Kako mapirati lanac vrednosti u agrobiznis...
Transcript of Kako mapirati lanac vrednosti u agrobiznis...
Kako mapirati lanac vrednosti u agrobiznis sektoru?
Todora Aleksić
Sadržaj
• Malo teksa
• Dosta ilustrativih prikaza
• Mapiranje vašeg poslovanja u celokupnom reprodukcionom procesu
• Studije slučaja u sektoru voćarstva
Analiza internog okruženja
• Profitabilnost
• Atraktivnost grane u kojoj se vrši poslovanje
• Konkurentske sile
Konkurentnost
• Proces u kojem jedan entitet teži da nadigra drugi
• Cilj pobediti
• Konkurentnost se ostvaruje kada na blagovremen i finansijski efektivan način stvarate proizvod ili pružate uslugu koja je u skladu sa zahtevima tržišta i koja ispunjava zahteve potrošača
Konkurentska prednost• Analiza aktivnosti
• Razviti sistematičan način proučavanja svih aktivnosti koji imaju dodira sa vašim poslovanjem
• Lanac vrednosti u dijagnozi konkurentske pozicije
Analiza lanca vrednosti
• Lanac vrednosti je koncept za sistematično proučavanje aktivnosti preduzeća
• Dezagregiranje poslovanja na strategijski relevantne aktivnosti
• Locirati poslovanje u celinu reprodukcionog procesa
• Drugim rečima analiza vašeg poslovanja otpočinje tako što ustanovite gde je proizvod koji je deo vašeg proizvodnog asortimana lociran u opštem lancu vrednosti
M.Porter....
• Analiza lanca vrednosti je dezagregiranje poslovnih funkcija na aktivnosti i analiza veza koje postoje između aktivnosti
• Ukupna vrednost = troškovi + profit
• Aktivnosti su odvojive sekvence radnog procesa koje troše vreme i resurse
• U njima deluje jedan ili više pokretača vrednosti i pokretača troškova
Analiza lanca vrednosti
Uspešno upravljanje lancem vrednosti
Poboljšanje u dodirnim oblastima poslovanja
Povećanje profita .....Bolja eksploatacija resursa ...... Redukcija troškova
Koncept lanca vrednosti
• Sigurnost poslovanja - postići ispunjavanjem sledećih kriterijuma:
✓Prepoznatljivost
✓Bezbednost i kvalitet
✓Pouzdanost
Lanac vrednosti u Agrobiznis sektoru
Prerađivačka industrija
Proizvođači primarnih
dobara
Trgovinska preduzeća
Krajnji potrošač
Proizvođači sirovina
Vertikalna orijentisanost
Proizvodnja čelika
• Finalni proizvod do krajnjih kupaca
U agrobiznis sektoru?
• .....Poljoprivredni Kombinat Zlatibor
• Poseduje farmu krava simentalske rase
• Preduzeće se ranije bavilo preradom mleka sa sopstvene farme, ali kako je potražnja za proizvodima mlekare povećana, počeo je otkup, tako da kariku ulazne logistike čini oko 600 kooperanata
• Preradu mleka obavlja u sopstvenoj mlekari
Agrobiznis sektor-Nedostaci
• Nemogućnost proizvodnje zahtevanih količina nekog proizvoda uz poštovanje odgovarajućeg roka i kvaliteta
• Dugoročna jedinstvenost proizvodnje
Rešenje
• Ukrupnjavanje ponude
• Udruživanje
• Dodavanje vrednosti proizvodu
Proizvodi sa dodatom vrednošću
• Trend koji sve više uzima maha
• Veća prepoznatljivost proizvoda
• Spremnost potrošača da plati više
Put od želje i shvatanja da je ovakva prozvodnja dobar pravac,
pa do toga da se ostvarena vrednost i naplati je dug, često skup i traži mnogo veća znanja
Mogućnosti
• Zahtevi potrošača
• Veća prodajna cena kompenzuje povećanje troškova
• Veća mogućnost povezivanja sa ostalim sektorima
Proces dodavanja vrednosti
• Istinska transformacija sirovine
Proces dodavanja vrednosti
• Nema transformacije sirovine već proizvod ima druge vrednosti za koje je potrošač spreman da plati višu cenu-ekološki, kvalitetan, specifično upakovan
• Organski proizvodi, proizvodi sa oznakama geografskog porekla i sl.
Ulazna logistika-SnabdevanjeSadni materijal
• Instituti za voćarstvo
• Privatni rasadnici
• Hladnjače
Ulazna logistika-Snabdevanje
Hemijska sredstva za zaštitu od bolesti i štetočina
• Farmaceutske kuće
• Poljoprivredne apoteke
Ulazna logistika-Snabdevanje
Savetodavne usluge i usluge zdravstvene bezbednosti
• Poljoprivredne savetodavne službe
• Zavod za javno zdravlje
• Hladnjače
• Farmaceutske kuće....
• A tu su i mineralna i organska đubriva
• Kreč....
Ulazna logistika-Snabdevanje
• Poljoprivredne apoteke
• Industrijska postrojenja
• Hladnjače
• Cementare
• Sopstveni izvori
Primarna proizvodnja
Zatim....Berba
Prebiranje
Skladištenje
Od proizvodnje vode dva pravca• Otkup sveže šljive, maline, jabuke....
• Prerada-rakija, sušenje, zamrzavanje
Prodaja finalnih proizvodaDomaće tržište
• Maloprodajni objekti
• Zelene pijace
• Kako? U svežem stanju
Strano tržište• Viši stepeni prerade – dodavanje vrednosti proizvodu od
strane stranih aktera lanca vrednosti
• Prodaja finalnog proizvoda -sušena šljiva, rakija, liofilizirana malina, sušena jabuka
Malina• Otkup maline - hladnjače otkupe 97% roda maline, dok ostatak završi
na lokalnom tržištu.
• Plasman na tržišta Nemačke i Francuske
• Jedan deo smrznute maline se pakuje kod nas u ambalažu krajnjegkupca, dok se jedan deo izvozi i pakuje u inostranstvu, s tim daveličinu pakovanja određuje krajnji kupac. U oba slučaja na pakovanjuse vidi samo zemlja porekla, ali bez robne marke naših proizvođača
• Viši stepeni prerade maline koji bi dodali vrednost proizvodu ili pakplasman sveže maline koji bi u određenom obimu zamenili smrznutumalinu gotovo da ne postoje
• Uspešna priča-Hladnjača “Drenovac” Arilje
Jabuka
• Kod jabuke nema organizovanog otkupa, niti unapreddefinisanog ili jedinstvenog tržišta
• Plasman jabuke odmah nakon berbe
• Jabuka se prodaje i nakupcima koji je izvoze za Rusiju
• Izvoz sušene jabuke u Rusiju
• Nedostatak skladišnih kapaciteta/hladnjača je jedan odrazloga zbog kojeg se na domaćem tržištu pojavljuje uvoznajabuka, u najvećoj meri poreklom iz Makedonije, Slovenije,Italije i Grčke (ajdared, greni smit, jonagold, crveni i zlatnidelišes, gloster)
Šljiva
• Otkup šljive u najvećoj meri nije organizovan
• Šljiva tradicionalno uzgaja za kućnu upotrebu: pravljenjeslatkog, džema, kompota, rakije
• 90% rakije se preradi u proizvode sa dodatom vrednošću
• Preostalih 10% ili ode na lokalne zelene pijace (sveža šljiva)ili ode na sušenje
• Zona sive ekonomije na domaćem tržištu
• Izvoz sušene šljive u Rusiju
Šta nam govori lanac vrednosti
• Najslabija karika - proizvodi sa dodatom vrednošću
• Put do krajnjeg potrošača vodi preko posrednika
Šanse i izazovi
Direktan kontakt sa poslednjom karikom u lancu vrednosti -sa krajnim potrošačima odnosno kupcima naših proizvoda
Kako????
• Dodata vrednost kroz ispunjenje zahteva potrošača (organski, kvalitetniji, luksuznije upakovan...)
• Viši stepeni prerade na kućnom pragu
Perspektiva
• Plasmanu sveže maline
• Liofilizirana malina
• Malina u čokoladi....
• Sveže jabuke na domaćem tržištu u van sezonskom periodu
• Sveže jabuke za inostrano tržište u skladu sa zahtevima potrošača
• Dodavanje vrednosti-sokovi, sušena jabuka, marmelade...
• Suva šljiva za evropsko tržište
• Dodavanje vrednosti-džemovi, kompoti, slatka....
Zašto?????
• Svako zašto ima svoje zato!!!!
Zato......
• Rast tražnje
• Ekskluzivnost i veća reputacija
• Veće troškove kompenzuje veća prodajna cena
• Pružaju se novi kanali prodaje
• Lakše je dobiti finansijsku podršku
• Sinergija sa ostalim sektorima...
• Kada dodate novu vrednost aktivnosti idete u pravcu da i finalni proizvod ima „veću vrednost“
• Kada se kaže veća vrednost proizvoda ne misli se samo na veću cenu, već da proizvod više vredi i da je kupac raspoloženiji da kupi proizvod i time plati novu, dodatu vrednost
Zaključak
Pitanja
Hvala na pažnji