Sarajevo maj 2006. / ijar - sivan 5766.

Svjetlo iz tame

îðò maj / Godi{nja skup{tina JO Sarajevo

ðíò juni / Posjeta \akovu

îëò juni / Posjeta grobu Rav Danona (Stolac)

Kao i svake godine, tako iove, prire|eno je Purimskosijelo.Veæ tradicionalnoveselo i prije samog poèet-ka, ali ove godine malo

drugaèije, sadr`ajnije i ma�tovitije.Sigruno za to pripada zasluga gen-eralnom sekretaru La BenevolencijeElmi Kaunitz i volonterima koji su

dali svoj doprinos: Leli Tauberu,Pavlu Kaunitzu i Goranu Jankoviæu.

Veæ drugi put na sijelima organizovanaje izlo`ba umjetnièkih radova na�ihèlanova.Oèito je da je to dobar potez ipravi naèin da se upoznamo sa dijelomaktivnosti na�ih nadarenih èlanova.Svoje umjetnièke radove izlagali su:Daniela Metliæ, Mirjam Tauber,Jadranka-Dada, Ognjen i Ivana Levi i

Jasna Kuliæ. Umjetnièki radovi,koje su èinili uglavnom radovi nastaklu i keramici sa posebnomtehnikom oslikavanja, kao i

bi`uterijski nakit, bili su na veomazavidnom nivou, tako da uskoro slijediprva zajednièka izlo`ba otvorenog tipau galeriji Novi hram.Me|utim, bilo je isto tako va`no �to je

VESELILI SMO SE, ZABAVL

Jevrejski glas /2/ maj 2006.

Izlazi ~etiri puta godi{njePublished fourtimes a yearly

Broj 30maj, 2006.

Glasnik Jevrejske zajednice Bosne i

HercegovineHerald of Jewish

Community of Bosniaand Herzegovina

Izdava~/PublisherJevrejska zajednicaBosne i Hercegovine

Glavni urednikEditor-in Chief:

F

Ure|ujeRedakcijski kolegij:

K L P K

K K P \ N

Lektor: G

[tanparija: p

Ra~unska obradaComputer Processing:

N

Adresa uredni{tvaEditorial Staff Addres:

Jevrejska op{tinaSarajevo za

�Jevrejski glas� Hamdije Kre{evljakovi}a 59

71000 Sarajevotel. 663-472

663-473

Rje{enjem Ministarstvaobrazovanja, nauke,

kulture i sporta Vlade Federacije

Bosne i Hercegovine"Jevrejski glas" je upisanu evidenciju javnih glasila

pod rednim brojem279, dana

22. 4. 1993. godine

E-mail:jevrejskiglas yahoo.com

Period izuzetne aktivnosti

Posljednji period je bio posebno bogat va`nimdatumima i okupljanjima, u èijoj su organizaciji irealizaciji najveæeg udjela imale èlanice«Bohorete». 18. i 19. marta je u prostorijamaSarajevske jevrejske op�tine odr`an seminar

Udru`enja jevrejskih `ena Bosne i Hercegovine na kojise odazvalo dosta `ena iz Sarajeva, a imali smo i go�æeiz Mostara, Doboja, Zenice, Tesliæa, pa èak i iz Engleskei Francuske.Seminar je realizovan u organizaciji «Bohorete», èije suse èlanice pobrinule, kako za organizovanje ruèkova zago�æe u prostorijama Op�tine, tako i za smje�tanjenekih od njih po kuæama na�ih `ena. Sve go�æe sudobile karte za predstavu izraelske baletne grupe, kojase 18 marta odr`ala u Narodnom pozori�tu, pa je na tajnaèin uneseno i malo zabave u ovo okupljanje eduka-tivnog karaktera.Nedugo iza ovog doga|aja, uslijedilo je Purimsko sijelo,koje je organizovano 25. marta.. «Bohorete» su za ovu priliku pripremile bife sa mnogoukusnih slanih i slatkih jela.Za omladince je organizovan poseban sto u maloj sali sabifeom, gdje su mogli da sjede do kasno uveèe.Organizovan je i izbor za najbolju masku, pri èemu suprva tri mjesta nagra|ena tortama od strane «Bohoreta». Poslije toga, «Bohorete» su imale najveæi od svih zadata-ka, a to je organizovanje proslave Pesaha. Seder veèe jeodr`ano 12. aprila uveèe u velikoj sali i proteklo je usveèanoj atmosferi uz prisustvo rabina Eliezera Pape, asutradan je ta ista sala trebala biti iznova sre|ena zaèlanove Predsjedni�tva BiH, vjerske poglavare i diplo-mate koji su bili pozvani na sveèani ruèak, uprilièenpovodom praznika. Zahvaljujuæi na�im vrijednim `enama sva okupljanja suprotekla na zavidnom nivou. Dvije èlanice «Bohorete»su prisustvovale Drugoj konferenciji u okviru projekta«Pru`imo ruke ka boljem `ivotu» koja je odr`ana 21.aprila u hotelu «Bristol» u Tuzli.Projekat se odnosi na pomoæ `enama oboljelim od rakadojke i prevenciju od ove opake bolesti. Razlog za odr`avan-je konferencije je bila podjela informacija o statusu oboljelih`ena u BiH i diskusija kako `ene mogu zajednièki raditi dabi ojaèale razmjenu informacija i pru`ili veæu emocionalnupodr�ku `enama oboljelim od ove bolesti.

Moglo bi se mnogo govoriti o Pesahu.Njegova velièina ne le`i samo u znaèa-ju doga|aja iz pro�losti na koje nas onpodsjeæa, nego tako|er i u osjeæanjupovezanosti s na�im narodom, kao i

liènom obnovom koju on inspiri�e u nama. "Ovoje dan koji je Bog stvorio - likujmo i ponovo sesjeæajmo na njega" (Psalam 118:14 Halel)Pesah je odre|en u Bibliji kao godi�nja proslavaod sedam dana u znak podsjeæanja na izlazak izEgipta. Ovaj praznik je dobio ime po napu�tan-ju domova izraelskih robova tokom desete nes-reæe.Jevreji Sarajeva obilje`ili su, zaista dosto-janstveno, uz pomoæ Muzeja Jevreja u Beèu,ovogodi�nji Pesah. Prvo je u Muzeju Jevrejaotvorena izlo`ba «Jevrejsko vjenèanje», a zatimu Galeriji Novi Hram izlo`ba «Jevreji u holo-gramima».Poslije zajednièke molitve odr`an je tradicionaliSeder koji je okupio mnoge na�e èlanove, tako dasala nije mogla primiti sve zainteresovane, iakoje zajednièka veèera ko�tala 10 KM po osobi.Na� gostujuæi rabin, Eliezer Papo, uz pomoæDavida Kamhija i Igora Ko`emjakina, na svojsmipatièan i uvijek dopadljiv naèin, vodio jeSeder veèeru kroz prièu o izlasku Jevreja iz rop-stva i dobijanju Tore, uz obja�njavanje redakojim jedemo i za�to jedemo pojedina jela zaPesah veèeru -Seder.Svoj boravak u Sarajevu Eliezer Papo obilje`ioje i jednim lijepim predavanjem o sefardskimbajalicama, dosta nepoznatoj materiji i do sadaslabo literarno obra|enoj kod nas. /Lelo/

Dostojanstvenoi sadr`ajno kao i sam praznik

Sve~ano obilje`en Pesah

Iz �Buhorete�

Bejahad poslijeBejahada ulazi uzavr�nu fazu. Kao�to je najavljeno, 15.aprila posjetili su

nas i odr`ali prezentacijupredstavnici @idovske kul-turne scene iz Zagreba,tj.organizatori«Bejahada»,Vlado �alamon,Sonja Samokovlija i ostalaprovjerena i odana ekipa.Prezenatcija je bila veomasolidna i na kraju jeprikazan film sa proteklog,petog «Bejahada».Nema sumnje da æe i ovegodine biti velièanstveno nasunèanom Hvaru. Imenauèesnika programa iponu|ena predavanja garantuju visoki nivo susreta.Dovoljno je istaknuti da æe tamo biti umjetnici kao �to su:Zijah Sokoloviæ, Edina Papo, gosti iz Praga, Izraela,Ma|arske...Ove godine pokrovitelji «Bejahada» su pored Joint-a,Evropska jevrejska unija i Ujedinjene nacije, koji su pre-poznali da «Bejahad» predstavlja fantastièan naèin okupl-janja Jevreja iz biv�e Jugoslavije, a organizuje se na veomavisokom nivou.«Bejahad», �esti po redu, odr`aæe se na Hvaru u najboljevrijeme, od 09. do 16.septembra.

Socijalni kartoniNa osnovu odluke Predsjedni�tva Jevrejske op�tine od21.februara ove godine, Socijalna komisija je u tokumjeseca marta i aprila prikupljala podatke za izradu soci-

jalnih kartona èlanova Sarajevske jevrejske op�tine koji suu `ivotnom dobu koje ne dozvoljava svrstavanje u kate-goriju korisnika fondova za pre`ivjele holokausta, a izvjes-no je da isti nisu u stanju da se aktivno radno anga`uju. Na osnovu prikupljenih, relevantnih podataka napraviæese lista prioriteta sa imenima socijalno ugro`enih èlanovakojima je neophodna finansijska pomoæ koja se mo`eodnositi iskljuèivo na pomoæ za pokrivanje tro�kova egzis-tencijalnog minimuma (ishrana, medicinska pomoæ,re`ije). Lista prioriteta mora biti potkrepljena odgovara-juæom dokumentacijom o socijalnom, medicinskom imaterijalnom statusu kandidata. Predsjedni�tvo æe razma-trati sve prijedloge Socijalne komisije i donijeti odluku ovrsti pomoæi za one kojima je ona neophodna.

Iz �Perspektive�Redovnom mjeseènom dru`enju èlanova Kluba�Perspektiva�,odr`anom 26. aprila prisustvovali sugospodin Jehiel Bar Haim, predstavnik JOINT-a i MihaelKohen, vo|a projekta za pomoæ nezaposlenim èlanovimaJevrejske op�tine u Sarajevu.Krajem aprila, jo� jedna grupa vrijednih èlanova�Perspektive� zavr�ila je novu turu kurseva.Njih 14 dobilisu certifikate o zavr�enim kursevima informatike, stranihjezika i �ivanja. Ako ste nezaposleni i `elite poveæati svoje�anse za zapo�ljavanje dodatnim znanjima iz ovih oblastiprijavite se na�em Centru!

Jevrejski glas /3/ maj 2006.

Predsjedni�tvo Jevrejske op�tine iJevrejskog kulturno-prosvjetnog ihumanitarnog dru�tva "LaBenevolencija" donijelo je odlukuda se ovogodi�nje zasjedanjeSkup�tine Jevrejske op�tine iDru�tva odr`i u subotu 20. maja

2006. godine u 11,00 sati. Ovegodine Skup�tinu nazivamo "izbor-nom", obzirom da se svake dvijegodine u skladu sa odredbamaPrtavilnika i Statuta vr�i izbornovog rukovodstva, odnosnoPredsjedni�tva Op�tine i Dru�tva.

Va`niji dio predstavljat æe Izvje�tajo radu u protekloj godini, gdjeoèekujemo da se u diskusiji, osimkorektne kritike, iskristali�u noviprijedlozi za buduæe aktivnosti,kako rukovodstva Op�tine, tako iDru�tva.

Skup�tine Jevrejske op�tine Sarajevoodr`at }e se u subotu, 20. maja 2006.

Prezentacija�Bejahada 2006.�Ove godine bi}e jo{ kvalitetnije

Vojo [iljak, �Na{a je ljep{a�Promociju «Bejahada» upotpunio je legendarni Vojo �il-jak predstavljanjem svoje zbirke viceva o Jevrejima, podnazivom «Na�a je ljep�a», koje je marljivo sakupljaogodinama (oko 600 viceva).Od srca smo se svi smijali iu`ivali u pikanteriji i naèinu prezentiranja jevrejskoghumora.Knjigu mo`ete nabaviti na portirnici Jevrejske op�tineSarajevo.Cijena: 10,00 KM .

Koliko nas to ko{ta?Za sve uèesnike koji seprijave cijena je 280,00Eura po osobi udvokrevetnoj sobi zasedam punih pansiona i sakompletnim programom iizletima.Samo za èlanoveJevrejske zajednice BiHcijena je 200,00 Eura, zah-valjujuæi podr�ci koju jena�im èlanovima dalaJevrejska zajednica Bosnei Hercegovine.Prijave u kancelarijiJevrejske op�tine Sarajevokod Na|e Finci.

Jevrejski glas /4/ maj 2006.

Prepuna sala Jevrejske op�tine uSarajevu. Stotine svijeæa zapalj-enih da podsjete na najmilijekoji su stradali u drugom svjet-skom ratu, na �est miliona

nedu`nih `rtava, na hrabre golorukeborce Var�avskog geta. Bile su to svijeæeza onih deset hiljada sarajevskihJevreja, èlanova na�ih porodica, koji sunestali, koji su otrgnuti iznenada, gruboi besæutno. Uni�ten je cvijet sara-jevskih Jevreja.Tako su stradali ljudikao �to su: nadrabin Dr Moric Levi,Kalmi Baruh, Marcel �najder, DaijelOzmo i mnogi drugi eminentni gra|aniSarajeva.Ove male svijeæe kao da su namisprièale prièe o na�im izgubljenim,vratile dio prièa pre`ivjelih.Ali, nesum-njivo, nisu i ne mogu da ubla`e vjeènubol i vjeènu tugu, �to mnogi nikadanisu osjetili majèine suze, oèev zagrljajili bakin bri`ni pogled... /Lelo/

Svjetlo iz tame

Jevrejski glas /5/ maj 2006.

Pripremila: Klara PeljaFotografije: Branko Gruji~i}Intervju je obavljen na hebrejskom, tezato sugovornik nije u tekstu persiran

Glas: Molim te reci, prije svega zaèitaoce Jevrejskog glasa, nekoliko rijeèio sebi, gdje si se rodio, gdje si i �tastudirao, od kada radi� za JOINT,gdje si i na kojim polo`ajima bio?

Bar Haim: Ukratko, rodio sam se uSAD-u, bio oficir u Amerièkoj vojsci,prije toga diplomirao sam na Harvardu,a poslije vojske uèio sam maloFrancuski jezik na Sorboni, u Parizu ina kraju magistrirao ekonomiju naHebrejskom univerzitetu u Jerusalemu. Za JOINT radim, otprilike od 1985.godine. Od 1. januara 1989. radio sam uBeèu, brinuo sam o Jevrejima koji subje`ali iz SSSR-a. Te godine bilo je

55.000 izbjeglica, Jevreja i drugih kojisu stizali u Beè. Bilo je dana kada jednevno stizalo 600-700 ljudi i trebalo jeobezbijediti isto toliko kreveta idnevnih obroka. Izdvojili smo za to 25miliona $.Stizali su sa svih strana:avionima, vozovima, automobilima,brodovima, preko Dunava i èak nabiciklima. Trebalo ih je sve primiti, raz-govarati sa njima, dati im krevet i jelo,obezbijediti im dru�tvene aktivnosti,zdravstvene usluge....Bilo je tostra�no...Veæina od njih je poslije neko-liko sedmica oti�la put Italije iAmerike.U novembru 1989., poslije raspadaÈehoslovaèke, dobio sam zadatak dazbrinjavam èe�ke Jevreje, a u januaru,sljedeæe godine sreo sam direktoricuJOINT - ovog programa za biv�uJugoslaviju...Danas nema SSSR-a, nema Èehoslo-

Zaljubio sam se u Sarajevona prvi pogled

Intervju sa JEHIELOM BAR HAIMOMpredstavnikom JOINT-a za Isto~nu Evropu i Tunis

...kasnije samotkrio da je to�to sam i jadjelomiènoSefard,vjerovatno,razlog da seovdje osjeæamkao kodkuæe...

vaèke, ni Jugoslavije, pa sada malostrepe od mene....(smijeh)

Glas: Kada si prvi put bio u Sarajevu ikakvi su bili tvoji prvi utisci o gradu iljudima u njemu?

Bar Haim: Ne sjeæam se dobro, to jebilo ili u novembru 1989. ili sredinomzime 1990. Prije svega sjeæam se ovesobe, potpuno zatvorene, u kojoj svipu�e, a ja se gu�im...(smijeh). Ruèaosam sa Davidom Kamhijem i molio gada bar tada ne pu�i, on je pu�io upauzama, izme|u jela. To je prvo, èegase sjeæam iz tih dana. Radio sam saIvicom Èere�nje�om, Jakobom Fincijemi Davidom Kamhijem. Odmah sam sezaljubio u Sarajevo, kasnije sam otkrioda je to �to sam i ja djelomièno Sefard,vjerovatno, razlog da se ovdje osjeæamkao kod kuæe...

Glas: Prvi put sam èula tvoje ime,negdje poèetkom 1993. godine i tadasam mislila da si ti neki èarobnjak kojièini èuda, koji èarolijom u opkoljenoSarajevo donosi humanitarna pomoæ:hranu, odjeæu, lijekove. Kako ti je touspijevalo i posebno, kako si uspioorganizovati vi�e od deset konvoja iztakvog grada?

Bar Haim: Prije svega, ja nikad nisamradio sam, bio sam od JOINT-a zadu`enza pomoæ i lièno me je stra�no pogodilatragedija Sarajeva. Radio sam saizuzetnim timom u kojem su bili EliEliezer, Doron Ta�tit i Ja�a Binenfeld.Uvrijeme rata, moj glavni zadatak bio jepomoæ La benevolenciji preko Splita ipomoæ onima koji su pobjegli odavde istigli do Beograda, Zagreba ili naJadransku obalu.Èinio sam to uz pomoæmnogo ljudi, tako �to je JOINT, tokomtih godina ojaèao infrastrukturuOp�tina u Sarajevu, Splitu i Zagrebu.Ljudi tamo bili su skelet, osnova kojusmo mi nadogra|ivali. Da nije bilo tebaze i izvo|aèa svega toga, mi ne bimogli ni�ta uèiniti. Uz njih, svi smo sepridru`ivali. Imali smo me|unarodnumre`u organizacija koje su nam davalehranu, odjeæu i sve �to je trebalo, a mismo to kamionima iz Splita, prevozili uSarajevo.Moram reæi da je ideja zaovakvu pomoæ do�la odavde!!Èini mi se da su Ivica i Jakica do�li uZagreb, gdje su se sastali sa mnom,Elijem Eliezerom i Silvijom Hasenfeld,koja je tada bila predsjednica JOINT -a, i rekli: �Mi to mo`emo uèiniti akonam vi pomognete�.I tada smo se svi mobilizirali .... @elimjo� ne�to da isprièam. Bilo je to, èini mise, u junu ili julu, 1992.god. Telefonske

veze sa Sarajevom bile su prekinute.Ivica i ja mogli smo se èuti jedino prekoradio-veze i to samo, vrlo kasno,izme|u tri i èetri sata noæu. Jedne noæi,to neæu nikad zaboraviti, kada smo raz-govarali jasno sam èuo artiljeriju.To me duboko pogodilo...( plaèe)JOINT je me|unarodna organizacija,organizacija sa mnogo zaposlenih, sasvojim pravilima, procesima i procedu-rama. Kad je rat i kad ljudi ka`u da tre-baju pomoæ ima� samo vremena da sebrzo organizuje�. Treba� tog momentaodluèiti, ne gubiti vrijeme i èekati narazne papire i dozvole, brzo reagirati,prije nego �to ti èovjek u nevolji ka`e:�Pomozi mi ili me pusti na miru, netro�i moje vrijeme, pomozi mi sad iliidi do vraga.� Volio sam tu direktnost,tu brzinu, tu tenziju ...Èak i danas kada

nema rata, ja sam osjetljiv na stres, napotrebu da se odmah dobije odgovor itako|er brzo reaguje na osnovneljudske potrebe.

Glas: Poznato je da je konvojimaizlazilo oko 20% Jevreja, ostali su bililjudi drugih narodnosti i vjera. Kako tosada obja�njava� i �ta ti je tada bilonajte`e?

Bar Haim: Interesantno je da su namovdje, u Sarajevu rekli pomozite namoko konvoja, ali znajte da ne `elimo iæibez svojih kom�ija i prijatelja!JOINT i ja radili smo pod motom:«Ako mo`e� pomoæi svojima pomozi idrugima.» To uop�te nije bilo u pitanju,naprotiv, bili smo ponosni �to tomo`emo uèiniti i to nam je dalo snagu imoguænost da sara|ujemo sa drugim

Jevrejski glas /6/ maj 2006.

organizacijama.A sada, �ta mi je bilo najte`e? Bilo mi jete�ko u Splitu, zajedno sa EdomTauberom pripremiti prihvat, na stotineiscrpljenih, gladnih ljudi, ljudi podstresom, hrabriti ih i brinuti o njima injihovim potrebama. To je stra�naodgovornost, brinuti o ljudima koji suiza�li iz rata. Ipak, ja mislim da mi jenajte`e bilo vidjeti emocionalno stanjeljudi koji su dolazili iz Sarajeva, vidjetistrah i �ok od rata, u njihovim oèima....

Glas: JOINT i mnogi poznati i nepoz-nati donatori putem raznih projekata idonacija poma`u i danas, ne samoJevrejsku zajednicu u Bosni, nego imnoge druge nevladine organizacije. Iz

kojih razloga to èini JOINT i mnogidonatori ?

Bar Haim: Èinili smo to i u vrijemerata sa zadovoljstvom i u`ivali smo uizvanrednoj me|ureligijskoj saradnji ito èinimo i danas, jer....( pi�e)«Mo`da je BOG vidio da poma`emo

jedan drugome i sa`alio se na nas.»

Glas: Gdje sve pronalazite novac idonacije?

Bar Haim: Novac dolazi sa raznihstrana.Na primjer, novac koji dajeAlfred Bejder ide za obezbje|ivanjeosnovnih potreba socijalno ugro`enih,ali na samo Jevreja, to je njegov uslov.JOINT skuplja novac za Bosnu i

Hercegovinu preko Jevrejske zajedniceSAD-a, tako|er gosp. \ejn Vajl obezb-je|uje vrlo znaèajne sume za dru�tveno-kulturne i obrazovne aktivnostiJevrejske op�tine. Bud`et za rad Centraza pomoæ pri zapo�ljavanju�Perspektiva� obezbje|uje donator koji`eli da ostane anoniman. I sada moguda ti ka`em da su veæ obezbje|ena sred-stva za narednu godinu. Kada treba jo�novaca, kao sada kada nedostaju sredst-va za va�e aktivnosti, mi nastojimo ubi-jediti ljude da daju novac.

Glas: Jevrejska populacija u Bosni iHercegovini je manjina, u Sarajevuima manje od hiljadu Jevreja. Bez va�epomoæi te�ko bi odr`ali rad Op�tine iaktivnosti u njoj. Do kada mo`emooèekivati va�u pomoæ?

Bar Haim: Ti ka`e� da je malo Jevreja uSarajevu, to je taèno, ali Jevreji ovdjesu pokazali da imaju mnogo unutra�njesnage, da imaju mnogo toga datibosanskom dru�tvu. Kada ljudi izvanaposmatraju Jevreje u Bosni, vide unjima istinske ljude, ljude sa mnogotalenata, jednostavno po`ele da ih daru-ju. Ne znam koliko æu jo� godina jamoæi nastaviti raditi, ni koliko æe sveovo trajati, ali volim da se sjetim prièe odva mi�a koja su upala u sud sa mli-jekom. Jedan se od straha odmahudavio, a drugi je plivao sve dok nijenapravio puter i iskoèio napolje...(smi-jeh)Ista je stvar ovdje, ja ne znam da li æenovac doæi sutra, ali nastavljamo pli-vati...

Glas: Ti veæ vi�e od èetrnaest godina,nekoliko puta godi�nje, dolazi� uSarajevo i druge gradove u Bosni iHercegovini. Da li vidi� promjene,napredak u kvalitetu `ivota ovdje?

Bar Haim: Vidim drastiène promjene uSarajevu, grad je pun novih zgrada ustaklu, obnovljene su ceste, aerodrom,sre|en je Muzej, napravljena posebnasoba za Hagadu, vidim veliki napredak.U Jevrejskoj op�tini, svaki put kadado|em, zadivljen sam energijom iaktivnostima u njoj. Evo sada ima ljudikoji `ele napisati Istoriju Jevreja BiH iobjaviti je, BHT `eli snimati film ojevrejskim konvojima, Organizacija`ena odr`ala je seminar, Omladinci iduu Pirovac na seminar. San o kojem sugodinama sanjali Jevreji Tuzle konaènose ostvario, Jevrejska op�tina u Tuzli jekonaèno dobila svoje prostorije..Javidim ovdje veliki napredak i mogureæi onima koji su `eljeli ovdje potpisatiosmrtnicu, da su pogrije�ili....

Jevrejski glas /7/ maj 2006.

Klara Pelja u razgovoru sa Jehielom Bar Haimom

Jevrejski glas /8/ maj 2006.

Ovijekovnom prisustvu Jevreja uMostaru najrjeèitije govorematerijalni dokazi, natpisiispisani hebrejskim pismom naspomenicima na jevrejskom

groblju, koje je locirano na sjevernomulazu u u`u gradsku zonu. Tokom posljednjeg rata, groblje je deva-stirano i zahvaljujuæi razumijevanjuAdministracije Evropske Unije(EUAM), na èijem je èelu bio adminis-trator Hans Kochnik, 1996. godineodobrena su sredstva za njegovu sanaci-ju. Bio je to prvi znak po�tovanja premapre`ivjelim mostarskim Jevrejima, kojisu samo zahvaljujuæi sretnim okolnosti-ma ostali `ivi nakon holokausta u dru-

gom svjetskom ratu. Podsjetimo se dasu preko stotinu mostarskih Jevrejastradali kao `rtve fa�izma, a najveæi brojje `ivot zavr�ilo u koncentracionimlogorima. Njima je grad Mostar, na ini-cijativu tada�njeg gradonaèelnika SafetaOruèeviæa, podigao spomen obilje`je sasedam luènih ploèa koje simbolizujumenoru. Na ploèama su uklesana imena137 ubijenih Jevreja civila, èime su zau-vijek otrgnuti od zaborava. Na otvaran-ju spomen obilje`ja 1999. godine bili suprisutni predstavnici OHR Jug,American Jewish DistributionCommitte New York, ambasadorievropskih zemalja, predstavnici gradaMostara, Srpske pravoslavne crkve,

Islamske zajednice, Katolièke crkve iJevrejske zajednice BiH.Godinu dana kasnije, gradonaèelnikSafet Oruèeviæ zatra`io je da se u okviruProjekta obnove Starog mosta obnovekapitalni objekti èetiri naroda. Uzobnovu Mitropolije, Vakufskog dvora iNapretka predlo`io je izgradnjuJevrejskog kulturnog centra sa sina-gogom. Buduæa izgradnja ovog Centrapredstavljala bi kompenzaciju zamostarske Jevreje, koji su poslije dru-gog svjetskog rata, u znak zahvalnostiza spa�avanje Jevreja od fa�ista, darovaligradu objekat sinagoge. Sporazum zaizgradnju sinagoge potpisan je uGradskoj upravi na dan Jom Ha�oa, 27.nisana 5761.g. (22.02.2001.) izme|uGrada i Jevrejske op�tine Mostar.Upravo tada grad je posjetila delegacijaJDC New York. Projekat je ura|en u arhitektonskombirou «Èovjek i prostor» u vlasni�tvuing. arhitekte �emsudina Omeragiæa.Postavljen je kamen temeljac i do sadavi�e ni�ta nije ura|eno na tom planu.Nakon povlaèenja iz politièkog `ivotagrada, najnovija inicijativa SafetaOruèeviæa, direktora Centra za mir imultietnièku saradnju Mostar, da seponovo aktuelizira ovaj projekat, dolazikao svojevrstan otpor zaboravu.Koordinacijom izme|u nevladine orga-nizacije Centra za mir i Jevrejske op�-tine Mostar formiran je Inicijativniodbor za izgradnju Jevrejskog kul-turnog centra, koji èine: Erna Cipra,Safet Oruèeviæ, Jakob Finci, LjuboBe�liæ, Murat Æoriæ, Igor Gaon, SvenAlkalaj, Zoran Mandelbaum, ZoranBotiæ, Alija Behram, Alija Vidimliæ,Milutin Vujinoviæ, @arko Markiæ, �em-sudin Zlatko Serdareviæ, �emsudinOmeragiæ, Boro Puljiæ i Sara RomanoVujinoviæ.Na sastancima predstavnika Centra zamir u Jevrejskoj op�tini razgovarano jeo finansiranju i sadr`ajima ovog Centra,u kojem æe najvjerovatnije biti mikve(mjesto za kupanje u sklopu vjerskogobreda).

Pi{e: Sara Romano Vujinovi}

U na{oj aktivnoj Jevrejskoj op{tini od posljednjeg ogla{avanja u «Jevrejskom glasu» dogodi-lo se dosta zanimljivosti, pa da krenemo sa onim najva`nijim.

Uskoro Jevrejski kulturnicentar u Mostaru

Jevrejski glas /9/ maj 2006.

Mo`emo se pohvaliti da smo iznajmilinove prostorije koje su puno veæe odonih koje smo donedavno imali. Sadasu nam moguænosti za aktivnosti iokupljanje u potpunosti zadovoljava-juæe. Prostor smo opremili sa TV,DVD, muzièkom linijom, malo nam-je�taja i uredili s puno ljubavi. Jakonas brine �to nam je donacija odJOINT-a umanjena za 50% pa se mis-limo kako dalje.

Obratili smo se Ministarstvu zaprosvjetu, kulturu i sport s molbomda nam dodijeli sredstva kako bismouredili i za�titili na�e groblje od

propadanja. Sredstva smo dobili iupravo je u toku realizacija tog pro-jekta.

U eminentnom ~asopisu za obrazo-vanje, nauku i kulturu «Most», poz-nati mostarski novinar �emsudinZlatko Serdareviæ napisao je op�irantekst o Jevrejima Mostara koji su,kako pi�e, uvijek dijelili sudbinu svihgra|ana Mostara. Hvala, Zlatko.

16.03.2006. u emisiji «Brisani pros-tor», novinara Gorana Miliæa, naHTV Zagreb prikazan je prilog o`ivotu i radu na�e Op�tine.Zahvaljujemo gospodinu Miliæu zaiskazano interesovanje.

Èlanovima na�e Op�tine IreniLederer - Bjelica i profesoru RajkuBjelici u Americi se rodila unuèicaStella. Èestitamo!

Sin Erne Romano-Roziæ, dr DamirRoziæ i profesorica Anita Bo`iævjenèali su se nedavno u Mostaru.Èestitke roditeljima i mladencima.

Jozef Danon, ro|en 1932. godine.

Pripremanje izlo`be o `ivotu istradanju mostarskih Jevreja

Sa aktivnostima vezanim za izgradnju Jevrejskog kulturnog centra pokrenuta jeinicijativa za pripremanje reprezentativne izlo`be o `ivotu i stradanju mostarskihJevreja, koja bi nakon prezentacije u vi�e evropskih gradova bila stalna postavkau ovom Centru. Uspostavljeni su kontakti sa Arhivom BiH, Jevrejskim muzejomu Beogradu, Jevrejskom zajednicom u Sarajevu i drugim institucijama sa ciljemupotpunjavanja dokumentarne gra|e. U Jevrejskoj op�tini Mostar prikupljen jeprilièan broj fotosa i pisane gra|e, a prve po�iljke su stigle iz Sarajeva i Beograda.Centru za mir i multietnièku saradnju je dosta materijala ustupio ZlatkoSerdareviæ, koji se du`e vremena bavi ista`ivanjem istorije mostarskih Jevreja.Sakupljena gra|a za postavku sadr`i fotografije pojedinih liènosti, stradalnike ukoncentracionim logorima, ubijene za vrijeme NDH, korespodenciju vezanu zaizgradnju sinagoge u Brankovcu i druge materijale.

Nove prostorije

Groblje

^asopisi - TV

Umrli

@enidba

Ro|eni

Srda~anpozdrav izsun~anogDoboja

Odmah poslije seminara koji jeodr`an u Sarajevu, sastala se `enskasekcija Jevrejske op�tine Doboj irazmijenila utiske. Zakljuèak je danam je bilo predivno i da smo mnogotoga nauèile. Teme su, kao i svakiput, bile interesantne.Velika vrijednost ovih seminara je iupoznavanje sa predstavnicamadrugih jevrejskih op�tina. Mnogosmo bogatije znajuæi da u mnogimgradovima Bosne i Hercegovineimamo prijateljice.Posebno smo zahvalne na�oj Rahelikoja je sve to organizovala, kao i vri-jednim `enama Jevrejske op�tineSarajevo, na èelu sa gospo|om NelomLevi. Nadamo se skorom susretu, ado tada srdaèan pozdrav iz konaènosunèanog Doboja.

/[alom, Sandra B./

Iz Jevrejskih op{tina

Jevrejski glas /10/ maj 2006.

Treæi edukacijski seminar jevre-jskih `ena Bosne i Hercegovine,odr`an u Sarajevu od 17-19.3.2006.godine, posvetio jeposebnu pa`nju, o èemu je izdao

i saop�tenje za javnost, polo`aju `ena uBosni i Hercegovini, te analizi stanjapo�tivanja prava `ena kao �to su pravona rad, jednako pravo na uèe�æe uvlasti, ravnopravnost rodova i oèigled-nu marginalizaciju `ena u vezi sadru�tvenim i politièkim zbivanjima una�oj dr`avi. Iz tih razloga pozvale smosve vanstranaèke organizacije u BiH dazajednièki ustrajemo na realizacijiravnopravnosti rodova, posebno u fazipredizborne kampanje.Ovaj skup finansiran je iz FondaMontgomery Alabama Federation uzveliko zalaganje Yechiela Bar Chaima.Cilj Treæeg edukacijskog seminara,kojem su prisustvovale predstavnicesvih jevrejskih op�tina/ `idovskih opæi-na u BiH, predstavnice Me|unarodnogsavjeta jevrejskih `ena Evrope, EvelynAscott i Gillian Gold i predstavnicaMe|ureligijskog vijeæa BiH, EnesaPazalja je gra|anska inicijativa kojoj jeprioritetan cilj edukacija o jevrejskimpraznicima, obièajima i tradiciji,prezentacija istra`ivanja vezanih zaholokaust u na�oj zemlji, te drugapitanja od interesa za rodni i za etnièki

identitet uèesnica. Uvodni dio, uz pozdravne govoreJakoba Fincija, Nele Levi u imeBohoreta iz Sarajeva i go�æi iz Franuskei Engleske, protekao je u obilje`avanju�abata i predstavljanju vrijednih èlani-ca iz Mostara, Doboja, Tuzle i Zenice.Osim na�ih vrijednih domaæica izSarajeva, najmnogobrojnije i najveselijebilo je dru�tvo iz Mostara, sa nenad-ma�nom Ernom na èelu. Naroèito radu-je �to je iz svake od op�tina do�la barempo jedna mla|a èlanica, te je tako skupdobio na `ivosti. A tek kad se pojavioplesni ansambl iz Izraela, koji je svratiosamo na kratkopred sutra�njinastup u sklopumanifestacije�Sarajevska zima�....Sutradan smopoèeli ujutro saDaniloNikoliæem, na�immadrihom, koji jegovorio oSarajevskoj jevre-jskoj op�tini od1945. do danas.Bilo je to toplo isadr`ajnoobraæanje. Tokom

seminara odr`an je niz radionica,okruglih stolova, kao i prezentacijaDenisa D`idiæa �Istra`ivanje o (ne)obil-je`avanju 27. januara, Me|unarodnogdana holokausta u na�oj zemlji odstrane zvaniènih institucija sistema�.Nakon diskusije, u kojoj su uèe�æe uzelegotovo sve uèesnice seminara,zakljuèeno je da je potrebno poduzetiopse`nija istra`ivanja o holokaustu uBiH, obilje`iti mjesta masovnih grobni-ca i logora i pripremiti edukacione pro-grame, adekvatne informacije i obukenastavnika iz ove oblasti za sve popu-lacije.Nakon kratkog upoznavanja sa jevre-jskim svetim knjigama, uèesnice su uradionicama pripremale vlastiteprezentacije o dva velika praznikaPurim i Pesah. Sve uèesnice su dobilepo kopiju knjige �Uvod u jevrejskuvjeru� i jo� mnogo edukativnog materi-jala koji æe im pomoæi da organizujuslièna okupljanja i edukacije u svojimsredinama. Èlanica me|ureligijskogvijeæa Enesa Pazalja pru`ila nam jeizvanredan prikaz rada ovog Vijeæa,naroèito njegove Sekcije za pitanja `enai ponudila saradnju na zajednièkim pro-jektima.Prezentacije obilje`avanja Praznika bilesu vrlo `ive i interesantne, tako da je`iri imao velikih pote�koæa u izboruprvoplasirane ekipe. Na kraju su sveekipe dobile, po tradiciji, prigodne pok-lone, djelo na�ih vrijednih èlanovaOpæine koji su organizirali prodajnu

Tre}i edukacijski seminar jevrejskih `ena Bosne i Hercegovine

Tre}i edukacijski seminar jevrejskih`ena Bosne i Hercegovine

Jevrejski glas /11/ maj 2006.

izlo`bu rukotvorina. U subotu uveèenenadano smo u`ivali u plesnomugo|aju ansambla koji smo upoznalenoæ prije, divna �panska muzika i mag-ièni pokreti, zahvalni smo Jevrejskojop�tini iz Sarajeva na obezbje|enimbesplatnim ulaznicama za sve go�æe injihove domaæice, koje su ih primile nanoæenja.Nedjelja je protekla u pripremama zaprvu pravu izbornu konferenciju, nakojoj æe pravo da biraju svoje pred-stavnice imati sve jevrejske `ene i sveèlanice jevrejskih op�tina u BiH. Radnegrupe su radile na izradi prijedlogastatuta, op�tih i osnivaèkih akata isaèinile prvi prijedlog kako da se izbori ustroj izvr�i po demokratskim naèeli-ma i da pristup i pravo imaju sve na�e`ene, bez obzira da li su èlanice neke od`enskih sekcija ili ne. Uz ogranièenjemandata i kvalitetnu organizaciju izbo-ra, to æe biti, prema rijeèima EvelynAscott, Predsjednice evropskog ICJW,pravi primjer za sve jevrejske organi-zacije u regionu i u zemljama biv�egkomunistièkog bloka da omoguæe prist-up svim èlanovima/èlanicama kroztransparentne, neogranièene i svimadostupne demokratske izbore.Imenovana je i radna grupa koja trebada pripremi nacrte dokumenata doponovnog seminara u junu, koji æe se,na poziv predsjednika Jevrejske op�tineodr`ati u Banja Luci. Pomoæ u organizaciji seminara pru`ilese sarajevske �Bohorete� koje su ugos-tile go�æe sa strane i organizovaleosvje`enja, te sektretar zajednice ElmaSoftiæ-Kaunitz i Cile sa svojom nenad-ma�nom kuhinjom. Organizaciju seminara, izbor eduka-cionog programa, facilitiranje i radion-ièki rad realizovala je Rahela D`idiæ,predsjednica Udru`enja jevrejskih `enaBiH, ovaj put bez Ane Lebl koja nam jenedostajala. Za naredni sastanak je dogovoreno dasvaka uèesnica donese po neki artefakt,bilo predmet, recept, sliku, zapis, starufotografiju ili neki drugi objekt koji semo`da èini da nema vrijednost, ne�to�to nam je ostalo od nona ili drugihdragih osoba, pa da od toga napravimomini-izlo`bu.O radu seminara izvjestili smo TVPink koja je u cijelosti prenijelasaop�tenje za �tampu. �Udru`enje Jevrejskih `ena BiH poz-dravlja sve aktivnosti koje te`e povezi-vanju svih gra|ana/gra|anki na�e zeml-je, me|usobnom upoznavanju,edukaciji, me|ureligijskom i multikul-turnom dijalogu." /Rahela D`idi}/

USarajevu je 26.aprila odr`anaprezentacija J-Fonda koju uSarajevu vodi Iso Abinun, apodr`ava JOINT-JDC.Predstavnici JDC-a, Jehiel Bar-

Haim i Miki Koen, koji su prisutvovalisamoj prezentaciji, ocijenili su je veomavisoko i kako reko�e, upravo su i oèeki-vali da æe prezentacija i seminar natemu «�ta zajmodavac `eli da zna omojoj firmi» biti tako dobri i uspje�ni.Seminaru su prisustvovali rukovodiocifirmi koje veæ koriste sredstva J-Fonda, kao i firme koje su kandidati zadobijanje ovih beskamatnih kredita.Seminaru su tako|e prisustvovali ipredstavnici organizacija koje se bavebrigom oko invalidnih lica: Udru`enjagluhih i nagluhih Bosne i Hercegovine,Udru`enja paraplegièara KantonaSarajevo i Bosne iHercegovine iUdru`enja slijepih islabovidnih lica.

[ta je J-Fond?J-Fond je dio svjetskeakcije kojom seomoguæava da sezaposle, prije svega,invalidna lica i da imse omoguæi samostalnoosiguranje sredstava za`ivot.Sponzor ovogvelikog projekta je izv-jesni gospodin Badler

iz Milivokija koji je i sam nekad biosam i napu�ten, a daanas je veomabogat i `eli da pomognedrugima.Obavezu u oraganiziranjupru`anja ovakve pomoæi preuzeo je nasebe JDC, koji veæ skoro godinu danaorganizuje ovu aktuivnost u Bosni iHercegovini.Cilj J-Fonda je da firmamakoja zapo�ljavaju invalidna licaomoguæi, pribavljanjem beskamatnihkredita, dalji razvoj i dodatno zapo�lja-vanje invalidnih lica u tim firmama. Dosada je �est firmi iz Bosne iHerceglovine dobilo taj kredit, a dvijefirme su u postupku dobijanja istogkredita. Povoljnost je i u tome �to J-Fond firmama koje konkuri�u za ovasredstva odobrava i tzv. grace-period odgodinu dana, �to omoguæava frimamada se konsoliduju i mogu da vrate kred-it kroz pet godina otplate. /Lelo/

Prezentacija,edukacija, rezultati

Jevrejski glas /14/ maj 2006.

Pesah je bio povod za otvaranjejo� jedne velièanstvene izlo`be,ovoga puta na temu jevrejskogvjenèanja. Izlo`ba je preuzetaod Jevrejskog muzeja u Beèu i

prikazuje sve ono �to èini vjenèanjaJevreja u Austriji. Mnoge stare slike,obredni predmeti, dijelovi vjenènica,ketube, halica...-sve nas je to moglopodsjetiti na jedno pro�lo vrijeme, ali iobièaje Jevreja koji su u osnovi isti,gdje god da su Jevreji `ivjeli.Posebno se doimaju vjenèanice, kao iornamentima ukra�ene ketube, veomadobro oèuvane. Posjetiocima je pa`njuprivukla jedna usamljena cipela koja jevezana za jedan obièaj koji sigurnoveæini posjetilaca Muzeja nije bio poz-nat. Mogli su kasnije proèitati: «Halica�je biblijska institucija koja èovjeka, èijije brat umro, ne ostaviv�i potomstvo,osloba|a obaveze da se o`eni bratovomudovicom. U vrijeme rabina uveden jeposeban halica-dokumenat (halica-pismo). Prema tome, braæa su obaveznada provedu halicu. Ovaj dokumenatima i danas svoju primjenu. Ipak je

potreban i liènidoprinos da seprovede bezprisile. Obièaj seprovodi naosnovuDeuteronomium-a 25,5.10, gdje jeobja�njen u svimpojedinostima.On je nastao izpotrebe da se`ena bez mu`a idjece za�titi udru�tvu, u kome su `ene bile neza-�tiæene, a njihovo izdr`avanje jeuglavnom zavisilo od mu�karaca. Ovoje veæ odavno izgubilo svoje znaèenje.Osim toga je povremeno zloupotreblja-vano, po�to je na ovaj naèin djevermogao, iz bilo kojih svojih razloga, dasprijeèi udovicu da se ponovo uda.Veoma dobro postavljena izlo`bapokazala je jo� jednom da svakod-nevna saradnja Muzeja gradaSarajeva i Jevrejske zajednice BiH iLa Benevolencije donosi stalno

novine u radu Muzeja, osmi�ljabolje postavke i djeluje jedinstvenoprema posjetiocima. /Lelo/

Vjen~anje na jevrejski na~inIzlo`be: �Burekas ili 1/4 koko{ke� ili...

Jevrejski glas /15/ maj 2006.

Povodom praznika Pesah, u Sarajevu je sveèano, uz pomoæ JudischesMuseum Wien i Austrijske ambasade u Sarajevu, otvorena izlo`ba o povi-jesti beèkih Jevreja. Prezentacija je kreirana kao «mjesto u svrhu sjeæanja».Na izlo`bi nema ni jednog realnog objekta, a sama izlo`ba sastoji se od 21transmisionog holograma, od kojih svaki izdvaja jedan aspekt, jednu temu

kompleksne beèke jevrejske istorije. Izlo`ba je posebna i po svom pristupu teminestajanja pro�losti, istorije koja izmièe...Velièina same izlo`be ogleda se i u njenojinteraktivnosti. Posjetiocu je pru`ena �ansa da ne bude samo konzument informa-cija, nego da uspostavi dijalog sa istorijom uop�te i sa svojom posebno i da o njojpromi�lja sa dana�nje pozicije.Dizajn izlo`be napravio je Martin Kohlbauer. Holohrame su izradili HolovisionMinhen, a izlo`ba je nesumnjivo uspjela i zahvaljujuæi odliènoj organizaciji SonjeBararon i Petre Springinsfeld. /Lelo/

Jevrejski Be~Hologramski prikaz u 21 slici

Jevrejski glas /16/ maj 2006.

Pripremio:Mario Kabiljo

Narodneposlovice sukratke i lakorazumljiveizreke koje

uglavnom izra`avajupravila narodnemudrosti. Kako jeistakao èe�ki nauènik ipjesnik Èelakovski -�Poslovica je iz ple-menita metala izra|ennovac s natpisom islikom, novac kojimilozvuèno zvoni, teputuje po narodu izruke u ruku�. Onekarakteri�u jedan narod,njegov mentalitet, naèinmi�ljenja i njegovupsihu. Poslovicu nalazimo kod svih nar-oda i u svako doba. Koliku su va`noststari narodi poklanjali poslovicama,neka poslu`i kao dokaz da su ihAristotel, Aristid, Sokrat i drugi, vrlobri`ljivo sakupljali i njegovali. Bezsumnje, vrlo èasno mjesto u sabiranjuposlovica pripada kralju Salamonu, kojije prikupio zbirku od oko 3.000 poslovi-ca, koja je, na`alost, propala za vrijemejerusalemskog po`ara. On je definisaoposlovicu ovim rijeèima, � Mudrostulice, pjeva po trgovima�.Od modernih dr`ava �panija je prvaizdala veæ 1515. godine svoju prvuzbirku poslovica na narodnom jeziku.Jevreji protjerani iz �panije nosili sukroz svoju istoriju, pa su djelomièno idanas saèuvali, osim �panskih romansi,i poslovice - koje Sefardi zovu refrenes.Starije generacije su refrenes vrlo èestoupotrebljavale u svakodnevnom `ivotu.Njima su na�i djedovi i oèevi odre|ivalisvoj `ivotni stav, svoj odnos premaljudima, svoju `ivotnu filozofiju. Da biposlovici odredili najvi�i hijerarhijskirang, oni su joj èesto davali i neko reli-giozno znaèenje. Pro�arali bi èistu �pan-sku poslovicu kojom hebrejskom rijeèiili rijeèi uzetom od onih naroda i onih

sredina a kojima su `ivjeli. Sefardi su unovim sredinama stvarali i kovali inove poslovice koje su odraz novihiskustava i saznanja.I kod nas u Bosni i Hercegovini bilo jepoku�aja da se poslovice sakupe.Nekada�nji sarajevski nadrabin drMoric Levi posjedovao je zbirku odnekol iko stotina poslovica, koje jesakupio po kazivanju starih ljudi i `ena.I rabin iz Travnika David Danon, teprof. dr Kalmi Baruh bavili su se saku-pljanjem �panskih izreka i poslovica, aovaj drugi je svoju zbirku poprationauèno dokumentovanom studijom oporijeklu, jeziku i analogiji poslovica. Danas je rijetko naæi me|u Sefardimanekoga koji govori espanol, a pogotovokoji jo� upotrebljava poslovice. Fa�izamje uni�tio sve one koji su nosili refrenesne samo na svojim usnama nego i usrcu. Propalo je neizmjerno bogatstvo,koje je moglo poslu`iti kao dragocjenidokument kulturne istorije i stvarala�t-va sefardskih Jevreja.Ali ipak, zbirka poslovica koju prenosi-mo u skraæenom obliku, moæi æe daposlu`i kao mali, ali dragocjeni prilogprouèavanju `ivota i filozofije bosan-skih Sefarda.

Ko tra`i previ�e, gubi i ono �to ima. Ko hoæe veæe, taj æe iz vreæe.Èistoæa tijela je èistoæa du�e.�to vrijedi otvoreno oko, kad je srce

zatvoreno.Obja�njenje: Èovjeku bez srca ni pametne vrijedi.

Budala se tje�i nesreæom drugih.Gdje ima dima, biæe i vatre.Bolji je dobar susjed negoli brat i bliski

ro|ak. Bli`i kom�ija nego brat.Posadi �ibe kojima æe te tuæi. Sadi tikve, da ti se o glavu razbijuU vrtu uspijeva �to vlasnik i ne `eli.

Obja�njenje: Kada se ne�to de�ava iprotiv volje èovjeka.

Pravednici ispa�taju za djela grije�nika.Jako siræe �kodi i samoj posudi.

Obja�njenje: Ne valja ni�ta raditi pre-vi�e.

Najveæi uspjeh èovjeka je osloboditi sesvojih mana.Obja�njenje: Kada treba èovjeka poz-vati da svlada sebe.

Poslu�aj savjet svakoga, ali od svoga neodustaj.

Svi koji idu u rat ne ginu.Svaki ne gine od metka.

Ko ima zidove od stakla, neka ne bacakamen na krov susjeda.

Ko je �upalj pod u�ima ne hvata se zau�i.

Ni svojoj tetki ne idi svaki dan.Obja�njenje: Budi umjeren i ni u èemune pretjeruj.

Ko je prijatelj svima ili je veliki siromahili veliki bogata�.

Ne priznavati prvu gre�ku, znaèi upa-dati u drugu jo� goru.

Rekne� li istinu, gubi� prijateljstvo.Potok protièe, ali pijesak ostaje.

Obja�njenje: Kada se `eli reæi da svakidoga|aj ostavlja svoj trag.

Nema boljeg svjedoka od napisanerijeèi.

Ko te voli, taj æe te rasplakati.Ko stavlja ruke izme|u dva kamena,

[panjolske izreke i poslovice bosanskih Sefarda

Misli na zlo, da bi do{lo boljeIzreke i poslovice

Jevrejski glas /17/ maj 2006.

izvadiæe ih zgnjeèene.Obja�njenje: Ka`e se kada se `eli nekogodvratiti, da se ne mije�a u tu|e poslove.

Te`e je misliti negoli podnositi. Kad èovjek nema �ta da radi, iskopaæe

oèi vlastitoj `eni.Niko ne vidi svoju grbu. U tu|em oku

vidi trn, a u svome ni brvno.Obja�njenje: Ka`e se za onoga koji nevidi svoje mane.

Prazna vreæa ne mo`e da stoji.Obja�njenje: Nijedna stvar, èin ne mo`ebiti bez osnove.

Misli na zlo, da bi do�lo bolje.Obja�njenje: Ka`e se kada se èovjeknada boljemu. Vjera u èovjeka istièe seoptimizmom.

Neka ti besjeda bude blaga, a svomneprijatelju ne po`eli osvetu.Obja�njenje: Savjet èovjeku na polo`ajui javnom radniku.

Ko ne poslu�a svoju `enicu, uho mu sesavija.Obja�njenje: Koji put treba i `enuposlu�ati.

Majka i pregaèa pokrivaju mnoga zla. Obja�njenje: Kada se hoæe da istakneogromna ljubav majke.

Zajedljivost i zavist ne pru`aju utjehe. Obja�njenje: Ka`e se zajedljivom izavidljivom èovjeku.

Ko u nebo pljuje na lice mu pada. Obja�njenje: Upotrebljava se kada trebaobuzdati èiju oholost inadutost.

I najmanja dlaka baca svoju sjenu.Obja�njenje: Ni male stvari ne trebanipoda�tavati.

Ko kupuje �to mu ne treba, prodaje ono�to ima.Obja�njenje: Aluzija na rasipni�tvo ilakomislenost.

Susjed vidi prihode, a ne vidi rashode. Obja�njenje: Kada se aludira na zavistljudsku.

Mekan jezik lomi i tvrde kosti.Dobra rijeè i gvozdena vrata otvara.

Kada sin daje ocu, plaèe sin, plaèe otac. Kada otac daje sinu, smije se otac, smije sesin.Obja�njenje: Od djece ne oèekuj zahval-nost.

Tema: Jevrejsko vjen~anjeKidu{in (hebr.) obavezujuæi obred zaruka. Nekad su bilirazdvojeni obredi zaruka i vjenèanja(irusin i nisuin). Period izme|u njih bioje oko godinu dana. Danas je uobièajenoda se zaruke i vjenèanje obavljaju istovre-meno.vidi : Jevrejsko vjenèanje

Jevrejsko vjen~anje-vidi : Hatuna

Hatuna (hebr.)Vjenèanje. Kod Jevreja je vjenèanje pose-ban doga|aj. Njemu prethodi, prije svega,period tra`enja mlade i provodad`luka.Bez toga,nekada,nije bilo `enidbe. Poslije dolazi do upoz-navanja koje traje veoma kratko i zatimvjenèanje. Obièaj je bio u Bosni da se dajemiraz, a i kod ostalih Jevreja je to bilovi�e-manje slièno. Davanje miraza bilo jeposebno regulisano braènim ugovorom(Ketuba), koji je trebao da �titi mladu usluèaju da do|e do razvoda.vidi : Hupa

Hupa (hebr.)Kuæa, soba u kojoj stanuju mladenci.:svadbeni baldahin ispod kojeg se odvija obred vjenèanja. Pod baldahinom, pored rabina, mlade imlado`enje, stoje roditelji i kumovi. Prijenego �to se sveèano proèita obavezabuduæih supru`nika iz njhovog vjenèanogugovora (Ketuba), supru`nici i kumovi suga veæ ranije potpisali, a sveèanost je ustvari da se jo� jednom ozvanièi sklapanjebraka pred Bogom u pred uzvanicima. Utoku vjenèanja mlada i mlado`enja ispija-ju èa�u vina potvr|ujuæi na taj naèin vezi-vanje u zajednicu.Mlado`enja na kraju nogom razbija èa�u,simbolizirajuæi da nikad neæe zaboravitida je jerusalemski Hram sru�en. Poslijetoga dozvoljeno je èestitati mladencima.vidi: Ketuba

Ketuba (hebr.)Vjenèani list. Tri su drevna pravna pos-tupka stjecanja supruge: pologom novca,pisanim ugovorom i spolnim odnosom. Upraksi, novcem je znaèilo da je mu�karacmogao dobiti suprugu uz polog kodmladenkina oca odre|enog iznosa kojimbi se supruga izdr`avala nakon moguæegarazvoda ili u vrijeme udovi�tva, a sam jeobièaj nastao na temelju novèane od�teteza gubitak radne snage �to je obiteljimladenke isplaæivana prigodom njeneudaje. (Takav se obièaj èesto netaènotumaèi kao kupnja `ene). Pisanim ugov-orom znaèilo je da brak mo`e biti sklo-pljen u okviru dviju ravnopravnih strana,uz pisani dokument o medjusobnim prav-ima i obavezama. Rijeèi spolnim odno-som oznaèavale su moguænost naknadno-ga prihvaæanja veæ (milom ili - èe�æe -silom) ostvarenog spolnoga odnosa kaovaljanog temelja za sklapanje braka, uzdva nazoèna svjedoka i `enin pristanak.Simbolièni tragovi svih ovih triju pravnihosnova za sklapanje braka sve do dana�n-jeg dana saèuvani su u obredu zaruka i

vjenèanja. Nekada�nji novèani iznospretvorio se u zaruènièki prsten �to gamlado`enja daje mladenki. Braèni jeugovor i danas obavezan, a sklapa seizravno izmedju buduæih mladenaca. Odsvih triju obièaja, samo je braèni ugovordirektno opstao tokom vremena, jer takosklopljeni brak uklapa se u naèela razvi-jenih etnièkih dru�tvenih odnosa. U vri-jeme ranoga srednjeg vijeka poèeo sebraèni ugovor, ketuba, sklapati upisanome obliku. Njegov tekst jepropisan, pisan aramejskim jezikom, aobavezno nabraja sve liène i pravne okol-nosti na koje obje strane pristaju u pogle-du zajednièkog braènog `ivota inepo`eljenoga ali moguæega razvoda.Ketube su donedavno obavezno bilerukom ispisivane i iluminirane na perga-mentu, a stariji su primjerci znaèajnimspomenikom jevrejske likovne umjetnos-ti. Danas se veæinom �tampaju i jednos-tavno dopunjuju imenima mladenaca,svjedoka i rabina, ali ukrasni oblik starih ketuba je zadr`an."Braèni ugovor koji potpisuju mlado`enja,rabin i dva svjedoka. Bez ugovora se nesmatra brak valjanim. Ugovorom semlado`enja obavezuje da æe ispunjavatisve braène du`nosti, te da æe mladoj, uko-liko se rastave, isplatiti sve �to je donijelau miraz.vidi : Get

Get (hebr.)Razvod, rastava. Dokumenat o rastavibraka koji mu` daje `eni (bez mu`evl-jevog pristanka `ena ne mo`e dobiti ras-tavu). Dokumenat je obièno napisan napergamentu, a potpisuju ga dvojica svje-doka.vidi: Aguna

Aguna (hebr.)Ostavljenica. Prema jevrejskom zakonu`ena se ne mo`e rastaviti i ponovo udatiukoliko ne dobije dozvolu od mu`a.vidi : Get

Levirat (hebr.) Levratski brak. Obièaj u sefardskimzajednicama da se brat mlado`enje morao`eniti njegovom udovicom.vidi: libom

Libom (hebr)Vjerska obaveza da se mu�karac o`eni saudovicom svoga brata ako u braku nisuimali djece. vidi: Halica

Halica (hebr.)Izuzimanje. Obred ukidanja obaveze dabrat mu�karca koji je umro bez djece injegova udovica stupe u brak. Naziv hali-ca dobio je po postupku i tradiciji premakojoj udovica simboliènim izuvanjemobuæe s jedne djeverove noge osloba|aovog obaveze da je o`eni.vidi: Leviratski brak

Leksikon Judeizma Istorija i religija

Eli TauberMo`ete kupiti u pretprodaji 40,00 KM u èetiri jednakerate kod autora.Informacije : 061 688 951

Jevrejski glas /18/ maj 2006.

Glas: Od 1992. do 1998. boravio si uIzraelu, tamo si zavr�io srednju �kolu inakon �to si polo`io prijemni ispit navrlo zahtjevnoj Akademiji za umjetnosti arhitekturu, �BECALEL� uJerusalemu, vratio si se u Sarajevo.Za�to?

Ivan: Iako smo se moji roditelji i ja rel-ativno dobro sna�li i osjeæali u Izraelu,zajedno smo odluèili da se vratimo uSarajevo èim su se za to stekliuslovi.Vratili smo se zbog stra�ne nos-talgije koju smo osjeæali za gradom,atmosferom i svim onim �to smo ovdjeostavili, svim onim lijepim sjeæanjimakoja nas vezuju za Sarajevo. Po�to seprijemni ispit na Becalelu pola`e tokomtri, èetiri mjeseca, u nekoliko faza, to jebio period i nekog mog preispitivanja`elja i moguænosti� Negdje mjesecdana prije saop�tavanja rezultata, poèeosam intenzivno da se pitam da li je toono �to `elim i da li uop�te `elim daostanem u Izraelu� Znao sam da `elimstudirati fotografiju i da me to jakointeresuje, ali nisam bio spreman zbogtoga ostati u Jerusalemu jo� èetirigodine. Prije polaganja prijemnog biosam mjesec dana u Sarajevu i jako mise svidjelo. Mada me je uvijek ne�tovuklo da se vratim, èini mi se da sam toodluèio tek nakon polo`enog prijemnogispita na Becalelu, jednostavnoposlu�ao sam neki svoj unutra�nji glaskoji mi se èinio razumnim i racional-nim. I vratio sam se.

Glas: Mnogi ka`u da postoji velikasliènost izme|u Jerusalema i Sarajeva,mo`e� li ti napraviti neku svoju liènuparalelu izme|u `ivota tamo i ovdje uSarajevu?

Ivan: Mislim, da kada ljudi ka`u dapostoji sliènost izmedju Jerusalema iSarajeva, misle prvenstveno na taj fil-ing, osjeæaj multikulturalnosti, koji sedobiva kada se boravi u Jerusalemu i uSarajevu. U oba grada `ive pripadniciraznih naroda i raznih vjeroispovjesti.To je èinjenica koja ih povezuje, aizme|u ostalog, tu je i neka vrstaduhovnosti koja je prisutna i u

Jerusalemu i u Sarajevu, koja ih tako|erpovezuje.To je za nas Sarajlije, koji smo`ivjeli i odrasli u takvom duhu, jakobitno i mi to prepoznajemo gdje god daodemo.Kada pravim paralelu izme|u `ivota uSarajevu i `ivota u Jerusalemu, mislimda nema neke sliènosti, jer je `ivot uJerusalemu mnogo intenzivniji. Mislimda su uslovi i naèin `ivota u Jerusalemudrugaèiji, hajde da ka`em, vi�e �kapital-istièki�, potpuno drugaèiji nego uSarajevu. Radi se �est dana u nedjelji,imate za odmor samo «�i�i - �abat»,petak na subotu, kada sve zamre ucijelom Izraelu. Uz to i tenzija koja jeprisutna zbog teroristièkih napadanameæe ljudima da konstrui�u svoj`ivot u potpuno drugaèijem stilu.@ivot u Sarajevu je mnogo opu�teniji,bez velikih tenzija. Ljudi, iako radenaporno, uvijek na|u vremena da seopuste. Radi se pet dana u mnogole`ernijoj atmosferi, imate vikend za

odmor. Bosanci znaju dobro iskoristitivikende za odlaske u prirodu, rekreaci-ju i u`ivanje.U svakom sluèaju, mogu da ka`em dami je bilo lijepo i da sam u`ivao tih �estgodina, koje sam proveo u Jerusalemu,bez obzira na ritam i tempo `ivota unjemu. U tom periodu i onom �to samtada radio, to mi je odgovaralo.U Sarajevu sam na�ao svoje prijatelje,tu sam zavr�io Akademiju likovnihumjetnosti - Odsjek za grafièki dizajn,poèeo raditi ono �to volim i jednos-tavno ne mislim da bih mijenjao ono�to imam u ovom trenutku, za ono �tosam imao tada.

@ivot u Sarajevu je mnogoopu�teniji i bez velikih tenzija

Nova generacija mladih Jevrejske op{tine: Ivan Hrka{, Dipl. grafi~ki dizajner

Li~ni profil

Ime i prezime: IVAN HRKA[Datum rodenja: 30.januar 1978Mjesto rodenja: SarajevoHoroskopski znak: VodolijaZanimanje: Dipl. grafi~ki dizajnerZvanje: Asistent na predmetu Fotografija- ALU - Odsjek za grafi ki dizajnBraèno stanje: Neo`enjenHobi: pjevanje u horu �Pontanima�

Ivan Hrka{: Ribe

I jedan i drugi period gledam s pozi-tivne strane i ne kajem se zbog svojeodluke.

Glas: Uèestvuje� li u radu i aktivnosti-ma Jevrejske op�tine, koliko njen pro-gram rada odgovara potrebama mladih

èlanova Jevrejske op�tine?

Ivan: Ja sam i prije rata èesto dolazio uJ.O., mi smo, zapravo, porodièno

dolazili i Op�tina nam je davala nekuvrstu sigurnosti, bila je mjesto na kojemsmo se svi osjeæali jako lijepo, bilo da seradilo o priredbama koje su bile organi-zovane za djecu i mlade, sijelima iliobiènim susretima saprijateljima.Vladala je sjajna atmosferakoju mo`emo osjetiti i sada, ali ne�toslabijeg intenziteta. Ja sam i danas vrloaktivan u radu Jevrejske op�tine, alimoje aktivnosti sada su potpunorazlièite od onih kada sam bio dijete, udrugoj sam `ivotnoj dobi i mojeobaveze su drugaèije, tako da danasradim koliko god stignem. Smatram daJevrejska op�tina i meni i mojoj porodi-ci mnogo daje. Èlan sam Predsjedni�tvaJevrejske op�tine, a isto tako i èlanKomisije za kulturu. To mi daje velikusatisfakciju i naravno, tu pronalazimsebe i moguænost da doprinesem usp-je�nijem radu Op�tine iz perspektivemladih i u skladu sa njihovim potreba-ma. Atmosferu u Op�tini èine ljudi kojisu u njoj prisutni i koji na ovaj ili onajnaèin, doprinose njenom radu.Izme|u ostalog, moram reæi da radosvratim kod Cicka na ruèak, volim nje-govu kuhinju,on je ostao nepromjenjiv iu meni budi nostalgièna sjeæanja nadobra stara vremena...

Jevrejski glas /19/ maj 2006.

U izdanju biblioteke «Rondo» objavl-jena je knjiga «Pre`ivjeli smo drugisvjetski rat», autora Cezara ZadikaDanona.Prezentacija knjige odr`ana je u pros-torijama Bo�njaèkog kulturnog centrauz prisustvo velikog broja na�ihsugra|ana. O knjizi su govorili nadah-nuto pjesnik Alija Kebo i Erna Danon- Cipra, a dijelove iz knjige je èitalapjesnikinja Alma Fazil. Na kraju jegovorio i sam autor Cezar Danon.Evo �ta su napisali o knjizi recenzen-ti:Predrag Matvejevi}: «Rijetko sam predsobom imao ovakav autobiografskirukopis, skroman, èist i uzbudljiv, napisanrukom èovjeka koji je po�ten i veliko-du�an, u èiji duh patnja i poni`enje nisuuspjeli utisnuti mr`nju i osvetu. CezarZadik Danon, zvali smo ga naprostoCezo, na� Mostarac, umio je lijepo prièati.

Dobro je pamtio. Pjevao je svojim pri-jateljima stare sefardske pjesme. Volio jeples, umio se �aliti, ozbiljan i «liska» uisto vrijeme. Danas `ivi u Londonu.»Erna Danon - Cipra: «Èitajuæi tekstCezara Danona bila sam uzbu|ena,ponekad sa suzama u oèima, jer sam i jajedna od onih koji su pro�li sve golgotekoje opisuje Cezar. Ovaj tekst je vrijedani pouèan za sve sada�nje i buduæe gen-eracije.»Na stranici «Slovo autora» Cezo jenapisao: «Mnogi biv�i rabski logora�inisu vi�e `ivi, svakim danom sve nas jemanje. Kada nas ne bude vi�e me|u`ivima ostaæe ova knjiga kao svjedok ipodsjetnik na nas i na� trnovit put krozdrugi svjetski rat.»Nekoliko primjeraka Cezo je pokloniona�oj Op�tini za biblioteku, na èemu muse iskreno zahvaljujemo. Promociju knjigesu propratili pisani i elektronski mediji.

Promocija knjige �Pre`ivjelismo drugi svjetski rat�

Ivan Hrka{: Dlan ruke @ivot

Jevrejski glas /20/ maj 2006.

Imali smo macu. Divnu, crnu macu,sjajnih zelenih oèiju. Jednog lije-pog sunèanog dana djed namdonese malo maèe. Moja braæa i jabili smo presretni. Svaka kuæa u

vojvo|anskom selu ima psa i maèku.Mi smo imali dva psa, ali stalnu na�udomaæu macu nismo imali. Djed nam jedonio malo veselo maèe. Kao sve maceovoga svijeta i na�a se maca voljelaigrati. Ako smo je zaboravili, ona nas je�apicom opominjala da je tu i da joj jepotreban partnetr za igru. Nije se vol-jela sama igrati. Loptica joj nije bijlainteresantna ako je nije imala kome �ut-nuti. Kuglica na vuni zanimala ju jesamo onda, ako je njom neko mahaoispred njenog malog , ru`ièastog nosiæa.Ako ba� niko nije imao vremena (midjeca smo se bavili drugom igrom) zanju, ona bi se sklupèala kraj neèijihnogu ili na krilu djeda, rezigniranoèekajuæi svojih pet minuta. Igrajuæi seimazeæi na�a je maca neprimjetnonarasla i jednog nas dana iznenadilavelikim trbuhom koji je zaradila nanekoj od svojih noænih �etnji. Oèito jeda je na�a maca vodila dvostruki `ivot.Mi smo, naime, no mislili da ona noæusamo mi�eve lovi! Kada je macin trbuhote`ao, izgubila je smisao za igru, aonda je jednog dana nestala. Stevo iMile su tra`ili macu, a ja sam tihoplakala da ju je neko ubio. Nakonnekog vremena na�a maca pojavila semr�ava i gladna.Mlade ma~i}e ne prona|osmo dok seskrivajuæi se iza majèinih le|a ne pojav-i�e (jednog dana) tri prekrasna maèetavelikih, prestra�enih i znati`eljnihoèiju. Mama i djed dva pokloni�e sus-jedima, a treæe zadr`asmo. Bilo je istokao i mati. Ponovila se igra sa maèetomkoje je bilo jo� veselije, `ivahnije iumiljatije od majke. Mati je sadauèestvovala u igri samo ponekad inekako ozbiljnije, kao da se bojala dane izgubi ne�to od svog materinskogdostojanstva. Budno je pazila na svojumezimicu, vodeæi raèuna o njenij higi-jeni i mo`da èak i o njenim manirima.Za�to mi se to èinilo? Jednostavno ina�a mama je uvijek govorila damoramo biti uredni i pristojni. Zatonam nikad nije bilo jasno za�to na� djeddade na�u mezimicu svom najboljem

prijatelju. Protestirali smo, ali djedovoobeæanje koje je dao nije `elio pogaziti.Morali smo æutati. Mi smo æutali, alina�a maca-mama se vrlo brzo uznemiri-la. Tu`no mijauèuæi, pretra`ila je svakikut, optrèala svaku kuæu u susjedstvu ioèajna se vraæala kuæi, upiruæi tu`ne ipreklinjuæe oèi u nas. Zamjerili smodjedu za�to je to uradio. Kuæa nam seèinila praznom i pored mace i dva psa.Nije bilo nikoga da se mota oko na�ihdjeèijih nogu, nije bilo maèeta da namskaèe na ramena i zabada svoju nju�-kicu u na�u kosu. Prolazili su dani, no tuga na�e macenije prestajala. Prestala je jesti i samo jenevoljko osvrtala se na sve strane.Tu`no je mijaukala, tra`ila i dozivalasvoje maèe. Bilo je tu`no gledati je.Sjeæam se. Jednog ranog jutra probudilome oèajno mijaukanje negdje daleko naulici. Uèinilo mi se da prepoznajemglas. Skoèih iz kreveta i pritrèah pro-zoru. Najprije ti�ina, a onda opetmijaukanje. Pretra`ih pogledom poluta-mu i niz jednakih kuæa u na�oj ulici.Mijaukanje je dopiralo iz jednog udal-jenog podrumskog prozora, gdje se na�emaèe skupilo, dozivajuæi majku. U sli-jedeæem trenutku pretrèalo je do sli-jedeæeg podrumskog prozora susjednekuæe. Oèito je da maèe, me|u svim timjednakim kuæama nije moglo prepoz-nati onu koju je tra`ilo. Meni se steglou srcu. Pomislih na dugi put i lutanjakoje je maèe prevalilo. Prebacih brzomaminu kuænu haljinu preko spavaæicei potrèah na ulicu. Podigoh mr�avomaèe i ponesoh ga trèeæi u kuæu.Probudih brata i pokazah mu maèe. Dali nam se samo uèinilo da èujemo jecaj?Na hodniku je èekala maca, izbezumlje-na od straha da se vara, paralizirana oduzbu|enja. Postavismo maèe pred nju, aonda do`ivjesmo ne�to u �ta ne bivjerovali da nismo sami do`ivjeli.Grcajuæi, maca je svoje maèe objemaprednjim �apama obujmila, èvrsto gaste`uæi na svoje srce, a onda ga je unaruèju njihala kao majka kad hoæe daumiri rasplakano dijete. Maèe jeumorno, ali sretno `mirilo, samokatkad jeèeæi i prepu�tajuæi se sigurnommajèinom zagrljaju. Stevo i ja posma-

trali smo taj prizor i ja ne mogohzadr`ati suze. Podigosmo obje u naruèjei ponesosmo u kuhinju. Stevo nali mli-jeka u njihovu zdjelicu pa ih ondaostavismo same da nesmetano u`ivaju usvojoj sreæi.Rat bjesni. Sarajevo opsjednuto sa svihstrana. U obruèu smo. Gladna 1993godina. Ispod ki�e granata i snajperskihmetaka svaki dan trèimo od jednogdijela grada u drugi. Kuæa u naseljuPofaliæi-kæerkin i sinov stan u centru.Èuvamo sve. Za�to, nije nam jasno. Istamisao. Proæi æe ovo ludilo. Za�to vam ovo prièam, draga mojadjeco? Da je na�a unuka Ivana sada sanama i ona bi imala macu kao i njezindjed i baka kada su bili djeca. Oni sudaleko.Spavamo u njihovom stanu. Jutro, ranojutro. Ne spavamo. Svako u svojim mis-lima.Najednom lave` pasa. Lutalice, ka`ejakica. Gladni su kao i mi. Ustajemo istajemo uz prozor. Prizor koji smo vid-jeli je stravièan. Nekoliko glavnih pasaopkolilo upla�enu macu. Lave`, bolnomijaukanje i slika strave i u`asa. U jed-nom trenu psi su raskomadali macu.Bo`e, stra�no... Jakica se okreæe prema meni: «Milena,stra�no je ovo...Ovo me podsjeæa na1941. na na�u macu koju je gestapovskivojnik ubio pred Elom, a ja sam tihoplakao. Ovo je pretskazanje...» Æutimo,a onda druga tu`na slika.Lijepo obu~en, na� sugra|anin- posvemu se mo`e zakljuèiti da je intelek-tualac, okreæe se èas na jednu, èas nadrugu stranu da vidi da li ga neko pos-matra, brzinom munje saginje se, kupine�to po ulici, stavlja u d`ep i ondaispod na�ih prozora vadi iz d`epa zamo-tuljke. Tada shvatamo da su to opu�cicigareta, da ih on istresa u neku kuti-jicu i ozarena lica `urnim koracima nes-taje. Pitamo se, zar je i to moguæe?Kakva sudbina i �ta nas jo� èeka?Æutimo, ali zaklela bih se da smo obojeisto mislili, ja na svoju macu koja jena�la topli zagrljaj svoje majke, a Jakina smrt svoje mace. Osvanuæe boljidani, tako smo bar mislili.

Na{a macaVrijeme rata vratilo me je u djetinjstvo, davnih {ezdesetih godina.

Pi{e: Milena Maestro

Jevrejski glas /21/ maj 2006.

Bravo ljudi - evo i bez �tele,Rije�ismo se Tauber Lele.Taj sve zna, sve umije,Niko njemu ravan nije.

Da se rodi ne�to prije,On bi bio k�o Mojsije,Pa bi du�e na�e bijedne,Preko vode posl�o `edne.

�alom narode, vozdrica i bite,Svi dobiste burekitas, �olet, pite,Vidim ima slano, ima tu i slatko,Pa neka ovaj Purim, svima pro|e glatko,A i ko�er piæe svuda sada se toèi,Pripazite, valja durat� do ponoæi.

Meni valja, od ulaza i od porte,Piano, mezzo, maksuz forte,Svakom èast i svakom dika,Derat� redom - sve do - predsjednika.

Zgrada ova sigurna je,Na ulazu Goga bdije,Dok u jogurt kiflu moèi,Niko kraj nje - neæe proæi.

No ako si strana zv�jezda ili neki va`an zvijer,Goga æe ti smjerno, pokazati pravi smjer, Pa æe�, mili moj, bez po� muke,Prijemnoj kancelariji dopasti u ruke.

A u njoj je - kao usred raja,Hurijama nigdje kraja.Tri hurije, tri musketira,Pa ko voli - neka bira.

Na|a, Dada i misica Maja, Odmah vidi� da su raja.

Na|a, ma ta je poput èigrice,Na ekranu pred njom - video igrice.

Dada, pouzdana k�o èelièni sef,Ne daj Bo`e da joj doda� - def.

Ima� li pak problem - zbog stolice tanke il�zelene,Evo Maje, pa uz smije�ak - dobije� i pelene.

Korak dalje, kontra sata,Sakrivena iza vrata,Na po mrtva, na po `iva,Tajnica se moæna skriva.

Karika je ona glavna,Desna ruka predsjednika,Spisateljka nekad slavna,Danas igra posrednika.

Èvrsto dr`i mnoge konce,Neæe na nju pasti zvonce,Od ideje pa do djela,Sva�ta novog je don�jela.

A gore na spratu, vladaju neke tete,To se `ensko sijelo zove �Bohorete�,No kada donatorski �leper stigne, Mravinjak se za èas digne,I ne pita ko je, �ta je, ni kakva je serija,Za èas od kamiona ostane samo - karoserija.

O predsjedni�tvu sada treba reæi koju,Na sastanku r�jetko svi da su na broju.

Koga briga kad� se skupi forum,Va`no je da uvijek ima� - kvorum.

Odluke su jasne, raspodjeljene kvote,Èlanom mo`e� postat� kad si blizu - stote.

Al� to nije bitno - nije problem va`an,Kad nas naprijed vodi jedan dvojac sna`an.

Za ambulantu na�u, svi to neka sada znadu.Ne va`i pravilo: �Ko u|e, nek� ostavi nadu�!Dodje� bolestan, sav poguren i nekako kriv,A izadje� �K�o nov� i �to je najva`nije - `iv.

Tu su Ubavka i Na|a, dv�je sestrice bez mane,U njih ima� melem za sve boljke, za sve rane.Pa ima li onda ljudi moji, neke sla|e muke,Veæ dopasti doktor� D`eki u ljekarske ruke.

U raèunovodstvu se ne govori kol�ko para ima,Va`no je da svaki raèun - veæ od oka �tima.Tu se ne smije potkrast� ni najmanja fula,Na kraju je va`na samo - pozitivna nula.

Vrhunski domet matematskog djela,�to pomno`i Rahela, to podijeli Ela,�to zbroji Ela, opet oduzme Rahela, I tu se mili moji, krije tajna cijela.

Ne daj Bo`e da si kokuz, a da lovu nisi niobrno�Evo ti �Melahe�, ta æe te kreditom, zaviti ucrno.Bobo i Danilo, Viktor �to du`nike ru`no sanja,Ne zna� �ta je gore, ovaj trio il� - Kir Janja.

Kraj njih u kutu, poput ra�timane harmonike,Mlako pivo pije me�tar od elektronike,Ba� je taj na� Tomo neki èudan tip,Od æumuru�e pegle stvara - silikonski èip.

U me|ureligijskom va`nom vijeæu,Svima nama, na svu sreæu,Kao artist na trapezu,Pilot Moco - dr`i vezu,Pa ih pazi i èuva od stresa,Da ne prhnu prerano - put nebesa.

Ako si bez posla il, za �telu nema� dara,Na scenu hrabro stupa na�a dona Klara, Barhaim, Miki, �Perspektiva� �ansu stvara.A rezultati, e pa to je èudna cesta,Sve u promilima k�o kod alko-testa.

nastavak na 22. strani

Vrabac{aljivi purimski stihovi

Autor: Pavle Kaunitz

Resi Vas plemenitost, humanost, dobro-ta.Everest ste nadma�ili.Godinama nas uèite Ladino,Iskonskim precima voditeNovim stihom, rijeèju,A mi smo danas posvuda, ali jedno!

Kandelikas i dalje palimo,A svjetlost nas spajaMinulim godinama ka buduænosti...Hvala Vam za svaku toplu rijeè i osm-jehI `ivjet æete u generacijama koje slijede!

�alom!

S velikom ljubavlju i po�tovanjemdragoj teti ReginiBlanka Atijas Levi s obitelji,�ibenik, 10. sijeènja 2006.

Sedmorica braæeAvlije BistrikaRana jutra Ba�èar�ije i lupa ibrikaA tek Beba SelimovaJakov, Simha, nosaè SamiEno Trebeviæa...Vakat pro|e, osta merak bured`ikaOsta sevdah, osta Kerida mia...

Sevdah te opjevaA Bemba�a proslaviRu�ili su carstvaA gradili mostove, Drvenija...Jahorina, Vrelo BosneEmisari tvojiVijeænica, Konak, sinagogaOstat æe sevdah, Sejdo i Sami Sefard...

Lijep mo`e biti dan, rosa...Estera, HimelajaPoneka topla rijeè...Otad`bina, otociTitraj mora, ti�ina...A najljep�a je od svih dobrota.

Blanka Levi

Poetski kutak

Jevrejski glas /22/ maj 2006.

Sonja, Jasna, dobra vila Mara,Ekipa je �to se o na�oj djeci stara.U golubarniku na vrh kuæe,Svemu dobrom klince uèe.

A kada se iza mali�ana, svaka praska slegne,Iznenada, niodkuda omladinski buljuk �ljegne.@elja, zahtjeva, ideja - ko u �ipku ko�tica,Dok rezultati radni, tek prosjeèna su trica.

Ako se izra`ava� u kamenu il� u boji,�Kustos� æe Mi�o karijeru da ti skroji.A ako ti novèanikom lova vrvi,U �Novom hramu� biæe� - na listi - prvi.

Restoran bi nam bio prazan,Da ne dr`i - Cicko - kazan.Pa sve sjecka, kuha, krèka,Ne smj�e klopa da se sprèka.

A ni �anku nema mane,Ko god dodje tu i - stane.Hoæes kafu, konjak, vino, Sve je ko�er - ba� je fino.

U Abinuna sve bez muke,U njeg� tri su desne ruke,Hitri Mladen, Ranka i Mario,Ti vam èine - slo`an trio.

Kad� u auli Branka vidi�,Iz novèarke lovu vadi�,Valja calen �Hevra kadi��,Za mjeseènu sitnu paru, cenera il� peticu,Vjeènu stekne� - vikendicu.

Gardaroba, nema varke,Tu se kriju - higijenièarke.Sa èistoæom usred boja,Prvakinje su metloboja.

��oferska je tuga pregolema�,

K�o u pjesmi - otrcana tema:Na servisu Boban visi,dok nam Du�ko - drijema.

�e�bes, tavla, ventil, èesma, Najdra`a je Mi�i pjesma.Tek kad ruka pusti zar,Stigne sredit sitan kvar.

I jo� @eljko kurir vrli,�ta god treba, on veæ hrli,Drugar taj je stari �lager,Usred cvecki on kuglager.

Kad se kod nas ne�to zatalasa,Skoèi tira` �Jevrejskoga glasa�.Odgovorni zna se ko je,Dok ostali gre�ke broje.

Ej, Gorane, blago meni,Nije pivo sve �to pjeni!Veæ tako ti ove populacije,Pribavljaj nam - donacije,Jer da posl�je ne bi zlice,Skresale ti ba� u lice:�Nigdje pivo, nigdje sok,Bio mandat - pro��o rok.�

Za Jakicu, - na�em Bogu hvala,Silan borac, a boèica mala.Nek je njemu jo� dugo prilike, Da dr`avi ovoj - kroji kadrovike.

Ponekog ispustih, ne zbog nekog straha,Veæ �to ne bi stig�o do narednog Pesaha.

Pa da skratim ovu sapunicu,Pozdravljam i najdra`u mi punicu.

Ba� je ne�to sam kraj - b�jedan,Poslije svega - ostah `edan.

Le haim!

Iznenada zatvorio je svoje umorne oèina� Jakica Papo. Ro|en u Sarajevu1910. u mnogobrojnoj obitelji u kojoj senjegovala na�a tradicija, u kojoj se gov-orilo i njegovalo "\udeo-Espanol" iladino. Ladino je pisani jezik kojim suse prete`no prevodili religiozni tek-stovi. Njegovala se bogata riznica �pan-skih romansi u njegovoj obitelji. Jakicaje èesto u dru�tvu svojih prijatelja kazi-vao svoju èe`nju s tugom i bolnimsjeæanjem na �paniju, biv�u domovinusefarda.Polo`io je majstorski krojaèki zanat iotvorio veliki majstorski salon u kojemje radio do II svjetskog rata. Godine1941. morao je kao i svi na�i sunarodn-jaci napustiti svoje Sarajevo. Uspio jeilegalno prebaciti se do Splita iprikljuèiti se Narodno oslobodilaèkojborbi i boriti se sve do oslobo|enjana�e zemlje 1945. godine.Po oslobo|enju na�e zemlje prekoman-dovan je u Sarajevu, gdje je bio zadu`enu Narodno oslobodilaèkom odboru zapredsjednika mjesne zajednice "Mejta�".U svom radu u Mjesnoj zajednici bio jevrlo aktivan i mnogo pomagaonapaèenom stanovni�tvu toga kraja.Mnogo su ga cijenili i po�tivali. Za nje-gov veliki i aktivan rad odlikovan jeordenom II reda i mnogim priznanjima.O`enio se sa Marijom zvanom Maca iprihvatio njezinog sina, malog Benka,kojeg je �kolovao i mnogo volio. Kad jesupruga Maca umrla, sin Benko jepreuzeo brigu o na�em Jakici.1992. godine morali smo ponovnonapu�tati na�e Sarajevo, a Jakicu ute�kom zdravstvenom stanju dovelismo u na� dom. Velikom njegom na�egmedicinskog osoblja, na èelu sa dok-toricom Vesnom i glavnom sestromIvanom, oporavio se na� Jakica. Èimmu se zdravlje pobolj�alo, odmah sepoèeo baviti literaturom, njegovati�panske romanse i ponekad pjevuckati isjeæati se svojih najmilijih roditelja,braæe i sestara.Bili smo dobri prijatelji, po�tivali se iupotpunjavali na�e saznanje iz "\udeo-Espanjola" i ladina, koji smo nauèili odna�ih nona i roditelja. Slu�ajuæi njih, au `elji da to prenesemo na�oj mladojgeneraciji i saèuvamo od zaborava.Na� Jakica bio je miroljubiv èovjek, ami nastavljamo `ivjeti po tvojim pro-jektima mira, ljubavi, dobrote, dosto-janstva, pravde i nadasve istinitosti.Neka se tvoje umorno tijelo odmori.Neka tvoja umorna i divna du�a zauvi-jek ostane s onima koji su te po�tivali.Tvoj put je bio èist i prohodan, �irokkao i tvoje srce koje je kucalo za tvogBenka i njegovu obitelj, za na� dom i zasve nas. Regina Kamhi-Zagreb-dom"Lavoslav [varc"

IN MEMORIAM

Jevrejski glas /23/ maj 2006.

U Var�avi je 15.marta, u 99-oj godini`ivota, preminula Lea Urbah, kæerkasarajevskog nadrabina dr HinkaUrbaha. Lea je ro|ena u Tuzli1908.godine, gdje je nadrabin poèeosvoju bosansku karijeru.

27.03.06. godine, u Dobojskoj bolnicije preminula Jolanda (Gros) Mili~evi}.Bila je na� dugogodi�nji èlan i velikiprijatelj.Sahrana je obavljena na jevrejskomgroblju u Doboju, 29.03.06.O`alo�æenoj porodici upuæujemoiskreno sauèe�æe.Jevrejska op�tina Doboj.

U Sarajevu je u 91.godini `ivota pre-minula Vesna Kabiljo dugogodi�njaèlanica @enske sekcije Jevrejske op�-tine Sarajevo i «Bohoreta».O vimputem izra`avamo na�u duboku `alost iuèestvujemo u bolu na�ih dragih NeleLevi,Ide Hamoviæ i Sonje Kontos saporodicama.

Umrli

Sara, Erna i Jadranka Romano 60KMsjeæanje na roditelje mamu Veliku i tatu Haima

Nenad Papo - Australija 120KMsjeæanje na oca @ivka i ro|aka Jozefa Danona

Erna Danon - Cipra 50KMpovodom godi�njice smrti majke Solèike

Vanja Danon za odr`avanje groblja 25KMpovodom godi�njice smrti oca Jozefa Danona

Tanja Danon - Kani`a za odr`avanje 25KMgroblja povodom godi�njice smrti oca Jozefa Danona

Edita Danon - Manu�iæ 50KMsjeæanje na roditelje i brata JozefaDanona

David �apiro - Izrael 20 USA$

David Silversman - Izrael l50KM

Olga Danon za odr`avanje groblja 50KMpovodom godi�njice smrti supruga Jozefa Danona

Dobrovoljni prilozi

F B

Avantura, ujedno iuzvi�ena misija, pre-toèena u knjigu, opisujeepsko putovanje jednogèovjeka pje�ice, d`ipom,èamcem i kamilom kroznajveæu prièu ikadisprièanu.

A

David Albahari radnjuovog romana smje�ta u1998. godinu, kada seodigrao i njegovprethodni romanSvetski putnik (2001).Devedeset osma je zapisca godina «Kada susve na�e unutra�nje ten-zije dostigle vrhunac».Zatim svoju triler prièu,koja je veæ tihopovezana sa prièom onaseljavanju Jevreja uZemun 1739. godine,dovodi u vezu sakabalom, �to pojaèavaatmosferu nestvarnostiu romanu, u kojem jeglavni lik konfuznikolumnista koji u mist-ici poku�ava pronaæi

kljuè za razumijevanje iodgonetanje doga|ajakoji su mu se izde�avaliu stvarnosti.

R l

Godina je 1506. Poznatikabalista, upuæen utajne jevrejske tradicije,na|en je mrtav na lis-abonskoj ulici. Berekija,mladi iluminatorrukopisa, istra`ujeubistvo svog ujaka i ukabali otkriva tragovekoji æe ga odvesti dolavirinta tajni gdjeJevreji poku�avaju da sesakriju od progonitelja.

F

Autor se vraæa na Bliskiistok da potra`iishodi�te trijuzava|enih vjera ipoku�a da prona|etraèak nade zabuduænost. Pripovijesto svojoj potrazi zaAvramom, po pustin-jskom pijesku i ljud-skim srcima, Feiler je

doèarao `ivopisnimjezikom.

D {

Ova knjiga je progla�e-na za roman godine uSAD. Glavni likromana je Dina,Jakovova kæerka. UBibliji, njeno postojanjeje tek naznaèeno umnogo poznatijimpoglavljima o njenomocu. Isprièan Dininimglasom, roman otkrivatradicije i nemire `ivota`ena u pro�losti.

H

Ovo je romansiranabiblijska prièa sa pra-majkom Sarom kaoglavnim likom.

E c

Ovo je biblijskapripovijest o caruDavidu i carici Mihal ipru`a rasko�an pogledna carièinu stranuistine.

Nove knjige u biblioteci

Pripremila:Gordana Girt

Knji`ni fond bibliotekeje u posljednjih mjesecdana obogaæen sasljedeæim naslovima:

B z

i s A g

Su|enje AndrijiArtukoviæu u Zagrebu,1986 godine znaèilo jeizvo|enje pred javnostjednog od najveæihzloèinaca drugog svjet-skog rata. Autor oveknjige, dr MilanBulajiæ je pratio tosu|enje. Osim toga, on

se trudio da ujugoslovenskim arhiva-ma prona|e dokumentekoji æe dopuniti pred-stavu o usta�kom min-istru dr AndrijiArtukoviæu. Dr Bulajiæje to uèinio u imeistorijske istine i radipouke buduæim pokol-jenjima koja se mo`edobiti jedino istinitimtumaèenjem pro�losti.

W i s

Knjiga «Rat i sjeæanja»je istorijski roman.Tema je drugi svjetskirat, vi|en oèimaAmerikanaca. U pro-logu «Vjetrovi rata»,objavljenoj 1971godine, postavljen je

istorijski okvir ovogdjela slikanjemdoga|aja koji su dovelido Perl Harbura. Ovoje je roman o Americi uratu, od Perl Harburado Hiro�ime. Sastoji seiz tri knjige, koje namje poklonila g|a VjeraBre`anèiæ.

C

Ovu knjigu smo dobilina poklon od na�e biv�ebibliotekarke RankeJanjiæ, a iz nje mo`emosaznati ne�to vi�e oistoriji i dru�tvenomrazvoju Australije krozprièu o nekim dosel-jenièkim iaborid`anskimporodicama.

Na Sajmu knjige smo kupili nekoliko knjiga beletristike sa jevrejskimtemama, a to su:

po prvi put, nakon duge pauze, omladi-na preuzela inicijativu oko maski imaskenbala.Vi�e puta su se sastajali,njih desetak, i veoma predano i saposebnim trudom pripremili maske zaSijelo. Ne pamtim kada je bilo tolikomaski! Maske su prodavane svimprisutnim za simboliènu cijenu od 1KM i malo ko ih nije kupio.Ovog puta vratila nam se i jedna davnozaboravljena tradicija, koju je, koliko seja sjeæam, prvi uspostavio �ani Altarac,a kasnije nastavio njegov sin Mi�o(danas stanovnik Cfata), pisanje �aljivihpurimskih stihova , po imenu -«VRABAC». Po tradiciji, «Vrabac»pijuèe i dotièe mnoge poznate na �aljivi nekad provokativan naèin.Tako je biloi ovaj put. Novi autor «Vrapca», PavleKaunitz potrudio se da dotakne sveaktiviste na�e male jevrejske zajednice iuèinio je to sa uspjehom!Na kraju programa bio je veæ tradi-cionalni mimohod maski, ali ovaj putuz masovno uèe�æe omladine. Bilo jejako ma�tovitih i interesantnih maski, anagradu i prvo mjesto osvojile su maskepod nazivom «Nind`a kornjaèe»-: tata isin, Mladen i Slaven �im�iæ. /Lelo/

LJALI, BILO NAM JE LIJEPO!

Exp. Zajednica jevrejskih op{tinaBosne i Hercegovine71000 Sarajevo Hamdije Kre{evljakovi}a 59

MalehaPovjerenje

za povjerenjeUvijek na va{oj strani

LevitrajStalna postavka

vitra`a i staklenegalanterije