IZMJERA TERENA S OSNOVAMA KARTOGRAFIJE

IZMJERA TERENA S OSNOVAMA KARTOGRAFIJE

I GRUPA

1. Predmet izmjere

-Predmet izmjere:

-toke (x, y, z) ; (, , NV)

-duine

-kutevi

-povrine

-visinske razlike.

2. to je mjerenje?

-Mjerenje je skup postupaka ili poslova obavljenih radi odreivanja vrijednosti neke veliine.

3. Mjerna veliina

-Mjerna veliina je svojstvo pojave, tijela ili neke tvari koja se moe razlikovati po koliini ili kakvoi.

4. Mjerna jedinica

-Mjerna jedinica je veliina utvrena dogovorom s kojom se usporeuju druge istovrsne veliine, da bi se prema njoj iskazale.

5. Kakva mogu biti mjerenja terena?

-Mjerenja mogu biti:

-jednake tonosti

-nejednake tonosti

6. Vrste mjerenja

-Vrste mjerenja:

1. neposredna (mjerenje duljina)

2. posredna

3. uvjetna mjerenja

h=d * tg

kutova trokuta = 180

7. Vrste pogreaka mjerenja

-Pogreke mjerenja mogu biti:

-grube (omake)

-sistematske

-sluajne.

8. O emu ovise pogreke mjerenja?

-Pogreke ovise o:

-ureaju za mjerenje (mjerni instrument)

-mjernom postupku

-mjeritelju (opaau)

-vanjskim uvjetima

-drugim okolnostima.

9. Grube pogreke

-Grube pogreke posljedica su zabune, nepanje, nemarnosti opaaa (pogreka oitanja, opaanje pogrenog cilja), izbora nepogodnog mjernog ili raunskog postupka ili zanemarivanje izvora pogreaka.

-Takve je pogreke mogue izbjei poveanom panjom, odnosno ako se ve dogode mogue ih je otkriti i eliminirati uz pomo kontrolnih mjerenja i statistikih testova.

10. Sluajne pogreke

-Sluajne pogreke posljedica su ogranienih mogunosti ljudskih osjetila, nepredvidivih sluajnih promjena mjernog objekta ili njegova okolia, tj. nastaju sluajno.

-Sluajne pogreke nemogue je pojedinano otkriti, njihovo skupno ponaanje podlijee zakonitostima sluajnih veliina te ih je to je broj mjerenja vei mogue pouzdano izraunati zakoni vjerojatnosti.

-Sluajne pogreke imaju ove karakteristike:

-kada je provedeno mnogo mjerenja, s istom e se vjerojatnou pojavljivati pozitivne i negativne pogreke

-pojava manjih pogreaka vjerojatnija je od pojave veih.

11. Sistematske pogreke

-Sistematske (sustavne) pogreke predstavljaju funkcionalna odstupanja koja nastaju zbog nedovoljne kalibracije ili jednostranog rukovanja instrumentom, jednostranog ponaanja objekta mjerenja ili opaaa.

-Takve pogreke imaju odreenu konstantnu veliinu istog predznaka (ili + ili -). Mogu se izbjei gotovo u potpunosti paljivom rektifikacijom instrumenata i nainom rada ili raunski (raunanje odgovarajue korekcije).

12. Dozvoljena odstupanja i popravci mjerenja

-Standardno odstupanje ili standardna devijacija.

-Srednja standardna pogreka (odstupanje) s:

-max = +- 3 s

-Najvee doputeno odstupanje:

-norme (dogovor)

-Teorija vjerojatnosti

13. Vrste mjerila

-Mjerilo odnos veliine na karti i veliine u prirodi.

-Vrste:

1. prema nainu preslikavanja (prikaza)

a) umanjeno mjerilo M = 1 : m

b) identino mjerilo m = 1

c) uveano mjerilo m : 1

2. prema obliku

a) numeriko mjerilo M = 1 : m = a : b

-a duina na karti / b duina u prirodi

-m modul mjerila

-m = b / a; b = m * a; a = b / m

b) grafiko mjerilo

14. Prema obliku prikaza

1) Numerika mjerila

2) Grafika mjerila

15. Numerika mjerila

A) Neimenovana

-M = 1 : 25 000

B) Imenovana

-1'' : 40

-1 palac : 40 hvati (1 : 2880)

16. Grafika mjerila

-Linearni razmjernik

-Transverzalni razmjernik

-Nonius (pomono i pomino mjerilo)

17. Podjela kartografije prema objektu prikaza

-Podjela kartografije:

-prema objektu prikaza - topografske i tematske.

18. Podjela kartografije prema metodama izrade

-Podjela kartografije:

-prema metodama izrade - klasina i automatizirana.

19. Podjela kartografije prema namjeni

-Podjela kartografije:

-prema namjeni vojne, civilne, katastarske, planerske, atlasne, kolske.

20. Topografske karte u RH

-Topografske karte svi topografski objekti (reljef, vode, vegetacija, naselja, prometnice, granica) imaju jednaku vanost.

21. Tematske karte

-Tematske karte na njima je jedan od topografskih ili nekih drugih objekata posebno istaknut.

22. Vrste projekcija

-Centralna

-Paralelna (ortogonalna)

-Kotirana

23. Razlika izmeu plana i karte

-Planovi:

-objekti se uglavnom prikazuju u tonom mjerilu

-Zemlja se smatra ravnom

-mjerilo je po cijeloj povrini jednako

-stvarne dimenzije i oblici

-mjerila 1 : 500 do 1 : 5000

-Karte:

-radi preglednosti znaajni objekti se prikazuju uveano (predimenzionirano)

-Zemlja se smatra zaobljenom (zakrivljena ploha)

-mjerilo nije jednako po cijeloj povrini

-generalizacija kartografskim znakovima

-Graninim mjerilom izmeu karata i planova smatra se mjerilo 1 : 5000.

II GRUPA

1. Kartografske projekcije

-Kartografske projekcije mogu biti:

1) konformne moraju vjerno preslikavati sve nepravilnosti reljefa i najmanjih povrina (u skladu s mjerilom). To se postie tonim transformacijama svih kutova oko toaka.

2) ekvivalentne odreena povrina na jednom dijelu karte mora predstavljati jednaku povrinu, kao i jednako velika povrina na bilo kojem drugom dijelu karte (ovisno o namjeni karte).

3) ekvidistantne mjerilo jednako na cijeloj povrini karte.

2. Vrste projekcija prema plohi projiciranja

-Prema plohi projiciranja dijele se na:

1) perspektivne ploha projekcije je ravnina

2) cilindrina ploha projekcije je plat valjka, tj. diralite opisuje elipsu ili krunicu

3) konusne ravnina projekcije u obliku stoca.

3. Kotirana projekcija

-Ortogonalna projekcija nekog lika u prostoru na jednu (obino) horizontalnu ravninu, u zajednici s kotama pojedinih toaka lika, tove se KOTIRANA PROJEKCIJA.

-Kota toke je udaljenost te toke od ravnine projekcije.

-Uporaba kotirane projekcije:

-kartografija

-gradnja prometnica

-hidrografija

-odnosno svuda gdje zemlju treba presjei, prokopati, otkopati ili nasuti.

4. Perspektivna projekcija s obzirom na diralite

-Ovisno o tome gdje je diralie projekcije razlikujemo:

A) polarne projekcije centar u jednom od polova

B) ekvatorijalne centar na ekvatoru

C) kose centar bilo gdje na plohi elipsoida

5. Perspektivna projekcija s obzirom na sredite

-Ovisno o tome gdje je sredite perspektivne projekcije se dijele na:

A) centralna projekcija sredite u sreditu Zemlje

B) stereografska sredite na povrini Zemljina elipsoida

C) ortografska sredite izvan Zemljinog elipsoida.

6. Cilindrina projekcija

-Cilindrina ploha projekcije je plat valjka, tj. diralite opisuje elipsu ili krunicu.

-One mogu biti:

A) polarno cilindrine diralite koincidira s ekvatorom (valjak stoji uspravno)

B) popreno cilindrine diralite koincidira s meridijanom (valjak stoji horizontalno)

C) kose proizvoljno postavljeno diralite, valjak je kos (bilo koja elipsa).

7. Gauss-Krgerova projekcija

-Gauss-Krgerova projekcija konformna, poprena, cilindrina projekcija elipsoida u ravninu.

-Prva uvela Austrija 1917.g., Njemaka 1923.g., Jugoslavija 1924.g.

-U engleskom jezinom podruju Transverse Mercator Projection

-Odreena je sljedeim uvjetima:

1) projekcija je konformna jednaki kutovi

2) sredinji meridijan preslikava se u pravoj veliini, mjerilo uzdu njega je konstantno

3) os X pravokutnog koordinatnog sustava poklapa se sa slikom sredinjeg meridijana podruja koje se preslikava

-Ishodite se moe postaviti u bilo kojoj toki, a obino u presjecitu slike sredinjeg meridijana i ekvatora.

-Poprena cilindrina projekcija elipsoida na ravninu, jer se karta moe smotati u plat valjka (cilindra).

8. Vrste koordinata

-Koordinate (lat. co-zajedno i ordinatus-ureeni, definirani).

-Koordinate brojevi ijim se zadavanjem definira poloaj toke na pravcu, u ravnini, na plohi ili u prostoru.

-Prve koordinate koje su ule u uporabu su astronomske i geografske koordinate (irina, duina), koje odreuju poloaj toke na nebeskoj sferi ili na plohi Zemljine kugle.

9. Katastar

-Katastar zemljita upisuju se nekretnine bez obzira na pravna ovlatenja na njima, ne stvara se nikakvo pravo, ve se samo vri evidentiranje posjednikih odnosa na zemljitu (prijenos parcele s koljena na koljeno).

10. Dijelovi katastra

-Katastar se dijeli na dva dijela:

1. tehniki dio

2. knjini dio

11. Tehniki dio, knjini dio

-Tehniki dio koji sadri planove, skice, podatke izmjere.

-Knjini dio (evidencija): popis estica, posjedovni list, sumarnik.

-Popis estica (parcela) parcele po brojevima, broj posjednikog lista, detaljne skice, vrste kulture, bonitet,

-Posjedovni list sadri sve potrebne podatke za posjednika u dotinoj katastarskoj opini, za svaku njegovu parcelu.

-Sumarnik formular koji sadri rekapitulaciju podataka iz posjednikog lista (osobni podaci posjednika, broj posjednikog lista, povrina pojedinih kultura, ukupna povrina i ukupni katastarski prihod.

-Podatke o zemljitu iz katastra preuzima zemljina knjiga.

12. Zemljina knjiga ili gruntovnica

-Zemljina knjiga (gruntovnica) javni registar zemljinih estica i prava na njih osnovan na temelju katastarske izmjere.

-Vidljivo je da se podaci u zemljinoj knjizi odnose na vlasnitvo nad upisanim nekretninama, u njoj moraju biti registrirane sve nekretnine i svi pravno vaei odnosi. Zemljina knjiga povjerena je sudovima. Sud nee narediti upis po slubenoj dunosti, ve samo na molbu stranaka, a ovlaten je poduzeti mjere kod stranaka da zatrae upis, ako to same nisu uinile.

-Zemljina knjiga i katastar se razlikuju po sadraju i svrsi upisa.

-Zemljina knjiga ima za zadau konstruirati i ureivati prava i pravne odnose na zemljitu (parcela za prodaju vlasnik). Sastoji se od Glavne knjige i Zbirke isprava.

13. Kriterij za izluivanje estica u katastru

-Katastar zemljita daje evidenciju zemljinih estica (parcela) s obzirom na njihov oblik, veliinu, vrstu kulture (obrade), bonitet i posjednike.

-Zemljina (katastarska) estica (parcela) ogranieni dio zemljita koji se od okolnog zemljita razlikuje ili po vrsti kulture ili po posjedniku.

-Dio zemljita koji se iskoritava na isti nain i pripada istom korisniku.

-Svaka katastarska estica oznaena je brojem katastarske estice i nazivom katastarske opine u kojoj se nalazi.

14. Jozefinski katastar

-Na podruju Hrvatske najstariji je tzv. Jozefinski katastar koji je nastao za vrijeme cara Josipa II. krajem 18. stoljea, kada je izvren samo popis posjednika.

15. Ishodini katastar

-Pri postavljanju je koriteno vie ishodita:

-Austrijski katastar

1. Katastar za Dalmaciju (diralite u Beu, crkva sv. Stjepana)

2. Katastar Istre (diralite brdo Krim Ljubljana)

-Madarski katastar

1. Klotar-Ivani za podruje Slavonije i Meimurja (diralite toranj crkve u Klotar-Ivaniu)

2. Budimpetanski Baranja i Vojna krajina (diralite zvjezdarnica u Budimpeti).

16. Mjerila starog katastra

-1 : 40 (1 palac na planu = 40 hv u prirodi).

-Hvat se dijeli na 6 stopa, a svaka stopa ima 12 palaca, mjerilo tih planova je 1 : 40 x 72 = 1 : 2880.

-1 : 20tj. 1 : 1440 (za gusto naseljena podruja = Istra, Dalmacija).

-1: 80tj. 1 : 5760 (veliki umski kompleksi = Gorski kotar).

-Rab, Pag, Zadar, Benkovac, ibenik, Knin, Drni kriva izmjera, mjerilo kartiranja je 1 : 2904, 1672.

17. Novi katastar

-Gauss-Krgerova projekcija

-Konformna-poprena cilindrina projekcija

-Zone po 3 stupnja poevi od nultog meridijana

-Hrvatska 5. i 6. zona (15do 18)

-Mjerilo 1 : 2500

-Za gusto naseljena podruja 1 : 2000 i 1: 1000

-Raen je numerikim metodama u pravokutnim koordinatama.

-Dimenzije plana 2250 x 1500 m u prirodi ili 90 x 60 cm na planu.

18. Razlike novog i starog katastra

-Stari:

-1 : 2880

-Crna boja (tu)

-Situacija

-Grafiki

-60 %.

-Novi:

-1 : 2500

-Crna i smea

-Situacija i konfiguracija

-Numeriki (matematiki)

-40 % (10 % digit. koord.).

III GRUPA

1. Geodetske mree prema namjeni i prema obliku

Prema namjeni mogu biti: poloajne, visinske i gravimetrijske mree

Prema obliku: trigonometrijske, poligonske, linijske i nivelmanske.

2. Trigonometrijske toke

Na teritoriju koji treba premjeriti izabrati e se osnovne toke koje ine mreu trokuta (istostranini). U toj mrei izmjere se kutevi u svim trokutima i odrede koordinate postupak - triangulacija, toke trigonometrijske, triangulacijske (trigonometri) Princip iz velikog u malo

3. Trigonometrijske mree

Postupak: - projektirati mreu trokuta

- izbor toaka na terenu (crkva, brdo)

- stabilizacija i signalizacija toaka

- opaanja (mjerenja) 3x/24h

- raunanje mree (izjednaenje)

4. GPS

-Globalni pozicijski sustav GPS

-1964. NNSS (Navy Navigation Satellite System) navigacijski sustav namijenjen za vojsku.

-1967. NNSS doputen za civilnu uporabu; usavren 70-tih god., te uspjeno primijenjen za geodetske svrhe (iz viednevnih simulativnih mjerenja na 2 ili vie stranica mogla se je odrediti razlika njihovih koordinata sa srednjom pogrekom od nekoliko dm na udaljenosti od 1000 km, takva visoka tonost nije se mogla realizirati klasinim geodetskim metodama).

-1973. NAVSTAR (Navigation System, Timing and Ranging) sustav GPS satelita za odreivanje poloaja, brzine, smjera kretanja i vremena, tj. za navigaciju brodova na moru, aviona u zraku i teragaciju auta na kopnu (sustav se moe upotrijebiti i za tona geodetska mjerenja).

-1976. GLONASS Ruski sustav

-2002. GALILEO Europski sustav

-Sastoji se od tri dijela:

1) Svemirskog segmenta

2) Kontrolnog segmenta

3) Korisnikog segmenta

5. Svemirski segment sustav satelita

-GPS sateliti krue u svemirskom prostoru oko Zemlje po priblino krunim orbitama radijusa 26570 km, tj. udaljeni su od povrine Zemlje 20200 km.

-Da jedanput obie GPS satelit oko Zemlje potrebno mu je 11 sati i 58 min.

-Orbite GPS satelita lee u 6 ravnina, koje s ravninom ekvatora zatvaraju kut od 55.

-U svakoj ravnini su po 4 aktivna satelita ili po 3 aktivna plus 1 rezervni.

-Sustav je planiran tako da se na bilo kojem mjestu na Zemlji moe odrediti poloaj toke, u bilo kojem trenutku. To znai da se svakog trenutka iznad horizonta mora nalaziti najmanje 4 GPS satelita.

6. Kontrolni segment

-Ima slijedee zadatke:

1) kontinuirano opaati pratiti gibanje GPS satelita i unaprijed odreivati vrijednosti elemenata njihove putanje (orbite)

2) pratiti rad satelitskih ura i predvidjeti njihov hod unaprijed

3) odailjati na GPS satelite predicirane elemente njihove orbite i predvieno ponaanje sata, koje e poslije sateliti odailjati korisnicima.

-Sastoji se od:

1) pet opaakih stanica

2) jedne glavne kontrolne stanice

3) tri Zemaljske antene

-Opaake stanice prikupljaju podatke sa svih satelita iznad njihovih horizonata. Obraene podatke alju glavnoj kontrolnoj stanici u Coloradu.

-Glavna kontrolna stanica (Colorado) sakupljene podatke rauna i sastavlja u navigacijsku poruku satelitima, koja se najprije odailje Zemaljskim antenama.

-Zemaljske antene alju primljene navigacijske poruke na odgovarajue satelite pomou radio veze (u normalnom sluaju sateliti se snabdjevaju svakih 8 sati s novim izraunatim podacima).

7. Korisniki segment

-Svi civilni i vojni korisnici koji pomou GPS prijemnika primaju signale odaslane s GPS satelita i pomou njih odreuju svoj poloaj, brzinu, smjer kretanja i vrijeme.

8. Nain rada GPS-a

-Prema tome da li GPS ureaj miruje ili se kree imamo slijedee naine rada:

1) Statiki prijemnici su za vrijeme mjerenja nepomini. Zbog toga se ostvaruje vrlo velik broj prekobrojnih mjerenja, a tada i vrlo visoka tonost poloajnih odreivanja.

2) Kinematiki za vrijeme mjerenja prijemnici se gibaju. Pri tome ne smije doi do prekida prijema signala, tj. horizont iznad antene GPS ureaja mora biti ist.

9. to mjere direktno GPS prijamnici

-Prema tome to GPS prijemnici direktno mjere, mjerenja mogu biti:

1) mjerenja vremena, tj. pseudoudaljenosti (vrijeme potrebno da signal doe od satelita do prijemnika)

2) mjerenjs faznih razlika (vrijeme izmeu odreenih dijelova koda).

10. Tonost mjerenja GPS-a

-Tonost odreivanja koordinata toaka pomou GPS mjerenja ovisi o tonosti: elemenata orbite satelita, mjerenih veliina i konfiguracije konstelacije GPD satelita iznad toke gdje se izvode mjerenja.

-Izvori pogreaka:

-Na tonost odreivanja koordinata toaka pomou GPS mjerenja utjeu: pogreke u mjerenju udaljenosti (satovi prijemnika i satelita), tonost putanja satelita, atmosferska refrakcija, viestrukost signala, geometrija satelita i prijemnika, softver za obradu podataka.

-Veina pogreaka moe se ukloniti diferencijalnim postupcimau obradi relativnih mjerenja.

11. O emu ovisi i kakva je primjena GPS-a u umarstvu?

-Primjena u umarstvu:

-GPS se moe u umarstvu primijeniti za:

-snimanje i projektiranje umskih cesta

-snimanje granica sastojina, biljnih zajednica, pedokartografskih jedinica i sl.

-reambulaciju mea

-odreivanje poloaja primjernih ploha i dr.

12. Mjerenje duljina

-U geodeziji se mjeri horizontalna komponenta duljine izmeu dvije toke, a ako se mjeri kosa komponenta ona se reducira na horizontu.

-Mjerenje moe biti:

1) izravno, neposredno

2) indirektno, posredno, neizravno

13. Indirektno mjerenje duina

-Mjere se veliine koje su s traenom duljinom u nekom matematikom ili fizikalnom odnosu.

-Za ovaj nain mjerenja koristimo ureaje (instrumente) kao to su daljinomjeri, distomatroni smanjuju i pojednostavljuju mjerenje, osobito na tekom terenu.

-Optiko mjerenje duljina

-Metoda se temelji na funkciji optikih sustava i primjeni optikih pojava.

-Duljina se mjeri optikim daljinomjerima, odnosno ureajima zasnovanim na primjeni interferencije svjetlosti.

-Nedostatak je te vrste mjerenja maleni doseg i veliki utjecaj atmosferskih prilika na tonost mjerenja. Zbog tih nedostataka, a i zbog razvoja tehnike, tu metodu potiskuju suvremenije metode mjerenja duljina (elektronski daljinomjeri - infracrvene zrake, ultrazvuk, mikrovalovi, laser).

14. Direktno mjerenje duina

-Na terenu se ustanovljava koliko je puta pribor za mjerenje sadran u mjernoj duljini.

-Za ovaj nain mjerenja koristimo letve ili eline vrpce.

15. Redukcija duine na horizont

-Mjerenje vie sluajeva:

1) teren horizontalan redukcija nije potrebna

2) padina jednolino kosa samo jedna korekcija

3) padina razliitih nagiba za svaki odsjeak redukcija.

16. Pogreke direktne izmjere duljina

-Pogreke:

1) Konstantne:

-na kraju ili poetku

-procjena ostatka

2) Sluajne (grube, male):

-klinovi

-namjetanje

-slabo zatezanje

3) Sistematske

-duina lanca

-izmjetanje na kraju lanca

-netono horizontiranje

-nezatezanje lanca

-izmjetanje u sredini-

17. Vrste daljinomjera po konstrukciji

-Podjela daljinomjera po konstrukciji:

1) optiki

2) elektronski (velika tonost).

18. Vrste daljinomjera po nainu mjerenja

-Po nainu mjerenja dijelimo ih na

1) obini (mjeri se kosa duljina)

2) autoredukcion (odmah se dobiva reducirana duljina).

19. Reichenbachov daljinomjer

-Optiki daljinomjer s tri niti.

-Na jedan kraj duine koja se mjeri postavlja se instrument, a na drugi tzv. daljinomjerna letva.

-S durbinom se vizira na letvu, pa se iz odgovarajuih itanja dobiva udaljenost letve od instrument.

-Daljinomjerna letva je obino dugaka 4 m, podijeljena u cm, koji su naizmjenino crno-bijelo obojani.

ita se gornja i donja nit nitnoga kria na mjestu gdje pogaa letvu.

-Uz pretpostavku da su gornja i donja nit simetrine, obzirom na srednju, mora za kontrolu biti: s = (g + d) / 2 tj.

-Aritmetikoj sredini mora odgovarati itanje srednje niti, odstupanje smije biti najvie 1 do 2 mm.

20. Mjerenje kuteva

kutevi se mjere busolom i teodolitom

21. Vrste kuteva

horizontalni-krakovi lee u horizontalnoj ravnini, vertikalni-krakovi lee u vertikalnoj ravnini; visinski kut ako je jedan krak kuta poloen horizontalno i zenitni kut ako je 1 krak kuta poloen vertikalno; elevacijski jedan krak vertikalnog kuta je poloen horizontalno, a drugi ide prema gore i depresivni kut 1 krak horizontalno, drugi ide prema dolje

azimut kut to ga zatvara smjer sjevera sa traenim pravcem u smjeru kazaljke na satu

22. Azimut, smjerni kut, magnetska deklinacija

-Azimut kut to ga zatvara smjer magnetskog sjevera s traenim pravcem u smjeru kazaljke na satu.

-Magnetski (kut to ga zatvara smjer magnetskog sjevera s traenim pravcem, magnetski sjever materijaliziran je magnetskom iglom) i astronomski.

-Razlika je magnetska deklinacija (ovisno o tome da li magnetski meridijan lei sa svojim sjevernim krajem istono ili zapadno od astronomskog kaemo da je deklinacija pozitivna ili negativna).

IV GRUPA

1. Vrste teodolita

-Teodolite kod kojih se durbin moe okrenuti za 180oko vodoravne okretne osi nazivamo kompenzacionima.

-ukoliko osim vodoravnog kruga za mjerenje vodoravnih kutova teodolit ima i vertikalni krug za mjerenje vertikalnih kutova takav teodolit nazivamo univerzalnim.

-Repeticioni teodolit je teodolit kod kojega se i limbusni krug moe okretati oko glavne (vertikalne) osi instrumenta.

2. Podjela teodolita po tonosti

1) veliki teodoliti visoka preciznost, jer omoguuju mjerenje u sekundama triangulacija.

2) manje toni teodoliti precizna poligonometrija, a kutevi se mjere na 2, 5 ili 10

3) teodoliti za obinu poligonometriju tonost mjerenja kuteva je 10 i 20

4) tahimetri preciznost mjerenja 30 ili 1'.

3. Vrste poligonih vlakova

1) prema kutovima: teodolitni, busolni

2) prema duinama: precizno mjerenje duina (vrpca, lanac), optiki i elektronski daljinomjeri

3) prema uvrenosti:

-vezani ili uvreni poligoni vlak (2 trigonometrijske toke)

-zatvoreni poligoni vlak (1 trigonometrijska toka)

-slijepi poligoni vlak (polazi od poznate toke, ali na drugom kraju nije vezan za poznatu toku)

4) prema tonosti:

-precizna poligonometrija duine i kuteve mjerimo tako tono da zamjene triangulaciju

-vlakovi poveane tonosti prelomni kutevi se mjere u vie ponavljanja

-obini poligoni vlakovi kutevi se mjere samo jednom

-tahimetrijski vlakovi duine mjerene sa daljinomjerom s tri niti (najea uporaba)

-busolni tahimetrijski vlakovi.

4. Pogreke kod rada teodolita

-Pogreke:

-ako xx i yy nisu okomite to je prva greka kod teodolita kolimaciona pogreka

-ako yy nije okomita na zz pogreka vodoravne osi

-ekscentrinost vizure uzrokuje sluajne pogreke

-Uklanjanje pogreke kod teodolita:

-rektifikacijom (servisiranjem)

-nainom rada.

5. Pravila za polaganje poligonih vlakova

-Nastoji se da poligonski vlakovi po mogunosti budu isprueni tj. da to kraim putem spajaju poetnu i zavrnu toku, a stranice unutar vlakova budu podjednako dugake.

-Krai vlak povoljniji je od dueg, ispruen povoljniji od izlomljenog, podjednake stranice povoljnije od nejednakih, due od kraih (nepovoljno je da iza duge slijedi vrlo kratka stranica ili obratno).

-Toke birati tako da se meusobno dogledaju.

-Broj toaka ovisi o gustoi detalja, konfiguraciji terena, preglednosti, nainu snimanja detalja.

6. Nain stabilizacije poligonih toaka

Osnovni tipovi stabilizacije stupci od prirodnog kamena, betona ili eljezne

cijevi; Privremeni premjer stabilizacija koliima

7. Trasiranje poligonih vlakova

8. Direktni i indirektni geodetski zadatak

9. Vrste indirektnog mjerenja

-Naini indirektnog mjerenja povrina:

1) Mehaniki (polarni planimetar)

2) Grafiki (Majzakovi trokuti)

3) Statistiki (Mrea toaka i kvadrata)

4) Analitiki (pomou koordinata)

10. Mrea toaka dot grid

-Princip raunanja iz velikog u malo

-Povrina grupe (3 parcele) TREBA

-Povrina parcela IMA

-P 8,0 mm/km

-Osim te podjele u praksi se niveliri esto nazivaju i prema namjeni, koja je povezana s tonou geodetskih mjerenja na razliitim zadacima:

-precizni, inenjerski i graevinski.

-Tonost nivelira ovisi o: osjetljivosti libela i kompenzatora, poveanju durbina i njihovoj konstrukciji.

2. Odreivanje visinskih razlika

-Poznavanje visina vano je kako sa umarskog, tako i sa tehnikog gledita.

-Vertikalna udaljenost izmeu dvije toke odreena kao razlika horizontalnih ravnina postavljenih na tim tokama naziva se visinska razlika.

-Odreivanje visinskih razlika odnosno visina toaka izvodi se neposredno primjenom geometrijskog nivelmana.

-Instrumenti koji se pri tome najee koriste nazivamo niveliri.

3. Vrste nivelmana

-U geodetskim se mjerenjima za odreivanje visinskih razlika primjenjuju:

-geometrijski,

-trigonometrijski,

-hidrostatski,

-i barometrijski nivelman.

4. Trigonometrijsko mjerenje visinskih razlika

-Visinske razlike mogu se odrediti na temelju mjerenja vertikalnih kutova ili zenitnih udaljenosti i raunanja primjenom trigonometrijskih formula.

-Osnovni instrument za trigonometrijsko mjerenje visina je teodolit.

-Trigonometrijsko mjerenje visinskih razlika primjenjuje se:

1) u brdovitim predjelima, posebno kod tee pristupanih toaka mree trigonometrijskog nivelmana trigonometrijske toke

2) visinske razlike poligonskih toaka

3) pri odreivanju slijeganja objekata i terena

4) odreivanje visine objekata

5) u tahimetriji odreivanje nadmorskih visina detalja

6) ako se umjesto (elevacioni kut) izmjeri kutna (zenitna) udaljenost z.

-H = h + i s

-h = d * tan = d * cot

5. Geometrijski nivelman

-Nivelir je osnovni instrument za mjerenje visinskih razlika u geometrijskom nivelmanu. Osnovni mu je sastavni dio durbin, koji zajedno sa ureajima za horizontiranje geodetske vizurne linije, odnosno osi moe okretati oko glavne ili vertikalne osi nivelira.

-Pomou ureaja za horizontiranje postavlja se vizurna os u horizontalnu ravninu, pa se visinske razlike toaka odreuju oitavanjem na letvi, koja se vertikalno postavlja pomou libele na toke na kojima mjerimo visinsku razliku.

-Niveliri se postavljaju obino u sredinu izmeu toaka ija se visinska razlika odreujue niveliranje iz sredine, ili rjee na jednu od toaka niveliranje s kraja.

-Detaljni nivelman:

1) linijski

2) ploni

6. Linijski nivelman

-Linijski uzduni i popreni profil (krai presjeci terena okomiti na trasu ime po stacionai).

-Linijski nivelman:

-uzduni profil

-popreni profil

-Uzduni osovina puta je trasa koju sijeemo vertikalnom plohom.

-Stacionaa

7. Ploni nivelman

-Ploni metoda kvadratne mree ravni teren visinski odnosi plohe.

-Ploni nivelman:

-Visinski odnosi plohe

-Metoda kvadratne mree ravni teren.

8. Generalni nivelman

-Generalni nivalman visine stalnih visinskih toaka (reperi) za koje se veu daljine izmjere (I, II i III reda).

-Generalni nivelman svrha osnovne visinske toke ili repere za koje se veu daljnje izmjere (dijelovi mm):

-Visine stalnih visinskih toaka I., II., i III. reda. Visina nad morem.

-Srednja razina mora u Trstu (mjereno vie godina).

9. Barometrijski nivelman

-Barometrijski nivelman mjeri se barometrijski tlak (aneroidi).

-Ovisi o vremenu i temperaturi tlak pada s poveanjem N.V. i smanjenjem temperature.

10. Nain snimanja detalja

-Dva naina snimanja (2 glavne metode):

-Ortogonalna metoda

-Polarna metoda

11. Ortogonalna metoda

-Za snimanje manjih detalja, u ravniarskim podrujima, a koji nisu daleko od poligona (povoljno da poligon prolazi kroz detalj).

-Naseljena mjesta

-Nain:

-poligona stranica je apscisa

-izvlae se okomice:

-do 3 m od oka

-do 20 m pomou sprava za okomice

-do 50 m sa kosim osiguranjem.

-Za svaku toku detalja mjeri se apscisa i okomica.

-Apscise (poligone stranice) mjere se lancem kontinuirano od poetka do kraja linije snimanja.

-Okomice se sputaju spravom za okomice (prizme, kutna zrcala). Visak objeen o prizmu ili kutno zrcalo definira podnoje okomice.

-duine okomica mjere se vrpcom.

-Prilikom unoenja brojanih podataka u skicu treba se drati odreenih pravila. Vrijednost apscise upisuje se s obratne strane podnoja okomice kojoj pripada.

-Podnoja brojeva koji naznauju apscise okrenuta su prema poetku apscisne linije.

-Duina okomice upisuje se u sredinu okomice.

-Snimljene detaljne toke kontroliraju se mjerenjem duina izmeu njih, tzv. frontovi, a uvruju se i kosim osiguranjem.

-Kontrola:

-kosa veza

-mjerenje fronte.

12. Polarna metoda

-Snimljena toka dobiva polarne koordinate

-Pol je stajalite instrumenata

-Duina se najee odreuje indirektno

13. Vrste iskolavanja u ravnici

14. Iskolenje prosjeke u ravnici

15. Iskolenje prosjeke u brdovitom terenu

1