KARDIOVASKULARNE BOLESTI
-
Upload
bojan-miletic -
Category
Documents
-
view
128 -
download
4
Transcript of KARDIOVASKULARNE BOLESTI
KARDIOVASKULARNE BOLESTI DANAS - BORBA PROTIV
FAKTORA RIZIKA - PUT DO ZDRAVLJA
Bojan Miletić
PRSNA BOL
• 2600 p.n.e, Egipat: novonastala prsna bol – rizik od iznenadne smrti
PRSNA BOL
• incidencija: 1 na 45 osoba ili 2,2 % godišnje
• SAD: 6 000 000 godišnje
499 999 mjesečno
115 384 tjedno
16 438 dnevno
684 svakog sata
11 svake minute
• 5 % intervencija u hitnoj službi• 40 % hitnih hospitalizacija
• 20 – 40 % ljudi ima barem jednu epizodu prsne boli u životu
Blatchford O et al. Emergency medical admissions in Glasgow: general practices vary despite adjustment for age, sex and deprivation. Br J Gen Pract 1999; 49: 551-4.
Goodacre S et al. The health care burden of acute chest pain. Heart 2005. 91: 229-30.
Eslick GD et al. Non-cardiac chest pain: prevalence, risk factors, impact and consulting – apopulation-based study. Aliment Pharmacol Ther 2003; 17: 1115-24.
Wong WM et al. Population based study of noncardiac chest pain in southern Chinese: prevalence, psychosocial factors and health care utilization. World J Gastroenterol 2004; 10: 707-12.
PRSNA BOL
Ruigomez A. et al. Chest pain in general practice: incidence, comorbidity and mortality. Family Practice 2006; 23: 167-74.
1. ISHEMIJSKA BOLEST SRCA
2. GERB / DISPEPSIJA
4. ANKSIOZNOST / DEPRESIJA
3. KOŠTANO – MIŠIĆNI UZROCI
PRSNA BOL U OBITELJSKOJ MEDICINI
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
epidemiologija: javnozdravstveni značaj
vodeći uzrok smrtnosti, hospitalizacija i invaliditeta oko 5,5 miliona smrti u Europi svake godine 43 % smrti u muškaraca, 55 % u žena i 40 % < 75
godina
www.who.int
epidemiologija: javnozdravstveni značaj
vodeći uzrok smrtnosti, hospitalizacija i invaliditeta oko 5,5 miliona smrti u Europi svake godine 43 % smrti u muškaraca, 55 % u žena i 40 % < 75
godina
U svijetu - oko 17 ,5 mil. smrtnih slučajevaKoronarna bolest - 7.2 mil., CVI - 6.0 mil., hipertenzivna bolest srca 0.9 mil., upalne bolesti srca - 0.4 mil., reumatska bolest srca - 0.3 mil., ostale KVB - 1.9 mil.
www.who.int
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
epidemiologija: javnozdravstveni značaj
Standardizirane stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila za dob 0-64 godine, u razdoblju od 1985. do 2006. godine u Hrvatskoj
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
Javnozdravstveni značaj
Epidemiologija RHBroj umrlih osoba od KVB u
RHBroj umrlih osoba od KVB u
RH
u 2000.godini: 26 712u 2002.godini: 26 698u 2004.godini: 24 959 2005.godini: 26 029 2007.godini: 26 5062009.godini 26 235
u 2000.godini: 26 712u 2002.godini: 26 698u 2004.godini: 24 959 2005.godini: 26 029 2007.godini: 26 5062009.godini 26 235
Broj umrlih osoba od AIM
2008. Broj umrlih osoba od AIM 2008.
3683 umrlih; 14% od KVB 7,1% svih smrti u RH 27% (999) u dobi 0-64 g.
3683 umrlih; 14% od KVB 7,1% svih smrti u RH 27% (999) u dobi 0-64 g.
Source: Croatian National Institute of Public Health, Croatian Central Bureau of Statistics.
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
epidemiologija: javnozdravstveni značaj
Proporcija mortaliteta u različitih dobnih skupina muškaraca
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA
ŠEĆERNA BOLEST
POVIŠEN KRVNI TLAK
KARDIOVASKULARNA SMRTNOST
2008. PRIMORSKO-GORANSKA
ŽUPANIJA
- Umrlo 3299 ljudi
• KV smrtnost 1486 ljudi
(45,04 %)- Srčane bolesti- Bolesti perifernih arterija- Moždani udar
- Županijski program za zdravlje- Rijeka zdravi grad
HRVATSKI ZDRAVSTVENO -STATISTIČKI LJETOPIS
KARDIOVASKULARNA SMRTNOST
epidemiologija: javnozdravstveni značaj Opća stopa smrtnosti od AIM
1998-2008. godine
Source: Croatian National Institute of Public Health, Croatian Central Bureau of Statistics.
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
epidemiologija: Vodeće demografske značajke - HRVATSKA
•Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Centar za gerontologiju, Gerontološko javnozdravstveni statistički pokazatelji •za Hrvatsku 2004 – 2006. godine - ZZJZGZGC
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
epidemiologija: Vodeće demografske značajke – HRVATSKA Indeks starenja: veličina starenja populacije
•Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Centar za gerontologiju, Gerontološko javnozdravstveni statistički pokazatelji •za Hrvatsku 2004 – 2006. godine - ZZJZGZGC
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
Kliničke manifestacije ateroskleroze
• Ishemijska bolest srca
– angina pektoris, infarkt miokarda, iznenadna srčana smrt, poremećaji srčanog ritma, zatajivanje srca
• Cerebrovaskularna bolest
– CVI, TIA
• Periferna bolest arterija
– Intermitenta klaudikacija, gangrena
American Heart Association, 2000.
Faktori rizika za nastanak KVB
• Promjenjivi– Povišene masnoće u
krvipovišen LDLnizak HDLPovišeni TGL
– Pušenje – Povišen krvni tlak– Šećerna bolest – Debljina – Mala fizička aktivnost
• Nepromjenjivi– Dob – Spol– Nasljeđe
Rizici za razvoj KVBpojavnost KVB snažno povezana sa životnim stilom, promjenjivim fiziološkim i biokemijskim rizicima :
NEPROMJENJIVINEPROMJENJIVI PROMJENJIVIPROMJENJIVI NOVI RIZIČNI ČIMBENICI
NOVI RIZIČNI ČIMBENICI
• dob
• muški spol
• obiteljska anamneza
• etnička pripadnost
• dob
• muški spol
• obiteljska anamneza
• etnička pripadnost
• pušenje• hipertenzija• hiperlipidemija• dijabetes• debljina i
metabolički sindrom
• psihološki stres• udio masti u
prehrani• fizička inaktivnost
• pušenje• hipertenzija• hiperlipidemija• dijabetes• debljina i
metabolički sindrom
• psihološki stres• udio masti u
prehrani• fizička inaktivnost
upala; fibrinogen; homocistein, oksidativni stres: asimetrični dimetilarginin
upala; fibrinogen; homocistein, oksidativni stres: asimetrični dimetilarginin
SCENE
Ramrakha P, Hill J, ur. Oxford Handbook of Cardiology, Oxford University Press, Oxford, 2006.
RIZICI ZA RAZVOJ KVB
pojavnost KVB snažno povezana sa životnim stilom, promjenjivim fiziološkim i biokemijskim rizicima
Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.
0 3 5 140 5 3 0
0 nepušenje
5 obroka voća i povrća
140 krvni tlak < 140/ mmHg
5 uk. kol. < 5,0 mmol/l
3 LDL-kol. < 3,0 mmol/l
0 bez dijabetesa i/ili pretilosti
3 fizička aktivnost 3 km / 30 min
usp
ješn
a p
reven
cija K
VB
KVB u RH
pretjerana tjelesna težina – pri samom vrhu u Europi
centralni tip pretilosti – prvi u Europi regulacija glikemije – jedni od najlošijih u Europi kontrola krvnog tlaka i dislipidemije nedovoljna – u
sredini Europe korištenje terapijskih mogućnosti daleko od
optimalnih (npr. statini)
DOSADAŠNJI REZULTATI NE ZADOVOLJAVAJU
Pretjerana uhranjenost
najslabije kontroliran javnozdravstveni problem trend porasta prevalencije i stupnja
2006.
svijet: > 1 bilijun preuhranjenih, > 300 milijuna pretilih
pretjerano uhranjenih > gladnih USA: 65 - 80 % pretjerano uhranjenih
Katz DL. Nutrition in Clinical Practice, Lippincot W.W, Philadelphia, 2008.Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.
uloga u globalnoj ekonomiji
Debljina i ekonomija
Današnje porcije…..
2007 SMJERNICE EVROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA
2007 SMJERNICE EVROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA
Umjereno unos kalorija zasićene masti < 7% transmasne kiseline kolesterol <200 mg jednostavni šećeri 50% voće/povrće žitarice
Fizička aktivnost
30 min dnevno umjerenog vježbanja
barem 7-10% tjelesne težine u 6-12 mjeseci
Značajno smanjenje KVB
vježbe nepušenje tlak Tj. težinaVježbe + nepušenj
e
Dod
atn
e g
od
ine
života
Povijest kardiološke rehabilitacije u Europi
HEBERDEN (1710-1801): 1771. prvi opis angine pektoris
Prvi put se ističe korist fizičkog opterećenja u kardioloških bolesnika
“Who set himself the task of sawing wood for half hour every day and was six month later nearly cured”
Povijest kardiološke rehabilitacije u Europi Prvi liječnik koji je koristio tjelesnu
aktivnost kao terapijsku intervenciju u srčanih bolesnika
Opisuje učinak fizičkog treninga na krvni tlak, srčanu frekvenciju
Prof.dr.med Max Josef Oertel(1835-1897)Oertel M.J.: Therapie der Kreislaufstörungen, Leipzig.1885
Kasne pedesete
- Smanjenje negativnih učinaka dugotrajnog mirovanja
1957.
Thalassotherapia OpatijaFiat 500
Rane pedesete
Osamdesete
1960 1960 Smanjenje negativnih učinaka dugotrajnog mirovanja
1980 1980 Povratak na posao
Devedesete
Prehrambeno
savjetovanje
Prehrambeno
savjetovanje
Sveobuhvatni timski pristup
Sveobuhvatni timski pristup
Fizička aktivnostFizička
aktivnostEdukacija,
informiranost
Edukacija, informirano
st
Prestanak pušenja
Prestanak pušenja
Optimalno medikamentoz
no liječenje
Optimalno medikamentoz
no liječenje
Psihološka potpora,
radna terapija
Psihološka potpora,
radna terapija
Učinci
1. FIZIČKI TRENING simptoma bolesti – bolja perfuzija miokarda
(Schuler G. i sur, Circulation, 1989)
varijabilnost HR(Hertzeann H i sur. A.J. of Cardiology, 1993)
tjelesne težine (Fletcher G. i sur, Adv. int.med, 1974)
inzulinske rezistencije i bolji lipidni profil(Hambrecht i sur, A.J. of Cardiology, 1993)
homeostaza arterijskog tlaka(Blazing M, C.op. in Cardiology, 1999)
2. PSIHOLOGIJSKE INTERVENCIJE3. EDUKACIJA
+--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
UKUPNO: ukupna smrtnost 20-25 %(O’Connor i sur, Circulation, 1999) Ornish 1990, Schuler 1992,
Haskell 1994, Wenger 1995, Niebauer
RIZICI ZA RAZVOJ KVB
pojavnost KVB snažno povezana sa životnim stilom, promjenjivim fiziološkim i biokemijskim rizicima
Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.
0 3 5 140 5 3 0
0 nepušenje
5 obroka voća i povrća
140 krvni tlak < 140/ mmHg
5 uk. kol. < 5,0 mmol/l
3 LDL-kol. < 3,0 mmol/l
0 bez dijabetesa i/ili pretilosti
3 fizička aktivnost 3 km / 30 min
usp
ješn
a p
reven
cija K
VB
Jedan dan ima 1440 minuta.
Potroši 30 minuta u fizičkoj aktivnosti čineći nešto
dobro za sebe
IZAZOV ZA SVE