prijesto­j ze'll!ji

ZO\'IJ S\'e fa Slijeta

i novo ljusl11je jugu se

· ne pri­da taj nsm ni kstolici

~us svi­um Chri­zio bi u

~rsm rt­

uju i k~>­atrslu za

LIST IZLAZI TJEDNO. GO DišN JA PRET­PLATA 30 Dl . ZA l OZEMSTVO 60.-

0GLASI PO AROćiTOJ TARIFI.

GODI A VU. BROJ 31.

SIBE 1IK, 2. kolovoza 1936

RUKOPI I SE NE VRAćAJU - ADRESA

REDNISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp.l7.

Svoji na svome Koliko će vremena još ovako

ići?- To se pitanje već davno po­navlja. l danas ćemo, ga moći pro­čitati u očima stotina naših znana­ca i prijatelja, kao i na licima ne­poznatih prolaznika.

Koliko će vremena još ovako ići? - Tako pita seljak koji čitav

.dan ne ispušta iz ruku motiku, a ~večer mo,ra bez večere leći; to pi­tanje se rađa u duši radnika koji, blijed i zamazan, četrnaest sati ru­je u utrobi zemlje ili sluša šum tvorničkih strojeva, da onda, za tih četrnaest sati rada, primi na drhta­vi dlan točno četrnaest krvavih di­nara; s tim pitanjem uznemiruje .svoju okolinu i onaj mali činovnik, kojemu plaća dotič,e tek do pet­naestoga u mjesecu, pa se onda du­.ži i kuburi ...

l veliko mnoštvo na to pitanje odgovara: Sve imanje, čitavo bo­.gatstvo neka postane opće do,bro, pa onda više neće niko stradati, za .sve će biti dovoljno kruha i ruha. Vzrok današnjeg teškog stanja je .u tome, što postoji i što je uzako­njena privatna svojina, pravo za­~ebnog vlasništva. -

I te, koji tako odgovaraju, na­:zivamo komunistima.

Nu mi, kolikogod smo neumo­Jjivi i bezobzirni u zahtjevima so­djalne pravde, ne dijelimo to mi­.šljenje. Mi, iako smo za temeljitu 'O,bnovu socijalnog poretka, tu stvar prosuđujemo drukčije.

Nije samo, jedan uzrok gospo­.t:Jarske i novčane krize. Mnogo ih je. Nu sada ih nećemo nabrajati. .Samo ćemo, ukratko, obrazložiti mišljenje koje se ne slaže s komu­nističkim, zajedničkim načinom

~lasništva.

čovjek ima dušu. Zato, je on posebna ličnost. I niti dva čovjeka nećete naći koji bi bili istog znača­ja: potpuno jednakih misli, čuv­

.stava i težnja. IPa baš u toj različnosti, u ta­

kvoj duševnoj' graĆ!i pojedinih ljudi leži i uzro.k da čovjek, pod .svaku cijenu, želi živ jeti svojim posebnim načinom života, a ne ka-1ko drugi zapovijedaju. Svaki ima :svoj poseban ukus za jelo, za kroj rodijela, za kućni namještaj i za na­čin rada. N a svim tim osjećajima _se temelji i osjećaj ličnog, privat­nog vlasništva.

Ljubav prema zasebnoj svoji­ni je u nama duboko usađena. Ho­ćemo imati svoju kuću, svoj vrt,

Križarski barjak neka se vi.ie!

Dva lijepa priznanja U Zemunu: Nj. preuzv. Nuncij dr. H. Pelegrinetti - u Filip­

jakovu: preuz. biskup dr. J. Mileta. Pro log mje_eca u daci-Križari

kao učenice l rižaric održali voje godi nje tečaje\'e. Križari sa tado­še .. u 'jemeništarskom ljetnikovcu kraj FlltpjakO\·a, a J rižarice u Zemunu.

h'orenju križar kog tečaja pri-u, h ·ovao je i j. preuz. beograd ki

nuncij dr I-Iermenegildo Pelegrinetti ko ji je tom prilikom održao Križari~ cama topao gO\•or. Rekao im je i ovo:

,"za.hvaljujem na pozdra­v u 1 u 1 m e v. Oca m o g u Va m odmah kazati, da je V. T C

ASfl\\ R DOM Z DO OLJ I DA ETI OT C OU KR12AR­ST O . . . neka ,·am ovaj tečaj do­n~ e mnogo ~lago lova. eka Gospo­dm blago lovt v ćen tvo koje će vam pomoći i vaše vod tvo. Budite gor­ljive u vome organizacij kom dlje­lovanju, da vagdje vijetli primj r Križarica, ko je u duši no e Kri ta."

av preuzv. bi kup dr. J. Mileta po jetio je đake teča.jce kraj Filipja­k?va. dn~ ll pro log mjeseca. i pozdra­vio th, IZ dna du e, lijepim i značaj­nim govorom, koji je pun hvale i pri­Z!Ianja za križar tvo. Evo ga u odlom­cima

"Draga moja braćo! Mili moji Križari!

Milo mi je, što te po prvi puta skupljeni u granicama moje juri dik­cije. . . Znam, da te vi vojnici !(ri-tovi. A vojnik se zadovoljava s ma­

lim, pa ste se tako i vi zadovoljili s malim. O v a j j e t e č a 1j m o tr a kri ža r skih snaga, to je pri­prema za buduće borbe, ko­je va čekaju.

Hoće se od'važno ti, ve­l i m , h oće e n e u s tr a š i v o s t i, d a u današnje vrijeme red­njoškolska om ladina stupi u

svoje imanje. Pa ako već moramq stanovati u tuđoj kući, želimo ima­ti barem svoje pokućstvo .

To najbolje osjećaju činovnici koji se, kao vječni putnici i tuđin­ci, moraju seliti iz jednog mjesta u drugo i unajmljivali tuđe stano­ve, koliko se puta u njima porodi­la želja: da sam ostao na selu, u rodnoj kući, tamo gdje sve miriši po, domaću, po rascvalom poljskom cvijeću i pokošenom sijenu! .. .

Nešto je u prirodi, a nešto i u slabosti ljudskoj - da se teško ž i­vi u većoj zajednici, jedući iz iste zdjele i pijući iz istog krčaga. Za­to se i braća dijele netom se po~e­ne. A neki i prije.

Pa kad je teško živjeti u za­jednici djeci istog oca i iste majke, kako možemo zamisliti čitav svijet

Križar tvo i u traje u njem. Go- podin Bog dopu ta, da na e Kri­žar tvo snalaze mnoge i teške kušnje. Zidovi u Mi iru trpjeli su trahovita progon tva od faraona, jer u bili o­dabrani narod Božj i. l v i t e, Kr i­žari moji, odabrani vojnici Križa. Zato i dopušta Bog, da i vas kušaju nevolje. Ar­kanđeo Rafael govori Tobiji: Jer i bio mio Bogu, bio i i ku an u ne­volji i te rod izabrani. a neki o obiti način vi te na­ši pomoćnici. Svi oni, koji su učlanjeni u Katoličkoj k­e i j i, j e s u n a š i p o m o ćn i e i. A­l i v i t e, Kr i ž ar i, n a o s o b i t i n a č i n n a i p o m o ć n i e i , j e r \' a Gospod kuša u nevoljama.

Z AM, D PREUZVISE I S -RIC K 2E: Bez va ja ne mo­gu ništa. T ako i ja mogu re ­ći: Mi bi kupi i većenici, ne možemo ugd je tići, bu­du.ć na je malo, a vi, koji

te na i pomoćnici, dolazite i k onima, koji u ođaleče­ni od na i radit e da i O(l'li postanu rod Božji.

Ja promatram nav križar-ki pokret ub pecie deter ­

nitati i zato e ne bojim za nj r ad i i kuš n ja, ko lja ga sti­žu ... Dok sam još bio u Rimu, ni­jesam znao za trzavice u katoličkim' redovima, ali odmah kad sam e vra­tio, vidio sam i upoznao, gdje je pravo. Bio sam uz va eg pokojnog dra Merza (jednoduvni: lava mu!) i 'današn jeg vodu Križar tva (grom­ki: Zi vio!), te go pod icom tan ković (2ivila!) i nj~ine .uradnice.

Brat predgovornik Mo to ac, ko­ji me je pozdravio, rekao je, da će samo preko njihovih mrtvih tjelesa,

kao neku ogromnu zajednicu, u ko­joj bi sve ujedinjeno i skupno?!

To je maštanje! Još i nešto drugo je po srijedi.

Kao što pastir više ljubi svoje stado nego najamnik, tako i seljak veselije, marnije i pažljivije obra­đuje svoju njivu nego nadničar.

Nadničara treba nad gledavati, jer bez nadzora: radi svakako i nika­ko .

l baš tu je ov jet ka poljopri­v reda doživjela svoj slom . Sela Sovjetske U ni je su jo uvijek sre­dišta nemira i uzbuna. Usprkos mnogo,brojnih činovnika, nadgled­nika, čuvara i po/jara, služ bena so­vjetska statistika nam nuđa poraz­ne podatke o svojoj poljoprivredi.

Seljaci više neće da rade i što rade: rade nemarno ili upropašću-

pr~ ko t).elesa K~ižarske om lad ine, ne­pnj.ateljt Crkve 1 naroda moći da bez­ob.ctrno na~Claju Crkvu. Ali, dragi ?rate, to zaCJelo ne će biti potrebno jer .~red vama je KRIZ, a gd j e j~ Kr1z, tu je pobjeda igurna Kada )e. v~l. iki car Kon tantin bio ~ n~\'O.I J ! 1 ntJe znao, što bi učinio vi­diO Je na n_e~u jajni Križ s natpi~m: "U tom ce znaku pobijediti!" U oy.om ~n. a_ku. vetoga Križa po ­bJJedttJ ce J naše l(rižar tvo '

Zelim pobjedu Križar~ vtva, buduć da pobjeda Kri­z~r tva znači pobjedu Kato­ltčke Crkve u Hrvatskom a­r.o d u. aši Križari i Križarice su Čl ta m.l~do t,v·a .B?g daje jako t oni­ma,. kOJI u ctsb J poslušni. i kao n~št pomoćnici radite da sve obn~ vite u Kri tu. ' ·

. veti Otac papa je nagla­to, da oni koji rade u hije­

rarijskom apostolatu Kato­ličke Akcije budu jedno ali o n n i j e re k a o , d a b u d u j e' d n o u organizaciji, nego da bu­du jedno u posluhu i koordi­n a e i j i. Covejk ima na ruci pet pr-tiju, 'koji nije u vi je<fnaki. I naše

je tijelo različito sa vojim udovima. vaki ud izvršava svoju po ebnu mi­

siju, koju drugi ne može izvr ivati ali ipak svi u koordinaciji rade ~ napredak čitavoga tijela i ih udova zajednički. T a k o i u K a t o l i č k o j A k e i j i m o r a j u b i t i sv i j e d n o u po lu hu, koordilnacij i ilju­?avi .. '(eli pa. itelj: "Po tom ce s lJet znati, da te vi mo­ji učenici, ako budete imali ljubav među so b om."

2 e l i 1m r e ć u i n a p r d a k' Križar tvu! Sur um carda ! Gori rca! Bog je s nama i n i t k o n e m o ž e n i š t a pr o ti v n a !"

TKO JE BI KUP? U zagrebačkim

" ovo tima" međusobno obračunavaju gg . Donković i Kalođera, tko je između njih starokatolički biskup,. r jedl:ih 'i drugi tvrde: j a sam bi kupl

ju. Tako, nam statistika govori da je: godine 1930 zasijano 35,4 mili­juna hektara zemljišta, 1931 god. 33,5 ml. hektara, 1932 god. 27,2 mil. hektara, a godine 1933 i 1934 isto kao i god. 1932. - I dok je Rusija prije Sv jet skoga Rata, godine 1913 i 1914, izvaža/a u inozemstvo 470 tisuća vagona pšenice godišnje, 1928 i 1934 godine nije mogao biti izvezen niti jedan vagon!

Zar ti brojevi nisu bučne sire­ne koje viču kolektivizaciji malih seljačkih posjeda? - A takvi su mali posjedi, u najvećoj većini, baš kod na l

Tražimo obnoyu! Tražimo pravdu! Ali naš je poklik: Svoji na svome!

lg.

l

)eljno vande l je s pouko m

Deveta nedje-tja po Duhovima \·. NĐ LJE : \ . LCb.:E 19.

.J 1-·17. U ono vrijeme: kad se I us približa a~e k Jeru alemu, vidjev "i drad, zaplaka nad njim govoreći: O kad bi fi znao i to u ovaj dan ivoj "to je z~ mir tvoj, a ad je .sa-7-:ri' ·eno od očiju tvojih. l er će do­ći dan i na tebe: i okružit će fe ne­p ri jatelj i tvoji opkopom, i opkolit će fe: i priti nut će te odasvud: i oborit će na zemlju febe. i inove t oje, koji su u tebi, i ne će o ta i­f i u tebi kam ena na kamenu. zato to nije i poznao ' remena pohode­

nje voga. l u·av i u hram, t ade izgoniti one. "to u njemu prodava­hu i kupovahu, ~ovoreći im: Pisano je : Dom moi. dom je molitve. A v i na "in i te od nje,f!.a "p il ju razbojni­čku. I učaše . vaki dan u hramu.

P U I : L u plače! Te -o je to i pomi-

liti, ali je tako. Plače, uze lije .. za to i nad kim? Plače nad .Jerunl -mom, nad njegO\Om udbinom. Bog­Čo\·jek, s::~ma o7biljno. t i veliča.n t o, . uze lije nad jednim gradom. \·eto Pi mo nam kaže, za·to j plaka0. Jer nije upoznao -\·oj dan.

I u je tr i godine hodao zemljom jeruzalem kom. Propovijedao je, po­zh·ao je Jeruzalemljane, da čuju je­go\'U rijec j Ba je \Tv . Da prime je­ga kao obećanoga \e iju. Da ih sklo­ni, čudesa je pravio; mrtve u kr a\ ao. Rekao im je: .,ako ne vjemjete men i, \·jerujte mojim djelima". ve je uči­nio, da Jeruzalem upoma i tinu.

li ve to nije kori tilo. Jeru-zalemu ie vla{iala grupa fari7eja i knj ižemika, kojqj Kri-t i jego\·a nauka nije u bili po volji. ni u znali, da I u go\·ori i tinu, da je n obećan i 1\ e i ja, a l i t o n i j e u h t ;j e -li priznati, nije u e htjeli p o ktOu i t i. to j zloj \'Olji toji grijeh Jeruzalema, radi kojega plače I u .

Ova zla volja kupo je tala Je­ruzalem i čitavi židov ki narod. 0\·aj narod, \'O j im tavom prema I-u U, otvoreno je rekao da neće Kri ta, da neće Onoga koji je u pn-ome redu do­šao da pa i Zidove, taj kroz hiljade godina odabrani Božji narod . Tu je \'rhunac židov ke tragedije. I usa bo­li O\'aj tav jegova na da. žao \u je \'akoga naroda, ali židov koga na­po. e. Ta to je jego narod . Tu bol nije mogao da zatomi u samome ebi, već mu je. i kočila na oči. Plakao je ...

Plakao je, kada je pomi lio, da jegova pravda traži da 1 jegov na­

rod o, tane bez domovine; da v. grad Jeruzalem moM biti poništen; da av­noga hramn J eruzalem koga \'i e neće biti, da će Rimljani . jego\'e unarod­njakc· na rim kome forumu procfavati kao roblje, \·e je to tako moralo biti, jer židov ki narod nije upoznao

C><><>::::::::::x:::;:z:;:nc;;:z:;<><><><::><::> <>

81aua lene - lrtua i IJu~uu n.

m ljud ki kroz va \Temena za­nimao e žen tvom.

mjetnost, pjesma, g lazba natje­ca.li e, i vazda će nat jecati, da što nažni je razviju snagu duha u proučavanju i prikazivanju žen tva.

zor umjetno ti - grčko kipar­stvo svim silama pregnulo je da ženu p_rikaže što ljepše u narav kim obli.: cima.

Staro pje niytvo svom nagom S\'oga duha opjeva! je božicu Cipra, i eneru satvorenu od prebijele pjene mor ke. Homer, Eshil, ofokle, Euri­pid, latki irgil: opjevali u )ikove žen tva lijepih, valjanih, i rđavih.

Zbog ljepote lijepe l !elene eno tro jan kog rata i krvoprolića, to: -"Licem je ona rlo na besmrlne bo­gin je nalik" (Ilijada III. 156-15 ). - Pa onda no Ifigenina d je\·ica , kći kral ja Agamncnona, koju Grci htje­daš<> žrt ova tl ?.a pomirbu u tro ·an-kom ratu; Dianina svećenica. nJ

d roma ha, radišna, plemenita i \ jema žena liektorova. k dea , . ramotna za­\'Odnica. paka Klitem nestra, prelju­bnica, koja sa svojim ljuba \n ikom E­gi tom ubi ja kra lj1 r\gamnenona, vo­ga muža, \'Oj\'od u grčk \' j ke, kad

.. KA T OL I K• BROJ 31

1\\oj dan. /.:ido\· ki narod je propa , jer

nije " upoznao J loj dan ." l ·ao židov­:ki, ta i \'aki drugi narod ima \'Oj dan i ea . Ima ga i hr\'at · ki narod. Bog ~da hn·aL kome narodu Ije i pruža ruku pomoćni cu. Zo\' ga, da h ati 'i go\ poziv i pOn0\110 ro:lane pred-

Morat u politici

zide kr·ćan,t\'a . Poziva ga, da se u ko \' že katoličkom Crk ... vom; da živi po 1 jezinim načelima, i on će Ču \·at i narod Božji, narod lobodan i ~r tan.

Ti kao \·jerni in voga naroda živi katolički i rad1, da to čini vaki Hrvat. Ne dozvoli da e I u ikada ra plače nad l Jnratskom!

ZRAKOM SC''Sl~I . Kad nij e bilo nikakvih prevoznih

red tava, apo to li , mi ionari i d'rugi većenici ši rili su Kristovu nauku· pu­tu j u ći pje ke. Ali u kattOlici ~ali uvijek izrabit i i S\'ako . nap:e~o 1 sa­vremeni je _red tvo, koje bl 1m moglo pomoći u lom apo to lskom radu.

~ besinija - Palestina

najnovije vri jeme se posfužtlju i radiom. edavno e je održatO i međunarodni katoličk i radio kongres na kojem je udjelova lo 15 katoličkih naroda.

Dn m i tjedn novine . u duge tupce punile o talijan ko-a~ in kom poru. Ja\ no mnijenje bilo je. pr tiv

Itali je. Engle ka se je tu pokazivala kao branič ugrozenih snaga labijega S\·c je mobilizirala na otpor protiv Itali je. l ticalo e kako je tu vodi či ti id aliz:un, pretapala od pre­\'elikog Čo\'jekoljublja prema abe in-koj braći.

a L toj liniji e je na·lo Dru. tvo Naroda u komu je engle ki pre! tav­nik \'Odio pn·u r ijev. - vi /. idm·i sa. \·oj im kapitalom i moći i.ticali u \L ki mora lni i ne ebični rad n­

ale ke i Dru vh·a aroda, a ru vili i napadali Italiju \·om bezbobzirmo ću.

ocijalUi i komuni ti haranp;i ra li u proti\' Italije. Iobodno-zidar.ke lože ložno u preko \'Oj ih ugled111ih čla­

no\'a formirali savje ti u udaru na Itali ju.

J iko vi e ne može oboriti čin je ­nicu da je Engleska imala potporu ci­jelog vjet kog prote tantizma, cijelog žido\·~ t\'a, cijeloa mark izma i cije­log lobodnog zidar t\'a.

To je bilo Dru"t\'o ar.:>da i ~ank­cije proti\· Italije u tali.jan ko-ab'e Ln­

kom ukobu. Tu u zajednički razlozi u borbi

wotiv Italije i opa no t za engle ko go pod f\·o. Italija nije ni prate tant­ka, ni žido\· ka, ni mark i t i čka, ni lobodno-zidar ka, jer kad bi ve to

bila, onda bi moala raditi o hoće, uz blago lov Engle ke, prate tantizma, žido\' t\'a i 1rnark izma.

E\o dokaza! \·irna je znano da e u Pale-

tini \·odi borba između rapa j -dne trane, a Engle ke i Zidova druge rane .. rapi hoće \'Oju nacio­nalnu lobodu, i zat u proti engle-kog go pod h ·a i proti u elja\·anja

2ido\'a u Pale tinu i zauziman j teri-

Katol1čke pobjede

orija pod za titom Engle ke. U Pa­l tini postoji narod koji hoće vo­ju lobodu, i koji ne treba nikakvog tutor tva, ni Engle ke n i ikoga dru­go~ •. ~ kamo .l i ?.}dova, koj i ih žele um tt tl za • VOJ racun.

Odje je sad engle ko javno mni­jenje; gd je je sad jet ko jam o mni­jenje, gdje je Društ\'o aroda? Je­dan wrod Iz oće sw bodu ! Odje rt đrmokrati, gdje 2 idovi, prof e fauN" lobodi1i zidari i marksisti? Odje ste,

da ada uposlite 'lampu, novac, lwn­grrse, intdektualce, lige ta zaštitu i prava ćol'jeka?!

Odj te sada internacijonalni sa-' 'eznici, gd je je va mora l, •jedlna~ ko t, pravda i loboda?

Tr ba ra krinkavali moral in ter­nacionalne mreže; koji e za t ire pia -tem demokratizma, mirol jubivo t i, jed­nako ti, pra\·de i lobode, a u tvar i preUavlja najlo ij u pokvareno t, laž­nu Z.1. t itu jedrtih, a zapu tanje dru­g ih. Ta mreža uzima u za titu samo one ljude i narode, koji će biti po­obni da im \'jerno luže u intere ima

i ideologiji . 1i jed n ako o u đ u jemo

n e p r a v d u , p a b i l a o n a u č i n j e­na talijan k e i li e n g l e ke, ili bilo koje trane. 1 ep r av ­da je uvijek z l o, i kao ta k va v r i'j e d n a j e n a e o s u d e. li uime povteno i i istinolj ubi\'o ti izni­jeli mo O\'O, da mo ral nekih ot koči u \'Omu pra \·om \'ijetlu. Neka n iko ne kri je \'Oje podle osnoYe iza leđa labijih i izrabljiYan ih.

Postupa/t ETtf{l eske i dragih i·n fer­naciOITOIJT ih mreža u pitanju Al}e i ­nije j r' jedan a u pi/an ju Arapa. drugi!

loboda i demokracija u lijepe riječi, koje trpe ilu, a nijedna druga riječ e ne zlorabi kao one.

Junior

U prilog našoj radosti eća je naša rado t kad ug!edni

članO\' i dn1gih vjera f •( tupaj u U ka­toličku Crkvu, nego to je žalo t kad na zapu ta ju neki na i članovi i pre­laze u druge torm·e. - To je sa vim razumljivo, jer je vakome ja no ko­ji i zavto odlaze od na l ka i koji i za to aolaze k nama.

U prilog toj na ... oj rado t i, za­bilježićemo opet dva slučaja obraćenja:

- U angaju e pokr tila Wang Jenfu, pret tajnica državnog papra-

e kao pobjednik vratio i pod Troje. Zenstvo, koga nam um pogan-

tva o obito kod Orka htio prikazati, dao je čovječanstvu u kipar tvu bez sumnje vanjsku. n~ezinu ljepotu. li kipar t\'o, ni grčko ni rim ko, ni p je-me liom rm·e, Eshilove, Euripido­

ve, irgilove ni u u pjeli da prožm u ni prožetu nam pnl<ažu i tančanu i prot in~ nu du u žene.

I ta Iioba, koja je i ~oubila bila ed'am inova i edarn kćeri, u kamen

je bila pretvorena zbog toga, jer e oholo uzvi ila nad Lat nu, ženu J u­pit rovu, u voj im bolima nije prava žrtva u vij tlu ljubavi.

- O nij kr ćan tva također e okušao da pruži lik ž ne. Danteova Beatrice, Petrarkina Laura, Ario to­va Anđelka., Ta sova rmida M3jrl ­zonijeva Luce, kao i arugih p je nika: Jundulića, fra Orge \a rtića i na ih

narodnih pjesama, koje ponekđe to­je uz bok Homeru, a prikazuju tako­de r žcn , i lijep , i uzoine, i nevj r­n , i kr ieposne.

Slikar tvo takoder pruža nam lik žene. Oitto, B. Andelik, Rafae l, Guido Reni, Karlo Dolce, Dupr'> ... U liko­vima žena ko je genij kr:cćan tva satvo­rio, ne ot ijeva samo narav ka ljepo­ta, već ova je produbljena i tkivom duševnim.

~a kako bilo, nikde ni je prika­zano ni pravo i i tinito pogođeno i prikazano srce žene, i du~ njezina tajnama zakovana, o im u jednom je-

vili ta . e s::~mo ona nego n jezi na d jeca i maj ka. a to ju je, kako _a­ma priznaje, potaknulo karita tim o dje­lovanje zen kog od jeka katoličke k­ci je u župi v. ]o ipa u "angaju .

Zurichu j umro bi\· i dr­žavni . a\'jetn ik i oci ja li l i čk i \'Oda Fer­dinand fran k, koj i je 16 god ina cl'je­lm·ao kao ocijal-demokrat ki politi ­čar. !'ratko Hijeme pred \'Oju mrt \'ratio e u krilo katoličke Crkve, iak je čitav život na lupao kao bezbožn ik.

dinom dj lu, u komu i ree i duša Zene ži\'0 bli ta u potpunom i presa­\ r·enomu \'ijellu, a ta lmjiga je t - E\· anđel j e.

žena ona, idealn i, najsavr ·e­ni j i uzork-lik voga pola, je t -M a r i j a p o d K r i ž e m . ] er ona je­dina u najsavrvenijem i najuzvi~en i ­jem zna ·enju žh·o pri kazuje - i 2:r ­tvu i Ljubav, gledaj u ći oči - oči

ina umi rućega na Kr ižu. Pogan ki Germani d ržal i u da

u ženi ima ne to božan h ena, a ono bužan · tveno je t njezin ree zavje­tovano žrtvi i ljubavi.

Prava lava ž ne nije da kao . -mazon ka gvožđe lom i, sabrl ju pa e, da e u aeroplan kom il i u drugom športu v l ič.a.

Pjesnikinja afo, Cvijeta Zuzo­riće a , Jelena Zripj ka .. . ne lave voj pol to lih"', koliko ga s la\ i jedna e tra milo. rd nica. uz krevet nepozna­

tog i n igHa 111 ev iđenog bole nika, i kao maj ka, koja tje djeli život vo j po vetila naj plemenitijqj žrtvi ljubav i, \"Oje obitelji, od zipke pa do groba voga i njihova.

j lena Zrinj ka, iako e junacki za Hrvatsku borila jpak n ije e bl jorn pro la\'ila toliko, koliko nje­zina maj ka Katarina vojim m o I i­t v e n i k o m , žrtvom I j l l ba vi za \'Oga muža. obitelj i hrvat ki na rod \'Oj.

Sve ie lijepo kod žene: i ku Hu­ra, i pje ma, i glazba, i umjetno t i \·ako \'remeno plemenito dfobro,

Tako u Sjedinjenim Amer. Dr­žavama kato lici imaju dvije velike ra­dio- tan ice. Brazili j i podigoše je­dnu od 1 OO kw. U Equadoru su ka­to licima na ra polaganju sve radio-tanice privatnih društava. Katoli~c

radio tanice postoje još u UragvaJU, Australij i, južnoj frici, Cehoslova­čkoj .. . U Mađarskoj, Irskoj, Portu­galskoj, 1izozem koj, Ja panu . . :.. . ka~ talici e mogu slobodno posluztvah priva tnim radio- tanicama u zeml j i.

e samo morem i kopnom, nego i zrakom e navi jev~a i š iri I t ina na ega Oo padina Krista .

ID ITE I N. CA AJTE .. . 1i ij kim kra jevima zovemo one

krajeve u ko je još ni je do prla blaga \·ije t Kri tovog Evandelja. l u te mi.ij ke krajeve Crk"\·a je u~•i j~~ lal~ \'Oje najbolje i najodu~ev lj e~tJe pn­tave, da tamo zasade plemenito drvo

I r iža. Danas ima na čitavom svi jetu

oko 36.00 kabl ičkih mi ionara i ok'o 160.000 mi ij kih pomagača, ko ji od nikoga 11e primaj u nikakve mjesečne ni godišnje plaće. Plaća im je: dnevni napor, nepre tana o pa nost prro ~r­ću - a li 'i utjeha nj ihovog Oo podma i Učitelja Kri ta.

Uspjeh mi ionarskog rada je ta j. da _e god išnje obrat i na katoli čku_ \·jem oko 400.000 pogana. aravrn pr irast katolika, rođenjem , u misl­jama izno i oko 3 i po milijuna godišnje.

- Kri tm·a ri ječ: " Id ite i nau­čavajte . .. " do dana ni je zaborav­ljena.

pro izvađa

jedino

ŠIBENIK

a li naj l jepv~ n1~ezino jet '- čuvanje Yedre obitel j ke ljubavi ; a oltar ove ljubavi opet je žena.

!(od lcr"ćan ke d jedce naj či ti je ot ijeva Žliva i ljuba , kada se po t­pun o odreče svi]'eta, Bo~rU nevinost ·prikaže, zakloni e među hladlne ma­na'tir ke zidine, da iz n j ih ne izađe \'eć kad je potreba tuđu uzu obrisati, ljud ku bol ublažiti, uz bole nika bdje­ti, na boj nome polju rane previjati, g uba\'ce prati, u jednu riječ : sam .ebe iz ljubavi p lemenito pregarati. /\ \a ka.d ona i ne izlazi iz samo tana, ona e u taj no ti pregara i žrtvuje­za grijehe čovječanstva pred Bogom n ičice padajući, žrtva 'ta ČO\ ječan tvo­pob ješn je lo i uzbun•jeno.

A &to da rečemo o rnajci, u či jem srcu izmjenjuje se bol, 1jubav i trah. da se takvo zlo u obite! j i ne oi de­_ ilo, koja d'rh će nad porodom voj im ~ i • n je o tavl j.a i neče tjoj na oči u­mornoj i trudnoj ?

1 ka ktO j uzvišena žrtva njezi­na, koja e samoprijegorno žr tvu je za. obitelj, a po njoj i za do movinu, uz­gaj l jući porod vdj!

Da, porod \'Oj ! Jer s majčinih kol jena po taje i žena žepom:-, i čovjek po taje ČO\'jekom, i \ azđa e lath"'m krilu majčinu povraća: bio tegoblom Života satn·en, 'i li la \ om ovjenčan. J r mačjim! žrtvu i ljubav oovjek ni­kada ne zaboravl ja njou1 ~dbjen: za njom vazda utd i e i izdi e.

Lujo Plepe1

JO: l~.\ ~ll.l · ~Č'~ 11!, Jl;l

'inu. B 16. t Cl

Al: Tl{. -\.Ll: la Inks·

u čije!lT i stfah, oi de­

svoj illl, oči u-

BROJ 31

Po dr:avi CESTJTKA PREUZV. BAUER DR

!\AC KU . Hrv. metropolita, 1agrebačkl nad-biskup dr A. Bauer, uputio je dru l. \la­

ku prilikom njegovog imen<f.rnn 1 rođen­dann ovu če t itku : .,Go podine prcdsjcdL ni · e! Pri od om pro lave cijenjenog imen­dana i rodend:ma Izvolite primiti moje sr­dačne čestitke. Oč i cijelog hrvat kog naro­da uprte su u a . 1eka am Go podin Bo~ dade svoju milo t da uvijek upomate i s lit jedite pra l put koji vodi k sr ći hrvat ko­ga narod, . Bog as poživio! Uz izr JZ od~

ličnog štovanja - Dr Ante Bauer, nadL biskup."

DR PER AR PROTI K0.\1 lZ1\I 26. VIL održana je velika skupština H u Belcu. U svom govoru d'r Pernar govoreći o borbi Hrvata \ađarima , koji Hrvat ku nijesu htjeli vidjeti na zemljopi noj karti, kazao je i ovo: " .Jednako u p<> tup~lli o­

vi komunizma Marks i Engel , koje i danas komuni ti i bolj. evici lave kao vo­je svece, apo tole i palrija rtte 1 brane a­ku njihovu riječ kao nepogrje ivu nauku. Pa č ujte, seljačka braćo i estre, kako u e vladali ti počelnici komunizma g. 184".

\tarks 'i Engels pljuvali su u vojim no­inama na hrvatsk i obraz, rugali e na im

svetinjama i našoj volji za životom. Rekli · u i napi ali u , da mo " omad' ki bar­bari" (cigan i, divljaci) i da se moramo pretvorili u ijemce i ~\ađare. Engels je pisao, a Marks se time lagao: "Al i zar oni (t. j. mi Hrvati) smiju očekivati, da će povijest nazadovat i tisuću godina za vo­lju nekim šu ičavim udruženjima ljudf?" Oval..-ve uvrede bacaju nam u lice dana nji komunisti poput svojih uč itelja , koji psuju svu našu pro lost i sada nj t i vele, da mi r1e možemo postići ono, za čim idemo. Me­đutim mi znamo, da možemo to po tići."

PRES DA U PROCE U D IJA t ARNAUTOVIC.A, koji je 6. III t. g. u . 1ar. Skupštini pucao na _predsjednika vlade dra Stojadinovića: Damjan A r n a u t o v ić o­suđen je na 15 godina robije i traja n gu­bitak časnih prava, S t o j a d i n o v i ć Dra­

. giša na 5 godina robije i 5 g. gubitka časnih prava, Tr b i ć Vasilij na 4 g. robije i 4 g . gubitka časnih prava, M i 1 o v a n o rv i ć Dra­gomir na 11/2 g. robije i 2 g. gubitka ča -nih prava. Ostali su, u nedostatku dokaza, rij~ni svake krivnje.

A I ZLAT ' I RUD liCI. Zadnjih go­dina otvorena su kod nas tri zlatna rudni­ka, u Peku, eresnici i fojnici. Godi nje donose oko 500 kilograma zlata. dog ledno vrijeme imalo bi se otvoriti još 15 taJ...-vih

rudnika. POTPU. I . EDJELJNI OD~IOR. Ban

savske banovine dr Ružić donio je odluku, kojom se u Zagrebu i naokolo 15 km izvan g-rada uvodi potpuni nedjeljni odmor. 7ašto se to ne bi moglo provesti i u Si beniku?

IZVOZ NA SEOA DUHANA U POLJ­SKLi. Poljska je kupila od nas l OO tisuća kilograma najfinijega hercegovačkog duha­na Duhan se već počeo da izvaža.

UAPSENJE PIELIK l t A U PARI­ZU. Navodni grof i pustolov svje'skoga gla­sa Pi elik Tn na, inače u stvari nekada · n H pastir u Dalmatinskoj Zagori, Mirko J\lara­tović, uapšen je u Parizu, pak će biti izr'l.l­čen našim vlastima. Tako će poslije punih 7 godina odgovara ti za velike prevare, ko-je je vr"io u Zagrebu.

S USPE DIRA JE DR CI CIC . Sve-ta Stolica, preko apost. nuncija u Beograd\1 Mons. Pellegrinet tija, susperrdirala je od vršenja svećeničke službe dra fra Aug ustina Cirića načel n ika katoličkog odjeljenja vjer­skog ~dsjeka Min. pravde zato, što je be-.:: dozvole vi ih crkvenih vl as i podn io tužbu na civilni sud, protiv sarajevskoga nadbi­skupa preuzv. g. dra L Sarića .

25 MILIJUNA KV!NTALA (mtc) P ~ E­N!CE dat će ovogodišnji prinos žetve u našoj državi. Izvozni višak iznosit će oko AO hiljada vagona.

POCETAK GRADNJE CRKVE SV. JOSIPA U SARAJEVU. Ministarstvo . gra­đevina je konačno dalo dozvolu preuzv. Sariću za gradnju crkve sv. Josipa u Saraje­vu, pak se već počelo s prethod'nim rado­vima . Blagoslov temeljnog kamena bit će

16. t. mj: ' AUTOMATSKU POSTANSKU CEN·

TRALU dobiva grad Split s okolinom te za mjes' a Trogir, J\.1akarsku, Supetar i J-Ivar

POSVECENJ.E PRAVOSLAVNE CR­CKVE U BREZI. 12. VII. p<> vcćena je no­

. vosagrađena srpsko-pravo !avna crkva u Bre-7i, za koju je pofrošeno preko 500 hiljad dinara. Posvećenju je u ime vlade prisustvo­vao ministar dr Kaluđerčić, koji je u svom govoru saopćio, da je predsjed'nik vlade darovao crkvi 60bo Din, m i n i s t a r d r Korošec takoder 6000 Din , ar. Skupština 3000 Din, ban Lukić 21 OO Din i t. d.

•KATOLIKe

VALTAZAR VlJOLlć :

Bl. Nikola Tavelić Pred Jerusalemshim kadijom

»Kodijo, mi smo vijcsnici Bogo. l k tebi doci()smo eto do ti pokožemo stazu

Ato vodi k Njemu. Luto§. I nlkodo ne bi tom stramputicom stigo u bl ženstvo oazu.

Voro tc tvoj Prorok kado govori o ro ju punom odolisko bijelih što cvatu ženskom draži;

l o gozbama te~nim u cvijeću, u razbludi , u s joju. Sve su to, kodijo, varke, luži, laži, laži.

Duša je bcztjclesna. Ne draže zemne je slosti. Od Bogo, živi u Bogu. U vječnoj Ljubovi plamen.

l sretno samo je onda kado bez ljage i s trasti Njemu u :u~grljoj pode nevino - Amen.«

>»>Drznici! - Takov otrov i prokletinjc rigoju leglo zmija, ikorpija, pauko ...

- Probodoste mi dušu pljujuć no najveće mi s ctinje. Tko vom je zabludio pamet drskošću takova nouka?l ««

»Sto veli§ jadan kadijo?l - Tmuša i tama majko je mraka - Sunce ne rado tminu.

Može li zaluditi nas Bog, kod Istino je sama?! To nom je objavio On po s ome Bogu-Sinu.

l toj Učitelj-Bog u kraju je ovom posvjedočio svima božo nsko svoje pod rijetlo

čudesima, uskrsnućem i naukom novom. Njemu se pokloni, kodijo, On je 2ivot i Svijetlo!«

»»Njemu se pokloni , kadijo ... ?1 Uh, to je paklenski drsko ... Ložovi, buntovnici, koo što Bog je voš, i vi ste.

No smrt kroz bičeve, lomaču! - Ob, vidim, živjeti vam je mrsko•«

»P'a to mi i tražimo.« »»To vos i čeka.««

»Hvo!a Ti Kris te.«

Apoteoza Dogora lomača. Crveno- sive ponjave

plamena i dimo podaju . - Dogoroju. l sliježu sc no četiri mučenička tijela

što se na brpoma žerave od bičeva, tamnice i života odmaraju.

Nemoćan bio je dželat. Vatra u pepe-lu gosi se.

A oni su tu - neizgoreni: stupovi od mjedi.

Tirani bulje pobjeđeni.

A rugaše se ludilu Križa, mukama i nj ihovoj bijedi.

Sve je obuzelo strašno tjeskoba. No toj rudini gdje žrtve slave pobjedu no.stao je mir.

Cudan mir pustinjskog jutra,

pro umskog podneva - zaboravljenoga groba ...

Nenadano. Neopažen. tajanstvene staze

poJavto se Pavao iz Tarsa. »Još ljudsko srce ne okusi nigda,

nit oko vidje, niti ubo ču

što je pripremio Bog

onima koji Ga ljube ... «

zagrmio je njegov glas koo do nebesko bruji kube.

( vrl;etak)

·Savezništvo komunista kapitalista Svaki, koji i malo poZ'na rad

komunista. u vi jet u, dobro znade, da u obično najveći kapital" ti najveći

komuni ti. Ko je pak proučio njihovu " nauku", tome je bilo ja 10, da druk­cije i ne može biti, jer je i ka?ita.IH zam i k()muniza m osnovan na materi­jalizmu, tj. nauci, da po toji samo ma terija (tvar), a ne duhovne vred­note, kao i Bog, d'uša, da u samo utvara i izmišljotina. Između čovjeka i ži,·otinje za njih nema nikakve razli­ke. To je 11 veruju" i kapitalista. i ko­munista. .

Međutim, komuni ti su oprezno lcrili to vezništvo i usp jelo im je uvjeriti jedan dio radnika, da u oni protukapitali ti i da je ova njihova borba u pere na proti kapitalističkog iz­rabl j ivanja masa, a za o 1obođe'rnje proletarija ta.. I u mnogim državama 1 sa komuni tičkim p'<lrolama 11a u ti­ma htjelo i je izvojevat i kruh i lo­bodu . Med utim, ono što je mi !ilo rad11ištvo, 11isu mislili njihovi vođe - komunisti, i za ono za što se je oorilo radlništvo, nisu se borili vođe komunizma. I tako racliništvo nije po­stiglo ništa, pr mda se je ve iscrpio u paJjenj'U i ubija'I1ju. Krv je potekla, mnoge i m'I1oge kulturne u tanove u srušene - a rad1J1 ištvo je ostalo i da­lje zaroblejno u kapitalističkim tvor­nicama.

A drukčij e i nije moglo biti! Kako hi žida-komunisti m'ogli na ko­d'iti svojim kolegama žida-kapitali ti­ma, 'kadi su oni braća i savezinici, si­novi istog oca - materijalizma. i iste majke - slobodnozidarske Lože!? -

Danas su, međutim, komunis ti još bolje otkrili svoje kapitali tičke papke. Pokazali su još jasni•je, da im ni je cilj spa radni 1 a, nego ~oš jače izrabljivanje istoga, kao lo to rade

n jihovi uzori žido-boljševici u ne ret­not Rusiji. To nam •jasno govori tva­ranj e t. zv. 11 pučkih frontova", save­za marksi ta sv ih boja, masona i ka­pital i ta.. - Ta mig Moskve upu ćen je na cijeli svijet poziv: 11Marki ti, kapitali ti , masoni i njima l ičn i vi­ju zemalja, uj edini tc se!" l ujed inili u se u t. zv. "pučkim frontovima",

a plodove toga jedin tva o jetila je već ne retna Span jol ka i Francu ka. -.."

Sirife >).Katolilc« Dakle, komunizam i kapitalizam

zajedno! a d a n a m j e •j a n o, z a­što na pr. komu'!·Ji ti nikada n e napadaju ni Zidove, ni ma­sone, premda j e i v rap cima na krovu j as no, da su n ajve ­ći kapitali ti i i z rabl j i vači r a d n i št v a b a š n e k i 2 i d o v i i ma oni. Sada nam j e ja no i ta, za to komurristi ne pale žldl o-kapit a li tičk e tvornic e, t e robij aš ni ce prolet arija ta, ve ć bacaju vatr u n a ir oma­ne katoli čke sa m o tane i cr ­kve, te n ajveće kulturn e po-menike viju naroda!

Zaklj učak je dasa.n: - Komunistima, kao na jvjerni­

jim sav znicima ~ · ~~---- ... ...,_._.,, i ka­pitalizma - tih pravih pre t tam ik-a bezbožnog materi jal izma - nije cilj o loboditi radnika i dati mu kruha i s lobooe, već je tQj ujed injeno j zloči­načkoj OO!nđL jedini cilj: borba za svoje pune džepove, i ujedno borba proti kato ličkoj rkvi, to m jedinom i krenom prijatelju radnika. i viju po­tlačenih slojeva. Oni ruše i pale kat. crkve i samostane zalo, Jer su to naj jače kule, odakle se vodi najie ća borba za o branu rravde i po ten ja, a proU sv im ugnjetivač i ma , diktata-

Slran•t '3

mna i 1lnicirnn voga ' do l J Cd no i prof i ~-.'.'-mark istima, rna­~onim:t , kapitalislirna i njima slilnim!

Rad~ici, prolctcri sviju zemalja ot v g n, t Ot l ! Pe č.

Socijalno zrnje

Engleska prednjači

Za r n gl· ku ne možemo reći da j~ _katoli_čka i'eml_ja,. ali engleski kato­IJu, koJl e godimice ,.e više umno­žavaju, _veoma u jaki, napredni. i sa~ vremen 1 na vakom polju katoličkog rada.

U Fngle koj izla1i poznati i ve­liki katolički tjednik "·r he Catholic Time -", i on će ove sedm ice izaći u po ebnom večanom izdan ju, koje će bJt1 posv •ćeno značenju katoličke Cr­kve u rješavanju c;ociJalnog p"itanJa. -To je prilikom održanja međunarod­no~ ocijal nog kongresa, koji će e O\ 1h dana otvoritJ u Londonu a ko­jemu će priu tvmati Javni kato li čk i radni~i, ko_ji zanimaju socija lnim pl~nJem, IZ vih katoličkih ?emalja vl Jeta.

.•. Živi o svojoj muci!

Dr Vladko .Maček rekao je mno­štm naroda, koji mu je došao u Ku­pinec če titat1 rođendan i imendan m·e riječ i, pune ocijal nog duha: '

"Vrdite, uči na v. Pi mo ka d je J O pod Bog dama potjcr~o iz raja, onda mu je rekao: "U znoju li­ca voga je ti ć " kruh svoj." - To je Božja od redba, i protiv te odredbe nije moguće nikome se boriti. Ali nije rekao Bog: 11Ti se bu§ tnopl, a tf rugi tm j el lt ruft tvoj!" To je nepra~o. i zato vidite: naša poli t ika u prvom re­du ide za tim, da bude onako kako je Bog odr dio: d a v a k i č~ v j e k ž 1' i o v o j o j m u e i. To je ukratko eljački program."

,, ada da okrenemo i drugu tra­nu. l i mo danas, kako ,<Jdlte, u ·roj mi 11 lažni vi u n joj je lažno bar rem 99 po to ,•ih Hrvata., ali je ipak jo nemarno prO\·edenu. A zašto? Za­to jer nam jo uvijek leži na vratu tuđin ka ila. I dok se tuđinske ile ne ri ješimo, ne možemo provesti ni voj socijaln i program. Zato vod imo

borbu u dva pravca : d a o r g a n i z i­r amo hrvat ki el jač ki narod u borbi za svoj u kr ća n ku p r a v i e u i d a z a u v· i j e k l e đ a hrvat kog naroda n e t a ne i­l e , k o j a p r i j e č i , 'd a t u p r a v i -cu o t varima."

Radnički uspj~si

fin·at ki radnici e, u na jnovije vrijeme, ud r užiye u Hrvat ki Radnički

avez. vr ha radnika, udruženih u tom savezu, j t da e bore za voju prava, ali i da odbijaju komuni tičke napada je na naša poytena lm·a t ka seb i lg'rado\e.

' eljem moramo zabilježiti da !l hn·at ki radnici po tigli već neko­

liko lijepih u pjeha u samom Zagre­bu, a onda i u mnogim drugim gra­dovima. Tako su radnici u O ijeh:u, sa sama tri pr ivredna poduzeća, klopili

porazu m, po kojem će dobiti 711.000 dinara \i e na godinu nego li dosad.

Kom uni tima, igurno, ti u -pje ni u dragi, ali na ve ele.

t ECOVj ECN f LIJEC II '. Beogradski liječni k dr Pania tojanović uapšen je zbog vršenja pobačaja. \edu drugim tereti ga e i zato, da j e jedno rođeno dijete bacio

u Yodu, gdje se utopilo, a zatim je mrtvo d ijete bacio u vatru, da izgori.

OBI KUP Kl KOt VIKT POD U-PRA\'0,\l AL EliJA tA A u Zagrebu

la ka ul. 3 . prima za iduću kol ku go­dinu nove pitomce, koji namjeravaju poha­dati zagrebačke srednje škole, od I. do V. razreda.

Dječaci imadu u 7a,·odu potpun u op kr­bu i naj bolji uzgoj po ljubeznim načelima sv. Ivana Bo ka. Kao pomoć u učenju dl­jele se ni[ ykol cima besplatne korepetici]e; svi pak pitomci stoje pod očinskim i bnž­nim nadzorom vojih poglavara tako, da e talno postigne maksimum u,pjch u po­

gledu ul:enja. Ove godine ima n. p. 610/o odličnih i vrlo dobrih konviktoraca. Uza sve to op krbnina je razmjerno niska.

Rod iielji, koji iele sYojoj djeci o igu­rati ra polotiYa mjesta u kom iktu, neka upute pismene molbe s~ o,·ogodišnjom kol­kom \jcdodibom na upravu konvikta, naj­

kasnije do 15. koJo,ma.

l

TRA 4.

Naši dopisi PRI K L\\ '1 JU.

Oo k je djdo1 a o orlo1 sk i r-okrcl Preko i nmoga seln po okoWnim otocima bili u poznati po svom žh·om radu u l(atolii'koj ,\krij t 1 0 kroz ovi h zadnjih nekoliko go­dina t'·in ilo e, d.t je s1·c to potac;p.llo i nm rio. \edutim, to e amo t' in ilo.

Pro'le nedjelje, dne 2b \ 11 - Preko i otoci koji ga okružuju poka1.:1'e, dJ je že­ra\·a nekadašnjeg- odu~ev lj enja l.a org:t ni zi­rani kato li čki rad još živa \ goruća, . amo je bila zapret:ma pod tanki m slojem pe­pela.

I Preko je htjelo pro,;lal'i ti juJ>ilej mrti sv . J\letoda. 7ato je po1valo 1·a u­

sjedna Kri /ar b Brat - !1'.1 dJ d ode 1 pro-lave, skupa Prd'a ni ma, tu lijepu u~po-

menu na naveg !aven kog apostola. I l rižari e odazva '{e kao jedan. Bro­

jem, kojemu e niko nije nadao ! iben ki l(ril.lari i l"rižari ce dollo' e

posebnim parobrodom, a njima e je.: u Vu čigradu pridružila tj njan ka glatba, u Biogradu i(rižari i impatizcn l(riž:wtl'a iz Biograda i Tkona, a u Fil~pjakovu Kri­žari-akaderni čari, koji u bliLini logoruju, s tamo' njim Kri žarima.

U Preku e toga dana skupilo l'eliko mnoxtvo če titih rlrvata, da pri ll tvuju i pos1·e:i kri7arskc za tave. Došlo je mno't o motora i ladica.

Velika povorka od obale, praćena ti­ješnjačkom glubom i kri7arskom fanfarom iz Lukurana, uputila e do nove Cl'kve1 gdje je bila s ečano t i križarska zborovanje. vc­čano t je započela 1 blago lovom križarske zastave, kojoj je kumo1•ao pre! jednik preč­koga uda, g. Matia i i go poda mu. Za­tir'll je bilo svečano primanje čla nova. 1a­kon ove vjerske večanost i počelo je zboro­vanje, koje je otvorio pretsjednik prečkoga Brat tva, bra t Ia ta in. G01·orlli u: Bre'ko­vi .: A. u ime šibenskog okružja, Fedor Ci­cak, u ime l ri žara akademi ~ara, ing. i . 1(6hler, don A. Radić; zborovanje je za­vršeno go orom vode svih kri :i.ara, dr. Pro­tulipca, koji je u vome govoru i takao, da Križarstvo nije poli tič ka organill:lcija, već organizacija koja hoće vjerski i 'mora\n~ pre­porod hrvatskoga naroda.

Poslije zborovanja je povorka opet kre­nula put mjesta, gdje se imala odr:i.ali pret­stava: Matija Gubec, koju su prikazivali i­benski križari. Prostor je bio prepun gle­daoca, a di\etanti su izveli komad na opće

zadovoljstvo. Nakon pretstave ukrcali smo e u :

liVOje lade i motoret i puni zan~ i odu­ševljenja ostavili smo križarska i hrvat ko Preko, a Prečani su tvrdo odlučili , da na­slave križarskim putem.

a povratku se parobrod, koji je vo­zio ibenske Križare, zaustav io u Biogradu, jer je tamo morao iskrcali Križa re i J riF žarice iz Biograda.

Ali t u na , u dvwraest sati noćJ, doče­

kaše neki propali tipovi, koji su na kri­žarske povike : 2ivio! - odgovarali : Dol~!

svima katoličkim i !-::-: ::.::-=.:::. svetinjama. Ne samo to, nego kad se je parobrod već

bio odriješio od obale, na palubu poče pa­dati teško kamenje, koje je pogodi lo i ra­nilo dva mornara na parobrodu i dva l(ri:. žara. - To su metode barbarskog, hoten­totskog obračunavanja, koje je tim žalosn ije, što je već unaprijed bilo sm išljeno i ptir­pr~ vljeno. - Tješi nas još jedino, da će

vlas ti potražiti krivce i pravedno ih kazniti. l zletnik

VISOVAC

OBLACENJE NOVAKA. Na sv. jako­va u j utro doputo\·ala je četrnaestorica svr­šenih f ranjevačkih šesloškolaca iz InJa -gdje su održavali osmodncvne duhovne vje­ž'>e - na redovničko obla C:-enje na roman­ti čn i Visovac. Predvcdcni su po svom du­bovniku o. Dominiku Sulenti, koji im je u sinjskom sjemeništu održao ~ 'd'uh . vjetbe. S njima je doputovao i sam Provi ncijal Dr Petrov koji sc s tim udostojao počastili vo­je bivše gojence i učenike, a ada voju ~najm lađu i - kako je u svom govoru na­glasio - najdražu braću. ijela obitelj franj . samostana srdačno je dočekala voje buduće č l anove, a naši su kandidati s ne­koliko lijepih pj ama pozdravili svoju ne­besku Maj ku pri dolasku u nj n samo lan .

Na sv. Anu \nogopoštovanl Provinci­jal primio je svu četrnaestoricu u franj. Red.

vo su imena naših novaka: Bela­marić fra frano ( tile) - Sibenik, Brčić

fra Stanko ( rećko) - Sinj , ikojcvić fra Antonin (Ante) - Imotsk i, Divić fra Petar -(frano) - Oaška Voda, Grabić fra j oso (Ivan) - Mlljevci, Gran ić fra Tomislav (Ante) - Baška Voda, Kamber fra Bernar-

.. KATOLIK•

l

di n (An te) - Benkovac, ! atinac fra Vladi· mi r (fl·an) - Trilj , Per i š i ć fra Paulin (.J e­rc) - kradin, Sinovči ć fra Dominik (1\\ar­ko) - l\oligrad, !ani č i ć fra Jvan (Vito­mir) - Baška \'oda, s i; ko fra Ante (Petar) - \i nica , Tente fra iko\a - Toreli t': (Fi­lip) - j\\orari nci, \u ro fra rcrdinand (Ju-

N. 1

2 P. 3 u. 4 s. 5 č. 6 P. 7 s. 8

Kalendar Kolovoz

9 nedJ . oo Ouh.- - Al fons Ug. Auguslln, b. zagreb. o ustao Oomln lk, or. SnJe2na Gosoa Preobr. Isusovo KaJetan, or. Clrl]ak, m l -

Sv. Dominik Rodio e 1170 u ocu l(alaraegi

u Spaniji . l(r ćan ki odgoj primiiQ je od pobožnih roditelja i ujaka veće­nika. U 14 godini pošao je na vi oku kolu u a lenci ju, gdje je uporediO sa

izobra7bom uma napr dovao i u i­zob razbi duha.

Takon vr enih nauka bio je za-· reden za većenika, a zatim po tao kanonik tolnog kaptola u grad u

mi. U po lu kra lja l(a tiJskoga pođe

u južnu rancu ku, koja je bila upra­vo zaražena pogubnim albajenskim kri1·ovjerjem. lbagenzi bili u naj­veći neprija telji kat. Crkve. Odbaci­vali u preko polovicu jer kih i ti­na, a u vojo] mržnji i li u tako daleko, da u palili crkve i ubi jali većenike.

Dominik je bio muž, koga je

"W' -

re) - Trilj. Dao Bog da naši hovaci udare dobre

temelje svom novom životu u novicijatu pod okriljem drage Gosp Visovačke, te da u svom budućem /.ivotu bud'u na koris t vogn hrratskoga naroda.

Pri utnik

J rovidnost odred ila da uni ti a lbigen-ko kri,·o,·jerj . l osjetivši takav po-

7iv, 7..ar~'dao je la i gradove. vugd je je neumorno i bez tralla propovije­dao i obraćao. - !(ad u mu krivo­vejrci zaprijeti li sm rću - Dominik je ma mirno odgovorio : 11 1 i jesam do, to jan mučeničke lave i niti sam zavrij edio takve mrti".

av. je vetac lako žarko ljubio grješnike i kr ivovjerce, da e je jed­nom htio prodati u roblje samo da bi nekom kri,·ovjercu pribavio novac potreban mu za uzdržavanje.

lzvan r dna veto t i pobožno t večeva vukla je nekom 111 odoljivom il om, ljude za sobom. Pa kad mu e pridružilo više pobožnih većenika, odluči o. novati red, kojega će čla­no i vojim primjernim živ'Otom i neumornim propovi jedanjem obraćati krivo jerce i grje nike. Papa Hono­ri je Ill potvrdi pravila reda, a Do­'minrkovi redovnici razi li u e po cijeloj -v ropi da i~u j me i tine i ljubav i! am v. Dominik propovije­dao j vaki dan u Bolonji . Pa kad bi ga sl ušatelji pitali, iz koje knljige uči voj propovijedi - on bi kratko

odgovorio: "Iz k-njige ljubavi!" v. Dominik sa vojim redloVll1i­

cima ra ir io je po cijelom vijetu naj ­ljep t. i najkori ni1i naun molitve -v. krunicu. ije moguće i pričati ko-

liko je dobra učinila čovječan tvu ova divna i uzvi ena molitva.

Pun za luga pred Bogom i pred ljudima, pre eli e u vječno t u Bo­lon ji god. 1221.

Zivot Sibenik.a ODL Z K OBLJUBLJENOG SVECE-

' IKA. Dneva 30 \ ' !!. ostavio je na grad P. O. r. Vlade Pavlov, da na tup i službu du­vobri cničk u u župi Radunić-Zlopolje. Po­slije dužeg prekida dušobri:lne službe i prctrpjelih progonstva za narodne ideale opet polazi na polje svećeničkog rada za dobro svog naroda.

GOSP OD ANDELA. Slav i se u a­mo tanskim crkvama sv. Loviie i sv~ frane. U jednoj i drugoj crkvi biće obi čni ne­djel jni red lužbe Božje. Upozoravaju se vjernici da od podne l augusta pa do po­noći 2 augusta mogu dobiti potpuni opro t za mrtve ako se lspovijede, pri česle :i I~Llm<>le 6 Očenaša na naka nu sv. Oca Pape u jednoj od ovih dviju crkava, i to toliko puta ko­liko puta po jete jednu od dot i čnih crkava. Očenaši se moraju izmol iti u crkvi. -

V. DOM I IK - slavi se u samostan­skoj crkvi svečevoj u utorak 4 ov. mj . ju­tro u 5 s. biće lekcije, u 6 . pjevana sv. Misa a zaj ed ničkom v. Pri česti. Zattm u 8 s. tiha sv. Mi!Sao, a 'u l O s. večana sv. Mi-a, koju će služili mgp. oo. konventualci'!

Popodne u 61/2 s. Ro1-:1 rij, pjesma vece­va, svečani blago lov i ljubljenje svcčevih

moći - Upozoravaju sc č l anovi III Reda kao i bratovštine Prcsv. Imena Isusova i pre v. Rozarija da na blagdan sv. Domi­nik • mogu dobiti potpuni oprost.

GO PA OD S lj EOA. U samo tanskoj crkvi sv. Luce s l av i će e u r·ijedu 5 ov. mj. blagdan Gospe od nijega. Ujutro • bi će lekcije, a zatim pjevana sv. Mi a. Po­podne b i će blagoslov u

FIL!iARMO IC I(O DR ST O IZ ZAGREBA - odr:i.alo je svoj koncerat u Sibeniku pred kated ralom na 23 pr. mj . J to tako i splitsko pjevačko društvo "Zvo­nimir" održalo je vokalni koncerat na sv.

Anu. Oba su koncerta izvan redno uspjela. A V. A U - primilo je 19-1 sakra­

menat sv. Krizme. l(rizmanici bili su veći­

nom Iz obli žnjih sela. NA PRVI PETA!( inače l(rižarice sv.

Misu sa zajedničkom sv. pričesti u crkvi v. Ivana u 61/ 2 s. Uveče blagoslov sa Pre­velim. I to tako Kri žari ~ Ka.L. Muževi ~na­će zajednički blagoslov u N. Crkvi u 8 s. uvečer .

DEVETNICA VELIKOJ GOSPI poči­

nje u četvrtak 6 ov. mj . U Katedrali biće u četvrtak za vrijeme ure klanjanja od 7-8 s. U o tale dane u 71/'.! s. Isto tako u va­roškoj župskoj eri..'Vi. Svake večeri u 7

PRO LAVA IBENSKIH BLAGDA A - razvila e po običaju . Na blagdan v. Jakova titulara katedra le bila je proces ija po gradu, a zatim pontifikal preuzv. bisku­pa. 1a S 'l. Anu bi la je sv. kri 1.ma, a por-odne uz tavljenje zvona svečani otvor rake sv. Kristofora. Na sv. Kristofora drugog gradL kog za titn ika bile su u katedrali ujutro

lekcije pjcvanom župskom sv. Mi om. U ll s. b io je pontifikal, a popodne procesija a več dm kipom.

M TIJA GUBEC. Na blagdan sv. Ja­kova odigrali su Križari na plokali kate­d'rale Bogovićevu dramu u 9 činova "Matija

u bee". Uvodnu r ij eč održao je vođa kri­žar kog pokreta g. Dr !. Protulipac iz Za­greba. Izvedba komada trajala je oko 4 sa­ta. tvar je izvanredno uspjela . l u mei su e do ta dobro uživili u voje uloge. ce­

nerija bila je brza i na mjestu. Po jet je bio odi i ča n i premašio va ko oC-e kivanje, l rircdbu počast ili su sa vojom pri utno­šću prvaci li .. u Sibeniku g. Dr ovak, g. D. karica, g. Dr ikolić i o tali. a pjevanjem "Lijepa na " građanstvo razno sc kućama.

Dobre knjige Dvade eta brošura "jeronim kog Svi­

jetla' obraduje vrlo važan uvrcmeni pro­blem, - problem obitelj i d obiteljskog od­goja. bitelj je "ugaoni kamen" dru tva, a djeca su budućno t vjere katoličke i kato­ličkog naroda. Ako e toga dobro riješi problem naše obitelji i naše djece, sama od sebe rješava socijalna krlita i po lav­ljaju se čvrste osnovice za retnu budućnos t vjere 'i nar.oda . Luka Peri nić iznosi u dva­desetoj brošuri "Jeronlmskog vijetla" vrlo zgodne podatke i smjernice za postignuće

tog /eljenog cil ja. Ta će brošura sigurno

biti razgrabljena u kratko vrijeme zbog samog problema, a i zbog obradbe, kojom sc Perinić ist i če kao vt tan ~ pia li ča n pučki

pl ac. Brošura sc po temi nadovewje ntl

\ at ijcvićcvu bro uru "Obitelj bel djece -narod be1. budućno ti", a nosi naslov " Ro­ditelji ~ djeca". Brošura obasiže 32 stra­nJec i omot sn s i mbo l i čkom sli kom. lje­na l dinar, po.vjenenid 25 p,osto popllS{a. aručuje se kod Društva sv. Jeronima, Za­

greb Trg kr. Tomislava 21. - Naredna brošura "Jeronirnskog Svijetla" bit će De­harlov "Mall Katekizam" s molitvama.

BROJ ll

Križarske vi.testi

ferijalni tečaj Križarlca u Zemunu I ove godine sakupile su se l(ri :larice

iz svih krajeva naše domovine na velikom tečaju u Zemunu da se o vježe, okrijepe, 'pa i r;.fabave un utar svojih križarskih na čela.

Mnogo je bilo tečaj ki . Oko 140. Iz ibenika 13. Uza sve to, disciplina bijaše

kao da ih je J O. Ta to je i ka rakteri~tika svih kriiarskih tečaje a. Svake se godine ide naprijed. ve više sc produbljuje među kri žarskim redov4tna autodisci'plina.

Započelo se 3 - l l - 1936 tro-d11evnim duhovn im vježbama koje je vod io !.ajni k 1agrcbackog nadb i kupa vlč. dr fra­njo Seper. 1 jegovim prevelikim nastojar njem, a nadasve Boijom pomoću donijele se vtdan uspjeh. pazilo se to već preko te­čaja a šta će istom da bude kad se Križa­rice, nakon povratka s1•ojim kućama, dadu na posao!?

Duhovno preporođene započele su Kri­žarice S\'Oj tečaj sv. pri če 'ću i Misom koju je otslužio papinski nuncij msgr. Pele­grinelti.

Na otvoru tečaj a redali su se govori svake vrste, a napo e je važan onaj m gr. Pelegrenett"i-a o ljubav i prema sv. Ocu i Kristovu križu te o kri žar lvu.

am tečaj trajao je 8 dana . Dnevno su tečajke crpi le duhovnu hranu u sv. pri­česti, !'vii i i eksorti koju je odr:i.avao ~Ions.

dr Jo ip Gun čević . Tako okrijepljene mogle su s puno

interesa pratiti predavanja koja su po svom sadržaju bila dosta teška, ali po vrijednosti bogata i dragocjena. Teme bijahu iz krš­kršćanske morolke l t>avremena pitanja. Dne­vno su odr:!avana po 3 predavanja. Preda­Ivači 1 predavačice dale su sve, da postignu sve. Mogu biti zadovoljni. Predavanja su održali preč. gg. dr j. Gunčević, don Ante Radić, dr fr. eper, A. Wolf, J . Kocijani!ć, o. Derkeš i o. Knoblechar te gđice M. Stanković, M. G rgić, B. jugovit l M. Labaš.

Odr:i.ane su i posebna zborovanja, za u čenice i učiteljice, na kojima su od'ržale predavanja gđ i ce tt Tišlja rt'ć, f. Jova­nović, . Mod rij an i J. Santić.

Uz taj najglavniji rad bllo je i zabave. Osim kupanja, šetnje po Zemunu i veseliCa, bilo je i zajedni čkih izleta u ovi Sad, Petrovaradin, Sremske Karlovce, Beograd, pa onaj najdulji na Đerdap. U Beogradu su tečajke pohodile papinskog nuncija, poz­dravile ga., a on ih je uz dirljiv oč~nski go­vor blagoslovio.

Citavim tim raznolikim programom htje­lo je vodstvo da rasvijetl i tečajkama razum upoznavši ih sa svim onim pitanj ima koja danas interesuju mladež i davši im na sva ta jasne i istinite odgovore. Vodstvo je htjelo da oplemeni osjećaje, profini dušu, da oduševi još više za križarske ideale, a

1

volju da potakne na rad i borbu. Tečaj je svr io, posijao je sjeme, a

l(rižarice su se raširile da započnu brati plodove svoga rada. Biće za preka, ali će

pomoći Onaj( s kim i za koga se bore. -Bog živi!

Po svijetu 127 MILIJU A OTISAKA PRSTIJU.

Vrhovni zapovjednik američke policije izra­dio je plan, da se u Sjedinjenim Državama uredi kartoteka s otiscima prstiju svih 127 mil ijuna stanovnika, kako bi Um olakšao osvjetljavanje mnogih nesretnih slučajeva ,

zloči na i nestanaka pojedinih osoba. NEP02ELJ I GOSTI. Argentinski i

meksičk i biskupi uputili su narodu poslan icu protiv komunista, čiji su se agenti razi li južnom Amerikom. Biskupi pozivaju na­rod i vlasti, da tim nepoželjnim go tima i opasnim revolucionarcima zabrani ulaz u zem lj u.

:nt.:&LI O«iii-L&.SI.W~

UPI U DOMACINSKU SKOLU. Do· maćinska škola u Splitu postoji već 32 god. Urtclena je po svi m savremenim zahtjevi· m:t i ima pravo javnosti. U školu se pri· maj u djevojk od navršenih 15 god. do navršene 22 god. U njoj se u či teoretski i praktično sve, što je dana njoj ženi-doma­ćici potrebno da znade u svom kućanstvu .

Prijave za upi primaju se od 1 rujna, a predavanja počinju 15/ IX . Skob završava 2 f Vl. z domaćlnsku školu nalazi se i dobro uredeni internat za djevoj čice, koje polaze razne škole u Splitu: građansku,

gimnaziju stručnu i t.. d. Nadzor nad1 u­čen l cnmn je nepr~kidan, hrana dobra, oblina i zdrava, eljene umjerene. Internat vodle osposobljene l Isku ne redovnice. ve po­trebite informacije daje : Uprava zavoda Skolskih Sestara - Split ~ Loret. . .

VLASNIK l ODGOVORNI UREDNlK: SVEC. DON KREAE ZORIO ML. ULICA KRALJA TOMISLAVA .53. - IIBil>NlK ~TISKARA •KAOIC. (O. B. BUUEVIC)

onda metni ra i o jes je sred f "iroke "icam s fi.

,V krvava rafa, sfrojel

p p/amer s juga

dana, pava s korak~

~-

kao ši je fra koji r ma, poći nj JJ am dah u

K tran

Jlarhi JJ ad <lom, nisu rr i ana~ ju cr~ Ća a

PoliciJ nistra -strpali k/a n

<~a Pri na i P.

e il j ivo

~a P razrn zojav, krv· l,

njen ji ni h.

l