JVC VN-V686WPU Najbrža kamera za nadzor na tržištubroj 45 jun 2010 Najbrža kamera za nadzor na...

broj 45jun 2010

Najbrža kamera za nadzor na tržištu

JVC VN-V686WPU

TK-C868WPE VN-V686WPU

ASSASSINS CREED II

MICROSOFT uslužna platforma namijenjena javnim ustanovama i gradanima

NAGRADNA IGRA printer Samsung ML-1640 i Apacer USB memory stick

HTCDESIRE

OPEN SOURCE:DA ili NEIG

RE

MO

BIL

NI

STU

DEN

TIFI

T-a

informacione tehnologije 3

IMPRESSUMIzdavač:

”InfoBit” d.o.o

Izvršni direktor:Zoran Jelić

Glavni i odgovorni urednik:Zoran Jelić

Redakcija:Mario ErcegDanilo TomčićBranimir BukilićVladimir Gazivoda

Tehnički urednik:Budimir Bukilić

Saradnici:Ivana JelićDženan StrujićGoran JelićŽeljka RačićMarija VešovićIvan RadunovićDimitrije DraškovićElmir Đoković

Adresa:II crnogorskogbataljona A8, Podgorica

Web adresa:www.bit.me

E-mail:[email protected]

Štamparija:3M Makarije

Redakcija i uredništvozadržavaju sva prava nadprimljenim materijalom(putem e-maila, pošte…).Zabranjeno je reprodukovanjematerijala objavljenih umagazinu „Bit” bezsaglasnosti uredništva.

Index reklama

desavanja.me ...................... 2vjencaj.me .........................11Enel PS ...............................11ETF .....................................16e-Mon ................................29Multiprint ...........................29Čikom .................................43

Zoran Jelić

Glavni i odgovorniurednik

UvodKrajem 2007. godine smo u saradnji sa portalom www.montenegrowebaward.com organizovali izbor za najbolji sajt ICT kompanija. Pobjednik u ovom malom takmičenju je bio portal sada već pod drugim imenom. Oni koji redovno pročitaju i mali dio magazina koji im postaje sve manje zanimljiv mogu da se sjete da tada i na današnji dan taj portal skoro isto izgleda i ima malo više funkcija. Ako pokušaju da se prisjete i prvih pet onda će shvatiti da su i oni ostali skoro isti. Pomenuti portal-saradnik u ovom projektu već duže vremena ne postoji. Odlična ideja i odlična realizacija. Negdje je postojao problem. Definitivno nije problem bio kod pokretača ideje. Poenta ovog uvoda je ukazivanje na loše stanje na web prostoru Crne Gore. Imamo najpopularniji domen u svjetskim okvirima a to i ne znamo. Ako želimo nešto da pronađemo što je vezano za naš prostor, neku

najjednostavniju servisnu informaciju nećemo pronaći i svemoćni Google jednostavno nema baš materijala o Crnoj Gori. Crnogorci mogu biti zahvalni na pojavi Joomla! sistema, poznatijeg kod nas kao Đomla ili Džomla, jer preko 90% novih čak i najobičnijih sajtova se radi u ovom sistemu. Čak su i vaskrsnuli sajtovi koji nude šarenilo banera gdje su postavljeni loši logotipi uspješnih kompanija koje eto žele i da ulože u taj Internet marketing. Sve ovo ne bi bilo loše da ima ikakvog efekta. Koristiti Joomla! sistem ili bilo koji drugi za predstavljanje kompanije ili firme ili piljare gdje se u par godina ne promijeni nijedna informacija je malo više nego žalosno. Čerge od sajtova koje su kao poslovni imenici i kojih ima par desetina a skoro nijedan ne nudi prave informacije je i možda malo gore od prve pojave. Web stručnjaci kojih ima u Crnoj Gori naravno su zaduženi da ponekad narodski rečeno pljunu po svemu tome iako su oni kreirali ovaj prostor. Naravno oni su najviše novca zaradili i naravno najviše znanja imali i opet zaboravili da urade nešto korisno za svoju sredinu. Oni će pametovati kao što svi vole činjeti ili raditi na ovim prostorima, a uraditi nešto je ipak malo teže. Sada će neko krenuti u prekorijevanje i našeg web prostora jer već par mjeseci možete vidjeti najavu za naredni broj i par šarenih sličica. Poslije dvobroja jul-avgust promijenićemo i to, ali ko je imao snage da čita prethodne brojeve BITa i dosadne uvode shvatiće o čemu se radi. Da nije sve tako sivo i sablasno u aktuelnostima ovog broja imate jednu novu web lokaciju koja vam i može koristiti.

IV godina

4 informacione tehnologije april2010

11 najboljihUručene nagrade studentima za projekat „10 za 10“U prostoriji Kongresne sale hotela „Podgorica“ 17. maja su uručene nagrade studentima pobjednicima javnog konkursa za projekat „10 za 10“. Nagrade za 11 najboljih od ukupno 37 pristiglih radova, u iznosu od 2000 eura, uručio je potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo prof.dr Vujica Lazović. On je tom prilikom, između ostalog, rekao:

- Ovo je drugi put da se ovim povodom obraćam. Prošle godine Ministarstvo za informaciono društvo je bilo mlado Ministarstvo, ali sa ozbiljnim ambicijama definisanim u Strategiji razvoja informacionog društva do 2013.godine. Danas, godinu poslije, mogu da kažem da smo i u okolnostima globalne ekonomske krize uspjeli da realizujemo nekoliko značajnih projekata. Radi se o projektima iz oblasti razvoja e-uprave i informatičke infrastrukture od kojih će uskoro i građani i privreda moći da osjete odgovarajuće benefite. Posebnu pažnju posvetili smo i konstituisanju odgovarajuće zakonske regulative, kao i promociji i afirmaciji modernih tehnologija. Dokaz svega toga su i brojna priznanja koja dobijamo, a od Ujedinjenih Nacija Crnoj Gori pripala je i nagrada za najbrži napredak ostvaren u oblasti e-govermenta, koja će nam biti uručena u Barseloni. Na kraju i svima Vama koji ste nagrađeni želim da u ime Ministarstva za informaciono društvo i svoje lično ime čestitam na urađenom.Pored prof.dr Vujice Lazovića prisutnim gostima, nagrađenim studentima i predstavnicima medija obratio se i pomoćnik ministra za informaciono društvo g-din Radule Novović. Inače, na ovaj način, Ministarstvo za informaciono društvo obilježilo je 17.maj, svjetski Dan telekomunikacija i informacionog društva, a projekat je realizovan i zbog želje za daljom promocijom informacionog društva među studentima crnogorskih univerziteta.U sljedećem broju ćemo predstaviti projekte dobitnika nagrade.

Crnogorski portal za osobe sa invaliditetom i specijalnim potrebama

Jelica KasalicaMlađen Mlađenović

Admir BulutIgor Ognjanović

Alen BabačićAna Popivoda

UMUMUMUMUMUCG

Fakultet za inf. tehnologijeFakultet za inf. tehnologijeFakultet za inf. tehnologijeFakultet za inf. tehnologije Fakultet za inf. tehnologijeFakultet političkih nauka

“Remote” doktor

Krsto ĐorđevićLuka LazovićFran Camaj

Danijela BožovićAleksandar Vuković

Milan Vulović

UCGUCGUCGUCGUCGUCG

Elektrotehnički fakultetElektrotehnički fakultetElektrotehnički fakultetElektrotehnički fakultetElektrotehnički fakultetElektrotehnički fakultet

Prezentovanje, finansiranje i

implementiranje naučnih projekata

Damjan LatinovićAleksandra Radunović

Milena AdžićNikola Jočić

UCGUCGUDGUDG

Ekonomski fakultetEkonomski fakultetFakultet pravnih naukaFakultet pravnih nauka

MontePass

Anton Jurovicki

Danilo Popović

Andrijana Bogićević

UDG

UDG

UDG

Fakultet za informacione sisteme i tehnologijeFakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznisFakultet humanističkih studija – Diplomatija

Crnogorski centar za elektronsko obrazovanje

(Montenegrin E-Education Center -

MEC)

Dženan StrujićTripo Matijević

Novak RadulovićZoran Ćorović

Katica Radulović

UMUMUMUMUCG

Fakultet za inf. tehnologijeFakultet za inf. tehnologijeFakultet za inf. tehnologijeFakultet za inf. tehnologijeFilozofski fakultet

Studcity – Podijeli znanje Ivan RadunovićAndrea Stajkić

UCGUCG

Elektrotehnički fakultetElektrotehnički fakultet

eKomunikacija – multimedijalni sistem za komunikaciju i saradnju

putem Interneta

Luka Abazović UCG Elektrotehnički fakultet

Focus&Focus Marko AnđelićMilutin Pavićević

UCGUCG

PMFPMF

Implementacija geografskih

informacionih sistema (GIS) u Crnoj Gori

Marija Radunović

Miloš Popović

Mirko Mijušković

Aleksa Nenezić

Slavko Nikolić

UDG

UDG

UDG

UDG

UDG

Fakul.za međ. ekonomiju, finansije i biznisFakultet za informacione sisteme i tehnologijeFakultet za informacione sisteme i tehnologijeFakul.za međ. ekonomiju, finansije i biznisFakultet za informacione sisteme i tehnologije

Digitalni katastarski plan podzemnih instalacija sa adresnim modelom

grada Podgorice

Nikola MitrovićMilika Leković

UCGUCG

Elektrotehnički fakultetElektrotehnički fakultet

Real-Time Sistem obrade transakcija

Sanja Vuković

Marija Radunović

Marija Radonjić

Aleksa Nenezić

Miloš Popović

UDG

UDG

UDG

UDG

UDG

Fakul.za međ. ekonomiju, finansije i biznisFakul.za međ. ekonomiju, finansije i biznisFakul.za međ. ekonomiju, finansije i biznisFakul.za međ. ekonomiju, finansije i biznisFakultet za informacione tehnologije i sisiteme

informacione tehnologije 5IV godina

www.mid.gov.me

Promocija Pravosudnog informacionog sistema

U kongresnoj sali „Apart Hotel Premier“ 7.juna je održana promocija Pravosudnog informacionog sistema (PRIS). Ovo je prvi sistem te vrste koji je uspostavljen u regionu, a i šire.Tom prilikom prisutnima se obratio potpredsjednik Vlade

i ministar za informaciono društvo prof.dr Vujica Lazović.Takođe su se prilikom promocije ovog važnog sistema obratili i ministar pravde u Vladi Crne Gore g-din

Miraš Radović, predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, kao i Vrhovni državni tužilac g-đa Ranka Čarapić i menadžer ekspertskog tima Anica Obradović.

U nekom od narednih brojeva ćemo vam detaljno predstaviti ovaj sistem.

Predviđanje budućih ICT ekosistema

U Budvi u hotelu Mogren je u periodu od 16-18 juna održan seminar ‘’Predviđanje budućih ICT ekosistema’’ u organizaciji agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Ministarstvo za informaciono društvo u saradnji sa Međunarodnom unijom za telekomunikacije (ITU) i INA Akademijom.

Na otvaranju seminara su govorili Zoran Sekulić, izvršni direktor Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Radule Novović pomoćnik ministra za informaciono društvo, Srđan Mihaljević, pomoćnik ministra saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija i Maria Grouztidou predstavnica INA Akademije.

Na seminaru su obrađene sljedeće teme:

- Regulatorni izazovi u novom okruženju elektrosnkih komunikacija

- Pokretačke politike u eri širokopojasnog Interneta- Izazovi i mogućnosti za regulatore i kreatore politike u

oblasti elektrosnkih komunikacije- Konkurentske aktivnosti operatora za razvojem

servisa mobilnog širokopojasnog pristupa- Uticaj novih tehnologija na sektor elektronskih

komunikacija- Izazovi u vremenu konvergencije servisa- Novi servisi i aplikacije sadržaja

Novito Internet trgovine

Novito tim je intezivno radio na razvoju novih kanala prodaje i jedan od njih upravo je završen, a na naše zadovoljstvo to je NOVITO Internet prodavnica sa potpuno novom koncepcijski i kreativno osmišljenom web prezentacijom.

Prilikom kreiranja i kasnije sprovođenja u dijeloprojekta angažovane su kompanije koje imaju dugogodišnje iskustvo u kreiranju online trgovine u evropskom okruženju. Kompanija koja je najviše zaslužna za programerski i dizajnerski dio je Mass Vision iz Beograda.

Ušteda vremena i novca su danas ključni momenti savremenog čovjeka. Ova prodavnica je upravo ono što žele ljudi koji imaju malo vremena a mnogo obaveza.

NOVITO Internet prodavnica je novo prodajno mjesto Novito maloprodajne mreže, koje će inicijalno da obuhvati preko 3000 proizvoda. Ovo je jedina Internet prodavnica u Crnoj Gori koja će prodavati prehrambene proizvode i drugu robu široke potrošnje. Besplatna dostava će se oganizovati inicijalno na teritoriji Opštine Podgorica, a vremenom će se proširiti i na druge gradove u zemlji.

Prednosti Novito online kupovine su očigledne, kao i prije svega što funkcioniše na mreži. Jednostavan pristup, besplatna dostava, raznovrsnost ponude, mogućnost da sugerišete na sadržaj ponude, kreiranje listi najčešće

6 informacione tehnologije februar2010

kupovanih proizvoda kao i mnoge druge pogodnosti, omogućavaju korisniku brzu i efikasnu kupovinu. Plaćanja korisnik može ostvariti na više načina: plaćanjem pouzećem, platnom karticom, e- banking-om, Novito Friendly karticom ili žiralno. Logistikča podrška je tako organizovana da isti dan kada naručite (sem vikendom) dobijate kupljene proizvode. Pored prodavnice na novom portalu pronaćićete mnoštvo kao što su savjeti iz kulinarstva, zdravog života, tekstovi poznatih nutricionista, somelijera i drugih interesantnih sagovornika. Tu su stranice namijenjene zapošljavanju, vijestima iz poslovanja kompanije, marktinga kao i društveno odgovornom radu.

Nadamo se da će korisnici Interneta u Crnoj Gori posvetiti pažnje i uštedjeti sebi vremena trgujući u online prodavnici.

Počeo II kamp mladih informatičara

Ministarstvo za informaciono društvo organizovalo je drugi po redu kamp za mlade informatičare koji se održava na Ivanovim koritima u periodu od 22. juna do 10. jula ove godine. U kampu se nalazi 30 učenika završnih razreda osnovih škola iz cijele Crne Gore koji će se obučavati za rad na računarima po ECDL standardima.

Ovaj kamp mladih informatičara u organizaciji Ministarstva za informaciono društvo predstavlja nastavak projekta koji je realizovan u januaru mjesecu ove godine, kada je takođe 30 učenika pohađalo ovu nastavu i nakon toga dobilo ECDL indekse . Kamp je u odmaralištu na Ivanovim koritima svečano otvoren danas, a tom prilikom prisutnima se obratio pomoćnik ministra za informaciono društvo g-din Radule Novović.- Ministarstvo za informaciono društvo obezbjedilo je polaznicima ovog kampa sve neophodne uslove kako bi zadovoljilo standarde nephodne za organizaciju kvalitetnog kampa. Bićete ovdje u prilici da zahvaljujući Vašim predavačima steknete neophodna znanja kako bi uspješno položili kasniji test i ja se iskreno nadam da ćete u tome biti jednako uspješni kao i Vaši prethodnici. Svi oni su sa maksimalnim brojem poena uspješno završili obuku i dobili ECDL sertifikate, a ja zaista ne sumnjam da ćete i Vi biti jednako uspješni. Pored toga ja Vam želim da se ovdje i družite, steknete nova prijateljstva koja ćete nastaviti i poslije ovoga kampa. Još jednom Vas sve srdačno pozdravljam i u ime svih nas iz Ministarstva za informaciono društvo želim puno uspjeha – rekao je Novović.

Stari dobri –radioMoja fascinacija elektronikom je počela „ispitivanjam“ radija lampaša, kad su me fascinirale triode, elektronske cijevi i ona lampica, indikator prijema, koje su kao rezulatat davale muziku , doduše u mono tehnici , ali fantastičnog zvuka. Kao radoznalo dijete bio sam - malo je reći zadivljen. Kasnije sam

postao svjestan one rečenice da su te čudne sprave, za koje mnogi misle da su „bez duše“ zapravo pokušaj ostvarenja ljudskih snova , i to je možda najtačnija definicija tehnike.Zanači „krivac“ što sam u moje vrijeme kasnih osamdesetih upisao „teški“,“opuč“, „komunistički strogi“ studij elektronike bio je radio.Ti divni stari radio oldtajmeri imaju i svoju logiku i estetiku, kako mi reče jedan prijatelj muzičar.Vidjevši jednu elektronsku šemu koja ga podsjeti na čudnu estetku kreaciju. Na njemu sam često slušao džez emisiju Radio Zagreba, koja i danas ide – Sa džez podijuma. Na tom lampašu, što ga je kupio moj đed davnih pedesetih godina slušao sam recimo razne radio prenose utakmica i muziku, muziku, muziku. Bijaša to proizvod RIZ-a - Zagreb.Naravno, napretkom elektronike pojavio se famozni radio prijemnik „tranzistor“, nazvan po elektronskom „čudu“ šesdesetih godina tranzistoru. Bio je prenosiv, kao današnji lap top, za one mlađe koji takav radio možda nikad nijesu vidjeli. Na njemu sam onako ispod jastuka pred spavanje „tumarao“ radio stanicama od BBCa do recimo Radio Teherana, od rock zvuka do fenomenalne orijnetalne muzike. Taj tranzistor donio je moj stari sa nekog putovanja po Rusiji i imao je neki čudan naziv ispisan ćirilicom.Zamislite kakav je divan osjećaj kad onako pred spavanje slušate stare dobre „Indekse „ na radio Sarajevu , ili pak famoznu najavu noćnog programa radija Beograd „jednoj ženi“Pojavom chipa, kompjutera, a zatim Interneta repertoar se proširio. Mogao sam pratiti bukavalno sve radio stanice što postoje ne planeti, u fantastičnoj tehnici prenosa zvuka.Pored toga što možete slušati radijske sadržaje, po svojoj volji i ćeifu dok „visite „ na kompjuteru, preporučujem da budete malio i romantični i staromodni i dok ide muzika sa kompjutera čitate knjigu, ali ne onu eletronsku, ili pak papirnate novine ili naprosto radite bilo što. Tako je i ljepeše i romantičnije, zar ne?To je baš ono što nedostaje savremenim elektronskim spavicama-malo duše.Možete slušati baš sve tipove muzike i infomacije sa svih strana svijeta. Predlažem da budete „ s muzikom do podne„ sjetih se nekadašnje emisije radija Titograd koje će se stariji čitaoci Bita odmah sjetiti, ili pak one druge koje ide i sad „A sada klasiku ,molim“ ili nikad prevaziđenog „Rokenrolera“ što ga je emitovala naša nekad jedina nacionalna radio stanica koju danas eto zovu Javni servis.Dakle od svih sadržaja što nam in Internet nudi, slike, reklame,raznorazne korisne, a više beskorisne informacije koje nam „pune„ mozak glasam za muziku.Želim Vam ugodan prijemJ)

Elmir Đoković

7IV godina informacione tehnologije

Dobitnici iz prošlog broja

Štampač Samsung ml1640

Radusinović Mirjana Podgorica

ApacerUSB hub

Željko RakovićPodgorica

Apacer Handy Steno AH110

Apacer V211 USB 2.0 PC Webcam

8

MINISTARSTVO ZA

informacione tehnologije jul2010

ICT za sve U cilju promovisanja informacionog društva i povećavanja informatičke pismenosti, Ministarstvo za informaciono društvo i ICT kompanije iz Crne Gore, sproveli su donatorsku akciju prikupljanja računara za opremanje škola na seoskom području sjeverne Crne Gore, kao i udžbenika iz ove oblasti. U ovoj akciji prikupili su određeni broj računara koji je podijeljen školama. Kriterijum za podjelu bio je broj učenika po školama, kao i da li škola posjeduje računare.Razlog zašto ponavljamo ovaj tekst je želja da skrenemo pažnju i dijelu društva koji nije učestvovao u akciji. Digitalni jaz u Crnoj Gori je smanjen makar za broj računara koji je podijeljen. Sa ovom akcijom ne treba stati već nastaviti i obradovati neke druge osnovce. Podjela računara po opštinama:

Opština Naziv osnovne škole Broj računara

Broj kompleta (4 knjige)

Pljevlja (12)

1.Jakub Kubur, Boljanići2.Mile Peruničić ,Maoče3. Radoje Kontić ,Gradac4.Mataruge , Mataruge5.Živko Džuver, Bobovo

33222

33222

Šavnik (3) 1.Jovan Ćorović, Gornja Bukovica 3 3Žabljak (3) 1.Vuk Knežević, Njegovuđa 3 3

Plužine (4) 1.Bajo Pivljanjin, Donja Brezna2.Bećko Jovović, Plužine

22

22

Mojkovac (6) 1.Radomir Rakočević, Prošćenje2.Milan Rakočević, Lepenac

33

33

Kolašin (6)1.Mojsije Stevanović, Manastir Morača2.Vojin Čepić, Dragovića Polje3.Dr J. Vešović, Bare Kraljske

222

222

B. Polje (6)1.Aleksa Bećo Đilas, Ravna Rijeka2.Braća Ribar, Zaton3.Šukrija Međedović, Godijevo

222

222

Berane (11)

1.Polica, Polica2.Mahmut Adrović, Petnjica3.Vukajlo Kukalj, Šekular4.Vladislav R. Korać, Štitari

2423

2423

Rožaje (6) 1.Bać, Bać2.Miroslav Đurović, Bašče

42

42

Andrijevica (4) 1.Milić Keljanović, Konjuhe2.Bajo Jojić, Kralje Andrijevica

22

22

Plav (4)1.Petar Dedović, Gornja Ržanica Murino2.Hajro Šahmanović, Plav

22

22

INFORMACIONO DRUŠTVO

8

IV godina informacione tehnologije

aktuelnosti

9

Ukoliko želite da se vaš objekat (firma, ustanova...)

nađe na

jedinoj interaktivnoj mapiPodgorice

pošaljite nam informacije(slika, link lokacije)

na [email protected]

Napomena: Ova usluga je besplatna

informacione tehnologije jun2010

aktuelnosti

10

Pozicija Promjena Ime Broj zaraženih pozicije računara

1 0 Net-Worm.Win32.Kido.ir 339585 2 0 Virus.Win32.Sality.aa 210257 3 0 Net-Worm.Win32.Kido.ih 201746 4 0 Net-Worm.Win32.Kido.iq 169017 5 9 Trojan.JS.Agent.bhr 161414 6 -1 Worm.Win32.FlyStudio.cu 127835 7 -1 Virus.Win32.Virut.ce 70189 8 0 Trojan-Downloader.Win32.VB.eql 66486 9 0 Worm.Win32.Mabezat.b 54866 10 0 Trojan-Dropper.Win32.Flystud.yo 50490 11 0 Worm.Win32.AutoIt.tc 47044 12 1 Packed.Win32.Krap.l 44056 13 New Trojan.JS.Iframe.lq 38658 14 New Trojan.Win32.Agent2.cqzi 35423 15 1 Trojan.Win32.Autoit.ci 34670 16 New Trojan-GameThief.Win32.Magania.dbtv 31066 17 New Trojan-Downloader.Win32.Geral.cnh 30225 18 New Trojan.JS.Zapchast.dv 29592 19 -2 Virus.Win32.Induc.a 28522 20 -8 Exploit.JS.CVE-2010-0806.e 27606

Pozicija Promjena Ime Broj pokušanih pozicije downloada

1 New Trojan-Clicker.JS.Iframe.bb 397667 2 New Exploit.Java.CVE-2010-0886.a 244126 3 New Trojan.JS.Redirector.cq 194285 4 New Exploit.Java.Agent.f 108869 5 New Trojan.JS.Agent.bhr 107202 6 New Exploit.Java.CVE-2009-3867.d 85120 7 -2 not-a-virus:AdWare.Win32.FunWeb.q 82309 8 -6 Exploit.JS.CVE-2010-0806.i 79192 9 -5 Exploit.JS.CVE-2010-0806.b 76093 10 New Trojan.JS.Zapchast.dv 73442 11 -2 Trojan-Clicker.JS.Agent.ma 68033 12 New Trojan.JS.Iframe.lq 59109 13 New Trojan-Downloader.JS.Agent.fig 56820 14 5 not-a-virus:AdWare.Win32.Shopper.l 50497 15 2 Exploit.JS.CVE-2010-0806.e 50442 16 -4 Trojan.JS.Redirector.l 50043 17 New Trojan.JS.Redirector.cj 47179 18 -2 not-a-virus:AdWare.Win32.Boran.z 43514 19 -6 Trojan-Dropper.Win32.VB.amlh 43366 20 New Exploit.JS.Pdfka.chw 42362

Mal

icio

zni s

oftve

ri

dete

ktov

ani n

a ko

risn

ički

m ra

čuna

rim

a

Mal

icio

zni s

oftve

ri

dete

ktov

ani

na In

tern

etu


aktuelnosti

11

Branimir Bukilić

informacione tehnologije februar201012


Elektrotehnički fakultet u Podgorici osnovan je 1961. godine kao jedna od prvih jedinica Univerziteta Crne Gore. Na samom početku, organizovane su studije energetike, a ubrzo potom nastavna djelatnost na Fakultetu proširena je otvaranjem studija elektronike. Vremenom su se u okviru ovih studija razvijale različite oblasti i usmjerenja, tako da danas akademski studijski programi nose nazive: Studijski program za energetiku i automatiku i Studijski program za elektroniku, telekomunikacije i računare. Prateći potrebe privrede i tržišta rada, na Elektrotehničkom fakultetu su 1996. godine osnovane dvogodišnje Studije primijenjenog računarstva. Osnovni cilj ovog studijskog programa je edukovanje stručnjaka koji će efikasno obavljati praktične poslove vezane za računarsku, informatičku i telekomunikacionu djelatnost. Pimjenom novog zakona o visokom obrazovanju (u duhu Bolonjske deklaracije) studije su 2004. godine proširene na trogodišnje. Ujedno iste godine, Elektrotehnički fakultet uvodi Bolonjski sistem studiranja i na akademskim studijskim programima.

Pored osnovnih studija na Elektrotehničkom fakultetu se organizuju i akademske magistarske i doktorske studije, kao i magistarske studije primijenjenog računarstva.Do sada je na Fakultetu diplomiralo blizu 3000 studenata, koji predstavljaju vodeću snagu razvoja naše zemlje u oblastima računarstva, telekomunikacija, elektronike i energetike. Trenutno na Fakultetu studira blizu 2000 studenata.

Ove godine Elektrotehnički fakultet upisuje jubilarnu 50-tu generaciju studenata. Fakultet raspolaže brojnim moderno opremljenim laboratorijama među kojima su: Laboratorija za obradu signala, Laboratorija za telekomunikacije, Laboratorija za multimedije, Laboratorija za elektroenergetske sisteme, Laboratorija za automatiku, Laboratorija za integrisane mikrosisteme i arhitekture računarskih sistema, Laboratorija za električne mašine i postrojenja, Laboratorija za elektroniku. Osim toga Fakultet raspolaže sa tri računarske sale sa blizu 300 mjesta, opremljene savremenim računarima, svakodnevno dostupnih studentima. Nastava se izvodi u velikom amfitetaru sa 400 mjesta, kao i u 4 manja amfiteatra kapaciteta od po 150 mjesta.

Elektrotehnički fakultet u Podgorici prepoznatljiv je širom svijeta. Naime, Fakultet ima saradnju sa univerzitetima iz brojnih evropskih zemalja (Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Rusija, Austrija, Švajcarska, Italija, Holandija, Grčka, Srbija, Hrvatska, Slovenija, itd), kao i sa univerzitetima u SAD, Kanadi i Japanu.

Ono čime se Fakultet može izuzetno pohvaliti i što predstavlja jedan od osnovnih elemenata bogate saradnje sa inostranim fakultetima je naučno-istraživački rad. Kvalitet naučno-istraživačke djelatnosti je potvrđen velikim brojem naučnih radova objavljenih u prestižnim svjetskim časopisima, kao što su časopisi iz IEEE edicije. Naime, u posljednjih 5 godina u međunarodnim naučnim časopisima objavljeno je preko 100 radova, te se u pojedinim oblastima istraživanja svrstava među eminentne visokoškolske ustanove u Evropi. Ujedno, na međunarodnim kongresima i konferencijama je prezentovano više stotina radova. Profesori sa Fakulteta su urednici vodećih svjetskih IEEE časopisa, a često su i članovi komisija za odbranu doktorskih disertacija u Francuskoj, Australiji, Holandiji, itd.

Napomenimo da se na Elektrotehničkom fakultetu realizuju i brojni domaći i međunarodni projekti, sa ciljem poboljšanja standarda u obrazovanju i nauci.Na kraju naglasimo da studenti na Elektrotehničkom fakultetu imaju priliku da studiraju u ugodnom ambijentu koji su gradile brojne generacije, tokom pola vijeka postojanja Fakulteta. Njegujući dobre odnose i uspješnu saradnju sa fakultetima u inostranstvu, studentima se često pruža mogućnost da učestvuju u programima mobilnosti i razmjene. Tako je tokom protekle godine 25 studenata Elektrotehničkog fakulteta boravilo na Fakultetu primijenjenih nauka u Bonu.

Elektrotehnički fakultetu Podgorici

IV godina informacione tehnologije 15


Microsoft uslužna platforma namijenjena javnim institucijama i građanima (CSP) - rješenja i mogućnosti primjene u Crnoj Gori

Maja Simonović,Microsoft Montenegro

Svijet u kome živimo se mijenja nevjerovatnom brzinom, pa su zahtjevi građana i poslovnog sektora sve veći u smislu poboljšanja usluga koje im pruža državna uprava. S tim u vezi, Microsoft korporacija je napravila niz rješenja koja olakšavaju komunikaciju između organa državne uprave, s jedne strane, i građana i poslovnog sektora, s druge. Jedno od takvih rješenja jeste i Microsoft uslužna platforma namijenjena javnim institucijama i građanima (Microsoft Citizen Service Platform).

Microsoft uslužna platforma namijenjena javnim institucijama i građanima (CSP) predstavlja rješenje koje pomaže vladi i lokalnim samoupravama u rješavanju jedinstvenih poslovnih izazova. Cilj ovog rada jeste da se objasni kako CSP čini organe uprave efikasnijim, a servise namijenjene građanima i poslovnim subjektima jednostavnijim i na koji način ovo rješenje može naći svoju primjenu u Crnoj Gori.

Vlada, kao institucija, ne može služiti svojim građanima, već su ljudi koji rade u njoj odgovorni za usluge koje im se pružaju. CSP omogućava da vladini službenici bolje služe svojim zajednicama, jer predstavlja intuitivnu, snažnu tehnologiju, koja je daleko od tradicionalne birokratije, a koja dovodi do bolje saradnje, automatizovanih procesa, pojednostavljenog upravljanja i radikalno poboljšava iskustvo.

Microsoftove tehnologije omogućavaju interoperabilnost između velikog broja kombinacija sistema, uređaja i podataka, što državnim službenicima olakšava pregled i dovodi do njihove veće angažovanosti. Ove tehnologije, takođe, olakšavaju komunikaciju, dijeljenje informacija i čine efikasnijim zajednički rad, bilo kada i sa bilo koje lokacije.

Ključne mogućnosti koje pruža CSP se mogu koristiti u različitim organima i njihovim odjeljenjima, kako bi se osigurale što fleksibilnije usluge za građane, konzistentniji sistemi za klijente, pojednostavljena IT okruženja i smanjili troškovi.

Microsoft kao podrška u razvoju informacionog društva u svijetu i kod nasInformacione i komunikacione tehnologije predstavljaju važan faktor u razvoju ekonomija i poboljšanju života građana širom svijeta. Napredne tehnologije pomažu organima državne uprave da unaprijede i modernizuju svoje usluge, kako bi na najbolji mogući način ispunili očekivanja svojih građana. Zbog svega ovoga, vlade mnogih zemalja prepoznale su ICT kao pomoć u ostvarivanju svojih ciljeva i politika. U sve naprednijem i modernijem društvu, upotreba novih tehnologija će omogućiti državama da razviju svoje ekonomije, čineći ih konkurentnim na globalnom tržištu. U tim naporima Microsoft rješenja mogu im biti od velike pomoći. Kroz javno-privatna partnerstva sa vladama širom svijeta, korporacija Microsoft obezbjeđuje rješenja, znanja i alate za ostvarivanje bolje komunikacije između državnih službenika i građana.Microsoft, zajedno sa svojim partnerima, nudi najinovativnija i najdinamičnija rješenja za podršku razvoju informacionih društava. Fleksibilna rješenja osiguravaju isti stepen produktivnosti kako u online, tako i offline okruženju.

U crnogorskoj državnoj upravi postoji očigledan problem nepovezanosti informacionih sistema institucija, kao i nedovoljne razvijenosti servisa za građane i poslovne subjekte. Vlada Crne Gore prepoznala je mogućnosti koje donosi upotreba informacionih i komunikacionih tehnologija u državnoj upravi za postizanje što većeg stepena efikasnosti i transparentnosti u odnosu sa građanima i privredom. Kako su pred javnom upravom u Crnoj Gori postavljeni jasni zadaci, Microsoftova rješenja i usluge mogu pomoći u njenoj digitalizaciji i učiniti je ne-hijerarhijski organizovanom, interaktivnijom, a njene servise dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici.


To će službenicima omogućiti uživanje u svim prednostima napredne komunikacije, saradnje i potpuno razvijenim računovodstvenim aplikacijama, bez obzira na uređaj ili vezu. Microsoft sve ovo nadopunjuje sofisticiranom sinhronizacijom, čuvanjem podataka i razvijenim sigurnosnim mogućnostima. Jedna od prednosti Microsoftovih servisa i rješenja jeste i stručna podrška i resursi koje obezbjeđuju klijentima, što omogućava smanjenje rizika i ulaganja. Microsoftova rješenja se lako integrišu s postojećim IT sistemima, što dovodi da uspostavljanja novih načina poslovanja i pružanja boljih usluga građanima.

Microsoft uslužna platforma namijenjena javnim institucijama i građanima (CSP)

Microsoft uslužna platforma namijenjena javnim institucijama i građanima (CSP) predstavlja rješenje koje pomaže javnom sektoru da brže pruža usluge građanima putem interneta. Ovo rješenje olakšava komunikaciju s građanima, ubrzava procese i, zahvaljujući tome, štedi vrijeme i novac. Citizen Service platforma je rezultat saradnje Microsofta sa partnerima iz brojnih zemalja i razvijena je kako bi se odgovorilo na potrebe koje su se javile u organima državne uprave širom svijeta, kao i da bi se građanima u različitim regionima pružile usluge na najvišem nivou.Organi državne uprave su pod stalnim pritiskom da poboljšaju usluge koje pružaju građanima, a da, pritom, ne povećaju troškove. CSP, osim, dakle, što dovodi do smanjenja troškova, još i povećava efikasnost, daje veću fleksibilnost i podršku širokom spektru organizacija, a podržava i vlade koje žele koristiti e-Government pristup, s namjerom da zadovolje

svoje ključne poslovne izazove, poboljšaju efikasnost procesa, a sve na temelju osnovnih Microsoft tehnologija.

Slika 1 Poslovni prioriteti menadžera u javnom sektoru; Microsoft

Na osnovu istraživanja koje je uradila Microsoft korporacija (slika 1), osnovna dva prioriteta koje imaju menadžeri u javnom sektoru odnose se na povećanje efikasnosti i uvođenje servisa za građane. Microsoft Citizen Service Platforma omogućava vladi da transformiše svoje servise pomoću informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT), brže i ekonomičnije, a unaprjeđuje i pružanje usluga. Microsoft platforme za pružanje usluga građanima povezuju ljude i sisteme i utiču na poboljšanje saradnje u smislu donošenja odluka. CSP koristi postojeće platforme kao polazište, a omogućava i povezivanje sa postojećim aplikacijama, što opet utiče na smanjenje troškova. Ova

platforma, dakle, omogućava širok izbor aplikacija, što dozvoljava odabir onih koje najbolje zadovoljavaju sve potrebe državne uprave.

CSP je osmišljen tako da ponudi odgovarajuće servise za veliki broj vladinih organizacija. Organizacija od 10-20 zaposlenih može koristiti Windows Live platformu koja omogućava potpuno hostovanje web stranice, koja će nuditi jednostavne informacija građanima. Vrlo velike organizacije, pa čak i manje nacionalne vlade, mogu koristiti sve aspekte CSP okvira kao način ubrzavanja, odnosno poboljšavanja usluga elektronske vlade.

Benefiti koje donosi Microsoft uslužna platforma namijenjena javnim institucijama i građanima su veliki, a mogu se sažeti u sljedećem:

a. Bolji kvalitet servisa (građani – integrisani servis,

privreda – brži administrativni procesi);b. Osposobljeniji službenici i veća produktivnost

organizacije i c. Povećana transparentnost

Postoji deset ključnih izazova sa kojima se suočava svaka državna uprava, a to su: poboljšanje usluga, povećanje operativne efikasnosti, izvještavanje i bezbjednost informacija, korišćenje tehnologija, povećavanje produktivnosti zaposlenih, saradnja u radu i dijeljenje servisa, socijalna njega, standardizacije edukacije, podrška lokalnoj ekonomiji i zaštita životne sredine. Microsoft nudi rješenja kao što su portali za građane i privredne subjekte, interaktivne forme, elektronsko plaćanje, pozivni centri, geografski informacioni sistemi, interni portal, objedinjene

komunikacije, upravljanje slučajevima, upravljanje dokumentima, upravljanje finansijama i finansijsko izvještavanje.

Slika 2 Infrastruktura; Microsoft

CSP platforma predstavlja skup servera, alatki i predložaka koje čine da vlade na jednostavan način izlaze u susret potrebama svojih građana, omogućavajući im siguran online pristup obrascima. Microsoft nudi širok izbor softverskih proizvoda i on-line usluga koje podupiru Citizen Service Platformu. Ovi proizvodi i usluge grupisani su u pet ključnih područja. Prva tri područja pokrivaju više tradicionalne infrastrukturne proizvode, dok druga dva područja uključuju nova Microsoft rješenja poput Microsoft Dynamics, Windows Live i Microsoft Office Live.Microsoft je razvio model za osiguravanje ekonomičnosti IT sistema, pod nazivom Optimizacija Infrastrukture. On dijeli infrastrukturu na tri elementa:


Core Infrastructure - pomaže korisnicima bolje razumijevanje, veću sigurnost i bolje upravljanje i dinamičnost jezgra IT infrastrukture koja će im omogućiti da smanje svoje ukupne IT troškove i bolje iskoriste IT resurse. Tipični proizvodi za ovo područje su: Windows Server, Windows Vista, Microsoft SystemCenter. Business Productivity Infrastructure - kompletan skup tehnologija koje pomažu pojednostavljenju upravljanja i kontrole sadržaja, podataka i procesa u svim područjima organizacije. Tipični proizvodi unutar područja poslovne produktivnosti su: Microsoft Office sistem, Microsoft Office SharePoint Server, Microsoft Exchange, Microsoft PerformancePoint. Application Platform Infrastructure – omogućava IT organizacijama alatke koje će im pomoći da razumiju i usvoje fleksibilnije i okretnije aplikacione platforme. Tipični proizvodi unutar ovog područja su: Microsoft SQL Server, Microsoft BizTalk Server, Microsoft Visual Studio.

Microsoft Dynamics pruža integrisana rješenja za upravljanje finansijama, ljudskim resursima, odnosima sa građanima, sredstvima i donacijama, kao i za pružanje usluga. Microsoftov Windows Live ™ i Microsoft ® Office Live predstavljaju servise koji se odnose na pojedince i mala preduzeća. Windows Live okuplja sve elemnte potrebne pojedincima u digitalnom svijetu, a Office Live pomaže malim preduzećima u online poslovanju, što može biti iskorišteno i u manjim organima državne uprave.

Transformacija javne uprave u ČeškojMinistarstvo informatike u Češkoj osnovano je 2003. godine, kao središnja organizacija odgovorna za ICT, telekomunikacije i poštansku djelatnost. Kako bez centralizovanog rješenja korisnici nijesu mogli pristupiti servisima elektronske vlade, Ministarstvo informatike odlučilo je je da napravi jedinstveno rješenje za obavljanje on-line transakcija između javnog sektora, s jedne i pojedinca i organizacija, s druge strane. Takođe, odlučili su da stvore jasno definisan standard interoperabilnosti za razvoj lokalnog softvera.

U saradnji sa Microsoftovim odjeljenjem za usluge (Microsoft Services), Ministarstvo je realizovalo projekat, koji se temelji na rješenju britanske vlade. Za samo tri godine, projekat je dao veliki doprinos razvoju elektronske vlade u Češkoj. Do jula 2006. registrovano je preko 50 000 korisnika i napravljeno je preko 800 000 on-line unosa, što predstavlja oko 10 miliona elektronskih obrazaca.

Važan aspekt ovog rješenja za Češku bilo je stvaranje “jedne tačke unosa”, što je omogućilo korisnicima da komuniciraju sa javnom upravom kroz jednu pristupnu tačku. Sistem je napravljen tako da može da prolazi kroz kontinuiran razvoj, zbog pridruživanja sve većeg broja vladinih agencija i rasta zahtjeva za novim uslugama, zahvaljujući upotrebi najnovijih interoperabilnih Microsoft tehnologija.

Češka danas isporučuje poboljšane, građanski orijentisane, usluge putem svog e-Government portala i sa većim kapacitetom podržava širi raspon usluga. Rezultati ovog projekta su nevjerovatni, pa tako u Češkoj već nekoliko godina postoji javni sektor koji na napredan način sprovodi on-line poreske i transakcije u vezi sa socijalnom sigurnošću.

Slika 3 Elektronski obrasci u Češkoj; Microsoft

Uz implementaciju elektronske transakcije usluga, pojedinci i organizacije mogu podnositi i registrovati dokumenta, 24 časa na dan, bez posjete određenom odjeljenju ili pošti. Oni su, takođe, u mogućnosti da odmah saznaju da li je njihov dokument prihvaćen ili odbijen. Uz automatsko upravljanje procesima za elektronsko podnošenje, informacije primljene od strane državnih organa su kvalitetnije.

U prvih sedam mjeseci 2006, češki e-government gateway (http://portal.gov.cz), omogućio je vladinim odjeljenjima da obrade više elektronskih obrazaca (396 869) nego u cijeloj 2005. godini (394 849), a ove brojke dovele su do toga da se poveća sama popularnost javne uprave u Češkoj i povjerenje građana u nju, a značajno je povećana i javna svijest o elektronskom potpisu.

Bez obzira na veličinu organizacije, Citizen Service Platforma pomaže da dobijete najbolje iz vašeg IT sistema, smanjite troškove, a građanima i kompanijama obezbijedite brzu i kompletnu uslugu. Specifičnost ove platforme jeste i u tome što se može kombinovati kako bi zadovoljila zahtjeve na hiljade raznih državnih organizacija širom svijeta.

Takođe, CSP obezbjeđuje softver koji je prilagodljiv za implementaciju lokalnih partnerskih rješenja. Ova platforma omogućava i donošenje fleksibilnih odluka vladama o samoj arhitekturi sistema. CSP je dizajniran tako da zadovoljava potrebe ljudi i da uzima u obzir planirane buduće razvoje.

Rezultat implementacije ove uslužne platforme jeste jednostavniji život za sve. Kod zaposlenih u javnom sektoru se povećava produktivnost, kod građana i privrednih subjekata zadovoljstvo dostupnim servisima, a menadžeri u javnom sektoru dobijaju podršku u donošenju odluka.


Nova web kamera koja nam stiže iz Apacera V211 USB2.0 ima sve u jednom, veoma zanimljiva, lijepog i prijatnog dizajna koji se uklapa da li sa vašim laptopom ili novim lcd monitorom.Kompanija koja nam je poznata po memorijskim modulima, predstavila je svoju novu web kameru koja predstavlja jedan od boljih modela na današnjem tržištu. Za korišćenje Apacerove V211 kamere nećete morati da instalirate drajvere, a dobijate pravih 1.3 megapiksela videa i mogućnost snimanja fotografije do 5.2 megapiksela.

V211 je interesantno dizajnirana sa fleksibilnim vratom, novom ogledalskom površinom i dugmetom za slikanje. Web kamera pored toga ima i ugrađen mikrofon i omogućava efekte pomoću softvera koji se uz nju dobija. Uz softver koji dobijete uz kameru veoma lako ćete je koristiti

V211 je plug-and-play uređaj koji ne zahtjeva USB 2.0 drajver tokom instalacije. V211 može da prikaže ‘preview function’ direktno na MSN-u, Skype-u, QQ i Yahoo-u, pa tako

predstavlja odličan izbor preve “user-friendly” web kamere na tržištu.V211 USB 2.0 ima pravu rezoluciju od 1.3 megapiksela, omogućavajući ekstremno oštru i jasnu sliku. Osim toga, V211 ima odlične

mogućnosi snimanja fiksne slike koje podržavaju razne dimenzije slike do 2560×2048. Softver koji se

dobija uz kameru omogućava specijalne video efekte kao što su embosing, riblje oko, sniping i mozaik, kao i specijalne frame efekte za fiksnu sliku. Dugme za slikanje je ugrađeno na vrh kućišta.Fleksibilni vrat omogućava okretanje 360 stepeni horizontalno i 120 stepeni po vertikali, uređaj lako može da se montira ili podesi da zadovolji svako okruženje. Može reći da će ova kamer zadovoljiti i one iz grupe zahtjevnih korisnika.

Apacer V211 USB2.0

Apacer Handy Steno AH110Otporan, ultra tanak i lagan, objedinjuje moderan stil i praktičnost. AH110 je kompaktan i lagan, što ga čini izuzetno portabilnim.

Na kućištu je izgraviran Apacer logo, i dobijate delikatan lančić, tako da AH110 nije samo izdržljiv USB fleš drajv nego i nosi sa sobom određenu estetsku vrijednot tako da će zadovoljiti i one koji ma je bitan aspekt izgleda.

Možete ga lako nositi naokolo prikačenog za mobilni telefon, privezak za ključeve ili na torbi.Dostupan je i u crnoj i u beloj boji, tako da se savršeno uklapa sa bilo kojim high-tech ili tradicionalnim priborom koji neko može imati sa sobom. Jednostavna kolor paleta i moderan dizajn spoljašnjosti odgovaraju onima koji pored funkcionalnosti

traže i izgled Apacer primenjuje tehnologiju Chip On Board (COB), koja efikasno smanjuje veličinu USB-a. COB tehnologija savršeno stapa memorijski čip sa štampanom pločom u spoljnjem kućištu, pa je

AH110 vodootporan, zaštićen od prašine i otporan na udarce fleš disk. Sa ovom tehnologijom, ne samo da je AH110 lagan, nego je takođe i otporan i pouzdan izbor za korisnike.

AH110 ima širok spektar kapaciteta od 2GB do 16GB kako bi zadovoljio potrebe raznih korisnika. Sa ACE softverom za kompresiju koji se sa njim dobija, korisnik može da poveća korisni kapacitet i do 500%.

Poštovani čitaoci,

potrudili smo se i u ovom broju i kontaktirali

smo umjesto Vas

kompanije koje se bave

prodajom računara i i računarskih

komponenti, i izdvojili po pet

artikala iz njihovog asortimana, koji su najinteresantniji po

njihovom mišljenju.

U IT berzi su zastupljene

kompanije koje su odgovorile na

naš mail koji smo im uputili sa molbom

da nam pošalju cjenovnik:

Modro, NecaCom, JabbukaBoy electronic,

Neutron i ITS.

Nadamo se većem odzivu kompanija

u sledećem broju.Cijene su date

sa PDV-om

IT BERZACAUTION CAUTION CAUTION CAUTION CAUTION CAUTION CAUTION CAUTION

Toshiba Satellite L500-1XU

HP 610s T5870

ASUS K50C-SX002X

Displeji za notebook

Adapteri za Notebook

ASUS

SWEEX

HGPC

Samsung

Samsung

Intel Core i3-330M 2.13GHz (3MB L3 Cache), 3072MB (3GB) DDR3 1066MHz, 320GB SATA 7200rpm, 15.6” LED HD BrightView (1366 x 768), Intel GMA HM55 graphics

Intel Core2 Duo T5870, 2.00 GHz, 2 MB L2 cache, 800 MHz FSB, FreeDOS, Mobile Intel GME965 chipset, HDD 320 GB 7200 rpm, 2.49 kg , Bluetooth® 2.1+EDR, 1 ExpressCard/34 slot, VGA, Mobile Intel GMA X3100, up to 384MB shared, 15.6” LED HD,6-cell (47 WHr) Li-Ion battery, up to 5 h, torba, 1 godina garancije

ASUS K50C-SX002X Intel Celeron C220 (1.2Ghz), 2048MB DDR2 (800MHz), 250GB(5400rpm), 15.6” (1366x768) CSV, DVD-SM, NVshare, G-LAN, Wi-fi Atheros, 1.3MPixel Camera, no OS

Za sve tipove lap top računara

Svih voltaža i amperaža (nisu univerzalni)

NOTEBOOK AS EEE PC 1005P-BLK024S, Intel, Atom, N270, 1,66 GHz, 1x 1024 MB, 10,1’’, 1024x600, SATA 160 GB, Windows® 7 Starter, IGM, 1x 10/100 Ethernet,802.11a/b/g/n, ne, USB 2.0 3, 1,27 kg

Internet chat pack,Lighweight headset+WebCam

HG PC 3 in 1, multimedia keyboard +Mouse +Speaker Black

MULTIFUNCTION PRINTER SCX-4623F, 22 str/min, 24 str/min, 1200x1200 dpi, 64 MB, SPL, 250 listova, USB, Mjesečni ciklus 12000 str., Tip skenera flatbed, ADF 40 str., Fax 33,6 Kbps, Toner MLT-D1052S, MLT-1052L

MONITOR 19 SM 943SN , 18,5’’, 16:9, 1360x768, 300 cd/m2, dc 50000:1, 170 °, 160 °, 5 ms, TCO’03, Boja crna

625,00

480,00

370,00

od 80-170

Od 30

299.99

18.00

19.00

199.99

95.00

Studentska 2, tel: 020-264-852, [email protected] B. Bracanovića br. 58, tel/fax: 020 648-612, [email protected]

ITS

BO

YEL

ECTR

ON

ICw

ww

.boy

elec

tron

ic.c

o.m

e

ww

w.it

scg.

me


USB Lampa

USB Grijac

USB usisivač

Racunar MSI WIND TOP AE2020M

Notebook Compaq 610 T5870

15

10

10

699

499

Adresa: Dalmatinska 24, 81000 Podgorica, +382 20 219 490, Showroom: Njegoševa 9, +382 20 664 136M

OD

RO

ww

w.m

odro

.me

(stona lampa na USB, prostor za baterije)

USB grijac za kafu(pakovanje kutijica)

Za ciscenje tastature, laptopa itd… Boje: plava, žuta, roza

Kompletan racunar integrisan u jedno kuciste sa ekranom osjetljivim na dodir:Touch screen 20”WSXGA/T4500/GF9300/3GB/320GB/DVD-RW/GLAN/WLAN/CAM/6-in-1//W7HP/Bl

Intel Core2 Duo Processor T5870, 2.00 GHz, 2 MB L2 cache, 800 MHz FSB, FreeDOS, Mobile Intel GME965 chipset, (1 x 1024 + 1 x 2048) MB DDR2, HDD 320 GB 7200 rpm, SATA DVD+/-RW SuperMulti DL LightScribe Drive, Starting at 2.49 kg, 56K modem, Intel 802.11a/b/g/draft-n, Bluetooth® 2.1+EDR, Marvell Ethernet (10/100 NIC), 1 ExpressCard/34 slot, 1 Secure Digital (SD)/MultiMedia Card (MMC) slot, 3 USB 2.0 ports, VGA, stereo microphone in, stereo headphone/line out, Mobile Intel Graphics Media Accelerator X3100, up to 384MB shared, 15.6” LED HD 16:9 widescreen BrightView (1366 x 768 resolution), 2 MP webcam, High Definition Audio, mono speaker, integrated microphone, Full-sized keyboard, 6-cell (47 WHr) Li-Ion battery, up to 5 h

22

MacBook White

iMac 21”

iPhone 3G S 32 GB

iPod nano

iWork software paket

1049.00

1299.00

Od 149.00

do 719.00

169.00 i 199.00

89.00

N 42º 26’ 31,8” E 19º 15’ 41,3”, Bokeška br. 6, tel/fax: +382 20 665 663, +382 67 447 407, [email protected]

BB

UK

Aw

ww

.jabb

uka.

com

13” LED backlit wide; 1280 x 800 piksela, 2.26 GHz Intel Core 2 Duo, 2 GB 1066 MHz DDR3, 3MB shared L2 cache (up to 4 GB), 250 GB hard drive, 5400 rpm, 8x double-layer Super Drive, NVIDIA GeForce 9400M sa 256MB shared DDR3 SDRAM, do 7 sati trajanja baterije, robusno “unibody” kućište od polikarbonata, 2x USB 2.0; iSigh kamera; mikrofon; zvučnici; MiniDisplayPort support for DVI, dual-link DVI, VGA video; Airport Extreme (802.11n); Bluetooth 2.1 + EDR; 10/100/1000 BASE-T , 2.13 kg, Mac OS X 10.6 Snow Leopard i iLife paket, podrška za Windows

21,5” LED-backlit gossy 16:9 widescreen TFT active-matrix; 1920 x 1080 piksela, 3.06 GHz Intel Core 2 Duo, 4 GB 1066 MHz DDR3 SDRAM, 3MB shared L2 cache (up to 8GB), 500 GB Serial ATA, 7200 rpm, Slot-loading 8x SuperDrive, 4x double-layer burning (DVD±R DL/DVD±RW/CD-RW), NVIDIA GeForce 9400M sa 256MB shared DDR3, 4 x USB 2.0; FireWire 800; SD card slot; iSight kamera; MiniDisplayPort support for DVI, dual-link DVI, VGA video; Stereo zvučnici, mikrofon, Built-in 10/100/1000BASE-T; Built-in AirPort Extreme 802.11n Wi-Fi wireless; Bluetooth 2.1 + EDR, Bežična tastatura i “Magic” miš, Mac OS X 10.6 Snow Leopard i iLife paket, podrška za Windows

Memorija: 32GB flash drive memorije, Ekran: 3.5” widescreen Multi-Touch ekran; 480 x 320-piksela rezolucija sa 163 ppi, Standardi: UMTS/HSDPA (850, 1900, 2100 MHz); GSM/EDGE (850, 900, 1800, 1900 MHz); Wi-Fi (802.11b/g); Bluetooth 2.1 + EDR wireless tehnologija, Assisted GPS; Digitalni kompas; Wi-Fi; Cellular, Kamera: 3 megapiksela; Autofokus; Geografski tagovi za fotografije; Videosnimanje, VGA rezolucija sa 30 sličica u sekundi, Senzori: akcelerometarski; blizine; okolnog osvjetljenja, 115,5 mm x 62,1 mm x 12,3 mm - 135 g, stereo slušalice s mikrofonom; Dock Connector na USB kabl; USB punjač; Dokumentacija; Tkanina za čišćenje i poliranje; Alat za izbacivanje SIM kartice

8GB: 2,000 pjesama; 8 sati videa; 7,000 fotografija, 16GB: 4,000 pjesama; 16 sati videa; 14,000 fotografija, 2.2” TFT display; 240 x 376-piksel rezolucija sa 204 ppi, Video Zapis: H.264 VGA video, 640 x 480 pixels, do 30 fps sa AAC audiom, 15 real-time specijalnih efekata: Sepia, Black and White, X-Ray, Film, Grain, Thermal, Security Cam, Cyborg, Bulge, Kaleido, Motion Blur, Mirror, Light Tunnel, Dent, Stretch, and Twirl, Baterija: Audio Playback: do 24 sata, Video Playback: do 5 sati, Navigacija: Click Wheel + VoiceOver, 90.7 x 38.7 x 6.2 mm; 36.4 grama, Srebrna, Crna, Ljubičasta; Plava; Zelena; Narandžasta, Roza, slušalice; USB 2.0 kabl; Dock adapter

iWork je Apple-ov paket aplikacija za rad sa tekstovima, brojkama i prezentacijama. Sastoji se iz tri aplikacije: Pages, Numbers i Keynote. Pages -Zahvaljujući naprednim alatima za pisanje i jednostavnom kreiranju izgleda stranice, dokumenti u Pages programu su tako impresivni da se ne mogu opisati riječima. Numbers -Iskoristite sve što možete iz podataka Numbers programom, zahvaljujući formulama koje je jednostavno izraditi, grafikonima u jednom kliku te kategorizaciji tablica. Keynote -Nove filmske animacije, prelazi i efekti u Keynote programu garantuju da će ih publika gledati bez daha. iWork je jednostavan i intuitivan. Otvarajte, mijenjajte i šaljite e-poštom datoteke Microsoft Office programa jer iWork je kompatibilan. iWork.com B opcija vam omogućava da dokumente dijelite na jednostavan, pametan i bezbijedan način.

Genius KMSW

Rotronic USB Adapter set

SonicGear TatooDuo 2, 2.1 sistem zvučnika

Trust SoundForce 2.1 Pro

TechniSat SkyStar 2 TV DVB kartica

4-u-1 “Genius” komplet: multimedijalna tastara, optički miš, stereo zvučnici i web kamera

Rotronic USB set adaptera za sve vrste USB priključaka na računaru. Set od 9 adaptera.

Veoma kvalitetan sistem zvučnika za kućnu upotrebu. Bass Driver 2x4inch,Satellite Driver 2x(3inch+1inch). Total system power 40w

Elegantni sistem zvučnika za računar, sa ukupnom snagom od 24w RMS

Digitalna satelitska kartica za ugradnju u računar, prijem open air kanala i kodovanih kanala sa satelita Astra, HotBird i drugi. U kompletu dolazi sa daljinskim upravljačem

22,90

13,00

42,00

30,00

89,00

Neca

Co

m Toner za HP12a Toner za HP15a Toner za HP36a Kertridz ZA HP 21 Kertridz ZA HP 22

26

26

33

13

18.5

Radosava Burica 125, 069 031 258

Neu

tro

nin

fo@

neut

ron.

me



WWWinter(n)e(t)santni linkovi

http://www.miniclip.com/games/vuvuzela-shoot-out/en/Interesantna flash igrica sa osvrtom na nus pojavu Svjetskog prvenstva u Južnoj Africi

http://www.prekoveze.me/Portal na kojem se objavljuju oglasi za slobodna radna mjesta. Možete se prijaviti na maillistu i dobijati redovna obavještenja o novim oglasima.

http://www.tutorijali.net/Tutorijali sa primjerima za Word, Photoshop, PHP, Visual Basic ...

http://www.miniclip.com/games/en/Brojne flash igrice raznih profila za online igranje. Uživajte u izboru.

http://www.avon.rs/Ženski dio populacije će sigurno

naći nešto interesantno na portalu renomirane kozmetičke kuće

http://www.raftingtarom.org.rs/Na sajtu je moguće rezervisati rafting Tarom i upoznati se sa ostalim mogućnostima..

http://www.opensubtitles.org/srVelika baza prevoda filmova na srpski jezik, skoro da nema filma da ovdje ne postoji prevod, probajte..


HTC je uvijek pravio dobre uređaje, a nikad se nije plašio konkurencije.

Ovaj put iz HTC-a stiže HTC Desire, koji se bez ikakve sumnje može smjestiti u kategoriju najboljih 5 telefona trenutno dostupnih na tržištu. Kao i prethodni HTC modeli i Desire posjeduje HTC Sense korisnički interfejs, koji je kod starijih modela znao da zadaje glavobolje. Desire je

brži i mnogo bolji od nekadašnjih modela, pa je samim tim i HTC Sense fantastičan. Pravo je zadovoljstvo koristiti ga. Veliki broj opcija je ponuđen korisniku, od raznih widgeta, pa sve do sedam homescreen strana koje uređujete po želji. Ukoliko neki mlađi korisnici dođu u posjed ovog modela, najinteresantnije će im biti „žive“ pozadine, dok napredniji korisnici neće na njih obraćati mnogo pažnje. Widgeti su zaista korisni, a svaki od njih pisjeduje barem dvije svoje verzije, widget za časovnik može da prikaže čak dvanaest različitih verzija. Imenik kod ovog modela je odlično urađen, podsjeća na one koji se koriste kod HTC TouchFLO, ali mu uveliko poboljšava funkcionalnost. Uz vaše kontakte možete dodati veliki broj informacija, a sve se odvija brže i lakše u odnosu na druge vrste imenika. Kvalitet zvuka je veoma dobar, bez ikakvog

šuma, a jačina zvuka je

tolika da uopšte ne morate u bučnim

okruženjima povećavati zvuk na maksimum. Prijem signala je na vrhunskom nivou. Jačina samog zvučnika je najbolja kada su u pitanju uređaji ovakve vrste, za klasu je ispred svih. Kucanje SMS i ostalih poruka je dovedeno do savršenstva. Za kucanje imate na raspolaganju nekoliko tastatura, a najbolje se pokazala full QWERTY tastatura

u landscape modu. Čak će i korisnici sa nešto debljim prstima moći bez problema da kucaju tekst. Galerija fotografija je laka za korišćenje, pregledanje se lagano obavlja, a uvedena je i zum opcija koja se koristi na isti način kao i kod Iphone-a. Video plejer je smješten u podfolderu galerije posjeduje osnovne funkcije. Sposoban je da prikaže MP4 formate bez ikakvih problema. DivX i XviD formati za sada nijesu podržani, ali HTC je obećao da će uskoro ponuditi podršku za te formate. Muzički plejer i FM radio su takođe sa osnovnim funkcijama i dobro obavljaju svoj

posao. Audio kvalitet je na visokom nivou i ovaj uređaj je sigurno najbolje all-around rešenje kada je zvuk u pitanju. HTC Desire je opremljen kamerom od 5 megapiksela, maksimalne rezolucije od 2592 x 1936 piksela, sa auto-focusom i LED blicem. Kvalitet fotografija napravljen ovom kamerom je na zavidnom nivou. HTC Desire nudi

kompletnu konektivnost koja je moguća na uređaju ovakve vrste. Surfovanje internetom predstavlja pravo zadovljstvo, najviše zahvaljući odličnom browseru koji ima i podršku za flash. Tu je i QuickOffice koji nudi pregled office fajlova. AMOLED ekran na dodir od 3.7 inča, procesor od 1GHz, 576 MB RAM i 512 MB ROM, kamera od 5 megapiksela, Android 2.1 operativni sistem i veliki broj drugih stvari, svrstavaju HTC Desire u sami vrh ponude. Među prvih pet uređaja je sigurno, a možda je po svemu onome što nudi i po cijeni, najbolja moguća kupovina.

HTC Desire je opremljen kamerom

od 5 megapiksela, maksimalne rezolucije

od 2592 x 1936 piksela, sa auto-focusom i LED

blicem

Ukoliko neki mlađi korisnici dođu u

posjed ovog modela, najinteresantnije će im

biti „žive“ pozadine, dok napredniji korisnici neće

na njih obraćati mnogo pažnje

HTC DesireDanilo Tomčić


Kompanije koje, u sadašnjoj ekonomko-tehnološkoj situaciji u svijetu, razvijaju i komercijalizuju open source software (OSS), moraju posebno obratiti pažnju na različite elemente, među kojima je vjerovatno najvažnija jedna “urođena” osobina slobodnog softera: činjenice da može biti modifikovan od strane bilo koga i da nije podložan copyright-u, da stimuliše stalna poboljšanja i inovacije u odsjeku istraživanja i razvoja, ubrzavajući na taj način ukupan tehnološki progres. Dakle, možemo reći da se osnovne prednosti OSS-a baziraju na ubrzanom procesu inovacije, pristupačnosti ovakve vrste softvera i neznatnim troškovima održavanja. Ove kompanije, međutim, moraju biti u stanju da pružaju konstantnu pomoć i tehničku podršku svojim korisnicima da bi softver održavali operativnim ne prodajući licence za njegovo korišćenje; i zaista, finalni korisnik želi taj softver koristiti sa što većom efikasnošću; iz ovog razloga, poslovna strategija ovih kompanija mora se fokusirati na post-prodajnim uslugama: servisu, instalaciji i podršci, personalizaciji softvera (prilagođavanje finalnog proizvoda specifičnim potrebama klijenta) i obuci osoblja zaduženog za korišćenje softvera, pružajući na taj način brojne usluge marketinški primamljivo projektovane kao “paket” slobodnog softvera i “problem sloving” podrške koja stoji iza njegove realizacije. Pod tim se najpre podrazumijeva opskrbljivanje finalnih korisnika odgovarajućim priručnicima, digitalnom podrškom, organizovanje kurseva i eventualno kreiranje dodatnih alata; ovdje, naročito dolazi do izražaja povjerenje OSS modela u internet-zajednicu, koja, imajući uvid u source kod softvera (što ujedno garantuje i potpunu transparentnost njegove funkcionalnosti), može aktivno učestvovati u brzom rješavanju eventualnih problema koji bi se mogli pojaviti prilikom korišćenja softvera, a zatim ih učiniti dostupnim svima na globalnoj mreži. Karakteristike slobodnog softvera koje predstavljaju prednosti za firme koje ga izaberu su brojne: sigurnost, fleksibilnost, mogućnost korišćenja softvera za različite ciljeve, mogućnost izučavanja i modifikovanja source koda i njegovo prilagođavanje ličnim potrebama kao i pristupačnost softvera manjim kompanijama kojima, često skup, licenciran softver može predstavljati veliki finansijski izdatak. Kako licencirani software zabranjuje kreiranje bilo kakvih modifikacija unutar samog softvera, osim u slučaju dobijanja eksplicitnog odobrenja od strane kompanije koja ga je proizvela i licencirala, sloboda modifikovanja OSS-a predstavlja njegovu najsnažniju tačku u odnosu na licencirani softver. Prije donošenja odluke o korišćenju slobodnog ili

licenciranog softvera vlasnik kompanije mora imati na umu različite faktore koji mogu uticati na efikasnost kompanije u slučaju izbora prve ili druge vrste softvera. Prvi faktor je svakako rasprostranjenost softvera: ako softver predstavlja standard u određenim krugovima, donosiće benefite u vidu pozitivnih mrežnih eksternalija, jer postaje referentna tačka svih koji se bave sličnim biznisom. Open Source softver najčešće ne predstavlja standard, jer im licencirani softver, shodno većim finansijskim ulaganjima (kako inicijalnim, tako i marketinškim), sa lakoćom preuzima tu titulu, međutim, rizikuje da prouzrokuje takozvani “lock-in” efekat, tj. u slučaju nepravilnosti u radu može blokirati cijeli proizvodni proces. Pored toga, sudbina aplikacija i podataka memorisanih u licenciranom softveru zavise u potpunosti od kreatora tog softvera, a kreator tog softvera je najčešće i vlasnik licence i može odlučiti (sa potencijalnom štetom po klijenta) da li će posvetiti više ili manje vremena daljem razvoju tog proizvoda, može ga čak u potpunosti napustiti da bi se posvetio razvoju drugog softvera, može tražiti prekomjerne nadoknade za svoj rad, ili, u krajnjem slučaju, može u potpunosti izaći sa tržišta. OSS model sprečava stvaranje monopola sa strane proizvođača softvera i dozvoljava veći stepen kontrole sa strane klijenta, i shodno tome, veću nezavisnost. Dozvoljava mnogo bržu ispravku grešaka i na taj način garantuje neprekidnost proizvodnog procesa.

Kritika i šanse sa kojima se susreću kompanije koje razvijaju i komercijalizuju “open source” softver i one koje moraju odlučiti da li prihvatiti ovu vrstu software-a ili ne

Autor: Ivan Knežević, student prve godine Fakulteta za informacione tehnologije, Univerzitet Mediteran Podgorica

Open source: da ili ne?


Drugi važan faktor u izboru softvera je svakako kvalitet: kompanije koje se bave komercijalnim razvojem softvera se baziraju na većoj početnoj investiciji u odnosu na softver razvijan po open source modelu, međutim, OSS može računati na mnogo veće ljudske resurse, u vidu stotina kompetentnih eksperata koji učestvuju u njegovom projektnom razvoju, testiranju i dokumentovanju, čiji glavni motiv nije finansijska dobit, već funkcionalnost finalnog proizvoda. OSS je, shodno tome, najčešće ispred ostalih u tehnološkom smislu, dobro je dokumentovan, stabilan i siguran. OSS su efikasniji jer stvaraju raznolikost i stimulišu autoselekciju, i zaista, u slučaju pojave bilo kakvih problema, korisnik može ući u neku kolaborativnu zajednicu i samim tim doprineti daljem razvoju sistema, uživajući sve moguće pogodnosti koje proizilaze iz tog zajedničkog doprinosa, ili se može obratiti distributorima tog softvera koji će raditi na ispravljanju grešaka.Pa ipak, moramo uzeti u obzir problem kompatibilnosti aplikacija sa slobodnim ili licenciranim softverom, mada nam danas OSS omogućava da otvorimo dokumente kreirane različitim aplikacijama, i ako ne reprodukuju poptuno isti rezultat zbog tajnih konfiguracija licenciranog softvera. Takođe, OSS čuva dokumente u otvorenom formatu koji omogućava njihovo otvaranje u bilo kom programu za vizualizaciju tog tipa dokumenata. OSS predstavlja vrlo efikasan mrežni sistem jer generiše vezu, prenos i razmjenu znanja između velikog broja korisnika olakšavajući na taj način objavljivanje sadržaja, i postepeno transformiše cijeli sistem iz statičkog odnosa (odnos prodavac-klijent) ka dinamičkom (gdje svako može doprinijeti razvoju projekta). Ušteda u ekonomskom smislu je očigledna, a da i ne spominjemo veći stepen svijesti krajnjih korisnika u korišćenju računara; ovako ušteđen novac, može biti profitabilno reinvestiran u obuku zaposlenih i menadžmenta, a ulaganje u ljude je svakako značajnije od ulaganja u licencirani softver. OSS model, takođe smanjuje troškove istraživanja i razvoja uvodeći elemenat diversifikacije ponuđača na bazi kvalitet/kvantitet, olakšava i favorizuje širenje i razmjenu tehnologija i rešenja, garantuje zaštitu pohranjenih podataka i poboljšava sliku kompanije u cjelini. Ekonomsko poređenje između OSS i licenciranog modela mora se napraviti uzimajući u obzir ne samo početne troškove već i ukupne troškove vlasništva (Total

Cost of Ownership - TCO). Pored troškova licenciranja, u TCO se uračunavaju i usluge podrške u projektovanju, ispitivanja, testiranja, korišćenja i istraživanja, obuke kao i troškovi migracije i instalacije sistema kao i menadžmenta. Zahvaljujući nižim cijenama licenci, budžet organizacije može predvideti veće troškove usluga, a time, u teoriji, i veći kvalitet istih. Dakle, ne mora da znači da je TCO open source rješenja uvijek manji od onog licenciranog, međutim pruža veću fleksibilnost u raspodjeli budžeta.Imati uvid u source kod programa koji se koriste unutar organizacije, doprinosi većem stepenu bezbjednosti, naročito u prisustvu podataka osjetljivog tipa. U mnogome je olakšana unutrašnja kontrola (za koju u slučaju korišćenja licenciranog software-a se moramo pouzdati u proizvođača), potraga za eventualnim “back door-ovima” unutar programa ili neke njegove slabosti koje bi se mogle iskoristiti u manipulativne svrhe. U principu, OSS je pogodan u smislu interoperabilnosti, proširene funkcionalnosti i veće prilagođenosti krajnjem korisniku u odnosu na licencirani software, dakle možemo reći da omogućava veću fleksibilnost; uvijek će biti dostupan i ažuriran od strane internet zajednice ili programera zainteresovanih za njega, za razliku od licenciranog softvera čilji život zavisi od odluke proizvođača i trenutnih komercijalnih trendova. Razmjena podataka i funkcija između različitih proizvoda implicira realizaciju i implementaciju interface-a, a u slučaju licenciranog softvera, samo onaj ko poseduje source kod može primijeniti ove interfejse.Uprkos ponudi podrške i pomoći od strane distributera još uvijek na tržištu ne postoji veliko povjerenje u OSS. Glavne brige IT menadžera se tiču zaštite od kvarova, a u njegovim očima proizvođači licenciranog softvera imaju viši stepen povjerenja. Prezentuju se problem slabe skalabilnosti, tj. nemogućnosti sistema da prati potrebe organizacije da raste, odnosno smanjuje u skladu sa njom. Tome naročito doprinosi nedostatak konkretnih poslovnih aplikacija i nestabilnost tržišta, takođe, trenutni model raspodjele i distribucije je suviše riskantan, pogotovo na agresivnom tržištu kao što je IT tržište. Osim toga tu je i problem nedostatka driver-a. Većina proizvođača perifernih uređaja ne pravi driver-e za OSS, tako da je lista kompatibilnog hardvera ograničena na uređaje kojima zajednica open source programera ima pristup. Dakle, posle lansiranja novog hardvera na tržište, ponekad mogu proći i mjeseci prije nego se pojave adekvatni driveri za taj hardver, naravno, uz pretpostavku da proizvođači tog hardvera daju na uvid programerima interfejse potrebne za pravljenje samih driver-a.

Mentor: Dženan Strujić, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet Mediteran Podgorica

Open source: da ili ne?


Google ChromeKada se pojavio na tržištu u posljednjem kvartalu 2008. godine očekivali smo još jedan iskorak u takmičenju internet browser-a. To smo i dobili.

Koliko je Chrome napredovao djelimično je i dokaz povjerenje koje je dobio od korisnika.

2010 IE8 IE7 IE6 Firefox Chrome Safari OperaMaj 16.0% 9.1% 7.1% 46.9% 14.5% 3.5% 2.2%

Statistika je preuzeta sa sajta www.w3schools.com

Osnovno se nije promjenilo. Izgled je i dalje minimalistički. Jednostavan za upotrebu i naravno prilagodljiv vašim potrebama. Tu je i dalje novina

koja je izdvojila Chrome, svaki tab predstavlja zaseban proces i ono što se često zna desiti da „zaglave“ pojedine stranice neće značiti da sve morate zatvoriti i ponovo otvarati već samo problematični tab.

Za razliku od početka gdje nije bilo dodataka sada ih ima toliko da i oni najzahtjevniji korisnici mogu biti zadovoljni. Izgled možete prilagoditi izborom neke od tema koje su takođe veoma brojne. Među dodacima može naći dosta beskorisnih ali i onih koje će vam olakšati svakodnevno korišćenje ovog Google-ovog proizvoda.

Mogućnost povezivanja i sinhronizacije sa Google nalogom je očekivana. Tako da možete izvršiti sva podešavanja i prilagođavanja i pri instalaciji sa bilo koje lokacije uvijek iste funkcionalnosti i izgled browser-a. Takođe od prije par mjeseci Google nudi i prevod stranica koje posjećujete ukoliko nisu na vašem jeziku. Ova opcija možda vremenom postane i malo dosadnija dok ne pronađete gdje se isključuje. Pošto je kod nas veliki problem neznanje enleskog jezika ova opcija definitivno može biti više nego korisna.

Brzina je na zavidnom nivou, opet moramo shvatiti da je i odnos prema browser-ima postao subjektivna stvar pa ćete naići na mnoštvo istraživanja ko je najbolji i ko je najbrži. Svi oni koji još nisu isprobali Chrome trebali bi da posjete www.google.com/chrome i instaliraju ovaj browser i onda možda počnu koristiti njegove prednosti ako baš nisu previše vezani za svoj prethodni browser.


Potrebni podaci:

Ime i Prezime

PIB (samo za pravna lica)

Kompletna adresa (ulica i broj, grad, poštanski broj)

Pravna lica se mogu pretplatiti na više korisnika(potrebno je navesti imena osoba kome su namijenjeni).

Trajanje pretplate (6 ili 12 mjeseci)

Koliko iznosi pretplata?

6 meseci pravna lica - 15€ (po korisniku)

12 mjeseci pravna lica - 30€ (po korisniku)

Pretplatite se i obezbijedite svoj primjerak!!!

Pretplata je najsigurniji i najlakši put doVašeg primjerka “Bit”-a. Svaki primjerak šaljemoputem usluga Pošte Crne Gore naadresu koju navedete.

Kako se pretplatiti?

Telefon: E-mail: Adresa: Biznis inkubator020 272 816 [email protected] II crnogorskog bataljona A8

81000 Podgorica

Telefon

Mobilni

Fax

e-mail

br. primjeraka

JVC VN-V686WPU je najbrža pokretna IP kamera na svetu. Japanski proizvođač vrhunskih CCTV kamera je pokrenuo proizvodnju dva nova modela super-brze pokretne dan/noć kamere:

- TK-C868WPE (standardna, Hi-Res)

- VN-V686WPU (IP kamera, Dual-Stream)

Obje kamere pogoni isti revolucionarni Direct Drive® mehanizam, bez remenova, točkića, zupčanika i sl. Sve što usporava kameru ili skraćuje njen vek trajanja je odstranjeno sa ovih modela. Dodat je i novi zoom objektiv sa uvećanjem od čak 36 puta!

PREDNOSTI

- JPEG i MPEG-4 dual-stream! 640x480pix, 30fps

- Izmjenjiva brzina pan/tilt pomjeranja od 0.04°/s do 500°/s!

- 0.03° preciznost rotacije (Super Accu-racy)

- Super LoLuxTM osjetljivost: 0.5 lx F1.6- Dan/noć nadzor uz auto IR-cut filter

(dnevno i noćno snimanje)- ZOOM objektiv 36x

Jedina mana koja se primjećuje kod ovog hardvera je sporost po pitanju preciznosti kada se za njom ukaže potreba, ali u 99 odsto slučajeva to ne predstavlja nepremos-tiv problem.

Idealna je za profesionalni bezbjednosni nadzor u velikim zgradama, kao što su vazdušne luke, željezničke i autobuske stanice, skladišta, fabrike, konferencijski centri, univerziteti, prodajna mjesta, kazina, stadioni, trgovački centri i sl.

Neko nas posmatra


šoljica kafe za programere

19. dio Java izuzeci

Dženan Strujić, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet “Mediteran”,Podgoricaemail: [email protected]

Koliko god se trudili da, kao dobar programer, napišete program koji nema greške, koji nikada neće neočekivano prestati da radi i koji će moći da se izbori sa svakom nepredviđenom situacijom, na žalost nećete uspjeti. U realnosti greške se dešavaju, bilo zbog toga što programer nije predvidio svaku moguću situaciju ili zbog toga što su te situacije izvan kontrole programera.

Java obezbjeđuje način da se sa tim situacijama izborite pomoću izuzetaka. U trenutku kada se desi neka nepreviđena situacija, Java proizvodi izuzetak (exception). Izuzeci u Javi su objekti, instance klasa koje nasljeđuju klasu Throwable. Dakle, kada se desi nepredviđena situacija, Java kreira objekat tipa Throwable. Ova klasa ima dvije podklase, Error i Exception. Objekti klase Error su interne greške u Java okruženju (virtuelnoj mašini). One su rijetke i obično fatalne i njima se nećete baviti.

Klasa Exception je iz programerskog ugla daleko interesantnija i korisnija. Podklase klase Exception mogu se podeliti u dvije grupe:

- izuzeci za vreme izvršavanja (kao što su ArrayIndexOutofBounds, SecurityException ili NullPointerException)

- ostali izuzeci (kao što su EOFException i MalformedURLException)

Prva grupa izuzetaka obično nastaje zbog loše napisanog koda. Druga grupa izuzetaka nastaje kada se nešto nepredviđeno dogodi, na primjer kada čitate iz fajla koji se završi prije nego očekujete ili ukoliko je korisnik unio loš format podatka (na primjer URL koji nije odgovarajućeg formata).Većina izuzetaka se nalazi u paketu java.lang, ali ima ih i u drugim paketima (java.io i java.net)

Obrada izuzetakaUkoliko koristite metode koji proizvode izuzetke, neophodno je da te izuzetke i obradite u svom kodu. Ukoliko to ne učinite, kompajler će javiti grešku. Izuzeci se obrađuju pomoću naredbi try i catch.

try {// neki kod koji moze// da proizvede izuzetak e}catch (nekiIzuzetak e) {// kod koji se izvrsava ako se izuzetak javi}

Ovaj blok naredbi praktično znači “probaj da izvršiš neki kod, a ako se pojavi izuzetak uradi nešto drugo”. Ukoliko se izuzetak pojavio, biće kreiran objekat neke od podklasa klase Exception i izvršavaće se kod u catch bloku. To znači da ćete u okviru catch bloka moći da koristite metode klase Exception.

Svi izuzeci nasljeđuju klasu Exception. Zato će prethodni kod biti u stanju da obradi bilo koji izuzetak ukoliko koristite catch (Exception e). Međutim, ukoliko želite da različite podklase izuzetaka obrađujete na različite načine,možete da koristite nekoliko catch blokova.

try {// neki kod koji moze// da proizvede izuzetke e1, e2 i e3}catch (nekiIzuzetak1 e1) {// kod koji se izvrsava ako se javi izuzetak e1}catch (nekiIzuzetak2 e2) {// kod koji se izvrsava ako se javi izuzetak e2}catch (nekiIzuzetak3 e3) {// kod koji se izvrsava ako se javi izuzetak e3}

U prethodnim primjerima izvršiće se ili blok try ili deo bloka try i blok catch. Ukoliko postoji nešto što je neophodno da se izvrši bez obzira da li se izuzetak pojavio ili ne, koristite naredbu finally. Na primjer

NekiFajl f = new NekiFajl();if (f.open(“ime fajla”)) {try {UradiNesto();} catch (IOException e) {// obradi greške} finally {f.close();}}

Deklarisanje metoda koji prozvode izuzetkeUkoliko pišete neki metod i očekujete da mogu da se pojave sitaucije u kojima izvršavanje metoda ne bi uspjelo, možete da proizvedete izuzetak pomoću klauzule throws i na taj način obezbjedite da potencijalni korisnici vašeg metoda moraju da obrade taj izuzetak. Sintaksa je sledeća


public tipMetoda NekiMetod() throws Izuzetak1, Izuzetak2 { ........}

Naredba throws samo govori da metod može da proizvede izuzetak, a ne da će on to zaista i da učini. Izuzetke tipa Error, kao i izuzetke za vrijeme izvršavanja ne morate da proizvoditeeksplicitno, obzirom da se već pretpostavlja da oni mogu da se pojave bilo gdje. Dobar primjer za to je OutOfMemoryError, koji može da se desi na bilo kom mjestu u programu i bilo kada i nemoguće ga je predvidjeti. Ukoliko ipak navedete neki od ovih izuzetaka, korisnici neće biti obavezni da ih obrade. Obavezno je obraditi samo one izuzetke koji ne spadaju u navedene dvije grupe.

Prosljeđivanje izuzetakaNaredbu throws možete da koristite i u drugom slučaju. Ukoliko vaš metod koristi neki drugi metod koji može da proizvede izuzetak, tada ste u obavezi i da ga obradite. Međutim, ukoliko ne želite da to učinite u tekućem metodu, možete da ga prosledite dalje. Recimo da pišete metod procitajFajl() na sljedeći način

public void procitajFajl(imeFajla) {// pozivanje metoda koji otvara fajl// i koji moze da proizvede izuzetakotvoriFajl(imeFajla);// uradi nesto sa fajlom.............}

i pretpostavimo da metod otvoriFajl() može da proizvede izuzetak, na primjer ukoliko fajl ne postoji. Tada bi kompajler javio grešku za prethodni kod, obzirom da nigdje niste obradili mogući izuzetak. Međutim ukoliko upotrebite naredbu throws na sledeći način

public void procitajFajl(imeFajla) throws Izuzetak {// pozivanje metoda koji otvara fajl// i koji moze da proizvede izuzetakotvoriFajl(imeFajla);// uradi nesto sa fajlom.............}

tada vaš metod procitajFajl() preuzima izuzetak metoda otvoriFajl() i prosleđuje ga nekom drugom metodu u okviru koga je pozvan.

Proizvođenje izuzetakaSamo deklarisanje da metod proizvodi izuzetak pomoću naredbe throws znači da je moguće da izuzetk bude proizveden. Međutim da bi se to zaista i desilo, u telu metoda morate zaista i da ga proizvedete. Obzirom da su svi izuzeci objekti klase Exception, neophodno je kreirati novi objekat pomoću ključne reči throw.

throw new ServiceNotAvailableException();

U zavisnosti koji tip izuzetaka koristite, konstruktor klase može da ima i argumente.

throw new ServiceNotAvailableException(“Baza nije dostupna”);

Onog momenta kada u tijelu metoda proizvedete izuzetak, metod se napušta, bez izvršavanja daljeg kod (sem onog u bloku finnaly, ako postoji) i bez vraćanja bilo kakve vrijednosti.

Kreiranje izuzetakaKao što je već rečeno, izuzeci su klase. Prema tome, da biste kreirali svoj izuzetak, jednostavno treba da kreirate klasu. Ova klasa bi trebala da naslijedi neku od postojećih, pa odaberite onaj od postojećih izuzetaka koji je najbliskiji vašem. Na primjer, ukoliko pravite izuzetak za loš format ulaznog fajla, bilo bi logično da on nasledi klasu IOException. Obično klase izuzetaka imaju dva konstruktora, jedan bez argumenata i jedan sa jednim String argumentom. Ovaj string predstavlja poruku koja objašnjava zbog čega je došlo do izuzetka. Zbog toga se u okviru ovog drugog konstruktora poziva metod super(), kako bi ta poruka bila obrađena i da bi kasniije mogla da bude pročitana pomoću metoda koje klasa Throwable obezbjeđuje. Na primjer,

public class MojPrviIzuzetak extends Exception {public MojPrviIzuzetak() {}public MojPrviIzuzetak(String poruka) {super(poruka);}}Ilipublic class MojPrviIzuzetak extends Exception {public MojPrviIzuzetak() {}public String getMessage(){return “Moj prvi izuzetak!”;}}

aktuelnosti

32 april2010informacione tehnologije

Danilo Tomčić

ASSASSIN’SCREEDII


aktuelnosti

33IV godina

Ubica se vratio brži, jači, sa novim tehnikama borbe, zove se Ezio i spreman je na sve kako bi osvetio smrt svojih najbližih. Assassin’s Creed II avantura nas smješta u doba italijanske renesanse i prati priču italijanskog plemića, Ezio Auditore, koji je željan osvete zbog smrti oca i braće. Koristeći Animus, uređaj koji je napravljen da bi vratio genetičku memoriju, simpatični šanker Dezmond se vraća u XV vijek. U ulozi Ezia, prelazite razne misije upoznavajući se sa starim gradovima, kao što su: Firenca, Rim, Venecija i drugi. Gameplay igre je veoma sličan kao i u prvoj igri, borite se, istražujete, šunjate i uživate u italijanskoj arhitekturi. U

igri je zastupljeno oko petnaest različitih tipova misija i još stotinjak dodatnih, koje su svaka na svoj način povezane sa glavnim misijama. Postoji i veliki broj zagonetki

koje morate riješiti da bi ste napredovali, a one pri kraju igre iziskuju veće napore kako bi

se riješile. Upravljanje sa Eziom je isto kao i upravljanje sa Altairom iz prve igre jer koriste iste akrobatske poteze, ali je zato sistem borbe dosta unaprijeđen. Ovaj put neprijatelje možete hvatati u grif, podići ih i baciti u vodu, a

možete ih udariti glavom ili koljenom. Oružje je takođe raznovrsno, a možete koristiti i velike čekiće,sjekire

i koplja. Novac ovaj put igra veliku ulogu u igri. Koristite za plaćanje doktora, kovača

i krojača, a skupljate ga prelazeći misije, obijajući skrivene kovčege sa novcem ili ga uzimate iz džepa ubijenih neprijateljskih vojnika. Tokom igre dolazite u posjed vile Auditore, koju restaurirate, a oko nje gradite raznovrsne radnje i tako podižete cijenu svoje vile i okoline. Svakih dvadeset

minuta igre dobijate određeni broj novca, u zavisnosti od ukupne vrijednosti vile i grada u

kome se ona nalazi. Ukoliko postanete traženi od gradskih vlasti, na raspolaganju su vam posteri koje

morate pronaći i pocijepati ih sa zidova, jer to je jedan od načina da smanjite potražnju za vama. Pored postera,

možete podmićivati određeno lokalno stanovništvo kako bi prestali da vas pominju ili ubiti određenu osobu koja vas je spazila i prepoznala.

Razvojni tim Ubisoft Montreal je obratio pažnju na sve kritike igrača vezane za prvu igru, da bi ovaj put napravio mnogo bolju i zabavniju avanturu. Assassin’s Creed II je mnogo kompaktnija igra od prethodne, koja nudi mnogo više različitih misija, manje konverzacije i dosadnih dugačkih misija. Sami tok priče je veoma interesantan i svi likovi koje budete sretali kroz igru su veoma zanimljivi, svaki na svoj

način. Glasovna gluma je očajna, italijanski akcenat je loše urađen, pa je najbolje prebaciti se na italijanski jezik, a oni koji ga ne znaju nek se ne brinu, jer je svaka riječ titlovana na engleskom jeziku. Očekivali smo da Assassin’s Creed II izgleda dobro kao i prva igra, i nijesmo se razočarali. Ulice su pune prosjaka, trgovaca, sveštenih lica i vojnika. Zastupljeni su i gradski trgovi, gdje se skuplja najviše naroda. Renesansno doba je predstavljeno na pravi način. Ptice se naziru iznad vas dok prolazite gradskim ulicama, narod uvijek nešto šuška i ogovara, a gusti dimovi se uzdižu iznad krovova, izlazeći iz vjerno prikazanih građevina. Svaka lokacija u igri je urađena tako da joj možete prići i stražiti je iz više uglova, a do raznih destinacija sse može stići na više načina. Sve je urađeno tako da igraču nudi mnogo istraživanja, a skokanje po krovovima je mnogo interesantnije u odnosu na prvu igru. Potrebno je malo vremena kako bi ste ovladali Eziovim akrobatskim sposobnostima, ali nakraju se sve više nego isplati. Pomalo će smetati igračima momenti kada pred sam kraj misije postanete primijećeni od strane neprijateljskih vojnika, pa je često bolje pobjeći nego se upuštati u borbu, koja u zavisnosti od broja neprijatelja može trajati i po nekoliko minuta. Nekom će se ipak svidjeti ovakav način igranja, a borbe zaista mogu da donesu veliku igračku satisfakciju. Ukoliko se odlučite za stealth pristup igri, biće vam potrebno mnogo pažljivog planiranja, jer i najmanja greška vas dovodi u nezgodan položaj. Ubačene kratke video scene su dobro uklopljene i upotpunjuju ionako veoma dobro osmišljenu priču. Poboljšanje sistema borbe i dodavanje većeg broja hladnog oružja znači da su borbe mnogo zahtjevnije i vizuelno ljepše urađene u odnosu na Assassin’s Creed.

Neprijateljski A.I. zna da bude ponekad nepredvidiv, a nekad zna da vas iznervira jer način borbe vaših neprijatelja zna ponekad da se ponavlja. Dodatnih misija ima na pretek, pa možete birati one koje vam najviše odgovaraju, bilo da je to trkanje sa protivnikom ili njegova eliminacija. Osim novca koji zarađujete odrađujući dodatne misije, njihovim prelaženjem otkrivate i mnoge zanimljive podatke o likovima u igri. Svaki put kada upoznate nekog novog lika, možete ući u svoju datoteku i naučiti nešto o njemu. Isti slučaj je i sa poznatim starim građevinama, pa vas igra u neku ruku i uči o italijanskoj istoriji iz renesansnog perioda. Assassin’s Creed II je u svakom pogledu bolja igra od prethodne i preporuka je za sve igrače. Jedino ostaje utisak, makar je nama ostao, da je Altair iz prve igre ostao glavni junak i u ovoj igri, Assassin’s Creed II bi sigurno bio još zanimljiviji. Altair je ipak neponovljiv.

informacione tehnologije 33


vi pitate, mi odgovaramoSva pitanja sa što detaljnijim objašnjenjima, možete slati na e-mail adresu: [email protected]

Pitanje 1

Poštovani,imam računar već par godina i koristim stari monitor sa katodnom cijevi. Zanima me da li je moguće da zamijenim stari monitor sa novim tankim monitorom i da li mogu da ugradim dvd?

Odgovor 1

Au, od kad nismo čuli za monitor sa katodnom cijevi. Znači pretpostavka je da grafička karta podržava LCD monitor a pošto ste rekli da je računar kod vas par godina ako je dvije-tri velika vjerovatnoća je da podržava. Moguće je da

će novi monitor imati DVI priključak pa će vam zatrebati VGA to DVI adapter ali njega je moguće nabaviti u skoro svim računarskim radnjama.

Ukoliko grafička ne podržava tanke monitore

onda je najbolje rješenje naravno nov računar. Što se tiče DVD uređaja, pretpostavljamo da imate CD uređaj, vrlo jednostavno umjesto CD uređaja na istoj magistrali zakačite DVD combo uređaj i to je to.

Potrebno je samo povesti računu o položaju jumpera sa zadnje strane DVD uređaja da bude isti kao i na CD uređaju koji ste zamijenili.

Pitanje 2

Kako da zabranim korisnicima da mijenjaju password na WIndowsu XP?

Odgovor 2

Kliknite na Start pa onda Run.Ukucajte net user korisnik / passwordchg:no Pritisnite Enter

(korisnik je stvarni naziv korisnika kome želite da zabranite promjenu passworda)I to je to.

Pitanje 3

Kako da deinstaliram Windows XP SP2 sa svog računara?

Odgovor 3

Ne preporučujemo takav korak. Pod hitno instalirajte Service Pack 3 update na taj Windows iz mali milion razloga bezbjednosne prirode po vaš računar. Ako još uvijek iz nekog razloga hoćete da uklonite SP2 update iz vašeg sistema, uradite sledeće:

Kliknite Start pa RunUkucajte appwiz.cplKliknite da selektujete Showupdates check boxKliknite Windows XP Service Pack 2 pa onda Remove ipratite dalja uputstva.

Ili može i ovako, Start pa Control Panel pa Add/Remove Programs..

Pitanje 4

Poštovani,Računar mi se restartuje kad pokušam da ga ugasim. Ne nervira me nešto pretjerano jer ga ugasim na dugme ali ako nije nešto komplikovano možda mi možete pomoći, hvala unaprijed.

Odgovor 4Najvjerovatnije Vam je čekirana opcija Automatically restart.Uradite sledeće:Kliknite desni klik na My Computer pa Properties pa onda Advanced tab pa Settings pod Startup and Recovery. Odčekirajte Automatically restart, moguće je da je to uzrok.

JVC VN-V686WPU Najbrža kamera za nadzor na tržištubroj 45 jun 2010 Najbrža kamera za nadzor na...

Documents

Transcript of JVC VN-V686WPU Najbrža kamera za nadzor na tržištubroj 45 jun 2010 Najbrža kamera za nadzor na...