogotovo u neposrednom ju�nom prigorskom zaleðu Kalnika.Relativna vlaga zraka je u skladu s toplinskim osobinama kraja. Maksimalna vla�nost je u studenom i prosincu, aminimalna u travnju i svibnju. Prosjeèna godišnja relativna vlaga iznosi 82 %. Podruèja bli�e rijeci Dravi imaju veæuvla�nost. Magle se pojavljuju najèešæe u jesenjim i zimskim mjesecima. Pojava tuèe vezana je za vegetacijskorazdoblje.


* Preuzeto iz Prostornog plana Koprivnicko-kri�evacke �upanije, Slu�b. glasnik br.8/2001.** Svi meteorološki podaci navedeni u dokumentu su samo orjentacijski jer bi trebalo izvršiti reviziju i novi snimak stanja suvremenim mjernim metodama. *** Svi meteorološki podaci (ru�e vjetrova, temperature, oborine) navedeni u dokumentu su samo orjentacijski jer bi trebalo izvršiti reviziju i novi snimak stanjasuvremenim mjernim metodama.

Kartogram 6: Uèestalost pojavljivanja razlièitih smjerova vjetra (%) u klimatološkim terminima 7,14 i 21 sat (a) iukupno (b)

Godišnji hodovi temperature i kolièine oborine karakteristièni su za kontinentalnu Hrvatsku i uopæe, kontinentalnitip klime. Strujanje je u prosjeku slabo do umjereno, bez izrazito prevladavajuæih smjerova u Ðurðevcu. U Koprivnicipostoje kanalizirajuæi efekti u smjerovima puhanja vjetra iz SW i NW kvadranta što je posljedica topografskihkarakteristika.

Iz podataka vjetra dobivenih anemografskim mjerenjima* vidi se da su sva èetiri kvadranta zastupljena spomakom te�išta na uèestalost smjerova sjever- zapad i jug- zapad u odnosu na podatke opa�anja u klimatološkimterminima. To znaèi da æe moguæa raspodjela prizemnih koncentracija oneèišæenja biti dominantna u dva smjera.Na klimatološkoj postaji u Kri�evcima, buduæi da ne postoji instrument za registraciju smjera i brzine vjetra, jaèinai smjer vjetra motri se u terminima 7,00, 14,00 i 21,00 po CET-u (Central European Time). Jaèina vjetra ocjenjujese prema uèinku. Godišnja ru�a vjetra za Kri�evce pokazuje blago kanalizirano strujanje S - SI smjera i J - JZsmjera (kartogram ru�e vjetrova za Kri�evce).


* Svi meteorološki podaci (ru�e vjetrova, temperature, oborine) navedeni u dokumentu su samo orjentacijski jer bi trebalo izvršiti reviziju i novi snimak stanja suvremenimmjernim metodama.

Kartogram 7: Ru�a vjetrova za Kri�evce

Zbog nedostatka prirodnog provjetravanja atmosfere, u danima s maglom dolazi do poveæanja koncentracijaoneèišæujuæih tvari u zraku. Poveæana uèestalost dana s maglom je od kasne jeseni do kraja zime za cijelo podruèjesredišnje Hrvatske. U toplom dijelu godine dani s maglom su rijetki. Tijekom godine u podruèju sjeverne Hrvatskenajzastupljeniji su barièki sustavi visokog tlaka (39,1% od ukupnog broja dana u 20 - godišnjem razdoblju) od èeganajviše otpada na anticiklone u hladnom dijelu godine (kasna jesen - zima). Tada najèešæe u unutrašnjosti Hrvatskeprevladava maglovito vrijeme ili niska slojevita naoblaka s vrlo slabim strujanjem. Takvi stacionarni anticiklonalnitipovi vremena pogoduju poveæanju oneèišæenja u graniènom sloju atmosfere - turbulentna razmjena zraka jeminimalna i onemoguæen je daljinski transport. Ljeti dominiraju barièka polja s malim gradijentom tlaka u kojimatakoðer prevladava slab vjetar. Tada se sjeverna Hrvatska najèešæe nalazi na periferiji azorske anticiklone, paprevladava vedro vrijeme. Za proljeæe su karakteristièni br�e pokretni ciklonalni tipovi vremena (ciklone i doline) štodovodi do èestih i naglih promjena vremena. Izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima. Za vrijeme kišnihrazdoblja smanjuje se i oneèišæenje zraka zbog ispiranja zraka oborinama.

Tijekom godine najzastupljeniji su barièki sustavi visokog tlaka. Najèešæe su to zimske anticiklone sa slabimstrujanjem i stabilnom stratifikacijom atmosfere. Tada je turbulentna razmjena minimalna i u graniènom slojuatmosfere dolazi do poveæanja oneèišæenja zraka. Ljeti dominiraju barièka polja s malim gradijentom tlaka takoðersa slabim strujanjem. Turbulentno miješanje zraka je intenzivno i dolazi do razvoja naoblake uz moguænostpljuskova i ispiranja oneèišæenja zraka oborinama.

Atmosferske prilike, opæenito, imaju utjecaj na trenutnu kakvoæu okoliša odnosno imisije oneèišæujuæih tvari uzraku. Koncentracija oneèišæujuæih tvari se mijenja tokom dana, tjedna i godine ovisno o meteorološkim uvjetima.Njihovo talo�enje ovisi o vrsti i intenzitetu oborina, o smjeru i brzini vjetra, o difuziji u visinu, o temperaturniminverzijama, magli. Fotokemijski smog npr. nastaje pri suhom i sunèanom vremenu fotokemijskim reakcijamadušikovih oksida i ugljikovodika iz ispušnih plinova automobila.

Oneèišæujuæe tvari najbr�e se uklanjaju iz atmosfere mokrim talo�enjem u oborini koja pada, i to, 10 puta br�eako su prethodno bile u èesticama oblaka, nego ako ih oborina pri padanju ispire iz zraka. Pri tome djelotvornostmokrog talo�enja ovisi i o jakosti oborine, velièini oborinskih èestica i o èesticama oneèišæenja. Kod suhog talo�enja(gravitacijsko talo�enje velikih èestica i apsorpcija plinova i sitnih èestica na tlo) veæina oneèišæujuæih èestica istalo�ise na lokalnoj razini, relativno blizu samog izvora, dok se kod mokrog talo�enja oneèišæujuæe èestice mogumehanièkim putem isprati na veæoj udaljenosti od izvora. Zbog svega navedenog, vrlo je va�no poznavanje fizikeatmosfere kako bi bilo moguæe objasniti kuda æe štetne primjese iz izvora krenuti i gdje æe se i kojom brzinomistalo�iti. (Prema Programu mjerenja kakvoæe zraka Zavoda za javno zdravstvo - prijedlog monitoringa, kolovoz2000.)

Meteorološki parametri poput temperaturnih, oborinskih znaèajki i insolacije imaju iznimno velik utjecaj naširenje štetnih primjesa u zraku i na njihovu koncentraciju na promatranom podruèju. U odreðenim meteorološkimuvjetima moguæe je da ispušteno oneèišæenje bude zahvaæeno visinskim vjetrom, pa gotovo u cijelosti budeodneseno na veæe udaljenosti od izvora, a vrlo malo ili ništa ne doðe do tla u blizini izvora. Niski izvori oneèišæenja(kuæna lo�išta, niski tvornièki dimnjaci, automobilski ispusti) imaju sasvim drugaèije meteorološke uvjete širenja pase za stabilnih atmosferskih uvjeta oneèišæenje raspršuje u lokalnim razmjerima i na malim visinama. U zimskimmjesecima za vrijeme anticiklone kada je slabo strujanje i jaka stabilnost, prizemne koncentracije oneèišæenja zraka


u gradovima su vrlo velike (temperaturne inverzije). Tada je zrak u stabilnoj ravnote�i i nema miješanja zraka sokolnom atmosferom, pa je danima maglovito, tmurno i hladno vrijeme bez vjetra. Tada su koncentracije štetnihprimjesa u zraku najveæe. (Prema Izvješæu agrometeorološke slu�be o rezultatima meteoroloških mjerenja 2000 g.,Vesna Kadija Cmrk).

Kakvoæa oborina se, obzirom na oneèišæujuæe tvari (SO42-, NO3

-, NH4+, Na+, Cl-, K+, Ca2+, Mg2+), pH i druge

pokazatelje, prema dostupnim podacima, ne prati na podruèju �upanije. Kemijski sastav oborine pokazuje utjecajudaljenih izvora oneèišæenja na nekom podruèju, uz moguænost utjecaja lokalnih izvora ovisno o polo�aju mjernepostaje. Utjecaj pH vrijednosti oborina je znaèajan obzirom na osjetljivost biocenoza na promjene kiselosti. Šumskisustavi su posebno osjetljivi na sni�avanje pH vrijednosti oborina («kisele kiše»). Kako ne postoji praæenje kakvoæeoborina, nije moguæe utvrditi moguæu povezanost zdravstvenog stanja šuma sa stanjem atmosfere.

2. Zakonski okvir zaštite zraka

Sustav zaštite zraka obzirom na ciljeve, mjere i instrumente njihove provedbe, pravno je specificiran Zakonomo zaštiti zraka («Narodne novine» br. 178/04) i nizom prateæih provedbenih propisa. U odnosu na prethodniZakon o zaštiti zraka iz 1995. godine, ovim Zakonom izvršene su znatne promjene, kako u osnovnoj terminologiji,tako i u sadr�ajnom smislu. Osim propisivanja potrebnih dokumenata zaštite zraka na republièkom, �upanijskom ilokalnom opæinskom i gradskom nivou (Nacionalni Plan zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka, �upanijski i,eventualno, gradski Programi zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka te èetverogodišnje dr�avno, dvogodišnja�upanijska te jednogodišnja gradska izvješæa o stanju kakvoæe zraka), Zakon propisuje razlièite vrste mjerenja,naèine ocjenjivanja razine oneèišæenosti zraka, naèine utvrðivanja pojedinih kategorija zraka, naèin i uvjeteuspostave dr�avne i lokalne (�upanijsko-gradsko-opæinske) mre�e za praæenje kakvoæe zraka, praæenje kakvoæeposebne namjene, mjere za sprjeèavanje i smanjivanje oneèišæivanja zraka i dr. U vrijeme donošenja ovogdokumenta, pripremaju se Izmjene i dopune Zakona o zaštiti zraka. Njime se sva pitanja zaštite zraka koja su bilau nadle�nosti ureda dr�avne uprave u �upanijama u cijelosti prenose na �upanijske upravne odjele nadle�ne zazaštitu okoliša.

Praæenje kakvoæe zraka i praæenje emisije u zrak mogu obavljati iskljuèivo pravne osobe registrirane za ovudjelatnost. Zrak u smislu spomenutog zakona podrazumijeva zrak troposfere na otvorenom prostoru (izuzevši zrakna mjestu rada, tj. u zatvorenom prostoru). Oneèišæenim zrakom smatra se zrak èija je kakvoæa takva da mo�enarušiti zdravlje, kakvoæu �ivljenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša.

Granièna vrijednost (GV) ovim je Zakonom definirana kao granièna razina oneèišæenosti ispod koje, na temeljuznanstvenih spoznaja, ne postoji, ili je najmanji moguæi, rizik štetnih uèinaka na ljudsko zdravlje ili okoliš u cjelini ijednom kada je postignuta ne smije se prekoraèiti. Kritièna razina (KR) je odreðena kao razina oneèišæenosti èijeprekoraèenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izlo�enosti, pri èijoj se pojavi �urno morajupoduzeti propisane mjere. Kategorije kakvoæe zraka utvrðuju se prema razinama oneèišæenosti, obzirom napropisane GV i tolerantne vrijednosti (TV= GV uveæana za granicu tolerancije) jednom godišnje za proteklukalendarsku godinu:

1. kategorija kakvoæe zraka - èist ili neznatno oneèišæen zrak (nisu prekoraèene GV i dugoroèni ciljevi za ozon)

2. kategorija - umjereno oneèišæen zrak (prekoraèene su GV i dugoroèni ciljevi za ozon, a nisuprekoraèene TV i ciljne vrijednosti za ozon)

3. kategorija - prekomjerno oneèišæen zrak (prekoraèene su TV i ciljne vrijednosti za ozon)

Prema Zakonu o zaštiti zraka �upanija, gradovi i opæine provode ocjenjivanje razine oneèišæenosti zrakana svom podruèju i na temelju ocijenjene razine oneèišæenosti uspostavljaju lokalnu (podruènu) mre�u za trajnopraæenje kakvoæe zraka ako su razine oneèišæenosti veæe od GV. Gradsko, odnosno opæinsko vijeæe moradonijeti Program zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka za svoje podruèje ako je razina oneèišæenosti zraka iznadtolerantnih vrijednosti (TV).

Èinjenica je da ukoliko sveobuhvatna mjerenja veæine parametara ranije nisu postojala nije moguæe utvrditi dali prekoraèenja zaista postoje te je li uspostava lokalne mre�e stvarno opravdana. Predstavnièko tijelo jedinicelokalne i podruène (regionalne) samouprave (ukoliko se utvrdi potreba uspostave lokalne mre�e) odreðuje lokacijepostaja u mre�i i donosi program mjerenja razine oneèišæenosti a, ujedno, osigurava uvjete njegove provedbe.Upravni odjel �upanije nadle�an za zaštitu okoliša obavlja koordinaciju svih aktivnosti lokalne mre�e i objavljuje


podatke o izvršenim mjerenjima. Isto tako, Izvješæe o podacima mjerenja za proteklu kalendarsku godinu dostavljaAgenciji za zaštitu okoliša.

Osnovni cilj ocjene kakvoæe zraka je prikupljanje informacija potrebnih za ocjenu izlo�enosti stanovnikaoneèišæenju zraka i njegovog utjecaja na zdravlje. U sluèajevima kada postoji osnovana sumnja ili pritu�ba graðanada je došlo do prekomjernog oneèišæenja zraka moraju se izvršiti posebna mjerenja. U podruèju I i II kategorijekakvoæe zraka novi zahvat u okoliš ili rekonstrukcija postojeæeg izvora oneèišæivanja zraka ne smije ugrozitipostojeæu kategoriju kakvoæe zraka (èl.42).

�upanijski program mjerenja razine oneèišæenosti, uva�avajuæi lokalne i regionalne znaèajke, mora obuhvatitilokacije postaja u lokalnoj mre�i za mjerenje oneèišæenosti zraka (u naseljima i industrijskim podruèjima, napodruèjima kulturnog i prirodnog naslijeða, regionalnog daljinskog prijenosa). Istoimeni program se utvrðuje natemelju izvjesnih mjerila, primjerice, postojeæih mjernih podataka ili standardiziranih postupaka procjene (zapodruèja gdje nema izmjerenih podataka), ugro�enosti lokalnog okoliša obzirom na blizinu i pretpostavljeniintenzitet emisije, gustoæe naseljenosti i izlo�enosti stanovništva, osjetljivosti biljnih i �ivotinjskih vrsta i njihovihstaništa, meteoroloških i klimatskih uvjeta, topografije, ugro�enosti okoliša obzirom na daljinski prijenosoneèišæujuæih tvari i sl.

Direktive EU ne zahtijevaju praæenje kakvoæe zraka na obje razine - dr�avnoj i lokalnoj jer bi pravilnouspostavljena dr�avna mre�a, uz ispunjenje potreba dr�avnog sustava, trebala biti u moguænosti zadovoljiti i veæinulokalnih potreba. Tako bi se izbjeglo nepotrebno udvostruèenje sredstava za praæenje, dok bi se ispunjenje strogolokalnih potreba, ukoliko je još uvijek nu�no, moglo realizirati od ovlaštenog tijela indirektnim metodama (posebnimugovorima i sl.). Prijedlog konzultanata u Strategiji pribli�avanja zakonodavstvu EU iz podruèja zaštite okoliša(2006.g.) je, dakle, monitoring zraka na lokalnoj razini što bolje ukljuèiti u nacionalni sustav praæenja, odnosnodr�avnom mre�om pokriti lokalne potrebe. Koliko je to moguæe ostvariti i s kojom uèinkovitošæu, otvoreno je pitanje.Danas niti jedna postaja dr�avne mre�e za monitoring zraka nije smještena na lokaciji koja bi barem minimalno bilareprezentativna za neko podruèje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (pozadinska postaja na Bilogori koja bi bilanajbli�e, još nije uspostavljena) jer se dr�avna mre�a opravdano u prvom redu orijentirala na najkritiènija podruèjaHrvatske obzirom na zraèna oneèišæenja. Da i ona, manje optereæena podruèja Republike zaslu�uju nadzorkakvoæe zraka, sasvim je sigurno, no regionalna uprava u tom smjeru mora biti vodeæi inicijator.

Pravilnikom o praæenju kakvoæe zraka (NN 155/05) se propisuje naèin praæenja kakvoæe zraka i prikupljanjapodataka, mjerni postupci, naèin provjere kakvoæe mjerenja i podataka te naèin obrade i prikaza rezultata, naèindostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvoæe zraka te naèin redovnog obavještavanja javnosti ostanju kvalitete zraka.

Uredbom o graniènim vrijednostima oneèišæujuæih tvari u zraku (NN 133/05) utvrðuju se graniène (GV),tolerantne (TV) i ciljne vrijednosti razina oneèišæujuæih tvari u zraku kako bi se izbjegle, sprijeèile ili smanjile štetneposljedice po ljudsko zdravlje, kakvoæu �ivljenja i okoliš u cjelini. Graniène i TV propisane ovom Uredbompredstavljaju osnovu za ocjenu kakvoæe zraka, za svrstavanje podruèja u kategorije prema razinama oneèišæenostizraka te za upravljanje kakvoæom zraka.

Uredbom o kritiènim razinama oneèišæujuæih tvari u zraku (NN 133/05) propisuju se kritiène razinekoncentracija sumporovog dioksida (SO2) i dušikovog dioksida (NO2) te kritiène i upozoravajuæe razinekoncentracija ozona u zraku u svrhu izbjegavanja, spreèavanja i smanjenja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje iokoliš u cjelini. Isto tako, èlankom 8. iste Uredbe, propisuju se minimalni podaci o kojima se obavješæuje javnost usluèaju pojave kritiènih razina oneèišæenja u zraku dok su posebnim prilogom obrazlo�ene posebne mjere zaštitezdravlja ljudi i okoliša koje se pri njihovoj pojavi moraju poduzeti.

Uredbom o ozonu u zraku (NN 133/05) propisuje se obveza praæenja ozona u zraku na stalnim mjernimpostajama, osim u dr�avnoj, i u lokalnoj mre�i. Isto tako, obveza je praæenje prekursora ozona, odnosno tvari kojepridonose stvaraju prizemnog ozona te utvrðivanja prekoraèenja ciljne vrijednosti i graniène vrijednosti (dugoroènicilj) za ozon u zraku radi zaštite zdravlja ljudi i vegetacije. Na temelju navedenih istra�ivanja potrebno je provestiprocjenjivanje oneèišæenosti zraka na podruèju �upanije. Od 1. sijeènja 2010. godine, u Hrvatskoj æe biti potpunozabranjena uporaba tvari koje ošteæuju ozonski sloj. Prema Uredbi o tvarima koje ošteæuju ozonski sloj trgovci ipoduzetnici koji uvoze takve tvari trebali su s poèetkom 2007. godine, na ime troškova njihova zbrinjavanja, plaæatiFondu za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost naknadu od tri kune po kilogramu takve tvari. Planirano jeotvaranje nekoliko centara za prikupljanje, obnavljanje i uporabu tvari poput freona, halona i sl. (Split, Rijeka,Zagreb, Osijek). Najveæi udio potrošnje ozonu štetnih tvari je u sektoru rashladnih i klimatizacijskih ureðaja.


Uredbom o graniènim vrijednostima emisija oneèišæujuæih tvari u zrak iz stacionarnih izvora se propisujuGVE oneèišæujuæih tvari u zrak iz toèkastih i difuznih stacionarnih izvora (postrojenja, tehnološki procesi, lo�išta,plinske turbine i spalionice otpada, ureðaji, aktivnosti, graðevine i površine iz kojih se oneèišæujuæe tvari ispuštajuu zrak) i dopušteno prekoraèenje GVE za odreðeno razdoblje. Stacionarni izvori moraju udovoljavati GVE OT uotpadnim plinovima, fugitivnim emisijama, GV ukupnih emisija i dr. propisano Uredbom.

Pravilnikom o praæenju emisija oneèišæujuæih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 1/06) propisuje senaèin mjerenja, tj. praæenja emisija iz stacionarnih izvora, mjerni postupci, naèin provjere ispravnosti i umjeravanjamjernih ureðaja, vrednovanje rezultata i dr. a odnosi se na prva, povremena, posebna - pojedinaèna i kontinuiranamjerenja na ispustu stacionarnog izvora.

Nacionalna Strategija zaštite okoliša sadr�i i Strategiju zaštite zraka kao sastavni dokument. Provedbenidokument Strategije zaštite zraka je èetverogodišnji Plan zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka (donesen neposrednoprije donošenja ovog dokumenta, svibanj 2008.). �upanijska skupština donosi Program zaštite i poboljšanjakakvoæe zraka koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. Ured dr�avne upraveu �upaniji nadle�an za zaštitu okoliša daje prethodnu suglasnost na izraðeni Program.

3. Zaštita klime

Nagli globalni ekonomski rast do 2007. godine, uzrokovao je ubrzanje porasta emisije staklenièkih plinovadovodeæi je do opasne razine koja se nije oèekivala još bar 10 godina i koja bi mogla uzrokovati nepovratnenegativne klimatske promjene. Od ukupne emisije, 75% otpada na CO2, dok preostali dio èini mješavinastaklenièkih plinova dušikovog-oksida, metana i hidrofluorougljika.

Iako oèuvanje ozonskog omotaèa i zaštita klime nije pitanje koje se prvenstveno rješava na lokalnom nivou,doprinos rješavanju problema globalnog zagrijavanja kreæe od ni�e razine koje zbirnim efektom mogu utjecati naukupno stanje. Ovaj Program, izmeðu ostalog, predla�e mjere koje je moguæe poduzeti na �upanijskoj razini kaominimalni doprinos ubla�avanju uznapredovalog procesa globalnog zagrijavanja, ali i smanjenja ozonskogomotaèa.

Pod pojmom «staklenièki plinovi» podrazumijevaju se antropogene emisije plinova (ugljikova dioksida (CO2),dušikova oksida (NOx) metana (CH4), ozona i triju ugljikovodika - HFC, PFC i SF6) koji uzrokuju promjenu klime.To se, u prvom redu, odnosi na porast globalne površinske temperature, promjene u modelima atmosferskogvremena, padanju kiše i porastu razine mora. Pri tome je najveæi izvor antropogenih emisija (oko 80% ukupnih)izgaranje fosilnih goriva, uglavnom u prometu, zagrijavanju i proizvodnji elektriène energije. Protokol iz Kyota kojise nastavlja na UN-ovu metodologiju konvencije o promjeni klime (UNFCCC) ugovorenu 1992., postavlja ciljevenadzora emisija. Politika smanjenja tih emisija obuhvaæa one ciljeve koji idu za poboljšanjem uèinkovitosti uproizvodnji i korištenju energije, unapreðenjem javnog prijevoza (dakle, smanjenje emisije iz prometa) ismanjenjem kolièine odlo�enog otpada (odlagališta otpada proizvode metan). Izbjegavanje i spreèavanje tihuèinaka koji djeluju na klimu, a ostvaruju se na lokalnom nivou, jedan je od najznaèajnijih faktora u postizanjuodr�ivog razvoja.

Kyoto protokol ogranièava emisije staklenièkih plinova svedeno na referentnu 1990. godinu. Na posljednjojmontrealskoj konferenciji o klimatskim promjenama (prosinac 2005), Hrvatskoj je priznato pravo da mo�e poveæatiemisije (pa time ne limitirati svoj gospodarski razvoj) u odnosu na baznu 1990. godinu tako da ne prijeti opasnostda æe svakom investicijom prijeæi limit emisije odreðen Kyoto protokolom. Ipak, usklaðivanje æe nakon dogovorenograzdoblja biti neminovno i vrlo skupo. Potrebno je postiæi suglasnost sa gospodarskim subjektima o obvezismanjenja emisije za pet posto, utvrditi stope rasta gospodarstva te koje od mjera mogu primijeniti i za kolikosmanjiti vlastite emisije.

Osim što doprinose globalnom zatopljenju, staklenièki plinovi poveæavaju kiselost u okolišu a u veæimkoncentracijama mogu naštetiti i ljudskom zdravlju. Problem navedenih emisija javlja se poglavito na centralnojplinskoj stanici Molve pri proizvodnji plina gdje se veæim dijelom uspješno i zbrinjava, no još uvijek velike emisijeodlaze u atmosferu.

Emisijskim ogranièenjima, odnosno kvotama meðu gospodarskim subjektima obuhvaæene su, meðu ostalim,rafinerije i sliène industrije, cementare, proizvodnja papira, crijepa, stakla dok transport, domaæinstva i usluge nesudjeluju u tome. Dr�ava mo�e kvote dodijeliti besplatno tvrtkama i subjektima koji sudjeluju u sustavu smanjenja


emisija (prema dosadašnjim emisijama), a ostalima preostaje kupovina prava na emisije (10 posto) do smanjenjaemisija. Naèelno, u gospodarskom sektoru postoje, ili æe se tek primjenjivati, dva aspekta primjene Kyoto protokola- primjena tehnièko-tehnoloških mjera za smanjenje emisija i ekonomski aspekt (troškovi primjene mjera, naknadeza emisije, kupovanje emisija i koristi).

Podzakonski akti koji se odnose na naplatu naknade za emisiju CO2 stupili su na snagu sredinom 2007. godinete je FZOEU pokrenuo postupak utvrðivanja obveznika i kolièine emisija CO2 koje je potrebno naplatiti. To æenajviše osjetiti INA sa svojim pogonima u Podravini jer predstavlja veliki emiter CO2, sa emisijama èak do 700.000t/godinu, što je znaèajna razina èak i u odnosu na ukupne nacionalne emisije ovog anorganskog plina. Do sada jeFond naplaæivao samo naknade za oneèišæenje emisijama SO2 i NO2. Sredstva iz naknada za oneèišæenje zrakakoriste se za financiranje projekata energetske uèinkovitosti, obnovljivih izvora i èistije proizvodnje. Prema pregleduiznosa naknada, oèito je da je INA znaèajan izvor emisija NO2 (dušikovog dioksida), plina èiji negativni utjecaj jeizra�en i na lokalnom (zdravlje), i na regionalnom nivou, a ima utjecaj i na zakiseljavanje, eutrofikaciju, pojavuprizemnog ozona, dok ni staklenièki efekt nije zanemariv.

Tablica 2: Obveznici plaæanja naknada za oneèišæenje emisijama SO2 i NO2 u 2007. godini

Izvor: Fond zaštite okoliša i energetske uèinkovitosti, 2007.

Tvari koje ošteæuju ozonski omotaè (TOOO) tj. kontrolirane tvari (novi naziv prema konaènom prijedloguIzmjena i dopuna Zakona o zaštiti zraka, svibanj 2008.) su tvari koje ošteæuju ozonski sloj i koje se nadziru premaMontrealskom protokolu o tvarima koje oštešæuju ozonski sloj. To su organske molekule spojeva klora i broma amogu smanjiti koncentraciju ozona u gornjoj atmosferi (ozonski omotaè). U Hrvatskoj su TOOO tvari iskljuèivouvoznog podrijetla pa je moguæa odreðena razina kontrole. Ozonski sloj djeluje kao štit protiv sunèeva UV zraèenja(UV-B zraka valne duljine od 280 do 320 nanometara). Još 1985. godine je potpisana Beèka konvencija za zaštituozonskog omotaèa, a zatim i Montrealnski protokol te Londonski i Kopenhaški amandmani o tvarima koje ošteæujuozonski omotaè. Sada je na snazi zabrana proizvodnje i uporabe nekoliko grupa tvari (CFC-i, HCFC, HBrFC,metilbromid). Inaèe je uporaba halona vezana uz proizvodnju protupo�arne opreme, dok se spojevi CFC(klorfluorougljikovodik) najviše rabe u rashladnim ureðajima, u proizvodnji elastiènih pjena te u farmaceutskoj ikozmetièkoj industriji koje doprinose zaštiti ozonskog omotaèa (uspostavljanje sustava prikupljanja, oporabe isigurnog odlaganja). Neke od TOOO tvari (metilkloroform) se rabe kao organsko otapalo u industriji i za proizvodnjuherbicida. I na lokalnom nivou moguæe je poduzeti odreðene akcije suzbijanja freona (CFC) i halona tepromoviranje aktivnosti udruga vezano uz oèuvanje ozonskog sloja).

Pesticid metil-bromid je poznati i rasprostranjeni pesticid u poljoprivredi i preraðivaèkoj industriji. Ovaj kemijskispoj ošteæuje ozonski omotaè s velikim indeksom ošteæenja, no i dalje se široko koristi u mnogim razvijenimzemljama iako se predla�e njegovo potpuno izbacivanje iz uporabe. Najviše se koristi u proizvodnji jagoda, rajèice,duhana i mnogih drugih biljaka te njegovi korisnici tvrde da nema jednako uèinkovitu zamjenu u poljoprivrednojproizvodnji (viši prinosi). Montrealskim protokolom, kojeg je ratificirala i RH 1993. godine i temeljem kojeg jedonijela Uredbu o tvarima koje ošteæuju ozonski omotaè (NN 7/99, 20/99) te Uredbu u o tvarima koje ošteæujuozonski sloj (NN 120/05), njegove potpisnice su se usuglasile oko zabrane primjene kemijskih spojeva koji ošteæujuozonski omotaè. Meðu njima je, uz klorofluorougljikovodike (CFC spojeve), tzv. freone, halone i metil-bromid.Dakle, u antropogenu emisiju staklenièkih plinova ubrajaju se plinovi: ugljikov dioksid (CO2), dušikov oksid (NOx),metan (CH4), ozon i ugljikovodici - HFC, PFC i SF6.

Amonijak (NH3) spada u tzv. kisele plinove i kao takav najviše pridonosi problemu zakiseljavanja i eutrofikacije.


Naziv obveznika Iznos naknade Iznos naknade Ukupni iznos plaæanja za SO2 za NO2 za oneèišænje zraka

PODRAVKA, prehr. industrija d.d. 1.763,69 1.445,97 3.209,66MLINAR d.d. 133,56 256,71 390,27

IMPROM d.d.o. _ 150,98 150,98LASSELSBERGE - KNAUF d.d.o. _ 41,54 41,45

BELUPO d.d. _ 80,80 80,80INA d.d. 1.430.91 27.165,54 28.596,45

UKUPNO 3.328.1 29.141,54 32.469,7

Emisija amonijaka va�na je i lokalno zbog moguæeg utjecaja na zdravlje. Najviše emisije potjeèe iz poljoprivrede,94 posto, kao posljedica postupanja s prirodnim gnojivom, te s gnojenih poljoprivrednih površina.

Odlagališta otpada, izvorišta nafte i prirodnog plina, plinovodi, prijevoz prirodnog plina, tresetišta i dr. prirodnasu izvorišta metana (CH4), staklenièkog plina koji nastaje kod anaerobne biološke razgradnje organske mase.Metan je, odmah iza CO2, najveæi uzroènik efekta staklenika. Najbolje rješenje njegova zbrinjavanja je da se naspomenutim izvorištima metan uèinkovito prikuplja a zatim u plinskim motorima ili plinskim turbinama iskorištava.

4. Pregled glavnih oneèišæujuæih tvari u zrak i izvori emisije zraènih polutanata na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije

Graniène vrijednosti emisije oneèišæujuæih tvari u zrak iz toèkastih i difuznih stacionarnih izvora (postrojenja,tehnološki procesi, lo�išta, plinske turbine, spalionice otpada, ureðaji, aktivnosti, graðevine i površine iz kojih seoneèišæujuæe tvari ispuštaju u zrak) i dopušteno prekoraèenje GVE za odreðeno razdoblje propisani su Uredbom ograniènim vrijednostima emisija oneèišæujuæih tvari u zrak iz stacionarnih izvora iz 2007. godine. Stacionarni izvorimoraju udovoljavati GVE OT u otpadnim plinovima, fugitivnim emisijama, GV ukupnih emisija i dr. propisanimspomenutom Uredbom.

Uèestalost mjerenja emisije za ispust stacionarnog izvora odreðuje se na temelju omjera izmeðu emitiranog igraniènog masenog protoka. Ukoliko je < ili jednak 1, mjerenja su povremena, tj. najmanje jednom u pet godina.Ovisno o rezultatu, povremena mjerenja mogu biti i najmanje jednom u tri godine ili jednom godišnje, a tek ukolikoje omjer >5, mora se provoditi kontinuirano mjerenje. Na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, premapodacima ROO-a, od registriranih oneèišæivaèa, nema onih èije su emisije toliko velike da su du�ni vršitikontinuirano mjerenje.

Temeljem Zakona o zaštiti okoliša, propisana je obveza uspostave registra oneèišæavanja okoliša (ROO).Zakonsku osnovu uspostavi ROO èini i Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) èl. 33 gdje je propisana obveza uspostaveregistra (katastra - stari naziv) emisija u zrak èime bi trebalo biti osigurano redovito praæenje emisije iz izvoraoneèišæavanja zraka, te dobivanje informacija o oneèišæivaèima, velièini i stanju emisija na odreðenom podruèjuradi praæenja trendova osnovnih indikatora o okolišu, te kontrole uspješnosti poduzetih mjera zaštite okoliša.Podatke prikupljene �upanijskim registrom emisija u okoliš, kao i one prikupljene u Agenciji zaštite okoliša iobjavljene u Godišnjem izvještaju o praæenju emisija oneèišæujuæih tvari iz stacionarnih izvora na podruèju RHsvakako treba uzimati s rezervom jer više ovise o redovitosti i statistici prijavljivanja podataka obveznika nego suodraz stvarne emisije oneèišæujuæih tvari iz pojedinaènih izvora. Vlasnici/korisnici stacionarnih izvora tek su od2006. godine trebali dostaviti podatke o svojim emisijama Agenciji zaštite okoliša. Udio dostavljenih izvještaja uAgenciju zaštite okoliša o mjerenjima provedenim u 2005. godini u odnosu na broj popisanih pravnih subjekatavlasnika i/ili korisnika stacionarnih izvora iznosi samo 5 posto (prosjeèni republièki prosjek). Ako se uzme u obzir ièinjenica da izraðeni inicijalni popis pravnih subjekata vlasnika i/ili korisnika stacionarnih izvora nije potpun taj udiobi mogao biti èak i manji što je vrlo zabrinjavajuæe glede pravnih subjekata i njihovih ispunjavanja zakonskihobveza. Isto tako, jedan dio ipak prikupljenih podataka nije kompletiran u potpunosti (samo 81% kompletno s toènopopunjenim obrascima). Od 2008. godine prijava podataka oneèišæivaèa u registar moæi æe se izvršiti i elektronskimputem, a od 2009. godine to bi trebao biti iskljuèivi praktièan i uèinkovit naèin prijave oneèišæujuæih tvari u zrak,vode, tlo za one oneèišæivaèe koji mogu osigurati njegovo provoðenje.

Ipak, usprkos svim manjkavostima, moguæe je barem pribli�no evidentirati najveæe ispuste i vodeæeoneèišæujuæe tvari na �upanijskom podruèju imajuæi na umu da drugih veæih oneèišæivaèa ni nema na podruèju�upanije a koji nisu prijavili svoje emisije. Agencija zaštite okoliša izradila je prikaz obveznika ROO-a sa svihpodruèja dr�ave u dijelu koji se odnosi na emisije u zrak (tablica 3), a koji takoðer treba dopune (tabela se odnosina podruèje KK�). Ukratko, ovako zamišljeni ROO zahtijevao je temeljitu rekonstrukciju i softversko unapreðenjena èemu se radilo tijekom 2007. godine a uglavnom završilo 2008. godine.

Najveæi udio oneèišæenja u industrijski razvijenim zemljama potjeèe od 5 osnovnih grupa primarnihoneèišæujuæih tvari: ugljiènog monoksida (CO), dušikovih oksida (NOx), sumpornog dioksida (SO2), nepostojanihorganskih èestica i lebdeæih èestica. Proces odreðivanja kakvoæe zraka uzima u obzir kompleksni sustav modelakretanja oneèišæujuæih tvari koji obuhvaæaju emisije (prirodne i antropogene), vertikalno miješanje zraka, transportvjetrom, kemijske reakcije u zraku, meteorološke faktore, resorpcijske procese u tlu i druge vrste odvoda (sink)oneèišæujuæih tvari koje su primarno dospjele u zrak.

U veæini zemalja Europe bilje�e se štetni zdravstveni uèinci unatoè znatnom smanjenju koncentracija mnogih


oneèišæenja u zraku. Ta se pojava pripisuje porastu koncentracija lebdeæih èestica (èestice saèinjene odmješavine organskih i anorganskih supstanci koje potjeèu od energetskih postrojenja kao produkt izgaranjadizelskih goriva) èiji je aerodinamièni promjer manji od 10 μm. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizaciještetni zdravstveni uèinci ukljuèuju ošteæenja imunološkog, neurološkog, reproduktivnog sustava, bolestirespiracijskog sustava a mogu poveæati moguænost nastanka karcinoma. Upravo zbog toga su mjerenjakoncentracija èestica aerodinamiènog promjera manjeg od 10, odnosno 2.5 μm postala uobièajena u veæinirazvijenih zemalja svijeta te dolazi do preorijentacije mjerenja s ukupnih lebdeæih èestica (ULÈ) na mjerenje frakcijanjihove velièine. U Hrvatskoj je još uvijek aktualan trend mjerenja ULÈ u veæini institucija. Prema iskustvimaprovedenih istra�ivanja s podruèja gdje su vršena mjerenja (npr. Zagreb), veæi dio èestica aerodinamiènog promjerado 10 μm, potjeèe od industrije, dok èestice promjera manjeg od 2.5 μm, u jednakoj mjeri potjeèu od industrije iprometa, tj. ispušnih plinova automobilskih motora. Kako je i za oèekivati, koncentracije spomenutih èesticanajmanje su u nenaseljenim podruèjima, bez direktnog utjecaja prometa i industrije.

Ukupne talo�ne tvari (UTT) su sve one tvari u èvrstom, tekuæem ili plinovitom stanju koje nisu sastavni dio zraka,a talo�e se gravitacijom ili ispiranjem s padalinama iz atmosfere na tlo. U talo�nim tvarima prevladavaju èesticevelièina od 20 do 40 μm (prema nekim autorima od 10-40 μm). Te su èestice prekrupne da bi udisanjem mogle uæidublje u respiratorni sustav, no impaktiraju se na nosnim dlaèicama ili talo�e na sluzoko�i nosa, �drijela i grla nakonèega se mehanièki uklanjaju kihanjem, brisanjem nosa ili gutanjem. Krupne èestice narušavaju kvalitetu okoline,talo�e se na svim izlo�enim površinama, pa tako na površini biljaka, primjerice mogu zatvoriti stome na lišæu iote�ati normalan razvoj biljke, oneèišæuju tla i površinske vode te tako indirektno nepovoljno utjeèu na èovjekovozdravlje.

Najznaèajnije oneèišæujuæe tvari koje se emitiraju u zraku u naftnoj industriji, opæenito su: SO2, NOx, H2S, ukupniugljikovodici, PAH, CO2, CO, merkaptani te krute èestice s adsorbiranim teškim metalima (Hg, Pb). Glavni izvori sulo�išta, procesi pri dobivanju i rafiniranju naftnih ugljikovodika te distribucija plina. Takvom aktivnošæu, proizvodimai servisom moguæe je uzrokovati oneèišæenje zraka lokalnog karaktera (porast koncentracije oneèišæujuæih tvari uni�im slojevima atmosfere), regionalnog karaktera (emisija kiselih plinova) i globalnog karaktera (emisijastaklenièkih plinova koji doprinose klimatskim promjenama). Ina donosi svoje kratkoroène i dugoroène programezaštite zraka koji su od znaèaja za voðenje i odr�avanje pogona i opreme, modifikaciju procesa a obuhvaæajuulaganja u novu tehnologiju koja doprinosi poboljšanju kvalitete zraka.

INA je zbog svog utjecaja na kakvoæu zraka ukljuèena u rješavanje nacionalnih prioriteta kao što su klimatskepromjene, zakiseljavanje i eutrofikacija, sprjeèavanje nastanka troposferskog ozona i zaštitu slojeva stratosferskogozona.

Produkcija sumporovodika i merkaptana je tipièna za procese raspadanja organskih tvari i ljudsko osjetilo njuhaje izuzetno osjetljivo na ove spojeve intenzivno neugodnog mirisa (npr. H2S moguæe osjetiti veæ pri koncentraciji od10-12 μg/m3 , no pri toj konc. štetnost po zdravlje sreæom ne postoji, ali umanjuje kvalitetu �ivljenja). Upravo ovispojevi povremeno bilje�e nedopušteno visoke vrijednosti na plinskim poljima u Podravini. Koliko je to zaistauèestalo, treba provjeriti redovitijim monitoringom.

HCH - heksaklorcikloheksan (lindan) spada u pesticide, a oni u postojane organske oneèišæivaèe. Do emisijedolazi prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi. Prema Popisu sredstava za zaštitu bilja koja imajudozvolu za promet i primjenu u Hrvatskoj dozvoljena je samo primjena lindana. Potrošnja heksaklorcikloheksana,kao aktivne tvari za proizvodnju insekticida, u 2002. godini iznosila je 4,2 tone, od èega se 75 posto emitira u zrak.Sukladno navedenom, emisija heksaklorcikloheksana u 2002. godini iznosila je 3150 kg.

Policiklièki aromatski ugljikovodici (PAU ili PAH-polycyclic aromatic hydrocarbons). Za proraèun emisije (premaProtokolu o postojanim organskim oneèišæavalima) uzeta su èetiri PAH, premda ih postoji više od 100. To su:benzo(a)piren, benzo(b)fluoranten, benzo(k)fluoraten, indeno(1,2,3-cd)piren. PAH spadaju u postojana organskaoneèišæivala. Postojana organska oneèišæavala (POO) su organske tvari koje posjeduju sljedeæa svojstva:otrovnost, postojanost (otpornost na kemijsku, fotokemijsku i biološku razgradnju), nakupljanje u �ivim organizmima(bioakumuliranje, najèešæe u masnom tkivu), sklonost prijenosu na velike udaljenosti (zbog svojstva djelomiènehlapljivosti nalaze se u parnoj fazi ili se adsorbiraju na èestice u atmosferi) i štetno djelovanje na okoliš i ljudskozdravlje. U Hrvatskoj se bilje�i pad emisija PAH-ova.

PCDD -poliklorirani dibenzo-dioksini i PCDF -poliklorirani dibenzo-furani - dioksini i furani su postojani organskispojevi koji nastaju kao produkt izgaranja organskih tvari koje sadr�e klor, na ni�im temperaturama (250-400°C).Najveæe emisije dioksina i furana nastaju pri izgaranju ogrjevnog drva u domaæinstvima. Ostali znaèajni izvori suprocesi proizvodnje èelika, cestovni transport i procesi izgaranja goriva u energetskim postrojenjima


(termoelektrane, toplane i postrojenja za pretvorbu energije).

�iva (Hg) radi svojih karakteristika, izuzetno toksièno djeluje na ljudski organizam i cijeli ekosustav, a uz tokorozijski ugro�ava i procesnu opremu. Emisija �ive u Republici Hrvatskoj je u 2002. godini iznosila 452 kg, što je11 posto više od emisije prethodne godine, ali 61 posto ni�e od emisije 1990. godine. Emisija �ive je u najveæojmjeri posljedica izgaranja ogrjevnog drva i ugljena, a do emisije dolazi i iz prirodnog plina. Gotovo jednak udio uemisiji �ive imaju sva tri stacionarna energetska sektora.

Emisije NO2 najveæim dijelom potièu od izgaranja goriva, primarno od strane motornih vozila i velikihindustrijskih postrojenja, te toplana i spalionoca otpada, u podruèjima gdje postoje. NO2 je jedan od tipiènihindikatora zagaðenja koji utjeèe na zakiseljavanje i eutrofikaciju, a u atmosferi s hlapivim organskim spojevima, uzprisustvo sunèevog zraèenja, sudjeluje u stvaranju prizemnog ozona. Zdravstvene posljedice povišenihkoncentracija NO2 u zraku kojeg udišemo su višestruke. Njegovo prodiranje u dišne puteve uzrokuje iritaciju iošteæenje tkiva kao i smanjenje otpornosti na mikroorganizme. Poznat je i utjecaj NO2 na simptome alergijskihrespiratornih oboljenja, pa je tako veæa uèestalost peludne groznice i napada astme u urbanim nego u ruralnimsredinama.

Sumporov dioksid - SO2 uglavnom nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva koja sadr�e sumpor, naroèito ugljen ilo�iva ulja. Jedan od glavnih izvora emisije SO2 u gradovima su mala kuæna lo�išta. Sumporov-dioksid je ujednojedan od najopasnijih sastojaka gradskog smoga, naroèito u tijeku zimskih mjeseci. Smog je zrak oneèišæen èaðom,CO2 i SO2, koji se zbog guste magle ili slojeva hladnog zraka ne mo�e uzdiæi u visinu. Povišene koncentracije SO2,kroz du�i period mogu uzrokovati poveæanu pojavu respiratornih infekcija kod djece, te kroniènih oboljenja gornjihdišnih puteva. Najosjetljiviji dio populacije su asmatièari, kod kojih povišene koncentracije mogu izazvati gušenje.Sumporov dioksid se još naziva i «kiseli» plin, jer se kemijski ve�e u atmosferi na vodu i vraæa se na zemlju u oblikukiselih kiša koje imaju razorno djelovanje na biljni i �ivotinjski svijet. Kisele kiše i tzv. suho talo�enje kiselih tvarizagaðuju rijeke, potoke i jezera, štetno djeluju na ribe i cijeli ekosustav vodenog staništa, te na šume, usjeve i tlo.Jele su najugro�enije drveæe, a prema nekim izvještajima, samo tri posto jela u Gorskom kotaru je zdravo.

Promet je u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji jedan od najveæih emitera oneèišæujuæih tvari sa znaèajnimutjecajem na zdravlje ljudi, vegetaciju ali i mnogo širim, globalnim efektnom (staklenièki plinovi i zatopljenje,ošteæenje ozonskog omotaèa). Prizemne koncentracije polutanata na prometnicama s intenzivnim, gustimcestovnim prometom mogu doseæi izrazito visoke razine, dok je u ruralnim podruèjima ova pojava èesto beznaèajnajer se radi o otvorenim prometnicama. U urbanim središtima, naroèito u gusto izgraðenim ulicama, pojavljuje se«tunel»-efekt poveæanja i nakupljanja izrazito visokih koncentracija oneèišæujuæih tvari zbog velikog zagušenja inemoguænosti dobrog provjetravanja. Kakva je situacija u Koprivnici, Kri�evcima i Ðurðevcu, tek treba provjeriti.

Najèešæe emisije koje su produkt intenzivnog prometa, odnosno izgaranja goriva iz vozila su ugljièni monoksid(benzinska vozila), SO2 (dizel-motori), CO2, NOx, èestice, NMVOC, olovo. Emisije SO2 i olova direktno ovise okakoæi goriva, dok je emisija CO2 dobar pokazatelj utroška goriva. Zbog emisije NOx iz prometa stvara se prizemniozon koji najviše koncentracije obièno dosegne na rubnim dijelovima urbanog podruèja i nešto podalje od mjestanajintenzivnijeg prometa, jer se kemijske reakcije ne uspiju još «dogoditi» na samom podruèju grada. Da pojedinipolutanti u okolišu stvaraju odreðeno kemijsko meðudjelovanje i mogu utjecati na procjenu kretanja drugihoneèišæujuæih tvari u zraku, poznato je. Tako smanjenje emisije CO2 ujedno utjeèe na smanjenje emisije SO2, NOxi CO i time doprinosi boljem stanju u pogledu smanjenja zakiseljavanja, pojave troposferskog ozona i kvalitete zrakaopæenito u urbanim sredinama. S druge strane, aerosoli sumpora imaju rashladni uèinak u atmosferi pa, na nekinaèin, njihovo smanjenje ne doprinosi umanjenju globalnog zatopljenja. Zakljuèno, oneèišæenje zraka je najoèitijaposljedica prometa, a udio oneèišæenja zraka izazvanog prometom u ukupnom oneèišæenju zraka u RepubliciHrvatskoj je, u prosjeku (tako i u KK�) - skoro 50 % CO, više od 20 % C02, oko 10% SO2, gotovo 50% NMVOC,više od 60% NOX, preko 90% olova, te neodreðeni udio oneèišæenja benzenom, poliaromatskim ugljikovodicima iprašinom. Najveæi izvor NMVOC, nemetanskih hlapivih organskih spojeva (benzen, toluen, ksilen, itd.) je izprirodnog izvora (šume), dok je od antropogenih izvora, najveæi upravo promet. Ovi spojevi stvaraju fotooksidativneplinove i indirektno, osim na zdravlje, utjeèu na zakiseljavanje i globalno zatopljenje. Znaèajan udio emisije je iprilikom ishlapljivanja goriva pri pretovaru na benzinskim crpkama.


Tablica 3: Oneèišæivaèi, obveznici prijave emisija u zrak prema podacima �upanijskog ROO-a koje je obradilaAgencija za zaštitu okoliša (izvor: AZO)


Tablica 4: Udio vrsta oneèišæenja u industrijskim postrojenjima, procesnoj tehnologiji i emisijama uslijed grijanjaprostorija, priprema vode, pare i dr.

Graf 1: Udio pojedinih izvora oneèišæenja u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji (Izvor: ROO, 2004.)

Prema podacima starog KEO-a, najèešæe emisije oneèišæujuæih tvari u zrak iz neenergetskih izvora (industrijskapostrojenja), koja imaju najveæi kolièinski udio meðu izvorima oneèišæenja, uglavnom se odnose na SOx, COx, CO,NOx (dušikovi oksidi preraèunani na dušik (IV)-oksid), prašina razlièitog sastava - organska i anorganska (npr.Podravski mlinovi - silosi za �itarice), ketoni, ksilen, alkoholi i ostali organski plinovi i pare (npr. Sloga d.d., Belupo- Sinteza), CO2, H2S (CPS Molve I,II,III Tehnološki krug Podravina - najveæe kolièine, stanje 2004.g.), COx, prašinaod izgaranja plina («Podravsko pletarstvo»d.o.o., Legrad) i druge emisije neprijavljenih emitera. U tablici 4 moguæeje vidjeti da u ukupnim emisijama oneèišæenja u zrak, dominira udio koncentracije anorganskih plinova izindustrijskih postrojenja, od èega 90% èini emitirani CO2, sa emisijama od èak 687.664,02 t/godinu. U procesnojtehnologiji takoðer dominiraju emisije ukupnih anorganskih plinova, ali sa znatno manjim kolièinama (3453,7 t/god).

Najèešæa oneèišæenja zraka proizvedena u procesnoj tehnologiji, koja èini vrlo mali udio u ukupnim izvorimaoneèišæenja, su emisije: organska i anorganska prašina, prašina od izgaranja ulja, dušikovi oksidi (npr. postrojenjaza miješanje asfalta u Asfaltnoj bazi, Novigrad P.), CO, dušikovi i sumporni oksidi («Podravka»- Podravski mlinovi),CO, spojevi klora, benzen za otapanje, prašina od izgaranja plina, spojevi fluora, amonijak (Bilokalnik-Igma d.o.o.);prašina iz pušnica/sušionica, CO, dušikovi, sumporni oksidi («Hartmann Bilokalnik», d.o.o), CO, dušikovi oksidi ,sumporni oksidi (INA - Sabirna stanica u Jagnjedovcu, Kompresorska stanica u Legradu, CPS Molve I,II,IIITehnološki krug Podravina); CO, dušikovi oksidi, prašina od izgaranja drveta («Bilo» d.d., Ðurðevac) itd.

Najèešæa oneèišæenja zraka emitirana uslijed grijanja prostorija, pripreme vode, pare i sl. koja su takoðer vrlomalog udjela u ukupnom oneèišæenju ove su emisije: ugljikovi oksidi, dušikovi oksidi, prašina od izgaranja plina,ulja i sl.

Veæi moguæi oneèišæivaèi zraka na podruèju �upanije opæenito su: tehnološki procesi proizvodnje nafte i plinaINA d.d., grad Koprivnica sa industrijom (unutar grada i industrijska zona Danica), grad Kri�evci sa industrijom(mesna i druga industrija), Asfaltna baza Novigrad Podravski, grad Ðurðevac, podruèje kamenoloma Vojnovec i dr.

Zakljuèno, prema podacima starog KEO-a, industrijska postrojenja su najveæi izvor oneèišæenja zraka, dokpreostalih oko 10% udjela èine izvori procesne tehnologije i grijanja. Najveæi udio oneèišæenja zraka u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji potjeèe od anorganskih plinova koje emitiraju neenergetski izvori - industrijska postrojenja. Odukupnih anorganskih plinova «staklenièki plin» CO2 (gotovo 700.000 t/godinu) ima najveæi postotak udjela, gotovo90%, dok dušikovi oksidi preraèunani na NO2, kao i CO, SO2 i drugi èine preostalih 10 % sastava emisije. Velikekoncentracije emitiranog ugljiènog dioksida, uglavnom, su posljedica rada tehnoloških procesa proizvodnje plinaindustrije INA d.d. na eksploatacijskim poljima unutar �upanije.


Iza anorganskih plinova koje emitiraju industrijska postrojenja, po udjelu emisije slijede anorganski plinoviporijeklom od grijanja (oko 5.000 t/god.), a zatim anorganski plinovi iz procesne tehnologije (oko 3.500 t/god.).

Buduæi æe rekonstruirana i dopunjana baza podataka registra oneèišæivanja okoliša tek u narednom razdobljupokazati rezultate, za oèekivati je da æe i podaci o oneèišæivaèima zraka biti kompletniji, precizniji i toèniji.

Ukupna emisija prašine i organskih plinova i para je vrlo mala u usporedbi sa kolièinom anorganskih plinovaemitiranih iz industrijskih postrojenja. Ukupna emitirana prašina, najveæim dijelom je prašina nastala izgaranjemulja.

Asfaltna baza u Novigradu Podravskom postoji veæ više od 30 godina, smještena u blizini �eljeznièke pruge, uvlasništvu je Poduzeæa za ceste d.o.o., Bjelovar i trajni je uzrok nezadovoljstva mještana jer je izvor prašine, dima,katrana. Uslijed takvog izvora oneèišæenja, vrlo je nepovoljan polo�aj vrtiæa i osnovne škole koji su smješteni unjegovoj neposrednoj blizini. Mjerenja kakvoæe zraka u okolici pogona nisu obavljana. Prema Zakonu o zaštitizraka, u sluèajevima kada postoji osnovana sumnja ili pritu�ba graðana da je došlo do prekomjernog oneèišæenjazraka moraju se izvršiti posebna mjerenja. Odluku o tome, o sadr�aju i naèinu financiranja donosi Poglavarstvoopæine, odnosno grada (èl. 19.). Tijekom 2007. godine rad baze bio je prekidan. Pretpostavka je da nova asfaltnabaza u opæini Peteranec neæe biti toliki oneèišæivaè okoliša i izvor ugro�avanja zdravlja ljudi poput ove u NovigraduPodravskom, jer bi trebala poštivati sve mjere zaštite okoliša koje se inaèe poduzimaju za objekte takve vrste.

Intenzivni radovi i miniranja u kamenolomu Vojnovec - opæina Kalnik, takoðer su, pored drugih negativnihèimbenika, izvor prašine, buke i vibracija koji, u obli�njim naseljima umanjuju kvalitetu �ivota.

5. Ocjena kakvoæe zraka

�upanija, gradovi i opæine provode ocjenjivanje razine oneèišæenosti na svom podruèju te, na osnovuocijenjene razine oneèišæenosti zraka uspostavljaju lokalnu mre�u za trajno praæenje kakvoæe zraka na svompodruèju, ukoliko su razine oneèišæenja više od graniènih vrijednosti (GV). Na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke�upanije nema kontinuiranog praæenja kakvoæe zraka prema va�eæoj zakonskoj regulativi što znaèi da nijeuspostavljena lokalna mre�a za trajni monitoring zraka niti je izvedena kategorizacija podruèja premastupnju oneèišæenosti zraka. Nepostojanje kontinuiranog motrenja kakvoæe zraka od strane ovlaštene pravneosobe objašnjava se nedovoljnim interesom za financiranje ove djelatnosti te nepridavanju znaèaja i vrijednosti ovojvrsti podataka. Takvo stanje onemoguæuje planiranje uèinkovitog sustava upravljanja kakvoæom zraka i provoðenjeprograma sanacije za podruèja gdje je to, eventualno, potrebno.

Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u koordinaciji �upanije inicirao je kratkotrajnoprovoðena istra�ivanja kakvoæe zraka koja su zapoèela nultim tromjeseènim mjerenjima od rujna do studenog2000. godine. Na osnovi njih se nastavio provoditi imisijski monitoring tijekom cijele 2001, a zatim i 2002 te manjimdijelom 2003. godine. U tom razdoblju kakvoæa zraka se pratila na 3 mjerne postaje u �upaniji: - na lokaciji Zavodaza javno zdravstvo u Koprivnici, te Doma zdravlja u Kri�evcima i u Ðurðevcu. Ova tri središta su odabrana radikoncentracije najveæih potencijalnih oneèišæivaèa zraka - èvorišta cestovne mre�e, �eljeznièki promet, industrija(naftna, drvna, metalna, prehrambena, farmaceutska) i manji obrtnièki pogoni. Na sve tri mjerne postaje odreðivanesu koncentracije SO2, dima i ukupne talo�ne tvari (s mjerenjem kolièine �ive), a na mjernoj postaji u Ðurðevcusu dodatno odreðivane i koncentracije H2S i �ive u zraku. Izmeðu ostalog, cilj mjerenja bio je i praæenje radapogona za proizvodnju nafte i plina u ðurðevaèkoj Podravini što je dodatno potaknuto sumnjama i apelimastanovništva s tog podruèja. Tijekom 2002. izvršena su neka mjerenja, no nedovoljno potpuna. Do prekida praæenjakakvoæe zraka došlo je na poèetku 2003. godine jer opæine nisu podmirile svoje obveze za 2002. godinu, niti supokazale interes za nastavak mjerenja u narednoj 2003. godini. Proteklih godina Zavod za javno zdravstvo jeobavljao mjerenja kakvoæe zraka i drugih parametara za potrebe Ine (financirala INA).

Razlièite studije utjecaja na okoliš za pojedine vrste zahvata najèešæe vrlo oskudno obraðuju problem uèinkatrajnijih intervencija u prostor na promjene u kakvoæi zraka i mikroklimatskim prilikama. Prema raspolo�ivimpodacima, najbolji uvid u stanje na podruèju kvalitete zraka (ali i tla te ekosustava u cjelini) daje ciljani monitoringsvih sastavnica okoliša, ukljuèujuæi i radioaktivnost i uèinke djelovanja oneèišæenja na organizme, najveæegpotencijalnog oneèišæivaèa zraka u �upaniji industrije nafte i plina, Ina.

SUO brze ceste Vrbovec - Kri�evci - Koprivnica - granica R. Maðarske, dionica Gradec - KloštarVojakovaèki kao i veæina studija utjecaja na okoliš u svom sadr�aju dotièe problem zaštite zraka potencijalnougro�enog obavljanjem zahvata. Studija naglašava opasnost kontaminacije poljoprivrednih tala emisijom olova i


kadmija uz samu prometnicu a koja se intenzivno smanjuje s poveæanjem udaljenosti od prometnice tako da sukoncentracije oneèišæujuæih tvari izazvane prometom na udaljenosti od 200 m tako niske da su ispod granicadetekcije. Manjak visoke prirodne vegetacije izmeðu trase prometnice i okolnih poljoprivrednih površina izrazitopogoduje emisiji krutih èestica na poljoprivredno tlo. Ovaj je problem osobito izra�en na navedenoj trasi. Kadmij,olovo i drugi teški metali koji se nalaze u gorivu (olovni benzin), u ispušnim plinovima, gumama, ulju zapodmazivanje itd., zraènom emisijom dospijevaju u okolno tlo, ispiru se u površinske i podzemne vode, dospijevajuu uzgajano bilje te se ukljuèuju u lanac animalne i ljudske prehrane dovodeæi do niza zdravstvenih problema.Opæenito je talo�enje oneèišæujuæih tvari iz zraka s prometnice na poljoprivredno zemljište najviše izra�eno napodruèjima sa zastojima prometa (kri�anja) gdje treba oèekivati znatno veæe emisije teških metala, dušikovihoksida, PAH-ova i lebdeæih èestica od podruèja «normalnog» protoka prometa.

Za potrebe izrade SUO brze ceste na dionici Gradec - Kloštar Vojakovaèki, napravljeni su proraèunikoncentracija oneèišæujuæih tvari prema modelu smjernica u procjenjivanju oneèišæenja zraka uz ceste (MluS-02)koji je u uporabi u Republici Njemaèkoj (buduæi u nas još nije standardizirana metoda za ovu namjenu premadomaæem ROO-u, odnosno PRTR-u*). Buduæi da se najveæi promet na cijeloj dionici predviða od èvora Gradec doèvora Sv. Ivan �abno, proraèuni su uzeli u obzir sve utjecaje koji djeluju na pojavu najveæeg moguæeg optereæenjaOT u razdoblju do 2030. godine, i to za parametre èije koncentracije najprije dosti�u kritiène vrijednosti propisaneUredbom (benzen, NO2 i lebdeæe èestice). Rezultati procjene pokazali su da nijedan parametar neæe dostizati GVpri najbli�im stambenim objektima te da, stoga, nisu potrebne posebne mjere zaštite zraka a utjecaj zahvata nakakvoæu zraka u okolišu je prihvatljiv. Trasa planirane ceste, pak, prolazi dovoljno daleko od veæih oneèišæivaèa dase ne oèekuje efekt zbrajanja koncentracija polutanata prometnice s onim iz drugih izvora. Odmicanjem prometaod gradova Vrbovec i Kri�evci, kao i svih manjih mjesta kroz koja prolazi današnja cesta od Vrbovca prekoKri�evaca do Koprivnice, doæi æe do izvjesnog poboljšanja kakvoæe zraka u tim mjestima, naroèito uz stambeneobjekte koji se u postojeæoj situaciji nalaze blizu prometnice (prema «SUO brze ceste Vrbovec - Kri�evci -Koprivnica - granica R. Maðarske», IPZ,d.d. 2006.)

Jedna od va�nijih uloga ocjene kakvoæe zraka na nekom podruèju je što objektivnije utvrðivanje doprinosautjecaja oneèišæujuæih tvari na ljudsko zdravlje. Iz toga proizlazi i potreba preventivnog djelovanja u sluèajuprocjene opasnosti od moguæih iznenadnih poveæanih emisija ali i provedba sanacijskih mjera u sluèajevima kad jedo ošteæenja okoliša veæ došlo.

Koprivnièko-kri�evaèka �upanija, osobito njena tri grada, Koprivnica, Kri�evci i Ðurðevac, kao podruèja snajveæom gustoæom izvora emisija oneèišæujuæih tvari, prema dosadašnjim povijesnim pretpostavkama o stanjukakvoæe zraka, nije prostor koji je znaèajnije optereæen po zdravlje opasnim razinama polutanata. Vjerojatnonajznaèajniji izvor emisije oneèišæujuæih tvari pored prometa, Inina postrojenja za proizvodnju plina i nafte, nijelociran unutar podruèja gradskih središta i, kao takav, do sada nije obuhvaæen tzv. nezavisnim imisijskimmonitoringom koji je provodila �upanija i njen Zavod za javno zdravstvo. U sva dosadašnja ciljana mjerenja utjecajatih procesa, a koji se nisu odnosili samo na praæenje zraènih polutanata, svoja sredstva investirala je sama INA,Industrija nafte, d.d., Pogon Molve. Najveæi negativni utjecaj ovog izvora bio je, vjerojatno krajem osamdesetih ipoèetkom devedestih godina kada je veliki broj plinskih bušotina bio aktivan, a u sklopu tadašnje procesnetehnologije još nisu bile integrirane današnje mjere zaštite zraka.

Tada je utjecaj CPS-a Molve bio toliki da je uvelike doprinosio ukupnoj republièkoj emisiji �ive i drugih tvari. Ovipogoni svrstani su 1998. godine (prema RH Izvješæu o stanju okoliša Dr�avne uprave za zaštitu prirode i okoliša)na 13. mjesto mjesto u rangiranju najveæih dr�avnih izvora emisije, opæenito. Istim dokumentom, utjecaj CPS-aMolve ocijenjen je kao «velik» za emisiju staklenièkih plinova, tj. globalnog znaèaja. Sumarna ocjena utjecajaza njihovu emisiju finih èestica i teških kovina je bila srednja, što znaèi regionalnog znaèaja. Iz neenergetskihizvora, u to vrijeme se emitiralo 12% ukupne emisije CO2, najviše iz cementara i CPS-a Molve. Odmah po izvoðenjusanacijskih mjera i izgradnji tehnoloških jedinica Lo Cat za uklanjanje H2S i RSH te adsorbera sa aktivnim ugljenomza uklanjanje �ive, ukupne republièke emisije, u odnosu na 1990. godinu su znatno smanjene.

Što se tièe smanjenja emisije H2S i RSH, izdvojeni ugljièni dioksid i sumporovodik se sa sva tri procesnapostrojenja CPS-a Molve, odsumporavao na Lo-Cat postrojenju, a oèišæeni CO2 sa 30-40 mg/m3 sumporovodikase ispuštao u atmosferu. Da bi se uklonili i ti preostali tragovi H2S, izgraðeno je novo postrojenje za tzv.regenerativnu termalnu oksidaciju (RTO). Ispusti sa sva tri Lo-Cat apsorbera su spojeni u novu RTO jedinicu inakon termièke oksidacije, pri 8500C, kroz novi ispust, oèišæeni CO2 ispušta se u atmosferu. U buduæim projektimapredviða se zbrinjavanje ispuštenog ugljiènog dioksida u zrak sa Molvi za tzv. EOR metode tj. u svrhu poveæanjaiscrpka nafte iz le�išta njegovim utiskivanjem u naftne bušotine Posavine.


* European PRTR = Europski registar prijenosa i ispuštanja oneèišæujuæih tvari u okoliš temeljen na «UN-ECE Protocol on Pollutant Release nad Transfer Registers»Aarhuske konvencije i prema uredbi Regulation (EC) No 166/2006 kojom se uspostavlja E -PRTR

Provoðenje monitoringa trebalo bi nadilaziti formalno izvršavanje zakonskih obveza i obveza iz akata procjeneutjecaja na okoliš u smislu što potpunijeg i cjelovitijeg praæenja imisije oneèišæujuæih tvari u zraku, tlu, vodi,namirnicama, ljudskom organizmu, sudjelovanje u praæenju stanja okoliša koje organizira druga institucija i sl. Pritome valja naglasiti da bi se Rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš, izdana po završetku procesa procjeneutjecaja na okoliš, opæenito gledajuæi, morala u svom dijelu koji se odnosi na obveze monitoringa i mjerazaštite okoliša, tijekom godina revidirati i prilagoðavati novim uvjetima i zahtjevima, ukoliko se, kao što je toovdje sluèaj, zahvat odnosi na proces koji traje više desetaka godina. To danas, na �alost, nije sluèaj pa se tako ikoncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, primjerice, mogu bez ogranièenja produ�avati na ime istog rješenjai ukupnih procijenjenih rezervi, izdanih još prije više od 10 pa i više godina, u vrijeme kad je stanje na terenu ipoimanje zašite okoliša i prirode u hrvatskim okvirima bilo još toliko marginalizirano da mu nije pridavan ozbiljanznaèaj. Kolike su štete uèinjene nemoguænošæu stopiranja takvih bezumnih gospodarskih aktivnosti, teško jematerijalno procijeniti.

Provoðenje nadzora nad kvalitetom izvršenja obveza iz akata procjene utjecaja na okoliš, generalno jezanemarivo ili uopæe ne postoji. Tako se èesto dogaða da sanacijski planovi, kao i obveze praæenja kvaliteteokoliša na koji je vršen utjecaj za vrijeme, prije i poslije izvoðenja zahvata, padnu u zaborav - investitoru uprilog, okolišu na štetu (ipak, postoje naznake za poboljšanjem stanja uvoðenjem zakonske obveze izrade SPUOkoja æe, meðu ostalim, imati zadaæu monitoringa provoðenja plana/programa a time i monitoringa okoliša koji je timplanom/programom predviðen te uvoðenja novog instrumenta objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za industrijskapostrojenja temeljenih na IPPC direktivi). Sukladno èlanku 26. Zakona o zaštiti zraka, u okolici izvoraoneèišæivanja zraka, oneèišæivaè mora obavljati praæenje kakvoæe zraka odreðeno u Rješenju oprihvatljivosti zahvata na okoliš ili Rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša prema Zakonu o zaštitiokoliša. Ako za odreðeni zahvat nije propisana obveza PUO i ako se ne utvrðuju objedinjeni uvjeti za postrojenje,tada se mjere zaštite zraka, odnosno potreba provoðenja monitoringa utvrðuju dozvolom o obavljanju djelatnostiprema posebnom propisu pri èemu se izraðuje Elaborat zaštite okoliša za podruèje zaštite zraka.

Financiranje praæenja kakvoæe zraka prema èlanku 26, osigurava oneèišæivaè. On je, ujedno, du�anpodatke kakvoæe zraka dostavljati upravnom odjelu �upanije nadle�nom za poslove zaštite okoliša do 31. o�ujkatekuæe godine za proteklu kalendarsku godinu a isto tako i svu evidenciju redovnog praæenja emisija, sukladno èl.33 Zakona o zaštiti zraka, za potrebe voðenja Registra oneèišæivanja okoliša. Potrebno je naglasiti da veliki dioizvješæa (barem onih koja postoje) o emisijskim mjerenjima koje izraðuju ovlaštene tvrtke za oneèišæivaèe opæenito,èesto nisu izraðena kvalitetno i potpuno. Manjkavosti se najèešæe utvrðuju, ne pri izvoðenju mjerenja, nego priodabiru parametara koji æe se mjeriti te obradi podataka i obuhvatu svih sastavnih dijelova koje izvješæe morasadr�avati prema Uredbi. Podaci su èesto nejasni, neusklaðenih mjernih jedinica, bez prikaza usporedbeizmjerenih i graniènih vrijednosti emisije, bez detaljnog opisa mjernog mjesta i sheme nadziranih ispusta, kao iintenziteta rada proizvodnog procesa pri kojem se mjerenje obavlja, bez dokaza o umjeravanju mjernih ureðaja,zakljuèaka i slièno. U Ininim emisijskim izvješæima nedostaju podaci o mjerenju �ive, a kontrolno i merkaptana ivodik-sulfida (imisijski podaci mjerenja u okolici CPS-a pokazuju odreðene razine ovih tvari, no porijeklo im, nakonugradnje RTO jedinica, kada bi po tvrdnjama Ine morali biti svedeni na nulu, nije utvrðeno).

S druge strane, mora se priznati da je Ina kontinuirano, svih godina svojeg djelovanja ulagala znatna sredstvau tehnološke i okolišne programe te provodila javne tribine predstavljajuæi svoje rezultate monitoringa, s više ilimanje kvalitetnim obuhvatom podataka i sadr�ajem praæenja stanja okoliša. Najveæe primjedbe koje su se višegodina uzastopno pojavljivale kao svojevrsni zakljuèci javnih rasprava na tu temu, odnosili su se na problempovremenih akcidentnih situacija manjih razmjera pri èemu je zbog privremenog stopiranja rada pojedinih dijelovatehnološkog procesa odgovornih za proèišæavanje otpadnih plinova došlo do nešto veæe emisije oneèišæujuæih tvariu zrak koje su se mogle osjetiti na u�em podruèju (neugodan miris).

Dosadašnje nedefiniranje uzroka povišenja koncentracija merkaptana i, povremeno, još nekih polutanata uzraku moguæe je utvrditi testnim mjerenjima financiranim od JLS, odnosno �upanije. Visoke koncentracijestaklenièkog plina CO2 nisu u javnosti izazivale veæi interes niti bile predmetom rasprave, što zbog neinformiranosti,što zbog neizra�enog lokalnog štetnog djelovanja ove pojave na ljudsko zdravlje (izra�eniji je globalni nego lokalniutjecaj). Jesu li uistinu povremeno povišene koncentracije merkaptana imale svoje porijeklo u Ininim procesima,nije dokazano. Drugi moguæi izvor ovog plina, Ina navodi prihranjivanje poljoprivredne površine (gnojenje stajskimgnojem) koje su u neposrednoj blizini postaje na kojoj se bilje�i porast kao i moguæu blizinu uzgajališta stoke, iakoje, sukladno rezultatima višegodišnjeg mjerenja, više indikacija izvora emisije stajalo na strani Ine, barem u vrijemeprije 2005. godine i ugradnje RTO jedinice. Kako je, èini se, problem merkaptana usko lokalan, i nema dimenziješireg regionalnog oneèišæenja, treba ga riješiti isto tako, lokalnim mjerama.


Ujedno treba utvrditi širi spektar parametara koji æe se pratiti u okru�enju svih aktivnih �upanijskih plinskih inaftnih polja. Naime, praæenje stanja do sad se vršilo jedino uz podruèje centralne plinske stanice u Molvama, gdjese vrši zajednièka obrada plina dok, preostala polja (Kalinovac, Stari Gradac i druga) nisu bila predmetom kontroleemisija te utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi. Jednim dijelom to je i opravdano samom prirodom tehnologije (zatvorenisustav: bušotina, plinovod, kondenzatovod, slanovod) koja u preostalom dijelu �upanije pri redovnom radupredstavlja veæinom zatvoren sustav bez moguænosti emisije oneèišæujuæih tvari u zrak. Monitorngu nije prvenstvenismisao dokazivanje postojanja oneèišæenja veæ dokazivanje da oneèišæujuæih emisija, uslijed pravilnog naèinapostupanja te osiguranja primjene zakonskih tehnièkih standarda, zapravo nema.

Što se tièe utiskivanja proizvodnog otpada iz naftnog rudarstva u duboke bušotine (Kalinovac-6), to bi takoðertrebao biti zatvoren sustav u kojem, praktièki, ne dolazi do nikakvih emisija u zrak pri normalnim okolnostima. No,rješenjem o prihvatljivosti zahvata utiskivanja na okoliš nadle�no ministarstvo je propisalo kontrolu kakvoæe zraka(i sveobuhvatna istra�ivanja drugih okolišnih elemenata - monitoring voda, šuma, zdravlja, kemijsko-fizikalnihsvojstava utiskivanog otpada, seizmièki monitoring, praæenje statièke temperature, širenja utisnutog otpada,provjeru integriteta konstrukcije bušotine i dr.), sve kao mjere zaštite i nadzora pravilnog izvoðenja zahvata usprkostome što se radi o hermetièkom sustavu gdje se znaèajnije emisije ne oèekuju. Nositelj zahvata trebao bi navedenemjere osigurati kao preduvjet realizacije zahvata, no informacija o provoðenju ove vrste monitoringa ne postoje.

Na kartogramu 7. moguæe je vidjeti podruèja Ininih plinskih polja gdje se provodi odreðeni monitoringzraka/okoliša (naruèitelj-Ina, d.d.) i eksploatacijskih polja kod kojih nije provoðeno praæenje stanja okoliša/zraka.

Kartogram 7: Podruèje provoðenja monitoringa zraka/okoliša koje financira INA

5.1. Ocjena kakvoæe zraka na osnovu �upanijskog monitoringa

Podaci Zavoda za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije i Izvješæa koja su izraðena prilikomdvogodišnjeg monitoringa tijekom 2001/02. godine*, mogu se smatrati veæ zastarjelim podacima i nisu relevantnaosnova za donošenje kvalitetne ocjene kakvoæe zraka, no Program ih ipak predstavlja radi toga što druga mjerenjaovog tipa ne postoje. U ovom prvotnom «nultom» mjerenju praæene su koncentracije vrlo su�enog rasponaparametara. To znaèi da èitav niz oneèišæujuæih tvari pri tom nije uzet u obzir te je moguæe da je podruèje, obziromna kvalitetu zraka, ocijenjeno višom kategorijom (èistiji zrak) zahvaljujuæi tome što neki od, mo�da, povišenihparametara nisu ni praæeni. Dakle, postojala je moguænost da su la�no negativni rezultati doprinijeli višojkategorizaciji kvalitete zraka. Nije istaknuta ni uèestalost prekoraèenja tadašnjih srednjih dnevnih preporuèenih,odnosno graniènih vrijednosti, tako da se, obzirom na današnje kriterije nove Uredbe vrijednosti rezultata teško


* Konaèno izvješæe o praæenju kakvoæe zraka na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije iz 2002. i 2003. godine

mogu usporediti te pravilno ocijeniti kategorija razine oneèišæenja zraka. Uz to, odabir mikrolokacija mjerenjamo�da nije najpovoljniji (nisu testirana razlièita kritièna mjesta s odabirom najadekvatnije postaje) što nijedoprinijelo realnijem ocjenjivanju kakvoæe zraka.

Izvršena su slijedeæa mjerenja (jedinice lokalne samouprave sufinancirale su monitoring prema uvjetima danimugovorima):

- kontinuirano skupljanje i analiza svakodnevnih 24-satnih uzoraka dima i SO2 na 3 mjerne postaje- kontinuirano skupljanje i analiza svakodnevnih jednomjeseènih uzoraka ukupnih talo�nih tvari i sadr�aja�ive u UTT na 3 mjerne postaje

- kontinuirano skupljanje i analiza svakodnevnih 24-satnih uzoraka �ive iz zraka na 1 mjernoj postaji (postajaÐurðevac)

- kontinuirano skupljanje i analiza svakodnevnih 24-satnih uzoraka vodikova sulfida (H2S) iz zraka na 1mjernoj postaji tijekom 3 proljetna mjeseca (postaja Ðurðevac)

Na osnovu tih parametara vidljivo je da su u prvom planu bila praæenja rada pogona za proizvodnju nafte i plinau ðurðevaèkoj Podravini što je dodatno potaknuto prigovorima stanovništva s tog podruèja. Tijekom 2002. izvršenasu neka mjerenja, no nedovoljno potpuna. Do prekida praæenja kakvoæe zraka došlo je na poèetku 2003. godinejer opæine nisu bile dovoljno zainteresirane za rezultate monitoringa da bi nastavile svoje financijsko uèešæe urealizaciji projekta. Osim toga, neke JLS nisu bile zadovoljne odabirom naèina financiranja, uèestalošæu i naèinomprezentacije rezultata i sl.

Mjerne postaje: Grad Koprivnica, Florijanski trg 4 (Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije)Grad Kri�evci, Trg sv. Florijana 12 (Dom zdravlja)Grad Ðurðevac, Gajeva 1 (Dom zdravlja)

Ova tri središta su odabrana radi koncentracije najveæih potencijalnih oneèišæivaèa zraka - cestovni promet,�eljeznièki promet, industrija (drvna, prehrambena, farmaceutska, ind. obuæe, mesa…) i manji obrtnièki pogoni,kuæna lo�išta. Statistièki podaci srednjih jednogodišnjih rezultata mjerenja koncentracija oneèišæujuæih tvari preuzetisu iz Konaènog izvješæa o praæenju kakvoæe zraka na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije od 2002. i 2003.godine (odnose se na prethodne godine). Rezultati mjerenja kakvoæe zraka usporeðivani su s tada va�eæomUredbom o preporuèenim i graniènim vrijednostima kakvoæe zraka («Narodne novine», broj br. 101/96, 2/97.)sukladno kojoj je prekoraèenje PV (preporuèenih vrijednosti) znaèilo zrak II kategorije, a GV - zrak III kategorije. Uovom Programu se, pak, na osnovu razine oneèišæenosti zraka, utvrðuje kategorizacija zraka prema va�eæojzakonskoj regulativi (Uredbi o graniènim vrijednostima oneèišæujuæih tvari u zrak, NN br. 135/05). U tekstu se, radipreglednosti, koriste kratice za mjerene postaje KC (Koprivnica), ÐU (Ðurðevac) i K� (Kri�evci).

Rezultati mjerenja

Koncentracija dima

Preporuèene vrijednosti (PV) prema staroj Uredbi = GV sukladno Uredbi (NN 135/05) = 50 μgm-3 za vrijemeusrednjavanja od 1 godine. Stara Uredba je tolerirala nešto više PV za razdoblje lo�enja (od 1. listopada tekuæe,do 31. o�ujka naredne godine) a iznosile su 125 μgm-3. Nova Uredba kao TV propisuje vrijednost od 75 μgm-3 do31. prosinca 2010. godine. Vrijeme usrednjavanja je 1 godina.

2001. god KC: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje izmjerene masene koncentracije se u sijeènju pribli�avaju GV, ali

ih ne prelazeK�: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije ne prekoraèuju GV ÐU: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije ne prekoraèuju GV

2002. godKC: I kategorija - iako postoje velike dnevne oscilacije zabilje�enih vrijednosti, nema prijelaza GV, osim dana

7. i 8. sijeènja (do 56 μgm-3)K�: I kategorija - vrijednosti srednjih godišnjih koncentracija ne prelaze GV, ali, buduæi da nema podataka

koliko dana godišnje je bilo prijelaza GV (maksimalne koncentracije su dostizale 111 μgm-3), postoji moguænost*


* Zbog nedovoljno detaljnih raspolo�ivih podataka, u nekim sluèajevima nije bilo moguæe ocijeniti kategoriju prema novoj Uredbi. Sve ocjene su relativne, jer je periodmjerenja bio kraæi od jedne godine.

da je kakvoæa zraka u K� bila II kategorijeÐU: I kategorija - nema prijelaza GV

Koncentracija sumporovog dioksida (SO2)

Preporuèene vrijednosti (PV) prema staroj Uredbi = GV sukladno novoj Uredbi (NN 135/05) = 50 μgm-3 zavrijeme usrednjavanja 1 godine. Stara Uredba je odreðivala srednje maksimalne koncentracije SO2 èije vrijednostisu sada jednake GV i to dnevnim, što je usklaðeno s europskim normama. Ove GV ne smiju biti prekoraèene višeod 3 puta tijekom kalendarske godine (pod uvjetom da se mjerenje obavlja cijele godine).

2001. god KC: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje izmjerene godišnje koncentracije su ispod GV K�: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije ne prekoraèuju GV ÐU: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije ne prekoraèuju GV; ovdje su izmjerene

maksimalne koncentracije SO2 od 50,25 μgm-3)

2002. godKC: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje izmjerene godišnje koncentracije su ispod GV K�: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije ne prekoraèuju GV ÐU: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije ne prekoraèuju GV

Ukupna talo�na tvar (UTT) - mjeseèni uzorciGraniène vrijednosti su 350 mg m-2 d-1 (PV su bile 200 mg m-2 d-1 ).

2001. god KC: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje izmjerene godišnje koncentracije su ispod GV, nema prijelaza

srednjih mjeseènih koncentracija ni na jednoj postajiK�: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije ne prekoraèuju GV ÐU: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije ne prekoraèuju GV

2002. godKC: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje izmjerene godišnje koncentracije su ispod GV, prijelaz srednjih

mjeseènih koncentracija preko PV u mjesecu travnju, što je po staroj Uredbi znaèilo II kategoriju kakvoæeK�: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije ne prekoraèuju GV, srednje mjeseène su

povremeno prekoraèile tadašnje PV (npr. travanj 270 mg m-2 d-1)ÐU: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije ne prekoraèuju GV

Sadr�aj �ive u UTT

Prema staroj Uredbi nisu bili postavljeni standardi za ovaj parametar, veæ samo granice za anorganske spojeveolova, kadmija i talija u UTT. Prema novoj Uredbi, GV sadr�aja �ive u UTT je 1μgm-2 d-1.

2001. god KC: kakvoæa zraka je I kategorije - maksimalno izmjerene vrijednosti sadr�aja �ive su bile 0,160 1μg m-2 d-1

što je daleko ispod GV, a srednje izmjerene vrijednosti 0,019 μgm-2 d-1

K�: kakvoæa zraka je I kategorije - maksimalno izmjerene vrijednosti su bile 0,094μgm-2 d-1, a srednjeizmjerene vrijednosti 0,019 μgm-2 d-1)

ÐU: kakvoæa zraka je I kategorije - maksimalno izmjerene vrijednosti su 0,744 μgm-2 d-1 što je još uvijek ispodGV, ali im se pribli�ava te je, u usporedbi sa KC i K� znaèajnije viša vrijednost (srednje izmjerene vrijednosti suznatno ni�e, C = 0,102 μgm-2 d-1)

2002. god- nema podataka za sadr�aj �ive u UTT tijekom 2002. godine

Vodik sulfid (H2S)GV godišnje =2 μg/m3; 24-satna GV=5 μg/m3 (nova Uredba)

2001. god KC: nije mjereno (nije predviðeno Ugovorom za KC i K�)


K�: nije mjerenoÐU: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje mjeseène koncentracije za 2 mjeseca, kada je mjerenje obavljano,

ne prekoraèuju GV i iznose 0,33 μg/m3 (mjerenje nije trajalo godinu dana i ne daje relevantne rezultate zausporeðivanje sa standardima, veæ samo naznake kretanja razine koncentracija H2S-a)

2002. god- nema podataka tijekom 2002. godine

�iva u zraku (Hgo)*Prema ranijoj Uredbi, nisu bile odreðene GV za koncentracije �ive u vanjskom zraku zbog opasnosti

pretvorbe/hlapljenja i prodiranja �ivinih spojeva u tlo i vodu. Kao PV tada je odreðena koncentracija od 0,01 μg/m3.Uredba iz 2005. kao GV ne odreðuje tako stroge vrijednosti pa iznose 1 μg/m3 za vrijeme usrednjavanja od 1godine.

Praæena je koncentracija �ive u zraku u obliku aerosola, odnosno, �ivinih para.

2001. god KC: nije mjerenoK�: nije mjerenoÐU: kakvoæa zraka je I kategorije - srednje godišnje koncentracije nisu prelazile GV od 1 μg/m3, a niti tada

odreðene PV, osim u kolovozu.

2002. god- nema podataka tijekom 2002. godine

Tijekom 2001. godine trajno su praæeni i meteorološki parametri na agrometeorološkim postajama u Ðelekovcu,Hlebinama, Kuzmincu, Goli, i Draganovcu. Srednje godišnje temperature zraka na svim postajama su bile više odprosjeènih (1988.-1999. g.). Godišnje kolièine oborina su se kretale od 78 - 95% višegodišnjeg prosjeka. Po brojusunèanih sati 2001. godina je bila za 145 sati sunèanija od prosjeka.

5.2. Procjena kakvoæe zraka na osnovu monitoringa posebne namjene

Sukladno èlanku 26. Zakona o zaštiti zraka, u okolici izvora oneèišæivanja zraka, oneèišæivaè mora obavljatipraæenje kakvoæe zraka odreðeno u Rješenju o prihvatljivosti zahvata na okoliš ili Rješenju o objedinjenimuvjetima zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša. Mjerenja kakvoæe zraka koja su raðena u sklopu praæenjastanja okoliša Ininih postrojenja za proizvodnju nafte i plina na podruèju plinskih polja unutar granica Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (financirala INA) od devedesetih godina prošlog stoljeæa, predstavljaju jedina, javnosti doneklepoznata emisijsko-imisijska mjerenja posebne namjene koja su uopæe obavljana na ovom podruèju. Buduæi se radio jednom od najveæih izvora emisije oneèišæujuæih tvari u zrak �upaniji, po�eljno je detaljnije proanalizirati njegovdoprinos ukupnoj bilanci zraènih oneèišæenja. Plinoviti nusprodukti koji se ispuštaju u atmosferu su plinska smjesakoja sadr�i ugljikovodike, ugljik-dioksid i dušik kao makrokomponente te sumporne spojeve (vodik-sulfid,merkaptane) i �ivu kao mikrokomponente. Koordinator projekta bio je �upanijski Zavod za javno zdravstvo, apojedinaène studije su izradili razlièiti autori, od kojih, za podruèje kakvoæe zraka na lokalitetu plinskog polja Molve,Institut za medicinska istra�ivanja - IMI, Zagreb - ciljana kontrola kemijskih oneèišæenja vodikova sulfida, �ive uzraku (kasnije mjerenje provodila sama Ina) i merkaptana u zraku na 4 mjerne postaje (bušotine Mol-9,-10,-11,-12koje je, primjerice tijekom 2000.-te godine provoðeno samo tijekom 2 mjeseca godišnje, što ne omoguæujekvalitetnu ocjenu kakvoæe zraka obzirom na praæene parametre. Koordinator mjerenja bio je �upanijski zavod zajavno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. Mjerena je i radioaktivnost podruèja.

Tijekom 1983. godine ustanovljeno je postojanje �ive kao najkritiènijeg parametra u prirodnom plinu. TadašnjeCPS Molve I i CPS Molve II nisu bile predviðene za obradu plina koji sadr�i �ivu. Rješavanje ove problematikepostalo je aktualno tek krajem 80-tih godina da bi se od 1992. godine �iva i H2S poèeli uklanjati iz sastava prirodnogplina. Na osnovu toga moguæe je zakljuèiti u kojem razdoblju su emisije ovih oneèišæujuæih tvari bile iznadprihvatljive razine. Uz godišnju proizvodnju od 1.500 x 106 m3 1990/91. godine je u atmosferu ispuštano 1.427 t/danCO2, sa 477 kg/dan H2S i 89 g/dan �ive (!)**. Poveæanje proizvodnog kapaciteta, ali i neugodan miris merkaptanai vodikova sulfida, ugro�avanje tehnološkog procesa procesom korozije uslijed visokih koncentracija �ive, potaknuli


* Mjerenje �ive u zraku bilo je predviðeno samo na postaji u Ðurðevcu, kao najgušæe naseljenom mjestu pod utjecajem CPS Molve ** Izvor: Sumarni izvještaj o utvrðivanju stanja ekosistema na lokalitetu plinskog polja Molve tijekom 1995/96. godine i usporedba dobivenih rezultata s rezultatima iz1990/91. godine/ Institut za medicinska istra�ivanja i medicinu rada, Zagreb, listopad 1998

su projektiranje postrojenja CPS Molve III na kojem su izgraðene dvije nove jedinice s prete�nim naglaskom naoèuvanje okoliša i krajnjim ciljem uklanjanja prekomjernih koncentracija oneèišæujuæih tvari (Hg, H2S i CO2) izotpadne emisije na postrojenju za èišæenje plina èime ove primjese prevode u neke druge, manje štetne oblike(sumpor i HgS). Dvije jedinice koje se nalaze u sastavu postrojenja i doprinose oèuvanju okoliša su Lo Cat jedinicaza uklanjanje H2S i RSH i adsorber sa aktivnim ugljenom za uklanjanje �ive.

Tijekom 1995/96. godine je, uz godišnju proizvodnju od 1784,5 x106 m3 plina, ispuštano otprilike iste kolièineCO2, upola manje H2S-a (239 kg/dan) i znaèajno manje �ive (0,00851 kg/dan = 8,51g/dan), iako te koncentracijejoš uvijek nisu bile ni blizu danas graniènom emisijskom 1 mg/m3. Koncentracije �ive smanjene su, u odnosu na1990/91. godinu za 80-90%. Sirovi prirodni plin u prosjeku sadr�i do 2 mg ukupne �ive u 1 m3,a plinoviti nusproduktina izlazu iz Lo-CAT postrojenja su sadr�avali u prosjeku 0,00229 mg (=2,29 μg) ukupne �ive u 1 m3 (uzorci uzimanina ispušnoj cijevi (ventu) CPS Molve I,III i CPS III, na izlazu iz Lo-CAT postrojenja). Podaci iz 2005., �upanijskogKEO-a (PI-Z-1 obrazac), CPS Molve I,II, III tehnološki krug Podravina, kolièine CO2 pri god. konc. oneèišæ. 25mg/m3 iznosila je 691.245 t/godinu.

Radi opširnosti materijala, navode se samo rezultati mjerenja kod kojih su zapa�ena odstupanja od zakonomutvrðenih standardnih vrijednosti. Zbog va�nosti praæenja pojedinih parametara, sagledavanja moguæih uzrokapojedinih zdravstveno-ekoloških pojava i poznavanja povijesnog aspekta razvoja Ininih tehnoloških procesa s èimeje usporedno rasla i kakvoæa okoliša, osvrt se odnosi na gotovo 20-godišnje razdoblje postojanja iscrpljivanjaugljikovodika u dravskoj potolini. Naglasak je stavljen na osobito nisku ekološku opremljenost spomenutih procesate izrazito visoke emisijske koncentracije oneèišæujuæih tvari u neproèišæenim otpadnim plinovima u samimpoèecima eksploatacijske djelatnosti. Iako su emisije vrlo oèito smanjene, a u tehnologiju ulo�eno znatnosredstava, još uvijek postoje parametri koji povremeno odstupaju od GV (merkaptani, CO2 i još neki povremeno) ièije se koncentracije moraju kvalitetnije nadzirati, odnosno reducirati.

Rezultati:

KONCENTRACIJA �IVE

Koncentracije �ive u zraku nekontaminiranih podruèja prema istra�ivanjima iznose 0,5 - 10 ng/m3 (0,01 μg/m3)što bi se moglo protumaèiti da sve izmjerene koncentracije iznad ovih predstavljaju zrak II kategorije. Meðutim, ovonisu slu�beno priznate vrijednosti jer prema Uredbi iz 2005. godine, preporuèene vrijednosti nisu ni odreðivane, dokje kao granièna srednja godišnja imisijska vrijednost za �ivu odreðena 1 μg/m3, dakle, tolerira znatno višekoncentracije. Devedesetih godina, koncentracije veæ iznad 20 ng/m3 su smatrane povišenima, dok su one iznad1 μg/m3 smatrane vrlo visokima. (Izvor: �iva u okolišu CPS Molve, Ina, Naftaplin, 1997). Preporuèene vrijednostiza �ivu u zraku prema Uredbi iz 1996. iznosile su 10 ng/m3 tj. 0,01 μg/m3, dok GV nisu bile ni odreðene*.

Tijekom razdoblja mjerenja 1993/94. imisijske vrijednosti izmjerenih koncentracija uglavnom su se kretale ispodtada preporuèenih 10 ng/m3 (osim na u�oj lokaciji CPS-a) što je predstavljalo I kategoriju kakvoæe zraka obziromna �ivu. Povremena prekoraèenja te vrijednosti još uvijek nisu prelazila danas odreðene GV od 1 μg/m3. Prijeugradnje postrojenja za uklanjanje �ive, godine 1989., emisijske koncentracije izmjerene na nekim lokacijama(plinsko polje Kalinovac i CPS II) su dosizale i do 825 g �ive/dan = 0,825 kg/dan (prema Uredbi o graniènimvrijednostima emisija oneèišæujuæih tvari u zrak iz stacionarnih izvora iz 2007.g., GVE praškastih anorganskih tvariu otpadnom plinu, I razred štetnosti za �ivine spojeve izra�ene kao Hg pri masenom protoku od 1 g/h ili više, iznosi0,2 mg/m3, dok za �ivine pare pri masenom protoku od 10 g/h ili više iznosi 1 mg/m3.) Uèinci i posljedicevišegodišnjeg izlaganja ljudi i okoliša ovako velikim koncentracijama �ive u razdoblju od prije 15 godina nisu i nemogu biti spoznati. Poznato je, meðutim, da konstantna izlo�enost �ivinim parama od 1 μg/m3 (današnja GV), štoje mogla biti dosegnuta imisijska vrijednost pri tako velikim emisijama, mo�e uzrokovati simptome i poremeæaje,dok one od 2,5 μg/m3 u zraku uzrokuje znakove merkurijalizma (trovanja �ivom).

U razdoblju mjerenja 1995/96. sumarni rezultati masenih koncentracija �ive u 24-satnim uzorcima pokazuju dase srednje godišnje imisijske vrijednosti bile od 1,99 do 3,73 μg/m3 (1 μg/m3 je današnja GV!)**. To suvrijednosti 87,1- 92,9 % manje u odnosu na 1990/91. godinu (što daje naslutiti koliko su izrazito visokekoncentracije �ive bile u ranijem razdoblju, dakle moguæe oko 7-8 μg/m3, a isto tako koliko su bile visoke sameemisijske vrijednosti), no još uvijek nedovoljno niske da bi se kakvoæa zraka smatrala zadovoljavajuæom te bi se


* Va�eæom zakonskom regulativom su graniène vrijednosti kao takve ipak utvrðene, iako se prije njenog donošenja naglašavalo da se GV za �ivu ne mogu utvrðivati(ranije postojale samo PV za �ivu) zbog toga jer je teško procijeniti koja razina oneèišæenja neæe uzroziti ljudsko zdravlje.** Izvor: Sumarni izvještaj o utvrðivanju stanja ekosistema na lokalitetu plinskog polja Molve tijekom 1995/96. godine i usporedba s 1990/91., IMI, 1997.. - op.a. Programprenosi iz navedenog elaborata.

mogla svrstati u III kategoriju (op.a. ocjenu smatrati orijentacijskom jer mjerenja nisu provoðena svakodnevnotijekom jedne godine). Na nepovoljnost rezultata znatno je utjecala kvaliteta punila u adsorberu �ive, te je znaèajnopoboljšanje uklanjanja �ive kao i kvalitete zraka zabilje�eno nakon zamjene novim punilom (aktivni ugljenimpregniran slojem sumpora velike aktivne površine).

Emisijske vrijednosti tj. prosjeèna kolièina �ive izmjerena u plinovitim nusproduktima na objektu CPS Molve -I1995/96. bila je 0,0774 mg/m3, odnosno tijekom 1 sata u atmosferu se ispustilo 0,067 g �ive (godišnji prosjek).Prosjeèna kolièina ukupne �ive izmjerena na objektu CPS Molve-II, vent - ispušna cijev za isti period bila je 0,0341mg/m3, odnosno, tijekom 1 sata iz objekta se u atmosferu ispustilo 0,314 g �ive (godišnji prosjek). U usporedbi sa1989. godinom kada je ta vrijednost iznosila i do 34,38 g �ive/sat, dakle, stotinu puta više, oèiti je pad emisija �ive.Svakodnevne kontrole i mjerenja emisijskih i imisijskih vrijednosti svih parametara, na �alost, nije bilo, kao ni danas.

2000. godina - �ivaImisijske vrijednosti koncentracije �ive mjerene jedan proljetni 1-mjeseèni period (od sredine o�ujka do sredine

travnja) i 1 kasnoljetni period ( 28.8. do 27. 9. 2000.) što je svakako prekratko, bile su u okvirima I kategorijekakvoæe zraka što znaèi da nije bilo dugotrajnijih prijelaza niti vrijednosti od 10 ng/m3, a, naravno, ni GV na svihèetiri postaje ( Mol-9, Mol-10, Mol-11, Mol-12). Maksimumi masenih koncentracija �ive u 24-satnim uzorcima su bilido 27 ng na Mol-9. Vrijednosti su jako varirale, ovisno o udaljenosti od glavnog izvora emisije (Lo-Cat adsorber),vremenskih prilika i vanjske temperature. Cjelogodišnji period mjerenja, s prikazom satnih, ne samo usrednjavanihdnevnih i godišnjih vrijednosti, dao bi realniju sliku kretanja oneèišæenja.

2002-2003. godina - �ivaImisijsko mjerenje trajalo od svibnja 2002. do svibnja 2003. godine, na èetiri mjerne postaje (Mol-9,10,11,12) u

blizini postrojenja CPS Molve. Na svim postajama zrak je bio I kategorije obzirom na koncentraciju �ive èije surazine na svim postajama znaèajno pale u odnosu na 1999. godinu, nakon ugradnje sapnica (rujan 2002.g.) naispuste Lo-Cat adsorbera što je rezultiralo veæom izlaznom brzinom i boljim raspršenjem CO2 struje.

2004. godina - �ivaZrak je na svim postajama bio I kategorije jer nije bilo prekoraèenja GV od 1 μg/m3 (srednje godišnje vrijednosti

bile su od 2-5 ng/m3, a maksimalne do 65 ng Hg/m3 što je znatno ni�e od GV).

2005.-2006.god. - �ivaPraæenje je trajalo od rujna 2005. do listopada 2006. godine na 4 mjerne postaje (bušotine Mol-9, 10,11,12) koje

su u bli�oj okolici postrojenja CPS Molve. Srednje godišnje masene koncentracije �ive kretale su se od 0,004-0,006μg/m3 što je daleko ispod GV te je zrak ocijenjen kvalitetnim, tj. I kategorije. Maksimalne izmjerene vrijednosti suoko 50 puta manje od Uredbom propisane GV.

Vodik-sulfid (H2S)1995/96H2S - srednja godišnja vrijednost nije prelazila srednju godišnju GV od 2 μg/m3 ni na jednoj postaji. Njegovim

uklanjanjem smanjene su koncentracije H2S -a u zraku za 58-78% u odnosu na 1990/91.Više od 2% rezultata satnih vrijednosti su prelazile GV od 10 μg/m3 (GV ne smiju biti prekoraèene više od 7 puta

godišnje) tijekom 1990/91. dok je 1995/96 ta vrijednost smanjena na 2,67 μg/m3 što znaèi da je zrak bio Ikategorije obzirom na vodik-sulfid.

2000. godina - H2SNa mjernoj postaji Mol- 12 zrak - III kategorije u periodu mjerenja jednog proljetnog mjeseca.

2002-2003. godina - H2SH2S i merkaptani su u 2002./03 godine praæeni samo 30 dana u ljetnom i 30 u zimskom periodu (sijeèanj

2003.g). Na postaji Mol-11 kakvoæa zraka bila je I kategorije ali zbog povremene pojave prijelaza dnevnih GVpostoji tendencija pogoršanja kvalitete (op.a. -ocjena je relativna jer mjerenje nije trajalo cijele godine pa je moguæeda je zrak lošije kvalitete od procijenjene). Najviše zabilje�ene srednje dnevne vrijednosti su bile na postaji Mol -11 i iznosile su do 6,45 μg/m3 (GV dnevna =5 μg/m3 μg/m3 i ne smije biti prekoraèena više od 7 puta tijekomkalendarske godine). Srednje izmjerene vrijednosti nisu prelazile godišnju GV od 2 μg/m3 (meðutim, mjerenje odsamo 2 mjeseca nije realno usporeðivati s godišnjom GV).


Graf 2: Koncentracije H2S u zraku u jednomjeseènom ljetnom periodu 2002. godine na postaji Molve-11

2004. godina - H2SNa mjernoj postaji Mol-10 u zimskom jednomjeseènom razdoblju mjerenja, zrak je bio II-III kategorije.

2005.-2006.god.- H2SIzmjerene i izraèunate srednje vrijednosti za proljetno i ljetno jednomjeseèno razdoblje mjerenja pokazuju da

nije došlo do prijelaza GV ni na jednoj postaji. Srednje dnevne vrijednosti nisu nigdje prelazile 5 μg/m3 što je GVza 24-satni uzorak. Zrak I kategorije. Zbog kratkoæe intervala mjerenja (kao i u svim drugim takvim sluèajevima),rezultati se moraju uzeti s odreðenom rezervom.

MERKAPTANI 1995/96Uklanjanje merkaptana je ocijenjeno manje djelotvornim od uklanjanja vodik-sulfida. Srednja godišnja vrijednost

je bila viša od GV (1 μg/m3) na svim mjernim postajama osim CPS-u Molve i kretala se i do 5,41 μg/m3 (Molve-11gdje su izmjerene èak i više koncentracije nego 1990/91. kad je i proizvodnja bila manja a nije bilo niti uklanjanjasumpornih spojeva). U odnosu na srednje dnevne GV (GV dnevna = 3 μg/m3) do 77% rezultata je bilo više od GV.Kakvoæa zraka II-III kategorije.

Radioaktivna kontaminacija okoliša na plinskom polju Molve nije bila poveæana radom plinskih bušotinatijekom 1995/96.godine, a isti rezultati, s povremenim varijacijama koje ukazuju na potrebu daljnjeg praæenja, suzabilje�eni i svih narednih godina.

2000. godina - merkaptaniIzmjerene i izraèunate srednje vrijednosti merkaptana za 1-mjeseèni proljetni i jesenski period bile su izrazito

visoke na svim postajama i upuæuju na zrak III kategorije. Na svim mjernim postajama srednje vrijednosti bile suviše od GV (najviše na Mol-11 gdje su svi rezultati bili viši od GV, te Mol-9 gdje gotovo 90% rezultata prelazi GV).Iako se zbog kratkoæe intervala praæenja rezultati moraju uzeti s odreðenom rezervom, kod merkaptana oni upuæujuna izrazito visoke koncentracije i lošu kakvoæu zraka.

2002-2003. godina - merkaptaniOcjena kakvoæe zraka Instituta za medicinska istra�ivanja i medicinu rada iz Zagreba obzirom na merkaptane

na svim postajama je zadovoljavajuæa, odnosno I kategorije. Iako su veæ u kratkom 2 mjeseènom razdobljumjerenja zabilje�eni povremeni prijelazi GV (dnevnih), zrak je ocijenjen kao kvalitetan iako stanje indicira namoguæu lošiju kvalitetu koju treba redovito pratiti.

2004. godina - merkaptaniTijekom zimskog i ljetnog jednomjeseènog perioda mjerenja zbirno gledajuæi, koncentracije merkaptana su na


svim postajama, osim Mol-9 bile povišene,a na Mol-11 izrazito povišene (pa se pretpostavlja da ovdje postoji nekidodatni usko lokalni izvor emisije merkaptana). Kakvoæa zraka je, dakle, bila III kategorije. Na postaji Mol-11izmjerene su vrijednosti gotovo 16 x veæe od dozvoljenih graniènih godišnjih vrijednosti (izmjereno 15,61 μg/m3) i11 x veæe od dnevnih graniènih vrijednosti (izmjereno 34,72 μg/m3μg/m3).

2005.-2006.god.- merkaptaniNa postaji Mol-11 tijekom razdoblja od 31.3. - 29. 4. koncentracije su bile izrazito visoke (samo 2 dana nisu

prelazile GV). Prijelazi su u prosjeku iznosili oko 10 μg/m3 izmjerene vrijednosti, a maksimumi su se penjali èak do33,9 μg/m3, što je 11 x više od graniène vrijednosti! Kakvoæa zraka - III kategorije. Ove pojave upuæuju na potrebutrajnijeg monitoringa ovih lokaliteta (Mol-10,11,12) detektiranje izvora i saniranje stanja. Buduæi da ovo veæ desetagodina sa znaèajnim povišenjima koncentracija merkaptana na redovito istim lokacijama, potrebno je dokazati je liINA, kao prvi moguæi izvor ove emisije, zaista pozvana na rješavanje navedenog problema ili to, nakon ugradnjeRTO postrojenja, treba prepustiti drugom oneèišæivaèu (vidi poglavlje o mjerama zaštite). Ina bi, opet, rezultatimasvojeg emisijskog mjerenja problematiènih tvari mogla jednostavno dokazati pravo stanje (te ujedno imisijski mjeritikoncentracije SO2, novog otpadnog nusprodukta nastalog redukcijom štetnijih H2S i RSH). Jedinice lokalnesamouprave na èijem podruèju se pojavljuju poveæanja postupaju u skladu sa ZZZ, tj. u sluèaju ponovne pojavePREKOMJERNIH KONCENTRACIJA merkaptana, H2S-a ili drugih parametara, (II kategorije kakvoæe zraka) JLSmoraju izraditi Plan mjera za smanjivanje oneèišæivanja zraka kako bi se postupno postigle graniène vrijednosti(mjera br. 21).

5.3. Ukupna predprocjena stanja kakvoæe zraka - zakljuèci

Na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u vrijeme izrade ovog dokumenta, osim praæenja nekihmeteoroloških parametara stanja atmosfere, ne postoji imisijsko mjerenje kakvoæe zraka niti alergena u zraku(koncentracije peluda alergenih biljaka). Isto tako, prema Uredbi o utvrðivanju lokacija postaja u dr�avnoj mre�i zatrajno praæenje kakvoæe zraka na podruèju �upanije nije odreðena niti jedna postaja za mjerenje pozadinskogoneèišæenja, regionalnog i prekograniènog daljinskog prijenosa ili mjerenja u okviru meðunarodnih obveza dr�ave,kao ni postaja za mjerenje oneèišæenja u naseljima i industrijskim podruèjima. Podaci o emisijama oneèišæujuæihtvari u zrak prikupljeni u starom �upanijskom Katastru emisija u okoliš su nerealni jer je broj tvrtki koje prijavljujuoneèišæenja nepotpun i nedovoljno redovit. To æe se vjerojatno ubla�iti nakon primjene Uredbe o jediniènimnaknadama, korektivnim koeficijentima i pobli�im kriterijima i mjerilima za utvrðivanje naknade na emisiju u okolišugljikovih dioksida (NN br. 73/07), kada æe se provjeriti svi oneèišæivaèi okoliša u pogledu broja i kolièina navedenihemisija. Prema tome, samo na osnovu starog KEO-a i zastarjelih podataka ranijih mjerenja, nemoguæe je donositikvalitetne zakljuèke. Najveæi izvori oneèišæujuæih tvari u zrak, opæenito su porijeklom od emisija iz prometa (naroèitoteška teretna vozila u tranzitu), sustava grijanja, stoèarskih farmi, odlagališta otpada i neriješenih sustava odvodnjeotpadnih voda te industrije (proizvodnja plina i nafte, prehrambena, drvopreraðivaèka, asfaltne baze, eksploatacijadrugih mineralnih sirovina i dr.).

Pregledom starih (unutar proteklih 7-8 godina) pojedinaènih Izvješæa o mjerenju emisija oneèišæujuæih tvari uzrak iz razlièitih industrijskih i neindustrijskih izvora na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, utvrðeno je daneki izvori premašuju GVE za odreðene parametre. Zanimljivo da su i u sluèaju prekoraèenja, nalo�ena daljnjamjerenja u roku od tek godine dana, bez provoðenja kontrolnih mjerenja nakon odreðivanja roka sanacije (èegatakoðer nema). Osim toga, kod pojedinih izvora èesto postoji èitav niz manjih ispusnih mjesta koja se, niti nakonutvrðenih prekoraèenja na jednom od njih, radi suspektnog nalaza uopæe ne provjeravaju. Izraðivaèi ovih Izvješæa,izvoditelji mjerenja su razlièite, veæinom privatne tvrtke dostupne na hrvatskom tr�ištu, a koje imaju Rješenjenadle�nog ministarstva za obavljanje emisijskih mjerenja ove vrste. Izvješæa su nedovoljno standardizirana, bezodreðenog obveznog sadr�aja, obrazlo�enja rezultata i jasnih zakljuèaka, tako da svaka tvrtka radi izvješæe posvom principu. Èesto su nepregledna, nerazumljiva i neèitljiva laicima, pretrpana podacima iz kojih se najèešæe nevide odnosi sa graniènim vrijednostima emisije (GVE) te je i najveæa zamjerka upravo u neisticanju GV za pojedineparametre. U Izvješæima najèešæe nema nikakvog osvrta na osnovu tehnologije koja uzrokuje pojedine emisije, tebi bilo potrebno poznavati dobar dio tehnoloških procesa ovdašnjih industrija da bi sa sigurnošæu mogli utvrditi jesuli mjerenja obuhvatila sve potrebne analite obzirom na specifiènost procesa ili su, mo�da, oni najkritièniji izostavljenite su rezultati analize naðeni prihvatljivima. Isto tako, neka mjerenja su provedena tijekom barem 12 satnograzdoblja, druga samo u razdoblju od 1 do 2 sata, bez obzira koji dio dana, koji period unutar mjeseca i sl. (ili to,barem, nije nièim istaknuto). Tako, u nekim sluèajevima, parametri koji bi, obzirom na prirodu tehnološkog procesatrebali biti praæeni kod pojedinog operatera, nisu ni registrirani u Izvješæu. Naravno da zbog niza ovih i sliènihmanjkavosti, veæina oneèišæivaèa dobiva zeleno svjetlo za daljnji rad i vremenski neuèestalo obvezno izvoðenjemjerenja (> 1 godine), bez provjere da li u stvarnosti ima za to osnove. Ukratko, ostaje dojam da nema kvalitetnog


nadzora struènih revidenata nad radom tvrtki-mjeritelja emisija koje jednom osiguraju vršenje ove djelatnosti zapojedine operatere prema Pravilniku o izdavanju dozvole ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti praæenja kakvoæezraka i praæenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora, kao što nema ni kvalitetnog nadzora nad oneèišæivaèima.Ipak, europski standardi, kao i novi domaæi zakoni primoravaju na skori završetak razdoblja visoketolerancije prema propustima svih vrsta koji èine štete okolišu i ljudskom zdravlju.

Uzimajuæi u obzir monitoring koji je provoðen na podruèju triju �upanijskih gradova (Koprivnice, Ðurðevca iKri�evaca) u razdoblju 2001.-2002. godine, kao i monitoring kojem je naruèilac INA, d.d., industrija, naèelno jemoguæe zakljuèiti da se rezultati izrazito razlikuju ovisno o odabiru mikrolokacije mjerenja, blizini veæih izvoraemisije, vremenskim prilikama, intenzitetu i smjeru vjetra, visini vanjske temperature, a vjerojatno i trenutnomradnom statusu bli�ih izvora emisije. Moguæe je zakljuèiti i to da se u sluèaju uspostave bilo kojeg tipa buduæegmonitoringa mora raèunati na odabir što veæeg broja postaja sa što kvalitetnijim, specifiènijim izborom parametarau kombinaciji sa praæenjem svih potrebnih meteo-parametara (èega do sada na mjernim postajama u sluèaju Inenije bilo). Kako bi se najoptimalnije lokacije, kao i vrste tvari koje bi trebalo pratiti mogle što preciznije i racionalnijeodrediti, korisno je provesti svojevrsni test-scanning terena, potencijalnih lokacija, izvora, probno praæenje širokogspektra analita ali i reviziju postojeæe dokumentacije i ranijih istra�ivanja te upotrijebiti neki od matematièkih modelaprocjene kretanja oneèišæujuæih emisija ovisno o meteorološkim simulacijama stanja. Dakle, uputno je napravititestno, u idealnom sluèaju 1-godišnje mjerenje, ali bi odreðenu sliku (ukoliko nije ostvarivo cjelogodišnje) dalo imnogo kraæe indikativno mjerenje koje bi naglasilo probleme koje ranije navedenim metodama, nije moguæe otkriti.

Za sada je moguæe dati jednu relativnu ocjenu kakvoæe zraka koju treba promatrati s rezervom, prije svega zbogstarosti podataka, kratkoæe intervala u kojem je praæenje obavljano, kao i upitnosti probira svih nu�nih parametara,odnosno, moguæeg izostanka nekog od kritiènih parametara èije bi koncentracije mogle biti povišene (primjericeèestice PM 2,5 i PM 10 i sl.)

Sukladno rezultatima mjerenja iz 2001. i 2002. godine, kakvoæa zraka je na postajama u tri grada, za svemjerene parametre bila I kategorije (dim, SO2, UTT, Hg u UTT, Hg u zraku, H2S) i ukazivala na visoku kvalitetuzraka. Podaci o koncentracijama �ive u zraku, kao i vodik-sulfida na postaji Ðurðevac, postoje samo za 2001.godinu. Buduæi da su mjerenja koja je obavio Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u tomrazdoblju veæ zastarjela i nisu obuhvaæala široki raspon parametara, potrebno je naèiniti novi snimak stanja.

Prema imisijskim mjerenjima kakvoæe zraka (i drugih okolišnih segmenata) koja je financirancirala INA, aobavljao Institut za medicinska istra�ivanja (IMI), Zagreb u koordinaciji s domaæim Zavodom za javno zdravstvo,rezultati bi se, sumarno mogli svesti na zadovoljavajuæu ocjenu obzirom na parametar koncentracija �ive u zraku,I kategorija kakvoæe zraka, dok se isto ne bi moglo reæi za koncentraciju merkaptana, a povremeno lokalno i vodik-slufida: - merkaptani, III kategorija (iako se, vjerojatno, radi o usko lokalnoj pojavi oko lokacije Mol-11 i povremenoII kategorija Mol-9) te za vodik-sulfid, II -III kategorija (s istom napomenom).

Zakljuèno - rezultati upuæuju na potrebu kontinuiranijeg i sustavnijeg praæenja pojedinih veæih izvora emisijeu smislu provoðenja imisijskih i, ujedno, uèestalijih (za merkaptane kontinuiranih) emisijskih mjerenja na samimventovima izdvojenih intenzivnijih emitera na podruèju �upanije.

Ukoliko æe se u novim mjerenjima ponovno pojaviti povišenja, potrebno je identificirati oneèišæivaèa iliviše njih koji su uzrokovali prekomjerne emisije merkaptana i vodik-sulfida, i izraditi Plan mjera zasmjanjivanje oneèišæivanja zraka kako bi se postupno postigle graniène vrijednosti (sukladno èlanku 39,ZZZ).

Ukoliko izvor emisije nije stacionarni toèkasti pojedinaèni izvor veæ se radi o skupnom izvoru (npr. poljoprivreda,promet, kuæna lo�išta), za koji se pretpostavlja da je uzrokovao oneèišæenje zraka III kategorije, tada, treba provoditimjere iz èlanka 40. ZZZ tj. izraditi cjeloviti sanacijski program èiju izradu i provedbu osigurava poglavarstvo JLS.Ukoliko se radi o sumnji na prvenstveno poljoprivredu kao uzroènika smanjenja kakvoæe zraka, tada bi bilo uputno,u koordinaciji sa poljoprivrednom savjetodavnom slu�bom ili ostalim nadle�nim tijelima, utvrditi koja vrst negativnoguèinka je uzrokovala pogoršanja kakvoæe zraka (prekomjerna uporaba stajskog gnojiva, pesticida, mineralnihgnojiva i sl.), a zatim, edukacijskim i nadzornim mjerama uvjetovati izmjenu naèina obrade poljoprivrednih površina,uporabe kemikalija u zaštiti bilja te druge mjere utvrðene cjelovitim sanacijskim programom. Najkasnije nakongodine dana od poèetka provoðenja sanacijskih mjera, monitoringom razine oneèišæenosti zraka provjeriti je li došlodo poboljšanja stanja i uspješnog provoðenja sanacijskih mjera.

Buduæi se radi o, vjerojatno, ogranièeno lokalnim pojavama povišenih razina izmjerenih koncentracijapolutanata, u buduænosti je potrebno intenzivirati inspekcijski nadzor nad kritiènim operaterima odnosnonadzor nad njihovim ispunjavanjem obveza koje slijede nakon utvrðivanja kakvoæe zraka II, odnosno III kategorije


(planske, sankcijske i sanacijske mjere), ukljuèujuæi, ukoliko je potrebno, i financiranje dodatnih mjerenja u okolicikritiènog izvora.

Svi podaci mjerenja, sukladno Aarhuskoj konvenciji, moraju biti dostupni i predstavljeni javnosti. Svakioneèišæivaè mora snositi posljedice za umanjenje kakvoæe okoliša koje je izazvao po naèelu «oneèišæivaèplaæa», a jedan od oblika sankcijskih mjera, mogao bi, osim novèanih kazni, biti, upravo obveza financiranjaimisijskog monitoringa (osim emisijskog) u odreðenom razdoblju nakon utvrðivanja djela dugotrajnijeg prekršaja.Na taj naèin bi i samo stanovništvo osjetilo direktnu satisfakciju za uèinjenu štetu jer bi se sredstva namijenjenaekološkim projektima trošila strogo namjenski te bi, ujedno, i sam oneèišæivaè, bio u potrebi izbjegavati neugodnesusrete s javnošæu pri prezentaciji rezultata dopunskog monitoringa ukoliko ne zadovoljavaju propisane standarde.Pri dobrom funkcioniranju svih relevantnih aktera i kontinuiranom ukljuèivanju javnosti veæ u fazi izrade programamjerenja, transparentnost procesa monitoringa trebala bi biti toliko velika da je nemoguæe donositi pogrešnezakljuèke o nepravilnosti provoðenja monitoringa samo zbog toga što ga djelomièno ili potpuno financiraoneèišæivaè prema treæim subjektima (javnim natjeèajem izabranoj pravnoj osobi koja obavlja mjerenja).

Opæenito gledajuæi, veæ bez vršenja mjerenja, moguæe je pretpostaviti na kojim podruèjima �upanije bikakvoæa zraka mogla biti umjereno smanjena, što zbog gustoæe naseljenosti, procesne tehnologije, energetskihi neenergetskih izvora, grijanja i drugih vrsta stacionarnih toèkastih i difuznih izvora, te mobilnih izvora emisije - u�ei šire podruèje grada Koprivnice s industrijskim zonama, gradovi Kri�evci i Ðurðevac, sva frekventna prometnaèvorišta i prometnice, podruèja cplinsko-naftnih polja Podravine, asfaltne baze, kamenolom Vojnovec, sušare,podruèja deponija otpada i intenzivno obraðivanih poljoprivrednih površina, eventualna podruèja intenzivnijihregionalnih i prekograniènih utjecaja oneèišæenja koja se talo�e ili ih je moguæe registrirati u našem pograniènompodruèju (a do sada nisu utvrðena i sl.).

Pretpostavka je da bi se kvaliteta zraka vjerojatno ocijenila lošijom ukoliko bi se provodila sva mjerenja kojapredstavljaju standarde u praæenju oneèišæenja zraka kao i mjerenja parametara koji su specifièni zalokalno/regionalno podruèje obzirom na smještaj raznih energetskih i neenergetskih izvora emisije, a koji do sadanisu bili razmatrani. Velika je vjerojatnost da bi na utjecajnim podruèjima velikih stoèarskih farmi, asfaltnih baza,odnosno kamenoloma, sušara poljoprivredne namjene, odlagališta otpada, proèistaèa i potoka-kolektora otpadnevode, benzinskih postaja, autobusnih kolodvora (gdje autobusi dugo vremena na parkiralištu imaju ukljuèen motor),industrija obuæe koje koriste hlapljive spojeve za ljepljenje, bojanje, lakiranje i drugih sliènih objekata, kvaliteta zrakabila ocijenjena ni�om kategorijom obzirom na, ne samo UTT, veæ inhalabilne èestice manjeg promjera, PM2,5 iPM10, te neke druge specifiène parametre koji do sada nisu bili praæeni. Osim što doprinose globalnom zatopljenju,staklenièki plinovi poveæavaju kiselost u okolišu a u veæim koncentracijama mogu naštetiti i ljudskom zdravlju. U INIse problem navedenih emisija javlja poglavito u pogonima u Molvama pri proizvodnji plina.

6. Mjerila, metode i naèela odreðivanja va�nosti ciljeva i mjera

�upanijski program zaštite okoliša je najviši strateški dokument zaštite okoliša na �upanijskom podruèju kojiinterpretira smjernice nacionalne strategije sukladno lokalnim uvjetima, a slu�i i kao objedinjujuæi, usklaðujuæi iusmjerujuæi okvir za izradu ni�ih operativnih programa zaštite okoliša. Jedan od njih je i ovaj Program zaštite ipoboljšanja kakvoæe zraka. Njegov osnovni smisao, kao i drugih okolišnih programa, je trajni proces aktivnogukljuèivanja, suradnje i dijaloga svih nezaobilaznih aktera u provedbi mjera za ostvarivanje okolišnih ciljeva, dok jesam dokument samo inicijalni materijal. Program se, kao ishodište takvog jednog neprekinutog procesa, a ovisnoo iskustvima steèenim tijekom njegove provedbe mora kontinuirano prilagoðavati, mijenjati i doraðivati sukladnonovosteèenim uvjetima. Tako ovaj dokument, osim strateške, dugoroène, edukacijske i ishodišne uloge,uva�avajuæi odredbe nacionalne strategije zaštite okoliša/zraka, mora davati i potpuno konkretne, operativnoprovedive prioritetne mjere koje æe se, ovisno o trenutnim okolnostima, ostvarivati u daljnjemkratkoroèno/srednjoroènom razdoblju. Naèela odreðivanja va�nosti ciljeva i mjera u ovom dokumentu voðena suosnovnim naèelima zaštite okoliša koja su postavljena Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07).

Vremenski aspekt planiranja mjera («rokovi» kojima se dijelom odreðuje hitnost provoðenja, a dijelom rokprovoðenja pojedinih mjera kad se jednom poènu provoditi):

Dugoroène - trajne mjere (razdoblje dulje od 4 godine) za ostvarivanje ciljeva predstavljaju okvirnegeneralne razvojne smjernice koje se moraju provoditi kontinuirano i više su sugestivnog karaktera (višenaglašavaju znaèaj postojanja odreðene aktivnosti nego njeno vremensko odreðenje) a u buduænosti slu�ekao osnova za odreðivanje konkretnih operativnih mjera u razdoblju kad se steknu preduvjeti za njihovurealizaciju.Prioritetne mjere (razdoblje do 4 godine) predstavljaju konkretne prijedloge aktivnosti za buduæe kraæe


razdoblje. Podijeljene su u kratkoroène (do 2 godine) i srednjoroène (do 4 godine).

Akteri, odnosno sudionici i nositelji za provoðenje odreðenih mjera su odreðeni planski i orijentacijski,definirajuæi vrstu, ali ne i broj i odnose meðu mjerama.

Financiranje je okvirno odreðeno izvorima financiranja.

Mjere su podijeljene naslovima na podruèja djelovanja (industrija, poljoprivreda, šumarstvo i dr.) gdje naslov 8.1.Organizacijske, administracijske i nadzorne meðusektorske mjere s edukacijom, info-sustavom i sudjelovanjemjavnosti predstavlja opæenite, veæinom preventivne mjere koje se moraju ostvarivati kao temelj i polazište za sveostale mjere. Svaka mjera je u drugom stupcu, pored oznake mjere (npr. M2) još detaljnije opisana kraticom kojapredstavlja vrstu mjere:

prm - preventivne mjere za oèuvanje kakvoæe zrakamkr - kratkoroène mjere kad postoji rizik od prekoraèivanja kritiènih razina (KR)

(novi termin Izmjenama ZZZ, KR=UR, «upozoravajuæih razina»)mtv - kratkoroène mjere kad postoji rizik od prekoraèivanja tolerantnih vrijednosti u cilju postizanja GV

u zadanom rokumgv - kratkoroène mjere kad postoji rizik prekoraèenja GV u cilju postizanja zraka I. kat.e - mjere poticanja energetske uèinkovitosti i uporabe obnovljive energijeptm - mjere za smanjivanje emisija postojanih organskih oneèišèivala i teških metalao - mjere za postupno ukidanje tvari koje ošteæuju ozonski sloj («kontrolirane tvari»)ots - mjere za smanjivanje emisija oneèišæujuæih tvari i staklenièkih plinova po djelatnostimamp - mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometazef - mjere za smanjivanje nepovoljnih uèinaka zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog oneèišæenja

tj. prizemnog ozona (uzroènici: izgaranje fosilnih goriva i poljoprivrede koji su izvor emisija SO2, NOx, VOC i amonijaka NH3); suhim i mokrim talo�enjem kiseli plinovi («kisele kiše») uzrokuju zakiseljavanje tala i voda; zbog uvida u stanje, potrebno uvesti i redovni monitoring kemijskog sastava padalina (pH, sulfatni ioni, nitritni, klorovi, amonijevi, natrijevi, kalcijevi, magnezijevi, kalijevi ioni i vodljivost) i praæenje stanja propadanja šuma uslijed kiselih kiša, stupanj eutrofikacije površinskih voda, mjerenja koncentracije prizemnog ozona

Na kraju poglavlja o mjerama, istaknute su prioritetne mjere i aktivnosti (PR).

7. Ciljevi zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka

�upanijski Program zaštite okoliša kao osnovni cilj oèuvanja kakvoæe zraka predviða uspostavu kvalitetnogsustava kontrole (praæenja) kvalitete zraka s ciljem postizanja I. kategorije kakvoæe na podruèju cijele �upanije. Kaocilj 2. u sklopu istog poglavlja, �PZO donosi cilj vezan uz kontrolu buke kao jednog od okolišnih pritisaka. Programzaštite i poboljšanja kakvoæe zraka orijentiran je iskljuèivo na problem oèuvanja kakvoæe zraka pa neuvrštavanjembuke kao pritiska u svoj sadr�aj �eli istaæi potrebu izrade izdvojenog programskog dokumenta koji æe tu tematikupodrobnije obraditi kao dovoljno va�an samostalan problem. Isto se odnosi i na pritiske poput elektrosmoga tj.elektromagnetskog oneèišæenja, oneèišæenja svjetlom, postupanja s kemikalijama, pesticidima i opasnim tvarima,praæenje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, praæenje radioaktivnosti te druge nepravedno marginaliziraneteme koje dugo vremena nisu bile smatrane ekološkim problemima vrijednim razmatranja ni pritiscima koji imajuznaèajne implikacije na ljudsko zdravlje.

Tablica 5. opisuje primarne ciljeve politike zaštite zraka na �upanijskoj razini utemeljene na smjernicamapostavljenim u Strategiji i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš («Narodne novine» broj 46/02) i Programu zaštiteokoliša KK�. U tablicama koje slijede u narednim podpoglavljima odreðene su temeljne mjere zaštite zraka(direktne ili indirektne) namijenjene što boljoj realizaciji postavljenih ciljeva. Ovdje se, meðu ostalim, spominjetermin «dnevni indeks kakvoæe zraka». Njegovo znaèenje vezano je uz što popularniji i, široj javnosti pristupaènijinaèin pojašnjenja utjecaja pojedinih razina izmjerenih oneèišæujuæih tvari u zraku na ljudsko zdravlje. Zapravo seradi o sustavu statistièke obrade podataka izmjerenih koncentracija koji za svaki polutant daje ocjenu na odreðenoj«bodovnoj» skali. Oneèišæujuæi parametar koji je odreðeni dan dominantan, tj. dosi�e najveæu izmjerenukoncentraciju, odreðuje dnevni indeks za taj dan. Visina dnevnog indexa pokazuje kolika je razina oneèišæenostizraka taj dan. Ovime javnozdravstvena uloga monitoringa zraka ostvaruje svoju svrhu jer graðanima dajekompletne informacije koliko je po�eljno da se pojedini dan zadr�avaju na otvorenom, da li je po�eljan izlazakosobama narušena zdravstvenog stanja. Podaci se skupljaju kroz 24-satno razdoblje i statistièkom obradom


rezultata svakodnevno se izraèunava dnevni indeks kakvoæe zraka za taj dan. Za bolje razumijevanje, dnevniindeks predstavlja one kljuène informacije koje je moguæe vidjeti na display-u kod nekih veæ instaliranih postajamjerenja kvalitete zraka u drugim �upanijama, koje upozoravaju da je zrak dobre kvalitete, umjereno dobre,nezdrav za osjetljive skupine ljudi, vrlo nezdrav ili mu je kakvoæa toliko narušena da je opasan za zdravlje i boravakna otvorenom. Informacije su istaknute razlièitim bojama, naglašene su upute kakav je opæeniti utjecaj nekogpolutanta na zdravlje, koje su posebno osjetljive skupine ljudi za odreðenu razinu polutanta te kratki zdravstvenisavjeti koji se odnose na kratkotrajnu tj. dnevnu izlo�enost trenutnom stanju oneèišæenosti zraka.

Temeljni ciljevi, usklaðeni sa Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NPDZO/NEAP) su smanjivanje emisijaoneèišæujuæih tvari u zrak (iz prometa, industrijskih postrojenja, toplana, kuænih lo�išta i lo�išta široke potrošnje,smanjivanje emisija staklenièkih plinova, uzroènika pojave fotokemijskog smoga i troposferskog ozona) i ukidanjepotrošnje tvari koje ošteæuju ozonski omotaè.

Tablica 5: Primarni ciljevi zaštite zraka u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji

Mjere za ostvarivanje ovih ciljeva obraðene su u tablicama odgovarajuæih podpoglavlja.


C1 Odr�avanje I. kategorije kakvoæe zraka u svim dijelovima �upanije*

C2 Provoðenje preliminarnih - indikativnih mjerenja kakvoæe zraka s ciljem revizije postupka ocjenjivanja kakvoæe zraka temeljenog na starim podacima i procjenama**

C3 Uspostava lokalne mre�e za trajno praæenje kakvoæe zraka na podruèju �upanije***

C4 Sanacija podruèja u sluèaju ustanovljene II. ili III. kategorije kakvoæe zraka - kratkoroèno postiæi II. kategoriju kakvoæe zraka na podruèjima (gradovima ili dijelovima naselja) s III. kategorijom; dugoroèno postiæi I. kategoriju u podruèjima s umjereno oneèišæenim zrakom (II. kategorije)

C5 Smanjivanje emisija iz industrijskih postrojenja i toplana

C6 Smanjivanje emisija iz kuænih lo�išta i lo�išta široke potrošnje

C7 Smanjivanje emisije staklenièkih plinova****

C8 Smanjivanje emisije tvari-uzroènika pojave fotokemijskog smoga i troposferskog (prizemnog) ozona

C9 Smanjivanje emisije oneèišæujuæih tvari iz mobilnih izvora - prometa

C10 Uspostavljanje informacijskog sustava zaštite zraka kao sastavnog dijela informacijskog sustava zaštite okoliša na �upanijskom nivou (multidisciplinarni pristup - integracija i sinkronizacija uspostavljenog monitoriga zraka sa sustavima monitoringa drugih sastavnica okoliša - voda, tlo, buka i dr.)

C11 Rekonstukcija i upotpunjavanje lokalnog katastra emisija u zrak, sastavnog dijela KEO-a i ISZO

C12 Utvrðivanje utjecaja nepovoljne kakvoæe zraka na ljudsko zdravlje - istra�ivanja, znanstveni rad

C13 Edukacija i sudjelovanje javnosti u sustavu oèuvanja zraka

C14 Ukidanje potrošnje tvari koje ošteæuju ozonski omotaè

* Polazi se od pretpostavke da je cijelo podruèje �upanije I kategorije jer drugaèije nije dokazano novijim monitoringom niti drugim indirektnim pokazateljima.** �upanija, gradovi i opæine provode ocjenjivanje razine oneèišæenosti te na temelju toga uspostavljaju mre�u za trajno praæenje kakvoæe zraka na svom podruèjuako su razine oneèišæenosti više od graniènih vrijednosti (GV). To naglašava da je proces uspostave lokalne mre�e, odreðivanja programa mjerenja razineoneèišæenosti i lokacija postaja u lokalnoj mre�i zajednièki proces �upanije te gradova i opæina unutar njenih granica. Uspostava LM se mora donijeti odlukompredstavnièkog tijela �upanije odnosno grada i ona obvezno sadr�i i lokacije postaja posebne namjene.*** Uspostava lokalne mre�e za trajno praæenje kakvoæe zraka zakonski je obvezna tek ukoliko rezultati preliminarnih nultih mjerenja prelaze GV za pojedine parametreoneèišæujuæih tvari u zraku.**** Prema Kyoto protokolu- staklenièki uèinak emisije CO2, CH4, N2O, HFC, PFC, SF6 potrebno je smanjiti za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u usporedbis temeljnom godinom

8. Mjere za ostvarivanje ciljeva i upravljanje kakvoæom zraka

8.1. Organizacijske, administracijske i nadzorne meðusektorske mjere te edukacija, informacijski sustavi sudjelovanje javnosti (tablica 6)


* objašnjenje kratica uz mjere nalaze se na str. 36. Programa kao i na poèetku Programa** U sluèaju da se identificira oneèišæivaè odgovoran za prekomjerno oneèišæenje, isti je du�an snositi troškove mjerenja posebne namjene. Ova mjera (M2a) vezanaje uz mjeru 21.


* Ocjena kakvoæe zraka temeljena na ranijim mjerenjima (�upanijskog zavoda za javno zdravstvo KK�, 2001. godine i Ininog monitoringa okoliša na pogonu Molve) kaojedinim izvorima podataka o kakvoæi zraka, prema veæini parametara koji su bili obuhvaæeni, bila je I. kategorije. Povremena prekoraèenja preporuèenih i GV (premastarom Zakonu o zaštiti zraka) za odreðene parametre ukazivala su na lokalno ni�u kategoriju kvalitete zraka. Buduæi da navedena mjerenja nisu obuhvaæala pravilan,dovoljno obuhvatan izbor praæenih oneèišæujuæih tvari i lokacija, niti su provoðena dovoljno dugo i kontinuirano da bi bila dovoljna za donošenje kvalitetne ocjenekakvoæe zraka, ovim Programom donesena ocjena smatra se «prethodnom» i zahtijeva reviziju.


* Na temelju dosadašnjih malobrojnih istra�ivanja moguæe je konstatirati da su povremena prekoraèenja vrijednosti odreðenih oneèišæujuæih tvari iznad GV, (a moguæei TV jer sustavna, sveobuhvatna, kontinuirana cjelogodišnja i uzastopna mjerenja nisu provoðena) za oèekivati na gospodarski najaktivnijim podruèjima (npr.problematièni parametri H2S i RSH za koje tolerantne vrijednosti nisu propisane, ali su rezultati veæ dvomjeseènih/god. mjerenja indicirali na višednevne lokalne prijelazedvostruke do trostruke propisane graniène vrijednosti i potrebu daljnjeg praæenja; od 2005. godine prijelaza uslijed rada Ininih postrojenja ne bi smjelo biti, no ove OTzbog neutvrðivanja izvora treba i dalje pratiti); potreban je bolji nadzor svih industrijskih djelatnosti, aktivnih industrijskih zona gradova/naselja, izdvojenih pogona,prometa, potenciranje va�nosti problema moguæih kolebanja emisija polutanata i moguæeg prijelaza pojedinih oneèišæujuæih tvari iznad GV koje treba eliminirati (NOx,lebdeæe èestice PM 2,5, PM 10, dim, UTT+teški metali, NH3, SO2, emisije Hg, teških metala, NMVOC, stirenska prašina, CO, prizemni ozon itd.). Mre�u, sukladno ZZZ,èine veæ dvije uspostavljene postaje na �upanijskom podruèju.


* Poticanje integriranog naèina praæenje stanja svih ostalih komponenti okoliša u projektu uvoðenja integriranog sustava monitoringa zraka, vode, tla i ostalih ekološkiznaèajnih sastavnica radi boljeg sagledavanja, razumijevanja uzroèno-posljediènih veza pri pojavi oneèišæenja i planiranja potrebnih odr�ivih razvojnih gospodarskihprograma te sanacijsko-rekultivacijskih aktivnosti gdje je to potrebno** SPUO - tijekom izrade nacrta prijedloga plana i programa a prije utvrðivanja konaènog prijedloga i upuæivanja u postupak donošenja plana, odnosno programa zakoji se provodi SPUO


* Nasumièno odabrane lokacije monitoringa vjerojatno predstavljaju neracionalno korištenje dostupnih financijskih sredstava za stavku monitoringa, meðutim, moguæeotkrivaju èinjenice o prostoru koje nisu ili bi vrlo teško bile "otkrivene" na odreðenom podruèju kao kritiène. Tako je npr. dugogodišnjom analizom tala na oneèišæenjateškim metalima u podruèju plinskih polja oko CPS-a Molve utvrðena znaèajno visoka razina koncentracije arsena èije porijeklo još uvijek nije dokazano. Ovdje je, dakle,teško bilo predvidjeti da bi se monitoringom mogli utvrditi ovakvi rezultati. S druge strane, zanimljivo je da se u talijanskoj pokrajini Friuli Venezia-Giulia rade tzv.povijesne analize tala na specifièna oneèišæenja, ovisno o vrsti zahvata i industrijskih objekata koji su se ranije tu nalazili kako bi se moglo ciljano i racionalno, veæ premavrsti uporabljene tehnologije, provesti monitoring najvjerojatnije prisutnih oneèišæenja.

KAZALO: Objašnjenje svih kratica iz tabele nalazi se u zasebnoj tabeli na poèetku dokumenta. Tumaèenjeznaèenja stupaca Akteri, Rok i Izvori financiranja sadr�ano je u 6. poglavlju.

Indikativna mjerenja («ID» mjerenja), prema Pravilniku o praæenju kakvoæe zraka su ona koja se obavljajumobilnim laboratorijem ili na privremeno odreðenom mjestu uzimanja uzoraka, odnosno metodom difuznoguzorkovanja. Ako se obavlja povremeno, skup podataka mjerenja mora biti dovoljno velik za kvalitetno ocjenjivanjerazine oneèišæenosti zraka. Ova mjerenja nagoviještaju, indiciraju koja oneèišæenja bi mogla biti prisutna upromatranom okolišu. Na osnovu tih kratkoroènih, lokalno znaèajnih mjerenja se, posljedièno, donosi zakljuèak otome treba li ili ne uspostaviti lokalnu mre�u za trajno praæenje kakvoæe zraka na �upanijskom podruèju. Upravozbog toga je bitno da se ona provedu što temeljitije i obuhvatnije kako bi dala što realniju i cjelovitiju sliku sadašnjegstanja obzirom na prisustvo oneèišæenja u zraku te da se vjerojatnost pojave netoènih i la�no negativnih rezultatasvede na najmanju moguæu mjeru. To, zapravo, znaèi osigurati što je moguæe du�i period trajanja mjerenja,sveobuhvatniji raspon parametara i optimalan prostorni raspored, usprkos relativno visokoj cijeni njihove provedbe.

Tijekom provoðenja indikativnih mjerenja s veæim rasponom parametara, naroèito onih koji do sada nisu bilipraæeni u sklopu, bilo neovisnog �upanijskog monitoringa, bilo u sklopu mjerenja posebne namjene (Ininamjerenja), potrebno je razmotriti moguænost što du�eg perioda praæenja uzevši u obzir obvezan topli i hladniji diogodine te raspored lokacija u odnosu na ponuðene cijene. Nakon analize rezultata ID mjerenja, donijet æe se odlukao potrebi uspostave lokalne mre�e za trajno praæenje kakvoæe zraka na �upanijskoj razini ili æe biti dovoljnoponavljanje indikativnih mjerenja nakon razdoblja od 3-5 ili više godina. Na �upaniji je, takoðer, odluka o tome dali æe lokalnu mre�u za trajno praæenje uspostaviti i u sluèaju da indikativna mjerenja ne poka�u rezultate iznad GV.To je utemeljeno u sluèajevima kada postoje opravdane sumnje da se na nekim mikrolokacijama pojavljujuprekomjerna oneèišæenja ili su ona razvidna na osnovu posrednih pokazatelja (loše stanje vegetacije, nakupljanjevidljivih èestica prašine, mrlja na automobilima, prozorima, rublju, povišena uèestalost obolijevanja osjetljivihskupina stanovništva u pojedinim naseljima, blizina tehnoloških procesa koji zbog izrazitih emisija trebajukontinuirani 24-satni nadzor, prijave stanovništva o povremenim pojavama crnog dima iz nekih industrija uveèernjim periodima, vikendom, nekontrolirana spaljivanja raznih vrsta za koje ne postoje evidentni dokazi zapokretanje prekršajnog postupka i sl.). U takvim sluèajevima, prihvatljivo rješenje je nabava ili najam i instaliranjemobilne automatske postaje za praæenje revidiranog ciljanog probira parametara kakvoæe zraka koje se mo�e


prilagoditi potrebama s terena ili je moguæe uspostaviti stalne postaje za trajno praæenje kvalitete zraka.

U podruèjima veæeg optereæenja zraka kao što su gradovi i industrijske zone, potrebno je, osim opæihoneèišæenja pratiti i koncentracije specifiènih oneèišæujuæih tvari ovisnih o vrsti izvora emisije. Upravo zaindustrijska podruèja neosporne su prednosti automatskog, umjesto klasiènog mjerenja zbog detekcije eventualnihvisokih koncentracija u svakom trenutku. Osim što daje informaciju u stvarnom vremenu, omoguæuje i direktnukorelaciju s meteorološkim parametrima, daje prikaz dnevnog hoda koncentracija, detektira trenutne pojaveprekoraèenja graniènih vrijednosti (GV) i olakšava otkrivanje «nelegalne» emisije. Isto tako, automatsko mjerenjene ovisi u tolikoj mjeri o znanju i vještini analitièara kao kod ruène, klasiène laboratorijske metode. Generiranjevelikog broja podataka, koje bi predstavljalo problem kod klasiène metode, ovdje se obraðuje raèunalnimprogramom za obradu podataka koji postaje sastavni dio modernih analizatora.

Osnovni smisao monitoringa zraka opæenito i uspostave lokalne mre�e za trajno praæenje njegove kakvoæe jedetektiranje trenutnih pojava visokih koncentracija zraènih oneèišæenja radi moguænosti pravovremenogpoduzimanja korekcijskih aktivnosti u radu emitera te informiranja javnosti.

Nakon što su provedena ID mjerenja, razmotreni njihovi rezultati, nadle�no �upanijsko tijelo mora donijeti odlukuo tome da li je potrebno uvesti trajni monitoring kakvoæe zraka tj. uspostaviti lokalnu mre�u za tu namjenu. U sluèajudonošenja odluke o potrebi trajnog monitoringa, svakako treba voditi raèuna o svim aspektima tog procesa kojiukljuèuju tehnièke moguænosti realizacije, struènu osposobljenost postojeæih �upanijskih resursa i sve drugepozitivne i negativne strane (financijski troškovi) uspostave lokalne mre�e. Pri tome, ujedno, treba procijenitimoguænosti i opravdanost (obzirom na znatne iznose potrebnih ulaganja i znaèaj praæenja kakvoæe zraka sukladnorazini utvrðenih oneèišæenja!) usklaðivanja i unaprjeðivanja �upanijskog zavoda za javno zdravstvo KK�, kaocentralne domicilne institucije za provoðenje trajnog monitoringa unutar lokalne mre�e praæenja kakvoæe zraka. Topodrazumijeva višestruka ulaganja u struèno osposobljavanje postojeæeg visokoobrazovanog kadra i onog kojegtek treba zaposliti, opremanje sofisticiranom vrhunskom opremom za praæenje pojedinih sastavnica okoliša(mobilna automatska postaja), odnosno zraka i odr�avanje te opreme te posebne radne uvjete, a sve u cilju kakobi i korištene metode, a i sam laboratorij, mogao zadovoljiti kriterije zahtjeva norme HRN EN ISO /IEC 17025 i biopriznat na nacionalnoj i europskoj razini kao struèan, nepristran i pouzdan (prema Pravilniku o izdavanju dozvoleili suglasnosti za obavljanje djelatnosti praæenja kakvoæe zraka i praæenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora, NNbr. 79/06). Naime, dr�ave moraju osigurati provjeru kakvoæe podataka odnosno pouzdanost izmjerenih rezultatakao i obvezu odr�avanja, ugaðanja, kalibracije i umjeravanja mjernih instrumenata i druge opreme a što se posti�eprovjerom osposobljenosti ispitnih laboratorija.

Ukoliko se ID mjerenja ne provedu, moguæe je, anga�iranjem privatne ovlaštene firma, naèiniti procjenukakvoæe zraka i daljnjeg moguæeg kretanja stanja zraènih oneèišæenja putem prihvaæenih metoda modeliranja,korištenjem postojeæih podataka.

U narednom razdoblju moguæe je, pored navedenih mjera ostvarivanja ciljeva, provesti razlièite aktivnosti usklopu prekograniène suradnje s Republikom Maðarskom (na osnovu Uredbe o objavi sporazuma o suradnjiizmeðu Vlade RH i Vlade R. Maðarske na podruèju zaštite okoliša i prirode). Ovaj Sporazum ukljuèuje suradnjuugovornih stranaka na rješavanju opæih pitanja zaštite okoliša, praæenje, ocjenu i obuhvatnu analizu stanja okoliša,pristup informacijama o okolišu, odr�ivo korištenje sastavnica okoliša u pograniènom podruèju, meðusobna pomoæu sluèaju iznenadnih dogaðaja, zaštita klime te razvoj izravnih odnosa izmeðu lokalnih vlasti, ustanova iorganizacija nadle�nih za zaštitu okoliša. Moguæe je uskladiti metodologiju praæenja kakvoæe zraka i drugih dijelovaokoliša u pograniènim podruèjima, ostvariti razmjenu informacija i druge sliène aktivnosti.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, odredbama za provoðenje, osimobveze provoðenja ocjenjivanja razine oneèišæenosti i obveze uspostave lokalne mre�e u sluèaju razineoneèišæenja veæe od GV, navodi se potreba osiguranja barem po jedne lokacije za praæenje kakvoæe zraka ugradovima, barem jedne pozadinske lokacije u nenaseljenom podruèju �upanije kao i barem jedne postaje napodruèju utjecaja Inine eksploatacije mineralnih sirovina.


8.2. Sektorske mjere za smanjivanje emisije oneèišæujuæih tvari i staklenièkih plinova iz stacionarnihizvora po djelatnostima

8.2.1. Industrija, energetika , ind. procesi i toplane (tablica 7)

KAZALO: Objašnjenje svih kratica iz tabele nalazi se u zasebnoj tabeli na poèetku dokumenta. Tumaèenjeznaèenja stupaca Akteri, Rok i Izvori financiranja sadr�ano je u 6. poglavlju.


8.2.2. Poljoprivreda, šumarstvo i komunalne djelatnosti (tablica 8)


8.2.3. Domaæinstva, naselja, poslovni prostori (tablica 9)


8.3. Sektorske mjere za smanjivanje emisije oneèišæujuæih tvari iz mobilnih izvora - cestovnog prometa(tablica 10)

KAZALO: Objašnjenje svih kratica iz tabela nalazi se u zasebnoj tabeli na poèetku dokumenta. Tumaèenjeznaèenja stupaca Akteri, Rok i Izvori financiranja sadr�ano je u 6. poglavlju.

8.4. Dodatne mjere - ukidanje potrošnje tvari koje ošteæuju ozonski omotaè - TOOO ili kontroliranetvari (tablica 11)

Tvari koje ošteæuju ozonski omotaè (TOOO tvari, kontrolirane tvari) - osnovni ciljevi su zabraniti ispuštanja uzrak te prikupljati i reciklirati TOOO primjenom donesenih zakonskih propisa i potvrðenih meðunarodnih ugovora.Ispuštanjem u atmosferu spojeva koji sadr�e klor (CFC-klorfluorougljikovodici) i brom (haloni-bromiraniugljikovodici) narušava se prirodna ravnote�a stvaranja i raspadanja ozona te se nizom kemijskih reakcija snizujukoncentracije ozona u stratosferi (uništavanje ozonskog omotaèa).


KAZALO: Objašnjenje svih kratica iz tabela nalazi se u zasebnoj tabeli na poèetku dokumenta. Tumaèenjeznaèenja stupaca Akteri, Rok i Izvori financiranja, kao i objašnjenje kratica tipa mjere u drugom stupcu tablica,sadr�ano je u 6. poglavlju.

Zbirnim efektom uèinkovitih mjera za spomenuti cilj, na regionalnoj razini treba poduzimati odreðene akcije.Obzirom da su TOOO tvari u RH iskljuèivo uvoznog podrijetla, moguæe je prilièno kvalitetno vršiti kontrolu njihovepotrošnje i kretanja. Jedan od odobrenih deset projekata ukidanja potrošnje TOOO tvari u RH temeljemNacionalnog programa je i projekt distribucije opreme za prikupljanje i oporabu freona serviserima rashladnih iklimatizacijskih ureðaja. Opremu je na korištenje dobilo 38 servisera rasporeðenih po svim regijama u Hrvatskoj.Uz to su odr�ani i teèajevi za servisere a namjera je uspostaviti 3 centra za oporabu s potrebnom opremom (ureðajza oporabu i plinski kromatograf) koji æe slu�iti za potupnu analizu i oporabu prikupljenih halona.

9. Instrumenti provedbe ciljeva zaštite zraka

9.1.Praæenje stanja okoliša / zraka - monitoring kakvoæe zraka

Praæenja kakvoæe zraka je sustavno mjerenje i/ili procjenjivanje kakvoæe zraka, odnosno razine oneèišæenostizraka prema prostornom i vremenskom rasporedu. Kakvoæa zraka je rezultanta kolièine i vrste tvari koje seispuštaju u zrak, naèina otpuštanja i visine ispusta te prostorne raspodjele i re�ima rada izvora emisije ali i lokalnihklimatskih prilika koje uvjetuju disperziju ili gomilanje oneèišæenja u prizemnom sloju zraka. Sustav motrenja stanjazraka ima dvije osnovne namjene. Jedna od njih je bilje�enje promjena u kretanju pojedinih pokazatelja kakvoæezraka, a druga je nadzor nad poštivanjem zakonski postavljenih standarda njegove kvalitete. Na osnovu podatakakoji su rezultat praæenja, provodi se ocjena kakvoæe okoliša, odnosno zraka, kategorizacija podruèja premakvaliteti, planiranje razvoja nekog podruèja, poduzimanje sanacijskih mjera gdje je potrebno, reagiranje na pritu�begraðana o lokalnim oneèišæenjima, ocjena nepovoljnog djelovanja na zdravlje i kvalitetu �ivota te na prirodni okoliši kulturna dobra.

Veliki problem je što ulogu i znaèaj monitoringa rijetko tko danas uviða. Još uvijek se provoðenje ove vrsteaktivnosti u nas smatra sporednom i marginalnom djelatnošæu koja samo troši novac a ne doprinosi, te se, sukladnotome, ni ne odvajaju znaèajna financijska sredstva za monitoring. Još nije prepoznato znaèenje monitoringa kaotemelja kvalitetne arhive, odnosno, baze podataka na osnovu kojih je jedino moguæe razumijeti i predvidjetipromjene u okolišu pa tako i djelovati preventivno ili sanacijski kad je to potrebno. Osnovna infrastruktura koja bito omoguæila tek je u povojima tako da se veæina podataka uopæe ne prikuplja. Onaj mali udio što se povremenoprikuplja nije dostatan a opremljenost domaæih institucija, laboratorija koji bi mjerenja mogli provoditi, utehnološkom smislu i u ljudstvu, je nedovoljna.

Valja naglasiti da se nijedan izvor emisije oneèišæujuæih tvari ne mo�e prostorno sagledavati kao izdvojenupojavu, neovisnu i nepodlo�nu djelovanju drugih utjecaja sa strane. Interakcije meðu pojedinim djelovanjima sumoguæe i stvarne. One se zbivaju svakodnevno i treba ih promatrati sinergijski i integrativno. Zbog toga je i


monitoring koji se preporuèuje, najbolje izvoditi na isti takav naèin, multidisciplinarno, cjelovito, integrirano - tako dasvi segmenti okoliša budu promatrani istovremeno i kontinuirano. Nakon provedenih detaljnih istra�ivanja,odr�avanja kontinuiteta motrenja i interpretacije podataka, po moguænosti, s prikazom u Geografskominformacijskom sustavu, moguæe je donositi zakljuèke o potencijalnim meðuutjecajima (jer rijetko je za bolestokoliša krivac samo izdvojeni parametar kakvoæe zraka) i provoditi odluke o akcijskim planovima koji æe umanjitištetu u okolišu ili djelovati sanacijski. Monitoring tla, zajedno sa praæenjem kakvoæe zraka, domaæih i vrlo znaèajnihprekograniènih izvora, imajuæi uvid u trenutno stanje kvalitete površinskih i podzemnih voda, meteorološkihparametara, kakvoæe oborina, utjecaj buke, vibracija i elektrosmoga, praæenje kvalitete prehrambenih namirnica itd. - sve to praæeno principom «all in 1» s naglaskom na «istovremeno» daje kompletan uvid u «zdravstveni karton»okoliša regije. Kad, na kraju, nabrojene okolišne pokazatelje, u sistematiziranoj bazi okolišnih podataka, pove�emosa incidencijom bolesti ljudi na istom promatranom podruèju, kako i sa svim posrednim okolišnim pokazateljima(talo�enjem, vanjskim promijenjenim svojstvima stvari i biæa zbog nekog vanjskog utjecaja, itd.) moæi æemo donositinešto relevantnije zakljuèke oko povezanosti pojedinog uzroènika, oneèišæivaèa, izvora i njegovih implikacija naljudsko zdravlje. To je, ujedno, krajnji cilj kvalitetnog monitoringa okoliša. Te�nja ka uspostavi integriranog iinformacijski prilagodljivog sustava praæenja stanja okoliša u realnom vremenu, tj. s trenutnim raspolo�ivimrezultatima («real-time» monitoring)* u cilju odr�avanja prihvatljive razine tvari koje ga optereæuju te detekcije isankcije uzroènika prekomjernih optereæenja, kao i saniranje veæ ošteæenog stanja, mora biti osnovni smisaosuvremene zaštite okoliša koja je nedjeljiva sa praæenjem ljudskog zdravlja. Ranije spomenuti projekt «PHIME»(tvrtka «Oikon»,d.o.o.) jedan je od dobrih primjera monitoringa utjecaja oneèišæujuæih tvari iz okoliša na zdravljedjece u blizini potencijalnih izvora praæenog oneèišæenja. Metode biomonitoringa, iako èesto financijski visokozahtjevne, takoðer treba uvoditi kao vjerodostojne naèine utvrðivanja dugotrajne izlo�enosti niskim koncentracijamapolutanata te njihovih uèinaka na �ive organizme.

Projekt Izrade programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom LIFE05 TCY/CRO/000105 naglašavapotrebu integralnog motrenja pojedinih komponenti okoliša. Neke od europskih direktiva veæ sadr�e odredbe kojekoje ukazuju na potrebu integralnog motrenja pojedinih komponenti okoliša (npr. Okvirna direktiva o vodama, WFD,2000/60/EC). Najuèinkovitija postaja namijenjena monitoringu trebala bi obuhvatiti motrenje tla, atmosferskotalo�enje, kao i motrenje površinskih i podzemnih voda u obliku integriranih istra�ivanja. Cilj integralnog motrenjaoneèišæenja okoliša je detaljno utvrðivanje fizikalnih i kemijskih znaèajki prisutnih oneèišæujuæih tvari i komponentiokoliša, meðuzavisnosti pojedinih sastavnica okoliša i utvrðivanje procesa koji utjeèu na ponašanje tvari u okolišu.Na osnovu razraðenog modela sa navedenim sadr�ajima, odreðuju se mjere za prevenciju i kontrolu, tj. sanacijuoneèišæenja. Pri tome je va�no odabrati parametre koji najoèitije reflektiraju lokalne probleme i opasnosti. Buduæida kod lokalnih oneèišæenja vrlo teško unaprijed odrediti parametre od potencijalnog znaèaja i odgovorne obvezatina velike troškove (a mnogi se mogu pokazati nepotrebnim), va�no je u pravilnim vremenskim intervalima izvršitireviziju parametara i indikatora. Tako je moguæe dodati novouoèene, potrebne i izbaciti one koji nisu bitni zaodreðeno podruèje. Neki od kriterija za odabir parametara su, meðu ostalim, izra�ena prisutnost u dovoljno visokimkoncentracijama da predstavlja opasnost za zdravlje ili oneèišæenje okoliša, sumnja ili èinjenica da predstavljazdravstveni rizik za ljude, ekosustave opæenito (vodene, zrak, tlo), da ima sposobnost bioakumulacije. Odreðivanjelokacije monitoringa temelji se na istra�ivanjima koja su provele razne institucije u sklopu izrade studija utjecaja naokoliš i drugih znanstvenih istra�ivanja. Nakon utvrðivanja oneèišæenih lokacija, identificiranja glavnih oneèišæivaèa,potrebno je ocijeniti u kojoj mjeri potencijalni parametri predstavljaju stvarni rizik (naèinu i vjerojatnosti izlo�enosti idr.).

Monitoring koji bi ustanovio sve «ilegalne», nepropisne emisije kao i moguæe utjecaje prekograniènog prijenosaoneèišæujuæih tvari, trebao bi trajati neprekidno, što znaèi kontinuirano kroz 24 sata, svakodnevno, svih dana ugodini i kroz više godina u nizu, s takvim prostornim rasporedom da pokriva radijus emitiranja svakog pojedinogznaèajnijeg izvora oneèišæenja. To je, u zbilji, vrlo teško provesti, a pri kvalitetnoj primjeni svih pravnih mjera, prijesvega, pridr�avanju zakona od strane oneèišæivaèa kao i rada inspekcijskih slu�bi te primjenom sankcijskih mjerakao pravilo, a ne iznimka, takav detaljan monitoring gotovo da ne bi bio niti potreban jer bi industrije i pogonipojaèano nadzirali sami sebe. Ovako, pri slaboj vanjskoj kontroli, moguæe je naiæi na spaljivanja pogrešnih tvari napogrešnom mjestu, neprijavljena ispuštanja tvari u zrak ili kontinuirana prekoraèenja GV emisija propisanih uodreðenim djelatnostima prema Uredbi i sl. Neke od tih ka�njivih radnji, kad se radi o stacionarnim izvorima, otkrijuse, na �alost, tek nakon pojave oèiglednih akcidenata ili teških akutnih trovanja. S druge strane se one, mo�da jošopasnije, ne tako visoke imisijske koncentracije koje se tek pribli�avaju GV, èesto ni ne uoèe kao problem vrijedanrješavanja konkretnijim metodama. One kao posljedicu imaju konstantnu izlo�enost stanovništva raznim štetnim


* Mjerenja posebne namjene, koja su prema Zakonu du�ne obavljati pravne osobe, vlasnici izvora emisije, èesto manjkava, nepotpuna, nedostatna i, najèešæe,nedostupna te javnost od njih šira zajednica nema velike koristi jer se ne objavljuju niti je moguæe trenutno reagirati. Isto tako, u sluèajevima kada se pojavljuju pritu�begraðana, jedinice lokalne samouprave obvezne su donositi odluke o mjerenjima posebne namjene, a to nisu u moguænosti realizirati samostalno. U sluèaju da postoji�upanijska automatska mobilna mjerna postaja za praæenje kakvoæe zraka, takva interventna iznenadna mjerenja kao i mjerenja u sluèajevima akcidenata bilo bimoguæe realizirati te na licu mjesta utvrditi razinu eventualnog prekomjernog oneèišæenja zraka.

tvarima te dugoroèno, u interakciji s drugim okolišnim i genetskim èimbenicima, rezultiraju povišenom stopomoboljenja i mortaliteta na nekom podruèju.

Odreðivanje emisija oneèišæujuæih tvari u zrak obveza je Hrvatske prema Konvenciji o dalekose�nomprekograniènom oneèišæenju zraka (CLRTAP) od 1991. godine kad je RH postala stranka spomenute Konvencije.Agencija za zaštitu okoliša sa vanjskim suradnicima izraðuje godišnje izvješæe koje obuhvaæa proraèun emisija zajedanaest glavnih sektora te oneèišæujuæe tvari definirane u LRTAP Konvenciji i njenih osam protokola. Te glavneoneèišæujuæe tvari su: - one koje uzrokuju acidifikaciju, eutrofikaciju i fotokemsijsko oneèišæenje SO2, NOx,CO, NMVOC, NH3, èestice - TSP, PM10 i PM2.5, teški metali - Cd,Pb, Hg, As, Cr, Cu, Ni, Se i Zn te postojanaorganska oneèišæenja - PAH, HCH i DIOX.

U veæini gradova Hrvatske, gdje postoje ustrojene lokalne mre�e sa postajama za trajno praæenje kakvoæezraka, odabir parametara se najèešæe odnosi na nekoliko «glavnih» oneèišæujuæih tvari uz koje se zatim, ovisno ospecifiènostima pojedine regije, njenih gospodarskih aktivnosti, prometa i drugih èimbenika, prate i dodatniparametri oneèišæenja te oni meteorološki. Postaje za trajni monitoring i njihov odabir parametara treba razlikovatiod indikativnih mjerenja jer je njihov odabir parametara veæ su�en i monitoring se provodi ciljano, a ne sa namjerom«otkrivanja» neregistriranih oneèišæenja. Na tim trajnim postajama, najèešæe je praæenje SO2, dima, ukupnetalo�ne tvari (UTT), NO2, NH3, lebdeæih èestica - PM10 PM2,5 , teških metala u UTT i lebdeæim èesticama.Osim toga, èesta su mjerenja prizemnog ozona (i prekursora ozona), fenola, benzena, klorida, sulfida i PAH-ova na podruèjima gdje postoje izvori ovih emisija.

Veæina spomenutih oneèišæujuæih tvari trebala bi biti uvrštena i u indikativna, testna, kratkoroèna mjerenja kojasu, meðu ostalim, predmet ovog Programa. Zbog prirode prisutnih izvora emisija u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji,pored spomenutih analita, mjerenja bi trebalo dopuniti i praæenjem konc. merkaptana, ukupne plinovite �ive iH2S -a u zraku, prekursora ozona (zakon. obveza) te meteo-parametara.

Iako su problemi poput globalnog zatopljenja, ošteæenja ozona i zakiseljavanja vrlo zabrinjavajuæi, mogu se èinitidalekim od naše svakodnevice. Mnogo je izra�enija zabrinutost zdravstvenih struènjaka, donositelja odluka ijavnosti opæenito zbog utjecaja loše kakvoæe zraka na ljudsko zdravlje. Problem oneèišæenosti zraka najizra�enijije, naravno, u gradskim središtima, jer je tu koncentrirana veæina industrije, prometa, pa tako i stanovništva sakuænim lo�ištima. Upravo zbog toga Program sugerira ponovno lociranje postaja za monitoring (ID i trajni) upravou gradovima (mo�da jedino na nekim drugim mikrolokacijama nego u prvotnom �upanijskom monitoringu).

Sve jedinice lokalne samouprave koje su zainteresirane za mjerenje kakvoæe zraka na svom podruèju trebalebi sufinancirati projekt monitoringa zraka (potrebno izraditi u sluèaju da nadle�no tijelo donese Odluku o uspostavilokalne mre�e za trajni monitoring kakvoæe zraka na �upanijskom nivou) koji odreðuje naèin uspostave LM.

Pravna osoba koja vrši mjerenja kakvoæe zraka i poslove praæenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora moraimati potvrdu o akreditaciji da ispunjava uvjete o struènoj i tehnièkoj osposobljenosti za obavljanje tih djelatnostisukladno Pravilniku o izdavanju dozvole ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti praæenja kakvoæe zraka i praæenjaemisija u zrak iz stacionarnih izvora (NN 79/06) i Pravilniku o praæenju kakvoæe zraka (NN 155/05, èl. 14-17.), kojuizdaje nacionalno akreditacijsko tijelo prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17025.*

9.2. Integrirani informacijski sustav zaštite okoliša Koprivnièko-kri�evaèke �upanije i zaštita zraka

Logièno je da INFORMACIJSKI sustav bude kljuèan element suvremenog sustava oèuvanja okoliša kao nu�anpreduvjet za velik broj drugih mjera te da mu je osnovna razina djelovanja i nadle�nost upravo ova �upanijska,regionalna, lokalna gdje su te informacije najpotrebnije i najiskoristivije. Nacionalna razina uspostaveInformacijskog sustava zaštite okoliša koja je danas djelomice ustrojena u sklopu Agencije za zaštitu okoliša**,zajedno s MZOPU ima najveæi znaèaj u donošenju temeljnih smjernica i odluka o promicanju stanja nabolje, no još


* Dozvola za obavljanje djelatnosti praæenja kakvoæe zraka izdaje se pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih djelatnosti koja udovoljava slijedeæim uvjetima: - najmanje 3 zaposlenika u punom radnom vremenu, visoke struène spreme prirodnih ili tehnièkih znanosti, s min. 5 god. radnog iskustva na poslovima praæenja razineoneèišæenosti zraka - radni prostor u vlasništvu ili zakupu unutar kojeg je ispitni laboratorij za obavljanje dijela postupka analize uzoraka, prikupljanje, obrade i prikaza mjernih rezultata iprovjere mjernih postupaka i podataka - za praæenje kakvoæe zraka raspola�e mjernom opremom za obavljanje poslova praæenja kakvoæe zraka prema metodama mjerenja propisanim Pravilnikom o praæenjukakvoæe zraka (npr. za oneèišæujuæu tvar H2S pretpostavlja se kontinuirano mjerenje analizatorom ekvivalentno metodi HRN EN 14212:2005 s principommjerne/analitièke metode UV fluorescencija i sl.) i da je struèno i tehnièki osposobljena prema zahtjevu norme HRN EN/IEC 17025. ** Agencija dobivene podatke o kakvoæi zraka koristi za izradu izvješæa i smjernica o stanju okoliša i zraka za potrebe Vlade Republike Hrvatske i njezinih tijela, terazmjenjuje podatke u okviru meðunarodnih obveza Republike Hrvatske s provedbenim agencijama UN, kao i s Europskom agencijom za zaštitu okoliša (EEA -European Environment Agency) i njenom mre�om EIONET (European Environment Information and Observation Network).

tu još uvijek nisu integrirani mnogi kljuèni podaci kojih jednostavno nema zbog manjka monitoringa, dok drugi diopostojeæih podataka nije pretvoren u kvalitetne, verificirane i dostupne informacije (npr. katastar emisija u okoliš).Naglasak sustava je na ´INTEGRIRANI´ jer bi cjelokupna koncepcija slo�enog sustava zaštite okoliša, opæenitotrebala te�iti ostvarenju principa integracije zaštite svih segmenata okoliša u jednom nedjeljivom sustavu kojegèine, meðu ostalim, i praæenje stanja zraka, tla, voda itd., prikupljanje, obrada, analiza podataka i meðuovisnostirezultata istra�ivanja pojedinih segmenata okoliša, meðusobnih uzroèno-posljediènih veza i sl. Otuda i potreba zanaglašavanjem potrebe ne izdvajanja zraka kao zasebnog neutjecajnog podruèja, veæ sagledavanjem njegovasuodnosa i preciznih meðuovisnosti sa drugim èimbenicima, kako u monitoringu, tako i u informacijskom sustavu.

Osnovni razlozi i dobrobiti od formiranja �upanijskog INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZAŠTITE ZRAKA (ISZZ)u sklopu �upanijskog INTEGRIRANOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZAŠTITE OKOLIŠA (IISZO)* su slijedeæi:

- osigurala bi se najkvalitetnija informacijska potpora sustavu odluèivanja u pitanjima zaštite zraka i okolišaopæenito na razini �upanije brzim pristupom svim tipovima informacija o okolišu

- postojao bi sustav za prikupljanje i sustavno, analitièko organiziranje informacija i podataka izmnogobrojnih drugih izvora

- omoguæeno utvrðivanje problema, manjkavosti i propusta u planiranju, programiranju i provoðenjuaktivnosti zašite zraka/okoliša (problem manjka monitoringa svih vrsta kao najrelevantnijeg direktnog izvorapodataka o stanju okoliša)

- omoguæena veæa transparentnost cjelokupnog sustava zašite okoliša s veæom moguænošæu sudjelovanja iukljuèivanja javnosti te drugih sektora u procese planiranja i odluèivanja o aktivnostima znaèajnim zazaštitu okoliša

- doprinos pribli�avanju vlastitog procesa zaštite okoliša zahtjevima Europske unije (npr. �upanijski pilot-projekti uspostave integriranog monitoringa okoliša koji se ostvaruju samostalno ili u koordinaciji s vanjskimsuradnièkim partnerima kroz financijske potpore EU originalnim projektima; projekt «ISEMM -Integriranimonitoring i sustav upravljanja okolišem u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji», kojeg je 2007. izradila radnaskupina zaštite okoliša pod koordinacijom podruène razvojne agencije, sastavljena od struènih suradnikaiz tadašnjeg zavoda za prostorno ureðenje, zavoda za javno zdravstvo, agronomskog fakulteta uKri�evcima, komunalnih poduzeæa i drugih; Isemm je bio prijavljen na natjeèaj PHARE 2006 u okviruJadranskog prekograniènog programa za susjedstvo i jedan je od pozitivnih pokušaja promoviranja iimplementacije novih pristupa praæenju stanja okoliša na �upanijskoj razini s intencijom uspostave osnovabaze i prezentiranja podataka unutar uspostavljenog IISZO na �upanijskoj razini èija iskustva je moguæekoristiti i u drugim regijama, na drugim razinama)

- konstantnom primjenom informacijskog sustava zaštite okoliša/zraka (ISZO) i suradnjom sa jedinicamapodruène/lokalne samouprave, gospodarskim sektorom, povezanim institucijama u korištenju pozitivnihiskustava te povratnim informacijama omoguæeno je kontinuirano unaprjeðenje metodologije uspostavekvalitetne kontrole kakvoæe zraka/okoliša

- podizanje sociološke svijesti o potrebi oèuvanja visoke kvalitete zraka/okoliša i, opæenito, poznavanjastanja kakvoæe okoliša/ zraka radi moguænosti kvalitetnog sudjelovanja u odluèivanju i planiranju.

Iz svega navedenog, moguæe je zakljuèiti da je prikupljanje, obrada, prezentacija i distribucija informacija,obraðenih sirovih podataka, osnovni smisao i svrha �upanijskog IISZO. Njegov sastavni dio su, meðu ostalim, veæpostojeæe informacije koje se prikupljaju kroz razne postojeæe projekte, studije, istra�ivanja, institucije, putemslu�benih statistièkih izvještaja, u javnim dr�avnim ustanovama poput Hrvatskih voda, zatim Hrvatske šume, krozono malo monitoringa što se kontinuirano ili povremeno provodi, kroz obveze koje proizlaze iz dokumenataprocjene utjecaja na okoliš i prirodu, znanstveno-istra�ivaèke projekte raznih instituta, fakulteta, ministarstava,uèilišta, kroz ROO, kroz djelovanje inspekcijskih slu�bi i slu�bi komunalnih redara, programe nevladinih udruga,zelenog telefona, pritu�be javnosti, školske aktivnosti i projekte i sl. Isto tako, sastavni dio IISZO- a trebali bi bitipodaci i informacije koje trenutno nisu osigurane ni na jedan od navedenih naèina, a njihovo prikupljanje i obradaje propisana zakonom.

Osiguranje prikupljanja informacija koje su trenutno dostupne i identificiranje problema i nedostataka koji biupotpunili baze, prioritet su i preduvjet za proces uspostave IISZO-a. Da bi odreðena, prava informacija u zadanovrijeme bila raspolo�iva i dostupna na zadanom mjestu u pravom, cilju prilagoðenom obliku, najprije je potrebnoobraditi i prilagoditi informacije na naèin da one budu uporabljive razlièitim vrstama njihovih korisnika u procesuupravljanja sustavom zašite okoliša, da ulazni podaci budu kompatibilni, usporedivi i transparentni, a tek zatimobraðene informacije distribuirati na ciljana odredišta akterima koji ih trebaju. Pravilnikom o razmjeni informacija o


* Strukturu, sadr�aj, oblik i naèin rada, naèin voðenja i odr�avanja informacijskog sustava zaštite okoliša, sukladno novom Zakonu o zaštiti okoliša, metodologije kojeæe se koristiti, obveze spram AZO-a, naèin upravljanja podacima i informacijama pobli�e ureðuje Vlada posebnom uredbom.

podacima iz mre�e za trajno praæenje kakvoæe zraka (NN 139/06) toèno je propisano kakvi podaci i informacije kojese razmjenjuju moraju biti, koje informacije se moraju dostaviti o mre�ama, postajama i metodama mjerenja, popisoneèišæujuæih tvari za koje se dostavljaju obvezni i raspolo�ivi podaci te odreðeni statistièki parametri. AZOosigurava razmjenu informacija prikupljenih iz mre�a s meðunarodnim organizacijama i organizacijama drugihdr�ava, ukoliko se uka�e potreba.

Tako je iz primjera nezadovoljavajuæeg funkcioniranja sustava registra emisija u okoliš, jednog oblikainformacijskog sustava, moguæe zakljuèiti koje je greške potrebno izbjegavati (velika kolièina podataka, mnogomanipuliranja dokumentacijom, formularima, unosom podataka, korespodencijom itd. za vrlo malo kvalitetnihiskoristivih podataka - nema statistièki obraðenih maksimuma i minimuma, primjerice, najveæih emitera u zrak upojedinim sektorima, kolièina pojedinih emisija, selekcije oneèišæivaèa koji ne ispunjavaju svoje obveze u dostavipodataka i sl., ukratko, nekvalitetno izraðena programska, softverska podrška koja ne iskorištava ni najbanalnijeprednosti korištenja operativnog informatièkog sustava.). Dakle, dobar programski paket jedan je od preduvjetadobrog funkcioniranja IISZO-a. On, u svakom sluèaju, mora veæim dijelom biti temeljen na georeferenciranoj bazipodataka, korištenjem nekog od GIS alata (jer su okolišni podaci veæinom prostorno referencirani) sa razlièitim,tematskim podlogama, layerima, ovisno o vrsti podataka. Za pojedine podloge, koordinacijsku ulogu moraju imatiodreðeni subjekti, dok bi mjesto ukupne integracije na �upanijskoj razini bilo nadle�no tijelo za zaštitu okoliša(upravni odjel za zaštitu okoliša ) u koordinaciji sa tijelom nadle�nim za prostorno planiranje. U svom daljnjembuduæem kontinuiranom razvoju, �upanijska razina djelovanja IISZO mo�e svoju mre�u proširiti na sve jedinicelokalne samouprave koje æe udovoljavati minimume zahtjeva za suradnju (informatièka i struèna opremljenost,zainteresiranost).

Naravno, IISZO mora omoguæiti javni pristup bazi podataka putem web stranica koje sadr�e informacije vezaneuz zaštitu zraka, okoliša i zdravstvenu ekologiju (tlo, vode, otpad, EU pokret «Zdravi grad» i dr.) Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Izvješæivanje javnosti o rezultatima istra�ivanja, izvoðenim praæenjima stanja okoliša, ostalim informacijama tepotrebnim aktivnostima s moguænošæu pristupa integriranoj bazi podataka svih sastavnica okoliša jedna je od bitnihuloga lokalnog informacijski sustav zaštite zraka/okoliša kao sastavnog dijela ISZO-a nacionalnog koordinacijskogtijela AZO-a. Korištenje baze informacija moguæe je koristiti, izmeðu ostalog, za izradu mnogih studija poput, npr.za izradu Programa unapreðenja zdravlja stanovništva Koprivnièko-kri�evaèke �upanije i dr.

Da bi se omoguæio razvoj informacijskog sustava za izvješæivanje o praæenoj kakvoæi zraka te izradilanajkvalitetnija programska rješenja za analizu i obradu rezultata mjerenja i drugih podataka (obrada mjernihpodataka prilagodila korisnièkim zahtjevima, izrada idejnih rješenja informacijskih sustava, vizualizacija rezultatamjerenja, koriatenje web aplikacija za grafièki i tablièni prikaz rezultata mjerenja i dr.), moguæe je raspisati javninatjeèaj prema tvrtkama specijaliziranim za takvu djelatnost.

Informacijski sustav o kakvoæi zraka utemeljen je na zakonskoj obvezi (èl. 57 Zakona o zaštiti zraka), a sastavnije dio informacijskog sustava zaštite okoliša. Za potrebe Ministarstva ovaj sustav vodi Agencija za zaštitu okolišasa sjedištem u Zagrebu. Njime prikupljeni podaci koriste se za razmjenu informacija o postajama u mre�i zapraæenje kakvoæe zraka i tehnikama mjerenja, za razmjenu podataka o emisijama iz izvora oneèišæivanja zraka zapotrebe meðunarodnih ugovora i sliènih obveza. Tu su prikupljeni podaci o kakvoæi zraka iz dr�avne i svih lokalnihmre�a koje su uspostavljene, podaci o emisijama izvora oneèišæivanja zraka, o emisijama izvora koji utjeèu napromjenu klime, o tvarima koje ošteæuju ozonski sloj, mjere i programe za zaštitu i poboljšanje kakvoæe zraka, klimei ozonskog sloja, podatke o prekoraèenju kritiènih razina i mjere zaštite ljudi i okoliša, podatke o pravnim osobamakoje obavljaju djelatnost praæenja kakvoæe zraka i emisija, podatke o inspekcijskim nadzorima i sl.

U konaènici, Informacijski sustav zaštite okoliša, kako je predviðen novim okolišnim zakonom, zamišljen je kaodistributivni info-sustav, sastavljen od veæeg broja dislociranih, neovisno izraðenih, usklaðenih i meðusobnopovezanih informacijskih sustava tematskih podruèja i/ili podpodruèja. Njegov sastavni dio su tzv. referentni centriAgencije zaštite okoliša koje odreðuje Vlada posebnom odlukom u svrhu praæenja stanja okoliša te za potrebeinformacijskog sustava zaštite okoliša i izvješæivanja. Referentni centri, koji se financiraju iz dr�avnog proraèuna idio su distributivnog informacijskog sustava, prikupljaju i analiziraju podatke monitoringa ukljuèujuæi i pokazatelje sNacionalne liste pokazatelja, za koju su zadu�eni. Rezultate analiza, podatke praæenja stanja i pokazatelje a�urnodostavljaju Agenciji.


9.3. Sudjelovanje javnosti i edukacija

Svi raspolo�ivi podaci o koncentracijama oneèišæujuæih tvari u zraku moraju biti dostupni javnosti, udrugama zazaštitu okoliša i zaštitu potrošaèa, zdravstvenim institucijama. Te podatke osigurava Ministarstvo zaštite okoliša,Agencija za zaštitu okoliša i jedinice lokalne i podruène (regionalne) samouprave.* Najva�niji dokumenti koji seodnose na upravljanje kakvoæom zraka, donose se uz obvezno predstavljanje javnosti u roku od najmanje 30 dana.Instrument Strateške procjene utjecaja na okoliš za planske i programske dokumente na razini �upanije takoðer æedoprinijeti boljem sagledavanje oèuvanja kakvoæe zraka sagledane iz razlièitih aspekata korištenja prostora imeðusobnih interakcija postojeæih i planiranih zahvata u okolišu.

Periodiènost odnosno uèestalost objavljivanja rezultata mjerenja koncentracija pojedinih tvari tijekommonitoringa propisana je Pravilnikom. Po�eljno je da se što veæi broj rezultata mjerenja objavljuje (Internetom) ušto je moguæe kraæem vremenskom periodu od vremena kad je mjerenje stvarno obavljeno (za parametre gdje jemoguæe odreðivanje satnih vrijednosti, da i objavljivanje rezultata bude svaki sat, dakle, u potpunosti a�urno).

Za kvalitetno obavješæivanje javnosti o podacima tj. rezultatima mjerenja potrebno je osigurati odgovarajuæuciljanu kakvoæu podataka koja se temelji na ciljanim metodama mjerenja. Ukoliko se provode samo povremenanekontinuirana mjerenja umjesto trajnog monitoringa, tada ona moraju biti ravnomjerno rasporeðena tijekomgodine radi izbjegavanja tendencioznosti i iskrivljavanja pri obradi podataka èime bi javnost mogla donijetineispravne zakljuèke. Ostali elementi osiguranja kakvoæe podataka za postupak procjene kakvoæe zraka pri stalnimi indikativnim mjerenjima objašnjeni su u Prilogu 8. Pravilnika o praæenju kakvoæe zraka. Isto tako se fiksna iindikativna mjerenja moraju ravnomjerno rasporediti tijekom godine kako bi se izbjegla nejednakost rezultata.Zahtjevi za najmanjim opsegom i najmanjom vremenskom pokrivenošæu podataka ne ukljuèuju gubitak podatakakoji nastaje tijekom redovite kalibracije i odr�avanja instrumenata. Za svako stalno mjerno mjesto mora se za svakukalendarsku godinu izraditi izvještaj o praæenju kakvoæe zraka koji, uz ostalo, sadr�i ocjenu oneèišæenosti zraka,ocjenu prekoraèenja graniènih vrijednosti te informacije vezane uz uèinke na zdravlje ljudi i vegetaciju. Izvještaj sedostavlja svake godine Agenciji za zaštitu okoliša Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva.

Konaène rezultate jednogodišnjih mjerenja svih parametara na promatranim postajama, u svakom sluèaju,potrebno je usporediti sa istovrsnim rezultatima mjerenja voðenih na podruèjima susjednih i odabranih nesusjednih�upanija na teritoriju Republike Hrvatske kao i istra�ivanjima incidencije oboljenja na istim podruèjima te donijetipotrebne zakljuèke. Ovime bi se trebao pobuðivati interes za promicanjem procjene utjecaja na zdravlje te izradomPrograma unapreðenja zdravlja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije kao i podizanje sociološke svijesti o potrebioèuvanja visoke kvalitete zraka, poznavanja stanja kakvoæe zraka te uspostave ISKZ. Pri tom je va�no da svipodaci budu kontinuirano dostupni javnosti (web, tribine, radionice, publiciranje edukacijskih materijala, bilteni, info-lokacije…).

Pri uspostavi monitoringa kakvoæe zraka, informiranje javnosti se predviða putem interneta, pisanih izvještaja ilidrugih metoda obavješæivanja. Kako bi rezultati procjene kakvoæe zraka bili potpuni potrebno je, osim prikaza samihmjernih vrijednosti, izvještaj upotpuniti sa dodatnim informacijama koje se odnose na aktivnosti koje su provedeneza potrebe procjene, korištene metode s referencama na opis metoda, izvore podataka i informacija i, konaèno,opis rezultata sa analizom nepouzdanosti, a osobito, velièinom podruèja ili ulice unutar zone ili aglomeracije(naseljenog podruèja) u kojima je došlo do prekoraèenja GV, odnosno TV. Od znaèaja je, takoðer, navesti velièinupopulacije koja je potencijalno izlo�ena prekoraèenju zadanih vrijednosti. Mjerni instrumenti moraju imati stalnukontrolu ispravnosti rada tako da se provodi redovito odr�avanje. Postupci osiguranja nadzora i kontrole kakvoæesustava moraju biti uspostavljeni i za postupke prikupljanja podataka i njihovog izvještavanja tj. objavljivanja apravne osobe koje obavljaju te poslove moraju sudjelovati u odgovarajuæim programima osiguranja kakvoæeEuropske unije (zahtjevi norme EN ISO/IEC 17025).

Prikaz rezultata javnosti, po uèestalosti se razlikuje za praæenje razine pojedine skupine parametara, veæsukladno podzakonskim aktima. Tako se npr. satno objavljivanje podataka oèekuje za rezultate praæenjakoncentracija SO2, NO2, CO, H2S, ozona u zraku. Dnevno objavljivanje podataka po�eljno je za praæenje lebdeæihèestica u zraku i amonijaka (NH3). Jednomjeseèno (ili barem tromjeseèno) objavljivanje podataka po�eljno je zabenzen, lebdeæe èestice PM10 i PM2,5, olova i drugih teških metala u lebdeæim èesticama. Za projektiranje iuspostavu informacijskog sustava zaštite okoliša te izradu web stranica moguæe je koristiti anga�man ovlaštenetvrtke za tu namjenu koja veæ ima odreðena iskustva s prezentiranjem tako specijalizirane vrste podataka na web-u.


* Opæine, gradovi ili �upanije koje upravljaju postajama za praæenje kakvoæe zraka du�ne su podatka dostaviti u informacijski sustav tj. Agenciji za zaštitu okoliša. Podacio kakvoæi zraka koji se koriste za razmjenu informacija moraju biti kompatibilni, usporedivi i transparentni.

9.4. Inspekcijski nadzor

Nadzor nad poštivanjem zakonskih obveza Zakona o zaštiti zraka i vezanih propisa obavlja inspekcija zaštiteokoliša u Ministarstvu i njegovim podruènim jedinicama (za podruèje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije zaposlena 2djelatnika na poslovima inspektora zaštite okoliša). Inspektori, u pravilu, najavljuju svoj dolazak prilikom obavljanjainspekcijskog nadzora, što u nekim sluèajevima, vjerojatno, dovodi do nalaza stanja kakvo ne odra�ava stvarnostanje kod operatera.

Intenzivniji nadzor inspekcijskih slu�bi, njihova uèinkovitost i suradnja u rješavanju problema zaštite okoliša naadministrativno-organizacijskom i planerskom nivou sa ostalim tijelima nadle�nim za obavljanje poslova zaštiteokoliša je ono što danas nedostaje u �upaniji.

10. Prijedlog financiranja glavnih provedbenih mjera

Financiranje zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka osigurava se putem sredstava dr�avnog proraèuna, proraèunaJLS, �upanijskog proraèuna, Fonda zaštite okoliša i energetske uèinkovitosti kao i drugih izvora - sredstavaoneèišæivaèa, donacija, zajmova, sredstava dr�avnih potpora, predpristupnih fondova EU, sredstava meðunarodnepomoæi, sredstava stranih ulaganja namijenjenih zaštiti i poboljšanju kakvoæe zraka i drugih izvora. Ovi izvori koristese za i za financiranje ovim Programom predlo�enih 55 mjera provedbe osnovnih ciljeva zaštite i poboljšanjakakvoæe zraka na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (dakle, uspostavu monitoringa i lokalne mre�e zapraæenje kakvoæe zraka, izradu dokumentacije, edukaciju i sudjelovanje javnosti, provedbu programa mjera zasmanjivanje oneèišæivanja zraka, struènih i znanstvenih istra�ivanja i drugo).

Jedna od najva�nijih mjera predlo�enih ovim Programom je ona koja predla�e uspostavu monitoringa kakvoæezraka. Lokalna mre�a za trajno praæenje kakvoæe zraka uspostavlja se suradnjom �upanije sa jedinicama lokalnesamouprave te je logièno da i financiranje bude organizirano po tom principu. Ukoliko se donese zakljuèak o potrebinabave mobilne automatske postaje za praæenje kakvoæe zraka, postupak financiranja moguæe je organizirati nanaèin da je indicirani najveæi oneèišæivaè zraka na podruèju �upanije, operater koji je du�an snositi najveæi diotroškova nabave i odr�avanja mobilne postaje, kao i troškova praæenja kakvoæe zraka koje je njom osigurano.

Ukoliko ovakva metodologija nije ostvariva*, moguæe je najveæe oneèišæivaèe (sukladno podacima prijavljenimu lokalni registar oneèišæivaèa), ukljuèiti u sufinanciranje nabave navedene automatske postaje, dok bi seodr�avanje i financiranje samog monitoringa rješavalo po principu iznajmljivanja sustava onim jedinicama lokalnesamouprave koje su u odreðenom razdoblju zainteresirane za praæenje kakvoæe zraka na svom podruèju. Te JLSbi, u razdoblju korištenja postaje, takoðer bili glavni subjekti koji sufinanciraju monitoring utvrðen sporazumnimugovorom izmeðu svih aktera (�upanija, zainteresirana opæina ili grad, operater, drugi izvori poput npr. Fondazaštite okoliša i sl.). U razdoblju kad interesa od JLS ne bi bilo, uvijek postoji dosta lokacija na kojima je potrebnopraæenje kakvoæe zraka, veæinom u gradskim i gospodarskim podruèjima izvan gradova. U sluèaju da je interes zanajmom postaje, pak istovremen za 2 ili više JLS, prednost bi imala JLS za koju se kratkotrajnim postupkomnadle�nih tijela inspekcije utvrdi da ima najviše opravdanja za vršenje monitoringa, tj. da joj je okoliš i zdravlje ljudinajugro�enije. Ostali detalji financiranja i organiziranja postupka praæenja stanja okoliša utvrdili bi se posebnimdokumentom uspostave lokalne mre�e, a nakon provedenih indikativnih mjerenja, preduvjeta za opremanje postajeanalizatorima za praæenje ciljanih «kritiènih» i podruèju specifiènih analita.

Sveobuhvatna mjerenja kakvoæe zraka, opæenito podrazumijevaju visoku razinu troškova. Zbog toga jecjelokupni projekt monitoringa zraka moguæe razluèiti na nekoliko segmenata kako bi se problem rješavao etapnoi s godišnje manjom raspodjelom rashoda. Pojedine privatne tvrtke na hrvatskom tr�ištu nude svoje uslugeuspostave mjernih postaja po principu «kljuè u ruke» što ukljuèuje kompletno tehnièko opremanje postaja i svedodatne usluge, ali i relativno visoke troškove.

Zakon o ekološkoj renti još na �alost ne postoji, pa ne postoji niti eko-renta koja bi podrazumijevala namjenskokorištenje sredstava naknade (koju opæine dobivaju zbog smještaja proizvodnih kapaciteta nafte i plina na njihovompodruèju) upravo za troškove unapreðenja zaštite okoliša. Sredstva se troše za financiranje svih vrstainfrastrukturnih objekata, javnih te svih komunalnih i opæedruštvenih potreba koje èesto nemaju nikakve veze sazaštitom okoliša. Jedinice lokalne samouprave tako, samo po vlastitoj savjesti, ekološkoj osviještenosti i uoèavanjuva�nosti oèuvanja okoliša u širem smislu odluèuju o ulaganju izvjesnog udjela novèanih prihoda te vrste za


* Primjene naèela «oneèišæivaè plaæa» moguæa je jedino u sluèaju da se zaista i doka�e odgovornost odreðenog operatera, što je nemoguæe bez provoðenjaodgovarajuæih preliminarnih (ID) mjerenja ili drugog izvora podataka kojim se isto utvrðuje.

izgradnju, primjerice, deponija otpada, sustava za proèišæavanje otpadnih voda ili primjerice sufinanciranje nabaveopreme za neovisno praæenje kakvoæe okoliša. Pretpostavka je da æe u skoroj buduænosti takve opæine (Molve,Kalinovac, Legrad i druge) prepoznati koristi i va�nost praæenja kvalitete okoliša sagledavajuæi direktni uèinakoneèišæenja zraka na zdravlje vlastitog stanovništva, a naravno i indirektni koji je uoèljiv na biljnom i �ivotinjskomsvijetu, poljoprivrednom tlu i pitkoj vodi. Sredstva prikupljena iz drugih izvora, ekonomskih instrumenata kojipopunjavaju dr�avni i lokalne proraèune, npr. od trošarina na proizvode koji oneèišæuju okoliš, naknada zaiskorištavanje mineralnih sirovina, naknada za zaštitu okoliša koje propisuju JLS za svoje podruèje i dr. samo sumali doprinos bud�etu koji bi se trebao koristiti namjenski za financiranje projekata i investicija u zaštiti okoliša.

Dodatni ciljevi vezani uz ekonomske instrumente i izvore financiranja mogli bi se svesti na bolje korištenje veæraspolo�ivih ekonomskih instrumenata s ciljem oèuvanja okoliša, kao i unapreðenje uèinkovitosti korištenjaprikupljenih proraèunskih sredstava te uèinkovitosti prikupljanja sredstava u �upanijski i lokalne proraèune. S tim uvezi, unutar �upanijskog IISZO-a bi trebalo uspostaviti segment koji pokriva financije (prihodi, rashodi, stvarni ioèekivani…), analizirati moguænost da se za primarna podruèja zaštite okoliša (otpad, otpadne vode, sanacijapodruèja itd.) izrade idejne studije s prijedlogom financiranja i «cost-benefit» analizom, oslobaðanjem od prirezapoticati investicije u zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost, sufinancirati aktivnosti zaštite okoliša u financijskislabim podruèjima itd.

11. Praæenje realizacije provedbenih mjera

Tijek realizacije mjera predlo�enih ovim Programom bit æe obraðen u �upanijskom Izvješæu o provedbiPrograma zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka koje se izraðuje u dvogodišnjem razdoblju.

U sluèaju uspostave lokalne mre�e za trajno praæenje kakvoæe zraka, izraðuje se Izvješæe o podacima mjerenjaunutar lokalne mre�e za praæenje kakvoæe zraka (koje prikuplja AZO) za proteklu kalendarsku godinu (do 30.travnja tekuæe godine).

Što se tièe mjera koje se odnose na organizaciju monitoringa (tablica 8.1.), najvalitetniju ocjenu kakvoæe zrakamoguæe je dobiti provoðenjem što dugotrajnijeg mjerenja, na što veæem broju lokacija, s izborom najveæegraspolo�ivog broja parametara te izborom najoptimalnijih certificiranih metoda mjerenja. Takvi rezultati suusporedivi sa mjerenjima bilo gdje u svijetu i dobar su temelj za donošenje akcijskih planova iz podruèja zaštitezraka. O iznosu financijskih sredstava koji stoje na raspolaganju, ovisi i kvaliteta dobivenih rezultata, odnosnorazina obuhvata monitoringa (broj postaja, broj parametara, uèestalost i kontinuitet mjerenja, odabir referentnihmetoda, uporaba dodatnih metoda i sl.)

Pravna osoba koja vrši mjerenja kakvoæe zraka mo�e pratiti koncentracije onih oneèišæujuæih tvari za èijemetode mjerenja joj je izdana potvrda o struènoj i tehnološkoj osposobljenosti ili potvrda o akreditaciji premazahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17025. Pravne osobe mogu obavljati poslove monitoringa zraka bez akreditacijenadle�nog tijela do kraja 2009. godine. Zbog toga valja obratiti pa�nju koji izbor parametara obuhvaæa zadanimonitoring kako bi rezultati mjerenja bili verificirani odnosno vjerodostojni i usporedivi. Naravno, sveobuhvatanspektar èitavog niza parametara mo�e kroz odreðeni period mjerenja dati zornu sliku o tome na koje ciljaneparametre treba obratiti posebnu pa�nju te ih valja i dalje motriti, a koje oneèišæujuæe tvari ne pokazuju trendovepoveæanja iznad GV. Ukoliko je period monitoringa prekratak, moguæe je da se kolebanja i povremeni porasti iznadGV uopæe ne zabilje�e pa takova slika stanja nije potpuna.

12. Zdravstveni aspekt va�nosti upravljanja kakvoæom zraka

Podaci o kakvoæi okoliša moraju biti javni, ali isto tako, javnost ima pravo saznati kakvo je opæe stanje zdravljastanovnika �upanije te koji su primarni uzroci oboljenja na ovom podruèju. Neslu�beno, poveæana pojavnost nekihvrsta bolesti u Podravini upuæuje na potrebu intenzivnijeg praæenja stanja okoliša i njenih sastavnica radipronala�enja moguæih uzroka tog stanja. Slu�bene podatke o oboljenjima u pojedinim regijama treba potra�iti unadle�nom tijelu na republièkom nivou.

Javnost je, primjerice, vrlo senzibilizirana na pojave oneèišæenja zraka bilo koje vrste te reagira pritu�bamainspekciji, no još uvijek ne toliko da tra�i pokretanje uèestalijeg redovitijeg monitoringa koji bi mogao detektirati svepovremene, lokalno veæe emisije koje kao takve nisu prijavljene nadle�nim slu�bama kao i sankcioniranjedokazanih izvora emisije u zrak. Buduæi da kontinuiranog mjerenja kakvoæe zraka nema, nije moguæe sa sigurnošæutvrditi da je zrak na cijelom podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije I kategorije. Zapravo i postoji pretpostavka


da je kvaliteta �upanijskog zraka relativno visoka a da je narušena samo povremeno, kratkotrajno, na ogranièenomprostoru i da je, uglavnom, povezano s posebno nepovoljnim meteorološkim uvjetima. Obzirom na to, prilikommjerenja kakvoæe zraka, najprije treba detektirati «kritièna» podruèja, «kritiène» izvore emisije, «kritiène» vrsteoneèišæenja, a zatim uspostaviti monitoring kakvoæe zraka ciljano upravo na identificirani izvor te pratiti stanje krozodreðeno vremensko razdoblje. Ukoliko se doka�e pripadnost evidentiranih prekomjernih emisija upravo tomizvoru, primjenjuje se naèelo «oneèišæivaè plaæa» izvoðenje monitoringa i novèanu kaznu predviðenu zaprekoraèenje GV. Nenajavljenim monitoringom pomoæu mobilne automatske postaje za zrak, na slièan naèin,moglo bi se ubla�iti pojave povremenih prekomjernih izazivanja/ispuštanja oneèišæujuæih tvari u zrak i ugro�avanjezdravlja iz industrijskih izvora. Difuzne i mobilne izvore oneèišæenja nije moguæe kontrolirati na ovaj naèin, iako bitrebalo na nacionalnoj razini propisati uèinkovitije instrumente njezine provedbe. Za prostor Koprivnièko-kri�evaèke�upanije trebalo bi izraditi Program unapreðenja zdravlja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije koji bi obuhvatio sveaspekte negativnih uèinaka na ljudsko zdravlje, meðu kojima prvenstveno okolišne èimbenike.

Iako su problemi poput globalnog zatopljenja, ošteæenja ozona i zakiseljavanja vrlo zabrinjavajuæi, mogu se èinitidalekim od naše svakodnevice. Mnogo je izra�enija zabrinutost zdravstvenih struènjaka, donositelja odluka ijavnosti opæenito zbog utjecaja lokalnih oneèišæenja zraka na ljudsko zdravlje. Problem oneèišæenosti zrakanajizra�eniji je, osim u utjecajnom podruèju Ininih pogona eksploatacije nafte i plina, u gradskim središtima, jer jetu koncentrirana veæina industrije, prometa, pa tako i stanovništva sa kuænim lo�ištima. Upravo zbog toga Programsugerira ponovno lociranje postaja za monitoring (ID i trajni) upravo u gradovima (mo�da jedino na nekim drugimmikrolokacijama nego u prvotnom �upanijskom monitoringu).

Nova okvirna direktiva o upravljanju kakvoæom zraka u gradovima kljuèna je sastavnica strategije EU zapoboljšanje kakvoæe zraka. Direktiva nameæe stroge uvjete praæenja niza polutanata, kao i obvezu izrade planovadjelovanja za rješavanje problema loše kakvoæe zraka s kratkoroènim i dugoroènim mjerama. Va�na moguænostkoja se nudi gradskim vlastima ovom direktivom je pravo na «obustavu djelatnosti, ukljuèujuæi promet motornimvozilima u sluèaju opasnosti od prijelaza graniènih vrijednosti». Informiranje je još jedan od va�nih zahtjeva isteokvirne direktive, koji u sluèajevima narušavanja normi kakvoæe zraka obvezuje gradove da moraju obznanjivatisvoje planove za poboljšanje stanja.

Za osna�ivanje podruèja zdravstvene ekologije, svakako je od znaèaja osiguravanje javnog pristupa bazipodataka preko web stranica koje sadr�e informacije vezane uz zaštitu zraka, okoliša i zdravstveno stanjestanovništva (tlo, vode, otpad, EU pokret «Zdravi grad», Izvješæe i Program zaštite zraka,Izvješæa i Programi zaštiteokoliša, sanacijski programi, planovi i izvješæa zaštite okoliša operatera -obveznika izrade sanacijskih programa,statistièka izvješæa zdravstvenog stanja, realizacija obveza proizašlih iz postupaka procjene utjecaja na okoliš -monitoringa i sanacijskih programa, Izvješæa o provedbi Planova intervencija u zaštiti okoliša dokumentacija KEO-a i AZO-a Koprivnièko-kri�evaèke �upanije te rezultati svih provedenih istra�ivanja

Tablica 11: Utjecaji èestih zraènih oneèišæenja:

Polutant Najva�niji izvor Najva�niji zdravstveni uèinci__________________________________________________________________________________________

Benzen - motorna vozila - uzrokuje rak- kemijska industrija - utjeèe na središnji �ivèani sustav

__________________________________________________________________________________________

Teški metali - industrijski procesi - uzrokuju rak(arsen, �iva, kadmij, - proizvodnja energije - ošteæuju �ivèani sustavolovo, nikal…) - motorna vozila - uzrokuju probavne smetnje

- bioakumuliranje u organizmu__________________________________________________________________________________________

Dušikov dioksid - motorna vozila - uzrokuje bolesti dišnih puteva(NO2) - procesi izgaranja goriva - ošteæuju pluæno tkivo

- zakiseljavanje, prizemni ozon, eutrofikacija__________________________________________________________________________________________


Ozon - transformacija dušikovih - ometa rad pluæa i dišni problemioksida i hlapivih organ. - pogoršava astmuspojeva nastalih u prometu - nadra�uje oèi i nospri djelovanju sunèeve - smanjuje otpornost na zarazesvjetlosti

__________________________________________________________________________________________

Lebdeæe èestice - izgaranje goriva - dizelsko - uzrokuje rak- drvna industrija - uzrokuje srèane probleme- poljoprivreda (sijanje..) - utjeèe na bolesti dišnog sustava- spaljivanje korova - poveæava rizik od smrtnosti u - sekund. kemijske reakcije dojenèadi

__________________________________________________________________________________________

Sumporov dioksid - izgaranje goriva, procesi - otrovan za ljude, izaziva respiratorneprobleme, glavni uzroènik «kiselih kiša»,zakiseljavanje voda, šumskih, poljopriv.tala

__________________________________________________________________________________________

U europskim okvirima, veæ postoje Informacijski sustav za okoliš i zdravlje koji integrira ove dvije nedjeljivecjeline (Europski sustav za cjelovito praæenje i reagiranje na okoliš i zdravlje radi ocjenjivanja ukupnog uèinkaokoliša na ljudsko zdravlje, Budimpeštanska deklaracija). On pretpostavlja uspostavu zajednièkih pokazatelja,zajednièkih okvira za monitoring, a dugoroèno ima za cilj razviti stalni i usklaðeni sustav za EU biomonitoring. Timese nastoji poveæati validitet rezultata i omoguæiti istra�ivanje razlièitih èimbenika i utjecaja na okoliš, odnosnoljudsko zdravlje.

13. Završna odredba

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke�upanije».

�UPANIJSKA SKUPŠTINAKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE



Prilog Programa zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije za razdobljeod 2008. do 2012. godine - Popis skraæenica

AZO Agencija za zaštitu okolišaDP Dr�avni proraèunDR Dugoroèno (više od 4 god.)EDUKA Odgojno-obrazovne ustanove (škole, vrtiæi..)EOT Emiteri oneèišæujuæih tvari u zrak, oneèišæivaèi, poduzeæa, obrti, toèkasti i difuzni drugi izvori)FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energ. uèinkov.GIS Geographic Information SystemGS Gospodarski sektorGV/TV Graniène / tolerantne vrijednosti emisijeHC Hrvatske cesteHEP Hrvatska elektroprivredaHŠ Hrvatske šume


HV Hrvatske vodeHZPSS Hrv. zavod za poljop. savjetodavnu slu�buIISZZ/IISZO Integrirani inform. sustav zaštite zraka/okolišaISO International Organization for StandardizationIZO Inspekcija zaštite okolišaISEMM Integrirani monitoring i sustav upravljanja okolišem u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji*JLS Jedinice lokalne samoupraveJUSZH Javna ustanova za gospodarenje otpadom SZ Hrv.KEO Katastar emisija u okoliškonz. konzultanti, struène firmeKK� Koprivnièko-kri�evaèka �upanijaKP Komunalna poduzeæaKR Kratkoroèno (manje od 2 godine)LA21 Lokalna agenda 21 grada KoprivniceLP Lokalni proraèunLU Lokalna upravaMS Meðunarodna sredstava/fondoviMZOPU Ministarstvo zaštite okoliša, prost. ureðenja i graditeljstvaNN Narodne novineNPDZO/NEAP Nacionalni plan djelovanja za okolišNSZO Nacionalna strategija zaštite okolišaNVU Nevladine udrugePPKK� Prostorni plan Koprivnièko-kri�evaèke �upanijePR PrioritetnoPSS Poljoprivredno-savjetodavna slu�ba KK�PT Privatne tvrtke ovlaštene za monitoring kakvoæePUZO Procjena utjecaja zahvata na okolišRCGO Regionalni centar gospodarenja otpadomRH Republika HrvatskaRS Regionalna samouprava (�upanija)SPUO Strateška procjena utjecaja na okolišSR SrednjeroènoSUO Studija utjecaja na okolišSSUO Strateška studija utjecaja na okolišUDUKK� Uredi dr�avne uprave KK�UOG Upravni odjel za gospodarstvoUTZO Nadle�no upravno tijelo zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša ZI Znanstvene institucijeZJZ �upanijski zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije ZZZ Zakon o zaštiti zraka�P �upanijski proraèun�PZO �upan. Program zaštite okoliša�UC �upanijska uprava za ceste


* («Integrated System of Environment Monitoring and Management in KKC»), planirani projekt, prijavljen na natjeèaj PHARE 2006 tijekom 2007. godine

51.

Na temelju èlanka 10. stavka 2. Zakona o otpadu («Narodne novine» broj 178/04, 11/06. i 60/08) i èlanka 25.Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. -proèišæeni tekst, 12/05, 11/06. i 12/07) �upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 22. sjedniciodr�anoj 10. srpnja 2008. donijela je

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

ZA RAZDOBLJE OD 2008. DO 2015. GODINE

Gospodarenje otpadom, prioritetno je pitanje zaštite okoliša Republike Hrvatske, pa tako i Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (u daljnjem tekstu, �upanija) ujedno predstavlja jedno od najzahtjevnijih podruèja usklaðivanjaRH sa EU standardima. Zemlje èlanice Europske unije, otpad do�ivljavaju kao jedan od strateških energetskihresursa, dok je u Hrvatskoj otpad još uvijek neiskorištena materija koja predstavlja sve veæi problem zagaðenjaokoliša. Rješavanje problema otpada kao i orijentacija prema suvremenom gospodarenju otpadom jedan je odpreduvjeta ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a ujedno jedan od prioritetnih postavki za što èišæi okoliš i zdraviji�ivot stanovništva �upanije.

Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadr�an je u rezoluciji Vijeæa EU koja se temelji na okvirnojdirektivi o otpadu i predstavlja jedan od temelja Kohezijske politike EU razvoja i zaposlenosti. Navedenom politikomnastoji se maksimalno poveæati ekonomska dobit kao i smanjiti stupanj zagaðenja okoliša na samom izvorunjegovog nastanka Implementirajuæi naèela u sektor gospodarenja otpadom dolazimo do prioritetnih akcija:prevencija, recikla�a i biološka razgradnja otpada koji su jeftiniji sustavi a osiguravaju višu zaposlenost zarazliku od spaljivanja i samog odlaganja otpada.

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadr�ani su u Zakonu o otpadu («Narodne novine»broj 178/04, 111/06 i 60/08), Strategiji gospodarenja otpadom («Narodne novine» broj 130/05) i Planugospodarenja otpadom Republike Hrvatske («Narodne novine» broj 85/07). Navedeni propisi su usklaðeni saeuropskim direktivama te su dobar temelj prioritetnog rješavanja problema gospodarenja otpadom.

Gospodarenje otpadom pretpostavlja skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na spreèavanje nastankaotpada, smanjivanja kolièine otpada te smanjivanja štetnog utjecaja na okoliš. Ujedno podrazumijeva organizacijusakupljanja, prijevoza, oporabe i nadzora nad tokovima otpada. Sadr�aj i naèin izrade �upanijskog planagospodarenja otpadom temelji se na Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, a sastavni dijelovi Planasu:

Polazišta izrade dokumentaOpis postojeæeg stanja Planirani sustav gospodarenja otpadom.

Tablica 1. Okvirni vremenski plan uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH

Izvor: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2007-2015 («Narodne novine» broj 85/07)

Prioritetni zadatak �upanijskog plana gospodarenja otpadom je planiranje i uspostava centralnog sustavagospodarenja otpadom (CSGO) odnosno Regionalnog centra gospodarenja otpadom sjeverozapadne Hrvatske,


Razdoblje 2008 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

1. Donošenje planova gospodarenja otpadom (�upanijski, Grada Zagreba)

2. Uspostava �upanijskihi regionalnih CGO-a

3. Nadzor nad provedbom Plana i godišnje izvještavanje (provodi MZOPU)

koji je prostorno planskom dokumentacijom predviðen na prostoru JLS Koprivnièki Ivanec - lokacija «Piškornica».Ujedno je cilj Plana, paralelna sanacija i zatvaranje postojeæih odlagališta komunalnog otpada te poveæanje udjelaodvojenog prikupljanja otpada, recikliranje, predobrada, ponovna oporaba.

�upanijski plan gospodarenja otpadom izraðen je temeljem obraðenih informacija dobivenih putem dopisa iterenskih obilazaka gradova, opæina, komunalnih poduzeæa, JUSZH i ostalih sudionika gospodarenja otpadom.

Èlankom 7. Zakona o otpadu naglašena je potreba usuglašenosti Planova gospodarenja otpadom (�upanijski,gradski i opæinski) sa Strategijom i Planom RH, a èlancima 10. i 11. propisuje se donošenje Plana gospodarenjaotpadom �upanije na �upanijskoj skupštini za razdoblje od osam godina. Gradski/opæinski plan gospodarenjaotpadom usvaja gradsko/opæinsko vijeæe i donosi ga za razdoblje od osam godina.

I. POLAZIŠTA IZRADE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

1. 1. Zakonodavni okvir

Pregled propisa koji ureðuju gospodarenje otpadom u RHStrategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05Plan gospodarenja otpadom RH, NN 85/07,Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/08,Zakon o potvrðivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograniènog prometa opasnog otpada i njegovu

odlaganju, NN - Meðunarodni ugovori 3/1994Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN 50/05Uredba o nadzoru prekograniènog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98Uredba o jediniènim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobli�im kriterijima i mjerilima za utvrðivanje

naknada na optereæivanje okoliša otpadom, NN 71/04Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07, 111/07Pravilnik o naèinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN

117/07 Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01Pravilnik o naèinima i uvjetima termièke obrade otpada, NN 45/07Pravilnik o ambala�i i ambala�nom otpadu, NN 97/05, 115/05Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrièkim i elektronièkim ureðajima i opremom, NN 74/07Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 72/07Pravilnik o gospodarenju graðevnim otpadom , NN 38/08Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi,

NN 38/08,Pravilnik o obliku, sadr�aju i naèinu voðenja oèevidnika obveznika plaæanja naknade na optereæivanje okoliša

otpadom, NN 120/04Pravilnik o oèevidniku pravnih i fizièkih osoba koje se bave djelatnošæu posredovanja u organiziranju oporabe

i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizièkih osoba koje se bave djelatnošæu izvoza neopasnog otpada, NN 51/06Pravilnik o mjerilima, postupku i naèinu odreðivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne

samouprave, NN 59/06Pravilnik o naèinu i rokovima obraèunavanja i plaæanja naknada na optereæivanja okoliša otpadom, NN 95/04Odluka o uvjetima oznaèavanja ambala�e, NN 155/05, 24/06, 28/06Odluka o dopuštenoj kolièini otpadnih guma koja se mo�e koristiti u energetske svrhe u 2006., NN 64/06Odluka o dopuštenoj kolièini otpadnih guma koja se mo�e koristiti u energetske svrhe u 2007., NN 37/07

Postoji niz dodatnih propisa (zakona, pravilnika, uredbi) koji takoðer reguliraju i utjeèu na gospodarenjeotpadom:

Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 36/95, 70/97, 128/99, 110/04Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07,Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš, NN 59/00, 136/04. i 85/06,


Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost (NN 107/03) sa pripadajuæim mu pravilnicimaPravilnik o registru oneèišæavanja okoliša, NN 35/08

1.2. Obveze iz postojeæe i nove zakonske regulative

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske a tako i Plan gospodarenja otpadom RH, kao planskidokumenti propisali su smjernice daljnjeg organiziranog razvoja gospodarenja otpadom kojim se predla�e:

Donošenje planova / programa gospodarenja otpadom u �upanijama (Nositelj izvršenja:lokalna uprava)

Uspostavljanje Regionalnih centara za gospodarenje otpadom za više �upanija (Nositelj izvršenja: lokalna uprava)

Provedba sanacija i zatvaranje smetlišta i odlagališta (Nositelj izvršenja: lokalna uprava)

Organizirano prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sastandardima i lokalnom strategijom

(Nositelj izvršenja: lokalna samouprava)Potrebno je omoguæiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i biootpada teorganizirati prijevoz do Regionalnog centra za gospodarenje otpadom

(Nositelj izvršenja:lokalna samouprava)Kontinuirano educiranje lokalnog stanovništva

(Nositelj izvršenja: lokalna samouprava)

Zakonom o otpadu, propisane su obveze donošenja planskih dokumenata u vidu Plana gospodarenjaotpadom dr�ave, �upanije, a nakon toga i Plana gospodarenja otpadom grada/opæine koji se donose za 8-godišnjerazdoblje.

Prema obvezama i odgovornostima koje proizlaze iz Zakona, dr�ava je odgovorna za gospodarenje opasnimotpadom kao i za spaljivanje otpada. �upanije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasniotpad i spaljivanje, a gradovi i opæine su odgovorni za gospodarenje komunalnim otpadom.

Troškovi gospodarenja otpadom obraèunavaju se prema kriteriju kolièine i svojstva otpada, uz primjenu naèela«oneèišæivaè plaæa». Za komunalni otpad se mogu primijeniti i drugi obraèunski kriteriji u skladu s propisom kojimse ureðuje komunalno gospodarstvo, ali treba procijeniti koliko su stimulativni unutar sustava u kojem nastojimopoticati smanjenje nastanka i primarnu recikla�u otpada.

Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:1. troškove odvojenog skupljanja otpada,2. troškove prijevoza otpada,3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada,4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš i5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaæaju troškove projektiranja i gradnje graðevina za

oporabu i /ili zbrinjavanje otpada, troškove rada graðevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškovazatvaranja takvih graðevina, njihova naknadnog odr�avanja i gradnje nove graðevine koja æe se koristiti nakonprestanka rada postojeæe.

Ujedno se zakonom o otpadu predviða gradnja graðevina namijenjenih obradi, skladištenju i zbrinjavanjuotpada na lokacijama utvrðenim prostorno planskom dokumentacijom. Navedene graðevine mogu se smjestiti i uzonama gospodarske namjene (proizvodnim zonama) ukoliko je to u skladu sa Planom i sa odredbama prostornogureðenja.

Graðevina odnosno Centar gospodarenja otpadom za podruèje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije i cijele regije,prostorno planskom dokumentacijom predviðena je na podruèju opæine Koprivnièki Ivanec - lokacija «Piškornica».

Potrebno je osigurati sanaciju okoliša na zateèenim lokacijama koje su visoko optereæene opasnim otpadom -«crne toèke». Ukoliko je poèinitelj/oneèišæivaè nepoznat, tada je Dr�ava du�na osigurati sanaciju oneèišæenogokoliša.

Ujedno je novim propisima, usklaðenim sa EU Direktivama i Arhuškom konvencijom, stavljen poseban naglasakna pristup najšire javnosti informacijama o okolišu te uvoðenje i omoguæavanje sudjelovanja javnosti kod procesadonošenja planova, programa i odluka vezanih uz upravljanje okolišem pa tako i uz poslove gospodarenjaotpadom.


Postojeæim Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 110/07) i Pravilnikom o procjeni utjecaja naokoliš (Narodne novine br. 59/00, 136/04 i 85/06) propisana je provedba postupka procjene utjecaja na okoliš zagraðevine za gospodarenje otpadom.

U skladu s Popisom zahvata A Pravilnika - postupak procjene obvezan je za sljedeæe graðevine gospodarenjaotpadom:

graðevine za konaèno zbrinjavanje opasnog otpada spaljivanjem i/ili fizikalno-kemijskim postupcima,graðevine za odlaganje opasnog otpada,graðevine za obradu, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada,graðevine za konaèno zbrinjavanje komunalnog i neopasnog otpada spaljivanjem i/ili fizikalno-kemijskim

postupcima kapaciteta 10 000 t/god. i veæeg,graðevine za odlaganje komunalnog i neopasnoga proizvodnog otpada kapaciteta 10 000 t/god. i veæeg,graðevine za odlaganje inertnog otpada kapaciteta 250 000 m³ ukupnog volumena ili površine 4 ha i veæe,graðevine za obradu otpada mehanièko-biološkim postupcima kapaciteta 10 000 t/god. i veæeg.

Osim za navedene, obvezno se provodi postupak procjene utjecaja na okoliš i za sljedeæe graðevine zagospodarenje otpadom, Popis zahvata B Pravilnika, uz moguænost izrade Studije utjecaja na okoliš ciljanogsadr�aja:

graðevine za obradu graðevinskog otpada kapaciteta veæeg od 25 000 m³ godišnje,bušotine za odlaganje proizvodnog otpada postupkom utiskivanja u bušotine,podzemna odlagališta (napuštena rudnièka okna i sl.),sanacija, rekonstrukcija i/ili zatvaranje odlagališta otpada kojima netko upravlja.

Procjenom utjecaja na okoliš graðevina za gospodarenje otpadom, ocjenjuje se prihvatljivost same graðevine sobzirom na okoliš, odreðuju se potrebne mjere zaštite okoliša i program praæenja stanja okoliša kako bi se negativniutjecaji sveli na najmanju moguæu mjeru i postigla najveæa moguæa oèuvanost okoliša.

Postupak procjene provodi se veæ u ranoj fazi priprema zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugogodobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije potrebno.

- u navedenom procesu javnost je ukljuèena kroz javni uvid.

1.3. Postojeæa dokumentacija - podloga za izradu Plana

Izvješæe o stanju okoliša Koprivnièko-kri�evaèke �upanije 2000 - 2004 god. («Slu�beni glasnik» br. 6/04),Program zaštite okoliša Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik» br. 5/06)Prostorni plan Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik» br. 8/01)Izmjene i dopune prostornog plana Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik» br. 8/07)Prostorni planovi ureðenja Gradova/OpæinaProgram gospodarenja otpadom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb, 1999.god.Dokumentacija Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne

Hrvatske

II. OPIS POSTOJEÆEG STANJA GOSPODARENJAOTPADOM

2.1. Teritorijalni ustroj i prirodni resursi �upanije

U kontekstu prostora RH, Koprivnièko-kri�evaèka �upanija se nalazi unutar panonsko-peripanonskemakroregije.

Reljefno je prete�ito nizinsko podruèje, prirodno omeðena Dravom te brdovitijim rubnim podruèjima Kalnièkoggorja i Bilogore.


Slika 1. Reljef Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

Podruèje �upanije obilje�eno je kontinentalnom klimom.Postoje znaèajni resursi pitke vode (podzemne), koje je radi kvalitetnijeg gospodarenja, potrebno bolje istra�iti.

Ujedno postoji više ustanovljenih i operativnih vodocrpilišta, koja opskrbljuju vodoopskrbne sustave na i vanpodruèja KK�-a, te nekoliko potencijalnih vodocrpilišta.

Podruèje bogato zalihama šljunka, pijeska, nafte i plina te se provodi aktivna eksploatacija navedenih resursa.KK� ima i znaèajan potencijal za korištenje geotermalnih voda, koji je takoðer tek manjim dijelom istra�en i

korišten, Koprivnièko-kri�evaèka �upanija, s površinom od 1.746 km2 (3,2 % ukupne kopnene površine RH), pripada

manjim �upanijama Republike Hrvatske (prosjeèna površina �upanija 2.795 km2). Granièi sa pet susjednih �upanija (Meðimurska, Vara�dinska, Virovitièko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska i

Zagrebaèka) te s Republikom Maðarskom.Demografski trendovi kontinuirano su negativni tj. ukupan broj stanovnika �upanije kontinuirano se smanjuje

tijekom posljednjih 50-ak godina.Stanovništvo je koncentrirano na podruèju triju gradova (Koprivnice, Ðurðevca i Kri�evaca) (Tablica 2.).

Tablica 2. Evidencija površine, stanovništva i gustoæe naseljenosti �upanije


Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana KK�, SG 8/07.

2.2. Ciljevi gospodarenja otpadom

Trenutno je na podruèju �upanije organizirano postupanje s otpadom na naèin koji ne mo�emo nazvati cjelovitimsustavom gospodarenja otpadom veæ samo djelomiènim zbrinjavanjem koje podrazumijeva prikupljanje,fragmentarno skladištenje i odlaganje na odlagališta. U proteklih se nekoliko godina provode aktivnostiuspostavljanja sustava, koje nisu ravnomjerno uèinkovite na svim podruèjima �upanije te bi trebalo intenziviratiprovoðenje mjera.

Neki od glavnih problema gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, pa tako i u Koprivnièko - kri�evaèkoj �upaniji su:Nedovoljna usklaðenost sa zakonskim propisima i nepouzdani podaci o kolièinama otpada,Porast kolièina otpada (posljedica nedovoljnog izbjegavanja otpada na mjestu njegovog nastanka),Nedovoljan udio kontroliranog sakupljanja i zbrinjavanja otpada,Neprimjerena rješenja odlaganja otpada - prevelik broj «divljih» odlagališta kao i preveliki broj privremenih

slu�benih odlagališta, Nedostatak ureðaja za obradu otpada te shvaæanje otpada kao smeæe, a ne kao materijalnu sirovinuNedostatak financijskih sredstava, nedovoljne komunalne naknade za trajno i kvalitetno zbrinjavanje otpada,Nedostatak ekološke svijesti graðana, Prisutnost NIMBY i NIMET efekta («Ne i mojem dvorištu» i «Ne za mog mandata»)

Temeljem evidentiranih najuèestalijih problema vezanih uz gospodarenje otpadom proizašle su osnovnesmjernice odnosno ciljevi koji predstavljaju temelj cjelovitog gospodarenja otpadom.

Ciljevi su u najveæoj moguæoj mjeri:- smanjivanje kolièina otpada koji nastaje u proizvodnim procesima kao i u domaæinstvima;- smanjivanje kolièina otpada koji se odla�e na odlagališta tijekom primarnog odvajanja korisnog otpada;- smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odlo�enom komunalnom otpadu;- smanjivanje negativnog utjecaja odlo�enog otpada na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje;- gospodarenje proizvedenim otpadom na principima odr�ivog razvoja;- energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije.

Potrebno je naglasiti da zbog razlike u kvaliteti pojedinih postupaka obrade otpada postoji strogi hijerarhijskislijed zbrinjavanja otpada kojeg definiraju europske direktive , Zakon o otpadu pa tako i Plan gospodarenjaotpadom RH:

PREVENCIJA NASTAJANJA OTPADA PONOVNA UPORABA MATERIJALNA OPORABA ENERGETSKAOPORABA ILI DRUGE VRSTE OBRADE PRIJE KONAÈNOG ODLAGANJA OSTATNOG OTPADA


Ovaj strogi niz uspostavljen je s obzirom na ukupnu ocjenu odr�ivosti, odnosno ekološke prihvatljivosti.Navedena rješenja koriste se i iscrpljuju tim redom, smanjujuæi svaki put kolièinu otpada za daljnju obradu.Potrebno je reducirati kolièine otpada koje se odla�u na odlagališta.

Prostornim planom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (SG br. 8/02) i Izmjenama i dopunama prostornog planaKK� (SG br. 8/07) dotaknuta je tema organiziranja i adekvatnog zbrinjavanja otpada i otpadom oneèišæenogokoliša. O navedenom problemu raspravljalo se i u Izvješæu o stanju okoliša KK�, Izvješæu o postupanju skomunalnim otpadom, Programu zaštite okoliša i u Izvješæu o tijeku sanacija odlagališta komunalnog i neopasnogotpada na podruèju KK�. Navedeni elaborati dotaknuli su mnogobrojna pitanja, a tumaèenjem va�eæe prostorno-planske dokumentacije uoèava se planirano rješenje.

Temeljna strategija �upanijskog plana - sastoji se od temeljnih smjernica:1. Pokriti cijelo podruèje �upanije organiziranim odvozom komunalnog otpada.2. Sanirati i zatvoriti sva nekontrolirana i kontrolirana odlagališta. Broj saniranih odlagališta u uporabi

svesti na minimum - prenamjenom sadr�aja prema potrebama CSGO.3. Poveæati stupanj recikla�e otpada - svaka JLS treba formirati recikla�no dvorište i omoguæiti

odvojeno sakupljanje otpada.4. Na podruèju �upanije organizirati 1 Centar gospodarenja otpadom sa moguæim formiranjem

pretovarnih stanica. 5. Trajno poboljšavati obradu otpada.

2.3. Komunalni i neopasni otpad - kolièine, koncesionari i odvoz otpada

Prema definiciji, komunalni otpad je otpad iz kuæanstva, otpad iz proizvodne i/ili uslu�ne djelatnosti, ako je posvojstvima i sastavu slièan otpadu iz kuæanstava.

Podaci o kolièinama i vrstama otpada, naèinu sakupljanja, odvoza i postupanja s otpadom a korišteni u ovomPlanu, temelje se na podacima anketnih upitnika gospodarskih subjekata, JLS-a, komunalnih poduzeæa, kao ipodacima Katastara emisija u okoliš (KEO) u okviru kojeg postoji Katastar otpada. Navedeni Katastar je do 2008.godine bio pri Uredu dr�avne uprave Koprivnièko-kri�evaèke �upanije koji je novim Zakonom o zaštiti okolišaspušten na �upanijsku razinu. Dosadašnji naèin prikupljanja i distribucije podataka temelji se na sustavu koji datiraiz 1997 god. a propisan je Pravilnikom o katastru emisija u okoliš (Narodne novine br. 36/96).

Na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, otpad organizirano sakupljaju 4 javna komunalna poduzeæa: 1. Komunalac d.o.o. - Koprivnica, 2. Komunalije d.o.o. - Ðurðevac, 3. Komunalno poduzeæe d.o.o. - Kri�evci4. Opæinsko komunalno poduzeæe Sv. Ivan �abnoUjedno djeluju 4 privatne firme - koncesionara sa podruèja �upanije dok na podruèju opæine Sv. Petar

Orehovec djeluje koncesionar ( Ekoflor-plus) sa podruèja druge �upanije. 5. Obrt LORD Siniša Pavloviæ,6. Obrt «Èistoèa» Stari Drum,7. Obrt «Pleško», Novigrad Podravski,8. «Prizma - VV» d.o.o., Mali Otok,9. Eko-flor plus d.o.o. sa sjedištem u Jastrebarskom.

Detaljnije obraðeni podaci vidljivi su u Prilogu 1.

Uz gore navede tvrtke koje se prete�ito bave sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada, na podruèju Koprivnièkokri�evaèke �upanije djeluju tvrtke koje gospodare otpadom kroz razlièite naèine obrade:

1. «PZ Imbriovec» - zbrinjavanje organskog biološkog otpada (skladištenje, biološka obrada i proizvodnjakomposta)

2. «Unijapapir» d.d. Zagreb, Kc - skupljanje, skladištenje i predobrada neopasnog otpada (papir, karton, PET,staklo, baterije,...)

3. «Ekokem» d.o.o, Koprivnica - skupljanje neopasnog otpada (od èišæenja) 4. «C.I.O.S.»d.o.o., Zagreb - skupljanje, skladištenje i predobrada neopasnog metalnog otpada5. «CIOS Vara�din» d.o.o. - skupljanje, oporaba i zbrinjavanje metalnog neopasnog otpada


6. «Hartmann- Bilokalnik» d.o.o. Kc - recikliranje, skladištenje i zbrinjavanje otpadnog papir7. «Renotex» d.o.o., Kc - skuplanje, zbrinjavanje, recikliranje i skladištenje neopasnog otpada8. «Robni centar» d.o.o., K�. - skupljanje, privremeno skladištenje i razvrstavanje neopasnog otpada od gume.9. «Zadruga za trgovinu i usluge OTPAD», Reka - skupljanje, razvrstavanje i prešanje neopasnog otpada za

izvoz.10. STR Akumulator, Ðurðevac - gospodarenje neopasnim otpadom namijenjenom izvozu

Odvoz otpada u veæini naselja organiziran je jednom tjedno (u veæim naseljima više puta tjedno - rasporeðenopo gradskim naseljima/ulicama) po ustaljenom rasporedu.

Osim od stanovništva, komunalni otpad sakuplja se i od gospodarskih subjekata, iz ugostiteljstva i sliènihdjelatnosti, ovisno o potrebi odvoza.

Otpad se preuzima u plastiènim vreæama, posudama, kontejnerima, mobilnim prešama i pres- kontejnerima zasmanjivanje volumena. Najèešæi oblik sakupljanja otpada iz domaæinstava je putem vreæa za smeæe, a iz poslovnihprostora putem kontejnera.

Mehanizacija koja se koristi na podruèju �upanije, od vozila koja su specifièna skupljanju otpada, potrebno jeizdvojiti najzastupljenija vozila: autosmeæari i autopodizaèi kontejnera.

Potrebno je trajno poboljšavati i proširivati uspostavljene sustave odvoza otpada na sva naselja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. Organiziranim odvozom otpada trenutno je obuhvaæeno cca. 85 90% površine�upanije1, jedino na podruèju opæine Podravske Sesvete nije uspostavljen organizirani odvoz otpada.

2.3.1. Podaci o kolièinama otpada u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji za proteklo razdoblje

Dobiveni rezultati navedeni su prema prijavljenim kolièinama i vrstama otpada odreðenim temeljem Katalogaotpada (Narodne novine br. 50/05)) na prijavnim listovima koji su tijekom 2006. i 2007. god dostavljani u Katastaremisija u okoliš - OTPAD.

Objedinjeni podaci (proizvoðaèa, sakupljaèa i obraðivaèa) prosljeðuju se Agenciji za zaštitu okoliša RH koja ihna razini Dr�ave obradi i prezentira javnosti. Ispravnost i vjerodostojnost prijavljenih podataka u nadle�nosti jeInspekcije zaštite okoliša.

Tablica 3.: Kolièine proizvodnog (neopasnog i opasnog otpada) i komunalnog otpada prijavljenog u KEOtijekom 2005. i 2006. god.

Izvor: AZO podaci (www.azo.hr - «Izvješæa katastra otpada za 2005. i 2006. godinu «)

* Podatak o velikom postotku obraðenog komunalnog otpada (npr. 2005 god. = 32 886,33t/god.) u odnosu nakolièinu sakupljenog otpada je s obzirom na sadašnje stanje na terenu potpuno nerealan. Podaci upuæuju na to, dase pod obradom komunalnog otpada, veæim dijelom smatra odlaganje neobraðenog otpada na odlagalištima.Navedeno brojèano stanje i odnos vidljivi su tablicom 3.

Opæenito gledajuæi, u Katastar otpada (nekad KEO, a od poèetka 2008. god. usvajanjem Pravilnika o registruoneèišæavanja okoliša (Narodne novine br. 35/08) - ROO) dostavljaju se podaci o kolièinama proizvedenog,sakupljenog i obraðenog otpada. U KEO/ROO dospijeva velik broj obrazaca nepotpun i netoèno ispunjen. Ujedno


1 PGO RH (Narodne novine br. 85/07) za podruèje KK� navodi da je organiziranim odvozom otpada obuhvaæeno 75% površine �upanije. Podaci su iz 2005. god.Tijekom 2006. i 2007. god. su JLS Kalnik, Molve i Kalinovac uspostavile organizirani odvoz komunalnog otpada te dolazi do odstupanja i neusklaðenosti podataka.

KK� - GODINA Proizvedeno (t) Sakupljeno (t) Preuzeli AZO PODACI obraðivaèi (t)

NEOPASNI 2005 god. 21.406,73 24.040,93 23.072,71OTPAD 2006 god. 47.529,80 32.841,82 16.943,28

OPASNI 2005 god. 416,64 1.618,59 85,00OTPAD 2006 god. 358,35 660,81 686,00

KOMUNALNI 2005 god. --- 8.632,11 32.886,33*OTPAD 2006 god. --- 30.933,10 28.821,83

je potrebno napomenuti i da mnogi oneèišæivaæi zaboravljaju dostaviti obrasce. U cilju poboljšanja sustava/ROObaze, potrebno je poboljšati suradnju �upanijske uprave i inspekcijske slu�be koja æe zajedno upozoriti i educirationeèišæivaæe o njihovim obvezama propisanim nizom zakona. Iz svega navedenog, mo�e se zakljuèiti kako su goreprijavljeni podaci o kolièinama otpada (Tablica 3.) upitni odnosno okvirni te ne mogu predstavljati stvarni prikazstanja na podruèju gospodarenja otpadom sa konkretnim uvidom u sve tokove otpada.

Kao temeljni podaci za izradu dr�avnog Plan gospodarenja otpadom preuzeti su podaci procijenjeni u okviruprojekta LIFE 04 TCY/CRO/000028 «Razvoj smjernica za poèetak implementacije Plana gospodarenja otpadom uRH», Ekonerg, Zagreb 2006. Podaci se odnose na 2005-u godinu, te je navedenim dokumentom, za podruèjeKK�, prikazana kolièina proizvedenog komunalnog otpada - 26 249 t/god.

Suradnjom sa djelatnicima lokalne samouprave i objedinjavanjem sa podacima komunalnih poduzeæa (Prilog2.) došlo se do odreðenih podataka odnosno procjena kolièina komunalnog otpada koji je generiran na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije:

2005. godine - generirano otprilike 33 860 t.

Temeljem posljednjih podataka Agencije za zaštitu okoliša tijekom 2006. god. je na podruèju �upanije,prijavljeno skupljenih 30.933,10 tona komunalnog otpada. Od te kolièine skupljeno je 30.016,46 tona miješanogkomunalnog otpada (kljuèni broj 20 03 01). Detaljnije vidljivo u Tablici 4. i Prilogu 3.

Tablica 4.: Prijavljene kolièine skupljenog komunalnog otpada, po skupljaèu tijekom 2006. god.

Izvor: AZO podaci (www.azo.hr ), studeni 2007. god.

Tablica 5. Prijavljene kolièine oporabljenog/zbrinutog komunalnog otpada, po obraðivaèu, 2006. god.

Izvor: AZO podaci (www.azo.hr ), studeni 2007. god.

U proteklom razdoblju, provodila su se razlièita istra�ivanja i izraðeno je niz elaborata po pitanju gospodarenjaotpadom. Kao posljedica toga, za relativno kratko vremensko razdoblje, navode se razlièite kolièine otpada. Zbognavedene situacije - kolièine otpada se uzimaju kao prosjeène vrijednosti. Razlog tome - još uvijek nijeuspostavljen idealan sustav kontrole tokova otpada.

Podaci Programa gospodarenja otpadom KK�. (IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb,1999 god.): 1. Specifiène kolièine otpada, 1999. godine su se po stanovniku kretale od 0,40 - 0,56 kg/st./dan (za veæinu

opæina vrijednosti su blizu ili jednake ni�oj vrijednosti),


Skupljaè Kolièina (t)

Èistoæa Stari Drum 85,00EKO-FLOR PLUS D.O.O. 437,50Gradsko komunalno poduzeæe Komunalac d.o.o. Koprivnica 21.026,42Komunalije d.o.o. Ðurðevac 2.258,00Komunalno poduzeæe d.o.o. Kri�evci 5.880,00Opæinsko komunalno poduzeæe PARK d.o.o. 456,18PLEŠKO opæina 790,00

UKUPNO 30.933,10

Obraðivaè Kolièina (t)

Gradsko komunalno poduzeæe Komunalac d.o.o. Koprivnica 20.398,03Komunalije d.o.o. Ðurðevac 2.258,00Komunalno poduzeæe d.o.o. Kri�evci 5.707,00Opæinsko komunalno poduzeæe PARK d.o.o. 449,80

UKUPNO 28.812,83

2. Procijenjena kolièina otpada koja se u �upaniji trebala tijekom 2005. god. zbrinuti, iznosila je oko 20 000 t.

U sklopu «Drava River Basin Project» u 2004. god. izraðena je «Studija izvedivosti Regionalnog centra zagospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom SZ Hrvatske» gdje se navodi da se na podruèju KK� proizvede0,52 kg/st./dan = 190 kg po stanovniku godišnje. Te da je u 2002. god. ukupno proizvedeno 23 544 t, a prikupljeno15 068 t.

«Elaborata o kolièinama otpada - 4 �upanije projektnog podruèja» (IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb, listopad2003.) navodi strukturu i procjenjuje oèekivane kolièine otpada u sljedeæih 25 godina. S time da u obzir nisu uzetirezultati izdvojenog skupljanja otpada na mjestu nastanka. (Vidi tablicu 6.)

Tablica 6.: Projekcija kretanja kolièina komunalnog otpada u razdoblju od 2004. do 2028. godine za Koprivnièko-kri�evaèku �upaniju (prikaz za svakih 5 godina)

Izvor: Elaborat o kolièinama otpada - 4 �upanije, IPZ Uniprojekt MCF, 2003.

2.3.2. Neopasni otpad

Neopasni otpad je svaki onaj otpad koji nema neko od svojstava koja karakteriziraju opasni otpad. Temeljemdosadašnje prakse i naèina gospodarenja otpadom, neopasni otpad se odla�e zajedno sa komunalnim otpadomna odlagalištima

Sumarni podaci o kolièinama neopasnog otpada:

Tijekom 2005 god. je na podruèju �upanije proizvedeno 21 407 t neopasnog otpada.Temeljem KEO podataka, tijekom 2005 god. izvezeno je 354,78 t neopasnog otpada Temeljem KEO podataka, tijekom 2005 god. uvezeno je 390,54 t neopasnog otpada

Evidentirani proizvoðaèi veæih kolièina neopasnog otpada sa podruèja �upanije - KEO podaci:

Komunalna poduzeæa i koncesionari sa podruèja KK�, Podravka d.d. prehrambena industrija,INA d.d., Sektor proizvodnje nafte i plina, Pogon Molve,Carlsberg Croatia d.o.o.,Bilokalnik-IPA d.o.o

Na podruèju �upanije, djeluju tvrtke koje se bave sakupljanjem, prijevozom, izvozom i drugim oblicimagospodarenja otpadom u skladu sa propisanom zakonskom regulativom i pripadajuæim pravilnicima. Uz gorenavedene tvrtke koje su ishodile dozvole gospodarenja otpadom u podru�nim dr�avnim uredima postoje tvrtke kojesu ishodile potvrde od MZOPU - podaci vidljivi u tablici 7.


Godina Obuhvaæeno Oèekivana ukupna Oèekivane kol. Kumulativnastanovništvo kolièina KO t/god za odlaganje t/god kolièina (t)

2004 0,69 26404 18242 182422009 0,94 31289 29419 1408542014 1 37077 37077 3142712019 1 43937 43937 5197712024 1 52066 52066 7632912028 1 59639 59639 990167

Ukupno od 2004. do 2028.g. (t) 1022058 990167 990167

Tablica 7.: Tvrtke sa podruèja KK�, koje su upisane u Oèevidnik izvoznika i uvoznika neopasnog otpada tepribavile potvrdu od MZOPU -evidencija stanja u o�ujku 2007.god.

Izvor: (www.azo.hr ) AZO dokumentacija - «Izvješæe o prekograniènom prometu otpada 2005 god.»

Temeljem uvida u prijavne listove kojim se podaci dostavljaju u KEO (uskoro ROO) i usklaðeno sa klasifikacijomprema Katalogu otpada, najveæe kolièine neopasnog otpada sa podruèja Koprivnièko - kri�evaèke �upanijegeneriraju se u sljedeæim kategorijama:

20 00 00 - komunalni otpad (i odvojeno prikupljene frakcije),19 00 00 - muljevi i drugi otpad,15 00 00 - otpadna amb. (apsorbensi, filteri)01 00 00 - rudarski otpad02 00 00 - poljoprivredni otpad03 00 00 - drvna industrija

Graf 1.: Grafièki prikaz vrsta neopasnog otpada - prema Katalogu otpada

Izvor: AZO dokumentacija (www.azo.hr)

2.3.3. Opasni otpad

Opasni otpad je svaki otpad koji po sastavu i svojstvima sadr�i jednu od sljedeæih karakteristika kao npr.: H1-eksplozivnost, H3-A-visoko zapaljivo, H5-opasan, H6-otrovno, H7-kancerogeno, H9-infektivno, H13-tvari koje


nakon odlaganja mogu na bilo koji naèin proizvesti drugu tvar, H14-ekotoksièno svojstvo.

Opasni otpad mora se sakupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno od drugih vrsta otpada i meðusobno se ne smijemiješati.

Zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora se posebno nadzirati i to od mjesta nastanka do mjestakonaènog odlaganja, ukljuèujuæi monitoring samog mjesta privremenog ili trajnog odlaganja.

U �upaniji se godišnje prijavljuje oko 1 300 t proizvedenog opasnog otpada (otpadna motorna ulja, baterijei akumulatori, zauljena ambala�a, medicinski opasni otpad, kemikalije i dr.), mali dio spomenutog otpada se obradi,a veæina se izvozi.

Na podruèju �upanije dolazi do proizvodnje opasnog otpada najèešæe u ovim kategorijama:16 00 00 - nespecificirani otpad03 00 00 - drvna industrija05 00 00 - nafta, plin, ugljen13 00 00 - otpadna ulja

Evidentirani proizvoðaèi opasnog tehnološkog otpada su:H� - sekcija za odr�avanje pruge,INA Naftaplin, Okrug Podravina,HEP d.o.o,H� - Praonica vagona Botovo i dr.

Graf 2.: Grafièki prikaz vrsta opasnog otpada

Izvor: AZO dokumentacija (www.azo.hr)

Tijekom 2005. god. kod MZOPU, tvrtka S.T.R. Akumulator je ishodila Rješenje izvoza opasnog otpada i ishodilidozvolu gospodarenja opasnim otpadom:

o Upisani u Oèevidnik o Dr�ava izvoza: Slovenijao Vrsta otpada: 160601 - otpadne olovne baterije i akumulatorio Tijekom 2005. god. - izvezeno: 1 476,90 t

Za poslove skupljanja i privremenog skladištenja opasnog otpada potrebno je ishoditi dozvolu sukladno èlanku41. Zakona o otpadu. U RH trenutno postoji 47 tvrtki koje posjeduju Rješenja MZOPU za postupanje/gospodarenjeopasnim otpadom.

Sukladno Zakonu o otpadu na podruèju �upanije djeluju 2 tvrtke:1. S.T.R. Akumulator (Basarièekova 43, Ðurðevac) - dozvola izdana do 20.12.2010. god.2. FRIŠ d.o.o. (Koprivnièka 43, Kri�evci, Franjo Ištvanoviæ) - rješenje izdano za skupljanje opasnog otpada.

Zakonom o otpadu odreðeno je da se postupanje s opasnim otpadom smatra djelatnošæu od interesa za


Republiku Hrvatsku. Vlada Republike Hrvatske osigurava provoðenje mjera postupanja s opasnim otpadomutvrðenih Strategijom zaštite okoliša.

U skladu sa Strategijom, na prostoru �upanije su prostorno planskom dokumentacijom predlo�ene lokacije zaprikupljanje opasnog otpada (sabirno mjesto opasnog otpada) i to u koprivnièkom, kri�evaèkom i ðurðevaèkompodruèju.

2.4. Posebne kategorije/tokovi otpada

Cilj odvojenog skupljanja otpada je omoguæiti efikasnije gospodarenje otpadom. Navedeno je u skladu saStrategijom gospodarenja otpadom (Narodne novine br. 130/05), odredbama Zakona o otpadu (Narodne novine br.178/04, 111/06) i sa nizom podzakonskih akata (pravilnici, uredbe i dr.). Èlankom 25.i èl. 32. Zakona o otpadupropisano je da se otpad èija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora odvojeno skupljati, skladištiti i oporabiti,kako bi se omoguæilo efikasnije gospodarenje otpadom

Prigodom sakupljanja komunalnog i neopasnog otpada potrebno je izdvajati opasan otpad te ga preusmjeritina poseban tok gospodarenja.

Sljedeæi graf prikazuje odnos pojedinih komponenti unutar komunalnog otpada, a karakteristièan je za podruèjeRH te ukazuje na potrebu poticanja primarne recikla�e - sortiranja i odvajanja otpada u kuæanstvima te odlaganjena predviðena mjesta (zeleni otoci, ovlašteni koncesionari, recikla�na dvorišta,.)

Graf 3.: Postotak pojedinih komponenti kod izdvojenog sakupljanja karakteristiènih za podruèje RH.

Izvor: Plan gospodarenja otpadom RH (NN 85/07).

Na podruèju �upanije, odvojeno sakupljanje otpada provodi se putem:1) Recikla�nih dvorišta - trenutno postoje 2 aktivna recikla�na dvorišta, koja se nalaze u Koprivnici i Kri�evcima. 2) Mre�om zelenih otoka (PET, MET, staklo, papir)3) Otkupom povratne ambala�e (PET, aluminij) u trgovinama- na podruèju �upanije trenutno djeluje 116

prodajnih mjesta koja djeluju kao lokacije za preuzimanje ambala�nog otpada 4) Provoðenjem akcija pojedinih organizacija kao npr.:

Pilot projekt odvojenog sakupljanja otpada Komunalnog poduzeæa d.o.o. Kri�evci - zapoèeo tijekom2007.god sa podjelom dodatnih kanti domaæinstvima u travnju 2008 god.Sudjeluje 21 domaæinstvo kojima je uz posudu za komunalni otpad dodijeljena dodatna posuda od 120 l zaizdvajanje korisnog otpada koji se mo�e preraditi:

1. PAPIRNA I KARTONSKA AMBALA�A (papir, novine, èasopisi, vreæice od papira, kartonska ambala�a(kartonske kutije od raznih namirnica, role toalet papira,..)

2. PLASTIÈNA AMBALA�A: (ambala�a od alkoholnih piæa, sokova, mlijeka, jestivog ulja, octa, deterd�enta,omekšivaèa, šampona, kozmetièkih proizvoda, PVC folija, plastiène vreæice,..)

3. TETRAPACK AMBALA�A: (mlijeko i sokovi)

4. MET- AMBALA�A: (prazne limenke alkoholnih i bezalkoholnih piæa, prazne i isprane konzerve riba, povræa,voæa, narezaka, paštete, hrane za kuæne ljubimce, alu- folija,..)


U sklopu navedene akcije, na podruèju grada Kri�evaca u planu je izgradnja odnosno uspostava sortirniceotpada kojom æe se odvojeno sakupljeni otpad dodatno odvojiti, sprešati te predati ovlaštenimkoncesionarima/obraðivaèima na daljnju obradu. Navedeni pilot projekt Komunalnog poduzeæa d.o.o. Kri�evcidobar je primjer za implementaciju na ostalim podruèjima JLS/gradova Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Sljedeæim grafom prikazane su kolièine otpada koje su sakupljene putem zelenih otoka na podruèju �upanijetijekom 2005. godine. Ujedno potrebno je naglasiti prioritet promoviranja primarne recikla�e i odvajanja udomaæinstvima («u kuhinji»).

Graf 4.: Kolièine odvojeno sakupljenog otpada u sklopu zelenih otoka KK�, u 2005 god.

Izvor: suradnja sa JLS i komunalnim poduzeæima

Tablica 8.: Prikaz broja «zelenih otoka», kontejnera po vrstama i gradovima/JLS



Graf 5.: Prikaz brojèane zastupljenosti «zelenih otoka» po naseljima KK�


2.4.1. Ambala�ni otpad

Sustav otkupa povratne ambala�e ureðen je putem koncesionara sakupljaèa koji primarnu ambala�u(sakupljenu putem trgovina) odvoze van podruèja �upanije na daljnju obradu. Tijekom 2006. godine izabrana su 3koncesionara kojima je dodijeljena koncesija za podruèje cijele �upanije:

SAKUPLJAÈI primarne ambala�eKomunalac d.o.o Koprivnica - koprivnièko podruèje;Komunalno poduzeæe d.o.o. Kri�evci - kri�evaèko podruèjeSirovina trgoprerada d.o.o. Bjelovar - ðurðevaèko podruèje

Na podruèju �upanije djeluje 116 evidentiranih prodajnih mjesta na kojima je moguæe predati povratnuambala�u. Navedene trgovine imaju svoju šifru pod kojom se nalaze u bazi podataka FZOEU. Brojèaniraspored/odnos trgovina po opæinama kroz �upaniju vidljiv je u sljedeæoj tablici.

Tablica 9.: Raspored trgovina kroz �upaniju - podaci iz 2008. god..

Izvor: Podaci FZOEU, 2008. god. (www.fzoeu.hr )

FZOEU je 2008 god. sklopio ugovore sa 20-ak firmi koje æe na podruèju Hrvatske funkcionirati kao Centrigospodarenja ambala�nim otpadom - jedna od firmi je i Komunalno poduzeæe d.o.o. Kri�evci.

Trenutno stanje na podruèju odvojenog sakupljanja ambala�nog otpada je u postepenom razvoju. Zapoèete sumnoge akcije koje treba unaprjeðivati kao i proširivati na sve vrste ambala�nog otpad. Osobito je prioritetnauspostava sustava povrata ambala�e od pesticida s obzirom da je Koprivnièko-kri�evaèka �upanija poljodjelskikraj.

MZOPU je dodijelilo koncesije za sakupljaèe papirne, kartonske i višeslojne ambala�e te za sakupljanjesekundarnog i tercijarnog ambala�nog otpada te je za podruèje KK� odreðeno 5 koncesionara:

1. Univerzal d.o.o.


JLS Koprivnica Ðurðevac Kri�evci Kalinovac Peteranec Ðelekovec Kopriv. Novigrad Bregi Podravski

Broj trgovina 40 14 10 10 4 4 4 2

JLS Kop.Ivanec Rasinja Drnje Gola Legrad Virje Kloštar UKUPNOPodravski

Broj trgovina 6 2 4 2 4 4 6 116

2. Unija papir d.o.o.3. Sirovina trgoprerada d.o.o.4. Pan-papirna industrija d.o.o.5. Eko-flor plus d.o.o.

2.4.2. EE- otpad

Prema Pravilniku, elektrièki i elektronièki (EE) otpad je:a) otpadna elektrièna i elektronièka oprema koja ukljuèuje sklopove i sastavne dijelove koji nastaju u

gospodarstvu (industriji, obrtu i slièno);b) otpadna elektrièna i elektronièka oprema nastala u kuæanstvima ili u proizvodnim i /ili uslu�nim djelatnostima

kad je po vrsti i kolièini slièna EE otpadu iz kuæanstva.

Gospodarenje EE-otpadom još uvijek je u povojima i trenutno se on sakuplja i odvozi u sklopu akcija odvozaglomaznog otpada ili redovitog odvoza komunalnog otpada. Navedeni otpad najèešæe završava na odlagalištimakomunalnog otpada.

Uspostavljena je mre�a sakupljaèa Republike Hrvatske te je od strane MZOPU odreðen nacionalni koncesionargospodarenja ee-otpadom: Flora VTC d.o.o., , tel: 0800 444 110

Za sve vrste ee otpada, ukupne mase veæe od 30 kg, za cijelo podruèje RH, graðani mogu naruèiti besplatanodvoz otpada, pozivom na:

- Tel: 0800 444 110 (od 8h do 16h),- Unosom naloga preko web portala, www.eeotpad.com- SMS-om: 098/444 110- E-mailom: [email protected] otpad, sakupljaè je du�an preuzeti najdu�e unutar 30 dana od poziva/prijave.

Za podruèje KK� koncesionar je Flora VTC d.o.o. iz Virovitice, te se mo�e otpad osobno predati, svakogradnog dana (radno vrijeme: 8-19h) na sljedeæoj adresi: Vukovarska 5, Virovitica

Potrebno je naglasiti da sve više gospodarskih subjekata vodi brigu o ee-otpadu, prikuplja ga i skladišti, ali tosu pojedinci - nije ništa organizirano.

Neke vrste ee-otpada spadaju u red opasnog otpada. Zbog opasnih komponenti koje sadr�e otpadne baterijei akumulatori klasificiraju se kao opasan otpad (spomenuto u poglavlju 3.3.3.)

Otpadne baterije iz satova, mobitela i brojne druge elektronièke opreme skupljaju se putem:zelenih otoka - 12 kontejnera u naseljima Koprivnica i Ferdinandovac

o u 2004.godini sakupljeno je 230 kg.recikla�nim dvorištimarobnim centrima i veæim trgovinama (Konzum, Lidl,…)

Sakupljanje se prakticira u standardnim posudama crvene boje i reklamnim kutijama pojedinih koncesionara.

Stare akumulatore sakupljaju dvije tvrtke sa podruèja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije:S.T.R . Akumulator d.o.o. - Ðurðevac,«Friš»d.o.o. - Kri�evci

Opasnog otpada, prema Katalogu otpada br. 16 06 (baterije i akumulatori), tijekom 2004. godini je sakupljeno1 786.7 t, a 2005. god. 1 618.42 t.

2.4.3. Otpadne gume

Otpadna guma je guma osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, radnih vozila itraktora, zrakoplova i drugih letjelica, te slièni odgovarajuæi proizvod koje posjednik radi ošteæenja, istrošenosti,isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne mo�e ili ne �eli upotrebljavati te je zbog toga odbacuje ili namjerava odbaciti.


Ne postoje podaci o toènim kolièina odbaèenih starih guma sa podruèja KK�. Moguæe su relevantne procijeneprema podacima sakupljenih kolièina otpada kategorije 16 00 00 (nerazvrstani otpad) kojeg je u 2004 god.sakupljeno oko 250 t.

Otpadne gume najèešæe se odla�u na odlagalištima komunalnog otpada ili po divljim deponijima te na taj naèinzauzimaju puno prostora i idealna su staništa glodavcima. Otpadne gume su sirovina koja se mo�e reciklirati,preraditi u granule ili iskoristiti za dobivanje energije.

Na podruèju �upanije djeluje tvrtka Robni centar d.o.o., koja je 2006. god. ishodila dozvolu MZOPU zaskupljanje, privremeno skladištenje i razvrstavanje otpada od guma na lokaciji u Kri�evcima, Nikole Tesle 49.

- Dozvola traje do 2010 god.

2.4.4. Otpadna vozila

Na podruèju �upanije provodi se sakupljanje starih vozila u svrhu prodaje metala, aluminija, cinka … najèešæese vozila sakupljaju unutar akcija skupljanja glomaznog otpada.

Sakupljeni metalni otpad preša se i prevozi van �upanije te je najèešæe namijenjen izvozu van Dr�ave.

Prilikom provedbe navedenih akcija, najveæi problem koncesionarima predstavlja uplitanje romske manjine.Romi su u sakupljanju metala i glomaznog otpada pronašli vlastiti izvor prihoda (iako je upitna legalnost navedenihposlova ). Sakupljanje, prijevoz, skladištenje kao i predaja otpada na daljnju obradu, temeljem Zakona o otpadu,aktivnosti su za koje je potrebno ishoditi dozvolu gospodarenja otpadom. Romska skupina, najèešæe ne posjedujepotrebne dozvole i ne zadovoljava uvjete zaštite okoliša, te je navedenu problematiku potrebno riješiti kroz mjere inadzor inspekcije zaštite okoliša.

Na podruèju �upanije registrirana je samo jedna zadruga romske manjine koja posjeduje potrebnu privremenudozvolu: Zadruga za trgovinu i usluge «Otpad», Reka.

- trenutno u postupku produ�enja dozvole.

2.4.5. Otpad iz zdravstvenih ustanova

Prema Strategiji gospodarenja otpadom, pri pru�anju zdravstvene zaštite nastaju dvije grupe otpada:inertni medicinski otpad (otpad po sastavu slièan komunalnom) i on èini oko 86% sastavaopasni medicinski otpad (infektivni, patološki, kemijski, farmaceutski i sl. otpad), èini oko 14% sastavaotpada.

Na podruèju �upanije djeluju: Opæa bolnica «Dr. Ivana Bardeka», Dom zdravlja KK� (sjedište u Koprivnici) saIspostavama u Ðurðevcu i Kri�evcima.

Odvoz i obradu otpada, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi organizira 1x godišnje, a ujedno je uspostavljenasuradnja bolnice sa specijaliziranim firmama. Unutar bolnièkog kompleksa se sakupi veæa kolièina otpada za razlikuod domova zdravlja, gdje je evidentirana manja kolièina otpada. Vidljivo u tablici 10.

Tablica 10.: Kolièine sakupljenog otpada (t/god.) iz svih zdravstvenih ustanova KK�

Izvor: Podaci bolnièke dokumentacije


Kolièina otpada t/god.

Opæa bolnica Dom zdravlja Dom zdravlja Dom zdravlja «Dr. Tomislav Bardek» Ispo. Koprivnica Ispo. Kri�evci Ispo. Ðurðevac

2003.god. 206,44 0,735 0,222 0,4582004.god. 175,97 0,751 0,318 0,5492005.god. 156,7 0,698 0,375 0,591

Iz sljedeæe tablice (a i iz mjeseèno revidiranih oèevidnika medicinskog otpada i obrazaca koji se šalju u KEO)vidi se da se otpadom pravilno gospodari.

Tablica 11.: Kolièine sakupljenog otpada Opæe bolnice «Dr. Ivan Bardek» i sakupljaèi:

Izvor: Podaci bolnièke dokumentacije, 2006. god.

Gospodarenje medicinskim otpadom nije vezano samo uz zdravstvene ustanove, na podruèju �upanije postojeinstitucije koje su takoðer povezane sa navedenom problematikom osobito vezane uz pitanje farmaceutskogotpada:

- farmaceutska industrija («Belupo»d.o.o. Koprivnica) i javno zdravstvene institucije (Zavod za javno zdravstvo)koji u obavljanju svojih poslova koriste niz kemikalija i sliènih sredstava.

- ljekarne (dr�avne i privatne) koje distribuiraju farmaceutske proizvode,- veterinarske stanice i ljekarne,- kuæanstva - koja imaju problem nemoguænosti povrata starih lijekova.

2.4.6. Otpad �ivotinjskog porijekla

Koprivnièko-kri�evaèka �upanija je �upanija koja se ponosi svojim gospodarstvom, osobito stoèarstvom. Uproteklom razdoblju stavljen je naglasak na intenzivniji razvoj, a ujedno je stoèarstvo, tradicijska djelatnost.Posljedica - veliki broj registriranih OPG-a (obiteljskih poljoprivrednih (stoèarskih) gospodarstava). Navedenaèinjenica za sobom nosi prisutan problem adekvatnog zbrinjavanja uginulih �ivotinja.

Zakonom o veterinarstvu (Narodne novine br. 41/07) i Pravilnikom o naèinu postupanja s proizvodima�ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (Narodne novine br. 56/06), strvine je potrebno adekvatnosakupljati, prevoziti i termièki obraditi. Navedenu regulativu primjenjuju velike farme kao i proizvoðaèi mesa imesnih proizvoda, koji imaju sklopljen ugovor sa kafilerijom Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca, preko kojezbrinjavaju strvine i sav klaonièki otpad. Na�alost, mali proizvoðaèi (manje od 20 grla) kao i seoska domaæinstvapo Zakonu nisu du�ni potpisati ugovor sa ovlaštenom kafilerijom te još uvijek animalni otpad nepropisno odla�u nalokalna odlagališta, šume i vodotoke.

Zakonski je propisana uspostava organiziranog i sanitarnog zbrinjavanja animalnog otpada. U navedene svrheneke od opæina su prostorno planskom dokumentacijom predvidjele obvezu izgradnje adekvatnih sabirališta, a uprijelaznom razdoblju su omoguæile korištenje odreðenih parcela kao stoènih groblja odnosno jama za zakapanjestrvina što nije u skladu sa propisima kao ni sa sanitarnim uvjetima

Navedenim Zakonom propisano je da su JLS du�ne osigurati higijenièarsku slu�bu koja bi funkcionirala u viduuklanjanja strvina sa cesta i sa sliènih lokacija. Pojedine opæine potpisale su ugovor o obavljanju higijenièarskeslu�be sa Veterinarkom stanicom «Nova» iz Koprivnice. Navedena higijenièarska slu�ba treba i dalje nastaviti saradom uz napomenu odnosno obvezu da sve JLS imaju oformljenu navedenu slu�bu.

Izraèun kolièina otpada �ivotinjskog porijekla sa podruèja KK�, moguæ je temeljem podataka veterinarskihstanica uz napomenu da je rijeè još uvijek o okvirnim brojevima (dobiveni temeljem ušnih markica i ostali oblikaobilje�avanja).

Na podruèju KK� u 2005 god., kolièina krupne stoke kretala se oko 80 000 grla (krava, junadi i dr.), broj svinja


Kolièina (kg/god.)Opæa bolnica «Dr. Tomislav Bardek» Katalog Sakupljaè 2005. god. 2004. god. 2003. god.

Opasni otpad - razvijaèi 09 01 03 Plemet Zeus, Zaprešiæ 450 300 100Opasni o. - Fiksiri 09 01 04 Plemet Zeus, Zaprešiæ 1 500 900 450Opasni o. - infektivni 18 01 03 Ekologija Mar�iæ, Zagreb 23 300 23 200 20 600Opasni o. - oštri predmeti 18 01 01 Ekologija Mar�iæ, Zagreb 1 000 850 1 000Opasni o. - organi i dijelovi ljudskog tijela 18 01 02 Krizantema nova, Kri�evci 450 720 790Komunalni otpad - neopasni 20 03 01 Komunalac, Koprivnica 130 000 150 000 183 500

156 700 175 970 206 440

kretao se oko 200 000 grla, a peradi je zabilje�eno oko 1.800.000 komada. Iz navedenih podataka broja grla i uzpretpostavku 3% uginuæa procjena ukupne kolièine otpada KK� je minimalno oko 1.700.000 kg/god.

Temeljem gore navedenih podataka, na podruèju KK� susreæemo se sa dvije kategorije animalnog otpada: - otpad kao posljedica gospodarstvenih djelatnosti - uzgoja �ivotinja i njihove prerade- strvine (lešine starije od par dana) pronaðene na cestama, u šumama i sl. - njihovim zbrinjavanjem bavi se -

higijenièarska slu�ba

Postoji realna moguænost izgradnje sabirnog mjesta ove namjene na podruèju usred vrlo intenzivne stoèarskeproizvodnje, u opæini Sv. Petar Orehovec, a za što je potrebno osigurati adekvatnu dokumentaciju, suglasnostiodgovornih ministarstava, financijska sredstva i oformiti slu�bu koja bi upravljala sabiralištem.

2.4.7. Biorazgradivi otpad i komunalni mulj

Pretpostavka je da je u urbanim podruèjima �upanije sastav komunalnog otpada razlièit od otpada sakupljenogu ruralnim podruèjima (veæi stupanj recikliranja - gnojivo, kompost, lo�enje). Potrebno je naglasiti da u urbanimpodruèjima nije dovoljno omoguæeno selektivno odvajanje biorazgradivog otpada/biootpada.

Na podruèju �upanije djeluje Poljoprivredna zadruga Imbriovec - kompostana koja se bavi aktivnostima biološkeobrade organskog otpada.

- uspostavljena je suradnja sa GKP Komunalac iz Koprivnice, u vidu sezonskih «zelenih akcija». Akcijama separ puta godišnje provodi sakupljanje biorazgradivog otpada iz kuæanstava kao i sakupljanje sa gradskih zelenihpovršina.

Dosadašnjim aktivnostima, na podruèju �upanije obradi se u prosjeku 100 t/god kojeg u najveæem postotkusaèinjava saturacijski mulj postrojenja «Carlsberg Croatia, donedavno su odreðene kolièine organskog otpadapripadale i postrojenju «Kvasac» ( postrojenje je trenutno zatvoreno).

U proteklom razdoblju se na podruèju �upanije aktivnije zapoèelo sa gradnjom i puštanjem u rad nizapostrojenja za proèišæavanje otpadnih voda, te je nusprodukt komunalni mulj koji je potrebno na adekvatan naèinobraditi i zbrinuti. Mulj u tekuæem obliku nije dozvoljeno odlagati na odlagalištima komunalnog otpada.

2.4.8. Poljoprivredni i šumarsko - drvni otpad

Otpad koji nastaje od ostataka iz poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije predstavlja kolièinski znaèajnustavku u ukupnom otpadu �upanije.

a) Poljoprivredni ostaci nastaju u ratarstvu, stoèarstvu i prehrambenoj industriji. Dio tih ostataka (ostacipšenice, kukuruzovine, gnojovka...) koristi se u poljoprivredi za stelju i sl., a veæi se dio ostavlja na poljima. Jošuvijek se ne koristi za proizvodnju energije.

Kolièine ove vrste otpada nisu evidentirane u KEO, gospodarski subjekti nisu prijavljivali ovu vrstu otpadaobzirom da se odredbe Zakonu o otpadu ne odnose na otpad �ivotinjskog porijekla, fekalije i ostali otpad izpoljoprivredne djelatnosti.

Otpad poljodjeljske i prehrambene proizvodnje u najveæim kolièinama evidentiran je unutar postrojenja«Podravke» d.o.o. iz Koprivnice, koji otpad zbrinjavaju unutar firme.

b) Šumarsko-drvni otpad nastaje u drvno preraðivaèkoj industriji prilikom proizvodnje namještaja, obradedrvne graðe te u djelatnostima Hrvatskih šuma d.o.o. Prema podacima iz KEO-a u 2004. god. proizvedeno je1 733,9 t drvnog otpada.

Manji dio se obraðuje i dijelom koristi kao energent (ostaci drveta i piljevina) u preraðivaèkoj industriji, a veæi dio(osobito šumarskog otpada) se ostavlja i trune u šumi te na taj naèin velike kolièine organskog otpada propadaju amoguæe ih je iskoristiti u energetske svrhe.

c) kemijska sredstva u poljoprivredi - umjetna gnojiva, pesticidi, herbicidi,...


Podravina, kraj poznat po poljodjelskoj, vinogradarskoj, voæarskoj proizvodnji… U interesu što veæih prinosa, tlase tretiraju umjetnim gnojivima, herbicidima, pesticidima i sl. te predstavljaju izvor znaèajnog oneèišæenjadispergiranog na podruèju èitave �upanije. Oneèišæenje prodire u podzemne vode, meliracione kanale, površinskevode i završava u Dravi.

Trenutno ne postoje objedinjeni podaci o kolièinama otpada - jer ne postoji sustav kontrole izdavanjanavedenih kemikalija kao ni sustav povrata iskorištene ambala�e.

- potrebno je uspostaviti sustav povrata navedene ambala�e (radi se o opasnom otpadu)

Veliki postotak poljoprivrednika koji koristi tzv. zaštitna sredstva nisu dovoljno educirani i upoznati s èinjenicomda barataju sa izuzetno teškim i opasnim otrovima.

2.4.9. Graðevinski otpad

Graðevinski otpad nastaje tijekom proizvodnje graðevinskih proizvoda ili poluproizvoda, gradnja, rušenja irekonstrukcije graðevina. Sastav graðevinskog otpada je otpad od rušenja i graðenja, asfalt, katran i beton tematerijal iskopa, ukljuèujuæi i iskopanu zemlju s oneèišæenih/kontaminiranih lokacija,.

Najveæim dijelom (95 %) je inertan otpad (otpad od keramike, rušenja zgrada, �buka, gips, razbijeni beton,�eljezo, èelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr.), ali mo�e biti pomiješan i sa opasnim sastavnicama.

Graðevinski otpad se na podruèju �upanije ne zbrinjava na odgovarajuæi naèin. Gotovo polovica graðevinskogotpada završi na divljim odlagalištima i odlagalištima komunalnog otpada gdje slu�i za sabijanje i poravnavanjeterena što naknadno poveæava troškove sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta te prodire na nove površine.

Veæina opæina, sustavno odla�e graðevinski otpad na parcele predviðene u tu svrhu, tako da ipak postoji nekioblik organizacije upravljanja tokova graðevinskog otpada.

Tokovi i kolièine graðevinskog otpada i otpada od rušenja u �upaniji nisu evidentirane na primjeren naèin,odnosno ne postoji sustavno praæenje, što ote�ava bilo kakve ozbiljnije analize.

- podaci se ne dostavljaju u KEO/ROO.- Novim Pravilnikom o registru oneèišæavanja okoliša kao i Pravilnikom o gospodarenju graðevinskim otpadom

propisana je obveza dostave podataka o kolièinama proizvedenog graðevinskog otpada.

2.4.10. Proizvodni i rudarski otpad

U ovu se grupu ubraja otpad iz svih vrsta proizvodnje osim prehrambene i drvne industrije. Otpad iz rudarstva,jalovina, koristi se najveæim dijelom za sanacije eksploatacijskih polja. Kolièine otpada ovise o rudarskim radovimana aktivnim eksploatacijskim poljima.

Kod poslova rudarenja odnosno eksploatacije mineralnih sirovina kao i kod eksploatacije nafte i plina provodese odredbe Zakona o rudarstvu, dok Zakon o otpadu ne dotièe ovu kategoriju. Trenutno je u izradi Pravilnik koji æepropisati naèin gospodarenja otpadom iz rudarstva.

Otpad od eksploatacije nafte i plina spada u kategorije opasnog i neopasnog otpada - ovisno o naèinuobrade. Na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije postoje aktivne lokacije za zbrinjavanja otpada -utiskivanjem:

- utisna bušotina Kalinovac-6 - evidentirana Izmjenama i dopunama PP KK� i PPUO Kalinovac. - «Graðevina» (u sklopu postrojenja Mol-8, Molve) - graðevina za skladištenje opasnog tehnološkog otpada -

takoðer evidentirana prostorno planskom dokumentacijom.Navede lokacije koriste se (i mogu se koristiti) za utiskivanje otpadnog tekuæeg fluida, samo sa podruèja

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. U planu je njihovo daljnje korištenje do popunjavanja kapaciteta.

2.5. Analiza postojeæih lokacija odlagališta komunalnog otpada

Odlagališta otpada trenutno, i sve do uspostave Centra gospodarenja otpadom, ostaju glavna moguænostza odlaganje komunalnog otpada, uz napomenu da je broj odlagališta prevelik te da ga je potrebno drastièno


smanjiti i prije same uspostave RCGO-a. Niz problema vezanih uz odlagališta KK�, koji su aktualni za podruèjucijele RH:

1. Veæina odlagališta su prostorno planskom dokumentacijom evidentirana kao prostori namijenjeni sanaciji alijoš uvijek nemaju sanacijske programe i svu potrebnu dokumentaciju - te je njihova sanacija prioritetna i obavezna.

2. Broj neslu�benih i «divljih» odlagališta neprihvatljivo je velik, što ukazuje na ozbiljne nedostatke kodplaniranja usluga zbrinjavanja otpada (po pitanju sakupljanja, odlaganja, zbrinjavanja kao i po pitanju kontrolenavedenih).

3. Potrebno je ubrzati proces sanacije postojeæih odlagališta otpada (najzastupljenija su divlja odlagališta idogovorna odlagališta otpada). Slijedom navedenog, zatvaranjem odlagališta koja su trenutno u funkciji, smanjiobi se broj oneèišæenih lokacija i poboljšalo «zdravlje» okoliša.

4. Potrebno je poboljšati naèin rada na odlagalištima te poboljšati uvjete prijevoza otpada.

Na podruèju �upanije trenutno nije donesena odluka i uvedena naplata/isplata naknade vlasnicima nekretninana udaljenosti do 500 m od odlagališta otpada, zbog umanjenje vrijednosti nekretnina. Navedenu zakonsku obvezupotrebno je provoditi prema Pravilniku o mjerilima, postupku i naèinu odreðivanja iznosa naknade vlasnicimanekretnina i jedinicama lokalne samouprave (Narodne novine br. 59/06), donesenim u svibnju 2006.godine.Navedeni Pravilnik propisuje da su JLS du�ne donijeti Odluku o mjerilima, postupku i naèinu utvrðivanjanaknade vlasnicima o umanjenoj vrijednost nekretnina temeljem koje upravno tijelo JLS izdaje rješenja

- Jedinice lokalne samouprave du�ne su opæinskim/gradskim Planom gospodarenja otpadom obraditi i propisatimjere sukladne odredbama navedenog Pravilnika te donijeti propisane Odluke.

2.5.1. Legalna / slu�bena / dogovorna odlagališta

Trenutno na podruèju �upanije postoji sustav organiziranog odvoza otpada iz domaæinstava. Sustav jeuspostavljen na cca 85% površine �upanije, a sakupljeni otpad najèešæe je bez ikakve obrade deponiran na 3legalna (ne posjeduju uporabnu dozvolu) i niz manjih slu�benih i dogovornih odlagališta. Niti na jednomodlagalištu otpada ne provodi se potpuna zaštita podzemnih voda, procjedne vode se ne prikupljaju, niti se provodiotplinjavanje.

Novim Pravilnikom o naèinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada(Narodne novine br. 117/07) propisane su:

- kategorije odlagališta otpada (odl. opasnog, neopasnog i inertnog otpada), - postupci odlaganja otpada, - dopuštene GV emisija u okoliš, - uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom radom i zatvaranjem odlagališta i dr.

Cilj je smanjenje oneèišæenja okoliša kroz:1. zabranu odlaganja otpada bez prethodne obrade, 2. zabranu odlaganja komunalnog otpada sa udjelom biorazgradivog otpada veæim od 35%,3. onemoguæavanje rada odlagalištima, bez odgovarajuæe dozvole koju izdaje nadle�no tijelo.

Potrebno je naglasiti, da za sva odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom, prioritetnaizrada Planova sanacije i/ili zatvaranja.

Ujedno su Pravilnikom definirani uvjeti smještaja odlagališta:1. Lokacija treba biti udaljena najmanje 500 m od naseljenog podruèja.2. Lokacija nije dozvoljena na: vodozaštiæenom podruèju, zaštiæenom podruèju izvora termalno-mineralne vode,

poplavnom podruèju, klizištima, na podruèjima visoke podzemne vode (1 metar) i dr.

Evidencijom na terenu i temeljem Zakona o otpadu, Strategije gospodarenja otpadom RH i Plana gospodarenjaotpadom RH, uoèeno je nekoliko kategorija odlagališta otpada:

A) Legalna odlagališta otpada - graðevine za (trajno) odlaganje otpada, predviðene odgovarajuæim prostorno- planskim dokumentima (�upanijskim, gradskim / opæinskim) i sagraðene u skladu s va�eæim propisima, a rade uzodobrenje nadle�nog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš teishoðenih dozvola - lokacijske, graðevinske i uporabne (vidljivo tablicom 12.).


Tablica 12.

Slika 2.: Sanacija odlagališta Ivanèino brdo, Kri�evci, 2007. god.

Izvor: Internet podaci, www.komunalno-krizevci.hr

B) Odlagališta otpada u postupku legalizacije su graðevine za (trajno) odlaganje otpada, predviðeneodgovarajuæim prostorno-planskim dokumentima (�upanijskim, gradskim/opæinskim) za koja je zapoèeo, ali još nijedovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishoðenje potrebnih dozvola - lokacijske i graðevinske, aza nova odlagališta i uporabne dozvole.

Tablica 13.


ODLAGALIŠTE LOKACIJA/JLS OPÆINE - KORISNICI

Gaiæ Molve Molve- lokacijska PPUO Molve (SG 11/00 i 5/04)- graðevinska

Piškornica Koprivnièki Ivanec Koprivnica- lokacijska Koprivnièki Ivanec- graðevinska PPUO Koprivnièki Ivanec (SG 8/05) Koprivnièki Bregi- sanacija u tijeku i Izmjene i dopune PPUO ( SG 9/07) Ðelekovec

RasinjaSokolovacHlebineLegradGornja Rijeka

Ivanèino brdo- lokacijska Kri�evci Kri�evci- graðevinska PPUG Kri�evci (SV 3/05 i SV 1/07) Kalnik- sanacija u tijeku

ODLAGALIŠTE LOKACIJA/JLS OPÆINE - KORISNICI

Peski Ðurðevac Ðurðevac - SUO i ishoðena lokacijska PPUG Ðurðevac (SN 5/04)- graðevinska u fazi ishoðenja

C) Slu�bena odlagališta otpada su, uglavnom, veæi neureðeni prostori za (trajno) odlaganje otpada,predviðeni odgovarajuæim prostorno-planskim dokumentima (�upanijskim, gradskim/opæinskim), za koja nijeproveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspola�u ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom,graðevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadle�nog tijela te su u sustavu slu�benoorganiziranog odvoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeæa.

Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, manji neureðeni prostori za odlaganje otpada koji nisupredviðeni odgovarajuæim prostorno-planskim dokumentima (�upanijskim, gradskim/opæinskim) i za koje nijeproveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspola�u nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom,graðevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadle�ne lokalne samouprave. Uglavnomnisu u sustavu slu�beno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.

Tablica 14.: Slu�beno/dogovorna* odlagališta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

* Na podruèju �upanije postoji kombinacija dviju varijanta u vidu: manjih neureðenih prostora za odlaganjeotpada koji su prostorno planskom dokumentacijom evidentirani kao prostori predviðeni sanaciji i za koje nijeproveden PUO postupak. Ne raspola�u niti jednom od dozvola, a djeluju na temelju rješenja ili odluke nadle�nogtijela te su u sustavu organiziranog odvoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeæa/koncesionara.

Veæina Opæina sa podruèja KK�, u proteklom razdoblju pokrenula je aktivnosti vezane uz sanacije odlagalištakomunalnog otpada. Detaljniji opis navedenih aktivnosti obraðen je u «Izvješæu o tijeku sanacija odlagalištakomunalnog otpada na podruèju KK�» (SG br. 11/07) koji je usvojen na 44 sjednici �upanijskog poglavarstvaodr�anoj 30. listopada 2007. god.

Opæine su uspostavile kontakte i suradnju sa FZOEU u vidu sufinanciranja navedenih sanacija odlagališta, alije takoðer potrebno predvidjeti sredstva i u lokalnom/regionalnom proraèunu.

Odredbama Izmjena i dopuna PP KK�, propisuje se i predviða preusmjeravanje otpada na legalna odlagalištete hitno saniranje i zatvaranje lokalnih odlagališta otpada. Ukoliko su kapaciteti lokalnih odlagališta manji od 40000 m3 otpada, za sanaciju je potreban samo sanacijski program.


2 Lokacija odlagališta «Peski» JLS Kloštar Podravski nalazi se na podruèju JLS Kalinovac. PPUO Kalinovac evidentirao je odlagalište kao oneèišæeno podruèjepredviðeno sanaciji. JLS Kloštar Podravski uspostavila je suradnju sa FZOEU i ula�e napore u sanaciju navedenog podruèja. 3 Lokacija odlagališta «Peski» opæine Kalinovac nalazi se u blizini odlagališta JLS Kloštar Podravski. Takoðer je uspostavljena suradnja sa FZOEU u vidu sufinanciranjasanacije navedenog podruèja.

2.5.2. «Divlja odlagališta»

«Divlja» odlagališta otpada - smetlišta, manji neureðeni prostori koji nisu predviðeni za odlaganje otpada, aformirali su ih najèešæe graðani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspola�u nikakvimdokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijelalokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze graðani.

Na podruèju �upanije vrlo je izra�ena problematika divljih odlagališta. Prema podacima iz Programa zaštiteokoliša KK� ( Slu�beni glasnik br. 5/06) procijenjeno je da se na podruèju �upanije nalazi oko 100-njak divljihodlagališta otpada, dok veliki broj divljih odlagališta uopæe nije ni registriran kao divlje odlagalište veæ kao«nakupina smeæa u šumarku». Brojèani prikaz evidentiranih lokacija divljih odlagališta vidljiv je tablicom 15.

Tablica 15.: Brojèana evidencija divljih odlagališta po opæinama

Izvor: suradnja sa JLS

U navedenoj tablici nisu navedene lokacije dogovornih/slu�benih odlagališta, iako i ona imaju sve karakteristikedivljih odlagališta. Jedina im je razlika što su dogovorna odlagališta u sustavu organiziranog odvoza otpada.

Prema okvirnim procjenama (najèešæe komunalnih djelatnika i/ili naèelnika), za sanaciju svih 100-njak divljihodlagališta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, potrebno je cca 10 - 15 milijuna kn. Stvarni i realni troškovi sanacijeutvrditi æe se naknadno, prilikom izrade potrebne dokumentacije i pripadajuæih troškovnika za svaku pojedinusanaciju.

Blizina Drave i vodotoka, blizina vodozaštitnog podruèja vodocrpilišta, blizina naselja, blizina zaštiæenihkrajeva prirode i dr. jedni su od kriterija temeljem kojih se odreðuje prioritetnost sanacije divljih odlagališta.

Mnogi gradove/opæine tijekom godina provodili su povremene akcije èišæenja divljih odlagališta, meðutimsredstva su èesto ogranièena i nedostatna za rješavanje problema. Ujedno je potrebno naglasiti problem ponovnogoneèišæenja saniranih lokacija od strane nepoznatih osoba koje za navedene radnje ostanu neka�njene. Potrebnoje poboljšati i razraditi sustav rada komunalnog redarstva.

2.5.3. Praonica vagona Botovo

Temeljem Nacionalne strategije zaštite okoliša (2002. god.) kao i Strategije gospodarenja otpadom (2005.god.), bitno pitanje poboljšavanja stanja okoliša je rješavanje starih optereæenja, odnosno sanacije «crnih toèaka».

Crna toèka Koprivnièko-kri�evaèke �upanije - «Praonica vagona Botovo»: Deponija opasnog otpada, nastala uslijed pranja vagona i cisterni na prostoru Praonice vagona u Botovu od

strane Hrvatskih �eljeznica tijekom više od 30 godina. Hrvatske �eljeznice, obvezne su ju prioritetno sanirati.


JLS Broj divljih deponija JLS Broj divljih deponija

Ðurðevac 4 Koprivnièki Ivanec 9Koprivnica 4 Legrad 1Kri�evci 2 Molve -Drnje 4 Novigrad Podravski 3Ðelekovec 2 Novo Virje 5Ferdinandovac 1 Peteranec 2Gola 2 Podravske Sesvete 1Gornja Rijeka 11 Rasinja 16Hlebine 2 Sokolovac 15Kalinovac 1 Sveti Ivan �abno 2Kalnik 4 Sveti Petar Orehovec 7Kloštar Podravski 1 Virje 6Koprivnièki Bregi 3 UKUPNO 107

Odabir lokacije praonice krajnje je nepovoljan i neprimjeren uvjetima okoliša: neposredna blizina rijeke Drave,vodonosnik pitke vode i blizina evidentiranih vrijednih dijelova prirode.

H� su pokrenule odreðene aktivnosti, te se ishodile svu potrebnu dokumentaciju za novo postrojenje uSlavonskom Brodu koje æe u svom sastavu posjedovati i spalionicu. Pokretanjem pogona u Slavonskom Broduzapoèelo bi se sa sanacijom u Botovu.

Postrojenje u Slavonskom Brodu je naišlo na otpor javnosti - izgraðeno još uvijek nije u funkciji (kraj 2007i poèetkom 2008. god. je proveden probni rad postrojenja).

Sama sanacija trebala je po planovima H�-a, zapoèeti krajem 2006. godine. Navedeno nije ostvareno - jošuvijek je u tijeku izrada struène dokumentacije.

Elaborat zaštite okoliša/Program sanacije izraðuje firma: Eco-ina d.o.o. iz Zagreba.

Sjednicom Vlade Republike Hrvatske, odr�anoj 20. lipnja 2006. god. u Koprivnici, sanacija lokaliteta u Botovuprepoznata je kao prioritetna situacija. MZOPU je osnovalo Nadzorno povjerenstvo za ocjenu Programa sanacijeoneèišæenja okoliša na lokaciji praonice i dezinfekcijske stanice H� d.o.o. u Botovu, kojim predsjedava gða SuzanaTarnik. U nadzorno povjerenstvo su ukljuèena dva èlana sa podruèja KK�.

U Planu rada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost za razdoblje 2005.-2008, Praonicavagona Botovo je jedna od prioritetnih lokacija te su predviðena novèana sredstva:

Tablica 16.: Moguæi tijek investicija Fonda u razdoblju od 2005. - 2008.god.

- FZOEU treba prilagoditi financijski plan, te lokaciju Botovo predvidjeti i u narednim godinama.

III. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM

3.1. Prijedlog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Prijedlog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji obuhvaæa prostor svih gradova i opæina Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, temelji se na osnovnim naèelima koji su uvjet za efikasnu primjenu sustava:

prihvatljivost za okoliš,ekonomska opravdanost isocijalna podnošljivost.

Sustav objedinjuje uporabu širokog niza razlièitih mjera i metoda, od izbjegavanja i smanjenja kolièina otpada,odvojenog skupljanja otpada, ponovne uporabe i recikla�e otpada, prijevoza i skladištenja otpada, obrade iodlaganja otpada. Svaka mjera i metoda ima specifiènu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom.

Program zaštite okoliša Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (Slu�beni glasnik br. 5/06) dotaknuo je navedenuproblematiku, ukazao na odreðene nedostatke gospodarenja otpadom te je postavio ciljeve gospodarenja:

Navedene stavke trebaju se primjenjivati u sklopu Centra gospodarenja otpadom te podrazumijeva suradnju�upanije, JUSZH, jedinica lokalne samouprave, koncesionara i pravnih osoba (oneèišæivaæa).

Opæenito su PGO RH �upanijski/regionalni centri zamišljeni kao lokacije za:prihvat sortiranog i nesortiranog otpadaobradu otpada (mehanièko-biološka obrada, kompostiranje, termièka obrada i sl.)sabirno mjesto za opasni otpadodlaganje neiskorištenog dijela obraðenog komunalnog i neopasnog otpada itd.


LOKACIJA 2005. god. 2006. god. 2007. god. 2008. god. UKUPNOZauljeni muljev - 1.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn 5.000.000,00 kn 8.000.000,00 kn- BOTOVO

1 ------ Izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada,2 ------ Iskorištavanje vrijednih osobina otpada ( recikla�a, alternativna obrada otpada ),3 ------ Unapreðenje sustava sakupljanja i prijevoza otpada te odlaganje neiskorištenog dijela

otpada na za to predviðene i ureðene graðevine, 4 ------ Sanacija i uklanjanje odlagališta koja ne zadovoljavaju zakonom propisane uvjete, 5 ------ Trajni nadzor postupanja s otpadom te uspostava kvalitetnijeg informacijskog sustava

3.2. Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne Hrvatske (JUSZH)

Projekt gospodarenja otpadom sjeverozapadne Hrvatske provodi se u okviru EU Programa Interreg III BCADSES, DRAVA RIVER BASIN (DRBP) = Ekološke infrastrukturne mjere u bazenu rijeke Drave) te je kao dioProjekta inicirano osnivanje Javne ustanove. Jedan od ciljeva Projekta DRBP je ostvarenje modela povezivanjalokalne i podruène samouprave na projektima od zajednièkog komunalnog interesa.

JUSZH je centralni nositelj i odgovorni partner za zbrinjavanje otpada u regiji, osnovana je 2003. godine, azapoèela je s radom polovicom 2004. god. Registrirana je na Trgovaèkom sudu u Bjelovaru. te su njeni potpisnici�upanije Koprivnièko-kri�evaèka, Krapinsko - zagorska, Meðimurska i Vara�dinska zajedno sa JLS: Vara�din,Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Vara�dinske Toplice, Ðurðevac, Klanjec, Pregrada, Zlatar, MurskoSredišæe, Èakovec, Prelog, Zabok i Koprivnica.

Ravnatelj JUSZH i kontakt osoba : mr.sc. Nedo Cepiæ d. i. g.JUSZH radi temeljem Statuta te sve odluke odobrava Upravno vijeæe.

JUSZH u narednom razdoblju treba uspostaviti suradnju sa svim JLS sa podruèja �upanija, sklopitipotrebne sporazume/ugovore kojima æe se odrediti konkretni odnosi kao i prava i obveze JLS-a.

U planiranom sustavu, cijena odvoza otpada za sve opæine SZ Hrvatske jednaka je za sve èlanice sa cijelogpodruèja SZ Hrvatske i jedino JLS Koprivnièki Ivanec æe primiti naknadu za umanjenu vrijednost nekretnina sapodruèja opæine.

Prijedlog PGO KK� je da Javna ustanova definira odreðene prednosti za JLS sa podruèja KK� u odnosu na sveostale èlanice JUSZH. Navedeno je potrebno definirati zbog smanjenja moguæeg utjecaja NIMBY efekta.

3.3. Predviðena lokacija RCGO - Piškornica

U srpnju 2007. god. usvojene su Izmjene i dopune prostornog plana Koprivnièko-kri�evaèke �upanije sadefiniranom lokacijom regionalnog Centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske. Navedenoodlagalište nalazi se na podruèju JLS Koprivnièki Ivanec na udaljenosti cca 1,8 km ju�no od samog naseljaKoprivnièki Ivanec, a 8 km sjeverno od centra grada Koprivnice.

Odlagalište Piškornica, kojim upravlja gradsko komunalno poduzeæe Komunalac d.o.o. trenutno je u fazisanacije. U proteklom razdoblju je u svrhu sanacije ishoðena potrebna projektna dokumentacija i uspostavljenasuradnja Grada Koprivnice sa FZOEU.

JUSZH je u srpnju 2007.god. naruèila izradu struènih podloga za lokacijske dozvole za sanaciju sa nastavkomodlaganja te mehanièku predobradu na dijelu odlagališta Piškornica (potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose),kao i elaborata o utjecaju na okoliš mehanièke predobrade. Krajem 2007. godine podneseni su zahtjevi i ishoðenedvije lokacijske dozvole:

- Lokacijske dozvole za zahvat u prostoru sanacije postojeæeg i izgradnju novog odlagališta otpada I kategorijeza komunalni i neopasni proizvodni otpad uz postojeæe odlagalište otpada «Piškornica» u opæini Koprivnièki Ivaneci za;

- Zahvat u prostoru izgradnje graðevine za mehanièku obradu otpada-pilot projekt, kapaciteta obrade otpada do10.000 t/god., u Koprivnièkom Ivancu.

U narednom razdoblju, tijekom 2008. godine JUSZH du�na je izraditi novu Studiju utjecaja na okoliš vezanuuz sve predviðene sadr�aje buduæeg Centra.

Potrebno je uspostaviti suradnju Grada Koprivnice, �upanije, JLS Koprivnièki Ivanec i JUSZH u pogledurealizacije uspostave RCGO-a na dijelu podruèja odlagališta Piškornica.

Temeljem naèela koja je postavio PGO RH: regionalnim centrom upravlja �upanijska komunalna tvrtka(Javna ustanova - u potpunosti u javnom vlasništvu), a cijeli sustav funkcionira na temeljima javno-privatnogpartnerstva. Koncept JPP funkcionira na principu da je javni (�upanijski) dio odgovoran za izgradnju Centra,sakupljanje i preuzimanje komunalnog otpada od domaæinstava te nadzire sklopljeni Ugovor sa privatnom tvrtkom.Privatna tvrtka financira gradnju postrojenja za obradu komunalnog otpada i ula�e u sustav te je odgovorna zaupravljanje RCGO-om. Navedeni odnos prikazan je Slikom 3.


Slika 3.: Shema meðusobnog odnosa prava i du�nosti unutar javno privatnog partnerstva buduæeg Centragospodarenja otpadom.

Izvor: Plan gospodarenja otpadom RH 2007-2015 ( NN 85/07)

Predviðeni sustav sastoji se od 1 Centra gospodarenja otpadom (Piškornica) i pretovarnih stanica (na rubnimdijelovima �upanije) ukoliko se uka�e potreba kao i financijska opravdanost.

1. Dio komunalnog otpada sakupljat æe se sustavom odvojenog sakupljanja-»zelenim otocima», putemrecikla�nih dvorišta (RD) - u svim JLS kao i provedbom posebnih propisa za odreðene kategorije otpada(koncesionari-ambala�ni otpad, otpadne gume, e-otpad).

a. Odvojeno sakupljeni otpad mo�e se odvoziti direktno na materijalnu i energetsku oporabu ovlaštenimfirmama/obraðivaèima ili do CGO-a te se procesuirati na daljnju materijalnu ili energetsku oporabu.

2. Ostali dio miješanoga komunalnog otpada sakuplja se sustavom organiziranog sakupljanja koji provode tvrtkeovlaštene za obavljanje komunalne djelatnosti sakupljanja otpada, a sakupljeni otpad transportiraju do CGO-a.

3. Neopasni proizvodni otpad odvojeno se sakuplja organiziranim sustavom sakupljanja te se odvojeno (odkomunalnog otpada) transportira iz pogona/industrije direktno do CGO-a.

Djelatnost CGO-Piškornica sastojati æe se iz prihvata otpada, sortirnice, mehanièke i biološke obrade otpadakao i odlaganja iskljuèivo ostatne neiskorištene inertne frakcije otpada. Odlukom upravnog vijeæa kao i poslovnimplanom JUSZH iz 2006. god. predlo�eno je da JUSZH, od poèetka rada CGO, u roku od 3 godine odaberenajbolje postupke daljnje prerade i upotrebe uskladištenog i izgraditi odgovarajuæe kapacitete u sklopuregionalnog Centra, industrijske zone ili na drugoj pogodnoj lokaciji otpada. Nakon toga æe se otpad stalno odvozititako da æe se na skladištu nalaziti samo ogranièena kolièina zapakiranog otpada.

Slika 4.: Sustav gospodarenja otpadom - kategorije komunalnog i neopasnog otpada



Pretovarne stanice funkcioniraju kao poèetne toèke unutarnjeg transporta do CGO - te ih je moguæe planiratiu Kri�evcima i Ðurðevcu. Temeljem navedenog na podruèju KK�, moguæe je formiranje pretovarnih stanica ukolikoStudija isplativosti (CBA) utvrdi realnost i financijsku opravdanost njihove uspostave u gradovima.

Planom gospodarenja otpadom RH procijenjena je potrebna investicija za pretovarnu stanicu u iznosu od cca1 milijun eura po stanici.

Pretovarne stanice su u naravi zatvoreni objekti u sklopu kojih se na lokaciji mo�e dodatno locirati: sortirnica,recikla�no dvorište, prerada i drugi objekti za odvojeno sakupljanje i gospodarenje otpadom - ovisno o potrebamaJLS i/ili koncesionara koji æe njome upravljati. Tok otpada kroz pretovarnu stanicu vidljiv slikom 5.

Slika 5.: Pretovarna stanica - tok otpada


Planom gospodarenja otpadom RH, definirani su sadr�aji Centra, a sastoje se iz:1. ulazne zone, 2. postrojenja za obradu otpada, 3. zone za privremeno skladištenje, 4. zone za odlaganje ostatnog inertnog otpada, te 5. zona prikupljanja i obrade otpadnih voda.

1. Ulazna zona - vaganje otpada. JLS odnosno komunalna poduzeæa/koncesionari plaæaju naknadu RCGO-uza zbrinjavanje otpada temeljem predanih i izvaganih kolièina otpada.

2. U sklopu RCGO-a/ Zoni za obradu otpada, potrebno je predvidjeti mehanièku i biološku obradu otpadaprije konaènog odlaganja, proizvodnju goriva iz otpada (GIO ili RDF), te iskorištenje GIO u cementarama ili drugimenergetskim postrojenjima. Navedeno je predviðeno PGO RH (koncept slika br.6.) i potrebno je Planom radaJUSZH predvidjeti daljnje aktivnosti vezane uz rad RCGO-a.

Ujedno je potrebno istaknuti potrebu nabave ureðaja za preradu otpada u mobilnoj izvedbi. Na taj naèin seureðaji mogu koristiti i kod sanacija manjih odlagališta na cijelom podruèju �upanije.


Slika 6.: Prikaz MBO obrade


3. U RCGO-u u Zoni za privremeno skladištenje potrebno je osigurati:- prostor za prihvat i obradu graðevinskog otpada- prostor za prihvat, razdvajanje i privremeno skladištenje glomaznog otpada- moguæe formiranje recikla�nog dvorišta- prostor za privremeno skladištenje opasnog otpada koji se izdvaja tijekom prethodnog pregleda svog

sakupljenog/preuzetog otpada. Nakon izdvajanja i privremenog skladištenja, opasni otpad predaje se ovlaštenomsakupljaèu.

4. Zona za odlaganje ostatnog inertnog otpada treba sadr�avati:- odlagalište za neopasni otpad - odlagati minimalne kolièine otpada- odlagalište inertnog otpada - predviða se za inertni otpad kao i za eventualni ostatak graðevinskog otpada

nakon njegove obrade. 5. Zona prikupljanja i obrade otpadnih voda:- sve otpadne vode koje nastanu u sklopu RCGO-a moraju se sakupiti i adekvatno zbrinuti zbog zaštite

podzemne vode dravskog vodonosnika.Iako bi nova analiza bila potrbna, prema staroj Studiji izvodivosti, iz 2004. god., za izgradnju RCGO-a,

predstavljenoj u travnju 2004. godine, analizirani su troškovi ulaganja, operativni troškovi i troškovi prijevoza u kojisu ukljuèene investicija i pogon pretovarnih stanica. Analiza investicije je izraðena za èetiri faze (6+6+6+7 godina).

Investicija ukljuèuje:- izgradnju sanitarnog odlagališta I. kategorije, - izgradnju ureðaja za proèišæavanje procjednih voda i - ureðaje za skupljanje plina iz odlagališta (uz male izmjene - bioreaktorsko odlagalište). Uz dodatak mehanièke pred-obrade, predstavljeni projekt praktièno je istovjetan s projektom predstavljenim

Planom gospodarenja otpadom RH.

Procjena potrebnih sredstava u Studiji izvodivosti je slijedeæa: 1. Ukupna investicija kroz 25 godina je 33.569,000 eura.2. Operativni troškovi kroz 25 godina su 44.474,105 eura,3. Troškovi pretovarnih stanica (èetiri), pogona istih i transporta su 34.625,092 eura,

Investicijski troškovi gradnje CGO i uspostave sustava za regionalni koncept preuzeti iz PGO RH (Narodnenovine br. 85/07):


3.4. Mjere sanacije na postojeæim odlagalištima i oneèišæenom podruèju

Odlagališta otpada znaèajan su izvor oneèišæenja okoliša te je karakteristike postojeæih lokacija (kè.br., lokacijui površinu odlagališta, kolièinu i sastav otpada…) potrebno detaljno utvrditi Planovima gospodarenja otpadomjedinica lokalne samouprave, koje je potrebno izraditi i usvojiti do kraja 2008. god..

Potrebno je smanjivati broj aktivnih odlagališta na podruèju �upanije jer predstavljaju potencijalnu opasnost zaokoliš i ljudsko zdravlje.

Sva odlagališta otpada potrebno je uskladiti sa odredbama Pravilnika o naèinima i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada i Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom, odnosnoishoditi dozvolu za odlaganje otpada ili krenuti u izradu plana sanacije i/ili zatvaranja odlagališta.

Smanjivanje broja aktivnih odlagališta, odnosno sanacija i zatvaranje starih odlagališta treba biti usklaðeno saaktivnostima izgradnje Regionalnog centra gospodarenja otpadom SZ Hrvatske. Centar je u planu izgradnje kaosuvremena, ekonomsko-ekološki opravdana i racionalna graðevina u smislu odr�ivog razvoja.

Do uspostave centra gospodarenje otpadom, mora se pristupiti etapnoj realizaciji sanacija odlagališta. Potrebnoje naglasiti da su sve lokalne sredine du�ne poštivati dugoroène principe zaštite okoliša Koprivnièko-kri�evaèke�upanije kao principe i suvremenog gospodarenja otpadom:

I faza: a) Realizirati sve zapoèete projekte sanacije odlagališta uz zatvaranje i preusmjeravanje toka sakupljenog otpada na odlagališta u gradovima Kc., Ðu. i K�. (Projekti vidljivi u Prilogu 4.). b) Paralelna priprema i ishoðenje potrebne dokumentacije za izgradnju RCGO-a.

II faza: a) Daljnja sanacija i zatvaranje lokalnih odlagališta otpada:b) Izgradnja RCGO-ac) Preuzimanje otpada i njegova obrada

Temeljem Pravilnika o naèinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalištaotpada, sva odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete trebaju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31.12.2011.godine.

Prilikom sanacije postojeæih odlagališta, treba izbjegavati nepovoljne utjecaje na okoliš, a kod sanacije velikihodlagališta treba provesti procjenu utjecaja na okoliš, sukladno va�eæem Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš.

Za sanaciju postojeæih kontroliranih odlagališta mogu se primijeniti dva naèina: 1. Preporuka je sanacija ex situ - iskopavanje i premještanje odlo�enog otpada na neku drugu lokaciju -

legalno odlagalište.2. Sanacija in situ, ukoliko karakteristike mikrolokacije (utemeljene istra�nim radovima) omoguæuju navedeno,

uz naglasak ekološke zaštite odnosno zaštite kakvoæe podzemnih voda, kakvoæe tla, zraka i dr.

Tipske mjere sanacije za provoðenje:

Rašèišæavanje terena i pripremanje poljaSelektiranje otpada, prešanje i odvoz iskoristivog dijela otpad, Sakupljanje, proèišæavanje i odvodnja oborinskih i procjednih voda na proèišæavanje Vodonepropusna podloga kao i prekrivanje odlagališta pokrovnim slojemHidraulièke mjere za sanaciju oneèišæenja podzemnih voda ili vodonosnikaOdgovarajuæa kombinacija nekih od prethodnih mjera, teMonitoring pojedinih ekoloških parametara utjecaja odlagališta.

Mjere i naèin sanacije se za svako pojedino odlagalište odreðuju temeljem istra�ivanja provedenih na


�upanija Investicijski troškovi izgradnjeCGO-a i uspostave sustava

Koprivnièko-kri�evaèka Krapinsko-zagorska Vara�dinska 37.000.000,00 euraMeðimurska

odlagalištu. Istra�ivanja podrazumijevaju provoðenje Programa istra�nih radova i izradu Geodetskog elaborata tesadr�e podatke o kolièinama otpada i površini oneèišæenog podruèja. Temeljem navedenih podataka definira sedaljnja potrebna dokumentacija odnosno Plan sanacije.

Ovisno o situaciji, Plan sanacije podrazumijeva: Studiju utjecaja na okoliš (SUO) sanacije i zatvaranja odlagališta ili sanacije uz plan nastavka rada. Obaveza

izrade SUO postoji temeljem èlanka 3. Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš («Narodne novine» br. 59/00 i136/04) - obavezno samo za graðevine veæeg kapaciteta

Sanacijski program - èl. 166. Zakona o zaštiti okoliša, ukoliko su oneèišæenja regionalnog/lokalnog karaktera,propisana je izrada i usvajanje na �upanijskom/opæinskom poglavarstvu.

o Ujedno je odredbom 9.4. Izmjena i dopuna PP KK� propisano - da se sanacijski program izraðuje za lokalna odlagališta kapaciteta manjih od 40 000 m3.

Unatoè znatnoj pokrivenosti �upanije organiziranim skupljanjem otpada, još uvijek je prisutan velik brojnesaniranih «divljih» odlagališta - trenutno je evidentirano 100-njak lokacija (obraðeno poglavljem 3.5.2.).

Sanacija divljih odlagališta provodi se sukladno izraðenim planovima sanacije/sanacijskim programima, štopodrazumijeva:

1. Preporuèa se sanacija ex situ sa sortiranjem otpada i njegovim preseljenjem na legalno odlagalište otpada.2. Ukoliko ne postoji druga solucija, moguæa je i in situ sanacija uz obaveznu primjenu mjera zaštite okoliša. In

situ sanacija mo�e se primijeniti kod:a. odlagališta prete�no graðevinskog otpada i b. odlagališta prete�no zelenog otpada.

3. Radovi na divljim odlagalištima, izvodit æe se od strane ovlaštenog koncesionara, uz nadzor komunalnogredara, odnosno predstavnika jedinice lokalne samouprave.

4. JLS koja na svom podruèju sanira odlagališta, du�na je o navedenim akcijama pravodobno obavijestitinadle�no upravno tijelo �upanije za zaštitu okoliša i inspekciju zaštite okoliša.

Preporuèene mjere sanacije divljih odlagališta:Sortiranje otpada po vrstama: glomazni otpad, drvo, metali, ambala�ni otpad, ostali otpad,..Prešanje otpada, utovar na vozila i odvoz,Prijevoz otpada namijenjenog oporabi do recikla�nog dvorišta,Odvoz neiskoristivog otpada na legalno odlagalište i odlaganje,Revitalizacija sanirane površine (dovoz humusa i sijanjem trave ili neka druga prenamjena)Zabrana daljnjeg odvoza otpada,Uspostaviti uèinkoviti nadzor lokacija od strane komunalnog redarstva,U sluèaju neodobrenog dovoza otpada, potrebno je identificirati vlasnika otpada te uz Inspekciju zaštite okoliša

poduzeti mjere i sankcije propisane Zakonom o otpadu.

3.5. Mjere izbjegavanja i smanjenja kolièina nastalog otpada

Mjere izbjegavanja i smanjenja kolièina otpada obuhvaæaju aktivnosti usmjerene na postupno postizanjenavedenog cilja koje æe neminovno rezultirati promjenom navika ljudi, obiteljskih kuèanstava, industrijskihpostrojenja.

U cilju izbjegavanja i smanjenja, �upanija treba poduzeti sljedeæe mjere:prigodom izrade lokalnih planova gospodarenja otpadom, potrebno je poticati suradnju jedinica lokalne

samouprave i regionalne samouprave.poticati odreðivanje lokacija u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave za mre�u graðevina i

postrojenja za gospodarenje komunalnim otpadom (pretovarne stanice, recikla�na dvorišta, sortirnice,kompostane)

poticati mjere izbjegavanja nastajanja otpada i ponovnog korištenja, recikliranja i oporabe otpada,poticati uspostavu novog naèina izraèuna cijene prikupljanja i odvoza otpada (domaæinstva i industrija) - prema

kriteriju kolièine otpada, poticati uspostavu mre�e sabirnih mjesta za odvojeno skupljanje otpada - zeleni otoci,poticati pravne subjekte na prelazak na èistiju proizvodnju kao i na uvoðenje ISO standarda.

Ujedno jedinice lokalne samouprave prema ovom Planu trebaju poduzimati sljedeæe akcije:


izraditi lokalne Planove gospodarenja otpadom - 2008.godsanirati i zatvoriti odlagališta ukljuèiti se u centralni sustav gospodarenja otpadom (RCGO)planirati i uspostaviti zelene otoke te osigurati gradnju recikla�nih dvorišta,izgraditi kompostane za obradu zelenog otpada s javnih površina i okuænica - ukoliko se poka�e potreba,educirati lokalno stanovništvo u cilju smanjenja nastanka kolièina komunalnog otpadaunaprijediti rad komunalnog redarstva

Opæenito je na svim razinama djelovanja potrebno:

1) Industrijska postrojenja poticati na korištenje najboljih tehnologija (BAT) koje bi unaprijedile proizvodnju, aujedno bi imale manji postotak proizvodnje otpada.

a) Poticati ih putem javnih priznanja, reklamama, novèanim sredstvima i sl.

2) Proizvoðaèi otpada obvezni su izraðivati Planove gospodarenja otpadom koji sadr�e vrste, kolièine i izvoreotpada kao i predviðene tehnièke mjere smanjivanja kolièina otpada. Navedene PGO potrebno je a�urno valoriziratikao i provjeravati njihovu primjenu te trajno unaprjeðivati predviðene mjere izbjegavanja i obrade otpada.

a) Cilj je obrada otpada natrag u sirovinub) Energetsko iskorištavanje otpada

3) Uvoðenje ISO standarda zaštite okoliša.

4) Postupno uvoðenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša kojima se kroz integrirano spreèavanje kao ikontrolu oneèišæenja primjenjuju visoki standardi kontrole emisija pa tako i gospodarenje otpadom unutarindustrijskih postrojenja

5) Organizirati edukacijske seminare (u suradnji sa dr�avnim tijelima, Hrvatskom gospodarskom komorom,Centrom za poduzetništvo,..) koji bi predstavljali temelj smanjenja kolièina otpada na mjestu njegovog nastanka.Poduèavanje o va�nosti oporabe, iskorištavanja korisnog dijela otpada i dr.

6) Provoðenje i širenje projekata i prakse èistije proizvodnje koja se podjednako primjenjuje na proizvodniproces kao i na sam proizvod, s ciljem poveæanja efikasnosti proizvodnje i smanjenja rizika za okoliš. U procesuproizvodnje, èistija proizvodnja znaèi efikasnije iskorištenje sirovina, vode i energije te spreèavanje nastajanjavelikih kolièina otpada.

a) Proces uvoðenja èistije proizvodnje je vrlo mukotrpan i treba ga strateški dobro osmisliti da se izbjegnu prepreke, a maksimalno iskoriste stimulativni èimbenici.

3.5.1. Mjere gospodarenja komunalnim, neopasnim i opasnim otpadom

Trajnim provoðenjem politike izbjegavanja nastajanja otpada (u industrijskim postrojenjima, gospodarskimobjektima, ali i u kuæanstvima) rezultiralo bi se maksimalnim smanjenjem kolièina neizbje�nog otpada na mjestunastanka.

Ujedno potrebno je naglasiti da je na podruèju �upanije uspostavljen organizirani odvozom otpada u svim JLSosim na podruèju opæine Podravske Sesvete te je time obuhvaæeno otprilike 85% površine �upanije.

Komunalni otpad

1. Unaprijediti institucionalni okvir gospodarenja otpadom - uvesti provoðenje naèela «oneèišæivaè plaæa» 2. Uvesti sustav sakupljanja komunalnog otpada kao i naplate odvoza otpada po kriteriju - kolièine (m3) -

utvrðeno vaganjem- Indirektno poticanje odvajanja u kuæanstvima kao i formiranje recikla�nih otoka- Komunalni otpad predan u RCGO naplaæivati æe se po kolièini - cilj je smanjenje kolièina predanog otpada

temeljem sortiranja i odvajanja u kuæanstvima kao i odvajanjem putem «zelenih otoka» irecikla�nih dvorišta.

3. Poticati proširenje organiziranog odvoza otpada na podruèje cijele �upanije. Prioritetno uvesti organiziranosakupljanje komunalnog otpada na podruèju JLS Podravske Sesvete.


4. Uspostavljeni sustav odvoza: proširiti i obuhvatiti sva naselja i svako kuæanstvo u �upaniji. 5. Poticati koncesionare sakupljanja komunalnog otpada na trajno unaprjeðivanje i modernizaciju postrojenja i

proširenje pru�enih usluga. 6. Komunalni otpad se ne smije odlo�iti na odlagališta otpada bez adekvatne prethodne obrade.

Neopasni otpad

1. Odvajati pojedine vrste otpada koji se mogu preraditi i ponovno koristiti kao sirovina u proizvodnji.2. Poticati ponovno korištenje otpada u energetske svrhe3. Minimalne kolièine otpada odlagati na odlagališta4. Voditi propisanu dokumentaciju o toku otpada

Opasni otpad

1. Uspostava i organizacija mre�e sabirališta opasnog otpada i osiguranje privremenog skladištenja namjestu njegovog nastanka (usklaðeno sa zakonskom regulativom):

- Sabirališta opasnog otpada formirati u sklopu veæih recikla�nih dvorišta na podruèju gradova: Koprivnica,Ðurðevac i Kri�evci

- Sabiralište opasnog otpada formirati i u sklopu RCGO-a2. Uspostava sustava skupljanja i prijevoza opasnog otpada do Centra gospodarenja opasnog otpada putem

ovlaštenih sakupljaèa.- uspostava navedenog Centra je pod dr�avnom nadle�nosti3. Planiranje gradnje regionalnog skladišta za razvrstavanje i skladištenje - ukoliko se uka�e potreba.

3.6. Mjera odvojenog sakupljanja otpada

Prema navedenim tokovima otpada (Poglavlje br. 3.), na podruèju �upanije æe se kroz odreðeno vrijemeuspostaviti mre�a sakupljaèa, prijevoznika i oporabitelja pojedinih vrsta otpada, koji æe putem koncesija obavljatiposlove gospodarenja otpadom. Navedene aktivnosti treba poticati i svakodnevno unaprjeðivati, ne samo saregionalne razine veæ i sa lokalne razine. Potrebno je naglasiti da æe se provoditi naplata otpada po kolièini te je ucilju svakog graðana da proizvede što manju kolièinu otpada. Smanjiti kolièinu otpada je moguæe uz pravilan sustavodvajanje putem zelenih otoka, recikla�nih dvorišta kao i izbjegavanjem proizvoda sa nepovratnom ambala�om .

3.6.1. Ambala�ni otpad

Primarna recikla�a mora biti odgovarajuæe organizirana u privredi, domaæinstvima, ustanovama i institucijama,a u cilju stvaranja sekundarnih sirovina (papir, staklo i dr.), uštede energije, kapaciteta transporta i obrade, teposljedièno smanjenje opasnosti za površinske i podzemne vode, te okoliša opæenito.

Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvoðaèa otpada) je preduvjet zaefikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom. Uvoðenjem primarne recikla�e smanjila bi se kolièina ostatnogotpada koji se zbrinjava na odlagalištu otpada.

Recikla�no dvorište je graðevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpadate slu�i JLS kao poveznica izmeðu graðana i ovlaštenih sakupljaèa i obraðivaèa otpada. Sve JLS su do kraja 2008god. du�ne postaviti odgovarajuæe spremnike i osigurati gradnju recikla�nih dvorišta kojima bi se omoguæiopovrat odvojeno sakupljenog komunalnog otpada kao i povrat graðevinskog otpada.

1. Na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, odnosno gradova i opæina, predla�e se uspostava ekonomskiodr�ivog sustava odvojenog sakupljanja otpada:

1.1. Uspostava gušæe mre�e zelenih otoka- Potrebno je minimalno za 25 % poveæati broj i vrste kontejnera po naseljima, - Minimalno 1 zeleni otok/350 stanovnika sa max. udaljenosti 100 m od stambenih objekata- Pravilno rasporediti zelene otoke po �upaniji, ovisno o gustoæi naseljenosti.

1.2. Uspostava recikla�nih dvorišta - bitna karakteristika RD: laka dostupnost graðanima- Sve JLS su du�ne osigurati gradnju recikla�nih dvorišta do kraja 2008 god. - opæinskim Planom gospodarenja otpadom, potrebno je predvidjeti lokaciju (proizvodna zona, unutar naselja i/ili nasaniranom odlagalištu ukoliko je lako pristupaèno).

- U sklopu svih RD oformiti prostor za prihvat graðevinskog otpada


- Postojeæa recikla�na dvorišta (Koprivnica i Kri�evci) - djelatnost i opseg prikupljanja proširiti u vidu poveæanja vrsta otpada: papir, karton, razlièite kategorije plastiène ambala�e, metal, staklo,e-otpad, gume, opasni otpad, ulja, bio otpad, graðevinski otpad..

- Prioritetno uspostaviti recikla�no dvorište u gradu Ðurðevcu ( karakteristike veæeg RD kao i u Kri�evcima i Koprivnici)

- JLS na svom teritoriju mogu uspostaviti manja recikla�na dvorišta - opseg vrsta otpada (papir, metal, staklo, plastika, baterije, graðevinski otpad)

- Recikla�na dvorišta trebaju posjedovati svu adekvatnu dokumentaciju i dozvole- Moguæa uspostava RD u sklopu RCGO-a

2. Potrebna je trajna edukacija i podizanje razine svijesti stanovništva i pravnih osoba o recikliranju.

3.6.2. EE - otpad, baterije, akumulatori

Puštanjem u rad Nacionalnog pozivnog centra za predaju naloga za zbrinjavanje otpadne elektriène ielektronièke opreme i ureðaja u virovitièkoj firmi Flora VTC omoguæeno je graðanima ili tvrtkama da pozivom nabesplatne brojeve telefona 0800 444 110 ili 0800 0204 mogu prijaviti, odnosno dati nalog za besplatan odvoz EEotpada te�eg od 30 kg. Nalog se mo�e poslati i putem web obrasca na internetskoj stranici.

1. Poticati postavljanje kontejnera za sakupljanje starih baterija koje se ne mogu ponovno koristiti i omoguæitiljudima povrat navedenog opasnog otpada na lako dostupnim mjestima.

2. Poticati izgradnju novih ili korištenje odnosno prenamjenu postojeæih graðevina za sakupljanje ee-otpada(RD, CGO) te na taj naèin olakšati graðanstvu, povrat starog ee-otpada.

3. Educirati graðanstvo o štetnosti baterija i akumulatora te ih poticati na korištenje obnovljivih baterijapredviðenih punjenju (višekratna upotreba)

Temeljem Plana gospodarenja otpadom RH - cilj je odvojeno sakupiti èetiri kilograma po stanovnikugodišnje uz odgovarajuæe poveæanje narednih godina.

3.6.3. Otpadne gume

Uspostaviti suradnju vulkanizerskih radnji, radionica za popravak automobila, trgovina i sl. sa podruèja �upanije,sa koncesionarima, a prioritetno sa tvrtkom Robni centar d.o.o. iz Kri�evaca.

1. Uspostaviti efikasan sustav sakupljanja otpadnih guma putem koncesionara.2. Poticanje izgradnje sabirnih mjesta za otpadne gume - u sklopu RCGO-a, RD i/ili na lokacijama saniranih

starih odlagališta - predvidjeti opæinskim PGO-om.3. Voditi propisno dokumentaciju o tokovima otpada uz obavještavanje nadle�nih institucija.

3.6.4. Otpadna vozila

1. Uspostaviti efikasan sustav zbrinjavanja starih vozila (podrazumijeva organizirano skupljanje starih vozila iprijevoz do postrojenja za zbrinjavanje).

2. Poticanje graðana - vlasnika otpadnih vozila da ih predaju u za to predviðenim objektima3. Poticati zbrinjavanje tj. organizirano odvajanje korisnih dijelova sa otpadnih vozila i njihovo vraæanje u

proizvodni ciklus/ponovnu uporabu. Ujedno je potrebno adekvatno zbrinjavanje opasnih komponenti sa vozila ipreusmjeravanje ovlaštenim sakupljaèima/obraðivaèima.

4. Voditi propisno dokumentaciju uz obavještavanje nadle�nih institucija.

3.6.5. Otpad iz zdravstvenih ustanova

Pojedine ljekarne su samoinicijativno odluèile omoguæiti graðanstvu povrat starih lijekova i kemikalija, aliproblem je što o navedenim moguænostima stanovništvo nije upoznato.

1. Potrebno je oformiti mre�u ljekarni, ukljuèiti domove zdravlja i ambulante, koje bi omoguæavale graðanstvu


povrat starih lijekova i na taj naèin bi se dio opasnog otpada uklonio iz okoliša. 2. Potrebno je provoditi pravila novog Pravilnika te pravilno voditi propisanu dokumentaciju.3. Ukoliko postoje uvjeti, provoditi oporabu otpada.4. Provesti odreðenu vrstu edukacije graðanstva.

3.6.6. Otpad �ivotinjskog podrijetla

Osnovna mjera, u cilju zdravijeg okoliša, je pravilno gospodarenje animalnim otpadom kako kroz realizacijuskupljališta/sabirališta tako i kroz organizaciju rada i suradnju JLS sa �upanijom. Nu�no je uspostaviti nadzortoka otpada i pojaèati rad inspekcije prioritetno u cilju sprjeèavanja potencijalne zaraze okoliša i poveæanja zaštitepodzemnih i površinskih voda.

Prema PGO RH, Koprivnièko-kri�evaèka �upanija predlo�ena je za gradnju 1 od minimalno 5 sabirališta napodruèju RH. �upanija je izabrana zbog povoljnog geografskog smještaja, kao poveznica Slavonije i Zagreba, kaoi zbog velikog postotka stoèarske proizvodnje. Jedan od temelja Zakona o otpadu, je da se otpad rješava što bli�emjestu njegovog nastanka.

1. Uspostaviti efikasnu kontrolu i nadzora nad uzgajanim �ivotinjama (kroz sustav veterinarske inspekcije) kaoi sustav uèinkovitog zbrinjavanja uginulih �ivotinja unutar industrije i OPG-a.

- naglasak je na kontroli i ukljuèivanju u sustav, manjih OPG-a (broj grla manji od 20 komada) koji zakonski nisuobvezni suraðivati sa kafilerijom

2. Planom gospodarenja otpadom JLS predvidjeti moguæu lokaciju sabirališta: Za podruèje KK� moguæa lokacija u opæini Sv. Petar Orehovec - èija mikrolokacija æe seutvrditi postupkom PUO.Tehnièko-tehnološki opis sabirališta je graðevina zatvorenog tipa koja treba zadovoljavati sve uvjetei mjere zaštite okoliša odreðene Pravilnikom o naèinu postupanja s proizvodima �ivotinjskog podrijetlakoji nisu za prehranu ljudi.

3. Potrebno je organizirati i uspostaviti odreðenu veterinarsko-komunalnu slu�bu koja æe suraðivati saopæinama KK� kao i upravljati:

- sabiralištem u kojima bi se animalni otpad na pravilan naèin prikupljao, privremeno skladištio (max. do 2dana) te na adekvatan naèin otpremao na daljnju termièku obradu u Sesvetski Kraljevac.

- pokretnom hladnjaèom (adekvatno vozilo) - koja bi obilazila gospodarske objekte - izvore animalnogotpada te ih odvozila do sabirališta na daljnju obradu.

4. Animalni otpad, gnojovku i sl. moguæe je iskoristiti u energetske svrhe (proizvodnja bioplina)5. Unaprijediti rad higijenièarske slu�be i pokriti podruèje cijele �upanije

3.6.7. Biorazgradivi otpad i komunalni mulj

1. Treba poveæati kolièinu obrade bio-otpada. Uspostaviti suradnju JLS i koncesionara/komunalnih poduzeæakoji bi nadzirali i gospodarili posudama namijenjenim za sakupljanje organskog otpada.

- prioritetno je potrebno postaviti spomenute posude u gradska podruèja, gdje ne postoji drugi naèinodlaganja bio-otpada.

- moguæe lokacije za posude: recikla�na dvorišta ili u sklopu zelenih otoka ili kao zasebna kanta predanadomaæinstvima.

2. Potencirati uspostavljanje manjih kompostišta (prioritetno u gradovima):- na lokacijama saniranih privremenih odlagališta pojedinih JLS,- u sklopu recikla�nih dvorišta ili- kompostišta unutar veæih preraðivaèkih tvrtki koje imaju organski otpad i- provoditi edukaciju te poticati formiranje privatnih kompostiša obiteljskih domaæinstava

3. Poticati komunalna poduzeæa da sakupljeni biorazgradivi otpad, kao i otpad od èišæenja javnih površina(ukljuèujuæi i drvenasti otpad) recikliraju stvarajuæi kompost ili malè za vlastite potrebe, a u sluèaju viška i zaprodaju.

- Novim Pravilnikom o odlagalištima otpada (NN 117/07) zabranjeno je odlaganje komunalnog otpadaukoliko mu masa bio otpada premašuje 35% ukupne mase.

4. Bio otpad je moguæe iskoristiti i u energetske svrhe.

KOMUNALNI MULJ - Uvjeti gospodarenja muljem iz ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda s namjenom


korištenja u poljoprivredne svrhe propisani su posebnim Pravilnikom (NN 38/08)

5. Kod proèišæavanja otpadnih voda (mehanièko i biološko proèišæavanje) kao proizvod dobije se proèišæenieluat koji se ispušta u vodotoke i nusproizvod komunalni mulj.

- komunalni mulj moguæe je koristiti u poljoprivredi ili odlo�iti na odlagalište inertnog otpada, samo uzprethodnu potpunu stabilizaciju

- potrebno je uspostaviti efikasno iskorištavanje mulja (kompostiranje, energetsko iskorištavanje i dr.)6. Mulj u tekuæem stanju zabranjeno je odlagati na odlagališta.

3.6.8. Poljoprivredni i šumarsko - drvni otpad

1. Ovu kategoriju otpada moguæe je iskoristiti u sklopu kompostana.2. Ujedno predstavlja idealnu sirovinu za proizvodnju toplinske energije. Poticati gradnju graðevina i postrojenja

za materijalno i energetsko iskorištavanje poljoprivrednog i drvnog otpada.3. Potrebno je u sklopu stoèarskih farmi izgraditi postrojenja za iskorištavanje gnojovke na adekvatan naèin

(npr. proizvodnja energije, bioplin).

Opasni otpad u poljoprivrednoj proizvodnji - kemijska sredstva

Na podruèju KK� ne postoji kontrola upotrebe mineralnih gnojiva te «zaštitnih» sredstava, tako da nemakonkretnih podataka o utrošku po jedinici površine ili ukupne godišnje distribucije ovih proizvoda iz poljoapoteka.Po navedenom pitanju, potrebno je uspostaviti suradnju sa HZPSS.

1. Uspostava organiziranog sakupljanja ambala�e (u poljoprivredne zadruge, poljoapoteke ili putemkoncesionara) koji æe odvoziti natrag u industrijska postrojenja koja proizvode spomenute kemikalije (Herbos i dr.).

2. Uspostaviti sustav kontrole nad kupljenim kolièinama kemijskih sredstava sa sustavom kontrole povrata uspecijalizirane institucije (ili prodavaonice/poljoapoteke).

3. Poticanje ekološke poljoprivrede unutar prve dvije vodozaštitne zone. Na taj naèin se istovremeno smanjujepotrošnja kemijskih sredstava i poveæava zaštita podzemne pitke vode.

4. Suradnja sa HZPSS i edukacija gospodarstvenika i poljoprivrednika.

3.6.9. Graðevinski otpad

Pravilno gospodarenje graðevinskim otpadom propisano je novim Pravilnikom objavljenim u Narodnimnovinama 38/08. Pravilnikom se potencira nabava mobilnog postrojenja za obradu graðevinskog otpada s ciljemrješavanja problem odmah na gradilištima.

1. Sprjeèavati nekontrolirano odlaganje graðevinskog otpada na komunalnim odlagalištima.2. Stanje na terenu - graðevinski otpad je najèešæe pomiješana sa komunalnim otpadom i deponiran bez obrade

na odlagališta otpada. Potrebno je sanirati lokacije i zatvoriti, a odreðene lokacije modernizirati te unaprijeditioporabu graðevinskog otpada.

3. Prioritetno (u 2008. god.) uspostaviti sustav ponovnog iskorištavanja/oporabe graðevinskog otpada - sapotpunim poznavanjem kompletnog toka otpada.

Formiranje lokacija za gospodarenje graðevinskim otpadom (lokacija predviðena za prihvat,razvrstavanje, privremeno skladištenje i obradu otpada sa inertnim odlagalištem za eventualni ostataknakon obrade graðevinskog otpada) na podruèjima gradova: Kri�evci, Koprivnica i Ðurðevac - navedenelokacije mogu koristiti i susjedne JLS

JLS - formirati recikla�na dvorišta za graðevinski otpad ili u sklopu veæ postojeæih recikla�nih dvorištaproširiti opseg djelatnosti i omoguæiti prihvat graðevinskog otpadaPredvidjeti prostor za prihvat graðevinskog otpada i u sklopu RCGO-aU prvim fazama uspostave sustava recikliranje provoditi mobilnim ili polumobilnim postrojenjima. Teknakon osiguranog dostatnog dotoka kolièina graðevinskog otpada investirati i u stacionarno postrojenjeobrade.

4. Poticati nabavu i korištenje mobilnih postrojenja za obradu graðevinskog otpada - graðevinarskih poduzeæate se na taj naèin gospodari graðevinskim otpadom na mjestu njegovog nastanka.

5. Obraðeni graðevinski otpad moguæe je ponovno koristi kao sirovinu u graðevinarstvu ali i u vidu sanacija


neureðenih odlagališta kao dnevne prekrivke, transportni putovi i sl.6. Potrebno je postupno doseæi cilj (zadan Strategijom i PGO RH) - da se do 2015. god. oporabi 80% kolièina

graðevinskog otpada.

3.6.10. Proizvodni i rudarski otpad

1. Potrebno je potencirati zahvate u tehnološkim procesima kojima se posti�e smanjivanje kolièina i opasnihsvojstava otpada uz prihvatljive troškove primjenom metoda èistije proizvodnje.

2. Odvojeno skupljanje istovrsnog otpada pogodnog za recikliranje i ponovnu uporabu (odvajanje odmah usklopu industrijskog postrojenja).

3. Poticati izgradnju graðevina koje omoguæavaju obradu/oporabu rudarskog otpada, jalovine i dr. 4. Uspostaviti sustav kontrole rudarskog otpada, osobito 24h - monitoring utisnih bušotina (Kalinovac 6, Mol 8).5. Sva nesanirana podruèja oneèišæena rudarskom djelatnošæu (isplaène jame, bušotine, eksploatacijska polja)

pravilno sanirati ili prenamijeniti u neku drugu aktivnost.

3.7. Mjere iskorištavanja vrijednih svojstava otpada

Radi maksimiziranja kolièina obnovljivih sirovina proizvedenih iz otpada potrebna je primjena niza mjera kojeujedno predstavljaju skup aktivnosti usmjerenih na: recikliranje, kompostiranje, ponovnu uporabu ili obnovu putempostupaka koji omoguæuju izdvajanje sekundarnih sirovina ili uporabu otpada u energetske svrhe.

Jedan od sustava obrade otpada je i mehanièko-biološka obrada otpada ili MBO. Spomenuti koncept serazvio u cilju smanjenja kolièina biorazgradivog otpada na odlagalištima kao i poveæanjem separiranih i izdvojenihkomponenti iz otpada u vidu korisnih sirovina. MBO tehnologija u ukljuèuje procese mehanièke obrade i procesebiološke obrade.

Mehanièka obrada: Usitnjavanje i paletizacijaDrobljenje i mljevenjeProsijavanje i druge metode mehanièke separacijeSeparacija elektromagnetskim silama

Biološka obrada:Bio-sušenjeBiostabilizacijaKompostiranjeAnaerobna digestija

Izlazni produkti i naèin korištenja:Kompost - šumarstvo, vrtovi, poboljšanje kvalitete zemlje/pašnjaka,..GIO - sekundarno gorivo u cementarama, za spaljivanje u termoelektranama, za industrijsku energanu ilikao gorivo za energane za otpad,Bioplin - u kogeneraciji (elektrièna energija i toplina), miješanje sa zemnim plinom, plin za promet,Sekundarni izlazni produkt: staklo, papir, metal, plastika koji se mogu recikliratiOstatak za odlaganje - odlaganje na odlagalištima.

Osnovni cilj primjene ovih mjera je izdvajanje korisnih tvari koje su namijenjene ponovnoj uporabi (sekundarnihsirovina) ili sigurnom zbrinjavanju štetnih tvari.

Izdvajanjem korisnih sirovina iz otpada dobivaju se znatne kolièine sirovina koje se daljnjim postupcimaoporabljuju i iskorištavaju za daljnju proizvodnju. Korisne neopasne tvari koje se mogu prikupljati su: papir, staklo,metali, plastika, biootpad i dr., a opasne tvari koje se mogu prikupljati su: baterije, akumulatori, stara ulja i masti,lijekovi, boje, lakovi i dr.

Oprema i objekti za prihvat odabranog, korisnog i štetnog otpada su:- posude/kontejneri (zeleni otoci)- recikla�na dvorišta- objekti za sakupljanje glomaznog otpada


- objekti za obradu graðevinskog otpada- objekti kompostana- sabirna mjesta za opasni otpad- sabirna mjesta animalnog otpada- adekvatna i atestirana oprema i vozila komunalnih poduzeæa

Potrebno je naglasiti da odvojeno prikupljanje otpada mora biti odgovarajuæe organizirano i u privredi i udomaæinstvima, ustanovama i institucijama, a sve u cilju stvaranja sekundarnih sirovina (papir, staklo i dr.), uštedeenergije i kapaciteta transporta i obrade, te posljedièno smanjenje opasnosti za površinske i podzemne vode, teokoliš opæenito.

Naime još uvijek je uvrije�eno mišljenje da je svaka djelatnost povezana s otpadom samo trošak. Zato segospodarenje otpadom najèešæe svodi na ispunjavanje minimalnih zakonskih obaveza ili na njihovo izbjegavanje.

3.8. Mjere obrazovanje/edukacija o odr�ivom gospodarenju otpadom

Edukacija i komunikacija s javnošæu, polazna je mjera za uspješno rješavanje problema gospodarenja otpadom.Javnost imperativno mora biti upoznata, a prema potrebi i ukljuèena u sve aktivnosti vezane za unapreðenje stanjai zaštite okoliša pa time i otpada upravo u cilju podizanja razine ekološke svijesti stanovništva svih dobnih skupina.

Kroz komunikaciju s javnošæu, struka i politika dobivaju odgovore o ispravnost svojih planova istavova, što je jedini ispravni put za rješavanje zajednièkog problema - otpada.

U procesu razvijanja sustava edukacije o otpadu i mijenjanja svijesti o otpadu potrebno je:

Preispitati mehanizme informiranja graðana o otpadu i postupanju s otpadom te poduzeti mjere za njihovounapreðenje.

Razraditi programe i metode za edukaciju, informiranje i komunikaciju te ih provoditi.Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvoðaèa i potrošaèa o moguæim naèinima izbjegavanja

nastanka otpada i/ili njegovog moguæeg smanjenja.Kontinuirano ukazivati na probleme vezane uz otpad i promicati pravilno postupanje s otpadom.Promicati pozitivan pristup, demokratski dijalog i partnerstvo (timski rad) s ciljem izgraðivanja povjerenja,

odnosno iznala�enja sporazuma za rješavanje problema otpada i odr�ivog razvoja.

Obveza �upanije je promicati znaèaj izobrazbe te kontinuirano provoditi educiranje javnosti. Edukacija utjeèena ljudsko ponašanje ali je bitno znati da ne rezultira trenutnim promjenama (promjenama u kratkom vremenskomrazdoblju).

Rijeè je o dugoroènom, kontinuiranom procesu koji se mora provoditi zajedno sa drugim komplementarnimprocesima, primjerice primjenom zakona i propisa, financijskim poticajima i restrikcijama itd. Na taj naèin se javnostmo�e uspješno suoèiti sa aktualnim pitanjima.

3.9. Mjere provedbe Plana gospodarenja otpadom

Jedan od problema u sustavu gospodarenja otpadom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije je nedostatak smjernica,odluka i planova vezanih uz gospodarenje otpadom pojedinih gradova i opæina, kojima bi se uspostavio napredakna polju gospodarskog iskorištavanja otpada.

Prioritetno, do kraja 2008 godine, obavezno je donošenje planova gospodarenja otpadom gradova/opæinakojima se detaljno odreðuju i propisuju:

1. Propisati mjere, aktivnosti i rokovi uspostave kao i provoðenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom napodruèju opæine/grada.

2. Ukljuèiti se u centralni sustav gospodarenja otpadom �upanije (RCGO) - 2008. god.a. Promijeniti naèin naplate odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada - temelj je kolièina otpada kao iodreðeni postotak cijene sanacije odlagališta.

3. Odrediti lokacije i naèine skupljanja, predobrade ili obrade pojedinih vrsta otpada, glede iskorištavanjavrijednih svojstava otpada.


a. Planirati i uspostaviti zelene otoke na podruèju JLSb. PGO - om odrediti mikrolokaciju i opis recikla�nog dvoriša te do kraja 2008. god. osigurati gradnju i

uspostavu.c. U sklopu recikla�nog dvorišta osigurati prostor za prihvat graðevinskog otpada (ukoliko se uka�e

potreba - moguæa je i obrada otpada) 4. Evidentirati sve lokacije oneèišæenih podruèja te propisati mjere sanacije i rokove provedbe.

a. sanirati i zatvoriti sve oneèišæene lokacije do 2011 god.5. Mjere osiguranja suradnje poduzeæa prilikom skupljanja, obrade i prometa sekundarnih sirovina radi

preuzimanja odreðenih komponenti otpada.6. JLS treba prioritetno donijeti Odluku o mjerilima, postupku i naèinu utvrðivanja naknade vlasnicima o

umanjenoj vrijednost nekretnina. Temeljem odluke, upravno tijelo JLS izdaje rješenja za sve nekretnine koje suna udaljenosti od 500m od graðevina gospodarenja otpadom.

U navedene Planove potrebno je uvrstiti i definirati opremu i objekte za prihvat iskoristivog otpada: zeleni otoci(posude/kontejneri), recikla�na dvorišta, objekti za skupljanje, predobradu i obradu glomaznog otpada,graðevinskog otpada, kompostane i dr.

Preduvjet za uspješnu provedbu/realizaciju Plana gospodarenja otpadom KK�, je adekvatna i pravovaljanaprovedba propisanih mjera te pridr�avanje zakonom propisanih aktivnosti.

Mjere obuhvaæaju sljedeæe aktivnosti:Poticanje i suradnja �upanije sa jedinicama lokalne samouprave kod izrade Planova gospodarenja otpadom

opæina/gradova.Nadle�no tijelo �upanije za zaštitu okoliša daje mišljenje o usklaðenosti opæinskih/gradskih PGO-a sa

�upanijskim PGO-om. Mišljenje se daje prije usvajanja na opæinskom/gradskom vijeæu. Suradnja (�upanije i JLS) sa JUSZH prilikom izgradnje RCGO-a i unaprjeðenja sustava.Poticanje sanacija oneèišæenih podruèja.Izgradnju pretovarnih stanica je moguæe realizirati usporedno s aktivnostima izgradnje Centra gospodarenja

otpadom.Poticati primarnu recikla�u kroz postavljanje zelenih otoka za izdvojeno skupljanje papira, stakla, plastiène i

metalne ambala�e kontejnerima u naseljima i gradovima. o Broj i sastav kontejnera treba odrediti planom gospodarenja otpadom grada/opæine, te mjerama

omoguæiti njegovo kasnije proširenje.Poticanje izdvojenog skupljanja otpada u recikla�nim i mini recikla�nim dvorištima na dovoljnom broju lokacija

u �upaniji (omoguæiti stanovništvu odvojeno odlaganje otpada).o mikrolokacije odrediti Planom gospodarenja otpadom JLS/grada

Poticanje nabavke opreme za recikliranje i oporabu graðevinskog otpada za podruèje �upanije.o Mikrolokacije recikla�nih dvorišta odrediti u Planu gospodarenja otpadom grada/opæine.o Lokacije gospodarenja graðevinskim otpadom prioritetno oformiti na podruèju Gradova ( moguæe u

sklopu recikla�nih dvorišta ) - detaljnije razraditi Planom gospodarenja otpadom grada.Poticanje izdvojenog skupljanja zelenog otpada s javnih površina uz omoguæavanje kompostiranja. Poticanje izdvojenog skupljanja i kompostiranja biootpada iz domaæinstava i turistièko-ugostiteljskih djelatnosti

u posebnim posudama, koje je potrebno uvesti kao drugu posudu.Prioritetna razrada sustava sakupljanja i gospodarenja animalnim otpadom - uspostava sabirališta (graðevina

sa rashladnim kontejnerima) te daljnja otprema na obradu

IV. PLAN USPOSTAVE SUSTAVA I ROKOVI

4.1. Plan gradnje graðevina namijenjenih skladištenju, obradi i/ili odlaganju otpada

Prijedlog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom obraðen je Programom zaštite okoliša KK� (2006) i ugraðenje u odredbe Izmjena i dopuna prostornog plana KK� (2007). Temeljem navedenih �upanijskih dokumenata kao iStrategije i Plana gospodarenja otpadom RH, zbrinjavanje otpada predviðeno je i provodi se u nekoliko faza, akrajnji cilj je uspostava centralne lokacije gospodarenja otpadom. Ujedno CSGO podrazumijeva izgradnju:pretovarnih stanica, recikla�nih dvorišta, energetsku oporabu otpada, kogeneracijska postrojenja i dr.

U skladu sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planom gospodarenja otpadomRH, daje se prijedlog plan gradnje graðevina namijenjenih skladištenju, obradi i odlaganju otpada, koje trebaju


preuzeti i realizirati jedinice lokalne samouprave uz pomoæ �upanije i komunalnih poduzeæa.

1. Izgradnja Regionalnog centra gospodarenja otpadom - na podruèju JLS Koprivnièki Ivanec«Piškornica»

a. Izrada potrebne dokumentacije (SUO i dr.) te ishoðenje dozvola.b. Potrebno je uspostaviti suradnju sa svim JLS sa podruèja �upanije (potpisati ugovore kojim se

propisuju meðusobni odnosi i obveze).c. Potrebno je uspostaviti komunalnu ustanovu (javna ustanova - odgovorna je za komunalni dio poslova

RCGO-a).d. Izgradnja RCGO-a (sastoji se od: sortirnice, Privremenog sabirališta za graðevinski otpad, moguæeg

recikla�nog dvorišta, kompostane, skladišta za opasni otpad, postrojenja za MBO obradu, odlagalištai dr,)

e. Uspostaviti funkcionalan odnos javno privatnog partnerstva (JPP)f. Uspostava energetskog iskorištavanja otpada

2. Izgradnja pretovarnih stanica - moguæe lokacije na podruèju �upanije: Kri�evci i Ðurðevaca. Predviðene lokacije su trenutno u fazi sanacije. Namjena postojeæih lokacija - daljnje odlaganje do

otvaranja RCGO-a.b. Studijom isplativosti utvrditi opravdanost planiranih zahvata kao i propisati opseg djelatnosti u vidu

prihvata, sortiranja, recikla�e otpada te prijevoza do RCGO-a.c. Otvaranjem RCGO-a - provodi se sanacija i prenamjena navedenih odlagališta u pretovarne stanice

(sa popratnim sadr�ajem u sklopu lokacije, namijenjenim dodatnoj obradi otpada - sortirnica,recikla�no dvorište i drugi objekti ).

d. Potrebna izrada projektne dokumentacije i ishoðenje dozvola.e. Uspostaviti suradnju sa JLS.

3. Sanacija slu�benih/dogovornih odlagališta koja su u proteklom vremenu zapoèela navedeneaktivnosti (odreðene Izmjenama PP KK�, èl. 11. toèka 9.6.)

a. Stav �upanije - prioritetno smanjiti broj slu�benih odlagališta. Potrebno je uspostaviti suradnju JLS sagradovima te u prijelaznom razdoblju omoguæiti odvoz komunalnog otpada na odlagališta u Koprivnici,Kri�evcima i Ðurðevcu.- na taj naèin bi se na podruèju opæina provela sanacija sa zatvaranjem.

b. JLS trebaju prioritetno osigurati formiranje: recikla�nog dvorišta (manjeg kapaciteta), objekte zasakupljanje glomaznog otpada (uz moguæu obradu), objekte za gospodarenje pojedinim vrstamaotpada (graðevinski otpad, ee-otpad, otpadne gume, vozila i dr.), kompostane - smještaj objektamoguæe je locirati na saniranima podruèjima odlagališta. - prenamjena moguæa nakon adekvatne sanacije lokalnih odlagališta.

4. Recikla�na dvorišta a. Prioritetno oformiti u gradu Ðurðevcu, a dva postojeæa u Koprivnici i Kri�evcima potrebno proširiti

(uspostaviti što širi aspekt sakupljanja otpada)b. Na podruèjima JLS - moguæa uspostava manjih recikla�nih dvorišta - ovisno o potrebi, lokacije odrediti

opæinskim Planom gospodarenja otpadom (moguæe u proizvodnim zonama, unutar naselja i nasaniranim odlagalištima)

5. Zeleni otoci - oformiti ih u svim JLS ili pronaæi odgovarajuæu alternativua. Kriterij: 1 zeleni otok na 350 stanovnikab. Moguæa uspostava alternativnog naèina odvojenog sakupljanja otpada - npr. sustav više kanti po

domaæinstvima (pilot projekt u Kri�evcima)

6. Divlja odlagališta - trajna sanacijaa. Potrebno je zapoèeti odmah sa sanacijama svih evidentiranih lokacija

7. Animalni otpad - prioritetno rješavanje problema zbog zaštite voda.a. Projekt: izgradnja adekvatnog sabirališta �upanijskog/regionalnog karaktera - lokacija moguæa u opæini

Sv. Petar Orehovec)b. Moguænost upotrebe pokretne hladnjaèe

8. Kompostiranje - u cilju smanjenja kolièina bio-razgradivog otpada na odlagalištima:


a. Postavljanje bio-kanti (uz zelene otoke, u recikla�nim dvorištima i dr.)b. Izgradnja kompostana

9. Graðevinski otpad - uspostava i izgradnja graðevina za gospodarenje graðevinskim otpadoma. Omoguæiti povrat graðevinskog otpada graðanstvu putem recikla�nih dvorišta ili drugim adekvatnim

zakonski prihvatljivim naèinom b. Izrada potrebne dokumentacije.c. Moguæa obrada graðevinskog otpada - mobilnim postrojenjem

Prema Izmjenama i dopunama prostornog plana �upanije i u suglasju sa Strategijom i Programom prostornogureðenja Republike Hrvatske, na prostoru �upanije predviðene su tri lokacija za privremeno sakupljanjeopasnog otpada i to na podruèjima gradova: Ðurðevac, Koprivnica i Kri�evci.

Prema Zakonu o otpadu ovaj otpad zbrinjava se na nivou dr�ave, a uvjete i mjere gospodarenja propisujeVlada Republike Hrvatske.

4.2. Financiranje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Koprivnièko - kri�evaèke �upanije

Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osigurana su u raznim fondovima kao iu proraèunu Dr�ave, �upanije i Opæine/grada. Propisano je da se navedena sredstva koriste za oèuvanje, zaštitu iunaprjeðenje stanja okoliš.

Sredstva za sanaciju postojeæih odlagališta otpada, financiranje gradnje graðevina za skladištenje, oporabu izbrinjavanje otpada, edukaciju i unaprjeðenje sustava potrebno je osigurati u:

dr�avnom proraèunu,proraèunima �upanije, gradova i opæina,

ujedno se dio sredstava mo�e ostvariti i iz drugih izvora: sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost, sredstva meðunarodne pomoæi i donacija, sredstva pretpristupnih programa pomoæi, kohezijskih i strukturalnih fondova, zbog kojih se treba raditina daljnjoj pripremi investicijskih projekata naknade propisane posebnim zakonima, sredstva stranih ulaganja namijenjena gospodarenju otpadom, sredstva pravnih i fizièkih osoba, sredstva privatno - javnog partnerstva….

Za realizaciju Plana (sanaciju, izgradnju, nabavku opreme) mo�e se koristiti jedan ili više financijskih izvora.

Sukladno Zakonu o otpadu, troškovi gospodarenja otpadom obraèunavaju se prema kriteriju kolièine isvojstva otpada uz primjenu naèela «oneèišæivaè plaæa». Ujedno se kod upravljanja komunalnim otpadom moguprimijeniti i drugi obraèunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ureðuje komunalno gospodarstvo.

Komunalni otpad iz domaæinstava - potrebno je uspostaviti sustav plaæanja po kolièini otpada.Prioritetan zadatak je prijelaz s naknade po stambenoj površini, na naknadu po kolièini.Proizvoðaè ili posjednik otpada - plaæa trošak obraðivanja i odlaganja otpada, sukladno naèelu«oneèišæivaè plaæa» Sve opæine i gradovi �upanije du�ni su tijekom 2008 god. osigurati provoðenje obraèuna troškovapostupanja s otpadom po kriteriju kolièine otpada.

Mjere i naèin uspostave novog tarifnog sustava, odnosno obavezu da proizvoðaè ili posjednik otpada plaæatrošak skupljanja, obraðivanja i odlaganja otpada sukladno naèelu «oneèišæivaè plaæa» - po kolièini otpada,treba odrediti u gradskim/opæinskim Planovima gospodarenja otpadom temeljem procijene dosadašnjih kolièina isastava otpada sakupljenih sa podruèja JLS.

Zakon o otpadu definira troškove gospodarenja otpadom te oni obuhvaæaju: troškove odvojenog skupljanjaotpada, troškove prijevoza, troškove drugih mjera gospodarenja otpadom (oporabe, zbrinjavanja) koje nisupokrivene prometom otpada, troškove uklanjanja otpada odbaèenog u okoliš od strane nepoznate osobe kao isanacije oneèišæenog okoliša te troškove projektiranja i gradnje potrebnih postrojenja/graðevina.


Tablica 16.: Okvirni prikaz financiranja gospodarenja otpadom

4.3. Rokovi

U narednim godinama još više æe se potencirati problematika otpada i problemi vezani uz zaštitu okoliša. Zatoje potrebno što prije utjecati na promjenu postojeæeg stanja, usvajanja i provoðenja programa cjelovitog sustavagospodarenja otpadom. Sljedeæom tablicom ukazalo se na okvirni raspored i rokove predviðenih aktivnosti.


Tablica 17.: Okvirni vremenski plan realizacije PGO KK�

V. ZAKLJUÈAK

Donošenje Plana gospodarenja otpadom na nivou �upanije, od posebne je va�nosti, jer se njime pokreæupromjene koje æe postupno rješavati postojeæe probleme, unapreðivati sustav i usmjeriti �upaniju prema odr�ivomgospodarenju otpadom i uklapanju u sustav EU.

Nakon �upanijskog Plana slijedi izrada Planova gospodarenja otpadom opæina i gradova kojima se detaljnoureðuje kompletan sustav. Prilikom izrade navedenih planova bitna je suradnja te suradnja sa Upravnim odjelomza prostorno ureðenje, gradnju i zaštitu okoliša Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, Pododsjekom za zaštitu okoliša.Pododsjek za zaštitu okoliša daje mišljenje na sve opæinske/gradske Planove gospodarenja otpadom o


usklaðenosti sa �upanijskim PGO, te navedeno daje prije usvajanja PGO-a na opæinskom/gradskom vijeæu.

Bez cjelovitog nadzora toka otpada nema suvremenog postupanja s otpadom. Na temelju dostavljenih podatakadobiva se uvid u vrstu, kolièinu, mjesto nastanka, i naèin postupanja s otpadom, kako komunalnog, tako ineopasnog tehnološkog i opasnog otpada, s tim u vezi potrebna je trajna nadogradnja baze podataka s ciljem štoveæe transparentnosti podataka.

Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije èine elementi:izbjegavanje i smanjivanje kolièina otpada, odvojeno skupljanje otpada (primarna recikla�a), skupljanje i prijevozotpada, skladištenje otpada, obrada otpada i odlaganje otpada. Elementi su usmjereni prema objedinjavanju uosnovnoj infrastrukturi sustava, a to je Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) sa eventualnouspostavljenom mre�om pretovarnih stanica.

Polazište Plana je ishoðenje potrebnih dozvola i uspostava RCGO-a temeljena na nizu Studija o utjecaju naokoliš i propisanih mjera zaštite okoliša uz obaveznu zaštitu dravskog vodonosnika. Ujedno propisuje postupnosmanjivanje broja aktivnih odlagališta u �upaniji, uz odgovarajuæu provedbu sanacija i rekultiviranja prostora.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Plan gospodarenja otpadom izraðen je u 6 (šest) primjeraka koji se imaju smatrati izvornikom.Plan gospodarenja otpadom se èuva u Struènoj slu�bi Koprivnièko-kri�evaèke �upanije i u Upravnom odjelu za

prostorno ureðenje, gradnju i zaštitu okoliša, Pododsjeku za zaštitu okoliša.

Plan gospodarenja otpadom za �upaniju donosi �upanijska skupština za razdoblje od 8 godina, a njegovoizvršenje provjerava se godišnje. Usvojeni Plan objavljuje se u slu�benom glasilu �upanije.

Nadle�no upravno tijelo �upanije za zaštitu okoliša, do 31. svibnja tekuæe godine, za prethodnu godinu, podnosi�upanijskoj skupštini Izvješæe o izvršenju utvrðenih obveza i uèinkovitosti poduzetih mjera propisanih Planom.

Usvojeno Izvješæe o provedbi Plana gospodarenja otpadom dostavlja se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornogureðenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša.

Sukladno èl. 11a Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06. i 60/08), Izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadomza �upaniju mogu se donijeti samo za èetverogodišnje razdoblje na temelju analize uèinkovitosti poduzetih mjeraiz Izvješæa za to razdoblje, a iznimno i prije uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja igraditeljstva.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke�upanije».



PREDSJEDNIKMilivoj Androliæ, v.r.

Prilog Plana gospodarenja otpadom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije za razdoblje od 2008. do 2015. godine -KRATICE

AZO - Agencija za zaštitu okolišaCGO - Centar gospodarenja otpadom,CSGO - Centralni sustav gospodarenja otpadom,


52.

Na temelju èlanka 69. stavka 3. Zakona oustanovama («Narodne novine» broj 76/93, 29/97,47/99. i 35/08), Odluke Ministarstva prosvjete i športaRepublike Hrvatske o davanju suglasnosti na prijedlogOdluke �upanijske skupštine Koprivnièko-kri�evaèke�upanije o mre�i osnovnih škola na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije (KLASA: 602-02/97-01/832, URBROJ: 532-02-01/2-98-1) od 26. svibnja1998. godine i èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» 3/02. - proèišæeni tekst, 12/05,11/06. i 12/07), �upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 22. sjednici odr�anoj 10.srpnja 2008. donijela je

O D L U K Uo podjeli Osnovne škole Kloštar Podravski

Èlanak 1.

Odlukom o podjeli Osnovne škole KloštarPodravski (u daljnjem tekstu: Odluka) Osnovna školaKloštar Podravski dijeli se na:

1. Osnovnu školu Kloštar Podravski sa sjedištem uKloštru Podravskom, 1. svibnja 50.,

2. Osnovnu školu Podravske Sesvete sa sjedištemu Podravskim Sesvetama, Trg kralja Tomislava bb.

Èlanak 2.

Osnovna škola Kloštar Podravski prestaje raditikao samostalna osnovna škola s 31. prosinca 2008.godine, a novonastale ustanove iz èlanka 1. toèke 1. i2. ove Odluke (u daljnjem tekstu: novonastaleustanove) poèinju raditi kao samostalne ustanove 1.sijeènja 2009. godine. Novonastale ustanove pravnisu slijednici Osnovne škole Kloštar Podravski.

Èlanak 3.

Djelatnost Osnovne škole Kloštar Podravski je:- osnovno obrazovanje,- obrazovanje odraslih i ostalo obrazovanje.

Èlanak 4.

Djelatnost Osnovne škole Podravske Sesvete je:- osnovno obrazovanje,- obrazovanje odraslih i ostalo obrazovanje.

Èlanak 5.

Nastavni plan i program novonastalih ustanovaizvodit æe se sukladno nastavnom planu i programukoje donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja iŠporta Republike Hrvatske.

Èlanak 6.

Prava i du�nosti osnivaèa nad novonastalim


EE - otpad - elektrièna i elektronièka oprema,EU - Europska unija, FZOEU - Fond za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost,GIO - gorivo iz otpada,GV - granièna vrijednost,HZPSS - Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slu�buIPZ - tvrtka: IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. Zg.,JLS - jedinica lokalne samouprave,JUSZH - Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne HrvatskeKEO - katastar emisija u okoliš,KK� - Koprivnièko -kri�evaèka �upanija,MZOPU - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva,NN - «Narodne novine»,PET - poli-etilen-tereftalat,PGO - Plan gospodarenja otpadom,PP KK� - Prostorni plan Koprivnièko-kri�evaèke �upanijePPUO/G - Prostorni plan ureðenja opæine/gradaRCGO - Regionalni centar gospodarenja otpadom RD - Recikla�no dvorišteSG - Slu�beni glasnikSN - Slu�bene novineSUO - Studija utjecaja na okoliš,

ustanovama obavlja Koprivnièko-kri�evaèka �upanija.

Èlanak 7.

Sredstva za rad i obavljanje djelatnostinovonastale ustanove stjeèu iz sredstava dr�avnogproraèuna, proraèuna Koprivnièko-kri�evaèke�upanije, donacija i drugih izvora u skladu spropisima.

Ako u obavljanju svoje djelatnosti novonastaleustanove ostvare dobit du�ne su se njome koristiti zaobavljanje i razvoj djelatnosti u skladu s zakonom iodlukama osnivaèa.

Èlanak 8.

Prostor i oprema te sredstva za rad i izvoðenjenastavnog programa novonastalim ustanovamaosigurava se iz imovine Osnovne škole KloštarPodravski.

Diobenom bilancom utvrdit æe se podjelanekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te pravai obveza dosadašnje Osnovne škole KloštarPodravski.

Novonastale ustanove preuzimaju struènedjelatnike za izvoðenje nastave i druge zaposlenikeOsnovne škole Kloštar Podravski razmjerno brojurazrednih odjela.

Popis djelatnika sastavni je dio diobene bilance izstavka 2. ovog èlanka.

Diobena bilanca izradit æe se do 31. prosinca2008. godine.

Èlanak 9.

Pedagošku i drugu dokumentaciju i evidencijuOsnovne škole Kloštar Podravski preuzimajunovonastale ustanove prema opsegu preuzete

djelatnosti.Diobenom bilancom iz èlanka 8. ove Odluke utvrdit

æe se i naèin preuzimanja i èuvanja pedagoškedokumentacije dosadašnje Osnovne škole KloštarPodravski.

Èlanak 10.

Novonastale ustanove upisuju se u sudski registartrgovaèkog suda i time stjeèu svojstvo pravne osobe.

Èlanak 11.

Ustanove odgovaraju za obveze cijelom svojomimovinom.

Osnivaè solidarno i neogranièeno odgovara zanjihove obveze.

Èlanak 12.

Bez suglasnosti osnivaèa novonastale ustanove

ne mogu:- steæi ili opteretiti nekretninu ili drugu imovinu

ustanove u iznosu veæem od 70.000,00 kn,- otuðiti nekretninu ili drugu imovinu ustanove bez

obzira na njezinu vrijednost,- dati u zakup objekte i prostore ustanove ili

mijenjati njihovu namjenu,- promijeniti djelatnost ustanove.

Èlanak 13.

Novonastalim ustanovama upravljaju školskiodbori i ravnatelji prema zakonu, ovoj Odluci i statutuustanove.

Djelokrug i naèin odluèivanja školskog odbora iravnatelja utvrðuje se statutom ustanove u skladu sazakonom.

Èlanak 14.

Struèna tijela novonastalih ustanova su uèiteljsko,razredno vijeæe i razrednik. Djelokrug struènih tijelaureðuje se statutom škole.

Èlanak 15.

Postupak izbora ravnatelja novonastalih ustanovapokrenut æe se nakon donošenja statuta ikonstituiranja školskih odbora.

Do izbora školskog odbora i ravnateljanovonastalih ustanova imenuju se privremeniravnatelji.

Èlanak 16.

Za privremenog ravnatelja Osnovne škole KloštarPodravski imenuje se Mirko Šandrovèan iz KloštraPodravskog.

Za privremenog ravnatelja Osnovne školePodravske Sesvete imenuje se Renata BratanoviæPalaiæ iz Podravskih Sesveta.

Èlanak 17.

Privremeni ravnatelji novonastalih ustanovadonose privremene statute uz suglasnost �upanijskogpoglavarstva Koprivnièko-kri�evaèke �upanije teobavljaju druge poslove u svezi s registracijom ipoèetkom rada ustanova.

Èlanak 18.

Privremeni ravnatelji ustanova donijet æeprivremene statute najkasnije u roku od 30 dana oddana imenovanja.

Statuti iz stavka 1. ovog èlanka primjenjivati æe sedok školski odbori ne donesu odluke o njihovompreuzimanju ili dok se ne donesu novi statuti ustanovau skladu s zakonom.


Èlanak 19.

Na meðusobna prava i obveze osnivaèa inovonastalih ustanova, koja nisu utvrðena ovomOdlukom, primjenjuju se odredbe Zakona o osnovnomškolstvu i Zakona o ustanovama.

Èlanak 20.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




53.

Na temelju èlanka 53. stavka 1. i 3. Zakona olokalnoj i podruènoj (regionalnoj) samoupravi(«Narodne novine» broj 33/01, 60/01. i 129/05) ièlanka 25. toèke 16. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke�upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst, 12/05, 11/06. i12/07) �upanijska skupština na 22. sjednici odr�anoj10. srpnja 2008. donijela je

O D L U K U o upravnim tijelima

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

Odlukom o upravnim tijelima Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (u daljnjem tekstu: Odluka),ureðuje se djelokrug rada upravnih tijela Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, rukovoðenje i odgovornost zazakonito i pravovremeno obavljanje poslova upravnihtijela, te sredstva za njihovo obavljanje.

Èlanak 2.

Za obavljanje upravnih i struènih poslova izsamoupravnog djelokruga �upanije, prenesenihposlova dr�avne uprave i lokalne samoupraveosnivaju se sljedeæa upravna tijela:

1. Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, znanost i

šport,2. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,3. Upravni odjel za gospodarstvo i komunalne

djelatnosti,4. Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj i

turizam, 5. Upravni odjel za financije i proraèun,6. Upravni odjel za prostorno ureðenje, gradnju i

zaštitu okoliša,7. Struèna slu�ba, 8. Slu�ba ureda �upana.

II. FUNKCIJA UPRAVNIH TIJELA

Èlanak 3.

Upravna tijela obavljaju upravne i struène posloveiz samoupravnog djelokruga �upanije i to:

- izraðuju opæe i pojedinaène akte koje donose�upanijska skupština i �upanijsko poglavarstvo,

- provode i primjenjuju opæe i pojedinaène aktetijela �upanije,

- organiziraju i neposredno provode, te nadziruizvršavanje opæih i drugih akata �upanijske skupštinei �upanijskog poglavarstva u skladu s nadle�nostimaupravnog tijela �upanije donošenjem pojedinaènihakata kojima rješava o pravima, obvezama i pravniminteresima fizièkih i pravnih osoba, a u skladu sposebnim propisima,

- prate stanje u podruèjima za koja su osnovana ipredla�u mjere za poboljšanje stanja,

- izraðuju programe razvoja, analize i drugestruène podloge za poticanje razvitka �upanije,

- rješavaju o pravima i obvezama graðana i drugihosoba, u skladu s odredbama zakona,

- poduzimaju mjere za dobro gospodarenjeimovinom i pravima �upanije, u skladu s propisima,

- pru�aju struènu pomoæ èlanovima �upanijskogpoglavarstva, vijeænicima �upanijske skupštine izastupnicima s podruèja �upanije u obavljanjuposlova iz njihovog djelokruga,

- suraðuju s opæinama i gradovima na podruèju�upanije u usklaðivanju njihovih interesa i stajališta ozajednièkim pitanjima znaèajnim za ravnomjernirazvitak, kako opæina i gradova, tako i �upanije u cjelini,

- izraðuju prijedloge i poduzimaju potrebne mjereza djelovanje ustanova i trgovaèkih društava kojih jeosnivaè �upanija,

- unapreðuju suradnju �upanijskih tijela sgraðanima i udrugama u cilju što boljeg ostvarivanjanjihovih prava, obveza i djelovanja u �upaniji,

- vode brigu o organiziranju rada tijela �upanije,- obavljaju i druge poslove i zadaæe u ostvarivanju

funkcija �upanije, u skladu s propisima.

Èlanak 4.

Upravna tijela obavljaju i poslove dr�avne uprave


prenijete na �upaniju u skladu s posebnim propisima.

Èlanak 5.

Upravna tijela mogu obavljati i poslove opæine igrada na njihovom podruèju u skladu sa sporazumomili drugim aktom kojim ureðuju meðusobne odnose.

Èlanak 6.

Upravna tijela odgovorna su za zakonitu i struènuutemeljenost podnijetih prijedloga i provedenih radnji,te za pravodobno izvršavanje poslova iz svojegpodruèja �upanijskoj skupštini i �upanijskompoglavarstvu.

III. DJELOKRUG RADA UPRAVNIH TIJELA

1. Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, znanost i šport

Èlanak 7.

Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, znanost i športobavlja poslove iz podruèja osnovnog i srednjegobrazovanja, kulture i tehnièke kulture, športa teudruga graðana iz ovih podruèja.

Poslovi iz stavka 1. ovog èlanka posebno seodnose na:

- pripremanje struènih mišljenja o prijedlozimazakona i drugih propisa iz podruèja pobrojanihposlova o kojima odluèuju tijela dr�avne vlasti, a odinteresa su za �upaniju,

- izradu programa i mjera za unapreðenjeobrazovanja, kulture, tehnièke kulture i športa,

- praæenje stanja u svom podruèju te pripremanjenacrta akata iz samoupravnog djelokruga �upanije za�upanijsko poglavarstvo i �upanijsku skupštinu,

- sudjelovanje u programima investicijskog itekuæeg odr�avanja te kapitalne izgradnje osnovnih isrednjih škola,

- organiziranje prijevoza uèenika osnovnih isrednjih škola,

- organiziranje kulturnih i športskih manifestacijaod posebnog interesa za �upaniju,

- provoðenje mjera za unapreðenje obrazovanja ipodizanja obrazovne razine stanovništva,

- koordiniranje rada s ustanovama iz podruèjaprosvjete, kulture, športa i udruga,

- praæenje zakonitosti u radu ustanova kojih jeosnivaè �upanija,

- provoðenje upravnog postupka i rješavanje u II.stupnju po �albama izjavljenim na upravne akte tijelagradova i opæina iz podruèja spomenièke rente, uskladu sa zakonom,

- obavljanje pripremnih poslova za osnivanje iliizmjenu statusa visokoškolskih ustanova na podruèjuKoprivnièko - kri�evaèke �upanije.

2. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Èlanak 8.

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb obavljaposlove iz podruèja zdravstva, socijalne skrbi, teudruga graðana iz ovog podruèja.


- pripremanje struènih mišljenja o prijedlozimazakona i drugih propisa iz podruèja pobrojanihposlova o kojima odluèuju tijela dr�avne vlasti, a odinteresa su za �upaniju,

- koordiniranje rada s ustanovama i drugimpravnim osobama iz podruèja zdravstva i socijalneskrbi,

- sustavno praæenje i analiziranje stanja tepredlaganje mjera za unapreðenje zdravstva isocijalne skrbi,

- sudjelovanje u programima investicija iinvesticijskog odr�avanja objekata primarne isekundarne zdravstvene zaštite i domova socijalneskrbi,

- usklaðivanje ustrojstva djelatnosti socijalne skrbiu nadle�nosti �upanije,

- praæenje zakonitosti u radu ustanova kojih jeosnivaè �upanija,

- poduzimanje i predlaganje mjera i programa zaborbu protiv ovisnosti mladih,

- provodi prvostupanjski upravni postupak izpodruèja socijalne skrbi,

- provodi upravi postupak i rješava u drugomstupnju po �albama izjavljenim na upravne akte tijelagradova i opæina iz podruèja socijalne skrbi.

3. Upravni odjel za gospodarstvo i komunalne djelatnosti

Èlanak 9.

Upravni odjel za gospodarstvo i komunalnedjelatnosti obavlja poslove za podruèje gospodarstva,obrtništva, komunalnog gospodarstva, vodnoggospodarstva i prometa.

Poslovi iz stavka 1. ovoga èlanka posebno seodnose na:

- izradu programa razvoja gospodarstva,obrtništva i komunalne djelatnosti �upanije,

- praæenje stanja u reèenim oblastima,- poduzimanje aktivnosti radi ravnomjernog

razvoja jedinica lokalne samouprave u sastavu�upanije,

- pripremanje struènih mišljenja o prijedlozimazakona i drugih propisa iz podruèja gospodarstva,obrtništva, komunalnog gospodarstva, vodnoggospodarstva i prometa o kojima odluèuju tijeladr�avne vlasti, a od interesa su za �upaniju,

- pripremanje i predlaganje nacrta odluka i drugih


opæih i pojedinaènih akata iz podruèja gospodarstva,obrtništva, komunalnog i vodnog gospodarstva teprometa, koje donosi �upanijska skupština,�upanijsko poglavarstvo i �upan,

- provoðenje prvostupanjskog upravnog postupkaiz podruèja cestovnog prometa,

- provoðenje prvostupanjskog upravnog postupkaiz podruèja vodnog gospodarstva prema propisima ofinanciranju vodnog gospodarstva,

- provoðenje upravnog postupka i rješavnje udrugom stupnju po �albama izjavljenim na upravneakte tijela jedinica lokalne samouprave iz podruèjakomunalnog gospodarstva,

- neposredno vršenje nadzora nad provoðenjemopæih i pojedinaènih akata koje za podruèjegospodarstva, obrtništva, komunalnog gospodarstva,vodnog gospodarstva i prometa donosi �upanijskaskupština, �upanijsko poglavarstvo i �upan.

4. Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj i turizam

Èlanak 10.

Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj iturizam obavlja poslove za podruèje poljoprivrede,ruralnog razvoja, turizma, lovstva, šumarstva iribarstva.

Poslovi iz stavka 1. posebno se odnose na:- izradu prijedloga akata, programa i drugih

dokumenata bitnih za razvoj poljoprivrede i ruralnogprostora za potrebe �upanijske skupštine i�upanijskog poglavarstva,

- usklaðivanje radnji i poduzimanje mjera u ciljuravnomjernog razvitka jedinica lokalne samouprave usastavu Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u podruèjupoljoprivrede i razvitka ruralnog prostora,

- osiguravanje pru�anja struène pomoæipoljoprivrednim proizvoðaèima u cilju unapreðenjaproizvodnje i stanja ruralnog prostora,

- praæenje i sudjelovanje u iznala�enju moguænostiza pravovremeno i pravovaljano izvršenje planovasjetve, �etve i otkupa poljoprivrednih proizvoda i u tompravcu predlaganje �upanijskoj skupštinipoduzimanje mjera kao i inicijativa prema VladiRepublike Hrvatske za potpore poljoprivrednojproizvodnji kao i seoskom prostoru na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije,

- obavljanje poslova vezanih za kreditne programe�upanije u smjeru razvoja poljoprivredne proizvodnjei ruralnog prostora,

- praæenje stanja, predlaganje mjera i poticanjeunapreðenja sustava obrane od tuèe, te ubla�avanjeod posljedica elementarnih nepogoda,

- praæenje stanja, predlaganje mjera i poticanjeunapreðenja ekološke proizvodnje, racionalnijegkorištenja bio mase i smanjenja oneèišæenja tala ivoda sa uzroènicima oneèišæenja iz poljoprivrede,

- obavljanje struènih poslova, voðenje evidencija,pru�anje struène pomoæi subjektima koji se baveturizmom (turistièka seljaèka gospodarstva, ugostitelji,hoteljeri, turistièke agencije i sl.),

- pru�anje informacija o kreditiranju, natjeèajimaministarstva i dr,

- suradnja sa Turistièkom zajednicom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u provedbi projekata, posebnihturistièkih prezentacija �upanije, izradi planova,provedbi i analizi turistièkih projekata,

- davanje struènih mišljenja, analiziranje i izradainformacija i drugih materijala iz djelokruga turizma,

- praæenje stanja iz podruèja lovstva te predlaganjemjera i donošenje akata �upanijskoj skupštini i�upanijskom poglavarstvu,

- praæenje stanja u šumarstvu (posebnoprivatnom) i predlaganje mjera za njihovounapreðenje,

- praæenje stanja i predlaganje mjera zaunapreðenje ribarstva te rješavanja o zahtjevima izpodruèja ribarstva,

- pripremanje struènih mišljenja o prijedlozimazakona i drugih propisa iz podruèja poljoprivrede,šumarstva, ribarstva i turizma o kojima odluèujudr�avne vlasti, a od interesa su za �upaniju,

- neposredno vršenje nadzora nad provoðenjemopæih i pojedinaènih akata koje za podruèjepoljoprivrede, ruralnog razvoja, turizma, lovstva,šumarstva i ribarstva donosi �upanijska skupština,�upanijsko poglavarstvo i �upan.

- sudjelovanje u organizaciji struènih manifestacija(struèni skupovi, izlo�be, sajmovi i drugemanifestacije),

- suradnju sa znanstvenim institucijama, tijelimadr�avne uprave, ustanovama i drugim struènimslu�bama, udru�enjima te interesnim udrugama izpodruèja djelokruga upravnog odjela,

5. Upravni odjel za financije i proraèun

Èlanak 11.

Upravni odjel za financije i proraèun obavljaposlove za podruèje planiranja, praæenja i izvršavanjafinancijskih dokumenata �upanije.


- praæenje i prouèavanje problematike javnihfinancija, a osobito financiranja javnih potreba tepripremu analitièkih i drugih struènih materijala opitanjima vezanim uz javne financije,

- prouèavanje i sudjelovanje u pripremi prijedlogaprograma financiranja javnih potreba �upanije, tefinanciranje prihvaæenih programa,

- izradu uputa proraèunskim korisnicima o naèinu ielementima izrade zahtjeva za osiguranje sredstava u�upanijskom proraèunu,

- pripremu nacrta proraèuna �upanije i prateæih


financijskih dokumenata, izvršavanje proraèunskihizdataka i rashoda, voðenje evidencija prihoda iprimitaka te rashoda i izdataka i poslove ekonomata,

- izradu polugodišnjih i godišnjih financijskihizvješæa o izvršenju Proraèuna,

- izradu smjernica za pripremu proraèuna gradovai opæina, praæenje i prouèavanje problematikeizvršavanja njihovih proraèuna, pripremu mjerapospješivanja njihovog financiranja te prijedlogaosiguranja dopunskih sredstava iz dr�avnog i�upanijskog proraèuna,

- izradu nacrta opæih i pojedinaènih akata vezanihuz prihode i primitke Proraèuna, te povremenaizvješæa na tra�enje �upanijske skupštine i�upanijskog poglavarstva, i njegovo izvršavanje kao idruge poslove i zadaæe vezane uz djelatnostfinanciranja �upanije,

- provodi prvostupanjski upravni postupak razrezai naplate poreza na nasljedstva i darove (pokretnine) iporeza na cestovna motorna vozila,

- provodi upravni postupak i rješava u drugomstupnju po �albama izjavljenim na upravne akte tijelagradova i opæina sukladno odredbama Zakona ofinanciranju jedinica lokalne i podruène (regionalne)samouprave.

6. Upravni odjel za prostorno ureðenje, gradnju i zaštitu okoliša

Èlanak 12.

Upravni odjel za prostorno ureðenje, gradnju izaštitu okoliša obavlja poslove iz podruèja prostornogureðenja, gradnje i zaštite okoliša na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije (izuzev podruèjagrada Koprivnice).


- prvostupanjski postupak provoðenja dokumenataprostornog ureðenja izdavanjem: lokacijskih dozvola,rješenja o utvrðivanju zemljišta za redovnu uporabugraðevina, potvrda o usklaðenosti parcelacijskihelaborata s aktima dokumenata prostornog ureðenja,izvoda iz detaljnih planova,

- prvostupanjski postupak u postupku gradnjeizdavanjem: rješenja o uvjetima graðenja, potvrda naprojekt, uporabnih dozvola, dozvola za uklanjanjeobjekata, rješenja i potvrda o izvedenom stanjugraðevina, uvjerenja za uporabu graðevina, uvjerenjao starosti graðevina,

- ovjere parcelacijskih elaborata o usklaðenosti sadokumentima prostornog ureðenja, potvrðivanjaelaborata o eta�iranju graðevina,

- prvostupanjski postupak u provedbi propisa izpodruèja zaštite okoliša,

- voðenje evidencija (prijava poèetka radova,prijava nastavka radova) kao i drugih evidencija iizvješæa propisana zakonom i posebnim propisima,

- praæenje i dostava podataka iz oblasti prostornogureðenja, gradnje i zaštite okoliša nadle�nomMinistarstvu i Zavodu za prostorno ureðenjeKoprivnièko-kri�evaèke �upanije,

- sudjelovanje u izradi prostorno-planskedokumentacije u okviru zakonom propisanenadle�nosti,

- pripremanje struènih mišljenja o prijedlozimazakona i drugih propisa iz podruèja prostornogureðenja, gradnje i zaštite okoliša o kojima odluèujutijela dr�avne vlasti.

7. Struèna slu�ba

Èlanak 13.

Struèna slu�ba obavlja poslove organizacije radatijela �upanije, pravne poslove prenijete na upravnatijela, poslove èuvanja i objavljivanja akata tijela�upanije.


- pripremanje i organiziranje sjednica �upanijskeskupštine, �upanijskog poglavarstva, odbora,povjerenstava i njihovih radnih tijela, te pripremanjematerijala odnosno osiguravanje drugih uvjeta zaodr�avanje sjednica,

- davanje pravnih i drugih struènih mišljenja u vezis radom �upanijske skupštine, �upanijskogpoglavarstva, odbora, povjerenstava i njihovih radnihtijela,

- pru�anje struène pomoæi predsjedniku ièlanovima �upanijske skupštine te èlanovima radnihtijela,

- informiranje o radu �upanijske skupštine,�upanijskog poglavarstva i njihovih radnih tijela,dostavu materijala na javnu raspravu te praæenje isumiranje rezultata rasprave,

- pripremanje programa rada �upanijske skupštinei �upanijskog poglavarstva i praæenje njihovihizvršenja,

- voðenje brige o primjeni Statuta �upanije iPoslovnika �upanijske skupštine i �upanijskogpoglavarstva,

- obavljanje poslova ureðivanja i izdavanja«Slu�benog glasnika Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» pripremanje konaènih tekstova odluka idrugih akata za objavljivanje,

- obavljanje struènih poslova za pojedine odbore ipovjerenstva koje imenuje �upanijska skupština i�upanijsko poglavarstvo,

- praæenje programa rada Hrvatskog sabora,prouèavanje prijedloga zakona, odluka i drugih akatao kojima odluèuje Sabor, a kad je u interesu �upanije,davanje mišljenja, te struèna obrada materijala radipripreme zastupnika za sudjelovanje u raduHrvatskog sabora i njegovih radnih tijela,

- praæenje programa rada gradskih i opæinskih


vijeæa, usklaðivanje stajališta gradova i opæina opitanjima o kojima odluèuju tijela vlasti u RepubliciHrvatskoj odnosno usklaðuje pitanja od zajednièkoginteresa o kojima odluèuju tijela gradova i opæina usastavu �upanije,

- ostvarivanje kontakata i suradnje sodgovarajuæim tijelima i slu�bama u gradovima iopæinama �upanije radi prikupljanja podataka ipripreme odgovarajuæih materijala za �upanijskuskupštinu, �upanijsko poglavarstvo i njihova radnatijela,

- obavljanje i drugih odgovarajuæih struènih iadministrativnih poslova vezanih uz rad �upanijskeskupštine, �upanijskog poglavarstva i radnih tijela,

- prijam slu�benika i namještenika i obavljanjeposlova vezanih uz statusna prava slu�benika inamještenika, kadrovske poslove i voðenjeodgovarajuæih evidencija,

- opæe, pomoæne i tehnièke poslove te poslovepisarnice.

8. Slu�ba ureda �upana

Èlanak 14.

Slu�ba ureda �upana obavlja poslove protokola iodnosa s javnošæu za potrebe �upana, zamjenike�upana i tijela �upanije, suraðuje s dr�avnim tijelima,drugim jedinicama podruène (regionalne)samouprave i jedinicama lokalne samouprave napodruèju �upanije.


- izradu izvješæa, elaborata i drugih informativnoanalitièkih materijala,

- poslove od znaèaja za ostvarivanje prava idu�nosti �upana i zamjenika �upana utvrðenihzakonom i drugim propisima,

- obavljanje poslova unutarnje revizije, - praæenje projekata i programa Europske unije i

ostalih projekata i programa stranih ulaganja,- poslove protokola,- poslove odnosa s javnošæu, - pripremanje sastanaka s predstavnicima lokalne

i regionalne podruène samouprave i lokalnesamouprave drugih dr�ava,

- obavljanje poslova zaštite na radu i civilnezaštite, samozaštitite vatrogastva i drugih poslovasliènog karaktera prenijetih na �upaniju,

- poslove organiziranja informatièke podrške raduupravnih tijela.

IV. RUKOVOÐENJE UPRAVNIM TIJELIMA

Èlanak 15.

Upravnim odjelima i Slu�bom ureda �upana

rukovode proèelnici, a Struènom slu�bom tajnik�upanijske skupštine.

Èlanak 16.

Proèelnike upravnih odjela, Slu�be ureda �upana itajnika �upanijske skupštine imenuje �upanijskopoglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

�upan raspisuje javni natjeèaj za imenovanjeproèelnika i tajnika �upanijske skupštine.

Po provedenom javnom natjeèaju �upan predla�e�upanijskom poglavarstvu izbor kandidata.

Èlanak 17.

Proèelnikom Upravnog odjela za prosvjetu,kulturu, znanost i šport mo�e biti imenovana osobakoja ima:

- VII/1 stupanj struène spreme pravne, prosvjetno-pedagoške struke ili struke iz podruèja kulture ilišporta,

- 5 godina radnog sta�a u struci,- polo�en dr�avni struèni ispit.

Èlanak 18.

Proèelnikom Upravnog odjela za zdravstvo isocijalnu skrb, mo�e biti imenovana osoba koja ima:

- VII/1 stupanj struène spreme zdravstvene,pravne, socijalnog rada ili politološke

struke,- 5 godina radnog sta�a u struci,- polo�en dr�avni struèni ispit.

Èlanak 19.

Proèelnikom Upravnog odjela za gospodarstvo ikomunalne djelatnosti mo�e biti imenovana osobakoja ima:

- VII/1 stupanj struène spreme ekonomske struke,- 5 godina radnog sta�a u struci,- polo�en dr�avni struèni ispit.

Èlanak 20.

Proèelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu,ruralni razvoj i turizam mo�e biti imenovana osobakoja ima:

- VII/1 stupanj struène spreme agronomske,poljoprivredne, bio medicinske, ekonomske ilituristièke struke,


Èlanak 21.

Proèelnikom Upravnog odjela za financije iproraèun mo�e biti imenovana osoba koja ima:


- VII/1 stupanj struène spreme ekonomske struke,- 5 godina radnog sta�a u struci,- polo�en dr�avni struèni ispit.

Èlanak 22.

Proèelnikom Upravnog odjela za prostornoureðenje, gradnju i zaštitu okoliša mo�e bitiimenovana osoba koja ima:

- VII/1 stupanj struène spreme graðevinske iliarhitektonske struke,

- 5 godina radnog sta�a u struci,- polo�en dr�avni struèni ispit,- polo�en posebni struèni ispit.

Èlanak 23.

Uvjeti za radno mjesto tajnika �upanijskeskupštine odreðeni su Statutom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Èlanak 24.

Proèelnikom Slu�be ureda �upana mo�e bitiimenovana osoba koja ima:

- VII/1 stupanj struène spreme pravne, biomedicinske, novinarske, politološke struke,ekonomske, prosvjetno-pedagoške,


Èlanak 25.

Proèelnici upravnih odjela, Slu�be ureda �upana itajnik �upanijske skupštine obavljaju du�nost naneodreðeno vrijeme.

Èlanak 26.

Proèelnici i tajnik odgovorni su za svoj rad i radupravnih tijela �upanu i �upanijskom poglavarstvu, atajnik i �upanijskoj skupštini.

V. UNUTARNJI USTROJ UPRAVNIH TIJELA

Èlanak 27.

Unutarnji ustroj upravnih tijela, radna mjesta sopisom poslova, te struènim uvjetima i brojemizvršitelja ureðuju se Pravilnikom o unutarnjem reduupravnih tijela Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Èlanak 28.

Proèelnici i tajnik imaju svoje zamjenike koje nanjihov prijedlog odreðuje �upan u pravilu iz redovasavjetnika.

Èlanak 29.

�upanijsko poglavarstvo usmjerava djelovanjeupravnih tijela u obavljanju poslova iz njihovogsamoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad.

VI. SREDSTVA ZA RAD UPRAVNIH TIJELA

Èlanak 30

Plaæe slu�benika i namještenika u upravnim tijelimaodreðuju se posebnim aktom u skladu s zakonom.

Do donošenja zakona plaæe iz stavka 1. ovogèlanka ureðuje �upanijsko poglavarstvo.

Ostala prava i obveze iz rada i na osnovi radaslu�benika i namještenika ureðuju se kolektivnimugovorom kojeg po prethodno pribavljenoj suglasnosti�upanijskog poglavarstva zakljuèuje �upan sodgovarajuæim sindikatom.

Do zakljuèenja kolektivnog ugovora prava izstavka 3. ovog èlanka slu�benici i namješteniciostvaruju na naèin i po mjerilima i kriterijima po kojimata prava ostvaruju dr�avni slu�benici i namještenici.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 31.

Slu�benici Upravnog odjela za gospodarstvo ikomunalne djelatnosti koji su do sada obavljaliposlove vezane uz poljoprivredu, šumarstvo i lovrasporediti æe se u novoosnovani upravni odjel, aprema vrsti poslova koje su do sada obavljali.

Èlanak 32.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje va�itiOdluka o upravnim tijelima Koprivnièko-kri�evaèke�upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 14/01, 17/01. - ispr., 7/03, 11/06, 8/07,10/07. i 12/07).

Èlanak 33.



KLASA: 021-05/08-01/18 URBROJ: 2137-10-08-1Koprivnica, 10. srpnja 2008.



54.

Na temelju èlanka 99. stavka 5. Zakona osocijalnoj skrbi («Narodne novine» broj 73/97, 27/01,59/01, 82/01, 103/03, 33/06. i 79/07) i èlanka 25.Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beniglasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. -proèišæeni tekst, 12/05, 11/06. i 12/07), �upanijskaskupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 22.sjednici odr�anoj 10. srpnja 2008. donijela je

O D L U K Uo utvrðivanju visine naknade za rad

predsjednika i èlanova Upravnog vijeæaDoma za starije i nemoæne osobe Koprivnica

I.

Utvrðuje se naknada za rad predsjednikaUpravnog vijeæa Doma za starije i nemoæne osobeKoprivnica u neto iznosu od 150,00 kuna, za svakusjednicu kojoj je nazoèan.

II.

Utvrðuje se naknada za rad èlana Upravnog vijeæaDoma za starije i nemoæne osobe Koprivnica u netoiznosu od 100,00 kuna, za svaku sjednicu kojoj jenazoèan.

III.

Ova Odluka objavit æe se u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».




55.

Na temelju èlanka 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti(«Narodne novine» broj 121/03, 44/05, 48/05. i85/06), èlanka 4. Pravilnika o naèinu pregleda umrlihte utvrðivanju vremena i uzroka smrti («Narodnenovine» broj 121/99, 133/99. i 112/00) i èlanka 25.Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beniglasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. -proèišæeni tekst, 12/05, 11/06. i 12/07), �upanijskaskupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 22.sjednici odr�anoj 10. srpnja 2008. donijela je

O D L U K Uo izmjeni Odluke o mrtvozorstvu

Èlanak 1.

U èlanku 5. stavku 1. Odluke o mrtvozorstvu(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj1/05, 12/05, 11/06, 2/07. i 8/07), rijeèi: «bruto 200,00kuna» zamjenjuju se rijeèima: «neto 170,00 kuna».

Èlanak 2.





56.

Na temelju èlanka 16. Pravilnika o mobilizaciji idjelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 40/08. i 44/08) i èlanka 36.Statuta Koprivnièko - kri�evaèke �upanije («Slu�beniglasnik Koprivnièko - kri�evaèke �upanije» broj 3/02. -proèišæeni tekst, 12/05, 11/06. i 12/07), �upanijskaskupština Koprivnièko - kri�evaèke �upanije na 22.sjednici odr�anoj 10. srpnja 2008. donijela je

R J E Š E NJ Eo imenovanju Zapovjedništva civilne zaštite

Koprivnièko - kri�evaèke �upanije

I.

U Zapovjedništvo civilne zaštite Koprivnièko -kri�evaèke �upanije (u daljnjem tekstu:Zapovjedništvo), imenuju se:

1. IVAN KRAMARIÆ, zapovjednik Zapovjedništvacivilne zaštite pri Upravi za zaštitu i spašavanjePodruènog ureda Koprivnica, za zapovjednika,

2. BRANKA CUKI iz Koprivnice, proèelnicaUpravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, zazamjenika zapovjednika,

3. DRA�EN KOZJAK iz Koprivnice, proèelnikUpravnog odjela za prostorno ureðenje, gradnju izaštitu okoliša, za èlana,

4. DANIMIR KOLMAN iz Subotice Podravske,èlan �upanijske skupštine, za èlana,

5. ANTE TOMAŠEVIÆ iz Pitomaèe, rukovoditelj


Hrvatskog zavoda poljoprivredno savjetodavne slu�beKoprivnièko-kri�evaèke �upanije, za èlana,

6. ANA LIST iz Koprivnice, voditeljica Pododsjekaza zaštitu okoliša, za èlana,

7. ZDRAVKO JANKOVIÆ iz Koprivnièkog Ivanca,rukovoditelj Gradskog društva Crvenog kri�aKoprivnica, za èlana.

II.

Zadaæe Zapovjedništva utvrðene su Pravilnikom omobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite ispašavanja («Narodne novine» broj 40/08. i 44/08).

Administrativno-tehnièke poslove zaZapovjedništvo obavljat æe Slu�ba ureda �upanaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije.

III.

Ovo Rješenje objavit æe se u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko - kri�evaèke �upanije».




57.

Na temelju èlanka 99. Zakona o socijalnoj skrbi(«Narodne novine» broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01,103/03, 33/06. i 79/07) i èlanka 25. StatutaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. -proèišæeni tekst, 12/05, 11/06. i 12/07), �upanijskaskupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 22.sjednici odr�anoj 10. srpnja 2008. donijela je

R J E Š E NJ Eo imenovanju èlanova Upravnog vijeæa Doma za

starije i nemoæne osobe osobe Koprivnica

I.

U Upravno vijeæe Doma za starije i nemoæneosobe Koprivnica imenuju se:

1. VESNA �ELJE�NJAK, kao predstavnikosnivaèa, za èlana,

2. IVICA PAL, kao predstavnik osnivaèa, za èlana,3. MLADEN TENODI, kao predstavnik osnivaèa,

za èlana,4. VERICA ŠARLIJA, kao predstavnik radnika, za èlana,

5. KATICA VRHOVEC, kao predstavnik korisnika,za èlana.

II.

Mandat èlanova Upravnog vijeæa iz toèke I. ovogRješenja traje èetiri godine.

III.

Ovo Rješenje objavit æe se u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».




58.

Na temelju èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke�upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst, 12/05. i 11/06),�upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanijena 22. sjednici odr�anoj 10. srpnja 2008. donijela je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o izvoðenju magistralnog

vodoopskrbnog sustava Koprivnièko - kri�evaèke �upanije

I.

Usvaja se «Izvješæe o izvoðenju magistralnogvodoopskrbnog sustava Koprivnièko - kri�evaèke�upanije» KLASA: 325-01/06-01/19; URBROJ: 2137-14-07-7; od 30. sijeènja 2008. godine, koji je sastavnidio ovog Zakljuèka i nalazi se u prilogu.

II.

Ovaj Zakljuèak objavit æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».





59.

Na temelju èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst,12/05, 11/06. i 12/07), �upanijska skupštinaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije na 22. sjedniciodr�anoj 10. srpnja 2008. donijela je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Programa komunalne infrastrukture

�upanije za 2008. godinu

I.

Usvaja se «Program komunalne infrastrukture�upanije za 2008. godinu» KLASA: 363-01/07-01/12;URBROJ: 2137-14-07-27; od 20. veljaèe 2008.

godine, koji je sastavni dio ovog Zakljuèka i nalazi seu prilogu.

II.






AKTI �UPANIJSKOG POGLAVARSTVA

26.

Na temelju èlanka 85. stavak 3. Zakona oosnovnom školstvu («Narodne novine» broj 59/90,26/93, 27/93, 29/94, 7/96, 59/01, 114/01, 69/03. -proèišæeni tekst i 76/05), èlanka 43. StatutaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. -proèišæeni tekst, 12/05, 11/06. i 12/07) i èlanka 40.Statuta Osnovne škole Kloštar Podravski �upanijskopoglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 56.sjednici odr�anoj 30. lipnja 2008. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko davanju suglasnosti na Odluku o prodaji

rabljenog graðevnog materijala

I.

Daje se suglasnost na Odluku o prodaji rabljenoggraðevinskog materijala KLASA: 602-02/08-01/33,

URBROJ: 2137-38-08-1 od 26. svibnja 2008. godine,koju je donio Školski odbor Osnovne škole KloštarPodravski, a kojom se tra�i suglasnost za prodajurashodovanog graðevinskog materijala i to:

1. rabljenog crijepa i prozorskih okvira u vrijednosti24.000,00 kn.

II.

Ovaj Zakljuèak objavit æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.»

�UPANIJSKO POGLAVARSTVOKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

KLASA: 602-02/08-01/19URBROJ: 2137-11-08-2Koprivnica, 30. lipnja 2008.

PREDSJEDNIK:Darko Koren, ing. grað., v.r.

AKTI �UPANA

2.

Na temelju èlanka 6. Zakona o zaštiti odelementarnih nepogoda («Narodne novine» broj73/97) i èlanka 36. Statuta Koprivnièko - kri�evaèke�upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko - kri�evaèke�upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst ,12/05, 11/06. i12/07), 17. lipnja 2008. donosim

Z A K LJ U È A K o proglašenju elementarne nepogode na dijelu

podruèja Koprivnièko - kri�evaèke �upanije

I.

Proglašava se elementarna nepogoda na dijelupodruèja Koprivnièko - kri�evaèke �upanije za gradKri�evce i Koprivnicu , te opæine Novigrad Podravski,

Kalnik, Koprivnièki Bregi, Sokolovac, Molve, Virje,Gornja Rijeka, Sveti Petar Orehovec, Rasinja zbogšteta nastalih kao posljedica tuèe i olujnognevremena. Tuèa i olujno nevrijeme uzrokovalo suvelike štete na poljoprivrednim kulturama, te samiproizvoðaèi nisu u moguænosti sami sanirati nastaluštetu.

II.

Procjenu štete od elementarnih nepogoda za gradizvršiti æe Povjerenstva za procjenu šteta odelementarnih nepogoda za grad Kri�evce i Koprivnicu, te opæine Novigrad Podravski,Kalnik, KoprivnièkiBregi, Sokolovac, Molve, Virje, Gornja Rijeka, SvetiPetar Orehovec, Rasinja, te istu dostaviti �upanijskompovjerenstvu za procjenu šteta od elementarnihnepogoda Koprivnièko - kri�evaèke �upanije, koja æeizvršiti zbirnu procjenu štete za navedeno podruèje.

III.

U postupku procjene neophodno je koristiti seMetodologijom za procjenu štete od elementarnihnepogoda («Narodne novine» broj 96/98).

IV.

Ovaj Zakljuèak objavit æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko - kri�evaèke �upanije».

KLASA: 920-11/08-01/03URBROJ: 2137-12-08-14Koprivnica, 17 . lipnja 2008.

�UPAN:Darko Koren, ing. grað., v.r.

3.

Na temelju èlanka 6. Zakona o zaštiti odelementarnih nepogoda («Narodne novine» broj73/97) i èlanka 36. Statuta Koprivnièko - kri�evaèke�upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko - kri�evaèke�upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst ,12/05, 11/06. i12/07), 30. lipnja 2008. donosim



I.

Proglašava se elementarna nepogoda na dijelupodruèja Koprivnièko - kri�evaèke �upanije za gradÐurðevac, te opæine Novo Virje i Ferdinandovac zbogšteta nastalih kao posljedica tuèe i olujnog nevremena

dana 27. lipnja 2008. godine. Tuèa i olujno nevrijemeuzrokovalo su velike štete na poljoprivrednimkulturama, te sami proizvoðaèi nisu u moguænostisami sanirati nastalu štetu.

II.

Procjenu štete od elementarnih nepogoda za gradizvršiti æe Povjerenstva za procjenu šteta odelementarnih nepogoda za grad Ðurðevac , te opæineNovo Virje, Ferdinandovac te istu dostaviti�upanijskom povjerenstvu za procjenu šteta odelementarnih nepogoda Koprivnièko - kri�evaèke�upanije, koja æe izvršiti zbirnu procjenu štete zanavedeno podruèje.

III.

U postupku procjene neophodno je koristiti seMetodologijom za procjenu štete od elementarnihnepogoda («Narodne novine» broj 96/98).

IV.


KLASA: 920-11/08-01/04URBROJ: 2137-12-08-03Koprivnica, 30. lipnja 2008.


4.

Na temelju èlanka 6. Zakona o zaštiti odelementarnih nepogoda («Narodne novine» broj73/97) i èlanka 36. Statuta Koprivnièko - kri�evaèke�upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko - kri�evaèke�upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst ,12/05, 11/06. i12/07), 11. srpnja 2008. godine donosim



I.

Proglašava se elementarna nepogoda na dijelupodruèja Koprivnièko - kri�evaèke �upanije za opæinuSveti Ivan �abno zbog šteta nastalih kao posljedicaolujnog nevremena dana 07. srpnja 2008. godine.Olujno nevrijeme uzrokovalo su velike štete napoljoprivrednim kulturama, graðevinskim objektima,komunalnoj infrastrukturi, šumama i trajnim nasadima,


2.

Na temelju èlanka 24. Sporazuma o Gospodarsko-socijalnom vijeæu i drugim oblicima socijalnogpartnerstva u Republici Hrvatskoj - proèišæeni tekst(«Narodne novine», broj 88/01) i èlanka III.Sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnogvijeæa u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji KLASA: 022-05/02-01/03, URBROJ: 2137-10-08-18, Gospodarsko-socijalno vijeæe na 1. sjednici odr�anoj dana 5. lipnja2008. donijelo je

P O S L OV N I Ko radu Gospodarsko-socijalnog vijeæa u

Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji

I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

Ovim Poslovnikom ureðuje se naèin radaGospodarsko-socijalnog vijeæa u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji (dalje u tekstu: Vijeæe), aposebno:

- izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeæa,- sazivanje sjednica Vijeæa,- izbor radnih tijela Vijeæa,- javnost rada Vijeæa i - druga pitanja znaèajna za rad Vijeæa.

II. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI VIJEÆA

Èlanak 2.

Vijeæe ima predsjednika i dva potpredsjednika.Predsjednika i potpredsjednika Vijeæa, biraju

èlanovi Vijeæa veæinom glasova na vrijeme od godine

dana, naizmjenièno iz reda sva tri socijalna partnera.

Èlanak 3.

Predsjednik Vijeæa:- predsjedava Vijeæem,- predstavlja Vijeæe,- saziva sjednice Vijeæa,- predla�e dnevni red sjednica,- nadzire izvršavanje zakljuèaka Vijeæa,- obavlja i druge poslove koje mu povjeri Vijeæe.Predsjednika Vijeæa u sluèaju njegove odsutnosti

zamjenjuje jedan od potpredsjednika kojeg odredipredsjednik Vijeæa.

III. SAZIVANJE SJEDNICA VIJEÆA

Èlanak 4.

Sjednicu Vijeæa saziva predsjednik Vijeæa navlastitu inicijativu, a du�an ju je sazvati na temeljuodluke Vijeæa ili na pisani zahtjev jednog od socijalnihpartnera.

Sjednice Vijeæa odr�avaju se u pravilu jednommjeseèno, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Èlanak 5.

Vijeæe ima tajnika koji je imenovan Rješenjem oimenovanju predstavnika �upanijskog poglavarstvaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije u Gospodarsko-socijalno vijeæe u Koprivnièko-kri�evaèke �upanijiKLASA: 022-05/02-01/03, URBROJ: 2137-10-08-16.

Tajnik za rad odgovara Vijeæu.Tajnik priprema sjednice Vijeæa, poma�e

predsjedniku Vijeæa u obavljanju drugih poslova u vezis radom Vijeæa, koji su odreðeni ovim Poslovnikom.


te sami proizvoðaèi nisu u moguænosti sami saniratinastalu štetu.

II.

Procjenu štete od elementarnih nepogoda zaopæinu Sveti Ivan �abno izvršiti æe Povjerenstva zaprocjenu šteta od elementarnih nepogoda opæe SvetiIvan �abno, te istu dostaviti �upanijskompovjerenstvu za procjenu šteta od elementarnihnepogoda Koprivnièko - kri�evaèke �upanije, koja æeizvršiti zbirnu procjenu štete za navedeno podruèje.

III.

U postupku procjene neophodno je koristiti se

Metodologijom za procjenu štete od elementarnihnepogoda («Narodne novine» broj 96/98).

IV.




AKTI GOSPODARSKO-SOCIJALNOG VIJEÆA

U pripremanju sjednice Vijeæa tajnik osobito brineo pravodobnosti izrade materijala, usklaðenostimaterijala s propisima i ovim Poslovnikom, o dostavimaterijala, o organiziranju odr�avanja sjednica i izradiakata Vijeæa.

Èlanak 6.

Konstituirajuæu sjednicu Vijeæa saziva �upan i istojpredsjedava do izbora predsjednika Vijeæa.

Èlanak 7.

U radu na sjednici Vijeæa odnosno povjerenstvaVijeæa mogu sudjelovati i struènjaci iz pojedinihpodruèja, bez prava glasa.

Na sjednicu Vijeæa odnosno povjerenstva Vijeæamogu se pozvati predstavnici sindikata, udrugaposlodavaca i �upanije koji nisu èlanovi Vijeæa tedruge osobe, o èemu odluèuje predsjednik Vijeæa.

Èlanak 8.

Dnevni red sjednice predla�e predsjednik Vijeæa.Èlanovima Vijeæa uz poziv za sjednicu Vijeæa

dostavlja se, u pravilu, pisani materijal o pojedinimtoèkama predlo�enog dnevnog reda.

Poziv za sjednicu dostavlja se èlanovima Vijeæa, upravilu, najkasnije deset dana prije datumaodr�avanja sjednice.

IV. ODLUÈIVANJE

Èlanak 9.

Za pravovaljano odluèivanje o pitanjima iznadle�nosti Vijeæa potrebno je da sjednici prisustvujenatpolovièna veæina predstavnika svakog socijalnogpartnera.

Svi predstavnici jednog socijalnog partnera imaju uVijeæu jedan zajednièki glas.

Vijeæe odluèuje veæinom glasova socijalnihpartnera.

Socijalni partneri glasuju odvojeno i zatimizvješæuju Vijeæe o rezultatu svog glasovanja, osim oproceduralnim i tehnièkim pitanjima, kada svi socijalnipartneri glasuju zajedno.

Èlanovi Vijeæa - predstavnici jednog socijalnogpartnera u sluèaju neodluènog rezultata glasovanja,glasovanje ponavljaju, a u sluèaju ponovnogneodluènog rezultata smatra se da je prihvaæenizvorni prijedlog predlagatelja.

Izdvojeno mišljenje svakog socijalnog partneraunosi se u zapisnik i s istim se obvezno upoznaju svikojima se upuæuje odluka Vijeæa, ukljuèujuæi i javnost.

V. ZAPISNIK

Èlanak 10.

Na sjednicama Vijeæa vodi se zapisnik.U zapisniku se navodi tijek sjednice Vijeæa,

sa�etak rasprave po pojedinim toèkama dnevnogreda, rezultat glasovanja i odluke koje je Vijeæedonijelo.

Zapisnik potpisuje predsjednik Vijeæa.Na poèetku sjednice Vijeæa usvaja se zapisnik s

prethodne sjednice.

VI. RADNA TIJELA VIJEÆA

Èlanak 11.

Vijeæe mo�e osnovati povjerenstva za pojedinapitanja iz svoje nadle�nosti.

Stalna povjerenstva Vijeæa jesu:- Povjerenstvo za kolektivne ugovore, politiku

plaæa i privatizaciju,- Povjerenstvo za zapošljavanje, socijalnu politiku i

zdravstvo,- Povjerenstvo za porezni sustav i proraèun,- Povjerenstvo za javne djelatnosti,- Povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova.

Odlukom o osnivanju povjerenstva Vijeæe odreðujebroj èlanova koje samostalno imenuje.

Èlan povjerenstva ne mora biti èlan Vijeæa.

Èlanak 12.

Mišljenje povjerenstva o pojedinom pitanjuobvezno se prezentira Vijeæu prilikom rasprave o tompitanju.

Povjerenstvo o svom radu jednom godišnjepodnosi izvješæe Vijeæu.

Èlanak 13.

Na sjednici povjerenstva vodi se zapisnik.Na rad povjerenstva na odgovarajuæi se naèin

primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje se odnosena sazivanje sjednica, odluèivanje i zapisnik.

VII. PROGRAM RADA VIJEÆA

Èlanak 14.

Vijeæe donosi godišnji program rada.Svaki socijalni partner ima pravo dati svoje

prijedloge za godišnji program rada Vijeæa u okvirunadle�nosti Vijeæa.

Na temelju prijedloga iz prethodnog stavkapredsjednik Vijeæa predla�e godišnji program radaVijeæa.


5.

Na temelju èlanka 35. Zakona o lokalnoj ipodruènoj (regionalnoj) samoupravi («Narodnenovine» broj 33/01, 60/01. i 129/05) i èlanka 27. i 82.Statuta Opæine Kloštar Podravski («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01. i 2/03),Opæinsko vijeæe Opæine Kloštar Podravski na 14.sjednici odr�anoj 4. lipnja 2008. donijelo je

S T A T U To izmjenama i dopunama Statuta

Opæine Kloštar Podravski

Èlanak 1.

U Statutu Opæine Kloštar Podravski («Slu�beniglasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01. i2/03) èlanak 5. mijenja se i glasi:

«Dan Opæine Kloštar Podravski je blagdan SvetogAntuna, 13. lipnja.».

Èlanak 2.

U èlanku 7. stavku 2. iza toèke 4. dodaje se toèka5. koja glasi:

«Priznanje Opæine Kloštar Podravski sudionicimaDomovinskog rata.».

Èlanak 3.

U èlanku 12. stavak 1. mijenja se i glasi:«Opæina Kloštar Podravski obavlja poslove

lokalnog znaèaja kojima se neposredno ostvarujupotrebe graðana, a koji nisu Ustavom ili zakonomdodjeljeni dr�avnim tijelima i to osobito poslove koji seodnose na:

1. ureðenje naselja i stanovanja,2. prostorno i urbanistièko planiranje,3. komunalno gospodarstvo,4. brigu o djeci,5. socijalnu skrb, 6. primarnu zdravstvenu zaštitu,7. odgoj i osnovno obrazovanje,8. kulturu, tjelesnu kulturu i šport,9. zaštitu potrošaèa,10. zaštitu i unapreðenje prirodnog okoliša,11. protupo�arnu i civilnu zaštitu,12. promet na svom podruèju,13. ostale poslove sukladno posebnim

zakonima.».


VIII. JAVNOST RADA VIJEÆA

Èlanak 15.

Opæi akti Vijeæa objavljuju se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

Èlanak 16.

Vijeæe izvješæuje javnost o svom radu i o radusvojih povjerenstava.

Izvjestitelji sredstava javnog priopæavanja imajupravo pratiti rad Vijeæa i povjerenstava Vijeæa iizvješæivati javnost o njihovom radu.

Predsjednik Vijeæa mo�e davati slu�benapriopæenja za tisak i druga sredstva javnogpriopæavanja, a mo�e odr�ati i konferenciju za tisak.

Èlanak 17.

Vijeæe jednom godišnje podnosi izvješæe o svomradu Vijeæu na nacionalnoj razini.

IX. ZAKLJUÈNE ODREDBE

Èlanak 18.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana odobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.»

KLASA:115-01/08-01/1URBROJ:2137-12-08-2Koprivnica, 5. lipnja 2008.

PREDSJEDNIK VIJEÆA:Vjekoslav Flamaceta, v.r.

OPÆINA KLOŠTAR PODRAVSKIAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

Èlanak 4.

U èlanku 14. stavku 1. toèka 1. mijenja se i glasi:«obrazovanje».

Èlanak 5.

Èlanak 34. mijenja se i glasi:

«Opæinski naèelnik:1. zastupa Opæinu,2. predsjednik je Opæinskog poglavarstva Opæine

Kloštar Podravski,3. provodi odluke i druge opæe akte Opæinskog

vijeæa i odgovoran je Opæinskom vijeæu za njihovoprovoðenje,

4. vodi brigu o upravljanju imovinom u vlasništvuOpæine i naredbodavac je za izvršavanje proraèunaOpæine,

5. daje punomoæi za zastupanje Opæine upojedinim stvarima,

6. predla�e Opæinskom vijeæu donošenje opæih idrugih akata,

7. podnosi Opæinskom poglavarstvu prijedlogproraèuna i odgovoran je za njegovo izvršenje,

8. usmjerava rad Jedinstvenog upravnog odjela, tenadzire njegov rad,

9. obavlja i druge poslove utvrðene zakonom iStatutom.».

Èlanak 6.

Ovlašæuje se Odbor za statutarno-pravna pitanjaOpæinskog vijeæe Opæine Kloštar Podravski da izradiproèišæeni tekst Statuta Opæine Kloštar Podravski.

Èlanak 7.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od danaobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE KLOŠTAR PODRAVSKI

KLASA: 012-03/08-01/01URBROJ: 2137/16-08-1Kloštar Podravski, 4. lipnja 2008.

PREDSJEDNIK:Franjo Budroviæ, v.r.

6.

Na temelju èlanka 128. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 27. StatutaOpæine Kloštar Podravski («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01. i 2/03),Opæinsko vijeæe Opæine Kloštar Podravski na 14.sjednici odr�anoj 4. lipnja 2008. donijelo je

GODIŠNJI OBRAÈUN PRORAÈUNAOpæine Kloštar Podravski za 2007. godinu

I. OPÆI DIO

Èlanak 1.

Proraèun Opæine Kloštar Podravski za 2007.godinu («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 14/06, 10/07. i 13/07) (u daljnjemtekstu: Proraèun) ostvaren je kako slijedi:


A. RAÈUN PRIHODA I RASHODA - Proraèun za 2007.PRIHODI POSLOVANJA 3.403.002,11 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 188.177,43 RASHODI POSLOVANJA 2.086.184,90RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 964.182,30RAZLIKA - VIŠAK 540.812,34

B. RASPOLO�IVA SREDSTVA IZ RANIJIH GODINARASPOLO�IVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 342.854,00

C. RAÈUN ZADU�IVANJA / FINANCIRANJAPRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADU�IVANJA 7.000,00 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA -NETO ZADU�IVANJE / FINANCIRANJE 7.000,00

A + B + C

VIŠAK + RASPOLO�IVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA + NETO ZADU�IVANJE / FINANCIRANJE 890.666,34

Èlanak 2.

Prihodi i rashodi te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrðuju se u Raèunu prihoda i rashoda i Raèunufinanciranja za 2007. godinu, kako slijedi:

A) RAÈUN PRIHODA I RASHODA

Plan 2007. Izvršenje % Izvršenja

RASHODI I IZDACI 4.811.744,15 3.050.367,20 63,39

3 RASHODI POSLOVANJA 2.422.965,20 2.086.184,90 86,10 31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 384.300,00 411.004,82 106,95 311 PLAÆE ZA REDOVAN RAD 305.600,00 330.971,10 108,30 3111 PLAÆE ZA REDOVAN RAD 297.100,00 323.664,39 108,94 3113 PLAÆE ZA PREKOVREMENI RAD 8.500,00 7.306,71 85,96 312 OSTALI RASHODI ZA ZAPOSLENE 24.200,00 21.100,00 87,19 3121 OSTALI RASHODI ZA ZAPOSLENE 24.200,00 21.100,00 87,19 313 DOPRINOSI NA PLAÆE 54.500,00 58.933,72 108,14 3132 DOPRINOSI ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 49.250,00 53.259,61 108,14 3133 DOPRINOSI ZA ZAPOŠLJAVANJE 5.250,00 5.674,11 108,08

32 MATERIJALNI RASHODI 1.074.165,20 778.529,09 72,48 321 NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 65.300,00 65.556,00 100,39 3211 SLU�BENA PUTOVANJA 17.000,00 13.384,00 78,73 3212 NAKNADE ZA PRIJEVOZ 43.300,00 45.172,00 104,32 3213 STRUÈNO USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIKA 5.000,00 7.000,00 140,00 322 RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 321.000,00 246.956,64 76,93 3221 UREDSKI MATERIJAL I OSTALI

MATERIJALNI RASHODI 30.000,00 19.792,34 65,97 3222 MATERIJAL I SIROVINE 2.000,00 - - 3223 ENERGIJA 147.000,00 151.910,08 103,34 3224 MATERIJAL I DIJELOVI ZA TEKUÆE

I INVEST.ODR�AVANJE 135.000,00 73.985,11 54,80 3225 SITNI INVENTAR 7.000,00 1.269,11 18,13 323 RASHODI ZA USLUGE 481.250,00 301.159,37 62,58 3231 USLUGE TELEFONA, POŠTE I PRIJEVOZA 30.000,00 27.770,84 92,57 3232 USLUGE TEKUÆEG I

INVESTICIJSKOG ODR�AVANJA 210.000,00 163.012,09 77,62 3233 USLUGE PROMID�BE I INFORMIRANJA 30.000,00 22.894,60 76,32 3234 KOMUNALNE USLUGE 81.250,00 58.248,56 71,69 3236 ZDRAVSTVENE I VETERINARSKE USLUGE 75.000,00 2.384,62 3,18 3237 INTELEKTUALNE I OSOBNE USLUGE 45.000,00 21.098,80 46,89 3238 RAÈUNALNE USLUGE 4.000,00 3.265,94 81,65 3239 OSTALE USLUGE 6.000,00 2.483,92 41,40 329 OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 206.615,20 164.857,08 79,79 3291 NAKNADE ZA RAD PREDSTAV.I

IZVRŠ.TIJELA, POVJER.I SL. 42.000,00 22.655,32 53,94 3292 PREMIJE OSIGURANJA 12.272,33 12.272,33 100,00 3293 REPREZENTACIJA 52.342,87 43.623,63 83,34 3299 OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 100.000,00 86.305,80 86,31

34 FINANCIJSKI RASHODI 9.000,00 8.610,76 95,68 342 KAMATE ZA PRIMLJENE ZAJMOVE 1.000,00 - - 3423 KAMATE ZA PRIMLJENE

ZAJMOVE OD BANAKA I OSTALO 1.000,00 - - 343 OSTALI FINANCIJSKI RASHODI 8.000,00 8.610,76 107,63 3431 BANKARSKE USLUGE I

USLUGE PLATNOG PROMETA 6.000,00 8.610,76 143,51


3433 ZATEZNE KAMATE 2.000,00 - -

35 SUBVENCIJE 26.000,00 55.677,00 214,14 352 SUBVENCIJE TRGOVAÈKIM

DRUŠTV.,OBRTNICIMA 26.000,00 55.677,00 214,14 3522 SUBVENCIJE TRGOVAÈKIM

DRUŠTVIMA IZVAN JAV.SEKT. 26.000,00 55.677,00 214,14

36 POMOÆI DANE UNUTAR OPÆE DR�AVE 185.000,00 202.295,17 109,35 363 POMOÆI DANE UNUTAR OPÆE DR�AVE 185.000,00 202.295,17 109,35 3631 TEK. POMOÆE JVP 185.000,00 202.295,17 109,35

37 NAKNADE GRAÐANIMA I KUÆANSTVIMA 275.000,00 219.104,79 79,67 372 OSTALE NAKNADE

GRAÐANIMA I KUÆANSTVIMA 275.000,00 219.104,79 79,67 3721 NAKNADE GRAÐANIMA I

KUÆANSTVIMA U NOVCU 160.000,00 128.350,00 80,22 3722 NAKNADE GRAÐANIMA I

KUÆANSTVIMA U NARAVI 115.000,00 90.754,79 78,92

38 OSTALI RASHODI 469.500,00 410.963,27 87,53 381 TEKUÆE DONACIJE 448.500,00 410.963,27 91,63 3811 TEKUÆE DONACIJE U NOVCU 448.500,00 410.963,27 91,63 383 KAZNE,PENALI I NAKNADE ŠTETE 1.000,00 - - 3831 NAKNADE ŠTETA PRAVNIM I FIZIÈKIM OSOBAMA 1.000,00 - - 385 IZVANREDNI RASHODI 20.000,00 - - 3851 NEPREDVIÐENI RASHODI

DO VISINE PRORAÈ.PRIÈUVE 15.000,00 - - 3859 OSTALI IZVANREDNI RASHODI 5.000,00 - -

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANC.IMOVINE 2.348.778,95 934.932,30 39,81 41 RASHODI ZA NABAVU NEPROIZVED.IMOVINE 120.000,00 76.485,00 63,74 411 MATERIJALNA IMOVINA - PRIRODNA BOGATSTVA 120.000,00 76.485,00 63,74 4111 ZEMLJIŠTE 120.000,00 76.485,00 63,74

42 RASHODI ZA NABAVU PROIZV.DUGOTR.IMOV. 2.183.778,95 819.553,10 37,53 421 GRAÐEVINSKI OBJEKTI 1.968.000,00 768.069,38 39,03 4212 POSLOVNI OBJEKTI 600.000,00 360.021,37 60,00 4213 CESTE I SL.GRAÐEVINSKI OBJEKTI 50.000,00 - - 4214 OSTALI GRAÐEVINSKI OBJEKTI 1.318.000,00 408.048,01 30,96 422 POSTROJENJA I OPREMA 117.178,95 51.483,72 43,94 4221 UREDSKA OPREMA I NAMJEŠTAJ 10.000,00 13.288,52 132,89 4222 KOMUNIKACIJSKA OPREMA 1.000,00 - - 4223 OPREMA ZA ODR�AVANJE I ZAŠTITU 5.178,95 5.178,95 100,00 4225 INSTRUMENTI, UREÐAJI I STROJEVI 1.000,00 - - 4227 UREÐAJI, STROJEVI I

OPREMA ZA OSTALE NAMJENE 100.000,00 33.016,25 33,02 426 NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA 98.600,00 - - 4262 ULAGANJA U RAÈUNALNE PROGRAME 1.000,00 - - 4263 ULAGANJA U DOKUMENTACIJU 97.600,00 - -

45 RASHODI ZA DOD. ULAGANJA U NEF. IMOVINI 45.000,00 38.894,20 86,43 451 DODATNA ULAGANJA U GRAÐ. OBJEK 45.000,00 38.894,20 4511 DODATNA ULAGANJA U GRAÐ. OBJEK 45.000,00 38.894,20

5 IZDACI ZA FIN. IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 40.000,00 29.250,00 73,13 51 IZDACI ZA DANE ZAJMOVE 40.000,00 29.250,00 73,13 512 IZDACI ZA DANE ZAJMOVE NEPROF.ORG.GRAÐ. 40.000,00 29.250,00 73,13 5121 DANI ZAJMOVI NEPROF.


ORG.GRAÐ.I KUÆ. U TUZEMSTVU 40.000,00 29.250,00 73,13

PRIHODI I PRIMICI 4.830.238,90 3.598.179,54 74,49

6 PRIHODI POSLOVANJA 4.614.588,90 3.403.002,11 73,74 61 PRIHODI OD POREZA 1.471.602,27 1.310.019,79 89,02 611 POREZ I PRIREZ NA DOHODAK 1.339.602,27 1.186.753,87 88,59 6111 POREZ I PRIREZ NA DOHODAK

OD NESAMOSTAL.RADA 1.066.358,27 1.034.058,80 96,97 6112 POREZ I PRIREZ NA

DOHODAK OD SAMOSTAL.DJELATN. - - 6113 POREZ I PRIREZ NA

DOHODAK OD IMOVINE I IMOV.PRAVA - - 6114 POREZ I PRIREZ NA DOHODAK OD KAPITALA - - 6115 POREZ I PRIREZ NA DOHODAK

PO GODIŠNJOJ PRIJAVI 273.105,00 - 6116 POREZ I PRIREZ NA

DOHODAK UTVRÐEN U NADZORU - - 6117 POVRAT POREZA I PRIREZA

NA DOH.PO GODIŠNJ.PRIJ. - - 6118 DIO POREZA NA DOH. DOB. KROZ JVP 185.000,00 152.695,07 82,54 612 POREZ NA DOBIT - - 6121 POREZ NA DOBIT - - 613 POREZI NA IMOVINU 50.000,00 47.346,28 94,69 6131 STALNI POREZI NA NEPOKRETNU IMOVINU - - 6132 POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE - - 6134 POVREMENI POREZI NA IMOVINU 50.000,00 47.346,28 94,69 614 POREZI NA ROBU I USLUGE 82.000,00 75.919,64 92,58 6142 POREZ NA PROMET 40.000,00 38.505,67 96,26 6145 POREZI NA KORIŠTENJE

DOBARA ILI IZVOÐ.AKTIVNOSTI 40.000,00 37.413,97 93,53 6163 OSTALI NERASPOREÐENI PRIHODI OD POREZA 2.000,00 - -

63 POMOÆI OD SUBJEKATA UNUTAR DR�AVE 1.451.000,00 948.250,00 65,35 633 POMOÆI IZ PRORAÈUNA 906.000,00 948.250,00 104,66 6331 TEKUÆE POMOÆI IZ PRORAÈUNA 50.000,00 109.250,00 218,50 6332 KAPITALNE POMOÆI IZ PRORAÈUNA 856.000,00 839.000,00 98,01 634 POMOÆI OD OSTALIH SUBJEKATA

UNUTAR OPÆE DR�AVE 545.000,00 - - 6342 KAPITALNE POMOÆI OD

OSTALIH SUBJ.UNUTAR OPÆE DR�. 545.000,00 - -

64 PRIHODI OD IMOVINE 1.049.986,63 839.190,97 79,92 641 PRIHODI OD FINANCIJSKE IMOVINE 6.686,63 1.686,63 25,22 6411 PRIHODI OD KAMATA NA DANE ZAJMOVE 1.000,00 - - 6413 KAMATE NA OROÈENA

SREDSTVA I DEPOZITE PO VIÐENJU 1.686,63 1.686,63 100,00 6414 PRIHODI OD ZATEZNIH KAMATA 4.000,00 - - 642 PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.043.300,00 837.504,34 80,27 6421 NAKNADE ZA KONCESIJE 8.300,00 4.644,98 55,96 6422 PRIHODI OD ZAKUPA I

IZNAJMLJIVANJA IMOVINE 385.000,00 207.219,00 53,82 6423 OSTALI PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 600.000,00 585.015,36 97,50 6423 OSTALI PRIHODI OD NEF.IM.

-PRIKLJ. NA VODOVOD 50.000,00 40.625,00 81,25

65 PRIHODI OD ADMIN.PRIST.I PO POSEB.PROP. 582.000,00 251.641,35 43,24 651 ADMINISTRATIVNE PRISTOJBE 12.000,00 3.310,83 27,59 6512 OPÆINSKE PRISTOJBE I NAKNADE 1.000,00 - -


6513 OSTALE UPRAVNE PRISTOJBE 6.000,00 3.310,83 55,18 6514 OSTALE PRISTOJBE 5.000,00 - - 652 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 570.000,00 248.330,52 43,57 6523 KOMUNALNI DOPRINOSI I

DR.NAKNADE UTVRÐ.POS.ZAK. 220.000,00 174.442,88 79,29 6524 DOPRINOSI ZA ŠUME 60.000,00 20.679,19 34,47 6526 OSTALI NESPOMENUTI PRIHODI 290.000,00 53.208,45 18,35

66 OSTALI PRIHODI 60.000,00 53.900,00 89,83 661 VLASTITI PRIHODI 60.000,00 53.900,00 89,83 6612 PRIHODI OD OBAVLJANJA

OSTALIH POSLOVA VL.DJELAT. 60.000,00 53.900,00 89,83

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANC.IMOVINE 194.650,00 188.177,43 96,67 71 PRIHODI OD PRODAJE NEPROIZVED.IMOVINE 100.000,00 97.642,00 97,64711 PRIHODI OD PRODAJE

MATERIJALNE IMOVINE-PRIR.BOGAT. 100.000,00 97.642,00 97,64 7111 ZEMLJIŠTE 100.000,00 97.642,00 97,64

72 PRIHODI OD PRODAJE PROIZ.DUGOT.IMOVINE 94.650,00 90.535,43 95,65 721 PRIHODI OD PRODAJE GRAÐ OBJEKATA 93.650,00 90.535,43 96,67 7211 STAMBENI OBJEKTI 14.000,00 10.885,43 77,75 7212 POSLOVNI OBJEKTI 79.650,00 79.650,00 100,00 722 PRIHODI OD PRODAJE POSTROJENJA I OPREME 1.000,00 - - 7221 UREDSKA OPREMA I NAMJEŠTAJ 1.000,00 - -

8 PRIMICI OD FINAN.IMOVINE I ZADU�IVANJA 21.000,00 7.000,00 33,33 81 PRIMLJENE OTPLATE GLAVNICE DANIH ZAJM. 20.000,00 7.000,00 35,00812 PRIMICI GLAVNICE ZAJMOVA DANIH GRAÐANIMA 20.000,00 7.000,00 35,00 8121 POVRAT ZAJMOVA DANIH

GRAÐANIMA I KUÆANSTVIMA 20.000,00 7.000,00 35,00

84 PRIMICI OD ZADU�IVANJA 1.000,00 - - 844 PRIMLJENI ZAJMOVI OD BANAKA I DR. 1.000,00 - - 8441 PRIMLJENI ZAJMOVI OD TUZEMNIH BANAKA 1.000,00 - -

II. POSEBNI DIO

Èlanak 3.

Izvršenje Proraèuna po proraèunskim korisnicima (ekonomska klasifikacija) po programima, aktivnostima iprojektima je sljedeæe:

Funkcijska klasifikacija Opis PLAN 2007 IZVRŠENJE %Ekonomska klasifikacija IZVRŠENJA

1 2 3 4

PROGRAMI UKUPNO: 4.811.744,15 3.050.367,20 63,39

001 Program: Redovan rad predstavnièkog i izvršnog tijela 71.342,87 51.998,29 72,89 11 Osnovne aktivnosti 42.000,00 22.655,32 53,94

32 Materijalni rashodi 42.000,00 22.655,32 53,94 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 42.000,00 22.655,32 53,94 3291 Naknade za rad predstavnièkih i

izvršnih tijela,povjerenstava i sl. 42.000,00 22.655,32 53,94

12 Promid�ba Opæine 29.342,87 29.342,97 100,00 32 Materijalni rashodi 29.342,87 29.342,97 100,00


329 Ostali nepomenuti rashodi poslovanja 29.342,87 29.342,97 100,00 3293 Reprezentacija 29.342,87 29.342,97 100,00

002 Program: Redovan rad jedinstvenog upravnog odjela 1.177.301,28 951.172,92 80,79 21 Osnovni troškovi funkcioniranja 961.522,33 899.689,20 93,57

31 Rashodi za zaposlene 348.750,00 375.314,39 107,62311 Plaæe 278.500,00 301.589,70 108,29 3111 Plaæe za redovan rad 270.000,00 294.282,99 108,99 3113 Plaæe za prekovremeni rad 8.500,00 7.306,71 85,96 312 Ostali rashodi za zaposlene 20.500,00 19.850,00 96,83 3121 Ostali rashodi za zaposlene 20.500,00 19.850,00 96,83 313 Doprinosi na plaæe 49.750,00 53.874,69 108,29 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 45.000,00 48.700,05 108,22 3133 Doprinosi za zapošljavanje 4.750,00 5.174,64 108,94

32 Materijalni rashodi 396.772,33 313.468,88 79,00 321 Naknade troškova zaposlenima 60.500,00 60.345,79 99,75 3211 Slu�bena putovanja 17.000,00 13.384,00 78,73 3212 Naknade za prijevoz 38.500,00 39.961,79 103,80 3213 struèno usavršavanje 5.000,00 7.000,00 140,00 322 Rashodi za materijal i energiju 86.000,00 62.750,08 72,97 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 30.000,00 15.727,34 52,42 3222 Materijal i sirovine 2.000,00 - - 3223 Energija 50.000,00 45.753,63 91,51 3225 Sitni inventar 4.000,00 1.269,11 31,73 323 Rashodi za usluge 115.000,00 77.514,12 67,40 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 30.000,00 27.770,84 92,57 3233 Usluge promid�be i informiranja 30.000,00 22.894,60 76,32 3237 Intelektualne i osobne usluge 45.000,00 21.098,80 46,89 3238 Raèunalne usluge 4.000,00 3.265,94 81,65 3239 Ostale usluge 6.000,00 2.483,94 41,40 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 135.272,33 112.858,89 83,43 3292 Premije osiguranja 12.272,33 12.272,33 100,00 3293 Reprezentacija 23.000,00 14.280,76 62,09 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 100.000,00 86.305,80 86,31

34 Financijski rashodi 9.000,00 8.610,76 95,68 342 Kamate za primljene zajmove 1.000,00 - - 3423 Kamate za primljene zajmove od banaka i sl. 1.000,00 - - 343 Ostali financijski rashodi 8.000,00 8.610,76 107,63 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 6.000,00 8.610,86 143,51 3433 Zatezne kamate 2.000,00 - -

35 Subvencije 1.000,00 - 352 Subvencije trgovaèkim društvima, obrtnicima i sl. 1.000,00 - - 3522 Subvencije trgovaèkim

društvima izvan javnog sektora 1.000,00 - -

36 Pomoæi dane u inoz. I unutar opæe dr�. 185.000,00 202.295,17 363 Pomoæ unutar opæe dr�. 185.000,00 202.295,17 3631 Ustupljeni dio za vatr. Postrojbe 185.000,00 202.295,17

38 Ostali rashodi 21.000,00 - - 383 Kazne penali i naknade štete 1.000,00 - - 3831 Naknade šteta pravnim i fizièkim osobama 1.000,00 - - 385 Izvanredni rashodi 20.000,00 - - 3851 Nepredviðeni rashodi do

visine proraèunske prièuve 15.000,00 - - 3859 Ostali izvanredni rashodi 5.000,00 -


22 Nabava opreme za potrebe redovnog funkcioniranja 215.778,95 51.483,72 23,86 42 Rashodi za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine 215.778,95 51.483,72 23,86422 Postrojenja i oprema 117.178,95 51.483,72 43,94 4221 Uredska oprema i namještaj 10.000,00 13.288,52 132,89 4222 Komunikacijska oprema 1.000,00 - - 4223 Oprema za odr�avanje i zaštitu 5.178,95 5.178,95 100,00 4225 Instrumenti, ureðaji i strojevi 1.000,00 - - 4227 Ureðaji, strojevi i oprema za ostale namjene 100.000,00 33.016,25 33,02 426 Raèunalni programi 98.600,00 - - 4262 Ulaganja u raèunalne programe 1.000,00 - - 4263 Ulaganja u doh. PUR 97.600,00

003 Program : Tekuæe i investicijsko odr�avanje imovine 568.250,00 440.386,41 77,50 31 Odr�avanje javne rasvjete 141.000,00 98.420,51 69,80

32 Materijalni rashodi 141.000,00 98.420,51 69,80 322 Rashodi za materijal i energiju 111.000,00 98.420,51 88,67 3223 Energija 81.000,00 94.907,61 117,17 3224 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 30.000,00 3.512,90 11,71 323 Rashodi za usluge 30.000,00 - - 3232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 30.000,00 - -

32 Odr�avanje objekata 90.000,00 55.885,39 62,09 32 Materijalni rashodi 90.000,00 55.885,39 61,15 322 Rashodi za materijal i energiju 55.000,00 33.630,49 61,15 3224 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 50.000,00 33.565,24 67,13 3224 Materijal i dijelovi za tek.i inv.odr.-opæinska zgrada 5.000,00 65,25 323 Rashodi za usluge 35.000,00 22.254,90 63,59 3232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 30.000,00 22.254,90 74,18 3232 Usluge tekuæeg i inv.odr.-zgarda opæine 5.000,00 -

33 Investicijsko odr�avanje objekata 45.000,00 38.984,20 45 Rashodi za dodatna u lag. U nefinan. Imovini 45.000,00 38.984,20 451 Dodo. Ulaganja u grað. Objektima 45.000,00 38.984,20 4511 Dodatana ulaganja u grað. Objektima 45.000,00 38.984,20

33 Odr�avanje javnih i nerazvrstanih prometnica 145.000,00 99.158,55 68,39 32 Materijalni rashodi 145.000,00 99.158,55 68,39 322 Rashodi za materijal i energiju 15.000,00 9.293,33 61,96 3224 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 15.000,00 9.293,33 61,96 323 Rashodi za usluge 130.000,00 89.865,22 69,13 3232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 80.000,00 69.485,46 86,86 3234 Komunalne usluge 50.000,00 20.379,76 40,76

34 Odr�avanje javnih površina i ostalo 91.000,00 96.884,30 106,47 32 Materijalni rashodi 91.000,00 96.884,30 106,47 322 Rashodi za materijal i energiju 46.000,00 35.690,45 77,59 3223 Energija 16.000,00 11.248,84 70,31 3224 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 30.000,00 24.441,61 81,47 323 Rashodi za usluge 45.000,00 61.193,85 135,99 3232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 45.000,00 61.193,85 135,99

35 Odr�avanje smetlišta 25.000,00 13.184,66 52,74 32 Materijalni rashodi 25.000,00 13.184,66 52,74 322 Rashodi za materijal i energiju 5.000,00 3.106,78 62,14 3224 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 5.000,00 3.106,78 62,14 323 Rashodi za usluge 20.000,00 10.077,88 50,39 3232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 20.000,00 10.077,88 50,39


36 Deratizacija i dezinsekcija 31.250,00 37.868,80 121,18 32 Materijalni rashodi 31.250,00 37.868,80 121,18 323 Rashodi za usluge 31.250,00 37.868,80 121,18 3234 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 31.250,00 37.868,80 121,18

004 Program: Socijalna i zdravstvena zaštita 390.000,00 250.739,41 64,29 41 Zdravstvene i veterinarske usluge 75.000,00 2.384,62 3,18

32 Materijalni rashodi 75.000,00 2.384,62 3,18 323 Rashodi za usluge 75.000,00 2.384,62 3,18 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 75.000,00 2.384,62 3,18

42 Pomoæ obiteljima i kuæanstvima 160.000,00 128.350,00 80,22 37 Naknade graðanima i kuæanstvima 160.000,00 128.350,00 80,22 372 Ostale naknade graðanima

i kuæanstvima iz proraèuna 160.000,00 128.350,00 80,22 3721 Naknade graðanima i kuæanstvima u novcu 160.000,00 128.350,00 80,22

43 Studentski krediti 40.000,00 29.250,00 73,13 51 Naknade graðanima i kuæanstvima 40.000,00 29.250,00 73,13 512 Ostale naknade graðanima

i kuæanstvima iz proraèuna 40.000,00 29.250,00 73,13 5121 Naknade graðanima i kuæanstvima u novcu 40.000,00 29.250,00 73,13

44 Sufinanciranje cijene prijevoza 95.000,00 90.754,79 95,53 37 Naknade graðanima i kuæanstvima 95.000,00 90.754,79 95,53 372 Ostale naknade graðanima i

kuæanstvima iz proraèuna 95.000,00 90.754,79 95,53 3722 Naknade graðanima i kuæanstvima u naravi 95.000,00 90.754,79 95,53

45 Ostale naknade iz proraèuna u novcu 20.000,00 - - 37 Naknade graðanima i kuæanstvima 20.000,00 - - 372 Ostale naknade graðanima

i kuæanstvima iz proraèuna 20.000,00 - - 3722 Naknade graðanima i kuæanstvima u naravi 20.000,00 - -

005 Program: Predškolski odgoj 68.350,00 96.487,52 141,17 51 «Mala Škola» 43.350,00 40.810,52 94,14

31 Rashodi za zaposlene 35.550,00 35.690,52 100,40 311 Plaæe 27.100,00 29.381,49 108,42 3111 Plaæe za redovan rad 27.100,00 29.381,49 108,42 312 Ostali rashodi za zaposlene 3.700,00 1.250,00 - 3121 Ostali rashodi za zaposlene 3.700,00 1.250,00 - 313 Doprinosi na plaæe 4.750,00 5.059,03 106,51 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 4.250,00 4.559,56 107,28 3133 Doprinosi za zapošljavanje 500,00 499,47 99,89

32 Materijalni rashodi 7.800,00 5.120,00 65,64 321 Naknade troškova zaposlenima 4.800,00 5.120,00 106,67 3212 Naknade za prijevoz 4.800,00 5.120,00 106,67 322 Rashodi za materijal i energiju 3.000,00 - - 3225 Sitni inventar 3.000,00 - -

52 Djeèiji vrtiæi 25.000,00 55.677,00 222,71 35 Subvencije 25.000,00 55.677,00 222,71352 Subvencije trgovaèkim društvima i obrtnicima 25.000,00 55.677,00 222,71 3522 Subvencije trgovaèkim društvima

i obrtnicima izvan javnog sektora 25.000,00 55.677,00 222,71


006 Program: Religija, kultura, šport i ostale društvene djelatnosti 448.500,00 415.028,27 92,54 61 Religija 35.000,00 35.000,00 100,00

38 Donacije i ostali rashodi 35.000,00 35.000,00 100,00 381 Tekuæe donacije 35.000,00 35.000,00 100,00 3811 Tekuæe donacije u novcu 35.000,00 35.000,00 100,00

62 Kultura 45.500,00 40.150,00 88,24 38 Donacije i ostali rashodi 45.500,00 40.150,00 88,24 381 Tekuæe donacije 45.500,00 40.150,00 88,24 3811 Tekuæe donacije u novcu 45.500,00 40.150,00 88,24

63 Šport 165.000,00 154.150,00 93,42 38 Donacije i ostali rashodi 165.000,00 154.150,00 93,42381 Tekuæe donacije 165.000,00 154.150,00 93,42 3811 Tekuæe donacije u novcu 165.000,00 154.150,00 93,42

64 Vatrogastvo 60.000,00 62.500,00 104,17 38 Donacije i ostali rashodi 60.000,00 62.500,00 104,17 381 Tekuæe donacije 60.000,00 62.500,00 104,17 3811 Tekuæe donacije u novcu 60.000,00 62.500,00 104,17

65 Civilna zaštita 15.000,00 - - 38 Donacije i ostali rashodi 15.000,00 - - 381 Tekuæe donacije 15.000,00 - - 3811 Tekuæe donacije u novcu 15.000,00 -

66 Politièke stranke 22.000,00 22.000,00 100,00 38 Donacije i ostali rashodi 22.000,00 22.000,00 100,00381 Tekuæe donacije 22.000,00 22.000,00 100,00 3811 Tekuæe donacije u novcu 22.000,00 22.000,00

67 Osnovna škola 40.000,00 40.000,00 100,00 38 Donacije i ostali rashodi 40.000,00 40.000,00 100,00 381 Tekuæe donacije 40.000,00 40.000,00 100,00 3811 Tekuæe donacije u novcu 40.000,00 40.000,00 100,00

68 Crveni kri� 6.000,00 1.128,27 18,80 38 Donacije i ostali rashodi 6.000,00 1.128,27 18,80 381 Tekuæe donacije 6.000,00 1.128,27 18,80 3811 Tekuæe donacije u novcu 6.000,00 1.128,27 18,80

69 Ostale društvene djelatnosti 60.000,00 60.100,00 100,17 38 Donacije i ostali rashodi 60.000,00 60.100,00 100,17381 Tekuæe donacije 60.000,00 60.100,00 100,17 3811 Tekuæe donacije u novcu 60.000,00 60.100,00 100,17

007 Program: Izgradnja i nabava poslovnih i graðevinskih objekata 2.088.000,00 844.554,38 40,45 71 Poduzetnièka zona 1.078.000,00 119.105,00 11,05

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 120.000,00 76.485,00 63,74

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 120.000,00 76.485,00 63,74 4111 Zemljište 120.000,00 76.485,00 63,74

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 958.000,00 42.620,00 4,45

421 Graðevinski objekti 958.000,00 42.620,00 4,45 4213 Ceste i sl.graðevnski objekti 50.000,00 42.620,00 85,24


Èlanak 4.

Ostvareni višak prihoda u svoti 890.666,34 kunaprenosi se u Proraèun Opæine Kloštar Podravski za2008. godinu.

III. ZAVRŠNA ODREDBA

Èlanak 5.

Ovaj Godišnji obraèun Proraèuna stupa na snaguosmog dana od dana objave u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».




7.

Na temelju èlanka 83. Pravilnika o proraèunskomraèunovodstvu i raèunskom planu («Narodne novine»broj 27/05. i 127/07) i èlanka 27. Statuta OpæineKloštar Podravski («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01. i 2/03), Opæinskovijeæe Opæine Kloštar Podravski na 14. sjedniciodr�anoj 4. lipnja 2008. donijelo je

O D L U K Uo raspodjeli rezultata - sredstava viška prihoda

u 2007. godini

Èlanak 1.

Na temelju Godišnjeg obraèuna Proraèuna OpæineKloštar Podravski za 2007. godinu utvrðen je višakprihoda poslovanja u svoti 890.666,34 kune koji se prenosiu Proraèun Opæine Kloštar Podravski za 2008. godinu.

Èlanak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana


4214 Ostali graðevinski objekti 908.000,00 - -

72 Kanalizacija 10.000,00 - - 42 Rashodi za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine 10.000,00 - - 421 Graðevinski objekti 10.000,00 - - 4214 Ostali graðevinski objekti 10.000,00 - -

73 Opæinski vodovod 100.000,00 105.568,01 105,57 42 Rashodi za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine 100.000,00 105.568,01 105,57 421 Graðevinski objekti 100.000,00 105.568,01 105,57 4214 Ostali graðevinski objekti 100.000,00 105.568,01 105,57

74 Sanacija deponija otpada 300.000,00 259.860,00 86,62 42 Rashodi za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine 300.000,00 259.860,00 86,62 421 Graðevinski objekti 300.000,00 259.860,00 86,62 4214 Ostali graðevinski objekti 300.000,00 259.860,00 86,62

75 Sportska dvorana 50.000,00 13.200,00 26,40 42 Rashodi za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 13.200,00 26,40 421 Graðevinski objekti 50.000,00 13.200,00 26,40 4212 Poslovni objekti 50.000,00 13.200,00 26,40

75 Poslovni objekt - Dom Kloštar Podravski 550.000,00 346.821,37 63,06 42 Rashodi za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine 550.000,00 346.821,37 63,06 421 Graðevinski objekti 550.000,00 346.821,37 63,06 4212 Poslovni objekti 550.000,00 346.821,37 63,06

objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




8.

Na temelju èlanka 7. i 27. Statuta Opæine KloštarPodravski («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 11/01. i 2/03) i èlanka 21. Odluke ojavnim priznanjima Opæine Kloštar Podravski(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 8/96), Opæinsko vijeæe Opæine Kloštar Podravskina 14. sjednici odr�anoj 4. lipnja 2008. donijelo je

O D L U K Uo dodjeli javnog priznanja

Zlatna plaketa «Grb Opæine Kloštar Podravski»

I.

Zlatna plaketa «Grb Opæine Kloštar Podravski»dodjeljuje se:

Nogometnom klubu «MLADOST» iz KloštraPodravskog, za postignute rezultate u polufinalu kupaHrvatske, u 4. nogometnoj ligi i poseban doprinos uradu sa mladima.

II.

Zlatna plaketa «Grb Opæine Kloštar Podravski»uruèit æe se na sveèanoj sjednici povodom DanaOpæine Kloštar Podravski, 13. lipnja 2008. godine.

III.





9.



Srebrna plaketa «Grb Opæine Kloštar Podravski»

I.

Srebrna plaketa «Grb Opæine Kloštar Podravski»dodjeljuje se:

1. Streljaèkom klubu «MLADOST» iz KloštraPodravskog, za osvojeno 1. mjesto na PrvenstvuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije u seniorskojkategoriji «Serijska zraèna puška» i za posebandoprinos u okupljanju mladog naraštaja, te promicanjeOpæine Kloštar Podravski u Koprivnièko-kri�evaèkoj�upaniji i Republici Hrvatskoj.

2. VLADIMIRU ÆURIÆU iz Budanèevice, zaposeban doprinos u poduzetništvu, športu, tegospodarskom razvitku opæine.

II.

Srebrna plaketa «Grb Opæine KloštarPodravski» uruèit æe se na sveèanoj sjednicipovodom Dana Opæine Kloštar Podravski, 13. lipnja2008. godine.

III.






10.



Zahvalnica Opæine Kloštar Podravski

I.

Zahvalnica Opæine Kloštar Podravski dodjeljuje se:

1. LJEKOVITOM BILJU d.o.o. iz Budanèevice, zapoduzetnièki rad i doprinošenju gospodarskograzvitka opæine.

2. JOSIPU NAÐU iz Prugovca, predsjednikuMjesnog odbora Prugovac, za poseban doprinos izalaganje na ureðenju mjesta i doprinos razvitkuopæine.

3. IVANU ÈUPENU iz Kloštra Podravskog,predsjedniku Mjesnog odbora Kloštar Podravski, zaposeban doprinos i zalaganje na ureðenju mjesta idoprinos razvitku opæine.

4. DRAGI JANÈIJU iz Kozarevca, predsjednikuMjesnog odbora Kozarevac za poseban doprinos izalaganje na ureðenju mjesta i doprinos razvitkuopæine.

5. IVICI ŠIMUNOVIÆU iz Budanèevice,predsjedniku Mjesnog odbora Budanèevica zaposeban doprinos na ureðenju mjesta i doprinosrazvitku opæine.

6. IVANU MATURANCU iz Kloštra Podravskog, zadugogodišnji uzoran i marljiv rad u prosvjeti.

7. VLADIMIRU FAŠAIÆU iz Kloštra Podravskog,za postignute rezultate i osvojeno 1. mjesto na QuadTiffon Cup-u.

8. ANTUNU JUHASU iz Kozarevca, za uzoran imarljiv rad u organizaciji poljoprivrednoggospodarstva i stoèarstva.

9. IVANU TUDIÆU iz Kozarevca, za dugogodišnjirad na podruèju sporta.

10. JOSIPU �IVKU iz Budanèevica, za posebandoprinos na podruèju likovne umjetnosti,

11. DARKU DOMITROVIÆU iz Pitomaèe, zaposeban doprinos na podruèju likovne umjetnosti.

II.

Zahvalnica Opæine Kloštar Podravski uruèit æe sena sveèanoj sjednici povodom Dana Opæine KloštarPodravski, 13. lipnja 2008. godine.

III.





11.

Na temelju èlanka 27. Statuta Opæine KloštarPodravski («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 11/01. i 2/03), Opæinsko vijeæe OpæineKloštar Podravski na 14. sjednici odr�anoj 4. lipnja2008. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko prihvaæanju Izvješæa o obavljenoj reviziji

Proraèuna Opæine Kloštar Podravskiza 2007. godinu

I.

Prihvaæa se Izvješæe o obavljenoj revizijiProraèuna Opæine Kloštar Podravski za 2007. godinuDr�avnog ureda za reviziju, Podruèni ured Koprivnica,KLASA: 041-01/08-01/3, URBROJ: 613-08-08-6 od14. travnja 2008. godine.

II.

Izvješæe iz toèke I. sastavni je dio ovog Zakljuèka inalazi se u prilogu.

III.






12.

Na temelju èlanka 3. stavka 4. Zakona o zaštiti odpo�ara («Narodne novine» broj 58/93, 33/05, 133/05.i 107/07) i èlanka 27. Statuta Opæine KloštarPodravski («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 11/01. i 2/03), Opæinsko vijeæe OpæineKloštar Podravski na 14. sjednici odr�anoj 4. lipnja2008. donijelo je

P L A Nmotrenja, èuvanja i ophodnje graðevina i

površina kojima prijeti poveæana opasnost odnastajanja i širenja po�ara tijekom �etvene

sezone u 2008. godini

I.

Plan motrenja, èuvanja i ophodnje graðevina ipovršina kojima prijeti poveæana opasnost odnastajanja i širenja po�ara tijekom �etvene sezone u2008. godini (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se radipreventivnog djelovanja i spreèavanja nastajanjapo�ara u vrijeme dok je zbog vremenskih prilika i vrsteposlova koji se obavljaju poveæana opasnost odnastajanja po�ara za vrijeme trajanja �etve na�etvenim površinama te na podruèju na kojem senalaze vikend naselja (vinograda-klijeti) u predjelu«Veseli breg» u Kloštru Podravskom, «Vinogradec» i«Sekilji» u Prugovcu.

II.

Na podruèju Opæine Kloštar Podravski, �etveneparcele su po površini male i �etva se obavlja strojno,bez odlaganja po�njetih kultura u stogove, te seocjenjuje da je opasnost od po�ara manja, nego uvrijeme kad se je �etva obavljala ruèno pri èemu je odva�nosti i to što rukovatelj strojem treba provoditipropisane mjere zaštite od po�ara.

III.

Poveæana opasnost za nastanak i širenje po�ara uljetnoj sezoni postoji na površinama koje granièe sdeponijem komunalnog otpada i divljim deponijima.Opasnost postoji takoðer i u vikend naseljima zbogspaljivanja i proljetnog ureðivanja vikendica koje senalaue u neposrednoj blizini šumskih površina, kao ina poljoprivrednim površinama koje se èesto spaljujuzbog èišæenja zemljišta ili spaljivanja strništa ilikukuruzovine u jesen.

IV.

Zadu�uje se Vatrogasna zajednica Opæine KloštarPodravski da s predsjednicima i zapovjednicima

Dobrovoljnih vatrogasnih društava sa podruèjaOpæine Kloštar Podravski odr�i sastanak, te da utvrdistanje vatrogasne opreme i vozila, ispravnostvatrogasnih sirena, te broj osposobljenih vatrogasacakoji æe vršiti preventivne nadzore na navedenimpovršinama.

V.

Radi pravovremene i uèinkovite vatrogasneintervencije Vatrogasna zajednica Opæine KloštarPodravski i Dobrovoljna vagtrogasna društva sapodruèja Opæine Kloštar Podravski du�ni su navrijeme registrirati vatrogasna vozila i svu opremudovesti u ispravno stanje.

Sredstva za ovu namjenu osigurat æe se uProraèunu Opæine Kloštar Podravski za 2008. godinu.

VI.

U razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza 2008.godine, pojaèano motrenje i ophodnju deponijakomunalnog otpada «Peski» u Kloštru Podravskomobavljat æe komunalni redar Opæine Kloštar Podravskii èlanovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva KloštarPodravski.

Zbog brze i uèinkovite vatrogasne intervencije imoguænosti prolaska vatrogasnih vozila zadu�uje seKomunalni pogon Opæine Kloštar Podravski da uredi iproširi pristupne puteve, posjeæe granje drveæa (visinai širina vatrogasnih vozila) i uredi �ivice do navedenihpovršina, a naroèito do gore navedenih vikend naselja(vinogradi-klijeti).

VII.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od danaobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».





4.

Na temelju èlanka 35. Zakona o lokalnoj ipodruènoj (regionalnoj) samoupravi («Narodnenovine» broj 33/01, 60/01. i 129/05) èlanka 9.Odluke o osnivanju, djelokrugu i ustrojstvenimjedinicama Jedinstvenog upravnog odjela OpæinePodravske Sesvete («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 10/99) i èlanka 28.Statuta Opæine Podravske Sesvete («Slu�beniglasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj12/01. i 5/06) Opæinsko vijeæe Opæine PodravskeSesvete na 14. sjednici odr�anoj 5. lipnja 2008.donijelo je

P R A V I L N I Ko izmjenama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i

naèinu rada Jedinstvenog upravnog odjelaOpæine Podravske Sesvete

Èlanak 1.

U Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i naèinu radaJedinstvenog upravnog odjela Opæine PodravskeSesvete («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije», broj 3/00. i 5/06) u èlanku 13. stavku 1.toèki 1. podtoèka b) mijenja se i glasi:

«b) Uvjeti: visoka struèna sprema VII/1 pravnestruke, polo�en dr�avni struèni ispit i najmanje petgodina radnog sta�a u struci.»

Èlanak 2.

U èlanku 13. iza toèke 1. dodaje se nova toèka 2.koja glasi:

«2. Viši upravni referenta) Opis poslova i zadaæa:- osigurava zakonit rad i brine se za izvršenje

radnih zadataka i obveza Jedinstvenog upravnogodjela,

- planira, organizira, usklaðuje i kontrolira radJedinstvenog upravnog odjela,

- priprema materijale i izraðuje nacrte odluka idrugih akata za sjednice Opæinskog vijeæa oOpæinskog poglavarstva,

- osigurava i nadzire izvršavanje odluka izakljuèaka te drugih akata Opæinskog vijeæa iOpæinskog poglavarstva.

- prati i nadzire primjenu zakonskih propisa i dajeprijedloge za usklaðivanje akata s propisima,

- predla�e, daje smjernice i sudjeluje u izradi akata

iz nadle�nosti Jedinstvenog upravnog odjela,- daje djelatnicima upute za obavljanje poslova,

brine se o struènom osposobljavanju djelatnika,- koordinira rad Jedinstvenog upravnog odjela s

radom opæinskih tijela,- sudjeluje i priprema ugovaranje izgradnje i

odr�avanje komunalnih i drugih objekata na podruèjuOpæine,

- daje smjernice i sudjeluje u izradi programaodr�avanja komunalne infrastrukture s iskazimafinancijskih sredstava,

- obavlja pravne poslove iz djelokruga Opæine ibrine se za provedbu i ostvarivanje zakonitosti u raduopæinskih tijela i slu�bi,

- sudjeluje u rješavanju najslo�enijih upravnihstvari iz djelokruga Opæine,

- vodi postupke i donosi rješenja u granicamaovlasti kada rješava o pojedinaènim pravima izdjelokruga Opæine i radnih odnosa Jedinstvenogupravnog odjela.

- sudjeluje u izradi prijedloga normativnih akata,- obavlja i druge poslove propisane zakonom,

Statutom i drugim aktima Opæine Podravske Sesvete,po nalogu opæinskog naèelnika.

b) Uvjeti: viša struèna sprema (VI/1) pravne struke,polo�en dr�avni struèni ispit i najmanje 14 mjeseciradnog sta�a u struci.

Broj izvršitelja: 1 (jedan).»Dosadašnje toèke 2. do 7. postaju toèkama 3. do

8.

Èlanak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana oddana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE PODRAVSKE SESVETE

KLASA: 023-01/00-01/01URBROJ: 2137/24-08-1Podravske Sesvete, 05. lipnja 2008.

PREDSJEDNIK:Vlado Škriljak, v.r.


OPÆINA PODRAVSKE SESVETEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

PLANIRANO OSTVARENO INDEKS

A) RAÈUN PRIHODA I RASHODAPrihodi poslovanja 2.843.200,00 2.759.085,77 97,04 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 6.600,00 6.590,50 99,86 Rashodi poslovanja 1.994.300,00 1.900.546,91 95,30 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 821.800,00 821.286,56 99,94 RAZLIKA - VIŠAK/MANJAK 33.700,00 43.842,80 130,10

B) RAÈUN ZADU�IVANJA/FINANCIRANJAIzdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 33.700,00 33.700,00 100,00 NETO ZADU�IVANJE/FINANCIRANJE -33.700,00 -33.700,00 100,00

C) VIŠAK/MANJAK PRIHODA I PRIMITAKARaspolo�iva sredstva iz prethodnih godina 0,00 -279.052,39 -VIŠAK/MANJAK + NETO FINANCIRANJE + RASPOLO�IVASREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00 -268.909,59 -

Èlanak 2.

Prihodi i rashodi te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrðuju se u Raèunu prihoda i rashoda i Raèunufinanciranja za 2007. godinu, kako slijedi:

A. RAÈUN PRIHODA I RASHODA

BROJKONTA VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA PLANIRANO OSTVARENO INDEKS

UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 2.849.800,00 2.765.676,27 97,05RAZDJEL 000 PRIHODI 2.849.800,00 2.765.676,27 97,05

6 Prihodi poslovanja 2.843.200,00 2.759.085,77 97,0461 Prihodi od poreza 1.597.700,00 1.582.633,63 99,06611 Porez i prirez na dohodak 1.521.000,00 1.509.526,08 99,256111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 1.533.000,00 1.516.815,75 98,946112 Porez i prirez na dohodak od samostalnih djelatnosti 120.000,00 121.847,08 101,546113 Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinskih prava 3.000,00 2.556,58 85,226117 Povrat poreza i prireza na dohodak po godišnjoj prijavi -135.000,00 131.693,33 -97,55613 Porezi na imovinu 50.700,00 50.014,37 98,656134 Povremeni porezi na imovinu 50.700,00 50.014,37 98,65614 Porezi na robu i usluge 26.000,00 23.093,18 88,826142 Porez na promet 10.000,00 8.368,16 83,686145 Porezi na korištenje dobara ili izvoðenje aktivnosti 16.000,00 14.725,02 92,03


OPÆINA SOKOLOVACAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

2.

Na temelju èlanka 128. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 26. StatutaOpæine Sokolovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/06), Opæinsko vijeæeOpæine Sokolovac na 18. sjednici odr�anoj 20. svibnja2008. donijelo je

GODIŠNJI OBRAÈUN PRORAÈUNAOpæine Sokolovac za 2007. godinu

I. OPÆI DIO

Èlanak 1.

Proraèun Opæine Sokolovac za 2007. godinu(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 13/06, 11/07. i 15/07) (u daljnjem tekstu:Proraèun) ostvaren je kako slijedi:

63 Potpore 405.000,00 400.368,30 98,86633 Potpore iz proraèuna 405.000,00 400.368,30 98,866331 Tekuæe potpore iz proraèuna 110.000,00 105.368,30 95,796332 Kapitalne potpore iz �upanijskog proraèuna 230.000,00 230.000,00 100,006332 Kapitalne potpore iz dr�avnog proraèuna 65.000,00 65.000,00 100,00

64 Prihodi od imovine 404.000,00 404.145,23 100,04641 Prihodi od financijske imovine 6.000,00 6.020,21 100,346413 Kamate na oroèena sredstva i depozite po viðenju 3.000,00 3.003,65 100,126414 Prihodi od zateznih kamata 3.000,00 3.016,56 100,55642 Prihodi od nefinancijske imovine 398.000,00 398.125,02 100,036421 Naknade za koncesije 3.000,00 2.227,31 74,246422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 35.000,00 30.480,00 87,096423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 360.000,00 365.417,71 101,50

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 433.000,00 368.565,91 85,12

651 Administrativne (upravne) pristojbe 11.000,00 10.720,00 97,456512 «�upanijske, gradske i opæinske pristojbe i naknade» 11.000,00 10.720,00 97,45652 Prihodi po posebnim propisima 422.000,00 357.845,91 84,806523 Komunalni doprinosi i druge

naknade utvrðene posebnim zakonom 8.000,00 7.344,66 91,816524 Doprinosi za šume 400.000,00 336.274,44 84,076526 Ostali nespomenuti prihodi 14.000,00 14.226,81 101,62

66 Ostali prihodi 3.500,00 3.372,70 96,36663 Donacije od pravnih i fizièkih osoba izvan opæe dr�ave 3.500,00 3.372,70 96,366632 Kapitalne donacije 3.500,00 3.372,70 96,36

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 6.600,00 6.590,50 99,8671 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 6.600,00 6.590,50 99,86711 Prihodi od prodaje materijalne imovine 6.600,00 6.590,50 99,867111 Prihodi od prodaje zemljišta 6.600,00 6.590,50 99,86

3 Rashodi poslovanja 1.994.300,00 1.900.546,91 95,3031 Rashodi za zaposlene 312.500,00 311.956,57 99,83311 Plaæe 248.700,00 248.688,08 100,003111 Plaæe u novcu 246.700,00 247.858,38 100,473113 Plaæe za prekovremeni rad 2.000,00 829,70 41,49312 Ostali rashodi za zaposlene 20.000,00 20.494,13 102,473121 Ostali rashodi za zaposlene 20.000,00 20.494,13 102,47313 Doprinosi na plaæe 43.800,00 42.774,36 97,663132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 39.400,00 38.546,63 97,833133 Doprinosi za zapošljavanje 4.400,00 4.227,73 96,08

32 Materijalni rashodi 840.400,00 761.147,01 90,57321 Naknade troškova zaposlenima 51.400,00 50.832,00 98,893211 Slu�bena putovanja 4.000,00 3.770,00 94,253212 Naknade za prijevoz i rad na terenu 46.400,00 46.330,00 99,853213 Struèno usavršavanje zaposlenika 1.000,00 732,00 73,20322 Rashodi za materijal i energiju 217.700,00 213.792,10 98,203221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 14.200,00 11.956,85 84,203223 Energija 199.000,00 199.016,69 100,013224 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 4.000,00 2.588,40 64,713225 Sitni inventar 500,00 230,16 46,03323 Rashodi za usluge 389.000,00 319.215,29 82,063231 Usluge telefona i pošte 17.000,00 16.579,47 97,533232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 266.000,00 203.843,50 76,633233 Usluge promid�be i informiranja 5.000,00 4.533,30 90,67


3234 Komunalne usluge 35.000,00 30.359,02 86,743236 Zdravstvene i veterinarske usluge 25.000,00 24.156,00 96,623237 Intelektualne i osobne usluge 41.000,00 39.744,00 96,94329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 182.300,00 177.307,62 97,263291 Naknade za rad predstavnièkih i izvršnih tijela 155.000,00 151.228,29 97,573293 Reprezentacija 13.000,00 12.838,23 98,763294 Èlanarine 2.000,00 970,99 48,553299 Izdaci za proslavu Dana Opæine 12.300,00 12.270,11 99,76

34 Financijski rashodi 20.000,00 16.171,83 80,86343 Ostali financijski rashodi 20.000,00 16.171,83 80,863431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 11.000,00 8.023,40 72,943433 Zatezne kamate 1.000,00 314,78 31,483434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 8.000,00 7.833,65 97,92

35 Subvencije 350.000,00 345.094,07 98,60352 Subvencije trgovaèkim društvima, obrtnicima,

malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora 350.000,00 345.094,07 98,603523 Subvencije trgovaèkim društvima, obrtnicima,

malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora 350.000,00 345.094,07 98,60

37 Naknade graðanima i kuæanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 240.400,00 239.892,96 99,79

372 Ostale naknade graðanima i kuæanstvima iz proraèuna 240.400,00 239.892,96 99,79

3721 Naknade graðanima i kuæanstvima u novcu 25.000,00 26.000,00 104,003722 Naknade graðanima i kuæanstvima u naravi 215.400,00 213.892,96 99,30

38 Ostali rashodi 231.000,00 226.284,47 97,96381 Tekuæe donacije 216.000,00 212.155,68 98,223811 Tekuæe donacije u novcu 216.000,00 212.155,68 98,22385 Izvanredni rashodi 15.000,00 14.128,79 94,193851 Nepredviðeni rashodi do

visine proraèunske prièuve 5.000,00 4.128,79 82,583859 Ostali izvanredni rashodi 10.000,00 10.000,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 821.800,00 821.286,56 99,9441 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 700.300,00 699.749,20 99,92412 Nematerijalna imovina 700.300,00 699.749,20 99,924126 Ostala nematerijalna imovina 700.300,00 699.749,20 99,92

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 3.500,00 3.499,80 99,99

422 Postrojenja i oprema 3.500,00 3.499,80 99,994221 Uredska oprema i namještaj 3.500,00 3.499,80 99,99

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 118.000,00 118.037,56 100,03

451 Dodatna ulaganja na graðevinskim objektima 118.000,00 118.037,56 100,034511 Obnova društvenog doma u Grdaku 118.000,00 118.037,56 100,03

B. RAÈUN FINANCIRANJA

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 33.700,00 33.700,00 100,0053 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 33.700,00 33.700,00 100,00534 Dionice i udjeli u glavnici trgovaèkih društava 33.700,00 33.700,00 100,005341 Dionice i udjeli u glavnici

tuzemnih trgovaèkih društava 33.700,00 33.700,00 100,00


C. VIŠAK/MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA

9 Vlastiti izvori 0,00 268.909,59 -92 Rezultat poslovanja 0,00 268.909,59 -922 Višak/manjak prihoda 0,00 268.909,59 -9222 Manjak prihoda 0,00 268.909,59 -

II. POSEBNI DIO

Èlanak 3.

Izvršenje Proraèuna po nositeljima, korisnicima i potanjim namjenama u Posebnom dijelu Proraèuna je sljedeæe

BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO OSTVARENO INDEKS

UKUPNO RASHODI / IZDACI 2.849.800,00 2.755.533,47 96,69RAZDJEL 001 OPÆINSKO VIJEÆE I OPÆINSKO POGLAVARSTVO 243.000,00 237.136,41 97,59

3 Rashodi poslovanja 209.300,00 203.436,41 97,2032 Materijalni rashodi 182.300,00 177.307,62 97,26329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 182.300,00 177.307,62 97,263291 Naknade za rad predstavnièkih i izvršnih tijela

- naknade opæinskom naèelniku i predsjedniku vijeæa 120.000,00 120.750,00 100,633291 Naknade za rad predstavnièkih i izvršnih tijela

- Opæinsko vijeæe, Opæinsko poglavarstvo i radna tijela 35.000,00 30.478,29 87,083293 Reprezentacija 13.000,00 12.838,23 98,763294 Èlanarine 2.000,00 970,99 48,553299 Izdaci za proslavu Dana Opæine 12.300,00 12.270,11 99,76

38 Donacije i ostali rashodi 27.000,00 26.128,79 96,77381 Tekuæe donacije 12.000,00 12.000,00 100,003811 Tekuæe donacije u novcu VSNM 12.000,00 12.000,00 100,00385 Izvanredni rashodi 15.000,00 14.128,79 94,193851 Proraèunska zaliha 5.000,00 4.128,79 82,583859 Naknada troškova izborne promid�be VSNM 10.000,00 10.000,00 100,00

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 33.700,00 33.700,00 100,0053 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 33.700,00 33.700,00 100,00534 Dionice i udjeli u glavnici trgovaèkih društava 33.700,00 33.700,00 100,005341 Dokapitalizacija Glasa Podravine 33.700,00 33.700,00 100,00

RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 468.000,00 454.792,81 97,18

3 Rashodi poslovanja 464.500,00 451.293,01 97,1631 Rashodi za zaposlene 287.000,00 286.528,27 99,84311 Plaæe 227.000,00 226.991,58 100,003111 Plaæe za redovan rad 225.000,00 226.161,88 100,523113 Plaæe za prekovremeni rad 2.000,00 829,70 41,49312 Ostali rashodi za zaposlene 20.000,00 20.494,13 102,473121 Ostali rashodi za zaposlene 20.000,00 20.494,13 102,47313 Doprinosi na plaæe 40.000,00 39.042,56 97,613132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 36.000,00 35.183,68 97,733133 Doprinosi za zapošljavanje 4.000,00 3.858,88 96,47

32 Materijalni rashodi 159.500,00 150.073,40 94,09321 Naknade troškova zaposlenima 49.000,00 48.432,00 98,84


3211 Slu�bena putovanja 4.000,00 3.770,00 94,253212 Naknade za prijevoz na posao i s posla 24.000,00 23.984,00 99,933212 Naknade za prijevoz i rad na terenu 20.000,00 19.946,00 99,733213 Struèno usavršavanje zaposlenika 1.000,00 732,00 73,20322 Rashodi za materijal i energiju 56.500,00 52.923,84 93,673221 Uredski materijal 7.000,00 5.726,33 81,803221 Literatura 5.000,00 4.847,99 96,963221 Materijal i sredstva za èišæenje 1.000,00 214,12 21,413223 Energija 41.000,00 40.920,82 99,813224 Materijal i dijelovi za tekuæe i

investicijsko odr�avanje opæinskih zgrada 2.000,00 984,42 49,223225 Sitni inventar 500,00 230,16 46,03323 Rashodi za usluge 54.000,00 48.717,56 90,223231 Usluge telefona i pošte 17.000,00 16.579,47 97,533232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja opreme 20.000,00 15.338,12 76,693233 Usluge promid�be i informiranja 5.000,00 4.533,30 90,673237 Intelektualne i osobne usluge

(èišæenje uredskih prostorija) 12.000,00 12.266,67 102,223237 Usluge odvjetnika 0,00 0,00

34 Financijski rashodi 18.000,00 14.691,34 81,62343 Ostali financijski rashodi 18.000,00 14.691,34 81,623431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 11.000,00 8.023,40 72,943433 Zatezne kamate 1.000,00 314,78 31,483434 Sudske pristojbe 0,00 0,003434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 6.000,00 6.353,16 105,89

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.500,00 3.499,80 99,9942 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 3.500,00 3.499,80 99,99422 Postrojenja i oprema 3.500,00 3.499,80 99,994221 Uredska oprema i namještaj 3.500,00 3.499,80 99,99

RAZDJEL 003 GOSPODARSTVO, KOMUNALNE DJELATNOSTI I UREÐENJE PROSTORA 1.665.400,00 1.596.078,28 95,84

3 Rashodi poslovanja 847.100,00 778.291,52 91,8831 Rashodi za zaposlene 25.500,00 25.428,30 99,72311 Plaæe 21.700,00 21.696,50 99,983111 Plaæe za redovan rad 21.700,00 21.696,50 99,98312 Ostali rashodi za zaposlene 0,00 0,00 0,003121 Ostali rashodi za zaposlene 0,00 0,00 0,00313 Doprinosi na plaæe 3.800,00 3.731,80 98,213132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 3.400,00 3.362,95 98,913133 Doprinosi za zapošljavanje 400,00 368,85 92,21

32 Materijalni rashodi 469.600,00 406.288,66 86,52321 Naknade troškova zaposlenima 2.400,00 2.400,00 100,003212 Naknade za prijevoz na posao i s posla 2.400,00 2.400,00 100,00322 Rashodi za materijal i energiju 161.200,00 160.868,26 99,793221 Slu�bena, radna i zaštitna odjeæa i obuæa 1.200,00 1.168,41 97,373223 Javna rasvjeta 156.000,00 155.918,07 99,953223 Motorni benzin i dizel gorivo 2.000,00 2.177,80 108,893224 Materijal i dijelovi za tekuæe i

investicijsko odr�avanje 2.000,00 1.603,98 80,20323 Rashodi za usluge 306.000,00 243.020,40 79,423232 Usluge tekuæeg i investicijskog

odr�avanja opreme (kosilice) 6.000,00 5.688,52 94,813232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja cesta 140.000,00 135.735,00 96,95


3232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja (javna rasvjeta) 100.000,00 47.081,86 47,08

3234 Komunalne usluge (odvoz otpada, dimnjaèarske usluge) 35.000,00 30.359,02 86,743236 Zdravstvene i veterinarske usluge(sistemska deratizacija) 25.000,00 24.156,00 96,62

34 Financijski rashodi 2.000,00 1.480,49 74,02343 Ostali financijski rashodi 2.000,00 1.480,49 74,023434 Naknada za ureðenje voda 2.000,00 1.480,49 74,02

35 Subvencije 350.000,00 345.094,07 98,60352 Subvencije trgovaèkim društvima, obrtnicima 350.000,00 345.094,07 98,603523 Umjetno osjemenjivanje goveda 350.000,00 345.094,07 98,60

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 818.300,00 817.786,76 99,9441 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 700.300,00 699.749,20 99,92412 Nematerijalna imovina 700.300,00 699.749,20 99,924126 Projektna dokumentacija za vodovodnu mre�u 605.000,00 605.242,20 100,044126 Prostorni plan ureðenja opæine 77.000,00 76.207,00 98,974126 Projektna dokumentacija za djeèji vrtiæ 0,00 0,004126 Projektna dokumentacija za nogostup Sokolovac 18.300,00 18.300,00 100,00

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 118.000,00 118.037,56 100,03

451 Dodatna ulaganja na graðevinskim objektima 118.000,00 118.037,56 100,034511 Obnova društvenog doma u Grdaku 118.000,00 118.037,56 100,03

RAZDJEL 004 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 473.400,00 467.525,97 98,76

3 Rashodi poslovanja 473.400,00 467.525,97 98,7632 Materijalni rashodi 29.000,00 27.477,33 94,75323 Rashodi za usluge 29.000,00 27.477,33 94,753237 Ugovori o djelu - OŠ Sokolovac 9.000,00 8.676,03 96,403237 Ugovori o djelu - predškolski odgoj 20.000,00 18.801,30 94,01

37 Naknade graðanima i kuæanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 240.400,00 239.892,96 99,79

372 Ostale naknade graðanima i kuæanstvima iz proraèuna 240.400,00 239.892,96 99,793721 Pomoæ obiteljima za roðenje djeteta 25.000,00 26.000,00 104,003722 Prehrana uèenika 28.000,00 28.535,50 101,913722 Ukop socijalnih sluèajeva 5.000,00 1.571,00 31,423722 Pomoæ obiteljima 30.000,00 30.084,80 100,283722 Darovi djeci 47.000,00 48.001,66 102,133722 Podmirenje troškova ogrjeva 59.000,00 58.900,00 99,833722 Sufinanciranje vrtiæa «Podravsko sunce» 38.400,00 38.400,00 100,003722 Sufinanciranje troškova gerontodomaæice 8.000,00 8.400,00 105,00

38 Donacije i ostali rashodi 204.000,00 200.155,68 98,12381 Tekuæe donacije 204.000,00 200.155,68 98,123811 Sakralni objekti 22.000,00 21.841,07 99,283811 VZO 65.000,00 65.772,11 101,193811 Donacije udrugama 10.000,00 10.000,00 100,003811 Ostale donacije 5.000,00 4.500,00 90,003811 Sufinanciranje Bibliobusa 5.000,00 5.000,00 100,003811 Športski klubovi 70.000,00 70.342,50 100,493811 Osnovno školstvo 12.000,00 10.060,00 83,833811 Predškolski odgoj 15.000,00 12.640,00 84,273811 Gradsko društvo Crvenog kri�a 0,00 0,00 0,003811 Civilna zaštita 0,00 0,00 0,00


Èlanak 4.

Manjak prihoda i primitaka u svoti 268.909,59 kunapodmirit æe se iz Proraèuna Opæine Sokolovac za2008. godinu.

III. ZAVRŠNA ODREDBA

Èlanak 5.

Ovaj Godišnji obraèun Proraèuna stupa na snaguosmog dana od dana objave u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE SOKOLOVAC

KLASA: 400-05/08-01/01URBROJ: 2137/14-08-1Sokolovac, 20. svibnja 2008.

PREDSJEDNIK:Stjepan Drveni, v.r.

3.

Na temelju èlanka 32. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 26. StatutaOpæine Sokolovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/06), Opæinsko vijeæeOpæine Sokolovac na 18. sjednici odr�anoj 20. svibnja2008. donijelo je

IZMJENE I DOPUNE PRORAÈUNA Opæine Sokolovac za 2008. godinu

Èlanak 1.

U Proraèunu Opæine Sokolovac za 2008. godinu(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 15/07) èlanak 1. mijenja se i glasi:

«Proraèun Opæine Sokolovac za 2008. godinu (udaljnjem tekstu Proraèun) sastoji se od:


PLANIRANO PROMJENA NOVI IZNOS

A. RAÈUN PRIHODA I RASHODAPrihodi poslovanja 3.247.600,00 244.000,00 3.491.600,00Rashodi poslovanja 2.303.800,00 73.000,00 2.376.800,00Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 943.800,00 171.000,00 1.114.800,00RAZLIKA - MANJAK 0,00 0,00 0,00

B. RAÈUN ZADU�IVANJA/FINANCIRANJAIzdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 0,00 0,00NETO ZADU�IVANJE/FINANCIRANJE

VIŠAK/MANJAK + NETO ZADU�IVANJA/FINANCIRANJA 0,00 0,00 0,00

Èlanak 2.

Èlanak 2. mijenja se i glasi:«Prihodi i primici Proraèuna, te raspored rashoda i izdataka utvrðuju se u Raèunu prihoda i primitaka, rashoda

i izdataka za 2008. godinu, kako slijedi:

RAÈUN PRIHODA I PRIMITAKA, RASHODA I IZDATAKA

BROJ PROMJENAKONTA VRSTA PRIHODA / RASHODA PLAN ZA 2008. IZNOS NOVI IZNOS

PRIHODI I PRIMICI 3.247.600,00 244.000,00 3.491.600,00RAZDJEL 000 PRIHODI 3.247.600,00 244.000,00 3.491.600,00

6 Prihodi poslovanja 3.247.600,00 244.000,00 3.491.600,0061 Prihodi od poreza 1.623.600,00 194.000,00 1.817.600,00611 Porez i prirez na dohodak 1.551.600,00 194.000,00 1.745.600,006111 Porez i prirez na dohodak

od nesamostalnog rada 1.620.000,00 169.000,00 1.789.000,00

6112 Porez i prirez na dohodak od samostalnih djelatnosti 86.400,00 0,00 86.400,00

6113 Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinskih prava 3.200,00 0,00 3.200,00

6115 Porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi 0,00 25.000,00 25.000,006117 Povrat poreza i prireza na

dohodak po godišnjoj prijavi -158.000.00 0,00 -158.000,00613 Porezi na imovinu 45.000,00 0,00 45.000,006134 Povremeni porezi na imovinu 45.000,00 0,00 45.000,00614 Porezi na robu i usluge 27.000,00 0,00 27.000,006142 Porez na promet 13.000,00 0,00 13.000,006145 Porezi na korištenje dobara ili izvoðenje aktivnosti 14.000,00 0,00 14.000,00

63 Pomoæi 560.000,00 0,00 560.000,00633 Pomoæi iz proraèuna 560.000,00 0,00 560.000,006331 Tekuæe pomoæi iz proraèuna 120.000,00 0,00 120.000,006332 Kapitalne pomoæi iz �upanijskog proraèuna 330.000,00 0,00 330.000,006332 Kapitalne pomoæi iz dr�avnog proraèuna 110.000,00 0,00 110.000,00

64 Prihodi od imovine 444.000,00 0,00 444.000,00641 Prihodi od financijske imovine 6.000,00 0,00 6.000,006413 Kamate na oroèena sredstva i depozite po viðenju 3.000,00 0,00 3.000,006414 Prihodi od zateznih kamata 3.000,00 0,00 3.000,00642 Prihodi od nefinancijske imovine 438.000,00 0,00 438.000,006421 Naknade za koncesije 3.000,00 0,00 3.000,006422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 35.000,00 0,00 35.000,006423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 400.000,00 0,00 400.000,00

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 620.000,00 50.000,00 670.000,00

651 Administrativne (upravne) pristojbe 10.000,00 0,00 10.000,006512 Ostale naknade utvrðene opæinskom odlukom 10.000,00 0,00 10.000,00652 Prihodi po posebnim propisima 610.000,00 50.000,00 660.000,006523 Komunalni doprinosi i druge naknade 200.000,00 0,00 200.000,006524 Doprinosi za šume 400.000,00 50.000,00 450.000,006526 Ostali nespomenuti prihodi 10.000,00 0,00 10.000,00

BROJ PROMJENAKONTA VRSTA PRIHODA / RASHODA PLAN ZA 2008. IZNOS NOVI IZNOS

RASHODI I IZDACI 3.247.600,00 244.000,00 3.491.600,00

3 Rashodi poslovanja 2.303.800,00 73.000,00 2.376.800,0031 Rashodi za zaposlene 335.600,00 0,00 335.600,00311 Plaæe 266.000,00 0,00 266.000,003111 Plaæe za redovan rad 264.000,00 0,00 264.000,003113 Plaæe za prekovremeni rad 2.000,00 0,00 2.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene 22.000,00 0,00 22.000,003121 Ostali rashodi za zaposlene 22.000,00 0,00 22.000,00313 Doprinosi na plaæe 47.600,00 0,00 47.600,003132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 42.600,00 0,00 42.600,003133 Doprinosi za zapošljavanje 5.000,00 0,00 5.000,00

32 Materijalni rashodi 1.005.200,00 0,00 1.005.200,00321 Naknade troškova zaposlenima 57.100,00 0,00 57.100,003211 Slu�bena putovanja 6.500,00 0,00 6.500,003212 Naknade za prijevoz, za rad

na terenu i odvojeni �ivot 46.600,00 0,00 46.600,00


3213 Struèno usavršavanje zaposlenika 4.000,00 0,00 4.000,00322 Rashodi za materijal i energiju 294.100,00 0,00 294.100,003221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 19.100,00 0,00 19.100,003223 Energija 217.000,00 0,00 217.000,003224 Materijal i dijelovi za tekuæe

i investicijsko odr�avanje 55.000,00 0,00 55.000,003225 Sitni inventar i auto gume 3.000,00 0,00 3.000,00323 Rashodi za usluge 450.000,00 0,00 450.000,003231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 21.500,00 0,00 21.500,003232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 285.000,00 0,00 285.000,003233 Usluge promid�be i informiranja 5.500,00 0,00 5.500,003234 Komunalne usluge 38.000,00 0,00 38.000,003236 Zdravstvene i veterinarske usluge 50.000,00 0,00 50.000,003237 Intelektualne i osobne usluge 50.000,00 0,00 50.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 204.000,00 0,00 204.000,003291 Naknade za rad predstavnièkih i

izvršnih tijela, povjerenstava i slièno 168.000,00 0,00 168.000,003293 Reprezentacija 20.000,00 0,00 20.000,003294 Èlanarine 2.000,00 0,00 2.000,003299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 14.000,00 0,00 14.000,00

34 Financijski rashodi 28.500,00 70.000,00 98.500,00343 Ostali financijski rashodi 28.500,00 70.000,00 98.500,003431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 15.000,00 0,00 15.000,003433 Zatezne kamate 1.000,00 0,00 1.000,003434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 12.500,00 70.000,00 82.500,00

35 Subvencije 365.000,00 0,00 365.000,00352 Subvencije trgovaèkim društvima, obrtnicima, malim

i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora 365.000,00 0,00 365.000,003523 Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima,

malim i srednjim poduzetnicima 365.000,00 0,00 365.000,00

37 Naknade graðanima i kuæanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 257.000,00 0,00 257.000,00

372 Ostale naknade graðanima i kuæanstvima iz proraèuna 257.000,00 0,00 257.000,00

3721 Naknade graðanima i kuæanstvima u novcu 40.000,00 0,00 40.000,003722 Naknade graðanima i kuæanstvima u naravi 217.000,00 0,00 217.000,00

38 Donacije i ostali rashodi 312.500,00 3.000,00 315.500,00381 Tekuæe donacije 296.500,00 3.000,00 299.500,003811 Tekuæe donacije u novcu 296.500,00 3.000,00 299.500,00385 Izvanredni rashodi 16.000,00 0,00 16.000,003851 Nepredviðeni rashodi do

visine proraèunske prièuve 16.000,00 0,00 16.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 943.800,00 171.000,00 1.114.800,0041 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 325.000,00 153.000,00 478.000,00412 Nematerijalna imovina 325.000,00 153.000,00 478.000,004124 Ostala prava 0,00 10.000,00 10.000,004126 Ostala nematerijalna imovina 325.000,00 143.000,00 468.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 518.800,00 18.000,00 536.800,00

421 Graðevinski objekti 507.800,00 0,00 507.800,004214 Ostali graðevinski objekti 507.800,00 0,00 507.800,00422 Postrojenja i oprema 11.000,00 18.000,00 29.000,004221 Uredska oprema i namještaj 11.000,00 0,00 11.000,00


4226 Sportska i glazbena oprema 0,00 8.000,00 8.000,004227 Ureðaji, strojevi i oprema za ostale namjene 0,00 10.000,00 10.000,00

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 100.000,00 0,00 100.000,00

451 Dodatna ulaganja na graðevinskim objektima 100.000,00 0,00 100.000,004511 Dodatna ulaganja na graðevinskim objektima 100.000,00 0,00 100.000,00

Èlanak 3.

Èlanak 3. mijenja se i glasi:«Ukupni rashodi i izdaci u svoti 3.488.600,00 kuna iskazani u Raèunu prihoda i primitaka, rashoda i izdataka

rasporeðuju se po nositeljima, korisnicima i potanjim namjenama u Posebnom dijelu Proraèuna kako slijedi:

BROJ PROMJENAKONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLAN ZA 2008. IZNOS NOVI IZNOS

UKUPNO RASHODI / IZDACI 3.247.600,00 241.000,00 3.488.600,00RAZDJEL 001 OPÆINSKOVIJEÆE I OPÆINSKO POGLAVARSTVO 233.000,00 0,00 233.000,00

3 Rashodi poslovanja 233.000,00 0,00 233.000,0032 Materijalni rashodi 204.000,00 0,00 204.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 204.000,00 0,00 204.000,003291 Naknada za rad opæinskom

naèelniku i predsjedniku vijeæa 130.000,00 0,00 130.000,003291 Naknada za rad èlanovima

Opæinskog poglavarstva i vijeæa 38.000,00 0,00 38.000,003293 Reprezentacija 20.000,00 0,00 20.000,003294 Èlanarine 2.000,00 0,00 2.000,003299 Izdaci za proslavu Dana Opæine 14.000,00 0,00 14.000,00

38 Donacije i ostali rashodi 29.000,00 0,00 29.000,00381 Tekuæe donacije 13.000,00 0,00 13.000,003811 Tekuæe donacije u novcu VSNM 13.000,00 0,00 13.000,00385 Izvanredni rashodi 16.000,00 0,00 16.000,003851 Proraèunska zaliha 16.000,00 0,00 16.000,00

RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 554.500,00 38.000,00 592.500,00

3 Rashodi poslovanja 543.500,00 20.000,00 563.500,0031 Rashodi za zaposlene 304.500,00 0,00 304.500,00311 Plaæe 240.000,00 0,00 240.000,003111 Plaæe za redovan rad 238.000,00 0,00 238.000,003113 Plaæe za prekovremeni rad 2.000,00 0,00 2.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene 21.500,00 0,00 21.500,003121 Ostali rashodi za zaposlene 21.500,00 0,00 21.500,00313 Doprinosi na plaæe 43.000,00 0,00 43.000,003132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 38.500,00 0,00 38.500,003133 Doprinosi za zapošljavanje 4.500,00 0,00 4.500,00

32 Materijalni rashodi 213.500,00 0,00 213.500,00321 Naknade troškova zaposlenima 54.500,00 0,00 54.500,003211 Slu�bena putovanja 6.500,00 0,00 6.500,003212 Naknade za prijevoz na posao i s posla 24.000,00 0,00 24.000,003212 Naknade za prijevoz za rad na terenu 20.000,00 0,00 20.000,003213 Struèno usavršavanje zaposlenika 4.000,00 0,00 4.000,00


322 Rashodi za materijal i energiju 92.500,00 0,00 92.500,003221 Uredski materijal 10.000,00 0,00 10.000,003221 Literatura 6.500,00 0,00 6.500,003221 Materijal i sredstva za èišæenje 1.000,00 0,00 1.000,003223 Energija 50.000,00 0,00 50.000,003224 Materijal i dijelovi za tekuæe i

invest.odr�avanje opæinskih zgrada 22.000,00 0,00 22.000,003225 Sitni inventar 3.000,00 0,00 3.000,00323 Rashodi za usluge 66.500,00 0,00 66.500,003231 Usluge telefona i pošte 21.500,00 0,00 21.500,003232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja opreme 21.500,00 0,00 21.500,003233 Usluge promid�be i informiranja 5.500,00 0,00 5.500,003237 Èišæenje uredskih prostorija 13.000,00 0,00 13.000,003237 Usluge odvjetnika 5.000,00 0,00 5.000,00

34 Financijski rashodi 25.500,00 20.000,00 25.500,00343 Ostali financijski rashodi 25.500,00 20.000,00 25.500,003431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 15.000,00 0,00 15.000,003433 Zatezne kamate 1.000,00 0,00 1.000,003434 Sudske pristojbe 3.000,00 0,00 3.000,003434 Sreðivanje i evidentiranje

imovine (zemljišta, zgrade) 0,00 20.000,00 20.000,003434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 6.500,00 0,00 6.500,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 11.000,00 18.000,00 29.000,0041 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 0,00 10.000,00 10.000,00412 Nematerijalna imovina 0,00 10.000,00 10.000,004124 Izrada opæinske web stranice 0,00 10.000,00 10.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 11.000,00 8.000,00 19.000,00

422 Postrojenja i oprema 11.000,00 8.000,00 19.000,004221 Uredska oprema i namještaj 11.000,00 0,00 11.000,004226 Razglas za dom u Sokolovcu 0,00 8.000,00 8.000,00

RAZDJEL 003 GOSPODARSTVO, KOMUNALNE DJELATNOSTI I UREÐENJE PROSTORA 1.887.600,00 203.000,00 2.090.600,00

3 Rashodi poslovanja 954.800,00 50.000,00 1.004.800,0031 Rashodi za zaposlene 31.100,00 0,00 31.100,00311 Plaæe 26.000,00 0,00 26.000,003111 Plaæe za redovan rad 26.000,00 0,00 26.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene 500,00 0,00 500,003121 Ostali rashodi za zaposlene 500,00 0,00 500,00313 Doprinosi na plaæe 4.600,00 0,00 4.600,003132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 4.100,00 0,00 4.100,003133 Doprinosi za zapošljavanje 500,00 0,00 500,00

32 Materijalni rashodi 555.700,00 0,00 555.700,00321 Naknade troškova zaposlenima 2.600,00 0,00 2.600,003212 Naknade za prijevoz na posao i s posla 2.600,00 0,00 2.600,00322 Rashodi za materijal i energiju 201.600,00 0,00 201.600,003221 Slu�bena, radna i zaštitna odjeæa i obuæa 1.600,00 0,00 1.600,003223 Javna rasvjeta 162.000,00 0,00 162.000,003223 Motorni benzin i dizel gorivo 5.000,00 0,00 5.000,003224 Materijal i dijelovi za tekuæe i invest.

odr�avanje cesta i ostalih javnih površina 33.000,00 0,00 33.000,00323 Rashodi za usluge 351.500,00 0,00 351.500,00


3232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja opreme (kosilice) 5.500,00 0,00 5.500,00

3232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja cesta 150.000,00 0,00 150.000,003232 Usluge tekuæeg i investicijskog

odr�avanja (javna rasvjeta) 108.000,00 0,00 108.000,003234 Komunalne usluge (odvoz otpada,

dimnjaèarske usluge, groblja) 38.000,00 0,00 38.000,003236 Sistemska deratizacija 50.000,00 0,00 50.000,00

34 Financijski rashodi 3.000,00 50.000,00 53.000,00343 Ostali financijski rashodi 3.000,00 50.000,00 53.000,003434 Naknada za ureðenje voda 3.000,00 0,00 3.000,003434 Naknada za korištenje cestovnog pojasa (nogostup) 0,00 50.000,00 50.000,00

35 Subvencije 365.000,00 0,00 365.000,00352 Subvencije trgovaèkim društvima, obrtnicima, malim

i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora 365.000,00 0,00 365.000,003523 Umjetno osjemenjivanje goveda 365.000,00 0,00 365.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 932.800,00 153.000,00 1.085.800,0041 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 325.000,00 143.000,00 468.000,00412 Nematerijalna imovina 325.000,00 143.000,00 468.000,004126 Projektna dokumentacija za dogradnju

OŠ Sokolovac (športska dvorana, vrtiæ) 300.000,00 0,00 300.000,004126 Projektna dokumentacija za sanaciju

odlagališta Golubinsko-Domaji 25.000,00 0,00 25.000,004126 Projektna dokumentacija za vodovodnu mre�u 0,00 58.000,00 58.000,004126 Izrada katastra groblja u Sokolovcu 0,00 85.000,00 85.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedenedugotrajne imovine 507.800,00 10.000,00 517.800,00

421 Graðevinski objekti 507.800,00 0,00 507.800,004214 Izgradnja sekundarnog vodovoda 507.800,00 0,00 507.800,00422 Postrojenja i oprema 0,00 10.000,00 10.000,004227 Kosilice 0,00 10.000,00 10.000,00

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 100.000,00 0,00 100.000,00

451 Dodatna ulaganja na graðevinskim objektima 100.000,00 0,00 100.000,004511 Ureðenje opæinskih prostorija

(stolarija, centralno grijanje) 100.000,00 0,00 100.000,00

RAZDJEL 004 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 572.500,00 3.000,00 575.500,00

3 Rashodi poslovanja 572.500,00 3.000,00 575.500,0032 Materijalni rashodi 32.000,00 0,00 32.000,00323 Rashodi za usluge 32.000,00 0,00 32.000,003237 Ugovori o djelu - OŠ Sokolovac 9.000,00 0,00 9.000,003237 Ugovori o djelu - predškolski odgoj 23.000,00 0,00 23.000,00

37 Naknade graðanima i kuæanstvimana temelju osiguranja i druge naknade 257.000,00 0,00 257.000,00

372 Ostale naknade graðanima i kuæanstvima iz proraèuna 257.000,00 0,00 257.000,00

3721 Pomoæ obiteljima za roðenje djeteta 40.000,00 0,00 40.000,003722 Prehrana uèenika 32.000,00 0,00 32.000,003722 Ukop socijalnih sluèajeva 5.000,00 0,00 5.000,003722 Pomoæ obiteljima 32.500,00 0,00 32.500,00


Èlanak 4.

Ove Izmjene i dopune Proraèuna stupaju na snaguosmog dana od dana objave u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».




4.

Na temelju èlanka 15. stavka 2. Zakona okomunalnom gospodarstvu («Narodne novine» broj36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03. -proèišæeni tekst, 82/04. i 178/04) i èlanka 26. StatutaOpæine Sokolovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/06), Opæinsko vijeæeOpæine Sokolovac na 18. sjednici odr�anoj 20. svibnja2008. donijelo je

O D L U K Uo komunalnim djelatnostima koje se moguobavljati na temelju pisanog ugovora na

podruèju Opæine Sokolovac

I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

Odlukom o komunalnim djelatnostima koje semogu obavljati na temelju pisanog ugovora na

podruèju Opæine Sokolovac (u daljnjem tekstu:Odluka) odreðuju se komunalne djelatnosti koje semogu obavljati na temelju pisanog ugovora opovjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti fizièkojili pravnoj osobi na podruèju Opæine Sokolovac (udaljnjem tekstu: Opæina), te uvjeti i mjerila zaprovedbu postupka javnog prikupljanja ponuda ilijavnog natjeèaja za povjeravanje obavljanja tihdjelatnosti na temelju ugovora.

II. ODREÐIVANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI

Èlanak 2.

Komunalne djelatnosti koje se mogu obavljati natemelju pisanog ugovora o povjeravanju obavljanjakomunalnih djelatnosti fizièkoj ili pravnoj osobi jesu:

- odr�avanje javnih površina,- odr�avanje nerazvrstanih cesta,- javna rasvjeta,- poslovi hvatanja, èuvanja i uklanjanja pasa,

uginulih pasa i drugih �ivotinja, te pasa i maèakalutalica.

Komunalna djelatnost odr�avanja javnih površinaobuhvaæa komunalne poslove odr�avanja javnihzelenih površina, pješaèkih staza, pješaèkih zona,otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, djeèjihigrališta, javnih prometnih površina te dijelova javnihcesta koje prolaze kroz naselje kad se ti dijelovi neodr�avaju kao javne ceste prema posebnom Zakonu.

Komunalna djelatnost odr�avanja nerazvrstanihcesta obuhvaæa komunalne poslove odr�avanjapovršina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovii koje su pristupaène veæem broju korisnika, a kojenisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa tegospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstaneceste.


3722 Darovi djeci 45.000,00 0,00 45.000,003722 Podmirenje troškova ogrjeva 60.000,00 0,00 60.000,003722 Sufinanciranje vrtiæa «Podravsko sunce» 32.500,00 0,00 32.500,003722 Sufinanciranje troškova gerontodomaæice 10.000,00 0,00 10.000,00

38 Donacije i ostali rashodi 283.500,00 3.000,00 286.500,00381 Tekuæe donacije 283.500,00 3.000,00 286.500,003811 Sakralni objekti 43.000,00 0,00 43.000,003811 VZO 82.000,00 0,00 82.000,003811 Donacije udrugama 11.000,00 0,00 11.000,003811 Ostale donacije 5.500,00 0,00 5.500,003811 Sufinanciranje Bibliobusa 5.000,00 0,00 5.000,003811 Športski klubovi 100.000,00 3.000,00 103.000,003811 Osnovno školstvo 13.000,00 0,00 13.000,003811 Predškolski odgoj 22.000,00 0,00 22.000,003811 Gradsko društvo Crvenog kri�a 1.000,00 0,00 1.000,003811 Civilna zaštita 1.000,00 0,00 1.000,00

Komunalna djelatnost javne rasvjete obuhvaæakomunalne poslove upravljanja i odr�avanja objekatai ureðaja javne rasvjete za rasvjetljavanje javnihpovršina, javnih i nerazvrstanih cesta, a naroèitotekuæe odr�avanje objekata i ureðaja javne rasvjete.

Komunalna djelatnost hvatanja, èuvanja iuklanjanja pasa, uginulih pasa i drugih �ivotinja, tepasa i maèaka lutalica obuhvaæa komunalne poslovehvatanja pasa i drugih �ivotinja lutalica, zbrinjavanjenezbrinutih �ivotinja i neškodljivo uklanjanje lešina�ivotinja.

Komunalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga èlankafinanciraju se iskljuèivo iz Proraèuna Opæine.

III. NAÈIN UTVRÐIVANJA OPSEGA I CIJENE KOMUNALNIH POSLOVA

Èlanak 3.

Opseg komunalnih poslova odredit æe se naosnovi Programa odr�avanja komunalneinfrastrukture na podruèju Opæine Sokolovac (udaljnjem tekstu: Program) za godinu u kojoj sezakljuèuje ugovor, a do isteka roka na koji sezakljuèuje ugovor bit æe utvrðen navedenim godišnjimprogramom.

U sluèaju poveæanja ili smanjenja opsegakomunalnih poslova u tijeku roka na koji je zakljuèenugovor, za 25% godišnje do poslova predviðenihProgramom za godinu u kojoj je zakljuèen, poveæaniodnosno smanjeni opseg komunalnih poslova mo�ese ugovoriti aneksom ugovora s izvoditeljem radova.

U sluèaju poveæanja opsega komunalnih poslova utijeku roka na koji je zakljuèen ugovor više od 25%godišnje od poslova predviðenih Programom zagodinu u kojoj je zakljuèen ugovor, komunalni poslovikoji proizlaze iz poveæanja opsega komunalnihposlova objavit æe se natjeèajem, sukladnoodredbama ove Odluke.

U sluèaju smanjenja opsega komunalnih poslova,u tijeku roka na koji je zakljuèen ugovor, za više od25% godišnje od poslova predviðenih Programom zagodinu u kojoj je zakljuèen ugovor, izvoditelj radovamo�e raskinuti ugovor uz otkazni rok od 3 mjeseca.

IV. UVJETI ZA PROVOÐENJE POSTUPKA

Èlanak 4.

Postupak podnošenja ponuda za obavljanjekomunalnih poslova za obavljanje komunalnihdjelatnosti iz èlanka 2. ove Odluke provodi se:

- javnim prikupljanjem ponuda,- javnim natjeèajem.Javnom prikupljanju ponuda pristupit æe se kada

vrijednost poslova komunalne djelatnosti u godišnjemiznosu ne prelazi vrijednost 200.000,00 kuna bezporeza na dodanu vrijednost.

Javnom natjeèaju pristupit æe se kada vrijednostposlova komunalne djelatnosti u godišnjem iznosuprelazi vrijednost 200.000,00 kuna bez poreza nadodanu vrijednost.

Èlanak 5.

Odluku o objavi javnog prikupljanja ponuda iliprovedbi javnog natjeèaja iz èlanka 4. ove Odlukedonosi Opæinsko poglavarstvo Opæine Sokolovac (udaljnjem tekstu: Opæinsko poglavarstvo).

Èlanak 6.

Postupak prikupljanja ponuda ili javnog natjeèajaiz èlanka 4. ove Odluke provodi povjerenstvo kojeimenuje Opæinsko poglavarstvo.

Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i dvaèlana.

1. Javno prikupljanje ponuda

Èlanak 7.

Javno prikupljanje ponuda provodi se pozivom zadostavu ponuda od najmanje tri ponuditelja.

Poziv za dostavu ponuda upuæuje Povjerenstvo.Poziv za dostavu ponuda mora sadr�avati sve

elemente potrebne ponuditeljima za pravovaljanopodnošenje ponude, koji su navedeni u èlanku 10. oveOdluke.

Povjerenstvo provodi postupak odabira ponude nanaèin i po postupku utvrðenom èlankom 11. ove Odluke.

2. Javni natjeèaj

Èlanak 8.

Odluka o prikupljanju ponuda javnim natjeèajemmora sadr�avati:

- djelatnost za koju se sklapa ugovor,- vrijeme na koje se sklapa ugovor,- vrstu i opseg poslova,- naèin odreðivanja cijene za obavljanje poslova te

naèin i rok plaæanja,- jamstvo izvršitelja za ispunjenje ugovora,- naèin, mjesto i rok podnošenja ponude,- rok va�enja ponude,- isprave koje su potrebne kao prilog ponudi,- mjesto i vrijeme odr�avanja sjednice

povjerenstva kada æe se otvarati ponude i- uvjete za odabir najpovoljnije ponude.

Javni natjeèaj iz stavka 1. ovoga èlanka objavljuje


se u lokalnim tjednicima ili lokalnim elektronskimmedijima i na oglasnoj ploèi Opæine.

Èlanak 9.

Ponude se podnose u dvostruko zapeèaæenomomotu Jedinstvenom upravnom odjelu OpæineSokolovac neposredno ili putem pošte preporuèeno snaznakom «NE OTVARAJ - ZA NATJEÈAJ» u rokunajmanje 8 dana, a najviše 15 dana od dana objavenatjeèaja.

Èlanak 10.

Uz ponudu ponuditelji su du�ni prilo�iti sljedeæeisprave:

- dokaz o registraciji za obavljanje komunalnedjelatnosti (obrtnica ili izvod iz registra trgovaèkog suda),

- potvrde BON 1 i BON 2,- potvrde o plaæenim porezima i doprinosima za

zadnji mjesec prije objave natjeèaja (Porezna upravaRFMIO, RZZO) ne starije od 30 dana,

- izjave o tehnièkoj opremljenosti, opremi,ureðajima, sredstvima, osoblju, kapacitetima tedosadašnjim poslovima,

- potvrdu o neka�njavanju odgovorne osobe,- reference tvrtke za obavljanje komunalne

djelatnosti koja je predmet natjeèaja (oprema, poslovniprostor, broj i struktura zaposlenih, dosadašnji poslovi).

Èlanak 11.

Povjerenstvo æe provesti postupak otvaranjaprispjelih ponuda na sjednici koja æe se odr�atinajkasnije 8 dana od isteka roka za podnošenje ponuda.

Sjednici Povjerenstva mogu prisustvovatiponuditelji.

O tijeku postupka otvaranja prispjelih ponuda vodise zapisnik koji potpisuju predsjednik i èlanovipovjerenstva te jedan od prisutnih ponuditelja kaoovjerovitelj zapisnika.

Ponude koje ne sadr�e isprave navedene u javnomnatjeèaju ili pozivu smatrat æe se nepravovaljanima.

Na osnovi prispjelih ponuda Povjerenstvo æedonijeti Zakljuèak o prijedlogu za odabir najpovoljnijeponude te isti zajedno sa svim pristiglim ponudama iispravama koje su njima prilo�ene dostavitiOpæinskom vijeæu Opæine Sokolovac (u daljnjemtekstu: Opæinsko vijeæe) radi donošenja odluke oodabiru osobe kojoj æe se povjeriti obavljanjekomunalnih poslova na temelju ugovora.

Protiv Odluke Opæinskog vijeæa nije dopuštena�alba veæ se mo�e pokrenuti upravni spor.

Èlanak 12.

Najpovoljnijom ponudom smatrat æe se ponuda snajveæim brojem bodova utvrðenim prema sljedeæimkriterijima:

a) Dosadašnji poslovi:- ni jedan ugovor 0 bodova,- od 1 - 5 ugovora 5 bodova,- više od 5 ugovora 10 bodova.

b) Oprema:- najkvalitetnija oprema iz prispjelih ponuda 10 bodova,

- ostala oprema 5 bodova,- nema opreme 0 bodova.

c) Broj zaposlenih:- od 1 - 5 zaposlenih 5 bodova,- više od 5 zaposlenih 10 bodova.

d) Ponuðena cijena:- najni�a cijena za obavljanjekomunalnih poslova 30 bodova.

e) Uvjeti plaæanja:- odgoda plaæanja 10 bodova,- obroèno plaæanje 5 bodova,- nema pogodnosti 0 bodova.

Èlanak 13.

Na temelju Odluke Opæinskog vijeæa iz èlanka 11.ove Odluke, Opæinsko poglavarstvo sklapa Ugovor opovjeravanju odreðenih komunalnih poslova kojiobvezno sadr�i:

- djelatnost za koju se sklapa ugovor,- vrijeme na koje se sklapa ugovor,- vrstu i opseg poslova,- naèin odreðivanja cijene za obavljanje poslova te

naèin i rok plaæanja,- jamstvo izvršitelja o ispunjenju ugovora.Ugovor iz stavka 1. ovog èlanka mo�e se sklopiti

na vrijeme od 1 do najdulje 4 godine o èemu odluèujeOpæinsko vijeæe.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Èlanak 14.



KLASA:363-02/08-01/02URBROJ: 2137/14-08-1Sokolovac, 20. svibnja 2008.



5.

Na temelju èlanka 26. Statuta Opæine Sokolovac(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 3/06), Opæinsko vijeæe Opæine Sokolovac na 18.sjednici odr�anoj 20. svibnja 2008. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o obavljenoj reviziji

financijskih izvještaja i poslovanja OpæineSokolovac za 2007. godinu

I.

Usvaja se Izvješæe o obavljenoj reviziji financijskihizvještaja i poslovanja Opæine Sokolovac za 2007.godinu, Dr�avnog ureda za reviziju, Podruènog uredaKoprivnica, KLASA: 041-01/08-01/1, URBROJ: 613-08-08-6 od 3. travnja 2008. godine.

II.

Izvješæe iz toèke I. ovog Zakljuèka njegov jesastavni dio i nalazi se u prilogu.

III.





6.

Na temelju èlanka 122. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 26. StatutaOpæine Sokolovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» 3/06), Opæinsko vijeæe OpæineSokolovac na 18. sjednici odr�anoj 20. svibnja2008. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Financijskog izvještaja o izvršenju

Proraèuna Opæine Sokolovac za 2008. godinu zarazdoblje od 1. sijeènja do 31. o�ujka 2008. godine

I.

Proraèun Opæine Sokolovac za 2008. godinu

(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 15/07) (u daljnjem tekstu: Proraèun) za razdobljeod 1. sijeènja do 31. o�ujka 2008. godine izvršen jekako slijedi:

Plan za Izvršenje za Indeks2008. I-III 2008.

A) RAÈUN PRIHODA I RASHODAPRIHODI POSLOVANJA 3.247.600,00 866.514,24 26,68 RASHODI POSLOVANJA 2.303.800,00 453.944,11 19,70RASHODI ZA NABAVUNEFINANCIJSKE IMOVINE 943.800,00 4.415,00 0,46RAZLIKA - VIŠAK/MANJAK 0,00 408.155,13 -

B) RAÈUN ZADU�IVANJA/FINANCIRANJANETO ZADU�IVANJE/FINANCIRANJE 0,00 0,00 -

VIŠAK/MANJAK + NETO ZADU�IVANJA/FINANCIRANJA 0,00 0,00 -

II.

«I. Raèun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka» -prihodi/primici i rashodi/izdaci izvršeni u Proraèunu zarazdoblje od 1. sijeènja do 31. o�ujka 2008. godine, poekonomskoj klasifikaciji, nalazi se u prilogu i sastavnije dio ovog Zakljuèka.

«II. Posebni dio Proraèuna» - izvršenje Proraèunaza razdoblje od 1. sijeènja do 31. o�ujka 2008. godine,po nositeljima, korisnicima i potanjim namjenama,nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovog Zakljuèka.

III.





6.

Na temelju èlanka 47. Zakona o proraèunu


(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 26. StatutaOpæine Sokolovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/06), Opæinsko vijeæeOpæine Sokolovac na 18. sjednici odr�anoj 20. svibnja2008. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o korištenju sredstava

Proraèunske zalihe Proraèuna Opæine Sokolovacza 2007. godinu za razdoblje

od 1. srpnja do 31. prosinca 2007. godine

I.

Usvaja se Izvješæe o korištenju sredstavaProraèunske zalihe Proraèuna Opæine Sokolovac za2007. godinu za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca2007. godine.

II.

Izvješæe iz toèke I. ovog Zakljuèka njegov jesastavni dio i nalazi se u prilogu.

III.






S A D R � A J

KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKA �UPANIJAAKTI �UPANIJSKE SKUPŠTINE

49. Plan navodnjavanja na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije 601Plan navodnjavanja na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije - Sa�etak 602

50. Program zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije za razdoblje od 2008. do 2012. godine 628

51. Plan gospodarenja otpadomKoprivnièko-kri�evaèke �upanije zarazdoblje od 2008. do 2015. godine 686

52. Odluka o podjeli Osnovne škole Kloštar Podravski 730

53. Odluka o upravnim tijelimaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije 732

54. Odluka o utvrðivanju visine naknade za rad predsjednika i èlanova Upravnog vijeæa Doma za starije i nemoæne osobe Koprivnica 738

55. Odluka o izmjeni Odluke o mrtvozorstvu 738

56. Rješenje o imenovanju Zapovjedništva civilne zaštite Koprivnièko - kri�evaèke �upanije 738

57. Rješenje o imenovanju èlanova Upravnog vijeæa Doma za starije i nemoæne osobe osobe Koprivnica 739

58. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o izvoðenju magistralnog vodoopskrbnogsustava Koprivnièko - kri�evaèke �upanije 739

59. Zakljuèak o usvajanju Programa komunalne infrastrukture �upanije za 2008. godinu 740

AKTI �UPANIJSKOG POGLAVARSTVA

1. Zakljuèak o davanju suglasnosti na Odluku o prodaji rabljenog graðevnog materijala 740

AKTI �UPANA

2. Zakljuèak o proglašenju elementarne nepogode na dijelu podruèja Koprivnièko - kri�evaèke �upanije 740



AKTI GOSPODARSKO-SOCIJALNOG VIJEÆA

2. Poslovnik o raduGospodarsko-socijalnog vijeæa u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji 742

OPÆINA KLOŠTAR PODRAVSKIAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

5. Statut o izmjenama i dopunama Statuta Opæine Kloštar Podravski 744

6. Godišnji obraèun Proraèuna Opæine Kloštar Podravski za 2007. godinu 745

7. Odluka o raspodjeli rezultata - sredstava viška prihoda u 2007. godini 754

8. Odluka o dodjeli javnog priznanja Zlatna plaketa «Grb Opæine Kloštar Podravski» 755

9. Odluka o dodjeli javnog priznanja Srebrna plaketa «Grb Opæine Kloštar Podravski» 755

10. Odluka o dodjeli javnog priznanjaZahvalnica Opæine Kloštar Podravski 756

11. Zakljuèak o prihvaæanju Izvješæa o obavljenoj reviziji Proraèuna Opæine Kloštar Podravski za 2007. godinu 756

12. Plan motrenja, èuvanja i ophodnje graðevina i površina kojima prijeti poveæana opasnost od nastajanja i širenja po�ara tijekom �etvene sezone u 2008. godini 757

OPÆINA PODRAVSKE SESVETEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

4. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i naèinu rada Jedinstvenog upravnog odjela Opæine Podravske Sesvete 758

OPÆINA SOKOLOVACAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

2. Godišnji obraèun Proraèuna Opæine Sokolovac za 2007. godinu 759

3. Izmjene i dopune ProraèunaOpæine Sokolovac za 2008. godinu 765

4. Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju pisanog ugovora napodruèju Opæine Sokolovac 771

5. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja OpæineSokolovac za 2007. godinu 774

6. Zakljuèak o usvajanju Financijskogizvještaja o izvršenju Proraèuna Opæine Sokolovac za 2008. godinu za razdoblje od 1. sijeènja do 31. o�ujka 2008. godine 774

7. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o korištenju sredstava Proraèunske zalihe Proraèuna Opæine Sokolovac za 2007. godinu za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2007. godine 775


«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» je slu�beno glasilo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije iopæina: Drnje, Ðelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski,Koprivnièki Bregi, Koprivnièki Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, PodravskeSesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan �abno, Sveti Petar Orehovec i Virje. Uredništvo: Koprivnica, Ulica AntunaNemèiæa 5. Glavni i odgovorni urednik - tajnik �upanijske skupštine Koprivnièko-kri�evaèke �upanije ZdravkoLovrekoviæ, dipl. iur. - telefon (048) 658-250, telefaks (048) 622-584. List izlazi jedanput mjeseèno i prema potrebite se objavljuje na web stranici �upanije: www.kckzz.hr. Pretplata za 2008. godinu iznosi 180,00 kn i uplaæuje sena �iro-raèun 2386002-1100500793, Rihtariæ d.o.o. Koprivnica, Gorièka 16. Izdavaè: Koprivnièko-kri�evaèka�upanija. Tehnièki ureðuje i tiska: Rihtariæ d.o.o. Koprivnica, Gorièka 16, tel. (048) 624-560, fax. (048) 221-347.

kckzz.hrkckzz.hr/user_content/documents/broj 5_08.pdf · 2009. 8. 4. · 49. Na temelju èlanka 25....

Documents

Transcript of kckzz.hrkckzz.hr/user_content/documents/broj 5_08.pdf · 2009. 8. 4. · 49. Na temelju èlanka 25....