Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok,...
Transcript of Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok,...
![Page 1: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/1.jpg)
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo)
1
Igor Kovačević, docentpredmet: Ekonomika turizma
Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Email: [email protected]
![Page 2: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/2.jpg)
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
- Visok nivo i dinamika razvoja do 2000.- Stagnacija i blagi rast do 2008.- Opadanje 2008 – 2011- Od 2011 ?
- Rang regiona prema učešću u turističkom prometu: Evropa, Amerika(SAD), Istočna Azija i Pacifik, Afrika
2
![Page 3: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/3.jpg)
Periodi promena na tržištu-1950 – 1965 Smanjenje uloge S. Amerike, raste uloga Evrope,- raste uloga I. Azije, Pacifika, Srednjeg Istoka-1965 – 1980 Smanjenje uloge S. Amerike, smanjenje uloge Evrope,
raste uloga J. Amerike, Kariba, Afrike (avio i usluge)-1980 – 2000 Smanjenje uloge Evrope, stagnacija Amerike, Afrike,
raste uloga I. Azija, Pacifik (Kina, Makao, Tajvan,Tajland)
- Privredno najrazvijenije zemlje sveta su najvažniji izvori tražnje- Zemlje u razvoju i/ili zemlje sa nižim nivoom privredne razvijenostipostaju važan izvor turističke tražnje (Kina, Japan, Indija, Poljska)- Pojavljivanje novih regiona i smanjivanje značaja razvijenih regiona(Istočna Evropa, Bliski Istok, Severna Afrika)
- Period 1950 – 2000 – povoljna tendencija razvoja sa prosečnom stopomrasta turista za 4.3% i prihoda za 5.9% 3
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
![Page 4: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/4.jpg)
Periodi promena na tržištu (1995 – 2018) – % učešće u prometu
• 2018: Evropa 51%, Azija i Pacifk 24%, Amerike 16%, Afrika 5%, BliskiIstok 4%
4
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
1995 2000 2005 2010 2015 2016 2018
% u
češć
e u
tu
rist
ičko
m p
rom
etu
Evropa Azija i Pacifik Amerike Afrika Bliski IstokIzvor: UNWTO, 2018
![Page 5: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/5.jpg)
5
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Odnos razvijenih i nerazvijenih ekonomija u podeli globalnogturističkog prometa
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
1995 2000 2005 2010 2015 2016 2018
% u
češć
e u
tu
rist
ičko
m p
rom
etu
Razvijene zemlje Zemlje u razvoju
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 6: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/6.jpg)
- 2000. – turistički promet = 687 miliona turista i $ 475 mlrd- 2009 – turistički promet = 880 miliona turista I $852 mlrd- prosečna godišnja stopa rasta turističkog prometa
2000 – 2010 – 3.5%- prosečna godišnja stopa rasta turističke potrošnja
2000 – 2010 – 5.5%
- 2018 – turisčki promet = 1.4 miljarde turista i $ 1.346 miljardi dolara+7% promet+ 5% potrošnja u odnosu na 2017. godinu
6
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Trend kretanja turističkog prometa
![Page 7: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/7.jpg)
7
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Trend kretanja broja turista u svetu
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 8: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/8.jpg)
% učešće regiona u strukturi dolazaka turista (2018)
8
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 9: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/9.jpg)
% učešće regiona u strukturi prihoda od turizma (2018)
9
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 10: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/10.jpg)
Apsolutno učešće regiona u strukturi turističkog prometa (2018)
10
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 11: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/11.jpg)
11
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Stopa rasta prihoda od turizma po regionima (2018)
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 12: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/12.jpg)
Tendencije daljeg razvoja:
- Turisti sa srednjim i nižim prihodima VS sa visokim prihodima
- Težnja za višim nivoom usluge i raznovrsnijim sadržajem
- Tri pravca kretanja turista: topla mora, planinski centri, veliki gradovi
- Skraćivanje dužine boravka i više manjih odmora
12
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
![Page 13: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/13.jpg)
Prevozna srestva
13
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 14: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/14.jpg)
Glavni motivi putovanja
14
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 15: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/15.jpg)
15
TOP 10 svetskih destinacija po broju stranih turista(2018, u milionima dolazaka)
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 16: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/16.jpg)
16
TOP 10 svetskih destinacija po prihodima od turizma(2018, u $ milijardama)
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 17: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/17.jpg)
17
TOP 10 najboljiš potrošača na turističa putovanja(2018, u $ milijardama)
Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 18: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/18.jpg)
Karakteristike turističke politike zemalja u Evropi
Evropa kao turistička destinacija (2018)
• Evropa je najrazvijeniji turistički region• 672 miliona stranih dolazaka, i $ 520 milijardi prihoda od turizma• 51% prometa i 39% prihoda svetskog turističkog promenta
18
![Page 19: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/19.jpg)
Karakteristike turističke politike zemalja u Evropi
Evropa kao tursitička destinacija (2018)
• Učešće regiona Evrope u prometu na nivou same Evrope
19
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
1995 2000 2005 2010 2015 2016 2018
% u
češć
e u
tu
rist
ičko
m p
rom
etu
Severna Evropa Zapadna Evropa
Centralno Istočna Evropa Južna Evropa i Mediteran
Izvor: UNWTO, 2018
![Page 20: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/20.jpg)
Karakteristike turističke politike zemalja u Evropi
Evropa kao turistička destinacija (2018)
• Rast od 8% u dolascima, odnosno 52 miliona više dolazaka• Tražnja za putovanjima u Evropu je poraslo kako sa glavnog tržišta (sama
Evropa) tako i sa ostalih tržišta sveta;• Veliki pozitivan efekat je rast tražnje sa tržišta Rusije, od čega je značajan
broj destinacija profitirao, pogotovo morskih destinacija
Južna Evropa i Mediteran
• + 13% dolasci, + 11% prihod• imaju najbolje rezultate i u dolascima i u prihodima, pre svega zahvaljujući
oporavku Turske, ali i održivom rastu vodećih zemalja ovog regiona, Italijei Španije, koje su zabeležile po 6 miliona dolazaka stranih turista više
20Izvor: UNWTO, 2018
![Page 21: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/21.jpg)
Karakteristike turističke politike zemalja u EvropiEvropa kao turistička destinacija (2018)
Zapadna Evropa
• + 6% dolasci, + 5% prihod• Rast ovog tržišta vode Francuska i Belgija, koje se vraćaju nakon izazova
prouzrokovanim bezebednosnim razlozima
Cenralno Istočna Evropa
• +5% dolasci, +7% prihod• Rast tražnje sa tržišta Rusije
Severna Evropa• +5% dolasci, +8% prihod• Sve destinacije rastu• UK paradoks: bezbednosni napadi, i depresijacija funte (more affordable)
21Izvor: UNWTO, 2018
![Page 22: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/22.jpg)
Karakteristike turističke politike - ŠPANIJA
(2018)
• Vodeća međunarodna turistička destinacija
• Ostvaruje 12% svetskih dolazaka, 13% svetskog prihoda
• Ostvaren broj noćenja 567 mil i prosečna dužina boravka 7.7 dana
• Prosečna potrošnja po stranom turisti je $160
• Izražena sezonalnost (jun – septembar – 45%)
• Najveći broj turista dolazi iz: V. Britanije, Nemačka, Skandinavija,USA, Rusija
22Izvor: UNWTO, WTTC, Zavod za statistiku; 2018
![Page 23: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/23.jpg)
Kapaciteti (2018)
• 50.518 objekata, 3.5 miliona kreveta
• 30% osnovni + 70% komplementarni kapaciteti
• Veličina objekta 70 kreveta
• Kategorizacija hotela je po *
• Godišnja okupiranost hotela – 61%
23
Karakteristike turističke politike - ŠPANIJA
Izvor: UNWTO, STR; 2018
![Page 24: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/24.jpg)
• Struktura hotela na tržištu je u počecima razvoja turizma Španijebila piramidalnog oblika što je idealno konzistentno sa bazičnimposmatranjem strukture tržišta
• Cene usluga za smeštaj i ishranu do 1974. po kontrolom nadležnog Ministarstva
• Cene usluga se nisu mogle menjati
• Cene smeštaja – definisane su najniža i najviša cena – razlika i do 20%
• Od 1974. deregulacija cenovne politike
• Gubljenje stečene konkurentske prednosti (cene više 30-50%)24
Karakteristike turističke politike - ŠPANIJA
![Page 25: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/25.jpg)
Mere turističke politike
- Centralizovana turistička politika
- Najveći deo mera usmeren na intezivan razvoj materijalne baze turizma (smeštajne kapacitete)
- Posebnim zakonskim propisima definisani “centri od nacionalnog turističkog značaja” – zona, centar, mesto ka kojima se usmerava plasman kapitala
- Razvoj turizma država stimuliše kroz kreditiranje i izgradnjom kapaciteta u sopstvenoj režiji
25
Karakteristike turističke politike - ŠPANIJA
![Page 26: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/26.jpg)
Mere turističke politike
- Krediti se odobravaju za:a) izgradnju, adaptaciju i modernizaciju osnovnih kapacitetab) izgradnju, adaptaciju i modernizaciju kapaciteta za ishranu i pićec) izgradnju ostalih objekata turističke ponuded) nabavku opreme
- Kredit se odobravao na iznos 40-60% vrednosti projekta
- Rok otplate 10 – 15 godina
- Kamata 4-5%
- Minimalni iznos kredita = br. soba * xyz26
Karakteristike turističke politike - ŠPANIJA
![Page 27: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/27.jpg)
Mere turističke politike
-Specijalni krediti za aktiviranje novih turističkih područja
- Odobrava se na celokupan iznos vrednosti projekta
- Rok otplate do 30 godina
- Država podržava gradnju lokalne infrastrukture
- Dopunske mere za animiranje investitora: oslobađanje od poreza i taksi, grejs periodi
-Najveći deo plasiranih kredita služio je za izgradnju novih hotela visokih kategorija, srednjih kategorija, modernizaciju i novu opremu
27
Karakteristike turističke politike - ŠPANIJA
![Page 28: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/28.jpg)
Mere turističke politike
- Mere fiskalne politike: umanjenje poreske obaveze kod kupovinezemljišta, kod zapošljavanja radne snage, niže carinske stope...
- Vremenom dolazi do promene politike i iznosa kredita, koji se sadamahom usmeravaju na obnovu postojeće infrastrukture
Preko državnih investicionih banaka obezbeđivali su se dugoročnikrediti uz povoljnu kamatnu stopu za razvoj turističke ponude a presvega za modernizaciju
28
Karakteristike turističke politike - ŠPANIJA
![Page 29: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/29.jpg)
29
Karakteristike turističke politike - ITALIJA
(2018)
• Vodeća međunarodna turistička destinacija
• Ostvaruje 9% svetskih dolazaka, 8.5% svetskog prihoda
• Ostvaren broj noćenja 203 mil i prosečna dužina boravka 3.5 dana
• Prosečna potrošnja po stranom turisti je $217
• Izražena sezonalnost (jun – septembar – 51%)
• Najveći broj turista dolazi iz: Nemačka, Švajcarska, Austrija,Francuska
Izvor: UNWTO, WTTC, Zavod za statistiku; 2018
![Page 30: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/30.jpg)
30
Karakteristike turističke politike - ITALIJA
Kapaciteti (2018)
• 204.903 objekata, 5 miliona kreveta
• 30% osnovni + 70% komplementarni kapaciteti
• Veličina objekta 24 kreveta
• Kategorizacija hotela je po *
• Godišnja okupiranost hotela – 56%
Izvor: UNWTO, STR; 2018
![Page 31: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/31.jpg)
Mere turističke politike
- Dugoročno i plansko angažovanje države kroz poseban državni organ
- Fokus na redovne intervencije države u investicionoj i kreditnoj sferiradi obezbeđenja ravnotežnog i racionalnog razvoja turizma
- Cilj je da se inostrana tražnja usmeri ka novim regionima, u kojima sevrši modernizacja smeštajnih kapaciteta
- Zbog domaće tražnje pažnja se poklanja komplementarnimkapacitetiama
31
Karakteristike turističke politike - ITALIJA
![Page 32: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/32.jpg)
Mere turističke politike
- 4 zone sa aspekta razvijenosti:a) Zone koje su u potpunosti valorizovaneb) Zone koji nisu valorizovana a imaju uslovec) Zone u početnim fazamad) Zone koje tek treba ispitati
- 4 oblika investicione aktivnosti:a) Dugoročni krediti sa povoljnom kamatomb) Direktan doprinos na rate otplate kreditac) Doprinos na račun uloženog kapitala d) Fiskalne olakšice
32
Karakteristike turističke politike - ITALIJA
![Page 33: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/33.jpg)
Mere turističke politike
- Krediti se odobravju za:
- Izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju osnovnih kapaciteta(25 godina /4% kamatna stopa/ 50% vrednosti projekta)
- Modernzaciju, renoviranje i kupovinu nameštaja za osnovnekapacitete (10 / 4% / 5%)
- Izgradnja komplementarnih kapaciteta (10 / 4% / 25%)
- Izvođenje radova i nabavka opreme za sportske i rekreativne objekta(10 / 3% / 55%)
33
Karakteristike turističke politike - ITALIJA
![Page 34: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/34.jpg)
Mere turističke politike
- Specijalni krediti: usmeravaju se ka izgradnji i modernizaciji svihoblika smeštaja u nerazvijenim delovima u iznosu od 60% ukupnihinvesticija, rokom otplate od 25 godina i kamatom od 3% (Sicilija)
- Sve kredite odobrava komisija sastavljena od velikog broja članova izrazličitih institucija
Najveći iznos kredita je usmeren na izgradnju i modernizaciju objekataza potrebe masovnog turizma kao i pratećih objekata
Upliv stranog kapitala iz SAD, V. Britanije i Francuske
34
Karakteristike turističke politike - ITALIJA
![Page 35: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/35.jpg)
35
Karakteristike turističke politike – Grčka
(2018)
• Vodeća međunarodna turistička destinacija
• Ostvaruje 4% svetskih dolazaka, 3% svetskog prihoda
• Ostvaren broj noćenja 191 mil i prosečna dužina boravka 7.1 dana
• Prosečna potrošnja po stranom turisti je $85
• Izražena sezonalnost (jun – septembar – 54%)
• Najveći broj turista dolazi iz: Nemačka, Velika Britanija, Francuska,SAD, ali i diversifikacija ka regionalnim tržištima
Izvor: UNWTO, WTTC, Zavod za statistiku; 2018
![Page 36: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/36.jpg)
36
Karakteristike turističke politike – Grčka
-Značajna međunarodna destinacija
Kapaciteti (2018)
• 35.719 objekata, 1.3 miliona kreveta
• 35% osnovni + 65% komplementarni kapaciteti
• Veličina objekta 36 kreveta
• Kategorizacija hotela je po *
• Godišnja okupiranost hotela – 51%
Izvor: UNWTO, STR; 2018
![Page 37: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/37.jpg)
Mere turističke politike
- Stimulativni krediti za izgradnju, modernizaciju i adaptaciju hotela,restorana, objekata za sport i rekreaciju i to posebno u oblastima sapovoljnim uslovima za razvoj turizma, a koja spadaju u nerazvijenaprivredna područja
- Različite fiskalne olakšice: mogućnost stvaranja rezervnog fonda kojise oslobađa plaćanja poreza a obuhvata 25-40% neto profita; plaćanjetaksi i carina
- Otvaranje posebne grupe hotela pod državnom upravom sa objektima u nerazvijenim delovima zemlje
- Otvaranje luksuznih hotela pod državom upravom u razvijenimcentrima
- OI 37
Karakteristike turističke politike – Grčka
![Page 38: Karakteristike razvoja međunarodnog turizma u svetu (III deo) · (IstočnaEvropa, Bliski Istok, Severna Afrika) - Period 1950 –2000 –povoljna tendencija razvoja sa prosečnomstopom](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022041901/5e605f4ffa33583ef8505087/html5/thumbnails/38.jpg)
Hvala
38
Igor Kovačević, docentpredmet: Ekonomika turizma
Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Email: [email protected]