jelsa.hrjelsa.hr/web/images/jelsa/dokumenti/2020/SPUO UPU...Studija strateške procjene utjecaja na...
Transcript of jelsa.hrjelsa.hr/web/images/jelsa/dokumenti/2020/SPUO UPU...Studija strateške procjene utjecaja na...
1
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš
„Urbanističkog plana uređenja br. III.
Zastražišće - Raskovica – T2“ , Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o.
rujan, 2020.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 2
Naručitelj: Općina Jelsa
Riva bb, 21 465 Jelsa
Nositelj zahvata: Općina Jelsa
Riva bb, 21 465 Jelsa
PREDMET:
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš
Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće -
Raskovica – T2, Općina Jelsa
Izrađivač: Zeleni servis d.o.o., Split
Broj projekta: 50 – 2019 / 1
Voditelj izrade: Marijana Vuković, mag.biol.univ.spec.oecol
Voditelj izrade
Glavne ocjene: dr. sc. Natalija Pavlus mag.biol.
Ovlašteni suradnici
Zeleni servis d.o.o.: Boška Matošić dip.ing.kem.teh.
Ana Ptiček, mag. oecol.
Marin Perčić, dipl. ing. biol. i ekol. mora
Nela Sinjkević, mag.biol.et oecol. mar.
Ostali suradnici
Zeleni servis d.o.o.: Josipa Mirosavac, mag. oecol.
Tina Veić, mag. oecol. et prot. nat.
Direktorica: Smiljana Blažević dipl. iur.
Datum izrade: Split, rujan 2020.
M.P.
ZELENI SERVIS d.o.o. – pridržava sva neprenesena prava
ZELENI SERVIS d.o.o. nositelj je neprenesenih autorskih prava sadržaja ove dokumentacije prema članku 5.
Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ("Narodne novine", br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13,
127/14 i 62/17). Zabranjeno je svako neovlašteno korištenje ovog autorskog djela, a napose umnožavanje,
objavljivanje, davanje dobivenih podataka na uporabu trećim osobama kao i uporaba istih osim za svrhu sukladno
ugovoru između Naručitelja i Zelenog servisa.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 3
SADRŽAJ:
1 UVOD ................................................................................................................................ 6
2 KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA UPU-A RASKOVICA I ODNOS
S DRUGIM ODGOVARAJUĆIM STRATEGIJAMA, PLANOVIMA I PROGRAMIMA ............... 8 2.1 Svrha i cilj izrade UPU Raskovica ................................................................................................... 8 2.2 Nacrt prijedloga UPU Raskovica ..................................................................................................... 9
Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti ................................................................ 12 2.2.1 Prometna, telekomunikacijske i komunalna mreža s pripadajućim objektima i površinama .... 17 2.2.2 Mjere zaštite i mjere spriječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš propisane u sklopu UPU 2.2.3
Raskovica ............................................................................................................................................. 26 2.3 Odnos UPU-a Raskovica s s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima
na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini ..................................................................................... 28 2.4 Odnos UPU-a Raskovica s PP Splitsko-dalmatinske županije i PPU Općina Jelsa ................ 36 2.5 Odnos UPU-a Raskovica s prostornim planovima uređenja jedinica lokalne samouprave s
kojima Općina Jelsa graniči .......................................................................................................... 38
3 PODACI O POSTOJEĆEM STANJU OKOLIŠA I MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ
PROVEDBE UPU-A RASKOVICA ......................................................................................... 40
3.1 Prostorni obuhvat ........................................................................................................................... 40 3.2 Bioraznolikost ................................................................................................................................. 41 3.3 Geološke i geomorfološke značajke ............................................................................................. 46 3.4 Tlo i poljoprivreda ........................................................................................................................... 49 3.5 Šumarstvo ....................................................................................................................................... 52 3.6 Kvaliteta zraka ................................................................................................................................. 54 3.7 Klima ................................................................................................................................................ 56 3.8 Vode ................................................................................................................................................. 57 3.9 More ................................................................................................................................................. 66 3.10 Georaznolikost ................................................................................................................................ 67 3.11 Krajobraz ......................................................................................................................................... 68 3.12 Stanovništvo i zdravlje ljudi .......................................................................................................... 69 3.13 Kulturno-povijesna baština ........................................................................................................... 70 3.14 Materijalna imovina i infrastruktura .............................................................................................. 71 3.15 Gospodarstvo .................................................................................................................................. 73 3.16 Gospodarenje otpadom ................................................................................................................. 74
4 MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE UPU-A RASKOVICA .......................... 75
5 OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA NA KOJA PROVEDBA UPU-A RASKOVICA
MOŽE ZNAČAJNO UTJECATI .............................................................................................. 76
6 POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI KOJI SU VAŽNI ZA UPU RASKOVICA
POSEBNO UKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE ODNOSE NA PODRUČJA POSEBNOG
EKOLOŠKOG ZNAČAJA ...................................................................................................... 76
7 CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI PO ZAKLJUČIVANJU
MEĐUNARODNIH UGOVORA I SPORAZUMA KOJI SE ODNOSE NA UPU RASKOVICA,
TE NAČIN NA KOJI SU TI CILJEVI I DRUGA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA UZETI U
OBZIR TIJEKOM IZRADE UPU-A RASKOVICA ................................................................... 79
8 VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ ...................................................... 82 Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-om Raskovica na sastavnice okoliša ..................... 83 8.1.1
8.2 Analiza mogućih utjecaja provedbe UPU-a Raskovica na klimu ............................................... 90 Utjecaj UPU-a Raskovica na klimatske promjene ............................................................... 90 8.2.1 Utjecaj klimatskih promjena na UPU Raskovica ................................................................. 91 8.2.2
8.3 Vjerojatnost nastanka kumulativnih utjecaja i međuodnos planiranih aktivnosti ................. 103 8.4 Mogući prekogranični utjecaji ..................................................................................................... 105
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 4
8.5 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA UKLJUČUJUĆI MJERE SPRJEČAVANJA, SMANJENJA I
UBLAŽAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA PROVEDBE UPU-a RASKOVICA NA OKOLIŠ . 105 Prijedlozi mjera / smjernica za ublažavanje utjecaja na okoliš ............................................... 105 8.5.1 Program praćenja stanja okoliša ............................................................................................ 107 8.5.2
9 KRATKI PRIKAZ RAZLOGA ZA ODABIR RAZMOTRENIH ALTERNATIVI,
OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJE RAZUMNE ALTERNATIVNE STRATEGIJE,
PLANA ILI PROGRAMA NA OKOLIŠ UKLJUČUJUĆI I NAZNAKU RAZMATRANIH
ALTERNATIVI I OPIS PROVEDENE PROCJENE, UKLJUČUJUĆI I POTEŠKOĆE
(PRIMJERICE TEHNIČKE NEDOSTATKE ILI NEDOSTATKE ZNANJA I ISKUSTVA) PRI
PRIKUPLJANJU POTREBNIH PODATAKA ....................................................................... 107
10 GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI UPU-A RASKOVICA ZA EKOLOŠKU MREŽU108 10.1 Podaci o ekološkoj mreži ............................................................................................................. 110
Obilježja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže RH na području UPU-a 10.1.1Raskovica ........................................................................................................................................... 113
10.2 Opis mogućih značajnih pojedinačnih utjecaja na ciljne vrste i ciljne stanišne tipove
područja ekološke mreže ............................................................................................................. 122 Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-om Raskovica na ciljne vrste Područja očuvanja 10.2.1
značajnog za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac ...................................... 124 Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-a Raskovica, na ciljne stanišne tipove Područja 10.2.2
očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar 128
10.3 Kumulativni utjecaj ....................................................................................................................... 132 10.4 Prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja provedbe UPU-a Raskovica na ekološku
mrežu i program praćenja stanja ................................................................................................ 137 10.5 Zaključak ........................................................................................................................................ 143
11 ZAKLJUČCI I PREPORUKE......................................................................................... 148
12 OSTALI PODACI I ZAHTJEVI ...................................................................................... 148
13 IZVORI PODATAKA I POPIS PROPISA....................................................................... 149 13.1 POPIS TABLICA ............................................................................................................................ 153 13.2 POPIS SLIKA ................................................................................................................................. 154
14 DODATAK 1: NETEHNIČKI SAŽETAK ........................................................................ 156
15 DODATAK 2: PRILOZI ................................................................................................. 157
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 5
Popis kratica
AZO Agencija za zaštitu okoliša
CORDEX Coordinated Regional Climate Downscaling Experiment (Koordinirani
eksperiment regionalne klime dinamičkom prilagodbom)
DHMZ Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
EM Ekološka mreža
GCM Global Climate Model (Globalni klimatski modeli)
GJ Gospodarska jedinica
HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu
ID PPU Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja
NKS Nacionalna klasifikacija staništa
OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
PGO Plan gospodarenja otpadom
POVS Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove
PP SDŽ Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije
RCP Representative Concentration Pathways (Reprezentativne „staze“
(trajektorije) koncentracija)
RegCM Regionalni klimatski model
RH Republika Hrvatska
SPP Strategija, plan i program
SPUO Strateška procjena utjecaja na okoliš
UPU Urbanistički plan uređenja
ZOP Zaštićeno obalno područje
ZP Zaštićena područja
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 6
1 UVOD
Strateška procjena utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu SPUO) je postupak kojim se
procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom strategije,
plana ili programa na okoliš.
Provedba postupka SPUO definirana je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15,
12/18, 118/18) i Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN
03/17).
Ova SPUO određuje, opisuje i procjenjuje očekivane značajne učinke na okoliš koje može
uzrokovati provedba Urbanističkog plana uređenja III Zastražišće – Raskovica - T2 (u
daljnjem tekstu UPU Raskovica).
Radi lakšeg razumijevanja postupka strateške procjene u nastavku je prikaz osnovnih koraka
u postupku:
KORACI U POSTUPKU SPUO
1. Ishođenje mišljenja nadležnog tijela o obavezi provedbe postupka ocjene/strateške
procjene utjecaja na okoliš
2. Prethodna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu
3. Odluka o započinjanju postupka SPUO
4. Odabir ovlaštenika
5. Određivanje sadržaja SPUO
6. Imenovanje povjerenstva
7. Izrada SPUO
8. Ocjena cjelovitosti i stručne utemeljenosti SPUO
9. Javna rasprava
10. Priprema zahtjeva za mišljenjem nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u
županiji o provedenom postupku SPUO
11.
Mišljenje nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji o provedenom
postupku SPUO (prema potrebi uključuje i mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i
energetike o prihvatljivosti plana za ekološku mrežu)
12. Uzimanje u obzir rezultata SPUO prilikom donošenja odluka na prijedlog plana
13. Izvješće o provedenoj SPUO
Informiranje i sudjelovanje javnosti u pitanjima zaštite okoliša propisano je Uredbom o
informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN
64/08).
U postupku strateške procjene utjecaja plana na okoliš javnost sudjeluje u:
1. Postupku izrade strateške studije – određivanje sadržaja. Općina Jelsa je objavila na
svojim web stranicama Informaciju o započinjanju postupka strateške procjene
utjecaja UPU Raskovica na okoliš te poziv javnosti i zainteresiranoj javnosti da se
očituje o sadržaju strateške studije;
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 7
2. Postupku javne rasprave o SPUO i nacrtu prijedloga plana – javnost i zainteresirana
javnost sudjeluje u javnoj raspravi na način da ima pravo pristupa na javni uvid
predmeta rasprave; postavlja pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim
rješenjima; može upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno
nalazi uz predmet o kojem se provodi javna rasprava, daje prijedloge i primjedbe u
zapisnik za vrijeme javnog izlaganja, upućuje nadležnom tijelu pisane prijedloge i
primjedbe u roku određenom u obavijesti o javnoj raspravi.
Općinsko vijeće Općine Jelsa je na sjednici održanoj 12. 03.2018. godine donijelo Odluku o
izradi UPU br. III Zastražišće - Raskovica – T21. Temeljem mišljenja Upravnog odjela za
komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije2
(KLASA: 351-02/19-02/0077, URBROJ: 2181/1-10/14-19-0002 od 01. srpnja 2019. godine).
Za UPU Raskovica potrebno je provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš.
Općina Jelsa je nositelj izrade i donošenja UPU-a Raskovica, a ujedno i tijelo nadležno za
provedbu postupka SPUO predmetnog UPU-a.
Izrađivač Prijedloga UPU Raskovica je tvrtka URBOS d.o.o., biro za prostorno planiranje,
urbanizam i zaštitu okoliša, Split.
Prije započinjanja postupka SPUO proveden je postupak Prethodne ocjene prihvatljivosti za
ekološku mrežu te je Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu
okoliša Splitsko-dalmatinske županije donio Rješenje3 da je za UPU Raskovica obvezna
provedba Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (KLASA:UP/I 351-04/19-01/0105,
URBROJ:2181/1-10/06-19-006 od 09. prosinca 2019.).
Općina Jelsa donijela je Odluku o započinjanju postupka SPUO za UPU Raskovica (Klasa:
351-02/19-01/3; URBROJ: 2128/02-19-1 od 19.12.2019 godine).
Na internetskim stranicama Općine Jelsa (http://jelsa.hr/web/) objavljena je Informacija o
provedbi postupka određivanja sadržaja SPUO. U vremenu trajanja roka za dostavu
mišljenja i prijedloga za sadržaj strateške studije dostavljena su mišljenja javnopravnih tijela
(Poglavlje 10. Ostali podaci i zahtjevi koji su utvrđeni prilikom određivanja sadržaja strateške
studije u posebnom postupku prema Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i
programa na okoliš).
Za izradu SPUO UPU Raskovica odabran je ovlaštenik Zeleni servis d.o.o.4 te mu je
dostavljen nacrt prijedloga UPU-a Raskovica i Odluka o sadržaju studije strateške procjene
UPU Raskovica (KLASA: 351-02/19-01/0047, URBROJ: 2181/1-10/14-20-0002, od
28.01.2020. godine)5.
1 Dodatak 2; Prilog. 1.2. Odluka o izradu UPU br. III Zastražišće-Raskovica – T2
2 Dodatak 2; Prilog 1.3. Mišljenje Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša SDŽ o
potrebi provođenja postupka strateške procjene plana na okoliš 3 Dodatak 2; Prilog 1.4. Rješenje postupka Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu
4 Dodatak 2; Prilog 1.1. Ovlaštenje tvrtke Zeleni servis d.o.o. za obavljanje poslova zaštite okoliša
5 Dodatak 2; Prilog 1.5. Odluka o sadržaju studije strateške procjene UPU Raskovica
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 8
2 KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA UPU-a
RASKOVICA I ODNOS S DRUGIM ODGOVARAJUĆIM
STRATEGIJAMA, PLANOVIMA I PROGRAMIMA
Svrha i cilj izrade UPU Raskovica 2.1
Ciljevi i programska polazišta za izradu UPU-a za područje izdvojenog građevinskog
područja ugostiteljsko turističke namjene su planiranje ugostiteljsko turističke zone kao dio
sustava ugostiteljsko turističkih lokaliteta na području Općine, planiranje smještajnih
kapaciteta, otvorenih sportskih igrališta, plažnih građevina, građevina drugih pratećih
sadržaja te zelene površine.
Područje za koje se izrađuje UPU obuhvaća neizgrađeno izdvojeno građevinsko područje
izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene u granicama određenim Prostornim planom
uređenja Općine Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“ br. 5/08, 3/15 i 5/18).
UPU-om će se utvrditi detaljni raspored površina unutar zone i odrediti zakonom propisane
lokacijske uvjete za građenje u obuhvatu UPU-a.
Pravna osnova za izradu UPU-a je članak 130. Odluke o donošenju Prostornog plana
uređenja Općine Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“, br. 5/08, 3/15 i 5/18), te članak 86. i
89. Zakona o prostornom uređenju (153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19).
Razlozi za izradu i donošenje UPU-a Raskovica su:
obvezna izrada Urbanističkog plana za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja
ugostiteljsko turističke namjene propisana je Zakonom,
osiguranje harmoničnog i cjelovitog razvoja ugostiteljsko turističke zone (turističko
naselje T2) Raskovica na sjevernoj obali naselja Zastražišće,
obogaćivanje turističke ponude Općine Jelsa.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 9
Slika 2.1-1. Prikaz obuhvata UPU-a Raskovica - izvod iz kartografskog prikaza 4.6. Građevinska
područja Jelsa/Poljica/Zastražišće/ Gdinj, ID PPUO Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“ br. 5/18).
Nacrt prijedloga UPU Raskovica 2.2
Nacrt prijedloga UPU-a Raskovica izradio je URBOS d.o.o., Split, sukladno Odluci o izradi
Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće - Raskovica - T2 („Službeni glasnik Općine
Jelsa“ br. 2/18).
Osnovna namjena površina područja Raskovica je ugostiteljsko turistička za gradnju
turističkog naselja (T2). To je neizgrađeno obalno područje obraslo makijom. Izražen je pojas
kamenog ruba obale nastao djelovanjem valova (mora) i vjetra. Na području nije dopušteno
stanovanje.
Na području obuhvata plana nije predviđena gradnja građevina društvenih i javnih djelatnosti
kao ni stambenih građevina.
Kolni pristup kompleksu ugostiteljsko turističke namjene riješen je planiranom trasom ceste i
to od spoja s državnom cestom D116 do planirane ugostiteljsko turističke namjene i dalje do
susjedne uvale Kruševa. Dionica glavne ulice unutar ugostiteljsko turističke zone se proteže
od jugoistoka prema sjeverozapadu a smještena je na zapadnom dijelu zone.
Za području UPU-a Raskovice određene su slijedeće površine:
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 10
1. Ugostiteljsko turistička namjena, hotel T2-1 - građevine ugostiteljsko turističke
namjene, hoteli sa pratećim kompatibilnim sadržajima (poslovnim, trgovački, zabavni,
sportsko rekreacijski i sl.).
2. Ugostiteljsko turistička namjena, turističke vile T2-2 - građevine ugostiteljsko
turističke namjene za smještaj, vile.
3. Ugostiteljsko turistička namjena, prateći sadržaji T2-3 - zabavni, sportski,
rekreacijski, ugostiteljski i sl.
4. Sportsko rekreacijska namjena, uređena plaža R4 - sportsko rekreacijska namjena
obuhvaća kopneni pojas uređene plaže R3 i pripadajuću površinu mora R4. Obalna
linija uređene plaže se može oblikovati radi lakšeg pristupa moru, posebno osoba s
poteškoćama u kretanju te uređivati dužobalnu šetnicu.
5. Zaštitne zelene površine Z - površine namijenjene za zaštitu, uređenje zelenih
površina, ozelenjavanje i kultiviranje terena. Zelenilo u potezu (drvored) planiran je
kao dio javne ceste i kao jednostrani je smješten uz istočni rub javne ceste.
6. Prometne površine - prema funkcionalnom značaju razlikuju se slijedeće razine
prometnica: javna (razvrstana) cesta kojom se pristupa do zone od križanja s
državnom cestom D116 (Hvar – Sućuraj) a koja ima funkciju glavne ulice; sabirna
ulica koja sa javnom cestom čini osnovni prometni prsten zone; pristupne ulice su
planirane kao dvosmjerne i jednosmjerne u skladu s njihovom funkcijom kolnog
pristupa pojedinim sadržajima zone; kraća jednosmjerna interventna (servisna) ulica
predviđena je na sjeveroistočnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana radi pristupa
budućem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda; kraća dionica postojeće pristupne
ulice zadržana je radi pristupa sadržajima izvan obuhvata Urbanističkog plana;
uzdužno javno parkiralište smješteno je uz jugoistočnu sabirnu ulicu.
Prikaz površina UPU-a Raskovica prema planiranoj namjeni, na DOF podlozi nalazi se na
slici 2.2-1.
Tablica 2.2-1. Iskaz planirane namjene površina obuhvata UPU-a Raskovica
Namjena površina površina (ha) učešće (%)
1. Ugostiteljsko turistička namjena, hotel T2-1 1,67 15,9
2. Ugostiteljsko turistička namjena, turističke vile T2-2 5,20 49,3
3. Ugostiteljsko turistička namjena, prateći sadržaji T2-3 1,07 10,2
4. Sportsko rekreacijska namjena, uređena plaža R4 0,36 3,5
5. Zaštitne zelene površine Z 0,91 8,6
6. Prometne površine 1,32 12,5
Ukupno obuhvat UPU-a 10,53 100
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 11
Slika 2.2.-1. Prikaz UPU Raskovica na DOF podlozi (Izvor: https://geoportal.dgu.hr/services/inspire/orthophoto_2017/wms?)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 12
Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 2.2.1
Ugostiteljsko turistička namjena
Na području obuhvata UPU-a Raskovice predviđena je gradnja građevina ugostiteljsko
turističke namjene - hotel sa pratećim sadržajima te građevine ugostiteljsko turističke
namjene za smještaj - turističke vile. Ukupni smještajni kapacitet iznosi 550 ležaja od čega je
za hotele predviđeno najviše 170 ležajeva a ostali kapacitet u turističkim vilama (najviše 380
ležajeva).
Ugostiteljsko turistička namjena je organizirana u 6 prostornih cjelina. Svaka prostorna
cjelina može biti i građevna čestica.
Slika 2.2.1-1. Shema prostornih cjelina u obuhvatu UPU-a Raskovica (Izvod iz kartografskog prikaza
broj 4. „Način i uvjeti gradnje“)
T2-1 – hoteli
Prostorne cjeline oznake 1
Za gradnju građevina ugostiteljsko turističke namjene (T2-1 – hotel), unutar predviđene
prostorne cjeline treba osigurati prateće sadržaje tj. usluge (restoran, bar, trgovina, zabavni
sadržaji), površine za turističku rekreaciju (igrališta, bazeni) te parkirališni/garažni prostor.
Unutar prostorne cjeline omogućava se gradnja i drugih nerazvrstanih kolnih ulica, pješačkih
staza i ulica, trgova te građevina i instalacija komunalne i druge infrastrukturne mreže.
Za gradnju građevina ugostiteljsko turističke namjene T2-1, hotel, unutar prostorne cjeline
oznake 1 primjenjuju se sljedeći uvjeti:
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 13
površina
prostorne
cjeline (m2)
a) najveći
koeficijent
izgrađenosti
građevne
čestice kig
b) najveća
površina
gradivog dijela
cjeline (m2)
a) najveći
koeficijent
iskorištenosti
građevne
čestice kis
b) najveći
građevinska
bruto površina
građevina (m2)
visina građevina
najmanje
učešća
zelenih
površina na
građevnoj
črestici (%)
najveći
broj
nadzemnih
etaža E
najveća
visina
V (m)
17.350 a) 0,3
b) 5.200
a) 0,8
b) 13.880 3 etaže 12,5 40
Maksimalni kapacitet hotela iznosi 170 ležaja.
Površina prostorne cjeline za izgradnju hotela iznosi 17.350 m2 tj. 1,735 ha.
Najmanja površina zahvata u prostoru za gradnju hotela iznosi 3.500 m2. Na građevnim
česticama moguće je smjestiti više građevina hotela i depadansi (prema posebnim
propisima) unutar granica naznačenog gradivog dijela prostorne cjeline (prema
kartografskom prikazu broj 4.0 „Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 2000). Unutar zahvata u
prostoru ove prostorne cjeline moguća je gradnja više hotela, te pratećih i zajedničkih
sadržaja hotela (recepcija, ugostiteljstvo, rekreacija, praonice itd.). Građevine hotela sa
smještajnim jedinicama te građevine zajedničkih i pratećih sadržaja mogu biti prostorno i
funkcionalno povezane.
Najveća visina građevina iznosi 3 nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podruma i kosog
krova. Ukoliko se u podrumu planira uređenje garaže moguće je gradnja više podrumski
etaža. Najveća visina građevina iznosi 12,5 m, mjereno od najniže kote uređenog ili
prirodnog terena uz pročelje građevine.
Prirodni teren se može mijenjati za najviše 1,0 m visine. Najmanja udaljenost građevine od
ruba susjedne parcele ne može biti manja od polovice visine građevine, ali ne manja od 5,0
m. Sve građevine unutar ove prostorne cjeline se grade kao slobodnostojeće građevine.
Građevni pravac se ne određuje.
Smještajne građevine te građevine za zajedničke i prateće sadržaje grade se u pravilu kao
slobodnostojeće građevine i treba ih smještajem i veličinom uklopiti u mjerilo prirodnog
okoliša.
Građevina hotela se oblikuje na način da se naglasi i uklopi u prirodno obilježje okolnog
terena strmog nagiba. Građevine mogu imati ravni ili kosi krov;
Kolni pristup prostornoj cjelini je moguć s rubnih kolnih ulica i drugih prometnih površina koje
se mogu graditi unutar prostorne cjeline. Također je moguće unutar prostorne cjeline
uređivati pješačke ulice, trgovi, odmorišta, graditi otvoreni i zatvoreni bazeni te urediti zelene
površine na najmanje 6. 9040 m2 površine prostorne cjeline.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 14
Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture
sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi broj 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mjerilu
1:2000) i prema posebnim uvjetima nadležnih javnopravnih tijela.
Otvoreni dio građevne čestice uređuje se u najvećem dijelu kao zelene površine (nisko i
visoko zelenilo) uz obveznu sadnju drvoreda uz javnu cestu. U što većoj mjeri očuvati, urediti
i održavati postojeće suhozide i gomile.
Rješenje građevina treba uskladiti s posebnim propisima u pogledu zaštite od požara,
sklanjanja u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti te kretanja invalidnih osoba.
T2-2 – turističke vile
Prostorne cjeline oznake 2, 3, 4 i 5
Planirana je izgradnja turističkih vila sa pratećim sadržajima.
Najveći broj ležajeva po prostornim cjelinama iznosi:
- u prostornoj cjelini oznake 2 - 68 ležajeva u turističkim vilama,
- u prostornoj cjelini oznake 3 - 116 ležajeva u turističkim vilama,
- u prostornoj cjelini oznake 4 - 112 ležajeva u turističkim vilama i
- u prostor noj cjelini oznake 5 - 80 ležaja u turističkim vilama
Osnova za obračun broja vila unutar prostornih cjelina je planski kapacitet od 4 ležaja po
turističkoj vili.
Unutar prostornih cjelina za gradnju turističkih vila mogu se osigurati prateći sadržaji, usluge
(restoran, bar, trgovina, zabavni sadržaji) i površine za turističku rekreaciju (igrališta, bazeni)
te parkirališni/garažni prostor. Unutar prostorne cjeline omogućava se gradnja i drugih
nerazvrstanih kolnih ulica, pješačkih staza i ulica, trgova te građevina i instalacija komunalne
i druge infrastrukturne mreže.
Najmanja površina zahvata u prostoru za gradnju vile iznosi 400 m2
Turističke vile se obvezno grade kao slobodno stojeće građevine. Građevni pravac se ne
određuje.
U prostornoj cjelini oznake 3., turističke vile se moraju smjestiti izvan pojasa 100 m od
obalne crte. Pojas zemljišta, koji čine linija 100 m od obalne crte i trasa planirane pristupne
(dvosmjerne) ulice na sjeveroistočnom dijelu prostorne cjeline, treba urediti kao zelene
površine.
Najveća visina vila iznosi 2 etaže, odnosno najviše 7,0 m mjereno od najniže kote uređenog
ili prirodnog terena uz građevinu do vijenca građevine. Prirodni teren se može mijenjati za
najviše 1,0 m visine. Najmanja udaljenost građevine od ruba susjedne parcele ne može biti
manja od polovice visine građevine, ali ne manja od 5 m.
Građevine vila se oblikuju na način da se uklope u prirodno obilježje okolnog terena strmog
nagiba. Građevine mogu imati ravni krov i mogu biti oblikovane i bez čvrstog povezivanja s
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 15
tlom. Uz pojedinačnu turističku vilu omogućava se uređenje otvorene terase i gradnja
otvorenog bazena površine do 30 m2.
Otvoreni dio građevne čestice uređuje se u najvećem dijelu kao zelene površine (nisko i
visoko zelenilo). U što većoj mjeri očuvati, urediti i održavati postojeće suhozide i gomile. Na
svakoj građevnoj čestici namijenjenoj za gradnju turističke vile obvezno je osigurati 40%
zelenih površina koje se uređuju sadnjom autohtonog visokog i niskog zelenila.
Kolni pristup prostornim cjelinama je predviđen s planiranih ulica. Omogućava se gradnja
novih prometnih površina unutar prostornih cjelina radi pristupa pojedinačnim turističkim
vilama. Unutar prostornih cjelina mogu se uređivati pješačke ulice, odmorišta, te urediti
zelene površine.
Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture
sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi broj 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mjerilu
1:2000) i prema posebnim uvjetima javnopravnih tijela.
Rješenje građevina treba uskladiti s posebnim propisima u pogledu zaštite od požara,
sklanjanja u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti te kretanja invalidnih osoba.
T2-3 - prateći sadržaji ugostiteljsko turističke namjene
Prostorna cjelina oznake 6
Na toj površini mogu se graditi ugostiteljski, zabavni, sportski, trgovački, uslužni i slični
sadržaji u funkciji ugostiteljsko turističke zone.
Površina prostorne cjeline iznosi 10.750 m2.
Najmanja površina zahvata u prostoru za gradnju pratećih sadržaja iznosi 1000 m2
Najveća visina građevina pratećih sadržaja iznosi podrum i prizemlje, odnosno najviše 6,0 m
mjereno od najniže kote uređenog ili prirodnog terena uz građevinu do vijenca građevine.
Prirodni teren se može mijenjati za najviše 1,0 m visine. Najmanja udaljenost građevine od
ruba susjedne parcele ne može biti manja od polovice visine građevine, ali ne manja od 5 m;
Građevine za prateće sadržaje se oblikuju na način da se uklope u prirodno obilježje okolnog
terena strmog nagiba. Građevine mogu imati ravni krov i mogu biti oblikovane i bez čvrstog
povezivanja s tlom.
Omogućava se gradnja otvorenih igrališta, terasa, gradnja otvorenog bazena i sličnih
rekreacijskih sadržaja. Otvoreni dio građevne čestice uređuje se u najvećem dijelu kao
zelene površine (nisko i visoko zelenilo). U što većoj mjeri očuvati, urediti i održavati
postojeće suhozide i gomile. Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj za gradnju pratećih
sadržaja obvezno je osigurati 40% zelenih površina koje se uređuju sadnjom autohtonog
visokog i niskog zelenila.
Kolni pristup prostornoj cjelini je predviđen s planiranih ulica. Omogućava se gradnja novih
prometnih površina unutar prostornih cjelina radi pristupa pojedinačnim turističkim vilama.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 16
Unutar prostorne cjeline mogu se uređivati pješačke ulice, odmorišta, te urediti zelene
površine. Obvezna je gradnja pješačkog pravca radi pristupa uređenoj plaži, označenog na
kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“. Omogućava se izmjena položaja toga
pravca kojim se osigurava pješački pristup do uređene plaže i mora.
Unutar prostorne cjeline mogu se uređivati i druge pješačke ulice, odmorišta, te urediti
zelene površine.
Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture
sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi broj 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mjerilu
1:2000) i prema posebnim uvjetima javnopravnih tijela.
Rješenje građevina treba uskladiti s posebnim propisima u pogledu zaštite od požara,
sklanjanja u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti te kretanja invalidnih osoba.
Sportsko rekreacijska namjena R4 - uređena plaža
Uređena plaža treba biti nadzirana i pristupačna svima s kopnene i morske strane, uključivo i
osobama smanjene pokretljivosti (sukladno posebnom propisu).
Površine kopnenog dijela uređene plaže uređuju se kao:
- zelene površine;
- prirodna plaža (šljunak i škrape);
- dužobalna šetnica;
- koncesijska čestica (na pomorskom dobru) za gradnju plažne građevine;
- pripadajući akatorij.
Oblikovanje svih kopnenih površina uređene plaže izvesti na način da se uspostave skladni
prostorni odnosi. Prilikom uređenja okoliša, veće visinske razlike terena savladavati pažljivo
oblikovanim pokosima ili potpornim zidovima. Preporuča se terasasto oblikovanje dijelova
prirodnog terena, kod čijeg je uređenja potrebno koristiti prirodne materijale. Minimalna
površina za visoko i nisko zelenilo iznosi 40% površine prostorne cjeline.
Na dijelu neposredno uz more potrebno je u cijelosti očuvati prirodna obilježja plaže
(prirodna kamena obala i škrape) koja čine posebne krajobrazne vrijednosti obale.
Omogućava se formiranje platoa (sunčališta i sl.) na način da se u najvećoj mjeri uklope u
prirodni okoliš. Površine platoa potrebno je izvesti kao manje šljunčane oaze unutar škrapa,
odnosno bez vidljivih tragova betona oblikovati površine unutar škrapa koje je potrebno
ispuniti kamenim oblucima ili urediti drvene platforme. Betoniranje vanjske površine platoa se
ne dopušta. Uređenje plaže obuhvaća i postavljanje privremenih drvenih platoa i pontona na
kopnu ili akvatoriju uređene plaže. Pontoni u moru, kao plivajući objekti koji čine dio uređene
plaže, mogu imati površinu do ukupno 200 m2 i treba ih odgovarajuće izmjestiti izvan
akvatorija nakon završetka sezone kupanja ali unutar obuhvata ove ugostiteljsko turističke
zone. Dopušta se uređenje pristupa s kopnene i morske strane, uključivo i osobama
smanjene pokretljivosti (izgradnja rampi i liftova).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 17
Dužobalna šetnica može biti širine 1,5 m i položena približno paralelno s obalom, rubno
između zone uređene plaže i prostorne cjeline za prateće sadržaje.
Gradnja plažne građevine za smještaj tuševa, sanitarnog čvora, ostave za rekvizite i sl.,
moguća je isključivo na pomorskom dobru unutar koncesijske čestice. Ukoliko čestica zemlje
za gradnju plažne građevine nije na pomorskom dobru tada nije moguća gradnja plažne
građevine. Određena površina za gradnju plažne građevine prikazana je u grafičkom dijelu
Urbanističkog plana na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu
1:2000.
Plažna građevina se gradi prema sljedećim uvjetima:
- najveća površina plažne građevine iznosi 40 m2 građevinske bruto površine;
- najveća visina plažne građevine je P+K (prizemlje i krov) odnosno najviše 4,0 m,
mjereno od najniže kote uređenog ili prirodnog terena uz građevinu do vijenca
građevine;
- prirodni teren se može mijenjati za najviše 1,0 m visine;
- ukoliko se izvodi kosi krov pokrov je potrebno izvesti pločama od prirodnog kamena;
- oblikovanjem se građevina mora uklopiti u krajobraz na način da se ne naruše
prirodne vrijednosti prostora;
- pročelja je potrebno obraditi u kamenu;
- do plažne građevine nije potrebo osigurati kolni pristup kao ni osigurati parkirališna
mjesta;
- ukoliko plažne građevine imaju priključak na vodoopskrbni sustav, moraju biti
priključene na interni sustav odvodnje ugostiteljsko turističke zone, a ukoliko to nije
moguće, moraju imati vlastiti uređaj za pročišćavanje voda prije upuštanja u recipijent
u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog javnopravnog tijela.
Morski dio uređene plaže obvezno je ograditi plutačama radi zaštite kupača.
Urbanističkim planom nije predviđena gradnja turističkog priveza.
Na području obuhvata plana nije predviđena gradnja građevina društvenih i javnih djelatnosti
kao ni stambenih građevina.
Prometna, telekomunikacijske i komunalna mreža s 2.2.2
pripadajućim objektima i površinama
Promet
Sa glavne ulice kojom se pristupa predmetnoj zoni te preko sabirnih i pristupnih ulica
osigurani su kolni i pješački pristupi planiranim sadržajima i prostornim cjelinama u obuhvatu
Urbanističkog plana. Planirana prometna mreža prikazana je u grafičkom dijelu Urbanističkog
plana, kartografski prikaz broj 2.1 „Prometna i ulična mreža“ u mjerilu 1:2000.
Uz glavnu, sabirne i pristupne ulice (prometnice) jednostrano ili dvostrano se uređuje
pješačka staza širine 1,5 m i pojas zelenila širine 1,5 m.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 18
Zbog konfiguracije terena dopušta se formiranje i uređenje čestice ulica i u širem pojasu od
profila ulice prikazane u kartografskom prikazu broj 2.1 u mjerilu 1:2000 za potrebe uređenja
zaštitnog pojasa. U sklopu zaštitnog pojasa ulice uređuje se nasip i/ili usjek ulice s uređenim
i ozelenjenim pokosom ili s potpornim zidovima ovisno o dijelu trase i načinu uređenja
terena.
U grafičkom prikazu prometa (kartografski prikaz broj 2.1 u mjerilu 1:2000) date su
orijentacijske kote nivelete križanja a koje će se točno utvrditi u tehničkoj dokumentaciji
određene dionice ceste ili ulice a prilagođeno točnim podacima o terenu i planiranoj
infrastrukturi.
Glavna ulica; - Poprečni presjek glavne ulice planiran je minimalne širine 13,5 m odnosno
ukupno širine ceste: 1,5 m zeleni pojas (zaštitno zelenilo) + 1,5 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik
+ 2,0 m pojas zelenila (drvored) + 1,5 m pločnik + 1,5 m zeleni pojas (zaštitno zelenilo).
Širina pločnika je 1,5 m dvostrano uz glavnu ulicu.
Sabirna ulica; - Poprečni presjek sabirne ulice planiran je minimalne širine 11,50 m odnosno
ukupno širine ceste: 1,5 m zeleni pojas (zaštitno zelenilo) + 1,5 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik
+ 1,5 m pločnik + 1,5 m zeleni pojas (zaštitno zelenilo). Širina pločnika je 1,5 m dvostrano uz
glavnu ulicu. Na dijelu sabirne ulice na jugoistočnom dijelu planirao je uzdužno parkiralište s
5PM.
Pristupna ulica; - Poprečni presjek pristupne ulice planiran je širine 10,0 m i planirana su dva
različita poprečna profila od kojih je jedan predviđen za promet u oba smjera, a drugi za
promet u jednom smjeru. Poprečni profil za dvosmjerni promet sastoji se od 1,5 m zelenog
pojasa (zaštitno zelenilo) + 1,5 m pločnika + 2 x 2,75 m kolnika + 1,5 m zeleni pojas (zaštitno
zelenilo). Poprečni profil za jednosmjerni promet sastoji se od 1,5 m zelenog pojasa (zaštitno
zelenilo) + 1,5 m pločnika + 4,00 m kolnika + 1,5 m pločnika + 1,5 m zeleni pojas (zaštitno
zelenilo).
Interventna (servisna) ulica; - Poprečni presjek interventne ulice koja služi za pristup
uređenoj plaži i budućem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda ove ugostiteljsko turističke
zone. Širina kolnika iznosi 4,0 m te se obostrano osigurava pojas zaštitnog zelenila širine
1,5 m sa svake strane ulice.
Planirani kolni pristupi građevinama se moraju projektirati na način da omoguće kretanje
vatrogasnih vozila prema posebnim propisima.
U postupku izdavanja odgovarajućeg akta za građenje sukladno Zakonu za zahvate u
prostoru obvezno je osigurati parkirališna mjesta na građevnoj čestici prema sljedećoj tablici:
Namjena
građevine Tip građevine Potreban broj mjesta
Ugostiteljstvo i
turizam
Restoran, kavana, bar 2 PM/100 m
2
na otvorenom prostoru
Hoteli i drugi smještajni
objekti
Prema posebnim propisima (Pravilnik o kategorizaciji,
razvrstavanju i posebnim standardima ugostiteljskih
objekata iz skupine hoteli, odnosno drugom
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 19
odgovarajućem propisu)
Šport i rekreacija Otvorena igrališta 1 PM/200 m2 otvorenog igrališta
Promet u mirovanju u pravilu se rješava u sklopu prostorne cjeline. Manje otvoreno uzdužno
parkiralište (5PM) smješteno je uz sabirnu ulicu. Moguće je zadovoljene potreba prometa u
mirovanju riješiti u garažama, potpuno ukopanim garažama ili kao uređena otvorena
parkirališna mjesta.
Koncept planirane pješačke mreže veže se na pločnike uz glavnu, sabirne i pristupne ulice te
preko postojećih i planiranih pješačkih staza do mora. Pješački pločnici uz prometnice se
planiraju u širini 1,5 m. Planiran je pristup uređenoj plaži od pristupne ulice i preko zone u
kojima se smještaju prateći sadržaji ugostiteljsko turističke zone. Uz obalu je planirano uređenje
dužobalne šetnice najmanje širine 1,5 m.
Telekomunikacijska mreža
Planira se gradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije sa korisničkim vodovima
povezano na vanjska komutacijska čvorišta. Glavni vodovi položeni su u planiranim
prometnicama. Priključni vodovi mogu se postavljati i u drugim trasama kolnih i pješačkih
ulica. Mogući položaj distributivne telekomunikacijske kanalizacije sa korisničkim vodovima
prikazan je u grafičkom dijelu Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.3
„Telekomunikacijska mreža“ u mjerilu 1:2000.
Prostori za smještaj telefonskih centrala (komutacijska čvorišta) i drugih telekomunikacijskih
uređaja mogu se riješiti kao samostalne građevine na zasebnim građevnim česticama, ili
unutar građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.
TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja
vodova, obuhvaća postavljanje baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim
prihvatima na zgradi budućeg hotela. Novi stupovi se moraju graditi kao zajednički antenski
stup za više korisnika.
Za postavljanje antenskih stupova obvezno je pribaviti suglasnost Općinskog vijeća.
Elektroenergetska mreža
Rješenje elektroenergetske mreže prikazano je u grafičkom dijelu Urbanističkog plana,
kartografski prikaz broj 2.2 „Elektroenergetska mreža“ u mjerilu 1:2000.
Za napajanje Urbanističkog plana potrebno je izgraditi sljedeće:
- dvije trafostanice 10(20)/0,4 kV instalirane .snage 1000 kVA ili 2x1000 kVA;
- KB 20(10) kV za prihvat novih trafostanica 10(20)/0,4 kV;
- KB 1 kV rasplet unutar obuhvata Urbanističkog plana;
- javnu rasvjetu ulične mreže.
Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na
slijedeće uvjete:
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 20
- građevna čestica za gradnju slobodnostojeće trafostanice 10-20/0,4 kV mora biti
minimalne veličine 7 x 6 m (za trafostanice instalirane snage do 1x1.000 kVA),
odnosno minimalno 9x9 m (za trafostanice instalirane snage 2x1.000 kVA), a u
pravilu se postavljaju u središtu konzuma tako da se osigura kvalitetno napajanje do
krajnjih potrošača na izvodima. U slučaju potrebe veće snage, posebno za potrebe
opskrbe energijom građevina hotela, mogu se u sklopu svake trafostanice smjestiti
dva transformatora snage po 1000 kVA;
- pristup trafostanicama mora biti nesmetan, zbog potreba servisiranja, tehničkog
održavanja i očitanja stanja brojila te da se može pristupiti teškim (težim) teretnim
vozilom;
- Urbanističkim planom je predviđena gradnja planiranih trafostanica unutar zaštitnih
zelenih površina i bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i
granica građevne čestice;
- dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku
kolnika dubina je 1,2 m;
- širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela;
- na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera
110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, NN, VN);
- prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže
uzemljivačko uže Cu 50 mm2;
- elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice
stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se
moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto
vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45o.
Električna mreža javne rasvjete
Rasvjeta prometnice unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja napajati će se iz
planiranih trafostanica preko kabelskih razvodnih ormara javne rasvjete. Tip i vrsta stupova
javne rasvjete i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci i lokacije odredit će se
prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica.
Obnovljivi izvori energije
Unutar obuhvata Urbanističkog plana moguće je postavljanje fotonaponskih ćelija, solarnih
kolektora za zagrijavanje tople vode i grijanje prostorija, manjih vjetrenjača, postavljanje
podzemnih dizalica topline, prikupljanje i korištenje kišnice i korištenje ostalih obnovljivih
izvora energije.
Plinske instalacije
Kad se steknu tehnički uvjeti moguće je korištenje plina kao energenta za korištenje u
građevinama ugostiteljsko turističke zone.
Vodoopskrbna mreža
Položaj trasa cjevovoda određen je na kartografskom prikazu broj 2.4 „Vodoopskrba“ u
mjerilu 1:2000. Položaj vodova, građevina i uređaja vodoopskrbnog sustava je načelan i
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 21
konačno će se odrediti u postupku izdavanja odgovarajućeg odobrenja za građenje, odnosno
prema uvjetima nadležnog javnopravnog tijela, važećim propisima i stvarnim mogućnostima
na terenu. Moguće su izmjene trasa i građevina vodoopskrbe u skladu s konfiguracijom
terena, detaljnijim geodetskim podlogama i konačno odabranim sustavom vodoopskrbe a što
se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana.
Interni vodoopskrbni sustav je potrebno spojiti na glavni dovodni cjevovod koji pripada
javnom vodoopskrbnom sustavu u skladu s uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
Kod komunalne infrastrukture cijevi za vodoopskrbu su locirane u prometnici na udaljenosti
1,0 m od ivičnjaka, sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m računajući od tjemena cijevi do
nivelete prometnice, te kontrolnim šahtama u čvorovima. Vodoopskrbna mreža sa svim
pratećim elementima u pravilu se izvodi kroz profil prometnice, bankine ili na drugi
odgovarajući način. Vodoopskrbne cijevi se gdje god je to moguće postavljaju na suprotnu
stranu prometnice u odnosu na kanalizaciju otpadnih voda i uvijek iznad kanalizacijskih cijevi
i kanala.
Ukoliko raspoloživ tlak u vodoopskrbnoj mreži nije dovoljan za potrebe i opskrbu potrošača
vodom moguće je ugraditi uređaj za povećavanje tlaka vode (hidroforska stanica). Uređaj za
povećanje tlaka treba postaviti u sklopu dijela interne vodoopskrbne mreže gdje tlakovi ne
zadovoljavaju ili na česticu zemlje odnosno u građevinu za koju je potreban.
Svaka građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Pojedinačne
priključke izvoditi u prometnim ili zelenim površinama (kolniku, nogostupu ili zelenoj površini)
odnosno kroz pristupne putove do građevina.
U cilju efikasne protupožarne zaštite, potrebno je osigurati dovoljne količine vode iz javnog
vodoopskrbnog sustava, te izvesti vanjsku hidrantsku mrežu koju čine nadzemni hidranti.
Za snabdijevanje vodom, moguće je koristiti uređaje za dobivanje vode iz mora, kao i
autonomne i alternativne sustave vodoopskrbe (gustrine za prikupljanje kišnice, bušotine za
zahvat podzemnih voda, itd.). Ukoliko se koristi morska voda tada se planira zahvat morske
vode iz bušotine udaljene od mora koja ima niži salinitet i zahtjeva manje energije za
desalinizaciju. U tom slučaju se odgovarajući ispust mora usmjeriti ka moru.
Potrebne količine vode za turističku zonu su dobivene analizom potreba pojedinih potrošača, odnosno potreba za:
- turističku izgradnju, - gašenje požara.
Proračun mjerodavnih količina potrošnje vode u turističkom naselju
a) Turistički smještaj
Proračun se provodi na temelju sljedećih podataka i pretpostavki potrošnje vode ovisno o kategoriji potrošača.
Broj ležaja: - hotel: Nh = 170 - vile: Nv = 68+116+113+83 = 380
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 22
Specifična potrošnja vode:
- hotel: qspec = 300 l/dan/lež - vile: qspec = 250 l/dan/lež
Koeficijenti neravnomjernosti:
- koef. dnevne neravnomj.: KDN = 1,6 - koef. satne neravnomj.: KSN = 2,2
Mjerodavne količine potrošnje vode za turistički smještaj i prateće sadžaje su:
Srednja dnevna potrošnja: QSR,DN = qspec x N QSR,DN = 300 l/dan/lež x 170 + 250 l/dan/lež x 380
QSR,DN = 146 000 l/dan = 146 m3/dan
Maksimalna dnevna potrošnja: QMAX,DN = QSR,DN x KDN QMAX,DN = 146 m3/dan x 1,6 QMAX,DN = 233,6 m3/dan
Srednja satna potrošnja: QSR,SAT = QMAX,DN / 24
QSR,SAT = 233,6 m3/dan / 24 QSR,SAT = 9,73 m3/sat
Maksimalna satna potrošnja: QMAX,SAT = QSR,SAT x KSN QMAX,SAT = 9,73 m3/sat x 2,2 QMAX,SAT = 21,41 m3/sat = 5,95 l/s QMAX,SAT ≈ 6,0 l/s
b) Protupožarna potrošnja vode QPOŽ = 10 l/s
Ukupna mjerodavna količina potrošnje vode u turističkom naselju iznosi:
QMAX,SAT + POŽ = Q MAX,SAT + Q POŽ QMAX,SAT + POŽ = 6,0 l/s + 10 l/s QMAX,SAT + POŽ = 16,0 l/s
Na području obuhvata predmetnog UPU-a niti u njegovoj blizini ne postoji magistralni
cjevovod vodoopskrbe. Rrealizacija istog nije u planu isporučitelja vodno komunalnih usluga
(sukladno očitovanju tvrtke Hvarski vodovod d.o.o. od 07.08.2020.). Obzirom na navedeno
investitor predviđa vodoopskrbu putem desalinizatora odnosno drugih alternativnih sustava
vodoopskrbe kao što su prikupljanje kišnice, bušotine za korištenje podzemnih voda i dr.) jer
realizacija turističke zone nije moguća bez osigurane vodoopskrbe. Na osnovu studije
izvedivosti investitor će odlučiti koji je najpovoljniji način osiguravanja vodoopskrbe, a sve u
skladu sa važećim propisima i odlukama Hrvatskih voda, Općine Jelsa i Hvarskog vodovoda
d.o.o.
Odvodnja otpadnih voda
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 23
Položaj trasa kolektora i vodova sustava odvodnje otpadnih voda određen je na
kartografskom prikazu broj 2.5 „Odvodnja otpadnih voda“ u mjerilu 1:2000. Položaj kolektora,
vodova, građevina i uređaja sustava odvodnje je načelan i konačno će se odrediti u postupku
izdavanja odgovarajućeg odobrenja za građenje, odnosno prema uvjetima nadležnog
javnopravnog tijela, važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. Moguće su
izmjene trasa i građevina sustava odvodnje u skladu s konfiguracijom terena, detaljnijim
geodetskim podlogama i konačno odabranim sustavom vodoopskrbe a što se ne smatra
izmjenom Urbanističkog plana.
Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda zone potrebno je riješiti razdjelnim
kanalizacijskim sustavom, odnosno odvojeno zbrinuti fekalne i oborinske vode.
Fekalnu i oborinsku kanalizacijsku mrežu izvoditi unutar koridora planiranih kolnih i kolno-
pješačkih prometnica, te pristupnih putova do pojedinih građevina. U razdjelnom sustavu
kanalizacije, kanal fekalnih otpadnih voda smjestiti uz rub prometnice ili nogostup na
suprotnoj strani prometnice od položaja vodovoda. Kanale fekalnih voda polagati na koti
nižoj od kote vodoopskrbnog cjevovoda. Kanalizacijsku mrežu otpadnih voda moguće je
polagati i unutar prostornih cjelina.
Dimenzioniranje kanalizacijske mreže fekalnih i oborinskih voda odrediti će se na osnovi
hidrauličkog proračuna u fazi izrade odgovarajuće tehničke dokumentacije potrebne za
ishođenje odobrenja za građenje.
Fekalne otpadne vode potrebno je prikupiti gravitacijskim cjevovodima do uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda te ispustiti u more odgovarajućim podmorskim ispustom. Uređaj
za pročišćavanje otpadnih voda treba imati odgovarajući stupanj pročišćavanja sukladno
Pravilniku o graničnim vrijednostima otpadnih voda (NN 26/20.). Odgovarajući stupanj
pročišćavanja fekalnih otpadnih voda označava primjenu onog stupnja pročišćavanja kojim
se u ispuštenim vodama i u prijemniku postižu propisane dopuštene koncentracije štetnih
tvari. Nakon odgovarajućeg stupnja pročišćavanja u uređaju, pročišćene otpadne vode
potrebno je ispustiti u more putem podmorskog ispusta na udaljenosti od obalne crte (najniže
plime na kopnu) u pravilu ne manje od 500 m i na dubini većoj od 20 m.
Oborinske vode s krovova građevina („čiste“ oborinske vode) upustiti direktno u teren putem
upojnih površina/bunara unutar prostorne jedinice, bez prethodnog pročišćavanja, na način
da se ne ugroze okolne građevine ili se mogu koristiti za potrebe zalijevanja, navodnjavanja i
dr.
Oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina unutar granica pojedine
prostorne jedinice potrebno je prikupiti te nakon pročišćavanja (separator masti, ulja i taloga)
upustiti u teren unutar prostorne jedinice putem upojnih površina/bunara ili onečišćene
ispustiti u sustav oborinske kanalizacije u profilu cesta te ih naknadno pročistiti. Kako bi se
smanjile količine oborinskih voda unutar prostornih jedinica koje je potrebno tretirati prije
upuštanja, preporuča se korištenje što veće površine neizgrađenog dijela prostorne jedinice
za zelene vodopropusne površine, odnosno minimalno prema ovim Odredbama.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 24
Oborinske vode s prometnica i parkirališta unutar ugostiteljsko turističke zone porebno je
sakupiti putem slivnika u sustav oborinske kanalizacije te nakon pročišćavanja (separatori
masti, ulja i taloga) upustiti u teren putem upojnih površina/bunara.
Konačnu dispoziciju oborinskih voda kao i dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje
(cjevovodi, mastolovi, ispusti) treba odrediti na osnovi hidrauličkog proračuna mjerodavnih
maksimalnih dotoka oborinskih voda u fazi izrade projektne dokumentacije.
Uređenje voda i zaštita vodnog režima
U sklopu obuhvata Urbanističkog plana uređenja nema površina javnog vodnog dobra,
odnosno vodnog dobra.
Zaštitne zelene površine – Z
Površine namijenjene za uređenje i održavanje zaštitnih zelenih površina, kultiviranje terena,
sadnju za zaštitu terena od odronjavanja te uređenje zaštitnog zelenila uz planirane
građevine (građevine komunalne infrastrukture; prometnice, pročiščavać otpadnih voda i dr).
Pješačke staze, podzide i odmorišta po mogućnosti izgraditi od prirodnih materijala (kamena
s lokacije) uz što manje korištenje vezivnog materijala, kako bi se isti svojim izgledom što
bolje uklopili u okoliš.
Sadnja drvoreda je planirana s jedne strane glavne ulice prema prikazu na grafičkom dijelu
Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000. Unutar
zaštitnih zelenih površina moguće je vođenje vodova komunalne infrastrukture.
Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja ne nalaze se prirodne vrijednosti, koje
su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Područje se uređuje na način da se očuvaju
karakteristična prirodna obilježja i da se planirani zahvati ukomponiraju u prirodnu i saniranu
konfiguraciju područja.
Područje obuhvata Urbanističkog plana se nalazi unutar područja nacionalne ekološke
mreže. Obilježja EM na području UPU-a Raskovica opisana su u poglavlju 10.
Postupanje s otpadom
Na području Urbanističkog plana planira se organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje
komunalnog otpada na službeno odlagalište Prapatna do otvaranja Županijskog centra za
gospodarenje otpadom u Lećevici.
Unutar obuhvata plana planiraju se postaviti odgovarajući spremnici (kontejneri, kante) za
primarno odvajanje pojedinih vrsta otpada za njegovu reciklažu, kao što su spremnici za
staklo, papir, karton, plastičnu ambalažu, metalnu ambalažu i organski otpad), na način da
isti budu pristupačni i ne ugrožavaju korištenje okolnog prostora i krajobrazne vrijednosti
prostora.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 25
Sav građevni otpad potrebno je odvojeno sakupiti i privremeno skladištiti te osigurati
konačno zbrinjavanje ili oporabu odvojeno skupljenog građevnog otpada, a sve sukladno
Pravilniku o građevnom otpadu I otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16). S viškom materijala iz
iskopa postupiti sukladno odredbama Pravilnika o postupanju s viškom iskopa koji
predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 26
Mjere zaštite i mjere spriječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš propisane u sklopu UPU 2.2.3
Raskovica
MJERE ZAŠTITE
PRIRODA KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA
- u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, posebno u
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja;
- postojeću prirodnu vegetaciju očuvati u što većoj mjeri i uklopiti je u
krajobrazno uređenje. Ostale zelene površine ozeleniti autohtonom
vegetacijom;
- postojeće plaže mogu se urediti prirodnim materijalima kao što su
kamene obloge, drveni (montažni) platoi i sunčališta;
- potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez
oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje
ravnoteže prirodnih faktora.
- pri projektiranju trasa prometnica treba uvažavati specifičnosti reljefa i
vegetacijski pokrov, na način da se utjecaj na krajobraz i prirodne
sastavnice prostora svede na najmanju moguću mjeru.
Premda do sada nema evidentiranih spomeničkih nalaza u obuhvatu
Urbanističkog plana, potrebno je prilikom ishođenja odgovarajućeg odobrenja
za građenje sukladno Zakonu o gradnji na čitavom području, za građevne
radove koji uključuju iskope svake vrste, ishoditi posebne uvjete, odnosno
rješenje nadležnog javnopravnog tijela zaštite spomenika kulture. U svrhu
zaštite mogućih arheoloških nalaza određuje se slijedeće:
- organizirati konzervatorski nadzor prilikom svakog budućeg građevinskog
iskopa,
- u slučaju otkrivanja bilo kakvih arheoloških nalaza radove je potrebno
odmah obustaviti te o pronalasku obavijestiti nadležno javnopravno tijelo
zaštite spomenika kulture.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Na području Urbanističkog plana ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na površini zemlje, ispod ili iznad površine zemlje, graditi građevine koje bi mogle
svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša ili narušavati osnovna obilježja
krajobraza.
Prije izgradnje zahvata, sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17) provesti propisane
postupke, te prilikom projektiranja, izgradnje i korištenja zahvata primijeniti propisane mjere zaštite okoliša i programe praćenja stanja okoliša.
U vezi planiranih mjera civilne zaštite, kako bi se umanjile posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te
povećao stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša, obvezno je primjenjivati odredbe važećih zakona i pravilnika6
Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali,
sportske dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi, proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili akustičke izolacije ne može osigurati
dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog
osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.
6 Cjelovit popis zakona i pravilnika nalazi se u Nacrtu prijedloga plana
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 27
Vlasnici građevina dužni su, bez naknade, na zahtjev nadležnog javnopravnog tijela dopustiti postavljanje uređaja za uzbunjivanje građana i korištenje
električne energije.
Zaštita zraka
Na području Urbanističkog plana kakvoća zraka je prve kategorije – čist ili neznatno onečišćen zrak. Preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću
zraka U skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka primijeniti preventivne mjere kako bi se razine onečišćujućih tvari zadržale ispod propisanih i očuvala
najbolja kvaliteta zraka spojiva s održivim razvojem.
Pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćenja zraka dužni su potencijalne onečišćivače zraka unutar obuhvata Urbanističkog plana
(sustavi ventilacije i klimatizacije i sl.) projektirati, koristiti, održavati i kontrolirati sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 127/19) i provedbenim propisima.
Zaštita voda i mora
Odvodnja oborinskih voda do prijamnika bila bi površinska preko slivnika i linijskih rešetki, do separatora i taložnika prije upuštanja u recipijent (upojni bunar,
more). Radi zaštite priobalnog mora obvezna je gradnja sustava odvodnje otpadnih voda s odgovarajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i
podmorskim ispustom s difuzorom na odgovarajućoj dubini.
Zaštita od buke
Općina Jelsa te pravne i fizičke osobe-građani koje obavljaju djelatnost dužni su provoditi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke.
Potencijalni izvori buke na području Urbanističkog plana su:
- djelatnost zabavnih sadržaja u sklopu ugostiteljsko-turističke zone
- kolni promet spojnih i internih cesta u obuhvatu Urbanističkog plana.
Ukoliko se tijekom izgradnje građevine ili korištenja zahvata utvrdi prekoračenje dopuštene buke, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili
ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).
Zaštita tla od onečišćenja
U sklopu Urbanističkog plana moguće je korištenje zaštitnih zelenih površina za uzgoj tradicionalnog autohtonog bilja. Upotreba zaštitnih sredstava u obradi
površina treba biti kontrolirana, te ekološka i prihvatljiva za okoliš.
U Nacrtu prijedloga UPU-a Raskovice definirane su još i mjere zaštite od požara i mjere zaštite elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 28
Odnos UPU-a Raskovica s s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima na 2.3
državnoj, županijskoj i lokalnoj razini
Ciljevi UPU-a Raskovica:
1. Osiguranje harmoničnog i cjelovitog razvoja ugostiteljsko turističke zone (turističko naselje T2) Raskovica na sjevernoj obali naselja
Zastražišće,
2. Obogaćivanje turističke ponude Općine Jelsa.
U nastavku se donosi analiza i usklađenost ciljeva drugih odgovarajućih strategija, planova i programa na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini
s gore navedenim ciljevima i Odredbama za provođenje UPU-a Raskovica.
Naziv SPP7-a Ciljevi/prioriteti SPP-a Komentar
Europa 2020 –
Europska strategija
za pametan, održiv i
uključiv rast
Glavni cilj strategije je stvaranje uvjeta za pametan, održiv i
uključiv rast. Do kraja 2020. utvrđeno je pet ciljeva koji
uključuju: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske
promjene/energiju, obrazovanje, socijalno uključivanje i
smanjenje siromaštva.
U sklopu UPU-a Raskovica planirana je izgradnja hotela i turističkih
vila s pratećim sadržajima čime će se obogatiti turistička ponuda
Općine Jelsa i omogućiti stvaranje novih radnih mjesta što direktno
pridonosi ostvarenju ciljeva Strategije - Europa 2020. vezano za
poticanje zapošljavanja.
Program ruralnog
razvoja Republike
Hrvatske za razdoblje
2014.-2020.
Ciljevi:
1. Poticanje konkurentnosti poljoprivrede
2. Osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i
akcije protiv klimatskih promjena
3. Postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih
gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i
zadržavanje radnih mjesta
Na području obuhvata UPU-a Raskovica nije planiran razvoj
poljoprivredne proizvodnje ni ruralnih gospodarstva. No, u sklopu
UPU-a Raskovica moguće je korištenje zaštitnih zelenih površina za
uzgoj tradicionalnog autohtonog bilja. Upotreba zaštitnih sredstava u
obradi površina treba biti kontrolirana, te ekološka i prihvatljiva za
okoliš, uz pretežni uzgoj autohtonih mediteranskih proizvoda. Iako
ciljevi UPU-a Raskovice nisu direktno povezani s ciljevima Programa
ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.,
omogućuje razvoj autohtonih kultura biljaka na okolišno prihvatljiv
način što doprinosi održivom upravljanja prirodnim resursima.
7 Strategija, plan i program
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 29
Operativni program
konkurentnost i
kohezija 2014.-2020.
Cilj:
1. Ulaganje za rast i radna mjesta
Prioriteti:
1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija
2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije
3. Poslovna konkurentnost
4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora
energije
5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima
6. Zaštita okoliša i održivost resursa
7. Povezanost i mobilnost
8. Socijalno uključivanje i zdravlje.
9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
10. Tehnička pomoć
Realizacijom sadržaja planiranih u obuhvatu UPU-a Raskovica
direktno se potiče ulaganje u rast i radna mjesta. Također, unutar
obuhvata UPU-a Raskovica moguće je postavljanje fotonaponskih
ćelija, solarnih kolektora za zagrijavanje tople vode i grijanje
prostorija, manjih vjetrenjača, postavljanje podzemnih dizalica topline,
prikupljanje i korištenje kišnice i korištenje ostalih obnovljivih izvora
energije što direktno pridonosi ostvarenju ciljeva promicanja
energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te održivosti
resursa. U sklopu UPU-a Raskovica definirane su mjere zaštite
okoliša ( zrak, tlo, vode i more) što je u skladu s ciljem 6. Operativnog
programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Operativni program
Učinkoviti ljudski
potencijali 2014.-
2020.
Osnovni cilj je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju
socijalne kohezije u Republici Hrvatskoj kroz 4 tematska
cilja:
1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage;
2. Socijalno uključivanje;
3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje;
4. Dobro upravljanje.
Ranije u tekstu su navedeni planirani sadržaju u sklopu UPU-a
Raskovica koje doprinose stvaranju novih radnih mjesta i mobilnosti
radne snage (razvoj turizma izgradnjom hotela i turističkih vila uz svu
potrebnu infrastrukturu) što doprinosi ostvarenju cilja 1. Operativnog
programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Strategija
energetskog razvoja
Republike Hrvatske
Glavni ciljevi energetske politike Republike Hrvatske su
sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost energetskog
sustava i održivost ekonomskog razvitka. Strategija
energetske politike ima za cilj izgraditi sustav
uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe
energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će
građanima i gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu,
dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. Takva opskrba
energijom preduvjet je gospodarskog i socijalnog napretka.
Unutar obuhvata UPU-a planirana je izgradnja elektroenergetske
mreže (trafostanice, KB 20(10) kV za prihvat novih trafostanica, KB 1
kV rasplet unutar obuhvata UPU-a te javna rasvjeta ulične mreže)
sukladno potrebama sadržaja u obuhvatu UPU-a: U obuhvatu UPU-a
omogućeno je a omogućeno je postavljanje fotonaponskih ćelija,
solarnih kolektora, manjih vjetrenjača, postavljanje podzemnih dizalica
topline, prikupljanje i korištenje kišnice i korištenje ostalih obnovljivih
izvora energije. S obzirom na navedeno, možemo zaključiti kako je
planirana opskrba energijom na području UPU-a Raskovica u skladu
sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske.
Strategija razvoja
poduzetništva u
Republici Hrvatskoj
1. Poboljšanje ekonomske uspješnosti
2. Poboljšan pristup financiranju
3. Promocija poduzetništva
Izgradnja hotela i vila na području UPU-a Raskovica omogućuje
razvoj ekonomije i ekonomske uspješnosti što doprinosi ostvarenju
ciljeva Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. do
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 30
2013. do 2020. 4. Poboljšanje poduzetničkih vještina
5. Poboljšano poslovno okruženje
2020.
Strategija održivog
razvitka Republike
Hrvatske
1. Stabilni gospodarski razvitak
2. Pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti
3. Zaštita okoliša
Kako je ranije navedeno, razvoj turizmna izgradnjom planiranih
sadržaja u obuhvatu UPU-a Raskovica omogućuje razvoj ekonomije i
gospodarstva a mjere zaštite okoliša definirane Odredbama za
provođenje doprinose očuvanju prirodnih resursa i zaštiti okoliša što je
u skladu s ciljevima Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske.
Strategija prostornog
razvoja Republike
Hrvatske
U cilju uravnoteženog i održivog razvoja, podizanja
kvalitete života i ublažavanja negativnih demografskih
procesa, postavke koncepcije prostornog razvoja su:
1. Afirmacija policentričnosti,
2. Ublažavanje tempa depopulacije najugroženijih
područja,
3. Očuvanje identiteta hrvatskog prostora,
4. Korištenje prednosti geoprometnog položaja,
5. Održivi razvoj gospodarstva i infrastrukturnih sustava,
6. Povezivanje s europskim prostorom,
7. Integrirani pristup prostornom uređenju i aktivna
prilagodba dinamici promjena.
Realizacija sadržaja planiranih UPU-om Raskovica može doprinjeti
održivom razvoju gospodarstva i infrastrukturnih sustava. UPU-om je
definirano uređenje prostora na način da se isti uklopi u krajobraz i da
se ne naruše prirodne vrijednosti prostora koristeći prirodne
materijale i rješenja koja ne narušavaju prirodne oblike i stanje u
prostoru. Možemo zaključiti kako izgradnja sadržaja planiranih UPU-
om Raskovica doprinosi ostvarenju pojedinih ciljeva Strategije
prostornog razvoja Republike Hrvatske.
Nacionalni plan
djelovanja na okoliš
1. Sačuvati i unaprijediti kakvoću voda, mora, zraka i tla u
RH,
2. Održati postojeću biološku raznolikost u RH,
3. Sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke
područja posebnih prirodnih vrijednosti (more, obala i
otoci, planinski dio RH itd.)
Odredbama za provođenje UPU-a Raskovica definirane su mjere za
sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš što uključuje i mjere za
očuvanje i poboljšanje kvaliteta tla te mjere za očuvanje čistoće zraka.
Također, Odredbama za provođenje, definirano da se neposredno uz
more u cijelosti očuvaju prirodna obilježja plaže (prirodna kamena
obala i škrape) koja čine posebne krajobrazne vrijednosti obale.
Zaštita bioraznolikosti postiže očuvanjem postojeće prirodne
vegetacije u što većoj mjeri, i uklapanjem iste u krajobrazno uređenje.
S obzirom na navedeno, planirano uređenje područja UPU-a
Raskovica je u skladu s ciljevima Nacionalnog plana djelovanja na
okoliš
Strategija upravljanja
vodama
1. Osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za
vodoopskrbu stanovništva;
2. Osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće
kakvoće za različite gospodarske namjene;
Za područje obuhvata UPU-a Raskovica planirana je izgradnja
lokalnog sustava vodoopskrbe i spoj na glavni dovodni cjevovod koji
pripada javnom vodoopskrbnom sustavu u skladu s uvjetima
nadležnog javnopravnog tijela. Za snabdijevanje vodom pojedinih
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 31
3. Zaštita ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih
vidova štetnog djelovanja voda;
4. Zaštita i unapređenje ekološkog stanja voda i o vodi
ovisnih ekosustava;
5. Pridonijeti ublažavanju posljedica poplava i suša.
izdvojenih lokaliteta, gdje je neracionalna opskrba vodom iz
vodoopskrbnog sustava, moguće je koristiti uređaje za dobivanje vode
iz mora, kao i autonomne i alternativne sustave vodoopskrbe
(gustrine, bušotine, itd.). Odvodnja otpadnih voda riješit će se
izgradnjom razdjelnog kanalizacijskog sustava, odnosno odvojeno će
se zbrinuti sanitarne i oborinske vode. Sanitarne otpadne vode će se
pročistiti na uređaju za pročišćavanje s odgovarajućim stupnjem
pročišćavanja sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija
otpadnih voda (NN 26/2020). Oborinske vode s prometnica,
parkirališta i manipulativnih površina unutar granica pojedine
prostorne jedinice UPU-a će se prikupiti i adekvatno pročistiti
(separator masti, ulja i taloga) prije ispuštanja u teren. Također, u
Odredbama za provođenje definirane su mjere zaštite voda i mora
kojima će se spriječiti onečišćenje istih. S obzirom na navedeno,
lanirano uređenje područja UPU-a Raskovica doprinosi ostvarenju
ciljeva Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim
područjima 2016.-2021.
Plan upravljanja
vodnim područjima
2016.-2021.
1. Spriječiti daljnje pogoršanje, zaštititi i poboljšati stanje
vodnih ekosustava te, s obzirom na potrebe za vodom,
kopnenih ekosustava i močvarnih područja izravno
ovisnih o vodnim ekosustavima;
2. Promicati održivo korištenje voda na osnovi dugoročne
zaštite raspoloživih vodnih resursa;
3. Bolje zaštititi i poboljšati stanje vodnog okoliša, među
ostalim i putem specifičnih mjera za postupno
smanjenje ispuštanja, emisija i rasipanja opasnih tvari s
prioritetne liste te prekid ili postupno ukidanje
ispuštanja, emisija ili rasipanja opasnih tvari s
prioritetne liste;
4. Osigurati postupno smanjenje onečišćenja podzemnih
voda i sprječavati njihovo daljnje onečišćenje
5. Pridonijeti ublažavanju posljedica poplava i suša.
Program mjera
zastite i upravljanja
morskim
okolišem i obalnim
područjem Republike
Hrvatske
Prioriteti
1. Unaprjeđenje operativnog okvira za koordinirano
upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem
2. Jačanje kapaciteta za provedbu upravljanja i zaštite
morskog okoliša i obalnog područja
3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje
dobrog stanja morskog okoliša i obalnog područja
Vezano za prostorni planiranje, u sklopu mjera Programa mjera
zastite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike
Hrvatske navodi se unaprjeđenje kvalitete prostornog i razvojnog
planiranja u funkciji integralnog upravljanja obalnim područjem i
morskim okolišem. Planiranje, izgradnja i funkcioniranje novih
građevina u moru i na obali trebaju funkcionirati na način da se, što je
više moguće, zadrže prirodne osobine morske vode, postojeće
valovanje i režim morskih struja. Odredbama za provođenje UPU-a
Raskovica, definirano da se neposredno uz more u cijelosti očuvaju
prirodna obilježja plaže (prirodna kamena obala i škrape) a za pristup
brodicama će se postaviti privremeni plivajući pontoni, koji se
postavljaju bez zadiranja u morsko dno. Isti će se izmjestiti izvan
akvatorija nakon završetka sezone kupanja. UPU-om su definirane
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 32
mjere zaštite mora od zagađenja koje uključuju adekvatno
pročišćavanje svih otpadnih voda u cilju spriječavanja negativnih
utejcaja na kvalitetu mora. S obzirom na navedeno, možemo zaključiti
kako će se realizacijom sadržaja na način kako je planirano UPU-om
poštivati prioriteti Programa mjera zastite i upravljanja morskim
okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske te će se u najvećoj
mjeri sačuvati prirodne osobine obale i mora.
Strategija i akcijski
plan zaštite biološke
i krajobrazne
raznolikosti
Republike Hrvatske
1. Očuvati sveukupnu biološku, krajobraznu i geološku
raznolikost kao temeljnu vrijednost i potencijal za daljnji
razvitak Republike Hrvatske
2. Ispuniti sve obveze koje proizlaze iz procesa
pridruživanja Europskoj uniji i usklađivanja
zakonodavstva s relevantnim direktivama i uredbama
EU (Direktivom o staništima, Direktivom o pticama,
CITES uredbama)
3. Ispuniti obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora
na području zaštite prirode, biološke sigurnosti, pristupa
informacijama i dr.
4. Osigurati integralnu zaštitu prirode kroz suradnju s
drugim sektorima
5. Utvrditi i ocijeniti stanje biološke, krajobrazne i geološke
raznolikosti, uspostaviti informacijski sustav zaštite
prirode s bazom podataka povezanom u informacijski
sustav države
6. Poticati unaprjeđivanje institucionalnih i
izvaninstitucionalnih načina obrazovanja o biološkoj
raznolikosti i sudjelovanje javnosti u postupcima
odlučivanja
7. Razvijati mehanizme provedbe propisa kroz jačanje
zakonodavnih i institucionalnih kapaciteta,
obrazovanjem, razvojem znanstvenih resursa,
obavješćivanjem, razvojem mehanizama financiranja.
Zaštita prirodne i krajobrazne vrijednosti na području UPU-a
Raskovica postići će se poštivanjem mjera u kojima se navodi da je
potrebno u što većoj mjeri zadržati prirodne kvalitete prostora,
posebno u očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja,
postojeću prirodnu vegetaciju očuvati u što većoj mjeri i uklopiti je u
krajobrazno uređenje, ostale zelene površine ozeleniti autohtonom
vegetacijom, uređene plaže obraditi s prirodnim materijalima, kamene
obloge, drveni (montažni) platoi i sunčališta, kamene oblutice, pijesak
i sl. te je potrebno osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez
oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje
ravnoteže prirodnih faktora. Dodatno, u Odredbama za provođenje
navodi se da je na dijelu neposredno uz more potrebno u cijelosti
očuvati prirodna obilježja plaže (prirodna kamena obala i škrape) koja
čine posebne krajobrazne vrijednosti obale. Navedeno je u skladu s
ciljevima Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne
raznolikosti Republike Hrvatske i Strategije i akcijskog plana zaštite
prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025., koji se
mogu ostvariti na razini izrade UPU-a Raskovica.
Strategija i akcijski 1. Povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 33
plan zaštite prirode
Republike Hrvatske
za razdoblje od 2017.
do 2025.
prirode
2. Smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo
korištenje prirodnih dobara,
3. Ojačati kapacitete sustava zaštite prirode
4. Povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi
5. Podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti
za zaštitu prirode
Strategija razvoja
turizma Republike
Hrvatske do 2020.
godine
1. Povećanje atraktivnosti i konkurentnosti turizma,
2. Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja,
3. Novo zapošljavanje,
4. Investicije,
5. Povećanje turističke potrošnje.
Izgradnja hotela i turističkih vila s pratećim sadržajima direktno
doprinosi poboljšanju turističke ponude Općine Jelsa, povećanju
atraktivnosti i konkurentnosti turizma, poboljšanju strukture i kvalitete
smještaja, otvaranju novih radnih mjesta, novim zapošljavanjima,
investicijama i povećanju turističke potrošnje. Sve navedeno doprinosi
ostvarenju ciljeva Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do
2020. godine.
Plan gospodarenja
otpadom Republike
Hrvatske za razdoblje
2017. – 2022.
godine
Zakonodavno-regulatornim okvirom vezanim za
gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj nastoji se
uspostaviti kvalitetniji sustav gospodarenja otpadom
temeljen na sprječavanju nastanka otpada i uspostavi
učinkovitog sustava odvojenog sakupljanja otpada koji se
odgovarajuće oporabljuje.
Na području obuhvaćenom UPU-om Raskovica predviđa se
organizirano prikupljanje komunalnog otpada i odvoženje na
odlagalište komunalnog otpada, odnosno u Centar za gospodarenje
otpadom kada bude izgrađen, a koji priprema Splitsko dalmatinska
županija. Već na mjestu nastanka otpada, vršiti će se primarna
selekcija otpada i u tom cilju postaviti kante/kontejnere za različite
vrste otpada. Kante/kontejnere treba postavljati na lako pristupačna
mjesta koja neće ugrožavati korištenje okolnog prostora niti ugrožavati
krajobrazne vrijednosti područja. Navedeni način gospodarenja
otpadom u skladu je s Planom gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine
Strategija
regionalnog razvoja
Republike Hrvatske
za razdoblje do kraja
2020. godine
1. Povećanje kvalitete života poticanjem održivog
teritorijalnog razvoja
2. Povećanje konkurentnosti regionalnoga gospodarstva i
zaposlenosti
3. Sustavno upravljanje regionalnim razvojem
Razvoj turizmna izgradnjom planiranih sadržaja u obuhvatu UPU-a
Raskovica omogućuje povećanje konkurentnosti regionalnoga
gospodarstva i zaposlenosti što doprinosi ostvarenju ciljeva Strategije
regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020.
godine.
Plan zaštite i
spašavanja za
područje Republike
Hrvatske
1. Izrada planova zaštite i spašavanja na operativnim i
taktičkim razinama
2. Izrada standardnih operativnih postupaka
Odredbama za provođenje UPU-a Raskovica, donesene su mjere
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koje obuhvaćaju
mjere zaštita od potresa, rušenja i sklanjanje ljudi a propisane su i
mjere zaštite od požara i mjere civilne zaštite, kako bi se umanjile
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 34
posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških
katastrofa i velikih nesreća.
Naziv SPP-a Ciljevi/prioriteti SPP Komentar
Glavni plan razvoja
turizma Splitsko-
dalmatinske županije
(2017 – 2027) sa
strateškim i
operativnim planom
marketinga
1. Održivi turistički razvoj uz maksimalno povećanje
kvalitete života lokalne zajednice
2. Povećanje prihoda od turizma unapređenjem i razvojem
turističkih proizvoda te učinkovitim marketingom
3. Unapređenje uvjeta za razvoj turizma
4. Unapređenje upravljanja turizmom sukladno
kapacitetima SDŽ-e i jedinica lokalne uprave
Kako je ranije navedeno, izgradnja planiranih sadržaja u obuhvatu
UPU-a Raskovica (hoteli, turističke vile, prateći sadržaji) omogućuje
direktni razvoj turizma a s tim i povećanje prihoda od turizma.
Navedeno doprinosi ostvarenju ciljeva Glavnog plana razvoja turizma
Splitsko-dalmatinske županije (2017 – 2027) sa strateškim i
operativnim planom marketinga.
Regionalni operativni
program Splitsko-
dalmatinske županije
1. Konkurentno, diverzificirano, tehnološki napredno i
socio-ekološki održivo gospodarstvo usmjereno rastu
standarda lokalnog stanovništva
2. Razvoj u prostoru i fizička infrastruktura u suglasju s
potrebama stanovništva i gospodarstva uz očuvanje i
zaštitu okoliša
3. Razvoj ljudskih resursa, podizanje razine zaposlenosti i
socijalne kohezije uz opći rast društvenog standarda
4. Kvalitetna institucionalna infrastruktura, aktivno civilno
društvo i jačanje partnerstva svih sudionika razvojnog
procesa u regiji
Kako je ranije navedeno, razvoj turizmna izgradnjom planiranih
sadržaja u obuhvatu UPU-a Raskovica omogućuje se socio-ekološki
održivo gospodarstvo usmjereno rastu standarda lokalnog
stanovništva i rast zaposlenosti a mjere zaštite okoliša definirane
Odredbama za provođenje doprinose očuvanju prirodnih resursa i
zaštiti okoliša što omogućuje razvoj u prostoru u suglasju s
potrebama stanovništva i gospodarstva uz očuvanje i zaštitu okoliša.
Navedeno je u skladu s ciljevima Regionalnog operativnog programa
Splitsko-dalmatinske županije.
Program zaštite
okoliša Splitsko-
dalmatinske županije
1. Promjena potrošačkih navika
2. Razvoj odvojenih sustava sakupljanja otpada i
recikliranje
3. Označavanje proizvoda s obzirom na njihov ekološki
aspekt
4. Određivanje okvira koji će utvrditi plaćanje stvarne
(pune) proizvodne cijene za potrošače (internalizirani
troškovi saniranja degradiranog okoliša)
Od navedenih ciljeva definiranih u sklopu Programa zaštite okoliša
SDŽ-e, na razini izrade UPU-a Raskovica moguće je pridonijeti
ostvarenju cilja 2. Razvoj odvojenih sustava sakupljanja otpada i
recikliranje. Na području obuhvaćenom UPU-om Raskovica predviđa
se organizirano prikupljanje komunalnog otpada i odvoženje na
odlagalište komunalnog otpada. Na mjestu nastanka otpada, vršiti će
se primarna selekcija otpada i u tom cilju postaviti kante/kontejnere za
različite vrste otpada. Navedeni način gospodarenja otpadom u skladu
je s Programom zaštite okoliša Splitsko-dalmatinske županije.
Program zaštite
zraka, ozonskog
sloja, ublažavanja
klimatskih promjena i
Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka
1. Pravovremeno izraditi programe i izvješća o provedbi
programa
2. Održavati i unaprjeđivati cjeloviti sustav upravljanja
Na razini UPU-a Raskovica moguće je pridonijeti ostvarenju ciljeva 3,
4, 5, 6 i 8. Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja
klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Splitsko-
dalmatinskoj županiji za razdoblje 2017. – 2020. godine. U sklopu
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 35
prilagodbe
klimatskim
promjenama u
Splitsko-
dalmatinskoj županiji
za razdoblje 2017. –
2020. godine
kvalitetom zraka te praćenja kvalitete zraka
3. Spriječiti i smanjiti onečišćenje zraka u cilju zaštite
zdravlja ljudi, kvalitete življenja kao i okoliša u cjelini
4. Smanjivati/ograničavati emisije onečišćujućih tvari u
zrak
5. Ukinuti potrošnju tvari koje oštećuju ozonski sloj
(TOOS) te smanjiti emisiju fluoriranih stakleničkih
plinova
6. Smanjivati/ograničavati emisije stakleničkih plinova
7. Provesti plinofikaciju
8. Poticati energetsku učinkovitost i uporabu obnovljivih
izvora energije
9. Smanjiti ukupne emisije iz prometa
Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama
10. Izraditi dokumente ublažavanja i prilagodbe klimatskih
promjenama
11. Poticati razvoj „Zelenih gradova“
ciljeva 2, 3, 4 i 5 definirana je potreba za održavanjem i
unaprjeđenjem postaja za praćenje kvalitete zraka te održavanje I.
kategorije zraka, tamo gdje je ista ustanovljena, što je slučaj na
području obuhvata UPU-a Raskovica. U sklopu UPU-a propisane su
mjere zaštite zraka koje direktno doprinose ostvarenju navedenih
ciljeva. U sklopu cilja 6, navodi se da je potrebno spriječiti nastanak
otpada, unaprijediti sustav gospodarenja otpadom te sanirati lokacije
onečišćene otpadom. UPU-om je planiran adekvatni sustav
sakupljanja i zbrinjavanja otpada nastalog korištenjem sadržaja
planiranih u sklopu UPU-a. U sklopu cilja 8, potiče se uporaba
obnovljivih izvora energije, što je obuhvaćeno UPU-om Raskovica
kojim se omogućuje postavljanje fotonaponskih ćelija, solarnih
kolektora, manjih vjetrenjača, prikupljanje i korištenje kišnice i
korištenje ostalih obnovljivih izvora energije. Od ciljeva koji se odnose
na ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, na razini izrade
UPU-a, moguće je pridonijeti ostvarenju cilja 11. sadnjom autohtonog
zelenila i očuvanjem prirodne vegetacije na što većim površinama.
Strategija razvoja
Općine Jelsa za
razdoblje od 2015.-
2020.
Ciljevi:
1. Unaprijeđena kvaliteta života stanovnika kroz inkluzivno
društveno okruženje
2. Povećana rezistentnost gospodarstva koja osigurava
održivi gospodarski rast i povećanje zaposlenosti
Poboljšan sustav javnog upravljanja
Održivi gospodarski rast, povećanje zaposlenosti te unaprjeđenje
kvalitete života ostvarit će se izgradnjom hotela, vila i pratećih
sadržaja uz razvoj turizma i jačanje turističke ponude Općine Jelsa.
Lokalna razvojna
strategija LAG-a
Škoji 2014.-2020.
Opći ciljevi LRS ostvaruju se putem specifičnih ciljeva
odnosno strateških razvojnih ciljeva LAG-a do 2020-te
godine:
1. Razvoj identiteta područja LAG-a Škoji jačanjem
održivog i konkuretnog gospodarstva
2. Razvoj kvalitete života i implementacije CLLD
pristupa u razvoju ruralnih područja
Na razini UPU-a Raskovica moguće je pridonijeti ostvarenju cilja 1. na
način da se izgradnjom planiranih sadržaja omogući razvoj
gospodarstva i ruralnog područja.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 36
Odnos UPU-a Raskovica s PP Splitsko-dalmatinske županije i PPU Općina Jelsa 2.4
Naziv odgovarajućeg
PP Analiza Odredbi za provođenje i kartografskih prikaza odgovarajućeg PP
Komentar
Prostorni plan
Splitsko-dalmatinske
županije („Službeni
glasnik Splitsko-
dalmatinske
županije", br. 1/03,
8/04, 5/05, 5/06,
13/07, 9/13, 147/15)
Prema Odredbama za provođenje PPSDŽ-e sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene
smještaju su u građevinskim područjima površine naselja i površinama izvan naselja
za izdvojene namjene. Kriteriji za raspored, kategoriju, kapacitet i veličinu turističkih
zona moraju se zasnivati na kapacitetu i broju osnovnih turističkih privlačnosti
okolnog prostora (nosivi kapacitet prema mogućnostima sociokulturnih zadatosti), a
ne isključivo na prostornim mogućnostima za smještaj samih objekata u zadatostima
mikrolokacije.
Za sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene odgovarajuće se primjenjuju i utvrđuju
uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite
svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.
PPSDŽ-e utvrđena su izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-
turističke namjene, između ostalog i Zastražišće-Raskovica (T2), max. površine 10
ha, max.kapaciteta kreveta 550.
Planirana T2 zone označena je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena
prostora, PPSDŽ-e
Površina obuhvata UPU-a Raskovica iznosi
10,53 ha s tim da su površine izračunate
na temelju digitalnog premjera geodetske
podloge UPU-a u mjerilu 1:2000 pa su
moguće razlike u mjerenju detaljnijih
podloga ili mjerenja stvarnog terena.
Planirani kapacitet ležajeva je 550 (170 za
hotele i 380 za vile).
Za obalni pojas uz more u sklopu UPU-a
određene su mjere zaštite.
Navedeno je u skladu s Odredbama za
provođenje i kartografskim prikazima
PPSDŽ-e.
PPUO Jelsa
("Službeni glasnik
Općine Jelsa", br.
5/08, 3/15 i 5/18)
U Odredbama za provođenje PPUO Jelsa je određeno izdvojeno građevinsko
područje izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene (T2) – Raskovica u naselju
Rastražišće, površine 10 ha s najvećim kapacitetom kreveta 550.
Zone ugostiteljsko turističke namjene su određene u skladu s Izmjenama i dopunama
prostornog plana Splitsko dalmatinske županije (“Službeni glasnik Splitsko
dalmatinske županije”, broj 9/13.).
Neizgrađene ugostiteljsko turističke zone, oznake T2 - turističko naselje Raskovica
(Zastražišće) i ostale koje su smještene neposredno uz obalu uređuju se na temelju
obveznog urbanističkog plana prema slijedećim uvjetima:
Kako je ranije navedeno, površina UPU-a i
kapacitet planiranih ležajeva je u skladu s
PPSDŽ-e pa tako i PPUO Jelsa.
Sukladno Odredbama za provođenje UPU-a
Raskoviva poštivani su uvjeti uređenja
određeni Odredbama za provođenje PPUO
Jelsa.
UPU raskovica u skladu je s Odredbama
za provođenje i kartografskim prikazima
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 37
1. Nove smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je
smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,
2. Nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se
na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog
urbaniteta i tradicijske arhitekture,
3. Smještajna građevina mora se planirati izvan pojasa najmanje širine 100 m
od obalne crte,
4. Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuju se
proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina,
5. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi najviše 0,3, a koeficijent
iskorištenosti kis 0,8,
6. Najveća visina hotela iznosi podrum + prizemlje + dva kata + krov, odnosno
najviše 12,5 m,
7. Najveća visina ostalih smještajnih građevina iznosi najviše podrum,
prizemlje, kat i krov, odnosno najviše 7,0 m,
8. Najmanja udaljenost građevine od ruba susjedne parcele ne može biti manja
od polovice visine građevine, ali ne manja od 5,0 metara,
9. Najmanje 40 % površine zone ugostiteljsko turističke namjene mora se
urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,
10. Zona mora imati pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika
5,5 m,
11. Parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene unutar zone u skladu sa
uvjetima iz poglavlja 5. ovih odredbi,
12. Gradnje zone treba uskladiti s mogućnostima vodoopskrbe konkretnog
područja,
13. Odvodnja otpadnih voda mora biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem,
14. Uz uređenje plaža, na pogodnom dijelu obale, kao dio ugostiteljsko turističke
zone,mogućava se gradnja turističkog priveza (gat, ponton) u funkciji
dnevnog prihvata plovila. Turistički privez mora činiti jedinstvenu prostorno
funkcionalnu cjelinu s ugostiteljsko turističkom zonom a opremljen
napravama za privez plovila. Turistički privez može zauzeti najviše 20%
duljine obale ugostiteljsko turističke zone i imati kapacitet vezova od najviše
20% ukupnog broja smještajnih jedinica zone,
PPUO Jelsa.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 38
Odnos UPU-a Raskovica s prostornim planovima uređenja jedinica lokalne samouprave s kojima 2.5
Općina Jelsa graniči
Općina Jelsa na zapadu graniči sa Gradom Hvarom, na sjeverozapadu sa Gradom Stari Grad te na istoku sa Općinom Sućuraj. Na moru
Općina Jelsa sjeverno graniči sa morskim područjem Općine Bol i Općine Selca, a južno s otokom Korčula.
Naziv odgovarajućeg PP Analiza postojećih i planiranih sadržaja Komentar
Prostorni plan uređenja
Grada Hvara ("Službeni
glasnik Grada Hvara", broj
2/07, 9/10, 5/16)
Općina Jelsa zapadnim dijelom graniči s Gradom Hvarom.
Prema Karti korištenja i namjene površina PPUG Hvara, uz
granicu s Općinom Jelsa nalaze se područja šuma
gospodarske i zaštitne namjene.
Obuhvat UPU-a Raskovica udaljen je cca. 20 km zračne linije od
granice s Gradom Hvarom. Realizacija planiranih sadržaja u
obuhvatu UPU-a, s obzirom na karakteristike i smještaj istih,
neće utjecati na sastavnice okoliša ili na razvoj Grada Hvara.
Prostorni plan uređenja
Grada Stari Grad
("Službeni glasnik Grada
Starog Grada", broj 4/07,
8/12, 2/13 (ciljane), 9/18)
Općina Jelsa zapadnim dijelom graniči s Gradom Stari Grad.
Prema Karti korištenja i namjene prostora PPUG Stari Grad,
uz granicu s Općinom Jelsa nalaze se uglavnom
poljoprivredne površine (vinogradi) a manjim dijelom
građevinska područja naselja.
Obuhvat UPU-a Raskovica udaljen je cca. 18 km zračne linije od
granice s Gradom Starim Gradom. Realizacija planiranih
sadržaja u obuhvatu UPU-a, s obzirom na karakteristike i
smještaj istih, neće utjecati na sastavnice okoliša ili na razvoj
Grada Stari Grad.
15. Urbanističkim planom uređenja treba obuhvatiti i odgovarajući dio akvatorija
u funkciji ugostiteljsko turističke zone.
Prostornim planom se određuje obvezna izrada i donošenje urbanističkih planova
uređenja užih područja za pojedine prostore Općine po naseljima:
VII ZASTRAŽIŠĆE
1. ugostiteljsko turistička namjena RASKOVICA, izvan naselja (turističko naseljen
T2), približne površine 10,0 ha, najvećeg kapaciteta 550 kreveta. Neizgrađena zona.
Urbanistički plan uređenja može obuhvatiti obalu i uređenu plažu. Preispitati
mogućnost gradnje turističkog priveza
Planirana T2 zone označena je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena
površina, PPUO Jelsa.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 39
Prostorni plan uređenja
Općine Sućuraj
("Službeni glasnik Općine
Sućuraj", broj 1/03, 4/08,
6/12, 3/15, 4/15
(pročišćeni tekst) )
Općina Jelsa istočnim dijelom graniči s Općinom Sućuraj.
Prema Karti korištenja i namjene površina PPUO Sućuraj, uz
granicu s Općinom Jelsa nalaze se uglavnom šumske
površine i poljoprivredno tlo. Uz granicu je planirana i
gospodarska zona (I2) - pretežno zanatska, reciklažo
dvorište (RD) te heliodrom.
Obuhvat UPU-a Raskovica udaljen je cca. 8 km zračne linije od
granice s Općinom Sućuraj. Realizacija planiranih sadržaja u
obuhvatu UPU-a, s obzirom na karakteristike i smještaj istih, ne
remeti sastavnice okoliša na području Općine Sućuraj ili utječe
na razvoj planiranih sadržaja.
Prostorni plan uređenja
Općine Bol ("Službeni
glasnik Općine Bol", broj
8/07, 7/13, 6/15)
Sukladno Karti korištenja i namjene površina PPUO Bol, uz
obalno područje Općine Bol, na zapadnom diejlu nalaze se
turističke i športsko rekreacijske zone. Na središnjem i
istočnom dijelu nalaze se šume.
UPU Raskovica nalazi se istočno od granice Općine Bol, udaljen
cca. 15 km od morske površine. Realizacija planiranih sadržaja u
obuhvatu UPU-a, s obzirom na karakteristike i smještaj istih, ne
remeti sastavnice okoliša na području obalnog pojasa Općine Bol
ili utječe na razvoj planiranih sadržaja.
Prostorni plan uređenja
Općine ("Službeni glasnik
Općine Selca", broj 4/07,
2/11, 3/11 (pročišćeni
tekst), 5/11 (ispravak),
5/15, 6/15 (pročišćeni
tekst), 1/17, 2/17
(pročišćeni tekst), 5/18
(ispravak grešaka) )
Prema Karti korištenja i namjene površina PPUO Selca,
pravocrtno od lokacije UPU-a, nalazi se naselje Sumartin.
Na području obalnog dijela naselja se nalaze građevinska
područja, plaže, šumska i ostala zemljišta, turistička naselja
te luke – nautička, sportska i brodogradilišna.
UPU Raskovica nalazi se pravocrtno od granice Općine Selca,
udaljen cca. 14 km od morske površine. Realizacija planiranih
sadržaja u obuhvatu UPU-a, s obzirom na karakteristike i
smještaj istih, ne remeti sastavnice okoliša na području obalnog
pojasa Općine Selcal ili utječe na razvoj planiranih sadržaja.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 40
3 PODACI O POSTOJEĆEM STANJU OKOLIŠA I MOGUĆI
RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE UPU-a RASKOVICA
Prostorni obuhvat 3.1
Općina Jelsa smještena je na sjevernoj i južnoj obali središnjeg dijela otoka Hvara te
administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Područje Općine prostire se na 121,2
km2, a Općinu čine dvanaest (12) naselja: Gdinj, Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa,
Pitve, Poljica, Svirče, Vrbovska, Vrisnik, Zastražišće i Zavala.
Općina Jelsa na zapadu graniči sa Gradom Hvarom, na sjeverozapadu sa Gradom Stari
Grad te na istoku sa Općinom Sućuraj. Na moru Općina Jelsa sjeverno graniči sa morskim
područjem Općina Bola i Selca, a južno sa otokom Korčula.
Područje Općine kao i cijeli otok ima bogato razvedenu obalu s pripadajućim otočićima,
mnoštvom uvala i otoka. Jelsu omeđuju dva najviša otočna vrha, na zapadu Sv. Nikola, a na
istoku Hum.
Slika 3-1. Smještaj Općine Jelsa i lokacije UPU-a u odnosu na otok Hvat i RH (Izvor: (Izvor: M. Mamut
i B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 41
Bioraznolikost 3.2
Strogo zaštićene vrste
Sukladno tekstualnim podacima i kartografskim prikazima rasprostranjenosti vrsta iz Crvenih
knjiga8 te Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16), na području otoka
Hvara i pripadajućeg akvatorija nalaze se sljedeće strogo zaštićene vrste:
SISAVCI
- veliki potkovnjak - Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774)
- mali potkovnjak - Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800)
- riđi šišmiš - Myotis emarginatus (E.Geoffroy, 1806)
- dugokrili pršnjak - Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817)
- Kolombatović dugoušan – Plecotus kolombatovici (Đulić, 1980)
- dobri dupin - Tursiops truncatus (Montagu, 1821)
- kratkokljuni obični dupin - Delphinus delphinus (Linnaeus, 1758)
PTICE
- suri orao - Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758)
- zmijar - Circaetus gallicus (Gmelin, 1788)
- sivi sokol - Falco peregrinus (Tunstall, 1771)
- kratkoprsta ševa- Calandrella brachydactyla (Leisler, 1814)
GMAZOVI
- glavata želva - Caretta caretta (Linnaeus, 1758)
- četveroprugi kravosas - Elaphe quatuorlineata (Bonnaterre, 1790)
- crnokrpica - Telescopus fallax (Fleischmann, 1831)
- kopnena kornjača - Testudo hermanni (Gmelin, 1789)
- turski dvoplaz - Blanus strauchi (Bedriaga, 1884)9
- krška gušterica - Podarcis melisellensis (Braun,1877)
MORSKE RIBE
- psina zmijozuba – Carcharias taurus (Rafinesque, 1810)
- volina - Dipturus batis (Linnaeus, 1758)
- kučak - Isurus oxyrinchus (Rafinesque, 1810)
- kučina - Lamna nasus (Bonnaterre, 1788)
- sklat sivac - Squatina squatina (Linnaeus, 1758)
- ćepa - Alosa fallax (Lacépeade, 1803)
- pas tupan - Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1827)
- pas ljudožder/velika bijela psina - Carcharodon carcharias (Linnaeus, 1758)
- psina golema - Cetorhinus maximus (Gunnerus, 1765)
- butor - Galeorhinus galeus (Linnaeus, 1758)
- prasac - Oxynotus centrina (Linnaeus, 1758)
- psina lisica - Alopias vulpinus (Bonnaterre, 1788)
- klinka - Dipturus oxyrinchus (Linnaeus, 1758)
8 Popis svih korištenih Crvenih knjiga nalazi se u popisu literature
9 Upitno nalazište za otok Hvar - vrsta je pronađena samo jednom na Hvaru kod Starigrada 1900.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 42
- drozd - Labrus viridis (Linnaeus, 1758)
- modrulj - Prionace glauca (Linnaeus, 1758)
- paklara morska - Petromyzon marinus (Linnaeus, 1758)
KUKCI
Leptiri
- obični lastin rep - Papilio machaon (Linnaeus, 1758)
- uskršnji leptir - Zerynthia polyxena (Denis & Schiffermüller, 1775)
ŠPILJSKA FAUNA
- hvarska lola - Lola insularis (Kratochvil, 1938)10
- hvarska šulcija - Sulcia inferna (Kratochvil, 1938)11
- hvarska ilirska babura - Alpioniscus kratochvili (Frankenberger, 1938)12
- Jalžićeva badijela - Badijella jalzici (Kršinić, 2005)13
- Hadov lijevkaš - Hadites tegenarioides (Keyserling, 1862)14
- brački lažištipavčić - Microchthonius rogatus (Beier, 1938)15
- hvarski sljepušac - Niphargus hvarensis (S. Karaman, 1952)16
- Gamulinov špiljski veslonožac - Speleohvarella gamulini (Kršinić, 2005)17
Staništa
Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa 2016. (slika 2.1.1-1.), na kopnenom
području UPU-a Raskovica nalaze se sljedeći mozaični stanišni tipovi:
D.3.4.2./E. Istočnojadranski bušici/Šume
I.5.2./D.3.4.2./C.3.6.1. Maslinici/Istočnojadranski bušici/Eu- i stenomediteranski
kamenjarski pašnjaci rašćice
F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima
Prema karti staništa 2004 na području kopnenog dijela UPU-a Raskovica nalaze se E.8.2.
Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike a na području planiranog
akvatorija uređene plaže nalazi se stanišni tip G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene.
U sklopu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s područja UPU-a Raskovica, planiran je
uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom. Trasa planiranog podmorog ispusta
zahvaća stanišne tipove G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene i G.3.5 Naselja posidonije.
Prema NKS-u (Nacionalna klasifikacija staništa) navedeni stanišni tipovi imaju slijedeća
obilježja:
D.3.4.2. Istočnojadranski bušici
Istočnojadranski bušici (Red CISTO-ERICETALIA H-ić. 1958)
10
Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Špilje pod Kapelu (Špilja kod Smokovnika), kod grada Hvara 11
Vrsta je poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Grapčeve špilje na otoku Hvaru, odakle je opisana na temelju samo jedne ženke (Kratochvil, 1938). Nakon opisa više nije utvrđena (Kratochvil, 1978). 12
Vrsta je utvrđena na pet lokaliteta: u Markovoj špilji na Pelegrinu, što je njezin tipski lokalitet, Grčkoj špilji kod grada Hvara, Grapčevoj špilji kod Jelse, Propod jami kod grada Hvara i Špilji pod Kapelu kod grada Hvara (Frankenberger 1938; Strouhal, 1939; Ubick i Ozimec, 2005), ali je vjerojatno šire rasprostranjena na otoku Hvaru. 13
Vrsta je utvrđena u špilji Živa voda na otoku Hvaru 14
Utvrđena su 4 nalazišta na otoku Hvaru 15
Vrsta je pronađena u Kraljevskoj jami na Hvaru 16
Vrsta je rasprostranjena u priobalnom dijelu i na južnim padinama južne Dalmacije, uključujući i otok Hvar. 17
Opisan je 2005. godine iz anhijaline špilje Živa voda na otoku Hvaru (Kršinić, 2005)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 43
C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci rašćice
Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice (Sveza Cymbopogo-
Brachypodion retusi H-ić. (1956) 1958) – To je skup razmjerno malobrojnih zajednica
koje obuhvaćaju kamenjarsko-pašnjačke, hemikriptofitske zajednice.
F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima
Priobalni stjenovit grebeni (Sveza Crithmo-Limonion Br.-Bl. Molinier 1934) pripadaju
redu CRITHMO-LIMONIETALIA Molinier 1934) i razredu CRITHMO-LIMONIETEA
Br.-Bl. 1947. Halofitske zajednice grebenjača razvijene u pukotinama priobalnih
grebena u zoni zračne posolice i prskanja morskih valova. Ujedinjuju u svom
florističkom sastavu mnogobrojne endemične vrste roda Limonium. U tom smislu
naročito se ističe Sicilija s mnogobrojnim endemičnim vrstama, dok je
istočnojadransko primorje u odnosu na uži sredozemni bazen izrazito siromašno i po
broju vrsta i po broju endema.
G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene
Infralitoralna staništa na čvrstom i stjenovitom dnu
G.3.5 Naselja posidonije
Naselja morske cvjetnice vrste Posidonia oceanica.
I.5.2. Maslinici
Površine namijenjene uzgoju maslina tradicionalnog ili intenzivnog načina uzgoja.
E. Šume (E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike)
Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike (Sveza Oleo-Ceratonion
Br.-Bl. 1931) – Skup zajednica čistih vazdazelenih šuma i makije crnike, te šuma
alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsušem dijelu istočnojadranskog primorja.
Karakterizira ih znatan udio kserotermnih, endozookornih elemenata – Pistacia
lentiscus, Juniperus phoenicea, Olea europaea ssp. sylvestris, Ceratonia siliqua,
mjestimično Euphorbia dendroides, penjačica Ephedra fragilis, polugrmova Prasium
majus, Coronilla valentina, te zeljastih vrsta Arisarum vulgare.
Stanišni tip D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice koji se nalazi unutar kategorije
stanišnog tipa D.3.4.2. Istočnojadranski bušici se nalazi na Prilogu II.18 i III.19 Pravilnika o
popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) te
predstavlja ciljno stanište EM - 5210 Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice
Juniperus spp.
Stanišni tip C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana (što
uključuje sve podtipove) se nalazi na Prilogu II.18 i III.19 Pravilnika (NN 88/14) te predstavlja
prioritetno ciljno stanište EM – *6220 Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea.
Stanišni tip G.3.5. Naselja posidonije se nalazi na Prilogu III. Pravilnika (NN 88/14) te
predstavlja prioritetno ciljno stanište EM – *1120 Naselja posidonije (Posidonion oceanicae).
Stanišni tip F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima nalazi se na Prilogu III.19
Pravilnika (NN 88/14) i predstavlja ciljno staništa EM 1240 Stijene i strmci (klifovi)
mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.
18
Popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području RH 19
Popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu Natura 2000
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 44
Unutar kategorije stanišnog tipa E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija
crnike se nalaze šumske staništa koja se ovisno o vrsti nalaze na Prilogu II.18 i/ili III.19
Pravilnika (NN 88/14).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 45
Slika 3.2-1 Izvod iz Karte staništa RH 2004. i Karte kopnenih nešumskih staništa 2016. za područje obuhvata UPU-a Raskovica (Izvor:
http://services.bioportal.hr/wfs)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 46
Ekološka mreža
Obrađeno u poglavlju 10. Glavna ocjena prihvatljivosti UPU-a za ekološku mrežu.
Zaštićena područja
Na području obuhvata UPU-a ne nalaze se područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti
prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19).
Najbliža zaštićena područja su značajni krajobraz Šćedro (udaljen cca. 13,4 km od lokacije
UPU-a Raskovica) i značajni krajobraz Zečevo (udaljen cca. 15,4 km od lokacije UPU-a
Raskovica).
Slika 3.2-2. Izvod iz karte zaštićenih područja RH
20 (Izvor: http://services.bioportal.hr/wfs).
Geološke i geomorfološke značajke21 3.3
Najveći udio stijena otoka Hvara čine karbonatne stijene mezozojske starosti koje su dio
jadranske karbonatne platforme. Rudistni vapnenci gornjokredne starosti, izgrađuju najveći
dio otoka, dobro su uslojeni, debljine oko 400 metara te duž čitavog otoka Hvara okružuju
krila glavne otočne antiklinale.
20
http://www.bioportal.hr/; pristupljeno: listopad, 2019. 21
M. Mamut i B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 47
Dobro uslojeni i gromadasti vapnenci gornjokredne starosti zauzimaju rubne dijelove krila
glavne otočne antiklinale, dok im debljina iznosi oko 600 metara (Bognar, 1990.). Nakon
gornjokrednih rudistnih vapnenaca, najviše su zastupljeni vapnenci i dolomiti donjokredne
starosti. Oni izgrađuju jezgru glavne otočne antiklinale, a otkriveni su u zapadnom i
središnjem dijelu otoka. Dolomiti su dobro uslojeni s preko 75 % CaMg(CO3)2 te sadrže
proslojke kalcilutita (Bognar, 1990). Debljina im je oko 400 metara. Donjokredni vapnenci su
im superponirani te zatvaraju krila dolomitne antiklinale. Debljine su oko 200 metara. Na
donjokrednim vapnencima istaloženi su dolomiti s proslojcima vapnenaca te uslojeni i
gromadasti vapnenci kojima debljina iznosi oko 180 metara. Donjokrednu antiklinalu okružuju
tamnosivi dolomiti debljine oko 600 metara. Oni također izgrađuju i jezgru sekundarne
otočne antiklinale Stari Grad Vrboska (Bognar, 1990.).
Uz spomenute karbonatne stijene jadranske karbonatne platforme mezozojske starosti, na
otoku Hvaru još su zastupljene i liburnijske naslage, foraminiferski vapnenci i prijelazne
naslage gornjeg paleocena te donjeg i srednjeg eocena. Liburnijske naslage su vapnenačke
naslage u kojima u stijenskome sastavu određen udio ima ugljen. Ugljen je uklopljen u
liburnijske vapnenačke stijene zbog taloženja organske tvari na mjestu gdje su se taložili
vapnenci. Liburnijske naslage uglavnom su taložene u jezerskim uvjetima. Zbog prisustva
ugljena te vapnenačke stijene su tamnije.
Osim liburnijskih naslaga, iz razdoblja donjeg i srednjeg paleogena također nalazimo i
foraminiferske vapnence nastale iz karbonatnog mulja koji se gomilao na dnu mora, a
sastojao se pretežno od foraminifera (Marinčić, 1995., Bucković, 2006.).
Najmlađe naslage na otoku Hvaru su kvartarne starosti. U radu Bognara (1990.) spomenuti
su i koluvijalni, deluvijalni te proluvijalni sedimenti. Spomenuti sedimenti formirani su
uslojavanjem materijala nastalog derazijom na strmim padinama otočnoga hrpta. Za razliku
od gore spomenutih kvartarnih sedimenata derazijskog porijekla, aluvijalne naslage
fluvijalnog su podrijetla te se sastoje od pijesaka i silta karbonatnog sastava te pretaložene
crvenice (Bognar, 1990.).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 48
Slika 3.3-1. Geološka karta otoka Hvara s ucrtanom lokacijom UPU-a (Izvor: M. Mamut i B.
R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017).
Seizmologija
Prema Karti potresnih područja RH22 (PMF – Zagreb, 2011.), za područje predmetnog UPU-a
Raskovica, s usporednim vršnim ubrzanjem tla tipa A uz vjerojatnost premašaja od 10% u 50
godina za povratno razdoblje od 95 godina pri seizmičkom udaru može se očekivati
maksimalno ubrzanje tla od 0,12 g s intenzitetom potresa od VII MCS. Za povratno razdoblje
od 475 godina maksimalno ubrzanje tla iznosi 0,22 g, pa je najjači očekivani potres
intenziteta od VIII MCS.
Slika 3.3-2. Seizmološka karta za područje obuhvata UPU-a Raskovica
(Izvor: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php)
Geomorfološka obilježja
Prema Bognaru (1990.) u reljefnoj strukturi otoka izdvajaju se hrbat, Hvarsko polje i pobrđe
Rudine-Kabal.
Iz morfostrukturnog aspekta otočni je hrbat antiklinala dugačka preko 60 kilometara (Bognar,
1990.). Nastao je kolizijom afričke i euroazijske litosferne ploče tijekom laramijske i
pirenejske faze alpske orogeneze. Otočni hrbat doseže najviše visine u središnjem
zapadnom dijelu koji se nalazi u hipsometrijskim kategorijama od 300 do 400 metara te više
od 400 metara (Čirjak, Mamut, 2017). Visine hrpta postepeno opadaju prema istoku i zapadu
gdje postupno ulaze u sve niže hipsometrijske kategorije (Čirjak, Mamut, 2017). Reljef hrpta
je vrlo raščlanjen, pogotovo u njegovom najvišem dijelu. Najveći dio hrpta obilježen je
vrijednostima vertikalne raščlanjenosti između 100 i 300 m/km2 (Čirjak, Mamut, 2017). Uz
brojne duboke usječene doline tekućica (neke preko 100 metara duboke) koje danas više ne
22
http://seizkarta.gfz.hr/karta.php; pristupljeno: listopad, 2019.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 49
postoje, to je dokaz vrlo aktivne tektonike. Sjeverna te južna fasada hrpta, koje su ujedno i
krila antiklinale, obilježene diseciranim padinama velikih nagiba (od 12° do 32°), Najveći
nagibi padina, odnosno od 32° do 46°, obilježje su samoga središnjeg dijela otočnog hrpta
na zapadnoj polovici otoka.
Ako se izuzmu obale, Hvarsko polje najniža je reljefna cjelina otoka Hvara. U
hipsometrijskom smislu nalazi se na visinama od 0 do 200 metara nadmorske visine. Njegov
najveći dio obilježen je najnižom kategorijom vertikalne raščlanjenosti (7-30 m/km2) i
najnižom kategorijom nagiba (0-2°) (Čirjak, Mamut, 2017). Nalazi se u središnjem zapadnom
dijelu otoka, a nastao je denudacijom sekundarne otočne antiklinale Stari Grad- Vrboska. S
morfostrukturnog aspekta, Hvarsko je polje izrazito denudirana antiklinala (Bognar, 1990.).
Zbog svojih geomorfoloških i pedoloških karakteristika, Hvarsko polje slovi kao najprostraniji,
najplodniji te, za agrarnu valorizaciju, najpogodniji ravničarski prostor na jadranskim otocima.
Rudine- Kabal je nisko vapnenačko pobrđe te je dio stare i široke denudacijske zaravni. S
morfostrukturnog aspekta pobrđe je antiklinala, a reljef pobrđa je konforman. Danas se
najveći dio pobrđa nalazi ispod izohipse od 100 metara nadmorske visine zbog djelovanja
vanjskih procesa, naročito korozijskih, padinskih i fluvijalnih. Na najvećem djelu pobrđa
prevladava kategorija vertikalne raščlanjenosti reljefa 30-100 m/km2, dok se veća vertikalna
raščlanjenost javlja samo na krajnjim istočnim i zapadnim rubovima pobrđa (Čirjak, Mamut,
2017.). središnje dijelove pobrđa obilježavaju vrlo mali nagibi (0-2°) te vrlo niska vertikalna
raščlanjenost (7-30 m/km2). Gledano s aspekta inklinacije padina, veći dio pobrđa također
karakteriziraju relativno mali nagibi (2-5°), a veći nagibi javljaju se tek na njegovim rubovima
(Čirjak, Mamut, 2017).
Slika 3.3-3. Gemorfološka karta otoka Hvara s ucrtanom lokacijom UPU-a (Izvor: M. Mamut i
B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017).
Tlo i poljoprivreda 3.4
Tipovi i raspored tala na otoku Hvaru posljedica je ponajprije njegove geološke osnove.
Vapnenačko-dolomitna geološka podloga uvjetovala je dominaciju smeđih tala i rendzine, te
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 50
ostalih tala koja se javljaju na spomenutoj podlozi. Visok udio antropogenih tala (oko 30 %)
pokazuje intenzivnu poljodjelsku valorizaciju tala otoka Hvara, ponajprije Hvarskog polja,
zaravni Plame te zapadnog dijela otočnog hrpta (Čirjak, Mamut, 2017.).
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine23 površina korištenog poljoprivrednog zemljišta
iznosila je 1 164,30 ha. Prema vrsti kultura koje se uzgajaju u 2011. godine 466,55 su livade
i pašnjaci; 409,03 ha korištenog zemljišta su maslinici; 235,70 ha vinogradi; 49,84 oranice te
3,18 ha voćnjaci.
Prema Pedološkoj karti RH24 područje obuhvata UPU-a Raskovica nalazi se na tipu tla
smeđe na vapnencu.
Smeđe tlo nastaje na čistim vapnencima, a javlja se u planinskom području. Različite je
dubine, od 30 do 80 cm, s tim da prevladavaju plići varijeteti. Prirodna vegetacija ovog tla je
listopadna, miješana ili crnogorična šuma. Boja ovoga tla je tamnosmeđa, žutosmeđa ili
crvenkastosmeđa. Stjenovitost ovih tala je još viša nego kod crvenice i često prelazi 50%.
Ovo su propusna tla, dobro aerirana i dobrih toplinskih svojstava.
Smeđe tlo na vapnencu najrasprostranjenije je tlo otoka Hvara. Ono pokriva 164,98 km2,
odnosno 55,38% površine otoka (Čirjak, Mamut, 2017.). Smeđa tla veće stjenovitosti,
nagiba, nadmorske visine te male dubine imaju vrlo nizak proizvodni potencijal dok ona
dublja, bez stjenovitosti, na malim nagibima te nižim nadmorskim visinama imaju umjereno
visoki proizvodni potencijal. Znatan je dio tih tala na otocima antropogeniziran korištenjem
zemljišta za potrebe poljodjelstva. Zato se takva smeđa tla svrstavaju u razred antropogenih
tala koja u slučaju otoka Hvara imaju veći proizvodni potencijal od netaknutih izvornih smeđih
tala.
23
https://www.dzs.hr/; pristupljeno: kolovoz, 2019. 24
http://envi.azo.hr/
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 51
Slika 3.4-1. Pedološka karta RH sa prikazanim područjem obuhvata UPU-a Raskovica (Izvor: http://envi.azo.hr/)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 52
Šumarstvo 3.5
Šumarstvo
Prema podacima Hrvatskih šuma, područje UPU-a Raskovica pripada Gospodarskoj jedinici
(u daljnjem tekstu G.J.) Plame (872) za koju je nadležna Šumarija Hvar kao dio Uprave šuma
Podružnica Split. Obuhvat UPU-a dijelom zahvaća površine na kojima se nalazi zaštitna
šuma uređajnog razreda makija. Sukladno Prijedlogu UPU-a, područje obuhvata UPU-a
Raskovica čini neizgrađeno obalno područje obraslo makijom.
Ukupna površina G.J. Plame iznosi 2 022,36 ha, a obrasla površina iznosi 1 999,29 ha.
Šume ove gospodarske jedinice svrstane su u zaštitne šume.
Tablica 3.5-1. Šume prema namjeni u obuhvatu G.J. Plame
Uređajni razred Površina obrasla Drvna masa
Godišnji
tečajni prirast
Prosječno po ha
Masa Prirast
ha % m3
% m3 % m
3 m
3 %
ZAŠTITNE ŠUME
ZAŠTITNE ŠUME 1999,29 100 16 225 100 334 100 8 0,17 2,1
SVEUKUPNO G.J. 1999,29 100 16 225 100 334 100 8 0,17 2,1
Tablica 3.5-2. Prikaz zastupljenosti pojedinih šumskih zajednica na G.J. Plame
Šumska zajednica Površina (ha) %
Šuma alepskog bora i hrasta crnike
(Querco ilicis - Pinetum halepensis Loisel 1971) 361,50 18,08
Šuma hrasta crnike s mirtom
(Myrto-Quercetum ilicis /H-ić 1956/Trinajstić 1985) 1637,79 81,92
UKUPNO: 1999,29 100,00
Šumska vegetacija je najrasprostranjenija i zauzima 19081 ha ili 61% površine otoka.
Rasprostranjene su zajednice šuma crnike, koja se nalazi na nižim predjelima 100 m n.v.
Osim česmine kao glavnog predstavnika, tu se nalazi zelenika, smrdljika, zimzelena ruža,
planika i dr. Hrast medunac se prostire uz sam rub mora, do 50 m n.v. Uz hrast se pojavljuje
crni jasen, maklen, omorika i borovnica. Položaje iznad 500 m.n.m. zauzima šikara crnog
graba koja je jako degradirana, a ponegdje i dalmatinski crni bor. Uz naselja, u dolinama i
morskim uvalama i pristrancima, organizirano i spontano širi se kultura alepskog bora.Te
šume nemaju veći gospodarski značaj, već imaju rekreativno turistički i floristički značaj a
posebno kulture alepskog bora i zatvorene makije zapadnog dijela Hvara, Paklenih otoka i
Ščedra. Otok Ščedro i 14 otočića arhipelaga Paklenih otoka, s velikom razvedenošću, biljnim
pokrovom makije i alepskog bora, predstavljaju jedinstvene krajobrazne atraktivnosti tog
područja.
Na priobalnom pojasu otoka Hvara, naročito u nizinskom dijelu prisutan je kultivirani krajolik
na kojem su prirodne biljne zajednice nestale. Zbog čestih požara napuštena su teže
pristupačna poljoprivredna područja na kojima se razvijaju šume alepskog bora. Alepski bor
je nakon požara potisnuo i visinske šume crnog bora. 25
25
PPUO Jelsa, OBRAZLOŽENJE, listopad 2008.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 53
Slika 3.5-1. Šumski pokrov na području obuhvata UPU-a Raskovica (Izvor: http://gis.hrsume.hr/hrsume/ows)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 54
Kvaliteta zraka 3.6
Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na
teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) područje Republike Hrvatske podijeljeno je na pet
zona, uz izdvojena četiri naseljena područja tj. područja aglomeracije. Podjela je izvršena
obzirom na prostornu razdiobu emisija onečišćujućih tvari, zadane kriterije kakvoće zraka,
geografska obilježja i klimatske uvjete koji su značajni za praćenje kvalitete zraka. Istom
Uredbom određene su i razine onečišćenosti zraka prema donjim i gornjim pragovima
procjene.
Na području Općine nema mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka u sklopu državne ni
lokalne mjerne mreže. Najbliže mjerne postaje su postaja Državne mreže za trajno praćenje
kvalitete zraka Hum (Vis) te mjerna postaja Split-1 koja je dio Mjerne mreže Cemex Hrvatska
d.o.o.
Općina Jelsa nalazi se u zoni HR5 koja obuhvaća SDŽ (izuzimajući aglomeraciju HR ST –
Grad Split), Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i Dubrovačko – neretvansku
županiju (slika 3.6-1.).
Recentni podaci o kvaliteti zraka dani su u Izvješću o praćenju kvalitete zraka na području
Republike Hrvatske za 2018. godinu (HAOP, listopad 2019). U nastavku su dani podaci o
kvaliteti zraka za 2018. god, za područje zone HR 5 tj, SDŽ kojoj teritorijalno pripada Općina
Jelsa.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 55
Slika 3.6-1. Prikaz zone i aglomeracija određene prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju
Republike Hrvatske26
Tablica 3.6-129
. Razine i ocjene onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjim pragovima
procjene za navedene parametre s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi
Zona
Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi
SO2 NO2 PM10
benzen
benzo(a)
piren
Pb, As,
Cd, Ni CO O3
HR5 < DPP < DPP < GPP < DPP < DPP < DPP > DC
Legenda: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, DC – dugoročni cilj za prizemni ozon, GV –
granična vrijednost.
Sukladno s ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena kritična razina)
Nesukladno s ciljevima zaštite okoliša (prekoračena CV
Tablica 3.6-229
. Razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjim pragovima procjene za
navedene parametre s obzirom na zaštitu vegetacije
Zona
Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu
vegetacije
SO2 NOx AOT40 parametar27
26
Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu, HAOP, listopad 2019
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 56
HR5 < DPP < GPP > DC
Legenda: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, DC – dugoročni cilj za prizemni ozon AOT40
parametar
Sukladno s ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena kritična razina)
Nesukladno s ciljevima zaštite okoliša (prekoračena CV
Tablica 3.6-328
. sumarni prikaz kategorizacije kvalitete zraka u 2018. godini za zonu 5, SDŽ prema
mjernim mrežama, mjernim postajama i onečišćujućim tvarima
Zona Županija Mjerna
mreža
Mjerna
postaja Onečišćujuća tvar
Kategorija kvalitete
zraka
HR 5 Splitsko-
dalmatinska
Državna
mreža Hum (otok Vis)
*O3 II kategorija
Legenda: * je označena uvjetna kategorizacija na mjernim mjestima gdje je obuhvat podataka bio veći od 75%, a
manji od 90%. Crvena boja - podaci korigirani korekcijskim faktorima
U Izvješću o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu
(HAOP, listopad 2019) dana je kategorizacije kvalitete zraka s obzirom na ukupne taložne
tvari (UTT) i metale Pb, Cd, Ni, Tl, As i Hg u UTT. Za cijelu zonu HR 5 i navedene parametre
ocijenjeno je da kvaliteta zraka odgovara I kategoriji.
Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) I kategorija kvalitete zraka
znači čist ili neznatno onečišćen zrak kod kojeg nisu prekoračene granične vrijednosti (GV),
ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon, dok II kategorija kvalitete zraka znači
onečišćen zrak s prekoračenim graničnim (GV) i ciljnim vrijednostima te ciljnim vrijednostima
za prizemni ozon.
Iz prethodnih tablica možemo zaključiti da je kvaliteta zraka cijele zone HR5 zadovoljavajuća,
tj., u zoni HR5 nisu prekoračene zadane granične vrijednosti onečišćujućih tvari te se
kvaliteta zraka može ocijeniti kao kvaliteta I. kategorije s obzirom na sve onečišćujuće tvari
osim prizemnog ozona (O3).
Klima29 3.7
Otok Hvar pripada tipu umjereno tople kišne klime sa suhim ljetima (Csa klima po Köppenu)
koja se još naziva i sredozemna ili mediteranska klima, a po glavnoj poljodjelskoj kulturi i
klima masline (Šegotai Filipčić, 1996.). Osnovne su značajke ove klime vruća, tj. topla i suha
ljeta te blage i kišovite zime s povremenim vrlo hladnim i neugodnim razdobljima. Suptropske
anticiklone ljeti uzrokuju vedrine i jaku insolaciju.
Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je iznad 22˚C, dok za najhladniji mjesec varira
između 4˚C i 13˚C (Šegota, 1988.).
Godišnja količina padalina je znatna, no s izrazitim sezonskim hodom. To je posljedica
meridionalne migracije pojasa zonalnih zapadnih vjetrova i suptropskih anticiklona.
27
Parametar koji označava zbroj razlike između jednosatnih koncentracija prizemnog ozona viših od 80 µg/m3 i 80 µg/m
3
tijekom određenog razdoblja (od 1.svibnja do 31. srpnja svake godine za zaštitu vegetacije, i od 1. travnja do 30. rujna za zaštitu šuma), uzimajući u obzir samo jednosatne vrijednosti izmjerene svaki dan između 8:00 i 20:00 po srednjoeuropskom vremenu 28
Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu, HAOP, listopad 2019. 29
M. Mamut i B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 57
Otok Hvar poznat je po visokoj insolaciji, odnosno velikom broju sunčanih sati. Podaci o
insolaciji bilježeni su u razdoblju 1981. – 2010. Najveći broj sunčanih sati ima srpanj
(373,9h), a najmanji broj ima prosinac (122,3h).
Temperature zraka na otoku Hvaru bilježene su u razdoblju 1981.-2010. Maksimum
temperature zraka je u srpnju i iznosi 25,7°C, dok je minimum u siječnju i veljači, te iznosi
9,0°C. Prosječna godišnja temperatura u spomenutom tridesetogodišnjem razdoblju iznosi
16,6°C.
U tridesetogodišnjem razdoblju od 1981. do 2010. prosječna godišnja količina padalina
iznosila je 706,6 mm. Uz spomenuto, najmanja godišnja količina padalina zabilježena je
1983. godine i iznosi 383,7 mm, dok je najveća godišnja količina padalina zabilježena 2005.
godine, a iznosi 1109,4 mm. Minimum padalina je u srpnju i iznosi 20,3 mm, a maksimum je
u studenome te iznosi 99,5 mm.
Godišnji hod temperature i padalina u inverznom su odnosu. U toplom dijelu godine je
maksimum temperature i minimum padalina, dok je u hladnom dijelu godine obrnuto.
Prema gore spomenutim vrijednostima, otok Hvar ima maritimni režim godišnjeg hoda
padalina jer je u ljetnom polugodištu (travanj-rujan) palo 258,3 mm ili 36,6 %, dok je u
zimskom polugodištu palo 448,2 mm ili 63,4 % godišnje količine padalina. Sezonski podaci
pokazuju da je najmanje padalina ljeti, 106,7 mm, a najviše zimi, 205,2 mm
Pružanje reljefa otoka Hvara po pravcu I-Z uvjetuje određene promjene u smjeru strujanja
vjetrova na način da pušu u skladu s pružanjem reljefa. Osim pravca pružanja, na puhanje
određenih vjetrova utječe i visina otoka Hvara te susjednih otoka i obale. Bura je vjetar koji je
na području otoka Hvara relativno dobro zastupljen, no puše iz više smjerova, svaki s
relativno niskom čestinom, što se može pripisati položaju, veličini i pravcu pružanja otoka
Brača koji zbog spomenutih pokazatelja ublažava puhanje bure iz smjera NNE i NE (načelni
smjer puhanja bure u većem dijelu Jadrana), razbijajući ga na više smjerova manje čestine.
Pritom je nešto istaknutiji smjer puhanja NNW i N.
Jugo na područje otoka Hvara uglavnom struji iz smjerova E i ESE, uvjetovano reljefom
obale i otoka koji se nalaze jugoistočno od njega (Korčula, Mljet, Pelješac), odnosno
morskim kanalima između njih. Za razliku od bure, ovdje se može reći da reljef pogoduje
puhanju juga tako da ga kanalizira unutar relativno uskog pojasa istočnog kvadranta.
Maestral na području otoka Hvara ima prevladavajući smjer strujanja W, također uvjetovan
hvarskim pravcem pružanja otoka na tom području, kao i u primjeru juga gdje vjetar struji u
skladu s reljefom
Vode 3.8
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 58
Hidrološke značajke30
Po hidrološko-hidrografskim osobinama područje otoka Hvara spada u vapnenački krški
prostor. Na tom prostoru nema većih nadzemnih tokova jer atmosferska voda ponire u
dubinske slojeve, na kontaktu fliša i vapnenca, te drugih manje propusnih stijena. Današnji
hidrološki i hidrogeološki odnosi dijelom su posljedica i paleogenskih odnosa na području
današnjeg otoka. Krška morfologija obilježena spletom pukotina, škrapa, vrtača i uvala još od
laramijske orogeneze omogućavala je hidrološku komunikaciju, posebno u krilima antiklinala,
dok su dolomiti u jezgri antiklinala predstavljali nepropusne barijere. Neotektonskim
pokretima stvoreni su uvjeti za pojačanu cirkulaciju podzemnih voda a s tim u vezi i pojačani
korozivni rad vode. Krajem neogena podizanjem nivoa mora ono se uključuje u hidrološki
mehanizam otoka koji svojom gustoćom sprječava istjecanje slatke vode u more kroz prije
nastali pukotinski sustav.
Danas, koliko zbog odsustva stalnijih i izdašnijih izvora, toliko zbog većinom okršene, dobro
vodopropustljive karbonantne osnove, Otok Hvar obilježava siromaštvo nadzemnih tokova.
Većina izvora vezena je za nakupljanje neznatnih količina podzemne vode, koji se aktiviraju
tek u hidrološki povoljnim situacijama. Vremenski najdulje teku kratki tokovi bočate vode iz
izvora Slatina u Jelsi te Slatina u Starom Gradu. Ostali su kratkotrajni i formiraju se za
povoljnih hidroloških prilika kao Klokun, Vir kod Vrbanja te tokovi iz izvora u oba Dola. Nešto
veće količine podzemne vode akumulirane su u kvartnom sedimentnom kompleksu između
Starigrada i Jelse.
Bitnu ulogu za današnje hidrološke i hidrogeološke odnose čine padinski dolomiti u jezgri
glavne otočke antiklinale koji djelom smanjuju efekte krške hidrologije. Voda koja gravitira
prema sjevernom krilu antiklinale kreće se prvo podzemno kroz vapnenačke slojeve bilo
poprečno na pružanje slojeva ili uzdužno slojnim ili tektonskim pukotinama. Centralni
dolomitni pojas prima relativno male količine vode koje otječu u obliku bujica.
Slijedeću zonu čine vapneni pojas, ukliješten između dva dolomitna nivoa gdje se akumulira
sva voda koja gravitira prema sjevernom krilu. Pošto je dijagonalnim rasjedima ( NW-SE)
oštećen vapnenački i dolomitski stijenski kompleks, na mjestima najvećih oštećenja
pospješena je erozija dolomita i formirano je niz poprečnih bujičnih dolina (Dol, Vrbanj).
Hidrološku koncepciju Hvara potvrđuju stalni izvori kod Jelse i Starog Grada, dok hidrološki
režim koji vlada u centralnom dijelu otoka ilustrira primjer izvora u Marijinom dolu.
Pregled stanja vodnog tijela
Prema Zahtjevu za pristup informacijama (Klasa: 008-02/19-02/566, Ur.broj: 15-19-1) u svrhu
izrade „Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2“ Hrvatske vode su
dostavile izvod iz stanja vodnog tijela za predmetno područje.
UPU Raskovica se nalazi na području podzemnog vodnog tijela JOGN_13-JADRANSKI
OTOCI-HVAR i priobalnog vodnog tijela O423-MOP. Stanje za navedena vodna tijela nalazi
se u nastavku.
Tablica 3.8-1. Stanje vodnog tijela podzemne vode JOGN_13-JADRANSKI OTOCI-HVAR
30
PPUO Jelsa, OBRAZLOŽENJE, listopad 2008.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 59
Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro
Tablica 3.8-2 Stanje priobalnog vodnog tijela O423-MOP
Vodno tijelo O423-MOP Procjena stanja
Prozirnost dobro
Otopljeni kisik u površinskom sloju vrlo dobro
Otopljeni kisik u pridnenom sloju vrlo dobro
Ukupni anorganski dušik vrlo dobro
Ortofosfati vrlo dobro
Ukupni fosfor vrlo dobro
Klorofil a vrlo dobro
Fitoplankton dobro
Makroalge -
Bentički beskralježnjaci (makrozoobentos) -
Morske cvjetnice -
Biološko stanje dobro
Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro
Hidromorfološko stanje vrlo dobro
Ekološko stanje dobro
Kemijsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro
Na udaljenosti cca. 15 km nalazi se površinsko vodno tijelo JORN0007_001. Opći podaci i
stanje površinskog vodnog tijela nalaze se u nastavku.
Tablica 3.8-3 Opći podaci vodnog tijela JORN0007_001
OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JORN0007_001
Šifra vodnog tijela: JORN0007_001
Naziv vodnog tijela nema naziva
Kategorija vodnog tijela Tekućica / River
Ekotip Nizinske male povremene tekućice (16B)
Dužina vodnog tijela 0.93 km + 0.485 km
Izmjenjenost Prirodno (natural)
Vodno područje: Jadransko
Podsliv: Otoci
Ekoregija: Dinaridska
Države Nacionalno (HR)
Obaveza izvješćivanja EU
Tjela podzemne vode JOGN-13
Zaštićena područja HR2001428*,HRCM_62011020,HROT_71005015
(* - dio vodnog tijela)
Mjerne postaje kakvoće -
Tablica 3.8-4 Stanje vodnog tijela JORN0007_001
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 60
STANJE VODNOG TIJELA JORN0007_001
PARAMETAR UREDBA
NN 73/2013*
ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA
STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE
CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno
Ekolosko stanje
Kemijsko stanje
Ekolosko stanje
Fizikalno kemijski pokazatelji
Specifične onečišćujuće tvari
Hidromorfološki elementi
Biološki elementi kakvoće
Fizikalno kemijski pokazatelji
BPK5
Ukupni dušik
Ukupni fosfor
Specifične onečišćujuće tvari
arsen
bakar
cink
krom
fluoridi
adsorbilni organski halogeni (AOX)
poliklorirani bifenili (PCB)
Hidromorfološki elementi
Hidrološki režim
Kontinuitet toka
Morfološki uvjeti
Indeks korištenja (ikv)
Kemijsko stanje
Klorfenvinfos
Klorpirifos (klorpirifos-etil)
Diuron
Izoproturon
umjereno
umjereno
dobro stanje
umjereno
umjereno
vrlo dobro
dobro
nema ocjene
umjereno
umjereno
umjereno
vrlo loše
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
dobro
vrlo loše
vrlo loše
vrlo loše
vrlo dobro
dobro stanje
dobro stanje
dobro stanje
dobro stanje
dobro stanje
vrlo loše
vrlo loše
dobro stanje
vrlo loše
vrlo loše
vrlo dobro
vrlo loše
nema ocjene
vrlo loše
umjereno
umjereno
vrlo loše
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo loše
vrlo loše
vrlo loše
vrlo loše
vrlo dobro
dobro stanje
dobro stanje
dobro stanje
dobro stanje
dobro stanje
vrlo loše
vrlo loše
dobro stanje
vrlo loše
vrlo loše
vrlo dobro
vrlo loše
nema ocjene
vrlo loše
umjereno
umjereno
vrlo loše
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo loše
vrlo loše
vrlo loše
vrlo loše
vrlo dobro
dobro stanje
nema ocjene
nema ocjene
nema ocjene
nema ocjene
vrlo loše
vrlo loše
dobro stanje
vrlo loše
vrlo loše
vrlo dobro
vrlo loše
nema ocjene
vrlo loše
umjereno
umjereno
vrlo loše
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo loše
vrlo loše
vrlo loše
vrlo loše
vrlo dobro
dobro stanje
nema ocjene
nema ocjene
nema ocjene
nema ocjene
ne postiže ciljeve
ne postiže ciljeve
postiže ciljeve
ne postiže ciljeve
ne postiže ciljeve
postiže ciljeve
ne postiže ciljeve
nema procjene
ne postiže ciljeve
procjena nije pouzdana
procjena nije pouzdana
ne postiže ciljeve
postiže ciljeve
postiže ciljeve
postiže ciljeve
postiže ciljeve
postiže ciljeve
postiže ciljeve
postiže ciljeve
postiže ciljeve
ne postiže ciljeve
ne postiže ciljeve
ne postiže ciljeve
ne postiže ciljeve
postiže ciljeve
postiže ciljeve
nema procjene
nema procjene
nema procjene
nema procjene
NAPOMENA:
NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij,
Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin
DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,
para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen,
Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Non ilfenol,
Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-
cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan
*prema dostupnim podacima
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 61
Slika 3.8- 1 Karta površinskih, podzemnih i priobalnih vodnih tijela (Zeleni servis d.o.o. prema
podacima od Hrvatskih voda, 2019.)
Poplave31 i područja potencijalno značajnih rizika od poplava (PPZRP)32
Na temelju Zahtjeva za pristup informacijama o poplavnim područjima (Klasa: 008-02/19-
02/566, Ur.broj: 15-19-1) izrađena je Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti
pojavljivanja poplava (slika 3.8-2.) te Karta s prikazom područja potencijalno značajnih rizika
od poplava (PPZRP) (slika 3.8-3.) za područje UPU-a Raskovica.
Prema navedenim kartama vidljivo je da se predmetni UPU Raskovica ne nalazi na
poplavnom području kao ni na području PPZTP.
31
OPASNOST VV – Obuhvat i dubine vode poplavnog scenarija velike vjerojatnosti, sukladno nacrtu Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (http://korp.voda.hr/) OPASNOST SV – Obuhvat i dubine vode poplavnog scenarija srednje vrijednosti, sukladno nacrtu Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (http://korp.voda.hr/) OPASNOST MV – Obuhvat i dubine vode poplavnog scenarija male vjerojatnosti, sukladno nacrtu Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (http://korp.voda.hr/) 32
PODRUČJE PPZRP – Područje proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“ sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013. (http://korp.voda.hr/). PODRUČJE nije PPZRP – Područje koje nije proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“, sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013. (http://korp.voda.hr/).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 62
Slika 3.8-2. Karta opasnosti od poplava na području UPU-a (Zeleni servis d.o.o. prema podacima od
Hrvatskih voda, 2019.)
Slika 3.8-3. Karta područja potencijalno značajnih rizika od poplava (Zeleni servis d.o.o. prema
podacima od Hrvatskih voda, 2019.)
Zone zaštite izvorišta
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 63
Vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti (strateške
rezerve podzemnih voda) su vode kojima treba osigurati zaštitu ili poboljšanje kako bi se
smanjila razina potrebnog pročišćavanja za dobivanje pitke vode. Za zaštićena područja
voda namijenjenih ljudskoj potrošnji ili rezerviranih za te namjene u budućnosti nisu propisani
dodatni standardi kakvoće, već se ona ocjenjuju prema kriterijima koji vrijede za površinske i
podzemne vode općenito. Smatra se da se mjerama za dostizanje dobrog stanja zaštićenih
podzemnih voda osigurava optimalna zaštita ili poboljšanje kakvoće u odnosu na razinu
potrebnog pročišćavanja za dobivanje pitke vode. Radi zaštite područja izvorišta ili drugog
ležišta vode koja se koristi ili je rezervirana za javnu vodoopskrbu, uspostavljaju se zone
sanitarne zaštite izvorišta.
Na temelju Zahtjeva za pristup informacijama (Klasa: 008-02/19-02/566, Ur.broj: 15-19-1) na
području obuhvata UPU-a nema zona sanitarne zaštite izvorišta.
U odredbama za provođenje PPUO Jelsa navodi se da na području Općine Jelsa ima više
izvora pitke vode od kojih su izvor Libora (oko 40 l/s) u Jelsi te Vir (6 l/s) u sustavu
vodoopskrbe područja za koja se određene zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem
voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti.
Sukladno kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja
posebnih uvjeta korištenja i ograničenja korištenja, ID PPUO Jelsa („Službeni glasnik Općine
Jelsa“ br. 5/18) obuhvat UPU-a Raskovica ne nalazi se na području zona sanitarne zaštite.
Granica III. zone sanitarne zaštite izvorišta nalazi se u neposrednoj blizini granice obuhvata
UPU-a Raskovica.
Prema PPUO Jelsa i Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN
br. 66/11 i 47/13) u III zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda vodonosnika s
pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se zabrane iz prethodnog
stavka33 i dodatno zabranjuje slijedeće:
1) skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u
cilju njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice
otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada,
2) građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez
propisane zaštite voda,
3) izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za
automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),
4) podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i
mineralnih voda,
5) Iznimno od alineje 1. ovoga stavka u III zoni sanitarne zaštite izvorišta dopušta se
izgradnja centra za gospodarenje otpadom, sukladno posebnim propisima o otpadu,
pod posebnim uvjetima.
33
Stavak se odnosi na zabrane u IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta, sukladno Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 66/11 i 47/13)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 64
Slika 3.8-4. Izvod iz kartografskog prikaza 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja i ograničenja
korištenja, ID PPUO Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“ br. 5/18)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 65
Osjetljiva područja
Osjetljiva područja proglašena su Odlukom o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i
141/15). Na osjetljivim područjima i slivovima osjetljivih područja je, zbog postizanja ciljeva
zaštite voda, potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih
voda, sukladno odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN
26/2020).
Prema Odluci o izmjenama i dopunama odluke o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i
141/15), Prilogu I. Kartografski prikaz osjetljivih područja u Republici Hrvatskoj, predmetni
UPU Raskovica ne nalazi se na osjetljivom području (slika 3.8-5.).
Slika 3.8-5. Karta osjetljivih područja za područje UPU-a (Izvor:
https://servisi.voda.hr/public_ows/wms?)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 66
More 3.9
More Otoka Hvara ima ista ili slična fizičko-kemijska svojstva kao i srednjojadranski dijelovi
mora. Prosječna temperatura kreće se zimi od 12°C do 24°C ljeti. Salinitet je 38,2°/oo, a
gustoća 29,09. Termoklina je na dubini od 14 do 30 metara. Površinske struje ljeti su slabije,
prosječno 7 m/sec, a zimi jače, prosječno 12 m/sec. Dominirajući smjer morskih struja je iz
pravca SE. Morske struje, uz vjetar i valove imaju veliki utjecaj na distribucuiju antropogenog
zagađenja mora. U pravilu, obalno more, kao i ostali dio središnjeg Jadrana, spada u
oligotrofne vode s niskim sadržajem nutrijenta, što rezultira niskom organskom produkcijom
primarnih producenata-fitoplanktona. Položenošću u pravcu E-W, Otok Hvar se nalazi unutar
izobate od 100 m, te po vrstama bentonskih biocenoza spada u biocenoze obalnih terigenih
muljeva. Krajnjim zapadnim dijelom s Paklenim otocima ulazi u biocenoze detričnih dna
otvorenog mora. Obzirom na oligrofne vode, more ovog prostora predstavlja veoma povoljnu
ekološku nišu za razvoj brojnih biljnih i životinjskih vrsta, čija su obitavališta najbogatija na
hridinastim dnima.
Najbliže lokacije mjerenja kakvoće mora u odnosi na lokaciju UPU-a su uvala Mina, hotel
Fontana i kupalište Soline Prema zadnjim mjerenjima kakvoća mora je na navedenim
lokacijama izvrsne kakvoće.
Slika 3.9-1. Konačne ocjene kakvoće mora u širem području UPU-a
(http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 67
Georaznolikost 3.10
Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19) sveukupna
bioraznolikost, krajobrazna raznolikost i georaznolikost. Georaznolikost je u smislu Zakona o
zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19) raznolikost nežive prirode, a čine je raznolikost tla,
stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te prirodnih pojava i
procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja, a stvaraju ih i danas34.
Od navedenih sastavnica georaznolikosti, za speleološke objekte izrađen je katastar35.
Prema podacima iz katastra speleoloških objekata (http://www.bioportal.hr/gis/, slika 3.10-1.)
u obuhvatu UPU-a nema speleoloških objekata.
Najbliži speleološki objekt je Jama pod Humcem, udaljena cca. 9,5 km.
Slika 3.10-1. Karta speleoloških objekata na širem području UPU-a (Izvor:
http://services.bioportal.hr/wfs)
34
https://www.mzoip.hr/hr/priroda/georaznolikost.html 35
Informacijski sustav zaštite prirode (http://www.bioportal.hr/gis/).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 68
Krajobraz 3.11
Otok Hvar je pretežno vapnenačko kraški prostora sa svim elementima kraškog reljefa.
Reljefni oblici imaju karakteristike pretežno brdskog reljefa. Izuzetak čini ravan polja u
njegovom zapadnom dijelu. Od Starog Grada do Jelse, a između sjevernog i južnog grebena
prostire se veliko, ravno područje plodne zemlje (Starigradsko polje) koje se intenzivno
obrađuje, a čini središnji dio zapadne polovice otoka. Kameni zidovi kojima su ograđeni veći
vinogradi, voćnjaci i povrtnjaci slijedi pravokutnu shemu nekadašnje rimske limitacije agera -
centuracije.
Sjeverni dio zapadne polovice otoka čini relativno nisko vapnenačko pobrđe Rudine-Kabal.
Mnoge padine uz more, naročito one na južnoj strani Strigradskog zaljeva i oko uvale
sjeverno i istočno od Jelse, obrasle su gustom borovom šumom, koja je zamijenila česminu.
Na ravnijim terenima, u malim dolinama koje se spuštaju do obale, i na visoravnima istočno
od grada Hvara mogu se vidjeti terasasti vinogradi.
Specifičan tip reljefa predstavljaju obale, pretežno oblikovane abrazijskim procesima. Obale
otoka dijele se na visoke, i to klifove i klifaste obale koje su najzastupljenije na južnoj strani te
niske obale koje su najrasprostranjenije. Oblikovane su u monoklinalnim, horizontalnim i
konsekventno položenim slojevima vapnenca i dolomita. Ulaze u kategoriju niskih stjenovitih
obala sa škrapama, manjm depresijama, stjenovitim blokovima i sl. Niske obale u klasičnim
sedimentima tzv. žala su rjeđe, nalazimo ih između Zavale i Sv.Nedelje.
Obala Otoka Hvara je veoma razvedena, naročito sjeverna, gdje zaljevi Starog Grada i
Vrboske duboko zadiru u kopno. Južna obala je slabo razvedena i gotovo nepristupačna,
nešto blaža je od Zavale do Sv.Nedjelja. Od Sućurja, južnom stranom, do Hvara nije se
razvilo veće naselje. Obala je većinom strma i stjenovita, posebno južne padine, gdje se
izmjenjuju kamenjar i makija s borovom šumom. Na obali ima mnogo malih plaža, pješčanih
ili šljunčanih, skrivenih u uvalama. 36
Prema karti osnovnih krajobraznih jedinica (OKJ) otok Hvar spada u krajobraznu jedinicu
„Obalno područje Srednje i Južne Dalmacije“. Osnovna fizionomija ove krajobrazne jedinice
su priobalni planinski lanac i niz velikih otoka (u krajobraznom pogledu ovdje spada i
Pelješac); krajobraz u podnožju priobalnih planina često sadrži usku zelenu flišnu zonu, a
većina otoka je šumovita.
Krajobrazne elemente u obuhvatu UPU-a Raskovica čine prirodna kamena obala i škrape
kao obalne vizure te degradacijski šumski stadij makije na kopnenom dijelu UPU-a.
36
PPUO Jelsa, OBRAZLOŽENJE, listopad 2008.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 69
Slika 3.11-1. Položaj UPU-a Raskovica na karti osnovnih krajobraznih jedinica RH
37
Stanovništvo i zdravlje ljudi38 3.12
Prema službenom popisu stanovništva iz 2011. godine na području Općine živi 3 582
stanovnika, a u naselju Zastražišće 177 stanovnika.
Područje 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Općina Jelsa 5140 4865 4294 3938 3861 3656 3582
Naselje Zastražišće 618 564 421 328 300 230 177
Tablica pokazuje u vremenskom nizu od 1953.-2011. godine konstantno apsolutno
smanjenje broja stanovnika Općine Jelsa. Ukupno stanje i kretanje stanovništva na jednom
području rezultanta je razine i tendencije razvoja komponenti prirodnog i mehaničkog
kretanja stanovništva (nataliteta, mortaliteta, imigracije, emigracije). Ono je, dakle, agregatni
izraz zajedničkog kretanja ovih veličina u prošlosti i sadašnjosti. To iziskuje složeni pristup
praćenju i proučavanju demografskog procesa, jer demografski razvoj ne ovisi samo o
procesima na njenom području, već i o funkcijama i demografskim kretanjima širih prostora.
Izvori priraštaja stanovništva su u prirodnom i mehaničkom kretanju.
Dobna struktura stanovništva Općine Jelsa je vrlo nepovoljna. Utjecaj dobne strukture
stanovništva na budući demografski razvitak proizlazi iz njene uzročno-posljedične veze s
komponentama prirodnog kretanja stanovništva, kao i iz povezanosti s migracijskim
kretanjima, te ostalim strukturama stanovništva. Obzirom da je na području općine Jelsa
37
Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/2017) 38
PPUO Jelsa, Obrazloženje
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 70
koeficijent starosti veoma nepovoljan (29,6 u 2001. godini) čime je pređena granična
vrijednost
od 12, a indeksa starosti 136,4 čime je pređena granična vrijednost od 40, riječ je o izrazito
starom stanovništvu na području Općine, što implicira negativnu tendenciju demografskog
razvoja. Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom
stanovništvu. Indeks starosti ili indeks starenja je odnos između broja starih 60 i više godina
prema broju stanovnika starih 0-20 godina. Njegova kritična vrijednost iznosi 40% ili 0,40.
Smatra se kada indeks starenja prijeđe tu vrijednost, da je dotično stanovništvo već zašlo u
proces starenja.
Migracija ili mehaničko kretanje stanovnika u mirnodopskim je prilikama racionalan odgovor
na područne razlike u razini privrednog razvoja koje znači i razlike u mogućnosti zaposlenja,
stjecanja većih zarada, boljih uvjeta života i rada. Migracije imaju značajan utjecaj na
promjene u dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva, na promjene u ekonomskoj strukturi
stanovništva i društveno-gospodarski razvoj. Prema podacima popisa 2001. u općini Jelsa
od ukupnog broja stanovnika njih 2118 ili 57,93% je živilo od rođenja u istom naselju, što
pokazuje jaku migracionu komponentu. Naselje Jelsa ima gotovo identičan postotak udjela
autohtonog stanovništva – 51,2%, a ostala manja naselja u pravilu sudjeluju sa većim
postotkom. Po pretežnosti naseljavanja većina je doselila iz Splitsko-dalmatinske županije –
58,3%, od imigranata iz inozemstva 58,4% je iz susjedne BIH. S obzirom na ljudski potencijal
Općine Jelsa i dalje se evidentira intenzivna migracija ka središnjem naselju Općine
(23,96%).
Kulturno-povijesna baština 3.13
Općina Jelsa i otok Hvar bogati su mnogobrojnim kulturno-povijesnim spomenicima. Otok
Hvar po svojoj slojevitoj kulturno-povijesnoj baštini jedno je od najbogatijih područja na
jadranskoj obali i u Hrvatskoj.
Na području naselja Zastražišće, prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture RH39,
na području naselja Jasenovac nalaze se 2 registrirana nepokretna kulturna dobra:
Oznaka Naziv Vrsta kulturnog dobra
Z-5666 Crkva sv. Barbare Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4634 Špilja u uvali Pokrivenik Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
U obuhvatu samog UPU-a Raskovica nema lokaliteta kulturno-povijesne baštine (vidi sliku
3.8-4. Izvod iz kartografskog prikaza 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –
područja posebnih uvjeta korištenja i ograničenja korištenja, ID PPUO Jelsa („Službeni
glasnik Općine Jelsa“ br. 5/18.).
39
https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 71
Materijalna imovina i infrastruktura 3.14
Cestovni promet
Cestovnu mrežu čine razvrstane i nerazvrstane ceste, pri čemu u funkcionalnoj shemi
razvrstane ceste čine i glavne gradske ulice. Prostor otoka povezan je longitudinalnom
državnom cestom DC 116 od grada Hvara do Sućurja (Vira ( trajekt) – Hvar - Stari Grad -
Sućuraj). Osim ove ceste postoje transverzalne ceste koje se vežu na državnu cestu i
povezuju dijelove obale ili unutrašnjosti sa glavnom cestom.
Područjem općine Jelsa prolaze slijedeći cestovni pravci koji su prema kategorizaciji svrstani
u ceste državnog i županijskog značaja:
D 116 Vira ( trajekt) – Hvar – Stari Grad (trajekt) – Sućuraj Ceste županijskog
značaja:
ŽC 6205 Vrboska – D 116
ŽC 6206 D 116 – Vrbanj – Svirče
Pomorski promet
Pomorski promet a time i današnja povezanost Otoka Hvara s kopnom, čine tri elementa:
otočka cestovna mreža koja spaja otočke gradove i naselja s trajektnim lukama; trajektne
luke s potrebnom lučkom infrastrukturom, ostale luke sa većim i manjim pristanima; javni
obalni linijski pomorski promet sa flotom trajekata i određenim plovidbenim redovima.
Otočka cestovna mreža, kao integralni dio pomorsko-cestovnog povezivanja, ne može
zadovoljiti potrebe prometnog povezivanja otoka s kopnom. Današnji pomorski promet odvija
se preko trajektnih luka Stari Grad sa Splitom svakodnevno, Sućurja sa Drvenikom, te preko
luke Hvar na liniji Vis- Split. Postojeći sustav trajektnih i brodskih linija Jadrolinije
(dugogodišnji nositelj javnog obalnog linijskog pomorskog prometa) ne zadovoljava kako u
pogledu udobnosti i dužine trajanja putovanja, tako i po intezitetu i pogodnosti vremena
polaska odnosno dolaska pojedinih linija. U prilaženju problemu prometne povezanosti otok-
kopno u buduće nužna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa i integralnost u
pristupu rješenja ukupne prometne infrastrukture obzirom da se radi o cjelovitom cestovno
pomorsko prometnom sustavu.
Na području Općine Jelsa, nalaze se luke županijskog značaja:
Marina u naselju Jelsa
Marina u naselju Vrboska
Zračni promet
Za potrebe stanovnika Općine Jelsa koriste se dva nepotpuno uređena heliodroma na
lokacijama Vrbanj i uzletište u Starigradskom polju. Predviđena je nova lokacija za heliodrom
uz novu zgradu Hitne pomoći u Jelsi.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 72
Elektroenergetski sustavi
Osnovna značajka područja Općine Jelsa ogleda se u prostornoj raspodjeli gdje se gotovo
cijeli konzum smjestio na priobalnom dijelu uz dva veća naselja (Jelsa i Vrboska), koja osim
dvaju većih hotela nemaju značajnijih potrošača električne energije. Problemi s gledišta
elektroenergetskog sustava napajanja općine Jelsa se javljaju što pripada tzv. priobalnom
turističkom konzumu pa se u turističkoj sezoni multiplicira maksimalno opterećenje odnosno
potrošnja električne energije u odnosu na preostali dio godine. Elektroenergetski sustav je iz
navedenog razloga potrebno dimenzionirati za konzum koji egzistira 2-3 mjeseca godišnje,
pri čemu je potrebno osigurati maksimalnu sigurnost i kvalitetu isporučene električne
energije. Također zbog velikih dužina vodova javljaju se problemi u opskrbi električne
energije udaljenih naselja Zastražišće i Gdinj.
Na području općine od objekata značajnih za elektroenergetski sustav Županije nalazi se DV
110 kV Stari Grad – Blato, s pripadajućom kabelskom stanicom KS 110 kV Medved Bad.
Napajanje distributivnih trafostanica se vrši iz trafostanice 35/10 kV „Stari Grad“.
Vodoopskrba
Vodoopskrba Otoka Hvara je zasnovana na tri izvora opskrbljivanja vodom: vlastiti izvori
(bunari u Jelsi i Starom Gradu), regionalni vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta i
regionalni vodoopskrbni sustav Makarsko primorje.
U centralnu vodospremu otoka Hvara "Tatinja" dolazi voda iz rijeke Cetine, koja se miješa sa
vodom iz izvora u Jelsi - crpilišta "Libora" (prosječne izdašnosti oko 40 l/s). U Jelsi se također
nalazi i izvorište "Vir" (cca 6 l/s) koje se upotrebljava povremeno u tijeku ljetnog razdoblja. Na
putu od Oskorušice do Tatinje nalazi se odvojak za vodospremu "Basina", koja opskrbljava
naselje Basina. Iz glavne vodospreme "Tatinja" vodom se preko mjesnih vodosprema
"Gospa" i "Burkovo" opskrbljuje mjesto Jelsa, odnosno preko vodospreme "Vrboska" se
opskrbljuje mjesto Vrboska.
Tijekom 1965.-te godine izgrađena je kaptaža i crpilište "Libora", koja je 2002. godine
obnovljena te je izgrađena moderna crpna stanica "Libora" koja ima dvije funkcije: jedna je
crpljenje vode iz kaptaže u vodospremu "Tatinja" gdje se miješa sa vodom iz Cetine, a druga
je prepumpavanje tako izmiješane vode iz "Tatinje" u vodospremu "Pitve - Zavala". Naime,
do 2002. godine se voda direktno iz kaptaže Jelsa crpila do vodospreme "Tunel" kojom se
opskrbljuju mjesta Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Dol sa sjeverne, te Zavala, Ivan Dolac i Sv.
Nedjelja sa južne strane otoka. Kako je izdašnost izvorišta "Libora" bila ograničenog
kapaciteta, u špicama turističkih sezona, u ta je mjesta nerijetko dolazila voda povećanog
saliniteta. Novim načinom upravljanja vodom od 2002. godine, dakle miješanjem vodom iz
Cetine, nema više potrebe za crpljenjem "Libore" preko svojih mogućnosti te od tada sva
naselja zapadnog dijela otoka dobivaju vodu jednake kvalitete.
Na južnoj strani otoka Hvara tijeko 1963. godine izgrađen je južni cjevovod kojim voda stiže
iz vodocrpilišta "Libora" u Jelsi sve do Grada Hvara. Danas taj cjevovod opskrbljuje sva
naselja na južnoj strani otoka Hvara: Zavala, Ivan Dolac, Bojanić Bad, Jagodna, Sveta
Nedjelja, koja (kao u ostalom i sva mjesta na otoku Hvaru) tijekom turističke sezone imaju
povećanu potrošnju vode.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 73
Od sjevernog ulaza tunela "Pitve - Zavala" izgrađen je cjevovod kojim voda stiže do
vodospreme "Ravan" i vodospreme "Vrbanj". Ovaj se sustav održava i danas napaja sva
mjesta središnjeg dijela otoka Hvara: Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Dol.40
Na području obuhvata predmetnog UPU-a niti u njegovoj blizini ne postoji magistralni
cjevovod vodoopskrbe. Rrealizacija istog nije u planu isporučitelja vodno komunalnih usluga
(sukladno očitovanju tvrtke Hvarski vodovod d.o.o. od 07.08.2020.).
Odvodnja
Na području Općine Jelsa i naselja Vrboska, postoji djelomično izgrađena kanalizacijska
mreža; veći broj zasebnih manjih podsustava, manjim dijelom razdjelnog a uglavnom
mješovitog tipa, s direktnim ispuštanjem u prijemnjik (more), te veliki broj septičkih jama
uglavnom uz individualne stambene objekte, dok ih je manji broj uz privredne objekte.
Otpadne vode iz domaćinstava, koje se najčešće prikupljaju u septičkim jamama, ispuštaju
se u podzemlje ili u more, ovisno o blizini obale.
Odvodnja otpadnih voda riješena je potpuno u naselju Sućuraj dok odvodnja središnjeg dijela
otoka Hvara (Jelsa - Vrboska - Stari Grad) nije realizirana. Izgrađen je dobar dio glavnih
kolektora i crpnih stanica te je saniran dio starih mješovitih kanala sekundarne mreže u Jelsi i
Starom Gradu.
Dovršetak izgradnje svih objekata odvodnje aglomeracije Jelsa - Vrboska - Stari Grad,
uključivo sekundarne mjesne mreže, uređaje za pročišćavanje i podmorske ispuste očekuje
se do 2020. godine. Financiranje izgradnje će se vršiti iz sredstava naknade za razvoj te
pristupnih fondova EU a upravo jeu tijeku izrada potrebnih studija i projekata.41
Na području UPU-a Raskovica nije izgrađen sustav odvodnje niti je isti planiran važećom
prostorno-planskom dokumentacijom. PPUO Jelsa je definirano za sva područja koja se ne
mogu priključiti na sustav javne odvodnje, obvezna gradnja lokalnog sustava javne odvodnje
s pročišćavanjem sanitarnih otpadnih voda i ispuštanjem pročišćenih sanitarnih voda u
prirodni prijemnik.
Gospodarstvo 3.15
Kroz povijest temeljne gospodarske djelatnosti Općine Jelsa su bile poljodjelstvo i ribarstvo,
ali isto tako pomorstvo, trgovina i druge djelatnosti. Iznimnu važnost u novom dobu ima
djelatnost turizma i ugostiteljstva, korištenje suvremenih informatičkih tehnologija, mogućnost
bavljenja marikulturom, sve u skladu sa održivim razvitkom.
Vinogradarstvo je tradicionalno kroz cijelu povijest jadna od značajnijih poljoprivrednih
djelatnosti na prostorima Općine Jelsa. Karakteristika današnje vinogradarske proizvodnje je
uglavnom označena gotovo isključivo kao proizvodnja grožđa koja je vezana uz veće ili
manje vinarije. Vinogradi su različite dobi i tehnološkog intenziteta. Prosječni prinosi grožña
40
http://www.hvarskivodovod.hr/otpadna-voda 41
http://www.hvarskivodovod.hr/otpadna-voda
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 74
iznose nerijetko oko 1 kg po trsu. Ako nije riječ o proizvodnji vezanoj uz vinarije, grožđe se
prerađuje tradicionalno i služi uglavnom za vlastite potrebe.
Maslinarstvo je uz lozu takoñer veliki gospodarski potencijal i predstavlja vrlo značajnu
poljoprivrednu djelatnost na području Općine. Posljednjih dvadesetak godina interes za
obnovom postojećih i sadnjom novih maslinika sve je više izražen. Maslinarstvo uglavnom
prevladava na sjevernoj strani otoka i na području istočnog dijela Općine.
Ostale poljoprivredne kulture osim lavande nažalost nemaju poseban gospodarski značaj
već se uglavnom pojavljuju kao proizvodnja za vlastite potrebe.
Na području Općine nema organizirane marikulturne proizvodnje. S druge strane morski
akvatorij čini ovu djelatnost posebno značajnom za mogući gospodarski razvoj.
Na području Općine Jelsa djeluju dvije turističke zajednice (Jelsa i Vrboska). Prema novijim
podacima42, od smještajnih kapaciteta Općina raspolaže sa 3 hotela, 205 objekata privatnog
smještaja i 5 kampova.
Broj postelja u objektima privatnog smještaja u 2015. godini iznosila je ukupno 5.683. Hotel
Hvar u Jelsi raspolaže se 400 postelja a Hotel Fontana a 890 postelja, što ukupno
predstavlja mogući smještaj za 1.290 turista. Kamp Grebišće ima 150 parcela, Kamp
Holiday 250 parcela za šatore i 50 mjesta za autoprikolice, a kamp Mina ima kapacitet od
200 osoba. Kamp Nudist u Vrboskoj ima kapacitet od 450 gostiju. To znači da u kampskom
smještaju može biti smješteno 1.850 turista. ACI Marina u Vrboskoj ima kapacitet od 84
veza, pa uz pretpostavku boravka prosječno 4 nautička turista po brodu dolazi se do 336
turista.
Sukladno navedenim podacima, ukupan kapacitet smještaja Općine je 9159 turista.
Gospodarenje otpadom43 3.16
Općina Jelsa ima vlastito komunalno poduzeće JELKOM d.o.o. Vrboska koje je nastalo
pripajanjem društva Komunalno Jelsa d.o.o. društvu Komunalno Vrboska d.o.o.
Komunalno društvo Jelkom d.o.o. obavlja organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje
komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada koje nastaje u kućanstvu, te gospodarskim
djelatnostima. Prikupljanje komunalnog otpada na području Općine Jelsa obavlja se u
kontejnerima zapremnine 1100 litara, zatim PVC vrećama i PVC kantama za smeće
zapremnine 80 litara.
Godišnja količina otpada koja se odloži na odlagalište „Prapratna “ iznosi prosječno 2900
tona. Sav prikupljen otpad se odlaže na odlagalištu „Prapatna“ površine 45 000 m2,
udaljenom 8 km od Jelse. Odlagalište ima građevinsku i uporabnu dozvolu. Na cijelom
području Općine raspoređeno je ukupno 221 kontenjer za komunalni otpad.
42
STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE JELSA ZA RAZDOBLJE OD 2015. DO 2020., Vita projekt d.o.o., 2017. 43
http://jelsa.hr/Glasnik15-07a.pdf
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 75
Na odlagalištu se sustavno vrši deratizacija i dezinsekcija. Kako bi se poboljšalo postojeće
stanje, predviđa se zastiranje kompletnog odlagališta inertnim materijalom.
Odlagalište se nalazi 5,5 km zapadno od mjesta Jelsa, te 200 m od glavne prometnice
državne ceste D 116 Jelsa-Sućuraj. Do odlagališta vodi makadamska cesta širine oko 4 m,
koja je dijelom asfaltirana. Otpad se povremeno razastire pomoću unajmljenog buldožera, ali
se ne prekriva.
Na odlagalištu nema osnovne infrastrukture (prikupljanje procjednih voda, odvodnja
oborinskih, otplinjavanje, vaga, struja), nije ograđeno, niti čuvano. Postoji zaštitni pojas oko 8
m. Okoliš odlagališta je šuma i nisko raslinje. Početak odlaganja je 1976. godine, a
intenzivno od 1986. god. Prostire se na oko 10.000 m2, a odloženo je oko 22 000 m3 otpada.
4 Mogući razvoj okoliša bez provedbe UPU-a Raskovica
U nastavku je dan pregled razvoja okoliša po pojedinim sastavnicama okoliša, bez provedbe
sadržaja planiranih UPU-om Raskovica.
Sastavnica
okoliša Razvoj okoliša bez provedbe sadržaja planiranih UPU-om Raskovica
Bioraznolikost
Rasprostranjenost i očuvanost prirodnih staništa kao i biljnih i životinjskih vrsta bi
se vjerojatno zadržala na sadašnjoj razini ili bi se mogla pogoršati uslijed
neplanske gradnje u prostoru bez uvažavanja kriterija održivog razvoja.
Tlo
Prema Pedološkoj karti RH područje obuhvata UPU-a Raskovica nalazi se na
tipu tla smeđe na vapnencu. Na području UPU-a Raskovica nema
poljoprivrednih površina a stanje tla se može ocijeniti kao prirodno smeđe tlo
obraslo makijom. Bez provedbe sadržaja planiranih UPU-om, stanje tla i
poljoprivrede na području UPU-a Raskovica ostalo bi u sadašnjem stanju, kako
je navedeno ranije.
Šume
Prema podacima Hrvatskih šuma, područje UPU-a Raskovica pripada
Gospodarskoj jedinici Plame za koju je nadležna Šumarija Hvar kao dio Uprave
šuma Podružnica Split. Obuhvat UPU-a manjim dijelom zahvaća površine
kojima gospodare Hrvatske šume a na kojima se nalazi zaštitna šuma uređajnog
razreda makija44
. Sukladno Prijedlogu UPU-a, područje obuhvata UPU-a
Raskovica čini neizgrađeno obalno područje obraslo makijom. Bez provedbe
sadržaja planiranih UPU-om, stanje šuma ostalo bi na postojećoj razini (šumski
degradacijski oblik - makija) ili bi eventualno došlo do daljnje degradacije (garig).
Zrak
Na području UPU-a Raskovica kakvoća zraka je I. kategorije45
. Bez provedbe
aktivnosti planiranih UPU-om Raskovica, kvaliteta zraka bi ostala na istoj razini,
tj. I. kategorije.
Klima i
klimatske
promjene
Neprovedbom planiranih sadržaja stanje klime i klimatskih promjena neće se
bitno promijeniti budući da sadržaji planirani UPU-om Raskovica, s obzirom na
njihov karakter i intenzitet korištenja, svojim otiskom neće prouzročiti značajne
promjene koje bi bitno utjecale na klimu i klimatske promjene.
Vode
Stanje i kvaliteta vodnih tijela na području UPU-a Raskovica (podzemno vodno
tijelo JOGN_13-JADRANSKI OTOCI-HVAR i priobalno vodno tijela O423-MOP)
ostale bi na sadašnjoj razini, koja je sukladno podacima Hrvatskih voda (Klasa:
008-02/19-02/566, Ur.broj: 15-19-1), za oba vodna tijela ocijenjena kao dobra
44
Mišljenje Hrvatskih šuma (Klasa:ST/20-01/52, Ur.Br:15-06/03-19-03, Split, 20.siječnja 2020. god) 45
Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu (HAOP, listopad 2019)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 76
(ocjena ukupnog stanja vodnog tijela).
Krajobraz
Krajobrazne elemente u obuhvatu UPU-a Raskovica čine prirodna kamena
obala i škrape kao obalne vizure te degradacijski šumski stadij makije na
kopnenom dijelu UPU-a. Bez provedbe sadržaja planiranih UPU-om,
krajobrazne vizure ostale bi na sadašnjoj razini.
Stanovništvo
Na području obuhvata UPU-a Raskovica nema stalnog ni povremenog
stanovništva tako da ne postoji direktan utjecaj na stanovništvo bez provedbe
UPU-a Raskovica. Indirektno, bez provedbe sadržaja planiranih UPU-om
Raskovica stanovništvo Općine Jelsa bilo bi zakinuto za nova radna mjesta i
mogući gospodarski razvoj.
Kulturno-
povijesna
baština
Na području obuhvata UPU-a Raskovica nema lokaliteta kulturno-povijesne
baštine tako da mogući razvoj okoliša bez provedbe UPU-a Rakovica ne utječe
na kulturno-povijesnu baštinu.
Infrastruktura
Na području obuhvata UPU-a nalaze se dvije postojeće pristupne ceste. Drugih
elemenata infrastrukture nema. Stanje infrastrukture na području UPU-a
Raskovica, bez provedbe istog, ostalo bi na sadašnjoj razini.
Otpad
Na području UPU-a nema izgrađene infrastrukture ili drugih sadržaja u prostoru,
čijim korištenjm bi se generirao otpad. Bez provedbe UPU-a Raskovica, stanje bi
ostalo na sadašnjoj razini.
Buka
Na području UPU-a nema izgrađene infrastrukture ili drugih sadržaja u prostoru
koji bi mogli biti izvor buke. Bez provedbe planiranih sadržaja, zadržalo bi se
postojeće stanje.
5 OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA NA KOJA PROVEDBA
UPU-a RASKOVICA MOŽE ZNAČAJNO UTJECATI
Realizacija sadržaja koje se planiraju UPU-om Raskovica imati će lokalan utjecaj. Područje
obuhvata UPU-a Raskovica nalazi se u prirodnom stanju, tj. na planiranoj lokaciji nema
izgrađenih elemenata.
U poglavlju 2. Podaci o postojećem stanju okoliša opisane su okolišne značajke područja
Općine Jelsa, a u poglavlju 6. Mogući utjecaji na okoliš uslijed provedbe aktivnosti planiranih
UPU-om Raskovica, u poglavlju koje se bavi analizom utjecaja je i opis područja gdje se
očekuju mogući značajni utjecaji provedbe planiranih aktivnosti.
6 POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI KOJI SU VAŽNI ZA UPU
RASKOVICA POSEBNO UKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE
ODNOSE NA PODRUČJA POSEBNOG EKOLOŠKOG
ZNAČAJA
SASTAVNICA
OKOLIŠA POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI
Bioraznolikost
Područje Općine Jelsa je prostor značajnih prirodnih vrijednosti i raznolikosti.
Postojeći problem je nedovoljna informiranosti lokalnog stanovništva i turista o
važnosti očuvanja prirodnih vrijednosti. Bioraznlikost može biti narušena
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 77
neplanskom gradnjom i nepoštivanjem zakonskih uvjeta zaštite prirode.
Tlo i poljoprivreda
Problemi koji mogu utjecati na stanje i kvalitetu tla na području Općine Jelsa su
neriješen problem odlaganja otpada i nepostojeći ili neadekvatni sustavi
odvodnje otpadnih voda. Problem poljoprivrede očituje se u usitnjenim
posjedima na mnogo, često udaljenih lokacija. Starosna struktura gospodarstva
je jako nepovoljna, infrastruktura je loše razvijena, posebno mogućnost
pristupa posjedima, zadružne organizacije gotovo pa i ne postoje, kao ni
udruge proizvođača kroz koje bi ovi mogli iskazati svoje potrebe. Poseban
problem u poljoprivredi je ne postojanje organiziranog otkupa i plasmana
poljoprivrednih proizvoda.
Šume
Stanje šumskih zajednica na području Općine Jelsa ugroženo je neplanskom
izgradnjom i onečišćenjem. Šumovitost se konstantno smanjuje, poglavito
uzrokovano požarima.
Kvaliteta zraka
Na području Općine Jelsa nema mjernih postaja kojima bi se pratila kvaliteta
zraka. Najbliže mjerne postaje su postaja Državne mreže za trajno praćenje
kvalitete zraka Hum (Vis) te mjerna postaja Split-1 koja je dio Mjerne mreže
Cemex Hrvatska d.o.o., prema kojima se može zaključiti o kvaliteti zraka na
području Općine Jelsa, koja je I. kategorije osim za prizemni ozon koji je II.
kategorije. Generalno, postojeći problem kvalitete zraka je nedostatak mjernih
postaja te vezano na to i nemogućnost precizne ocjene kvalitete zraka.
Klima
Utjecaj globalnih klimatskih promjena uočava se u promjeni klimatskih obilježja
na području cijele Hrvatske. Globalna promjena klime kao postojeći problem
uoćena je i na području Općine Jelsa. Trend porasta srednje godišnje
temperature za 30-godišnje razdoblje uočava se i na području južne Dalmacije
za koji se predviđa porast srednje godišnje temperature u svim sezonama za
1.5°C do 2°C, dok se ljeti predviđa porast temperature između 3°C i 3.5°C. Za
isto razdoblje predviđa se smanjenje količine oborine tijekom proljeća od -5%
do -15%. Za obalna područja predviđa se porast razine mora te sve veća
mogućnost pojave elementarnih nepogoda.
Vode/more
Najugroženija sastavnica okoliša na području Općine Jelsa je more, kao
temeljni recipijent otpadnih i oborinskih voda. Intenzivnu stambenu i hotelsku
izgradnju nije razmjerno pratila i izgradnja kanalizacijske infrastrukture tako da
na najvećem dijelu ovog prostora ne postoji jedinstveni i cjeloviti kanalizacijski
sustav (u izgradnji), kao niti centralni uređaj (mehanički i biološki) za
pročišćavanje otpadnih voda. Stanje izgrađenosti, koncentracije prometa i
turističkih smještajnih kapaciteta samo po sebi pridonosi znatnom zagađenju
mora kao prijemnika svog zagađenja pripadajućeg slivnog (bujičnog) područja.
Nepostojanje potrebne infrastrukture pojačava štetno djelovanje na okoliš.
Krajobraz
Na prostoru Općine Jelsa sačuvani su odnosi zastupljenosti prirodnog,
kulturnog i izgrađenog krajobraza. Do narušavanja krajobraznih vizura može
doći uslijed neprilagođavanja gradnje uvjetima i osobitostima prostora, a
naročito s gledišta nosivog kapaciteta prostora, fleksibilnosti, integriranosti u
strukture krajobraza, energetskih ograničenja i zaštite prostora.
Stanovništvo
i zdravlje ljudi
Postojeći problemi vezani za stanovništvo i zdravlje ljudi su depopulacija
stanovništva, nedostatatak društvenih, kulturnih, sportskih sadržaja izvan
sezone, neadekvatna zdravstvena skrb i nezaposlenost.
Kulturno-
povijesna baština
Pojedinačno gledajući može se utvrditi ugroženost ukupnog fonda kulturno
povijesnog nasljeđa Općine Jelsa. Dok su povijesne urbane cjeline uglavnom
zaštićene, ako izuzmemo degradaciju njihove slike u okolnom prostoru, ruralne
povijesne cjeline zbog nepostojanja učinkovitih zaštitnih mehanizama,
intenzivno gube svoja povijesna obilježja. U izuzetno teškom stanju su brojne
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 78
povijesne građevine, ruševine svih grupa i vrsta te arheološki lokaliteti
pojedinačno i u kompleksima, bez obzira na njihov značaj i smještaj. U
najtežem je stanju kultivirani agrarni krajolik koji je praktično nezaštićen i vrlo
osjetljiv već i na promjene agrotehničkih mjera.
Materijalna
imovina i
infrastruktura
Porast životnog standarda rezultira povećanom mobilnošću, rastom broja
motornih vozila i trenda korištenja za zadovoljavanje svakodnevnih prijevoznih
potreba. Obalni prostor Općine Jelsa, posebno u ljetnim mjesecima, izložen je
neprekidnoj degradaciji uslijed brzog razvitka automobilskog prometa.
Vrijednost obalnog prostora u velikoj mjeri povezana je s načinom rješavanja
prometa u mirovanju. Postojeći sustav trajektnih i brodskih linija ne zadovoljava
kako u pogledu udobnosti i dužine trajanja putovanja, tako i po intezitetu i
pogodnosti vremena polaska odnosno dolaska pojedinih linija. Problemi s
gledišta elektroenergetskog sustava napajanja Općine Jelsa javljaju se u
turističkoj sezoni kada se multiplicira maksimalno opterećenje, odnosno
potrošnja električne energije u odnosu na preostali dio godine. Vodoopskrbni
sustav Općine Jelsa opskrbljuje se iz dva izvora (regionalni vodoopskrbni
sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta i vlastiti izvori), a planira se i spajanje na
regionalni vodoopskrbni sustav Makarsko primorje. Naselja Gdinj, Zastražišće i
Poljica bit će spojena na vodoopskrbnu mrežu regionalnog vodoopskrbnog
sustava Makarsko primorje nakon izgradnje vodovodne mreže do naselja
Bogomolje u Općini Sućuraj. Na području obuhvata predmetnog UPU-a niti u
njegovoj blizini ne postoji magistralni cjevovod vodoopskrbe. Rrealizacija istog
nije u planu isporučitelja vodno komunalnih usluga (sukladno očitovanju tvrtke
Hvarski vodovod d.o.o. od 07.08.2020.). Obzirom na navedeno investitor
predviđa vodoopskrbu putem desalinizatora odnosno drugih alternativnih
sustava vodoopskrbe kao što su prikupljanje kišnice, bušotine za korištenje
podzemnih voda i dr.) Sustav odvodnje u Općini Jelsa djelomično je izveden te
je sastavljen od djelomično izgrađene kanalizacijske mreže koja je sastavljena
od zasebnih manjih podsustava s direktnim ispuštanjem u more i, s druge
strane, velikog broja septičkih jama. Otpadne vode koje se sakupljaju u
septičkim jamama ispuštaju se direktno u podzemlje ili u more.
Gospodarenje
otpadom
Na području Općine Jelsa veliki problem je i odlaganje otpada, koje je sada
neadekvatno rješeno u uvali Prapatna. Problem gospodarenja otpadom
najizraženiji je tijekom turističke sezone, kada se povećava dnevna količina
otpada, a postojeća infrastruktura za zbrinjavanje otpada nije dovoljna.
Buka Značajniji izvori buke na području Općine Jelsa predstavlja cestovni promet,
posebno u ljetnim mjesecima.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 79
7 CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI PO ZAKLJUČIVANJU MEĐUNARODNIH
UGOVORA I SPORAZUMA KOJI SE ODNOSE NA UPU RASKOVICA, TE NAČIN NA KOJI SU TI
CILJEVI I DRUGA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA UZETI U OBZIR TIJEKOM IZRADE UPU-a
RASKOVICA
U nastavku je dan pregled odnosa UPU-a RAskovica s ciljevima zaštite okoliša uspostavljenih po zaključivanju međunarodnih ugovora i
sporazuma.
MEĐUNARODN UGOVORI
I SPORAZUMI
CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA MEĐUNARODNIH
UGOVORA I SPORAZUMA OBAVEZE KROZ PROVEDBU UPU-A RASKOVICA
Protokol o strateškoj
procjeni okoliša (Kijev
2003.) NN-MU 07/09, u RH
stupio na snagu 11. srpnja
2010.
Cilj Protokola je osigurati visoku razinu zaštite okoliša,
uključujući i zdravlje, na način da se pitanje okoliša,
uključujući i zdravlje, u potpunosti uzima u obzir pri
izradi planova i programa, uspostave jasni,
transparentni i učinkoviti postupci za stratešku
procjenu okoliša, osigura sudjelovanje javnosti u
strateškoj procjeni okoliša te da se uključe zahtjevi
okoliša, uključujući i zdravlje, mjere i instrumenti čija je
namjena poticati održivi razvitak.
SPUO se provodi sukladno Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja
strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17) i Zakonu o zaštiti
okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18 i 118/18) u kojem je uređena
obveza informiranja i osiguranja sudjelovanja javnosti u postupcima
strateške procjene utjecaja strategije, plana i programa na okoliš. U
sklopu SPUO UPU Raskovica definirane su mjere za sprječavanje
nepovoljnog utjecaja na okoliš koje će se ugraditi u UPU Raskovica
te na taj način osigurati visoka razina zaštite okoliša, uključujući i
zdravlje.
Konvencija o pristupu
informacijama,
sudjelovanju javnosti u
odlučivanju i pristupu
pravosuđu u pitanjima
okoliša (Aarhus 1998.)
NN-MU 01/07, u RH stupila
na snagu 25. lipnja 2007.
Cilj Konvencije je da radi doprinosa zaštiti prava svake
osobe sadašnjega i budućih naraštaja na život u
okolišu pogodnom za njegovo ili njezino zdravlje i
dobrobit, svaka stranka jamči pravo pristupa
informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju o
okolišu i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša
sukladno odredbama ove Konvencije.
Predmetni SPUO provodi se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN
80/13,78/15, 12/18 i 118/18) u kojem je uređena obveza
informiranja i osiguranja sudjelovanja javnosti u postupcima
strateške procjene utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, a
način informiranja javnosti i zainteresirane javnosti uređen je
Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane
javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08). S obzirom na
navedeno, tijekom provedbe SPUO UPU Raskovica, javnosti će biti
omogućen pristup informacijama i sudjelovanje u postupku
provedbe strateške procjene.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 80
Okvirna konvencija
Ujedinjenih naroda o
promjeni klime (Rio de
Janeiro 1992.). Objevljena
u NN-MU 2/96, objavljena u
NN-MU br. 2/96, u RH je
stupila na snagu 7. srpnja
1996.
Temeljni cilj Konvencije je postići stabilizaciju
koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razinu
koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na
klimatski sustav. Takav nivo trebalo bi postići u
vremenskom roku koji je dovoljan da se ekosustavima
omogući prirodno adaptiranje na promjenu klime, da se
osigura da proizvodnja hrane ne bude ugrožena i da
se omogući daljnji gospodarski razvoj na održivi način.
Na području UPU-a Raskovica nije planiran razvoj teške industrije ili
cestovne infrastrukture s intenzivnim prometom koje bi pridonijele
povećanju emisije stakleničkih plinova. UPU-om Raskovica
planirana je izgradnja hotela, turističkih vila i pratećih sadržaja s
intenzitetom korištenja tijekom ljetne sezone. S obzirom na površinu
obuhvata UPU-a, planirane sadržaje, mjere zaštite okoliša
propisane Odredbama za provođenje UPU-a te sezonski karakter
korištenja, možemo zaključiti kako realizacija sadržaja planiranih
UPU-om Raskovica ne remeti postizanje ciljeva navedenog
Protokola i Konvencije.
Protokol o zaštiti
Sredozemnog mora od
onečišćenja kopnenim
izvorima i aktivnostima
(Siracusa 1996.) Objavljen
u NN-MU 03/06
s novim nazivom: Protokol
o zaštiti Sredozemnog
mora od onečišćenja iz
izvora i djelatnosti na kopnu
Objava o stupanju na
snagu tog protokola
donesena je u NN-MU
05/08
Cilj Protokola je zaštita Sredozemnog mora od
onečišćenja kopnenim izvorima i aktivnostima
poduzimanjem svih potrebnih mjera od strane zemalja
potpisnica ovog Protokola, radi sprječavanja,
ublažavanja, suzbijanja i kontrole zagađenja
Sredozemnog mora koje je prouzročeno doticanjem
otpadnih voda rijekama, iz obalnih postrojenja i ispusta
te onih zagađenja koja potječu iz izvora na njihovim
teritorijima.
UPU Raskovica se nalazi na području podzemnog vodnog tijela
JOGN_13-JADRANSKI OTOCI-HVAR i priobalnog vodnog tijela
O423-MOP. Prijetnja onečišćenju mora tj. priobalnog vodnog tijela
ali i podzemnog predstavlja neadekvatno zbrinjavanje otpadnih
voda. Odvodnja otpadnih voda na području UPU-a Raskovica riješit
će se izgradnjom razdjelnog kanalizacijskog sustava, odnosno
odvojeno će se zbrinuti sanitarne i oborinske vode. Sanitaren
otpadne vode će se pročistiti na uređaju za pročišćavanje s
odgovoarajućim stupnjem pročišćavanja sukladno Pravilniku o
graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/2020).
Oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina
unutar granica pojedine prostorne jedinice UPU-a će se prikupiti i
adekvatno pročistiti (separator masti, ulja i taloga) prije ispuštanja
u teren. Također, u Odredbama za provođenje definirane su mjere
zaštite voda i mora kojima će se spriječiti onečišćenje istih.
Adekvatnim prikupljanjem i zbrinjavanjem otpadnih voda spriječit će
se onečišćenja priobalnih i podzemnih voda na području UPU-a
Raskovica, a posljedično i onečišćenje i Sredozemnog mora.
Konvencija Ujedinjenih
naroda o biološkoj
raznolikosti (Rio de
Janeiro 1992.) NN-MU
06/96, u RH je stupila na
snagu 7. listopada 1996.
Osnovni ciljevi Konvencije su osigurati očuvanje
sveukupne biološke raznolikosti, održivo korištenje
prirodnih dobara na dobrobit sadašnjih i budućih
naraštaja te integriranje mjera zaštite i održivog
korištenja prirode u sve relevantne sektore.
U Odredbama za provođenje UPU-a Raskovica su definirane mjere
zaštite staništa i krajobraznih vrijednosti, u svrhu očuvanja biološke
raznolikosti. Dodatne mjere zaštite i očuvanja vrsta su definirane u
ovom dokumentu, temeljem procijenjenih utjecaja.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 81
Konvencija o zaštiti
europskih divljih vrsta i
prirodnih staništa
(Bernska konvencija)
(Bern 1979.) Zakon o
provođenju Konvencije
donesen je u travnju 2000
(NN-MU 66/2000)
Glavni ciljevi Konvencije su osigurati očuvanje i zaštitu
divljih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih prirodnih
staništa (navedenih u dodacima I. i II. Konvencije),
stroži nadzor invazivnih stranih vrsta i regulacija
iskorištavanja i trgovine divljim biljnim i životinjskim
vrstama. U Odredbama za provođenje UPU-a Raskovica su definirane mjere
zaštite staništa i krajobraznih vrijednosti, u svrhu očuvanja biološke
raznolikosti. Dodatne mjere zaštite i očuvanja vrsta su definirane u
ovom dokumentu, temeljem procijenjenih utjecaja. Konvencija o zaštiti
migratornih vrsta divljih
životinja (Bonn, 1979.)
Zakon o provođenju
konvencije donesen je u
svibnju 2000 (NN-MU
67/2000)
Cilj Konvencije je očuvanje migratornih vrsta divljih
životinja u čitavom području njihova rasprostranjena.
Konvencija predstavlja okvir unutar kojeg države
članice mogu poduzimati mjere zaštite i očuvanja
migratornih vrsta i njihovih staništa na globalnoj razini.
Konvencija o europskim
krajobrazima (Firenca
2000.) NN-MU 12/02, u RH
stupila na snagu 1. ožujka
2004.
Konvencija ima za ciljeve promicanje očuvanja
krajobraza, upravljanje i planiranje te organiziranje
europske suradnje o pitanjima krajobraza.
Na području UPU-a Raskovica nema evidentiranih spomeničkih
nalaza, ipak, u svrhu očuvanja povijesno-kulturne baštine potrebno
je prilikom ishođenja odgovarajućeg odobrenja za građenje na
čitavom području, za građevne radove koji uključuju iskope svake
vrste, ishoditi posebne uvjete, odnosno rješenje nadležnog
javnopravnog tijela zaštite spomenika kulture.
U svrhu zaštite mogućih arheoloških nalaza potrebno je organizirati
konzervatorski nadzor prilikom svakog budućeg građevinskog
iskopa a u slučaju otkrivanja bilo kakvih arheoloških nalaza radove
je potrebno odmah obustaviti te o pronalasku obavijestiti nadležni
Konzervatorski odjel.
Konvencija o zaštiti
svjetske kulturne i
prirodne baštine (Pariz,
1972.) NN-MU 12/93, u RH
stupila na snagu 8.
listopada 1991.
Osnovni ciljevi Konvencije su potaknuti zemlje
potpisnice na praćenje i izvještavanje o stanju
očuvanja područja Svjetske baštine, pružanje stručne
pomoći i profesionalnog usavršavanja za poslove
očuvanja područja Svjetske baštine, u slučaju potrebe,
pružanje žurne pomoći područjima Svjetske baštine
koja se nalaze u neposrednoj opasnosti.
Ostali ciljevi su jačanje javne svijesti, poticanje
sudjelovanja lokalnih zajednica na očuvanje njihove
kulturne i prirodne baštine i ostvarivanje međunarodne
suradnje u očuvanju kulturne i prirodne baštine.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 82
8 VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ
Prilikom izrade strateške procjene utjecaja na okoliš, a u svrhu procjene mogućih utjecaja
koje bi planirane aktivnosti unutar predmetnog plana mogle imati na sastavnice okoliša,
korišten je GIS alat. Utjecaji pojedinih planiranih aktivnosti su pojedinačno opisani te su im
dodijeljene brojčane ocjene (Tablica 8-1.).
Tablica 8-1. Raspon ocjena za procjenu stupnja utjecaja na pojedine sastavnice okoliša
Obilježja
utjecaja Oznaka Opis utjecaja
VJ
ER
OJA
TN
OS
T
-2
Vjerojatnost značajnog negativnog utjecaja - Trajno negativan utjecaj na
okoliš. Utjecaj bitno remeti sastavnice okoliša.
Ovaj utjecaj je potrebno umanjiti mjerama ublažavanja ispod razine značajnosti,
a ukoliko to nije moguće element (aktivnost/mjeru) s ocjenom -2 potrebno je
ukloniti iz SPP.
-1 Vjerojatnost umjerenog negativnog utjecaja - Manje negativan utjecaj na
sastavnice okoliša. Utjecaj je lokalnog karaktera i prihvatljiv za okoliš.
0 Vjerojatno nema utjecaja – Provedba SPP ne pokazuje vidljive utjecaje na
okoliš.
? Ocjena utjecaja nije moguća - Zbog nedostatka informacija o planiranom
zahvatu nije moguće donošenje prave ocjene.
+1
Vjerojatnost umjerenog pozitivnog utjecaja - Umjereno pozitivan utjecaj na
sastavnice okoliša. Manje poboljšanje okolišnih uvjeta, uređenje područja i
poboljšanje vizura prostora.
+2 Vjerojatnost značajno pozitivnog utjecaja - Značajno poboljšanje okolišnih
uvjeta na mjestu zahvata.
UČ
INA
K
IZR izravni
NEIZR neizravni
SEK sekundarni
KUM kumulativni
SIN sinergijski
TR
AJA
NJ
E
KR kratkoročni
SR srednjoročni
DR dugoročni
ST stalan
PRI privremen
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 83
Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-om Raskovica na sastavnice okoliša 8.1.1
UPU Raskovica
SASTAVNICA
OKOLIŠA OPIS UTJECAJA OCJENA UTJECAJA
Bioraznolikost
Staništa
Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa 2016. (slika 2.1.1-1.), sadržaji ugostiteljsko turističke
namjene (hotel -T2-1, turističke vile - T2-2 i prateći sadržaji - T2-3) i dio uređene plaže (R4) planirani su
najvećim dijelom na području mozaičnog stanišnog tipa D.3.4.2. / E. Istočnojadranski bušici/Šume,
zauzimajući površinu od cca. 9,9 ha. Dio površine za izgradnju turističkih vila zauzima mozaični stanišni tip
I.5.2./D.3.4.2./C.3.6.1. Maslinici/Istočnojadranski bušici/Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci rašćice
(cca. 0,4 ha). Dio planirane plaže nalazi se na području stanišnog tipa F.4.1. Površine stjenovitih obala pod
halofitima (cca. 0,14 ha). Akvatorij morske plaže obuhvaća stanišni tip G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene
(cca. 0,41 ha).
Od navedenih stanišnih tipova, D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice (koji se nalazi unutar kategorije
stanišnog tipa D.3.4.2. Istočnojadranski bušici) i C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i
stenomediterana, se nalaze na na Prilogu II. i III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te
ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). Stanišni tip F.4.1. Površine stjenovitih obala pod
halofitima nalazi se na Prilogu III.19
Pravilnika (NN 88/14).
Izgradnjom sadržaja ugostiteljsko turističke namjene, trajno će se prenamijeniti stanišni tipovi na lokaciji UPU-
a te se očekuje vjerojatnost umjereno negativnog utjecaja. Umjereno negativan utjecaj očekuje se s obzirom
da je stanišni tip D.3.4.2./E. široko rasprostranjen na području otoka Hvara te se maksimalnom prenamjenom
od 9,9, ha za potrebe izgradnje sadržaja planiranih UPU-om, očekuje prenamjena 0,3% od ukupne površine
ovog stanišnog tipa na široj lokaciji UPU-a (prema službenim podacima s Bioportala, ukupna površina
stanišnog tipa D.3.4.2./E. na široj lokaciji UPU-a iznosi 3068.716 ha). U stvarnosti će ovaj utjecaj biti još manji
jer su UPU-om propisane mjere zaštite staništa u kojima se navodi da je postojeću prirodnu vegetaciju
potrebno očuvati u što većoj mjeri i uklopiti je u krajobrazno uređenje a ostale zelene površine (obavezno je
osigurati 40% zelenih površina na građevinskoj čestici) ozeleniti autohtonom vegetacijom. Poštivanjem
navedenih mjera, trajno zauzeće kopnenih stanišnih tipova svest će se na prihvatljivu razinu.
Površina za uređenje plaže obuhvaća osim kopnenog šumskog dijela i prirodni obalni dio, stanišni tip F.4.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima.
Prema službenim podacima s Bioportala (http://www.bioportal.hr/gis/) stanišni tip F.4.1. rasprostranjen je duž
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 84
cijele obale otoka Hvara a prenamjenom ukupne površine ovog staništa na području UPU-a (0,14 ha)
prenamijenilo bi se manje od 0.1 % od ukupne površine ovog staništa na području otoka Hvara. UPU-om je
propisano da je na dijelu neposredno uz more, potrebno u cijelosti očuvati prirodna obilježja plaže (prirodna
kamena obala i škrape) čime će se ovaj utjecaj dodatno smanjiti.
Akvatorij uređene plaže obuhvaća morsko stanište G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene. Prema službenim
podacima, ukupna površina staništa G.3.6. na području otoka Hvara iznosi 1136 ha te bi se maksimalnim
zauzećem ovog staništa na području UPU-a (0,41 ha) prenamijenilo 0,03% od ukupne površine na području
otoka Hvara. Sukladno UPU, u akvatoriju uređene plaže planirano je postavljanje privremenih pontona
(plivajući objekt) koji će se nakon završetka sezone kupanja izmjestiti izvan akvatorija. Realizacijom
planiranih sadržaja neće doći do degradacije ili trajnog zauzeća stanišnog tipa G.3.6. te se vjerojatnost
značajnog negativnog utjecaja može isključiti.
U sklopu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s područja UPU-a Raskovica, planiran je uređaj za
pročišćavanje s podmorskim ispustom. Trasa planiranog podmorog ispusta zahvaća stanišne tipove G.3.6.
Infralitoralna čvrsta dna i stijene i G.3.5 Naselja posidonije. Izgradnjom podmorskog ispusta doći će do
prenamjene linijske površine navedenih stanišnih tipova što se smatra umjereno negativnim utjecajem.
Strogo zaštićene životinjske vrste
Tijekom izvedbe radova, uslijed rada strojeva i mehanizacije, zbog buke, vibracija i širenja prašine moguć je
kratkotrajni utjecaj na strogo zaštićene vrste ptica i kukaca koji će privremeno izbjegavati ovo područje.
Tijekom izvođenja radova moguće je stradavanje lokalno prisutnih jedinki strogo zaštićenih vrsta gmazova –
četveroprugastog kravosasa (Elaphe quatuorlineata), crnokrpice (Telescopus fallax), kopnene kornjače
(Testudo hermanni) i krške gušterica (Podarcis melisellensis). Kod uklanjanja vegetacije na kopnenom dijelu
te uređenja obalnog dijela obuhvata UPU-a, može doći do uništenja gnijezda vrsta koje gnijezde na tlu ili
niskoj vegetaciji. U svrhu ublažavanja ovih utjecaja, radove je potrebno planirati izvan sezone gniježđenja
ciljnih vrsta ptica i gmazova.
Uređenjem površina UPU-a na način da se postojeća prirodna vegetacija očuva što većoj mjeri a ostale
zelene površine ozelene visokom i niskom autohtonom vegetacijom, očuvat će se povoljna staništa za
obitavanje lokalne kopnene faune. Na području akvatorija planirano je postavljanje plutajućeg pontona i
ogradnih plutača plaže čime neće doći do značajnog ugrožavanja pogodnih staništa za morsku faunu u
smislu prenamjene staništa. Manji, sezonski utjecaj, koji se smatra prihvatljiv, očekuje se tijekom korištenja
plutajućeg pontona a posljedica je sidrenja istog i zasjenjivanja morskog dna, što može imati utjecaj na
obraštaj dna a time i na morsku faunu koja je vezana za dno. S obzirom da u fazi izrade UPU-a nije definiran
način sidrenja pontona i ogradnih plutača plaže kao ni točan položaj i broj pontona, u svrhu smanjenja
navedenih utjecaja, predlaže se u daljnjim fazama projektne dokumentacije razmotriti tehnička rješenja
sidrenja kojima se minimalno oštećuje morsko dno i biocenoze dna a plutajuće pontone postaviti na način da
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 85
se zasjenjivanje dna smanji na najmanju moguću mjeru.
Tijekom korištenja sadržaja planiranih UPU-om Raskovica, za vrijeme ljetne sezone se očekuje prisutnosti
većeg broja ljudi te prometovanje vozila pristupnim cestama zbog čega će određene kopnene vrste vjerojatno
izbjegavati područje UPU-a. Ovaj utjecaj ne smatra se značajan s obzirom da se u široj okolici nalaze
pogodna staništa za obitavanje, hranjene i razmnožavanje strogo zaštićenih vrsta.
Zaštićena
područja
Na području obuhvata UPU-a ne nalaze se područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13,
15/18 i 14/19). Najbliža zaštićena područja su značajni krajobraz Šćedro (udaljen cca. 13,4 km od lokacije
UPU-a Raskovica) i značajni krajobraz Zečevo (udaljen cca. 15,4 km od lokacije UPU-a Raskovica).
S obzirom na udaljenost lokacije UPU-a Raskovica od najbližih zaštićenih područja ne očekuju se utjecaji na
ista, za vrijeme izgradnje i korištenja sadržaja u obuhvatu UPU-a.
0
Vjerojatno nema
utjecaja
Tlo
Izgradnjom sadržaja planiranih UPU-om Raskovica (hoteli i turističke vile s pratećim sadržajima te cestovna i
ostala infrastruktura) doći će do trajne prenamjene tla. Prema Pedološkoj karti RH područje obuhvata UPU-a
Raskovica nalazi se na tipu tla smeđe na vapnencu koje se svrstava u razred antropogenih tala, ne
predstavlja vrijedno obradivo tlo a ujedno je najrasprostranjenije tlo otoka Hvara. S obzirom na navedene
karakteristike tla na lokaciji UPU-a, utjecaj uslijed prenamjene istog smatra se umjereno negativan.
U sklopu Urbanističkog plana moguće je korištenje zaštitnih zelenih površina za uzgoj tradicionalnog
autohtonog bilja, no upotreba zaštitnih sredstava u obradi površina treba biti kontrolirana, te ekološka i
prihvatljiva za okoliš. Navedenim načinom korištenja zemljišta ne očekuju se daljnji utjecaji na tlo.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana moguće je postavljanje podzemnih dizalica topline kao obnovljivi izvor
energije. Za potrebe postavljanja podzemne dizalice topline doći će do trajne prenamjene tla koja se ne
smatra značajna s obzirom na karakteristike tla na lokaciji UPU-a. Korištenjem dizalica topline ne dolazi do
štetnih emisija i ne očekuje se vjerojatnost negativnog utjecaja na tlo uz poštivanje svih zakonskih propisa
tijekom izgradnje i korištenja dizalica topline te redovnog održavanja sustava.
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Šume i
šumska
zemljišta
Područje UPU-a Raskovica pripada G.J. Plame u nadležnosti Šumarije Hvar. Obrasla površina G.J. Plame
iznosi 1999,29 ha na kojoj je zastupljena šuma alepskog bora i hrasta crnike te šuma hrasta crnike s mirtom.
Prema karti staništa kopnenih nešumskih staništa 2016., skoro cijela površina UPU-a se nalazi na
mozaičnom šumskom staništu. Prema Mišljenju HŠ46
obuhvat UPU-a obuhvaća manjim dijelom površine
kojima gospodare Hrvatske Šume d.o.o. Zagreb i to temeljem Programa gospodarenja za G.J. Plame,
odjel/odsjek 4a koji je uređajni razred zaštitna šuma makije.
Uzimajući maksimalno zauzeće šumskih staništa izgradnjom turističko gospodarskih sadržaja (10,53 ha -
ukupna površina UPU-a), trajno će se prenamijeniti 0,5% šumskog staništa od ukupne obrasle površine G.J.
Plame (1999,29 ha). Ovaj utjecaj smatra se umjereno negativan s obzirom da će doći do gubitka manje od
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
46
Mišljenje o sadržaju strateške studije (Klasa:ST/20-01/52, Ur.Broj:15-06/03-19-03 od 20.01.2020. god.)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 86
1% ukupne šumske površine. U stvarnosti je ovaj postotak manji s obzirom da se na području UPU-a
Raskovica nalaze mozaična šumska staništa i makija a propisanim mjerama zaštite se maksimalno štiti
postojeća vegetacija.
Kvaliteta zraka
Na području UPU-a Raskovica kakvoća zraka je prve kategorije. Tijekom izgradnje planiranih sadržaja doći
će do privremenog utjecaja na kvalitetu zraka zbog emisije ispušnih plinova i čestica prašine. Ovaj utjecaj je
lokalnog i kratkotrajnog karaktera te se ne smatra značajan.
Za vrijeme korištenja prometnica u obuhvatu UPU-a Raskovica očekuje se sezonsko i lokalno povećanje
intenziteta prometa, koje uz mjere zaštite zraka pripisane UPU-om, neće značajno utjecati na kvalitetu zraka.
Korištenjem sadržaja u obuhvatu UPU-a ne očekuje se utjecaj na kvalitetu zraka uz uvjet poštivanja
zakonskih propisa i mjere zaštite zraka definiranih UPU-om.
0
Vjerojatno nema
utjecaja
Vode
UPU Raskovica se nalazi na području podzemnog vodnog tijela JOGN_13-JADRANSKI OTOCI-HVAR i
priobalnog vodnog tijela O423-MOP. Ukupno stanje podzemnog i priobalnog vodnog tijela ocijenjeno je kao
dobro. Lokacija UPU-a ne nalazi se na poplavnom području, području potencijalnog rizika od poplava,
osjetljivom području i području zona sanitarne zaštite izvorišta.
Na području obuhvata UPU-a nastajat će sanitarne otpadne vode i oborinske otpadne vode. Odvodnja
otpadnih voda riješit će se izgradnjom razdjelnog kanalizacijskog sustava, odnosno odvojeno će se zbrinuti
sanitarne i oborinske vode. Sanitarne otpadne vode će se pročistiti na uređaju za pročišćavanje s
odgovarajućim stupnjem pročišćavanja sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda
(NN 26/2020).
Oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina unutar granica pojedine prostorne
jedinice UPU-a će se prikupiti i adekvatno pročistiti (separator masti, ulja i taloga) prije ispuštanja u teren.
Također, u Odredbama za provođenje definirane su mjere zaštite voda i mora kojima će se spriječiti
onečišćenje istih. Pročišćene otpadne vode će se ispustiti u more putem podmorskog ispusta na udaljenosti
od obalne crte (najniže plime na kopnu) u pravilu ne manje od 500 m i na dubini većoj od 20 m. U cilju
spriječavanja povrata pročišćenih otpadnih voda u uvalu Raskovica, za potrebe projektiranja UPOV-a i
podmorskog ispusta, potrebno je izraditi Studiju vjetrovalne klime i na temelju vjetrovalne analize odrediti
najpovoljniju lokaciju i dužinu podmorskog ispusta.
Ukoliko će korištenjem određenih sadržaja nastajati otpadne vode kvalitete različite od standarda komunalnih
otpadnih voda (otpadne vode restorana i sl.) potrebno je osigurati adekvatno pročišćavanje (predtretman)
otpadnih voda do standarda komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u sanitarni sustav odvodnje.
Adekvatnim zbrinjavanjem svih otpadnih voda koje nastaju na lokaciji planiranih sadržaja, sukladno
odredbama UPU-a i zakonskim propisima, ne očekuje se vjerojatnost negativnog utjecaja na podzemno
vodno tijelo JOGN_13-JADRANSKI OTOCI-HVAR i priobalno vodno tijelo O423-MOP.
0
Vjerojatno nema
utjecaja
More Utjecaji na sastavnicu more sagledani su u smislu djelovanja morskih sadržaja planiranih UPU-om na 0
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 87
hidrografske uvjete (postojeća obala i morsko dno, valovanje mora, režim morskih struja i režim kisika u
pridnenom sloju) na lokaciji akvatorija plaže (R4).
S obzirom da je sastavnica more ujedno i priobalno vodno tijelo O423-MOP, ranije navedeni utjecaji na vode
primjenjivi su i za kvalitetu mora te možemo zaključiti kako se ne očekuje vjerojatnost negativnog utjecaja na
kvalitetu mora uslijed adekvatnog zbrinjavanja svih otpadnih voda koje nastaju na lokaciji planiranih sadržaja,
sukladno odredbama UPU-a i zakonskim propisima. Vjerojatnost negativnog utjecaja na hidrografske uvjete u
smislu prenamjene postojeće morske obale i morskog dna te promjene postojećeg režima valovanja i
morskih struja se može isključiti jer je UPU-om, na dijelu neposredno uz more planirano u cijelosti sačuvati
prirodna obilježja plaže (prirodna kamena obala i škrape) a u akvatoriju je planirano postavljanje privremenih
plivajućih pontona koji će se izmjestiti izvan akvatorija nakon završetka sezone kupanja. Postojeće plaže
mogu se urediti prirodnim materijalima kao što su kamene obloge, drveni (montažni) platoi i sunčališta. Dakle,
UPU-om nije planirano betiniranje obale, nasipavanje mora ili izgradnja pomorskih građevina (lukobrani,
gatovi i sl.) koji bi mogli utjecati na hidrološka obilježja mora. Tijekom korištenja sadržaja planiranih UPU-om
ne očekuje se utjecaj na hidrografske uvjete jer se radi o manjem sezonskom opterećenju na more uslijed
korištenja akvatorija plaže od korisnika turističke zone.
Vjerojatno nema
utjecaja
Georaznolikost
U obuhvatu UPU-a nema speleoloških objekata47
. Najbliži speleološki objekt je Jama pod Humcem, udaljena
cca. 9,5 km. S obzirom na udaljenost lokacije UPU-a Raskovica od najbližih speleoloških objekata ne očekuju
se utjecaji na ista, za vrijeme izgradnje i korištenja sadržaja u obuhvatu UPU-a.
0
Vjerojatno nema
utjecaja
Krajobraz
Obuhvat UPU-a Raskovica predstavlja neizgrađeno obalno područje obraslo makijom. Izražen je pojas
kamenog ruba obale nastao djelovanjem valova (mora) i vjetra48
.
Izgradnjom sadržaja planiranih UPU-om Raskovica doći će do trajnog negativnog utjecaja na krajobrazne
vizure okolnog područja koje se trenutno nalazi u prirodnom stanju, tj. na lokaciji UPU-a nema izgrađenih i
antropogenih elemenata osim dvije pristupne ceste.
Kako bi se ovaj utjecaj smanjio na prihvatljivu razinu, UPU-om je definirano da se građevine oblikuju na način
da se uklope u prirodno obilježje okolnog terena strmog nagiba, otvoreni dio građevne čestice uređuje se u
najvećem dijelu kao zelene površine (nisko i visoko zelenilo), moguće je uređenje i održavanje postojećih
suhozida i gomila a obvezno je osigurati 40% zelenih površina koje se uređuju sadnjom autohtonog visokog i
niskog zelenila. Plaža će se urediti na način da se uz more u cijelosti očuvaju prirodna obilježja plaže a ostali
planirani sadržaji (sunčališta i sl.) se u najvećoj mjeri moraju uklopiti u prirodni okoliš.
Pridržavanjem navedenog načina gradnje i propisanih mjera zaštite utjecaj na krajobraz će se smanjiti na
prihvatljivu razinu.
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
47
prema podacima iz katastra speleoloških objekata (http://www.bioportal.hr/gis/, slika 3.10-1.) 48
Nacrt UPU Raskovica, URBOS d.o.o., Split
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 88
Stanovništvo i
zdravlje ljudi
Negativni utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi je moguć uslijed povišenih vrijednosti buke. Potencijalni izvori
buke, na području UPU-a su djelatnost zabavnih sadržaja u sklopu ugostiteljsko-turističke zone i kolni promet
spojnih i internih cesta u obuhvatu UPU-a. Odredbama za provođenje je definirano da ako se utvrdi
prekoračenje dopuštene buke, kod postojeće izgradnje, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili
ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili
izgrađenih). S obzirom na navedeno, ne očekuje se utjecaj od buke na stanovništvo.
Izgradnjom sadržaja planiranih UPU-om Raskovica stvara se mogućnost otvaranja novih radnih mjesta za
lokalno stanovništvo.
+1
Vjerojatnost umjerenog
pozitivnog utjecaja
Kulturno-
povijesna
baština
Na području UPU-a Raskovica nema zaštićenih i evidentiranih lokaliteta kulturno-povijesne baštine, sukladno
Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture RH i kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja i ograničenja korištenja, ID PPUO Jelsa („Službeni
glasnik Općine Jelsa“ br. 5/18).
U odredbama za provođenje UPU-a Raskovica, a u svrhu zaštite mogućih arheoloških nalaza određena je
obveza konzervatorskog nadzora prilikom svakog budućeg građevinskog iskopa, a u slučaju otkrivanja bilo
kakvih arheoloških nalaza radove je potrebno odmah obustaviti te o pronalasku obavijestiti nadležni
Konzervatorski odjel.
S obzirom na navedeno, ne očekuju se utjecaji na kulturno-povijesnu baštinu za vrijeme izgradnje i korištenja
sadržaja u obuhvatu UPU-a.
0
Vjerojatno nema
utjecaja
Materijalna
imovina i
infrastruktura
Na području obuhvata UPU-a nalaze se dvije postojeće pristupne ceste. Drugih elemenata infrastrukture
nema. Izgradnjom i korištenjem ugostiteljsko-turističke zone očekuje se povećanje intenziteta prometa u
Općini Jelsa zbog prometovanja vozila turista, zaposlenika i vozila opskrbe sadržaja UPU-a. Također očekuje
se povećanje potreba za vodom i električnom energijom. Navedeno povećanje intenziteta prometa, zahtjeva
za vodom i električnom energijom je sezonskog karaktera ali može utjecati na opskrbu ostalih dijelova Općine
Jelsa za vrijeme turističke sezone. Ovaj utjecaj je direktno vezan za izgrađenost i stanje navedene
infrastrukture na području Općine Jelsa. Prema dostupnim podacima za područje Općine Jelsa planirano je
unaprjeđenje prometne infrastrukture, izgradnja preostalih sustava vodoopskrbe i odvodnje te izgradnja
elektroenergetskih i telekomunikacijskih sustava čime će se osigurati adekvatna prometna povezanost,
dostatna opskrbljenost pitkom vodom (smanjenje problema u vodoopskrbi tijekom ljetnih mjeseci) i
električnom energijom49
. Realizacijom navedenih aktivnosti ne očekuje se vjerojatnost značajnih problema u
prometu, opskrbi vodom i strujom ostalih dijelova Općine Jelsa i otoka Hvara za vrijeme korištenja
ugostiteljsko-turističke zone Raskovica. UPU-om Raskovica definirana je mogućnost alternativnih metoda za
+1
Vjerojatnost umjerenog
pozitivnog utjecaja
49
PPUO Jelsa ("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/18) i Strateška studija utjecaja na okoliš Strategije razvoja Općine Jelsa za razdoblje od 2015. do 2020. (Vita projekt d.o.o., 2017.)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 89
opskrbu vodom čime će se dodatno smanjiti pritisak na javni vodoopskrbni sustav. Konačno rješenje, položaj
i dimenzioniranje internog vodoopskrbnog sustava kao i potreba za korištenjem alternativnih izvora opskrbe
vodom, odrediti će se u fazi izrade dokumentacije na osnovi hidrauličkog proračuna u fazi izrade projektne
dokumentacije. Opterećenje javnog sustava odvodnje na području Općine Jelsa, tjekom korištenja sadržaja
planiranih UPU-om se ne očekuje, s obzirom da je na području UPU-a planiran interni sustav odvodnje s
uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.
Otpad
Tijekom izgradnje sadržaja planiranih UPU-om doći će do nastanka određene vrste otpada (građevinski,
zemljani otpad, ambalaža itd.), koje je potrebo sakupiti, razvrstati i predati ovlaštenim sakupljačima sukladno
Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 80/19). Odvojenim prikupljanjem i
pravilnim zbrinjavanjem istog može se isključiti vjerojatnost nastanka negativnog utjecaj od otpada. S viškom
iskopa potrebno je postupati sukladno Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu
sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14).
Na području UPU-a Raskovica, tijekom korištenja predviđenih sadržaja, nastajat će određene količine
komunalnog otpada. Odredbama za provođenje se predviđa organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje
komunalnog otpada na službeno odlagalište Prapatna do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje
otpadom u Lećevici. Nadalje, unutar obuhvata UPU-a planiraju se postaviti odgovarajući spremnici
(kontejneri, kante) za primarno odvajanje pojedinih vrsta otpada za njegovu reciklažu, kao što su spremnici
za staklo, papir, karton, plastičnu ambalažu, metalnu ambalažu i organski otpad), na način da isti budu
pristupačni i ne ugrožavaju korištenje okolnog prostora i krajobrazne vrijednosti prostora.
Pravilnim odvajanjem i zbrinjavanjem otpada nastalog za vrijeme izgradnje planiranih sadržaja (građevinski,
zemljani otpad, ambalaža itd.) kao i za vrijeme korištenja planiranih sadržaja (komunalni otpad), sukladno
odredbama UPU-a, Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine i
Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 80/19), ne očekuje se vjerojatnost
negativnog utjecaja od otpada uslijed izgradnje i korištenja sadržaja planiranih UPU-om Raskovica.
0
Vjerojatno nema
utjecaja
ZAKLJUČAK
Temeljem analize samostalnih utjecaja na sastavnice okoliša možemo zaključiti da se za većinu sastavnica okoliša ne očekuju utjecaji. Za sastavnice
bioraznolikost, tlo, šume i krajobraz je procijenjen vjerojatno negativan ali prihvatljiv utjecaj uz uvijet pridržavanja mjera propisanih UPU-om i ovom SPUO. Za
stanovništvo i zdravlje ljudi te materijalnu imovinu i infrastrukturu se očekuje vjerojatnost umjereno pozitivnog utjecaja.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 90
Analiza mogućih utjecaja provedbe UPU-a Raskovica na klimu 8.2
Utjecaj UPU-a Raskovica na klimatske promjene 8.2.1
Tijekom proteklih 150 godina, ljudske aktivnosti doprinose klimatskim promjenama,
uzrokujući promjene u zemljinoj atmosferi uslijed povećanja količine stakleničkih plinova (SP)
poput: CO2, metana (CH4), dušikovog (II) oksida (N2O), fluoriranih ugljikovodičnih spojeva
(HFC-i, PFC-i), sumporovog heksafluorida (SF6), vodene pare, troposferskog ozona te
aerosola.
Sljedeći procesi i aktivnosti generiraju najviše navedenih SP:
CO2 - stacionarno izgaranje fosilnih goriva, neizravno korištenje električne energije,
proizvodnja i prerada nafte / plina, odsumporavanje dimnih plinova (na bazi
vapnenca), proizvodnja aluminija, proizvodnja željeza i čelika, proizvodnja dušične
kiseline, proizvodnja amonijaka, proizvodnja adipinske kiseline, proizvodnja cementa,
proizvodnja vapna, proizvodnja stakla, spaljivanje krutog komunalnog otpada,
prijevoz (mobilno izgaranje fosilnih goriva)
CH4 – izgaranje ili razgradnja biomase, proizvodnja i prerada nafte / plina,
iskopavanje ugljena, veća odlagališta komunalnog otpada, veći sustavi pročišćavanje
komunalnih otpadnih voda
N2O – stacionarno izgaranje fosilnih goriva / biomasa, proizvodnja dušične kiseline,
proizvodnja adipinske kiseline, spaljivanje krutog komunalnog otpada, veći sustavi za
pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, transport (mobilno izgaranje)
HFC – industrija hlađenja / klimatizacije / izolacije
PFC – proizvodnja aluminija
SF6 – sustavi za prijenos električne energije, specifične elektroničke industrije (npr.
proizvodnja LCD zaslona)50
Mjera za opis utjecaja pojedinog plina na globalno zatopljenje je Potencijal globalnog
zatopljavanja (GWP51). Procesom kvantifikacije emisija52 koristeći GWP sve emisije SP se
pretvaraju u tone CO2 tj. ekvivalente CO2.
Prema tablici 1., dokumenta53 izdanom od strane Europske investicijske Banke, generalno
gledajući, procjenu emisije SP nije potrebno provesti za:
- telekomunikacijske usluge
- sustavi vodoopskrbe
- sustavi odvodnje oborinskih i/ili otpadnih voda
- pročišćavanje industrijskih otpadnih voda malog razmjera i pročišćavanje komunalnih
otpadnih voda
- razvoj nekretnina
- postrojenje za mehaničku / biološku obradu otpada
50
https://www.eib.org/attachments/strategies/eib_project_carbon_footprint_methodologies_en.pdf 51
engl. global warming potential 52
Prema tablici koja se među ostalom nalazi u tablici A1.9 priloga dokumenta „Induced GHG Footprint – The carbon footprint of project financed by the Bank: Methodologies for the Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations, Version 10.1.,“ 53
Induced GHG Footprint – The carbon footprint of project financed by the Bank: Methodologies for the
Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations, Version 10.1.,
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 91
- aktivnosti istraživanja i razvoja
- farmaceutika i biotehnologija
Prema tablici 1., dokumenta54 izdanom od strane Europske investicijske Banke, s obzirom na
prirodu te opseg aktivnosti, za sadržaje planirane UPU-om Raskovica nije potrebno raditi
procjenu emisije SP.
Utjecaj klimatskih promjena na UPU Raskovica 8.2.2
Utjecaj sadržaja planirnih UPU-om Raskovica na klimatske promjene neće imati toliki značaj
koliki bi na lokalnoj razini mogle imati klimatske promjene na područje obuhvata UPU-a
Raskovica. Iako se intenzitet i smjer budućih klimatskih promjena ne može odrediti sa
sigurnošću, pogotovo na malom području kao što podrućje Zastražišće- Raskovica na kojem
se planira UPU Raskovica, kod planiranja projekata treba imati na umu kako postojeće tako i
buduće (teoretske) modelirane projekcije klimatskih promjena na širem području.
Analiza klimatske otpornosti projekta
Sukladno smjernicama u Neformalnom dokumentu Europske komisije: Smjernice za voditelje
projekata - kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene, ključni element
za određivanje klimatske ranjivosti/otpornosti projekta i procjenu rizika je analiza osjetljivosti
na određene klimatske promjene. Alat za analizu klimatske otpornosti projekta sastoji se od 7
modula koji se mogu primijeniti tijekom izrade procjene utjecaja.
Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene (Modul 1)
Osjetljivost zahvata na klimatske promjene i opasnosti sistematski se procjenjuje kroz četiri
ključne teme (sadržaji planirani UPU-om Raskovica su svrstani u odgovarajuće teme s
obzirom na karakteristike istih):
- Imovina i procesi na lokaciji
1. Ugostiteljsko turistička namjena T2-1 (hotel)
2. Ugostiteljsko turistička namjena T2-2 (turističke vile)
3. Prateći sadržaji ugostiteljsko turističke namjene T2-3
4. Sportsko rekreacijska namjena R4 – uređena plaža
- Ulazne „tvari“ (voda, energija, ostalo)
5. Elektroenergetska mreža
6. Telekomunikacijska mreže
7. Vodoopskrbna mreža
8. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
- Izlazne „tvari“ (proizvodi, tržišta, potražnja potrošača)
/
- Transportne poveznice
54
Induced GHG Footprint – The carbon footprint of project financed by the Bank: Methodologies for the
Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations, Version 10.1.,
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 92
9. Prometna mreža
Osjetljivost sadržaja je povezana s određivanjem utjecaja klimatskih varijabli i sekundarnih
učinaka tj. opasnosti koje mogu nastati uzrokovane klimom. S obzirom na širok raspon
varijabli, određene su one za koje smatramo da su važne za UPU Raskovica, te ćemo s
obzirom na njih razmatrati osjetljivost pojedinih sadržaja UPU-a Raskovica.
Ocjene vrijednosti (visoka, srednja, zanemariva - tablica 8.1.2.-1.), dodjeljujemo svim
ključnim temama kroz njihov odnos s klimatskim varijablama i sekundarnim učincima (faktori
– tablica 8.1.2.-2.).
Tablica 8.1.2.-1. Ocjene vrijednosti osjetljivosti na klimatske promjene
Osjetljivost na klimatske promjene ZANEMARIVA SREDNJA VISOKA
- visoka osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati znatan utjecaj na
imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost.
- srednja osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati mali utjecaj na imovinu
i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost.
- zanemariva: klimatska varijabla ili opasnost nema nikakav utjecaj
Tablica 8.1.2.-2. Osjetljivost sadržaja planiranih UPU-om Raskovica na klimatske varijable i s njima
povezane opasnosti
UPU Raskovica
Imovin
a i
pro
cesi in
situ
Ula
zne
„tv
ari“
Izla
zne „
tvari“
Tra
nsport
ne
poveznic
e
KLIMATSKE VARIJABLE I POVEZANE OPASNOSTI
Primarni učinci
Porast godišnje / sezonske / mjesečne
prosječne temperature zraka
1
Porast (učestalost i intenzitet) ekstremnih
temperatura zraka
2
Promjena godišnje / sezonske / mjesečne
prosječne količine oborina
3
Promjena (učestalost i intenzitet) ekstremnih
količina oborina
4
Prosječna brzina vjetra 5
Maksimalna brzina vjetra 6
Vlažnost 7
Sunčevo zračenje 8
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 93
Sekundarni efekti / opasnosti vezane za klimatske uvjete
Temperature mora / vode 9
Dostupnost vode 10
Oluje 11
Poplave 12
Erozija tla 13
Šumski požari 14
Nestabilnost tla/ klizišta/odroni 15
Porast razine mora 16
Ocjene dodijeljene primarnim i sekundarnim učincima su definirane, obzirom na interakciju
pojedinih parametara s klimatskim podacima, koje su navedene u dokumentu „Dodatak
rezultatima modeliranja na sustavu HPC Velebit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj
rezoluciju od 12,5 km“, koji je izrađen u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva
zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta
Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“.
Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete (Modul 2)
Tablica 8.1.2.-3. Izloženost UPU-a Raskovica na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti.
Ocjene vrijednosti osjetljivosti zahvata na klimatske promjene označene su: zelenom bojom =
zanemariva osjetljivost, narančasto = srednja osjetljivost, crvena = visoka osjetljivost.
Osjetljivost Izloženost područja lokacije –
sadašnje stanje
Izloženost područja lokacije – buduće
stanje
Primarni učinci
Porast
godišnje /
sezonske /
mjesečne
prosječne
temperature
zraka
Tijekom razdoblja P0, trendovi
srednje, srednje minimalne i srednje
maksimalne temperature zraka
pokazuju zatopljenje u cijeloj
Hrvatskoj. Trendovi godišnje
temperature zraka su pozitivni i
signifikantni, a promjene su veće u
kontinentalnom dijelu zemlje nego na
obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti.
Za otok Hvar, srednja temperatura
najtoplijeg mjeseca je iznad 22˚C,
dok za najhladniji mjesec varira
između 4˚C i 13˚C
Na srednjoj godišnjoj razini, srednjak
ansambla RegCM simulacija na 12,5 km
daje za razdoblje 2011.-2040. godine i oba
scenarija mogućnost zagrijavanja od 1,2 do
1,4°C. Za razdoblje 2041.-2070. godine
očekivano zagrijavanje je od 1,9 do 2°C.
Tijekom P1 i P2 razdoblja navedena
promjena temperature neće utjecati na
sadržaje planirane UPU-om Raskovica.
Porast
(učestalost i
Tijekom razdoblja P0 trendovi
minimalne i srednje maksimalne
Za razdoblje 2011.-2040. god., postoji
mogućnost porasta maksimalne
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 94
intenzitet)
ekstremnih
temperatura
zraka
temperature pokazuju zatopljenje u
cijeloj Hrvatskoj. Najvećim
promjenama bila je izložena
maksimalna temperatura zraka, s
najvećom učestalošću trendova u
klasi 0,3-0,4°C na 10 godina.
Za otok Hvar maksimum temperature
zraka je u srpnju i iznosi 25,7°C, dok
je minimum u siječnju i veljači, te
iznosi 9,0°C.
temperature od 1,2°C do 1,4°C. Za
razdoblje 2041.-2070. god., projekcije
ukazuju na mogućnost porasta od oko 1,9
do 2°C. Na srednjoj godišnjoj razini,
minimalna temperatura zraka slijedi obrazac
srednje temperature zraka. Za razdoblje
2011.- 2040. god., očekuje se porast
minimalne temperature od 1,2°C do 1,4°C.
Za razdoblje 2041.-2070. godine očekivano
povećanje je oko 1,9°C.
Navedeni porast minimalne i maksimalne
temperature za razdoblja P1 i P2 neće
utjecati na sadržaje planirane UPU-om
Raskovica.
Promjena
godišnje /
sezonske /
mjesečne
prosječne
količine
oborina
Tijekom razdoblja P0 godišnje
količine oborine pokazuju
prevladavajuće nesignifikantne
trendove, koji su pozitivni u istočnim
ravničarskim krajevima i negativni u
ostalim područjima Hrvatske.
U tridesetogodišnjem razdoblju od
1981. do 2010. prosječna godišnja
količina padalina iznosila je 706,6
mm. Minimum padalina je u srpnju i
iznosi 20,3 mm, a maksimum je u
studenome te iznosi 99,5 mm.
Promjene u srednjim sezonskim ukupnim
količinama oborine ovise o sezoni, očekuje
se porast zimskih količina te smanjenje
ljetnih količina oborine na čitavom području
RH. Na srednjoj godišnjoj razini, za područje
Jadranskog mora te dijela obalnog područja,
promjene na godišnjoj razini ukazuju na
mogućnost porasta količine oborine u
iznosu od 5 do 10 % za oba buduća
razdoblja.
Promjena prosječne količine oborina na
području SDŽ za oba razdoblja neće
značajno utjecati na sadržaje planirane
UPU-om Raskovica.
Promjena
(učestalost i
intenzitet)
ekstremnih
količina
oborina
Trendovi suhih dana su uglavnom
slabi, ali statistički značajni pozitivni
trendovi (1% do 2%), trend vlažnih
oborinskih ekstrema je prostorno vrlo
sličan onome godišnjih količina
oborine. Na području SDŽ-e
povremeno se javljaju olujna
nevremena praćena ekstremnim
količinama oborina.
Za otok Hvar, najmanja godišnja
količina padalina iznosila je 383,7
mm, dok je najveća godišnja količina
padalina iznosila 1109,4 mm.
Projekcije klimatskih promjena u srednjem
broju kišnih razdoblja (razdoblje od
minimalno 5 uzastopnih dana s dnevnom
količinom oborine većom ili jednakom 1 mm)
su općenito između -4 i 4 događaja u deset
godina. Projekcije klimatskih promjena u
srednjem broju sušnih razdoblja (razdoblje
od minimalno 5 uzastopnih dana s dnevnom
količinom oborine manjom ili jednakom 1
mm) su slične amplitude kao promjene broja
kišnih razdoblja.
Budući da je na godišnjoj razini promjena
učestalosti ekstremnih oborina zanemariva,
ne očekuje se utjecaj na sadržaje planirane
UPU-om Raskovica.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 95
Prosječna
brzina vjetra
Obalno područje, s lancem priobalnih
planina izrazito je vjetrovito područje
SDŽ-e, s prevladavajućim vjetrovima
burom i jugom te u ljetnom razdoblju
maestralom. Bura i jugo pojavljuju se
kroz cijelu godinu i dosežu, pogotovo
zimi, olujne jačine.
Na srednjoj godišnjoj razini, projekcije za
oba razdoblja (2011.-2040. godine, 2041.-
2070. godine) te oba scenarija (RCP4.5 i
RCP8.5) ukazuju na blage, gotovo
zanemarive, promjene u rasponu od -1 %
do 3 % ovisno o dijelu Hrvatske.
Za područje SDŽ-e u razdoblju P1 i P2 ne
očekuje se značajno povećanje prosječne
brzine vjetra. S obzirom na navedeno, ne
očekuju se utjecaji uslijed promjene
prosječne brzine vjetra na sadržaje
planirane UPU-om Raskovica.
Maksimalna
brzina vjetra
Pružanje reljefa otoka Hvara po
pravcu I-Z uvjetuje određene
promjene u smjeru strujanja vjetrova
na način da pušu u skladu s
pružanjem reljefa. Na otoku Hvaru
zastupljeni su bura, jugo i maestral.
Bura puše iz više smjerova, svaki s
relativno niskom čestinom, što se
može pripisati položaju, veličini i
pravcu pružanja otoka Brača koji
zbog spomenutih pokazatelja
ublažava puhanje bure, razbijajući ga
na više smjerova manje čestine.
Promjene srednjeg broja dana s
maksimalnom brzinom vjetra većom ili
jednakom 20 m/s u odnosu na referentno
razdoblje P0, pokazuju mogućnost porasta
na čitavom Jadranu u zimskoj sezoni za P1.
Sve promjene su relativno male i uključuju
promjene od -5 do +10 događaja po
desetljeću. Za P2 očekuje se porast na
sjevernom i južnom Jadranu i obalnom
području te smanjenje broja događaja na
srednjem Jadranu. S obzirom da se ne
očekuje značajna promjena maksimalne
brzine vjetra, ne očekuje se ni značajan
utjecaj na sadržaje planirane UPU-om
Raskovica.
Vlažnost
Na području SDŽ kao i na većem
dijelu Jadranske obale minimum
vlažnosti očekuje se u ljetu te
maksimum u studenom i prosincu.
U razdoblju P1, očekuje se smanjenje
relativne vlažnosti u proljeće i ljeto između
0.5 pa do 2%. Ovo smanjenje je vrlo malo,
tako da neće bitnije utjecati na ukupnu
relativnu vlažnost u ovim sezonama. U zimi
je projiciran mali porast relativne vlažnosti u
većini krajeva (osim u primorskom pojasu),
ali i ovaj porast ne bi donio veću promjenu
ukupne vlažnosti zraka. Slično vrijedi i u
jesen za istočne krajeve, dok u ostatku
zemlje ne bi došlo do promjene relativne
vlažnosti. Za P2 se očekuju slični trendovi.
Izloženost sadržaja planiranih UPU-om
Raskovica na promjene vlažnosti zraka se
ne očekuje niti utječe na iste.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 96
Sunčevo
zračenje
Otok Hvar poznat je po visokoj
insolaciji, odnosno velikom broju
sunčanih sati. Podaci o insolaciji
bilježeni su u razdoblju 1981. – 2010.
Najveći broj sunčanih sati ima srpanj
(373,9h), a najmanji broj ima
prosinac (122,3h)
Očekuje se lagani porast sunčeva zračenja,
ali takva promjena nema utjecaj na područje
UPU-a Raskovica.
Sekundarni efekti / opasnosti vezane za klimatske uvjete
Temperatura
mora/vode
Jadransko more prirodni je rezervat
relativno tople vode čija se prosječna
temperatura kreće od 10 do 20°C. Za
temperaturu je karakteristično da se
površina mora u studenom počinje
naglo hladiti (pada ispod 20°C) te
dostiže najnižu vrijednost u veljači.
Vodeni stupac homogen je u ožujku,
dok se u travnju gornjim slojevima,
počinje formirati termoklina.
Maksimalne temperature, more
dostiže u kolovozu, kada se u
Bračkom i Splitskom kanalu formira
termoklina između 10 i 20 m dubine.
U listopadu ponovno dolazi do
hlađenja.
U razdoblju P1, očekuje se, na godišnjoj
razini, porast temperatura površine mora u
sjevernom Jadranu za 0.8-1.6 °C, a u
srednjem i južnom Jadranu porast
temperature bi mogao biti do oko 0.8 °C.
I u razdoblju P2, očekuje se daljnji porast
temperatura površine mora u Jadranu. Taj
porast, između 1.6 do 2.4 °C u većem dijelu
Jadrana, bio bi nešto veći nego u ostatku
Sredozemlja.
Navedena promjena temperatura mora neće
utjecati na području UPU-a Raskovica.
Dostupnost
vode
Vodoopskrba Otoka Hvara je
zasnovana na tri izvora opskrbljivanja
vodom: vlastiti izvori (bunari u Jelsi i
Starom Gradu), regionalni
vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-
Hvar-Vis-Šolta i regionalni
vodoopskrbni sustav Makarsko
primorje.
Ne očekuje se veća promjena dostupnosti
vodnih resursa u budućem razdoblju i
utjecaj na područje UPU-a Raskovica.
Oluje (trase i
intenzitet)
uključujući
olujne
uspore
Za područje otoka Hvara
karakteristična je bura no zbog
reljefa otoka, Bura puše iz više
smjerova što smanjuje intenzitet i
jačinu puhanja.
Obzirom na promjene u prosječnim i
maksimalnim brzinama vjetra kao i
količinama oborina, ne očekuje se značajna
promjena u broju olujnih dana kao ni utjecaj
na funkcioniranje sadržaja planiranih UPU-
om Raskovica.
Poplave
Prema Karti opasnosti od poplava,
UPU Raskovica ne nalazi se na
poplavnom području.
Promjena opasnosti od poplava ne očekuje
se u budućnosti. Ne očekuje se
povećavanje utjecaja od poplava za
području UPU-a Raskovica
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 97
Erozija tla
Prema karti prethodne procjene
potencijalnog rizika od erozije 2018,
UPU Raskovica se nalazi na
području velikog potencijalnog rizika
od erozije uzrokovanog obilnim
oborinama koje stvaraju bujične
tokove (uz napomenu da je riječ o
relativno nepouzdanim podacima).
U budućem razdoblju ne očekuje se izrazito
i značajno povećanje oborina te se ne
očekuju značajne promjene u eroziji tla.
Šumski
požari
Pojava prirodnih požara
karakteristična je za priobalna suha
područja i područja mediteranskih
šuma. Pojavu požara može izazvati
dugotrajna suša i zapuštenost
obradivih površina.
Nastanak požara većeg razmjera,
uslijed suše i toplinskog vala, može
se očekivati u srpnju i kolovozu.
U sušnim ljetnim mjesecima može se
očekivati pojava požara koja je uglavnom
vezana za šumska područja i ovisi o
trenutačnim vremenskim uvjetima na
lokaciji.
Nestabilnost
tla/ klizišta/
odroni
Klizišta se najčešće javljaju na većim
nagibima terena uslijed erozije tla. Za
područje UPU-a Raskovica je
moguća opasnost od erozije tla pa
time i nestabilnosti tla/klizišta.
Ne očekuje se promjena u nestabilnosti tla i
klizištima s obzirom na očekivane promjene
u režimu oborina za ovo područje u budućim
periodima.
Porast razine
mora
U referentnoj klimi, srednja razina
mora na godišnjoj skali je od 0 do -40
cm u odnosu na geoid. Prema IPCC
izvješću U razdoblju 1971.-2010.
prosječni opaženi relativni porast
globalne razine mora bio je 8 cm.
Istraživanja mjerenih vrijednosti
morske razine za Jadran daju
različite rezultate. Za razdoblje
1956.-1991. Barić i sur. (2008)
izvješćuju o promjeni morske razine
koja sa Split pada -0.82 mm/godinu.
Prema Čupić i sur. (2011), za
razdoblje 1955.-2009., promjena
morske razine za Split iznosi
+0.59±0.27 a za kraće razdoblje od
1993.-2009., iznosi +4.15±1.14.
Prema globalnom MPI-ESM modelu, u
budućoj klimi do 2040. (razdoblje P1) u
Jadranu se očekuje porast srednje razine
mora između 0 i 5 cm. Također prema
globalnom MPI-ESM modelu, oko sredine
stoljeća, u razdoblju P2 (2041.-2070.),
promjena razine mora u Jadranu ostat će u
okvirima promjene iz razdoblja P1 –
povećanje razine od 0 do 5 cm. S druge
strane, projicirani porast izračunat iz 21
CMIP5 GCM-a za razdoblje 2046.-2065. uz
RCP4.5 je 19-33 cm, a uz RCP8.5 je 22-38
cm. Prema Čupić i sur. (2011) očekuje se
porast razine mora na srednjem i južnom
Jadranu od oko 40 cm u sljedećih sto
godina. Zaključno, procjene buduće razine
Jadranskog mora ukazuju na porast razine
do konca 21. stoljeća. Premda ne postoji
usuglašenost u navedenim procjenama
buduće razine, moglo bi se zaključiti da bi
do 2100. porast razine Jadrana bio između
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 98
40 i 65 cm.
Procjena ranjivosti (Modul 3)
Ranjivost se računa prema izrazu:
V=S x E
S = osjetljivost (dobiveno u Modulu 1)
E = izloženost (dobiveno u Modulu 2)
Na temelju procjene osjetljivosti (Modul 1) i procjene izloženosti područja (Modul 2)
prikazana je procjena ranjivosti.
Tablica 8.1.2.-4. Ocjene klasifikacije ranjivosti s obzirom na osjetljivost i izloženost područja
Izloženost
Osjetljivost
Zanemariva Srednja Visoka
Zanemariva
Srednja
Visoka
Tablica 8.1.2.-5. Ocjene vrijednosti ranjivosti s obzirom na izloženost područja i osjetljivost
Ranjivost ZANEMARIVA SREDNJA VISOKA
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 99
Tablica 8.1.2.-6. Ranjivost na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti za sadašnje stanje izloženosti područja (tablica je dobivena kombinacijom
(množenjem) podataka iz tablice 8.1.2.-1. i tablice 8.1.2-2., na način kako je prikazano u tablici 8.1.2.-3.)
UPU Raskovica
IZL
OŽ
EN
OS
T –
SA
DA
ŠN
JE
ST
AN
JE
IZL
OŽ
EN
OS
T –
BU
DU
ĆE
ST
AN
JE
Imo
vin
a i p
rocesi in
situ
Ula
zne
„tva
ri“
Izla
zn
e „tv
ari“
Tra
nsp
ortn
e
po
vezn
ice
Imo
vin
a i p
rocesi in
situ
Ula
zne
„tva
ri“
Izla
zn
e „tv
ari“
Tra
nsp
ortn
e
po
vezn
ice
Imo
vin
a i p
rocesi in
situ
Ula
zne
„tva
ri“
Izla
zn
e „tv
ari“
Tra
nsp
ortn
e
po
vezn
ice
KLIMATSKE VARIJABLE I POVEZANE OPASNOSTI Ranjivost Ranjivost
Primarni učinci (PU) PU PU
1 Porast godišnje / sezonske / mjesečne
prosječne temperature zraka
2 Porast (učestalost i intenzitet) ekstremnih
temperatura zraka
3 Promjena godišnje / sezonske / mjesečne
prosječne količine oborina
4 Promjena (učestalost i intenzitet)
ekstremnih količina oborina
5 Prosječna brzina vjetra
6 Maksimalna brzina vjetra
7 Vlažnost
8 Sunčevo zračenje
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 100
Sekundarni efekti / opasnosti vezane za klimatske uvjete (SF) SF SF
9 Temperatura mora/vode
10 Dostupnost vode
11 Oluje (trase i intenzitet) uključujući
olujne uspore
12 Poplave
13 Erozija tla
14 Šumski požari
15 Nestabilnost tla/ klizišta/odroni
16 Porast razine mora
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 101
Procjena rizika (Modul 4)
Procjena rizika se temelji na analizi ranjivosti koja je opisana pod modulom 3, s fokusom na
prepoznavanje rizika i mogućim opasnostima koji su povezani s utjecajem. Procjena rizika će
se bazirati na ranjivosti sadržaja planiranih UPU-om Raskovica dobivenoj iz izloženosti za
buduće stanje. Procjena rizika se radi za svaku klimatsku varijablu koju smo ocijenili u
Modulu 3 (Tablica 8.1.2.-6) sa srednjom ili visokom ranjivosti za buduće stanje. Procjena
rizika funkcionira kroz odnos posljedica rizika i rizika od pojave pojedinih klimatskih varijabli.
Množenjem ocjene rizika od pojave (Tablica 8.1.2.-7.) i posljedice rizika (Tablica 8.1.2.-8.)
dobivamo ocjene procjene rizika.
Tablica 8.1.2.-7. Procjena rizika
Rizik od
pojave Rijedak
Malo
vjerojatno Vjerojatno
Vrlo
vjerojatno
Gotovo
sigurno
Posljedice
rizika 1 2 3 4 5
Beznačajne 1 1 2 3 4 5
Male 2 2 4 6 8 10
Umjerene 3 3 6 9 12 15
Velike 4 4 8 12 16 20
Katastrofalne 5 5 10 15 20 25
Tablica 8.1.2.-8. Način procjene posljedica rizika
Posljedice
rizika
Beznačajne Male Umjeren Velike Katastrofalne
Ocjene 1 2 3 4 5
Opis
posljedice
rizika na
okoliš
Bez utjecaja na
osnovne elemente
okoliša. Točkasti
izvor rizika. Nema
potrebe za
oporavkom
okoliša
Izvor lociran
unutar granica
ID. Oporavak
utjecaja unutar
jednog mjeseca
(30 dana) od
nastanka
Umjerena
posljedica sa
mogućim štetnim
utjecajem.
Oporavak
utjecaja unutar
365 dana od
nastanka
Značajna šteta
sa lokaliziranim
učinkom.
Oporavak od
nastanka duže
od 365 dana.
Značajna šteta
sa širokim
utjecajem.
Oporavak duži
od 365 dana.
Ograničena
vjerojatnost
potpunog
oporavka.
Tablica 8.1.2-9. Način procjene pojave rizika
Rizik od pojave Rijedak Malo vjerojatan Vjerojatan Vrlo Vjerojatan Gotovo siguran
Ocjene 1 2 3 4 5
Vjerojatnost
pojave rizika Visoka
nemogućnost
pojave incidenta.
Šanse za pojavu
su 5% godišnje.
Prema trenutnoj
praksi i
procedurama,
incident se neće
dogoditi. Šanse
za pojavu su
20% godišnje
Incident se
dogodio na
sličnom području
sa sličnim
postavkama.
Šanse za pojavu
su 50% godišnje
Velika je
vjerojatnost od
incidenta. Šanse
za pojavu su
80% godišnje
Vrlo velika
vjerojatnost
događanja
incidenta.
Šanse za
pojavu su 95%
godišnje
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 102
Tablica 8.1.1-10 Procjena razine rizika za planirane aktivnosti
Rizik od
pojave Rijedak
Malo
vjerojatno Vjerojatno
Vrlo
vjerojatno
Gotovo
sigurno
Posljedice
rizika 1 2 3 4 5
Beznačajne 1 1
2
3 4
5
Male 2
2
porast razine
mora
4
Erozija tla i
nestabilnost
tla/klizišta
6 8 10
Umjerene 3 3 6
Požari 9 12 15
Velike 4 4 8 12 16 20
Katastrofal
ne 5 5 10 15 20 25
Zaključak:
Uz provedbu propisanih mjera zaštite od požara i elementarnih nepogoda, procjena rizika je
ocijenjena kao zanemariva.
Zaključak
Kroz modul 1 utvrđena je osjetljivosti sadržaja planiranih UPU-om Raskovica na klimatske
promjene. Građevine ugostiteljsko-turističkih sadržaja, nadzemni elementi infrastrukture
(stupovi javne rasvjete) i cestovna mreža osjetljivi su na promjene ekstremnih količina
oborina, maksimalne brzine vjetra, oluje, požare, odrone tla i porast razine mora. Uslijed
navedenih klimatskih varijabli i povezanih opasnosti može doći do oštećenja građevina i
nadzemnih elemenata infrastrukture (stupovi javne rasvjete) te oštećenja kolnika ceste i
nemogućnosti odvijanja prometa. Funkcioniranje vodoopskrbnog sustava te sustava
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda osjetljivo je na porast ekstremnih temperatura zraka,
dostupnost vode, oluje, poplave, odrone i porast razine mora. Uslijed navedenih događaja
može doći do oštećenja cjevovoda, nepravilnog rada ili prekida rada sustava vodoopskrbe i
odvodnje.
Kroz modul 2 procjenjena je izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete iz
čega proizlazi da je područje UPU-a Raskovica izloženo šumskim požarima i porastu razine
mora s obzirom na lokaciju istog i karakteristike planiranih sadržaja.
Kroz Modul 3 procjenjena je ranjivost sadržaja planiranih UPU-om Raskovica na klimatske
promjene. Navedenom procjenom zaključeno je kako ne postoji visoka ocjena klasifikacije
ranjivosti s obzirom na osjetljivost i izloženost područja UPU-a Raskovica.
Kroz modul 4 procijenjen je rizik utjecaja klimatskih varijabli na ranjive sadržaje. Uz provedbu
propisanih mjera zaštite od požara i elementarnih nepogoda, procjena rizika je ocijenjena
kao zanemariva.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 103
S obzirom na navedeno smatra se da provedba ostalih modula 5, 6 i 7, u okviru ovog
dokumenta nije potrebna.
Vjerojatnost nastanka kumulativnih utjecaja i međuodnos 8.3
planiranih aktivnosti
Kumulativni utjecaji na sastavnice okoliša šireg područja UPU-a Raskovica, analizirani su na
temelju drugih istovjetnih planiranih i postojećih sadržaja sukladno Odredbama za
provođenje i kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, Prostornog plana
uređenja Općine Jelsa ("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/08, 3/15 i 5/18).
Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina, PPUO Jelsa
("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/18, slika 8.3-1.) na području uvale Zaraće planirana je
izgradnja turističkog naselja - T2 zone, površine 10,79 ha. Zone ugostiteljsko turističke
namjene su određene u skladu s Izmjenama i dopunama prostornog plana Splitsko
dalmatinske županije (“Službeni glasnik Splitsko dalmatinske županije”, broj 9/13). Za
neizgrađenu T2 zonu Zaraće definirani su uvjeti uređenja istovjetni uvjetima za predmetnu
zonu Raskovica (navedeno u poglavlju 2.4. Odnos UPU-a Raskovica s PP Splitsko-
dalmatinske županije i PPU Općina Jelsa).
Slika 8.3-1. Izvod iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina, PPUO Jelsa ("Službeni
glasnik Općine Jelsa", br. 5/18).
S obzirom na definiranu površinu i stanje okoliša na lokaciji planirane T2 zone Zaraće55,
realizacijom sadržaja planiranih UPU-om Raskovica s navedenom zonom Zaraće, očekuje
se vjerojatnost nastanka negativnih kumulativnih utjecaja na bioraznolikost, tlo, šume i
krajobraz.
55
Analizon DOF karte i podloga o stanju okoliša s bioportala (http://www.bioportal.hr/gis/)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 104
Vjerojatan je negativan kumulativan utjecaj na stanišne tipove D.3.4.2. Istočnojadranski
bušici, F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima i G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i
stijene (koji se nalaze na kopnenom i obalnom području planiranih zona), kao i na strogo
zaštićene vrste vezane za navedena staništa. Iako su navedena staništa široko
rasprostranjena na području otoka Hvara, ista se nalaze na Prilogu II. i III. Pravilnika o
popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) te
je tijekom izrade UPU-a za zonu Zaraće kao i detaljne projektne dokumentacije za obje zone,
potrebno planirati sadržaje na način da se u što većom mjeri očuvaju navedena staništa.
Detaljna procjena mogućih utjecaja na navedene stanišne tipove utvrdit će se provedbom
postupka OPUO, za svaki pojedinačni projekt te će se na temelju detaljne tehničke
dokumentacije propisati mjere zaštite kako bi se na najmanju moguću mjeru smanjili
pojedinačni utjecaji a posljedično bi se smanjila i vjerojatnost nastanka kumulativnog
utjecaja.
Kako bi se negativan kumulativan utjecaj na krajobrazne vizure smanjio na najmanju moguću
mjeru, zone je potrebno planirati na način da se sačuvaju prirodna obilježja krajobraza,
korištenjem autohtonih biljnih vrsta tijekom uređenja površina, a nove građevine što više
prilagoditi obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. Očuvanjem postojeće
prirodne vegetacije u što većoj mjeri te uvažavanjem specifičnosti reljefa i vegetacijskog
pokrova, smanjit će se negativni utjecaji na krajobraz, stanišne tipove te šume i šumski
pokrov.
Zaključno, poštivanjem mjera zaštite sastavnica okoliša popisanih PPU Općine Jelsa i
detaljnijim prostornim planovima (UPU-om), negativni kumulativni utjecaji mogu se umanjiti.
Dodatne mjere zaštite će se definirati tijekom provedbe postupka OPUO na temelju detaljnije
projektne dokumentacije, za svaki pojedinačni projekt.
Izgradnjom i korištenjem sadržaja planiranih UPU-om, zajedno sa ostalim planiranim
ugostiteljsko-turističkim zonama na području Općine Jelsa i otoka Hvara, za vrijeme turističke
sezone se očekuje povećanje opterećenja prometne, vodno-komunalne, elektroenergetske i
telekomunikacijske mreže. Značaj kumulativnog utjecaja ovisi o trenutnom stanju navedene
infrastrukture ali i o planiranim aktivnostima vezanim za istu. Važećom prostorno-planskom
dokumentacijom planirano je provođenje aktivnosti izgradnje i obnove prometnih i vodno-
komunalnih infrastrukturnih objekata čime će se osigurati adekvatna prometna povezanost,
dostatna opskrbljenost pitkom vodom, električnom energijom i telekomunikacijskom mrežom.
Realzacijom navedenih aktivnosti ne očekuje se vjerojatnost značajnog kumulativnog
utjecaja na komunalnu infrastrukturu Općine Jelsa i otoka Hvara. Dodatno smanjenje pritiska
na opterećenje vodno-komunalne infrastrukture moguće je realizirati unutar svake od
planiranih zona korištenjem obnovljivih izvora energije.
Kumulativan utjecaj, s ostalim planiranim zonama očekuje se i na stanovništvo uslijed
povećanja automobilskog prometa i sezonske migracije ljudi. S obzirom da je UPU
Raskovica smješten izvan naseljenog područja, kumulativan utjecaj na stanovništvo uslijed
povećanje prometa tijekom dolaska i odlaska korisnika zone je privremen i sezonskog
karaktera te se smatra umjereno negativan.
Tijekom korištenja planiranih zona očekuje se povećanje generiranog otpada kojeg je
potrebno adekvatno zbrinuti u cilju spriječavanja negativnog kumulativnog utjecaja. Na
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 105
području Općine Jelsa planirana je izgradnja reciklažnog dvorišta te zatvaranje i sanacija
odlagališta Prapatna nakon čega će se otpad zbrinjavati na Županijskom centru za
gospodarenje otpadom u Lećevici. Adekvatnim zbrinjavanjem nastalog otpada, sukladno
Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine i
Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 80/19), ne očekuje se
vjerojatnost negativnog kumulativnog utjecaja od otpada.
Sadržaji planirani UPU-om analizirani su kroz samostalnu procjenu utjecaja na sastavnice
okoliša kao cjelina. Vjerojatnost negativnog kumulativnog utjecaja uslijed međuodnosa
planiranih aktivnosti se može isključiti zbog pojedinačnih malih površina pojedinih sadržaja
koji kao izdvojene jedinice ne bi utjecali na samostalnu procjenu utjecaja na sastavnice
okoliša a samim time i na kumulativni utjecaj.
Mogući prekogranični utjecaji 8.4
Ne očekuju se prekogranični utjecaji s obzirom na karakteristike planiranih sadržaja i lokaciju
UPU-a Raskovica.
MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA UKLJUČUJUĆI MJERE 8.5
SPRJEČAVANJA, SMANJENJA I UBLAŽAVANJA
NEPOVOLJNIH UTJECAJA PROVEDBE UPU-a RASKOVICA NA
OKOLIŠ
Prijedlozi mjera / smjernica za ublažavanje utjecaja na 8.5.1
okoliš
Opće mjere
1. Pogodan materijal iz iskopa potrebno je iskoristiti za ponovnu ugradnju a s viškom
materijala iz iskopa postupiti sukladno odredbama Pravilnika o postupanju s viškom
iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN
79/14)
Bioraznolikost
1. Radove izvoditi od početka listopada do kraja ožujka, u svrhu zaštite crnokrpice
(Telescopus fallax), kopnene kornjače (Testudo hermanni) i četveroprugastog
kravosasa (Elaphe quatuorlineata).
2. Tijekom uređenja plažnih sadržaja u najvećoj mogućoj mjeri očuvati stanišne tipove
F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima i G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i
stijene.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 106
3. Prilikom izrade projektne dokumentacije razmotriti tehnička rješenja sidrenja kojima
se minimalno oštećuje morsko dno i biocenoze dna a plutajuće pontone postaviti na
način da se zasjenjivanje dna smanji na najmanju moguću mjeru.
Krajobraz:
4. Za području UPU-a izraditi krajobraznu osnovu uređenja.
Vode/more
5. Za sve otpadne vode kvalitete različite od standarda komunalnih otpadnih voda
(otpadne vode restorana i sl.) potrebno je osigurati adekvatno pročišćavanje
(predtretman) otpadnih voda do standarda komunalnih otpadnih voda, sukladno
Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20) prije
ispuštanja u interni sanitarni sustav odvodnje i pročišćavanja na UPOV-u
6. U daljnim fazama izrade projektne dokumentacije, na temelju hidrauličkog proračuna,
potrebno je odrediti stvarne potrebe za opskrbom vode iz uređaja za dobivanje vode
iz mora (desalinizator) te prilagoditi tehnologiju uređaja na način da se ne naruši
kvaliteta mora u akvatoriju UPU-a
7. Pri izradi projektne dokumentacije podmorskog ispusta sa difuzorom u uvali
Pokrvenik potrebno je ispitati mogućnost realizacije predmetnog zahvata obzirom na
dubine, morske struje i dr.
8. Pri osiguravanju usluge vodoopskrbe postupati sukladno važećim propisima,
odlukama Općine Jelsa, Hrvatskih voda i Hvarskog vodovoda
9. Pri osiguravanja usluga odvodnje postupati sukladno važećim propisima, odlukama
Općine Jelsa, Hrvatskih voda i Hvarskog vodovoda
10. Sukladno važećim propisima prije ishođenja lokacijske dozvole za zahvate
vodoopskrbe i odvodnje, potrebno je provesti propisane postupke zaštite okoliša
(„ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš/procjenu utjecaja na okoliš, prethodnu
ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu/glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku
mrežu“)
Kulturno-povijesna baština
11. Prije izrade projektne dokumentacije za sadržaje planirane UPU-om potrebno je
izraditi konzervatorsku podlogu obuhvata predmetnog UPU-a radi planiranja zahvata
u prostoru koji bi mogli imati utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu.
Stanovništvo i zdravlje ljudi
12. Prilikom obavljanja djelatnost zabavnih sadržaja u sklopu ugostiteljsko-turističke zone
voditi računa da se ne prekorače zakonom dopuštene razine buke propisane
Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(NN 145/04).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 107
Program praćenja stanja okoliša 8.5.2
Temeljem procijenjenih utjecaja sadržaja planiranih UPU-om Raskovica na okoliš u okviru
ovog dokumenta, sagledavajući raspoloživu dokumentaciju i podatke o okolišu, potrebno je
provoditi praćenja stanja okoliša sukladno zakonskim odredbama.
9 KRATKI PRIKAZ RAZLOGA ZA ODABIR RAZMOTRENIH
ALTERNATIVI, OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJE
RAZUMNE ALTERNATIVNE STRATEGIJE, PLANA ILI
PROGRAMA NA OKOLIŠ UKLJUČUJUĆI I NAZNAKU
RAZMATRANIH ALTERNATIVI I OPIS PROVEDENE
PROCJENE, UKLJUČUJUĆI I POTEŠKOĆE (PRIMJERICE
TEHNIČKE NEDOSTATKE ILI NEDOSTATKE ZNANJA I
ISKUSTVA) PRI PRIKUPLJANJU POTREBNIH PODATAKA
Nacrt prijedloga UPU-a Raskovica izradio je URBOS d.o.o., Split, sukladno Odluci o izradi
Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće - Raskovica - T2 („Službeni glasnik Općine
Jelsa“ br. 2/18).
U sklopu UPU-a Raskovica planirana je izgradnja sadržaja ugostiteljsko turističke namjene
(hotel -T2-1, turističke vile - T2-2 i prateći sadržaji - T2-3), zelenih i prometnih površina te
uređenje plaže (R4). Za aktivnosti planirane UPU-om Raskovica nisu predložena druga
rješenja osim navedenih.
Kroz ovaj SPUO analizirani su svi mogući utjecaji relizacije navedenih sadržaja na
sastavnice okoliša sukladno stanju okoliša na lokaciji zahvata (pojedinačni utjecaji) ali u i
odnosu na ostale planirane istovjetne sadržaje u široj okolici UPU-a (kumulativni utjecaji).
Na temelju procjenjenih samostalnih utjecaja realizacije sadržaja u sklopu UPU-a Raskovica
na sastavnice okoliša, ocjenjeno je da se za većinu sastavnica ne očekuje vjerojatnost za
značajne negativne utjecaje, uz primjenu mjera zaštite, definiranih UPU-om Raskovica. Za
pojedine sastavnice okoliša definirane su dodatne mjere zaštite, uz one propisane UPU-om,
čijom provedbom će se mogući utjecaji dodatno smanjiti na utjecaje prihvatljive za okoliš.
Pridržavanjem načina gradnje i uređenja okoliša kako je definirano UPU-om te poštivanjem
mjera zaštite propisanih UPU-om i ovom SPUO, utjecaj na sastavnice okoliša je sveden na
najmanju moguću mjeru a svi sadržaji planirani UPU-om su prihvatljivi za okoliš zbog čega
nisu razmatrane razumne alternative.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 108
10 GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI UPU-a RASKOVICA
ZA EKOLOŠKU MREŽU
Povodom zahtjeva Općine Jelsa za Prethodnom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu
(EM) za UPU br. III Zastražišće-Raskovica – T2, a sukladno Mišljenju Upravnog odjela za
komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije
(Klasa: UP/I-612-07/19-38/283, Ur. broj: 517-19-4, 3. prosinca 2019. godine), potrebno je
provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Prema Mišljenju, na području obuhvata Plana nalaze se područja ekološke mreže (Uredba o
ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže
NN broj 124/13, 105/15, 80/19), Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove
(POVS) HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće - Hvar i Područje očuvanja značajno
za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.
Analiza mogućih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže
provedena je kako bi se utvrdilo, da li planiranim zahvatima u moru i na kopnu postoji
vjerojatnost za nastanak značajnijih utjecaja na ciljne vrste ili ciljne stanišne tipove kao i
cjelovitost područja ekološke mreže, predviđenom izgradnjom građevina ugostiteljsko-
turističke namjene, ukupnog smještajnog kapaciteta 550 ležaja, kao i uređenjem obalnog
pojasa, na području obuhvata UPU-a Raskovica, koji je planiran na 10,53 ha.
U nastavku se nalazi Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina (prijedlog
razmatranog UPU-a Raskovica), u odnosu na područja ekološke mreže te opis ciljnih
stanišnih tipova i ciljnih vrsta područja EM, na kojima će se provoditi planirani UPU-u te
procjena vjerojatnosti utjecaja provedbom planiranih aktivnosti.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 109
Slika 10-1. Položaj površina razmatranog UPU-a Raskovica u odnosu na područja Ekološke mreže RH
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 110
Podaci o ekološkoj mreži 10.1
Sukladno Karti ekološke mreže RH56 područje obuhvata UPU-a Raskovica se nalazi na
području ekološke mreže, Područje očuvanja značajno za ptice POP HR1000036
Srednjedalmatinski otoci i Pelješac te na obalnom dijelu graniči i ulazi u akvatorij Područja
očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i
Zaraće-Hvar.
Tablica 10.1-1. Ciljne vrste Područja očuvanja značajnih za ptice (POP) HR1000036
Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Naziv područja (POP) Kategorija za ciljnu vrstu / Ciljne svojte / Status (G= gnjezdarica; P =
preletnica; Z = zimovalica):
HR1000036
Srednjedalmatinski
otoci i Pelješac
1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G
1 Anthus campestris primorska trepteljka G
1 Aquila chrysaetos suri orao G
1 Bubo bubo ušara G
1 Caprimulgus europaeus leganj G
1 Circaetus gallicus zmijar G
1 Circus cyaneus eja strnjarica Z
1 Falco columbarius mali sokol Z
1 Falco peregrinus sivi sokol G
1 Gavia arctica crnogrli plijenor Z
1 Gavia stellata crvenogrli plijenor Z
1 Grus grus ždral P
1 Hippolais olivetorum voljić maslinar G
1 Lanius collurio rusi svračak G
1 Larus audouinii sredozemni galeb G
1 Lullula arborea ševa krunica G
1 Pernis apivorus škanjac osaš P
1 Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G
1 Sterna hirundo crvenokljuna čigra G
1 Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Z
Kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem
članaka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ. 2 = Redovite migratorne vrste za koje su
područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ
Tablica 10.1.-2. Ciljni stanišni tipovi Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće - Hvar
Naziv područja (POVS) Ciljne vrste i staništa
HR3000143 Uvale
Kruševa; Pokrvenik i
Zaraće-Hvar
1 Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke 1140
1 Pješčana dna trajno prekrivena morem 1110
1 Grebeni 1170
Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja
izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ.
56
Izvor: Bioportal, http://www.bioportal.hr/
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 111
Slika 10.1-1. Izvod iz Karte staništa (podaci dobiveni od MZOE, siječanj, 2020.) s rasporedom morskih stanišnih tipova unutar (POVS) HR3000143 Uvala
Kruševa; Pokrvenik i Zaraće - Hvar i obuhvatom područja UPU br. III Zastražišće-Raskovica – T2.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 112
Slika 10.1-2. Detalji područja namjene R4, UPU-a Zastražišće-Raskovica u odnosu na rasprostranjenost ciljnih stanišnih tipova područja HR3000143 Uvala
Kruševa; Pokrvenik i Zaraće – Hvar, prema podacima o rasprostranjenosti ciljnih stanišnih tipova, dobivenim od MZOE, siječanj, 2020.)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 113
Obilježja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja 10.1.1
ekološke mreže RH na području UPU-a Raskovica
U nastavku su opisane ciljne vrste POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i
Pelješac, značajnog za očuvanje ptica i POVS područja HR3000143 Uvale Kruševa;
Pokrvenik i Zaraće-Hvar, značajnog za očuvanje ciljnih stanišnih tipova.
Područje očuvanja značajno za ptice (POP)
Tablica 10.1.1-1. Opis POP područja ekološke mreže i ciljnih vrsta
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Područje EM obuhvaća otok Hvar, istočnu polovicu otoka Korčule i poluotok Pelješac, kao i otočiće
između otoka Korčule i poluotoka Pelješca. Sve vrste mediteranskih staništa (otvorena i šumska
staništa) prisutne su na tom području. Na Pelješcu su dobro razvijena stjenovita staništa s liticama.
Područje EM nastanjuje 11% nacionalne populacije Caprimulgus europaeus, 13% nacionalne
populacije Larus audouinii, 6% nacionalne populacije Circaetus gallicus i 4% nacionalne populacije
Hippolais olivetorum. Područje EM je dio migracijskog koridora za vrstu Pernis apivorus (> 1000 ptica)
i vrstu Grus grus (> 3000 ptica) koji prolaze Jadranskim morem od poluotoka Gargano u Italiji do otoka
Palagruža u SPA Pučinskim otocima, nastavljajući se preko Lastovskog arhipelaga, poluotoka
Pelješca i Rilića na obali. Ptice rijetko slijeću na otoke, samo noću ili nepovoljnim vremenskim uvjetima
Ciljne vrste
Kategorija za ciljnu vrstu / Ciljne svojte / Status (G= gnjezdarica; P =
preletnica; Z = zimovalica):
1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G
1 Anthus campestris primorska trepteljka G
1 Aquila chrysaetos suri orao G
1 Bubo bubo ušara G
1 Caprimulgus europaeus leganj G
1 Circaetus gallicus zmijar G
1 Circus cyaneus eja strnjarica Z
1 Falco columbarius mali sokol Z
1 Falco peregrinus sivi sokol G
1 Gavia arctica crnogrli plijenor Z
1 Gavia stellata crvenogrli plijenor Z
1 Grus grus ždral P
1 Hippolais olivetorum voljić maslinar G
1 Lanius collurio rusi svračak G
1 Larus audouinii sredozemni galeb G
1 Lullula arborea ševa krunica G
1 Pernis apivorus škanjac osaš P
1 Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G
1 Sterna hirundo crvenokljuna čigra G
1 Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Z
Kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članaka 3. i
članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ. 2 = Redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem
članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 114
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Hrvatski i
znanstveni
naziv vrste
Pravilnik o Izmjenama i dopunama pravilnika
o strogo zaštićenim vrstama
(„Narodne novine“, br. 73/16)
Obilježja ciljne vrste
Ugroženost Međunarodni
sporazumi i
zakonodavstvo
Stupanj
zaštite
jarebica
kamenjarka
(Alectoris
graeca)
- - -
Ova vrsta nastanjuje strme padine iznad 1.200 m, staništa s obiljem kamenja i
stijenja, prvenstveno na južnim padinama, područja travnatog i grmovitog
raslinja, ali i šume. Osnovna hrana joj je mlada trava, mlado žito, pupovi,
jagode, grožđe, kupine, ali i kukci, ličinke i mušice. Pari se već krajem ožujka i
u travnju.
U Hrvatskoj je raširena na čitavom području priobalnog dijela i otoka.
Nastanjuje krške kamenjare obrasle grmolikom vegetacijom, pašnjake i niske
listopadne šume, od razine mora pa sve do planinskih predjela južnih i
zapadnih obronaka gorja primorskog i dalmatinskog zaleđa i istarskog
priobalja.
primorska
trepteljka
(Anthus
campestris)
LC (G) BE2, čl. 5. DP SZ
Primorska trepteljka se gnijezdi na tlu suhih, otvorenih, kamenjarskih livada.
Zbog svoje boje često je neuočljiva u prirodi. Zimi se seli u toplije krajeve
Afrike ili Indije. Hrani se kukcima. Glasa se kratkim, repetitivnim i glasnim
kliktanjem.
Redovita je gnjezdarica kamenjara u okolici Neretve i Hutovog blata. U
Hrvatskoj se gnijezdi u priobalju.
suri orao
(Aquila
chrysaetos)
CR (G) BE2, čl. 5. DP SZ
Suri orao je jedna od najpoznatijih ptica grabljivica u sjevernoj hemisferi.
Pripada porodici Accipitridae. Suri orlovi su prilično prilagodljivi različitim
staništima, nastanjuje planinska područja, kamenjarske pašnjake, otvorene
prostore i stijene. Najbolje im odgovara lov na otvorenim ili poluotvorenim
prostorima. Autohtona vegetacija im izrazito odgovara te obično izbjegavaju
razvijena područja. Najveći broj surih orlova se nalaze u planinskim
područjima te se gnijezde na stijenama, a gnijezdo gradi od grana. Ima širok
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 115
raspon plijena, ali se uglavnom hrani sisavcima, pticama i gmazovima.
Populacija surog orla u Hrvatskoj najgušća je u sjevernom dijelu priobalja i na
sjevernojadranskim otocima.
ušara
(Bubo bubo) NT (G) BE2, čl. 5. DP SZ
Velika ušara je najveća vrsta među sovama, a ujedno i najveća u Europi.
Visine tijela je oko 70 cm, težine 2,4-3 kg, dok je raspon krila 160-190 cm.
Ušara nastanjuje otvorene i guste šumske predjele, brda bogata klancima i
ruševine kuća. Mužjak i ženka se razliku po perjanim uškama koje su kod
ženke spuštene nadolje. Obično se gnijezdi na stijenama, u špiljama i
polušpiljama, većim pukotinama ili na samom tlu (npr. ispod krošnje crnike).
Jaja polažu na golo tlo, tj. ne radi klasično gnijezdo, a gnijezde se jednom u
razdoblju od ožujka do svibnja. Velika ušara je aktivna uglavnom noću, od
sumraka do zore, a hrani se manjim gmazovima, vodozemcima, glodavcima te
pticama kao što su vrane, galebovi, patke, a sposobna je uloviti i zeca.
Prije stotinjak godina gnijezdila je na području čitave Hrvatske, kako na
otocima i priobalju, tako i u unutrašnjosti. Danas je ušara vrlo vjerojatno
izumrla u područjima središnje i istočne Hrvatske, a još je uvijek relativno
brojna samo u primorju.
leganj
(Caprimulgus
europaeus)
LC (G) BE2, čl. 5. DP SZ
Jedinke ove vrste naseljavaju raznolika staništa, pretežno otvorena i
poluotvorena staništa, šume, mozaična staništa s ekstenzivnom
poljoprivredom. Izbjegava guste šume i planinska područja. Gnijezdo grade na
tlu, a gnijezdi se od kraja svibnja do kolovoza. U Hrvatskoj je redovita
gnjezdarica i preletnica posebno u priobalju.
zmijar
(Circaetus
gallicus)
EN (G) BE2, čl. 5. DP SZ
Obitava pretežito u područjima s toplom klimom i malo oborina, što pogoduje
obilju gmazova, koji su zmijaru glavni plijen. Najprikladnije stanište su mu
suha, sunčana, otvorena, kamenita, stjenovita ili pjeskovita područja,
ispresijecana šumama, šumarcima, makijom ili garigom. Gnijezdo grade na
vrhu niskoga drveća, obično 3 – 7 m iznad tla. Gnijezde se samotni parovi.
Gnijezdo grade oba partnera. U pologu je jedno jaje, inkubacija traje 45 – 47
dana. Na jajetu leži pretežito ženka. Ptić je za let sposoban sa 70 – 75 dana,
ali sa 60 dana napušta gnijezdo i zadržava se po okolnim granama. U
Hrvatskoj je gnjezdarica cijele primorske Hrvatske, od Istre do Konavala,
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 116
uključujući otoke i primorske padine brda i planina u priobalju. U malom broju
gnijezdi se i u Lici i Gorskom kotaru.
eja strnjarica
(Circus
cyaneus)
LC (P)
LC (Z) BE2, čl. 5. DP SZ
Ova ptica grabljivica, srednje veličine, nastanjuje močvare i vlažna poplavna
područja. Mužjak je prilično karakterističan; sa osobito snježnobijelom trticom.
Gnijezdo grade na tlu, a ženka nese 4-6 bjelkastih jaja. U lovu lete nisko iznad
tla i tako iznenade malene sisavce i ptice. Vrlo su vokalne dok lete iznad svog
lovišta. Gnjezdarica je sjeverne i zapadne Europe, a u Hrvatskoj se redovito
bilježi kao zimovalica, gdje ima status najmanje zabrinjavajuće (LC). Tijekom
zimovanja zadržava se uglavnom na otvorenim terenima. Brojnost zimujućih
jedinki kreće se do 1000. Redovito zimuje na Neretvi i Hutovom blatu.
sivi sokol
(Falco
peregrinus)
VU (G) BE2, čl. 5. DP SZ
Obitavaju na raznolikim staništima, od otvorenih do šumovitih područja, u
unutrašnjosti i uz more. Vrlo su prilagodljivi i mogu se naći gotovo svugdje, ali
obično se ne gnijezde u prostranim nizinskim područjima (stepama,
pustinjama, kultivirane nizine bez drveća) u kojima nema sigurnih mjesta za
gniježđenje, velikim prostranim šumama, jako obraslim močvarama. Uglavnom
se hrane pticama. Povremeno love šišmiše, a rijetko kukce ili terestrički plijen
kao što su mali sisavci i gušteri. Gnijezde se samotno. Monogamni su, a veze
su vjerojatno doživotne. U pologu su obično 3 – 4 jaja. Gnjezdarica je
primorske, gorske i mjestimično panonske Hrvatske. Populacija je najbrojnija i
najstabilnija u primorskoj Hrvatskoj.
mali sokol
(Falco
columbarius)
DD (P)
VU (Z) BE2, čl. 5. DP SZ
Gnijezdi se po otvorenim predjelima, s niskim, gustim biljem na visoravnima,
brdima ili u nizinama. Izbjegava guste šume, gola i strma planinska područja.
Za zimovanja je najbrojniji na prostranim poljodjelskim površinama. Gnijezdi
se na tlu, u gustom vrijesu ili paprati, na niskim stijenama, a rijetko na drveću u
gnijezdima vrana. U pologu je obično 3-6 jaja, inkubacija traje 28-32 dana.
Pretežno se hrane sitnim pticama. Za gniježđenja love vrapčarke i ćurline, a
na zimovalištima i za selidbe se hrane lastavicama, čvorcima, zebama i
ševama. Rijetko love i sitne sisavce i kukce. U Hrvatskoj je mali sokol
malobrojna preletnica i zimovalica, i to na područjima na kojima se zadržavaju
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 117
pjevice, pogotovo iz porodice zeba. U panonskoj je Hrvatskoj znatno rjeđi i
malobrojniji na zimovanju. Neredovito zimuje u Podunavlju i Podravini.
ždral
(Grus grus)
LC (P)
LC (Z) BE2, čl. 5. DP SZ
Vrsta močvarne ptice koja živi uz vode i u močvarama. Hrani se raznim
kukcima, vodozemcima, ribama i biljkama. Gradi plitko gnijezdo u koje
najčešće odlaže 2 jaja. Traži velika, prostrana, izolirana područja u kojima
nema uznemiravanja. U jesen, nakon što se mladi izlegu, ždralovi se skupljaju
u velika jata na plavnim ravnicama i livadama, poljoprivrednim površinama te
se pripremaju za migraciju. Zadržavaju se u području Panonske nizine do
prosinca.
crnogrli
plijenor
(Gavia arctica)
LC (Z) BE2, čl. 5. DP SZ
Crnogrli plijenor je izrazito migratorna vrsta. Parovi gnijezde izolirano,
monogami su i često se vraćaju na mjesto gniježđenja. Zimuje u zaklonjenim
nepristupačnim obalnim područjima. Hrani se mekušcima, račičima, biljem.
crvenogrli
plijenor
(Gavia stellata)
- BE2, čl. 5. DP SZ
Crvenogrli plijenor gnijezdi u manjim grupama ili u parovima. Parovi se često
ponovno vraćaju na isto mjesto gniježđenja svake godine. Hrani se račićima,
mekušcima, žabama, ribljom ikrom, vodenim kukcima i biljem.
voljić maslinar
(Hippolais
olivetorum)
NT BE2, čl. 5. DP SZ
Voljić maslinar obitava u toplim, otvorenim hrastovim šumama, šikarama,
maslinicima, voćnjacima, plantažama i sličnim površinama. Gnijezda gradi na
drveću i žbunju. Hrani se pretežno insektima, paucima i drugim manjim
beskralježnjacima koje pronalazi na drveću i žbunju.
rusi svračak
(Lanius collurio) - - -
Ova vrsta nastanjuje rubove šuma, grmlje, živice, otvorena područja s
raštrkanim visokim grmljem. Glava ovog svračka je siva, a leđa smeđa dok su
mu prsa prljavo-bijelo-ružičasta. Kao i druge vrste svračaka karakterizira ga
tamna pruga od kljuna preko ušiju te crni jaki kljun i relativno dugačak crni rep
bijelo obrubljen. Ženka je smeđe glave i leđa. Odsutnost bijele pruge na
krilima najsigurnije razlikuje ovu vrstu od drugih svračaka. Hrani se pretežno
kukcima, a lovi vješto i gušterice i manje primjerke poljskih miševa.
Gniježđenje započinje obično u svibnju. Polaže 5-6 jaja na kojima leži ženka.
U Hrvatskoj je prisutna od kraja travnja do početka listopada. Broj gnijezdeće
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 118
populacije procjenjuje se na 300.000-500.000 parova. Vrsta je rasprostranjena
u nizinskoj, gorskoj i primorskoj Hrvatskoj. Ova vrsta svračka brojna je
gnjezdarica selica na istraživanom području. Gnijezdi se i zadržava na svim
lokacijama gdje ima razrijeđenog grmlja i pojedinačnog drveća.
sredozemni
galeb
(Larus audouinii)
EN (G) BA2, BE2, čl. 5. DP SZ
Svi galebovi vode kolonijalni način života. Naseljavaju se u velikim grupama,
od nekoliko stotina do nekoliko desetina tisuća ptica. Gnijezdo grade na
svakom prikladnom mjestu i od raznovrsnog materijala - trave, perja, grančica,
komadića mreže, plastike i ostalog smeća. Ženka po pravilu snese 2 - 3 jaja
na kojima i mužjak i ženka leže oko mjesec dana. Sredozemni galeb obitava
na stjenovitim otocima, niskim obalama; zimi obitava uz pjeskovite obale ili na
moru. Sredozemni galeb u Hrvatskoj je rijedak. Nekoliko desetaka parova
gnijezdi se na pučinskim otocima i to samo ako uspije naći mjesto koje već
nije zauzeo mnogo brojniji i agresivniji galeb klaukavac.
ševa krunica
(Lullula arborea) - ED 2009/147/EZ, DP -
Ševa krunica je vezana uz poluotvorena, uglavnom suha staništa sa grmljem i
rubove šuma. Gradi gnijezdo od trave, biljnih vlakana i mahovine te ga oblaže
dlakom. Gnijezdi se dva puta od ožujka do lipnja, snese 3-5 jaja na kojima
sjedi 13-15 dana. Hrani se uglavnom biljnom hranom i manjim kukcima
(kornjašima, moljcima, dvokrilcima).
U dolini Neretve i na Hutovom blatu boravi u malim jatima od prosinca do
ožujka. Na istraživanom području zabilježena je kao malobrojna gnjezdarica.
Tijekom obilaska u svibnju, na padinama na zapadnoj strani plohe, zabilježena
su tri teritorijalna mužjaka. Tijekom obilaska u prosincu 2012., na polju između
tokova Graba i Rude zabilježeno je zimujuće jato od 7 ptica.
škanjac osaš
(Pernis
apivorus)
NT (G) BE2, čl. 5. DP SZ
Škanjac osaš naseljava šume (pretežito u nizinama ili po brdima, ali i u
planinama do 1500 m) bogate proplancima, čistinama i sl.. Često i u
mješovitom, mozaičkom krajoliku, gdje se šume izmjenjuju s livadama,
živicama, malim močvarama i sl.. Živi sam ili u paru. Gnijezda grade na
granama velikog drveća, obično 10-20 m iznad tla. Katkad upotrijebe stara
gnijezda vrana, škanjaca i drugih grabljivica. U pologu su obično 2 jaja. Ljeti i
na zimovanju pretežito se hrane saćama, odnosno ličinkama i kukuljicama
druževnih opnokrilaca (osa, pčela, bumbara itd.). Manje se hrane i drugim
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 119
kukcima, vodozemcima, gmazovima, sitnim sisavcima, ptićima i jajima ptica,
paucima, gujavicama i voćem. U Hrvatskoj je za gniježđenja najbrojniji u
šumskim područjima panonske Hrvatske i to u riječnim šumama uz Savu,
Dravu i Kupu.
morski vranac
(Phalacrocorax
aristotelis
desmarestii)
LC (G) BA2, BE2, čl. 5. DP SZ
Gnijezdi se u kolonijama koje se nalaze na malim otočićima i hridima bez
kopnenih grabežljivaca. Gnijezdi se po cijelom Jadranu, a najbrojniji je u
Istarskom akvatoriju te u zadarskom arhipelagu. Gnijezdo gradi na liticama,
među škrapama ili na tlu u gustom grmlju. Hrani se isključivo ribom.
crvenokljuna
čigra
(Sterna hirundo)
NT (G) BE2, čl. 5. DP SZ
Crvenokljune čigre na rijekama se gnijezde na otocima i sprudovima. Gnijezdo
grade na golom šljunku te između rijetkih biljaka. Iznova se od travnja vraćaju
na stare kolonije, ali i nalaze nove kako nastaju sprudovi, a stari propadaju.
Nakon dolaska s juga neko se vrijeme oporavljaju od puta te počinju s
udvaranjem. Mužjak ženki donosi ribice, a zajedno i kopaju nekoliko
udubljenja u šljunku za buduća gnijezda. Nakon parenja, odabiru jedno
gnijezdo, oblažu ga grančicama i travkama te ženka u njega polaže 1 – 3 jaja.
Oba roditelja sjede na jajima i kad se nakon 3 – 4 tjedna izlegu mladi, nose im
ribice. Već poslije nekoliko dana mladi mogu izaći izvan gnijezda i skrivati se
pri opasnosti, a mogu i plivati. Gniježđenje je vremenski dosta fleksibilno, jer
ovisi o vodostaju rijeke, a zbog toga je i povećana smrtnost zbog nagle
poplave. Ako propadne prvo leglo dovoljno rano, krenut će s drugim. Često
cijela godina propadne. Ujesen kreću na zimovanje na jug.57
dugokljuna
čigra
(Sterna
andvicensis)
NT (Z) BA2, BE2, čl. 5. DP SZ
Za usporedbu od crvenokljune čigre leti znatno usporenije, a na plijen u vodi
obrušava se iz veće visine. Živi na područjima na kojima je niska morska
obala. Područje gniježđenja u Europi je vrlo rascjepkano, od obala Atlanskog
oceana, Sjevernog, Baltičkog, Sredozemnog i Crnog mora te Kaspijskog
jezera. Hrvatskoj najbliže gnijezdeće kolonije su na talijanskoj obali sjevernog
dijela Jadranskog mora. Gnijezditi počinje u trećoj ili četvrtoj godini života.
Gnijezdi od travnja do srpnja. Gnijezda gradi u kolonijama zajedno s drugim
čigrama i galebovima. Gnijezdo je oskudno obloženo travkama u pijesku,
57
http://prirodahrvatske.com/2018/05/11/crvenokljuna-cigra/
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 120
šljunku ili stjenovitom području među busenima zeljaste vegetacije. Nese 1–3
bijelih jaja s tamno smeđim i sivim mrljama. Veličina jaja je oko 50 mm. Na
jajima sjedi mužjak i ženka oko tri tjedna. Mladi ptići su čučavci koji se
osamostale za oko 5 tjedana. Hrane se uglavnom ribom i mekušcima.
Poslijegnijezdeća disperzija počinje već u lipnju, nakon čega se okuplja u jata i
seli do studenog od zapadne obale Afrike sve do Južnoafričke Republike.
Istočna europska populacija dijelom zimuje na Crnom i Sredozemnom moru.
U Hrvatskoj je prisutna od listopada do srpnja kao preletnica i zimovalica uz
morsku obalu i na otocima. 58
Opis kratica korištenih u tablicama:
DP - Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.)
BE2 - označava da je vrsta navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvenc ija)
LC - najmanje zabrinjavajuća,
CR - kritično ugrožena,
NT - gotovo ugrožena,
EN - ugrožena,
VU - osjetljiva
SZ – strogo zaštićena vrsta
G - gnjezdarica, Z - zimovalica, P – preletnica
* - prioritetne vrste
58
https://www.sumari.hr/sumlist/gootxt.asp?id=201601&s=67
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 121
Tablica 10.1.1-2. Opis POVS područja ekološke mreže i ciljnih stanišnih tipova
HR3000143 Uvale Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar
Sukladno SDF59
izvješću područje ekološke mreže HR3000143 Uvale Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-
Hvar nalazi se u srednjem Jadranu, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ovo morsko područje se proteže od rta Debeli Bad do rta između uvala Mala i Vela Lučica na
sjevernoj strani otoka Hvara. Područje obuhvaća uvale Kruševa, Pokrvenik i Zaraće i druge manje
uvale i morske površine koje ih okružuju. U nekoliko uvala ovog područja se nalaze naselja. Površina
područja ekološke mreže HR3000143 Uvale Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar iznosi 228,164 ha.
Površine ciljnih staništa na području ekološke mreže iznosi: Grebeni 1170 = 37 ha60
; Pješčana dna
trajno prekrivena morem 1110 = 38,53 ha61
; Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke
1140 = 0,1 ha.
Ciljni stanišni tipovi: Opis:
1170 Grebeni
Grebeni mogu biti biogenog ili geogenog podrijetla. To su čvrsti,
kompaktni supstrati na čvrstoj i mekoj podlozi, koji se izdižu iz morskog
dna u sublitoralnoj i litoralnoj zoni. Grebeni podupiru zoniranje bentoskih
zajednica algi, životinjskih vrsta kao i koralja.
Ovu zajednicu na području mediterana čine: kolutićavci, mekušci (npr.
Modiolus sp. Mytilus sp. i kamenice), poliheti (npr. Sabellaria alveolata).
Prema NKS-u u ovu skupinu spadaju sljedeća staništa:
F.4.2. Supralitoralne stijene
G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala
G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala
G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene
G.4.3.1. Koraligenska biocenoza
G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske
podine)
G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa
G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja
1110 Pješčana dna
trajno prekrivena
morem
Ovaj stanišni tip čine sva pješčana dna trajno prekrivena morem.
Topografski ona mogu biti izdignuta od morskog dna, izdužena, zaobljena
ili nepravilna, pretežno okružena dubljom vodom. Sediment je uglavnom
pijesak, ali na takvim dnima može biti i većih komada, npr. valutica, ali i
sasvim sitnih čestica mulja. U taj tip staništa ubrajaju se i dna na kojima
sediment dolazi kao tanki sloj preko čvrste stijene ako živi svijet koji tu živi
ovisi o sedimentu, a ne o čvrstoj stijeni ispod njega. Dubina vode iznad
takvih staništa uglavnom je do 20 m, no može biti i veća. Pješčana dna
trajno prekrivena morem mogu biti u kontaktu s Naseljima posidonije
(1120) ili/i Grebenima (1170), a prema plitkome mogu prijeći u Muljevita i
pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke (1140). Takva dna također
mogu postojati unutar Estuarija (1130) ili Velikih plitkih uvala i zaljeva
(1160).
Mediteransku floru ovog stanišnog tipa karakterizira morska
kritosjemenjača, čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa) kao i više od
15 vrsta fotofilnih algi. Na području Mediterana stanišni tip je često
povezan i sa livadama Posidonije. Mediteransku faunu ovog stanišnog
59
http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR3000143 60
Sukladno Mišljenju MZOE (Klasa: 612-07/19-38/283, Ur. broj: 517-19-4, od 3. prosinca 2019.) 61
Sukladno Mišljenju MZOE (Klasa: 612-07/19-38/283, Ur. broj: 517-19-4, od 3. prosinca 2019.)
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 122
tipa karakteriziraju zajednice beskralježnjaka npr. Polychaete. Ova
staništa su također često važno područje za hranjenje, odmaranje ili
mrjestilište za ribe, morske sisavce ili morske ptice.
Prema NKS-u u ovu skupinu spadaju sljedeća staništa:
G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka
G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka
G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja
G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci
G.4.2.2.Biocenoza obalnih i detritusnih dna
1140 Muljevita i
pješčana dna izložena
zraku za vrijeme oseke
Ovaj stanišni tip čine pijesci i mulj s obala mora i pripadajućih laguna, koji
nisu prekriveni morskom vodom u doba plime, lišeni vaskularnih biljaka,
obično obloženi modrim algama i dijatomejama. Ova staništa su od
posebne važnosti kao hranilište za ptice močvarice. Morske trave sastavni
dio su ovog stanišnog tipa.
Prema NKS-u u ovu skupinu spadaju sljedeća staništa:
F.1.2. Supralitoralni muljevi
F.2.2. Supralitoralni pijesci
F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje
G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi
G.2.2. Mediolitoralni pijesci
G.2.3. Mediolitoralni šljunci i kamenje
Opis mogućih značajnih pojedinačnih utjecaja na ciljne vrste i 10.2
ciljne stanišne tipove područja ekološke mreže
Procjena utjecaja UPU Raskovica na područja EM HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i
Pelješac i HR3000143 Uvale Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar provedena je sukladno
Prilogu I. Smjernica za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu62, temeljem službenih baza
podataka (MZOE, Uprava za zaštitu prirode, siječanj, 2020.), koji su korišteni pri izradi
kartografskih prikaza u Q GIS programu.
Sukladno smjernicama, Ovlaštenik je, uz navedeni raspon ocjena iz Smjernica, koristio i
znak „?“, kod onih prostornih jedinica kod kojih nije bilo moguće odrediti ocjenu značaja
utjecaja, obzirom na manjak informacija o tehničkim karakteristikama zahvata ili točnu
lokaciju predviđenih aktivnosti.
62 HAOP, Zagreb, lipanj, 2014.: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/2017-
12/Prilog%20I%20Smjernice%20za%20ocjenu%20prihvatljivosti%20za%20ekolo%C5%A1ku%20mre%C5%BEu.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 123
Tablica 10.2-1. Raspon ocjena za procjenu stupnja utjecaja na EM
Značajnost utjecaja Karakteristika
utjecaja
Trajanje
utjecaja
Vrsta
utjecaja
-2
Vjerojatnost značajnog negativnog utjecaja
Značajan negativan utjecaj
Isključuje provedbu SPP
Značajno uznemiravanje ili destruktivan utjecaj
na stanište ili populaciju vrsta ili njihova znatnog
dijela, značajno uznemiravanje ekoloških
zahtjeva staništa ili vrsta, značajan utjecaj na
stanište ili prirodan razvoj vrsta. Ove utjecaje je
potrebno umanjiti mjerama ublažavanja ispod
razine značajnosti, a ukoliko to nije moguće,
element s ocjenom -2 potrebno je ukloniti iz
SPP.
stalan,
privremen
kratkoročan,
srednjoročan,
dugoročan
izravan,
sekundaran,
kumulativan,
sinergijski
-1
Vjerojatnost umjerenog negativnog utjecaja
Ograničen/umjeren/neznatan negativan utjecaj
Provedba SPP nije isključena.
Umjeren problematičan utjecaj na stanište ili
populaciju vrsta, umjereno narušavanje
ekoloških uvjeta potrebnih za očuvanje staništa
ili vrsta, marginalni utjecaj na stanište ili prirodni
razvoj vrsta. Moguće ga je ublažiti ili ukloniti
odgovarajućim mjerama ublažavanja, no njihovo
propisivanje nije obvezno vezano uz glavnu
ocjenu.
0
Vjerojatno nema utjecaja –
SPP ne pokazuje vidljive utjecaje.
?
Ocjena značaja nije moguća –
Zbog nedostatka informacija nije moguće
donošenje prave ocjene
+1
Vjerojatnost umjerenog pozitivnog utjecaja
Umjeren povoljan utjecaj na stanište ili
populaciju vrsta, umjereno poboljšanje ekoloških
zahtjeva staništa ili vrste, umjeren povoljan
utjecaj na stanište ili prirodni razvoj vrsta.
+2
Vjerojatnost značajno pozitivnog utjecaja
Značajan povoljan utjecaj na stanište ili
populaciju vrsta, značajno poboljšanje ekoloških
zahtjeva staništa ili vrste, značajan povoljan
utjecaj na stanište ili prirodni razvoj vrsta.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 124
Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-om Raskovica na ciljne vrste Područja očuvanja 10.2.1
značajnog za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Ciljna vrsta
Cilj očuvanja
(staništa povoljna za ciljnu
vrstu)
Opis utjecaja u odnosu na ukupnu dostupnu
površinu pogodnih staništa za ciljne vrste unutar
POP područja
Ocjena utjecaja
Vrste koje preferiraju mozaična i travnjačka staništa
Lanius collurio
rusi svračak otvorena mozaična staništa
Sukladno izvodu iz Corine karte stanišnog pokrova
(slika10.2.1.-1.), unutar područja UPU-a zastupljena je
sukcesija šume (staništa u zarastanju). Ukupna
površina navedenog staništa prema CLC 2018 iznosi
23.988,29 ha. Prenamjenom ukupne površine UPU-a,
tj. 10,53 ha, doći će do gubitka od 0,04% od ukupne
površine CLC staništa – sukcesija šume (staništ u
zarastanju).
Od ciljnih vrsta POP HR1000036 Srednjedalmatinski
otoci i Pelješac koje preferiraju mozaična staništa za
obitavanje, gniježđenje ili lov plijena, uslijed gubitka
0,04% pogodnih staništa vjerojatan je umjereno
negativan utjecaj na ciljne vrste rusi svračak, ševa
krunica i jarebica kamenjarka koje preferiraju otvorena
mozaična staništa i travnjake te područja s grmolikom
vegetacijom.
Eja strnjarica se u Hrvatskoj zadržava zimi, kada
obitava na otvorenim močvarnim staništima kao što su
vlažne livade i ekstenzivni pašnjaci, rubovi poplavnih
šuma, ali i na suhim travnjacima i oranicama a plijen
lovi na otvorenim područjima s raštrkanim grmljem. S
obzirom da područje UPU-a predstavlja pogodna
staništa za lov, ne može se isključiti vjerojatnost
negativnog utjecaja na vrstu eja strnjarica zbog gubitka
staništa povoljnih za lov plijena.
Ne očekuje se vjerojatnost negativnog utjecaja na
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Lullula arborea
ševa krunica otvorena mozaična staništa
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Circus cyaneus
eja strnjarica
otvoreni travnjaci, otvorena
mozaična staništa
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Alectoris graeca
jarebica kamenjarka otvoreni kamenjarski travnjaci
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Anthus campestris
primorska trepteljka otvoreni suhi travnjaci
0
Vjerojatno nema utjecaja
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 125
primorsku trepteljku, jer preferiraju otvorene travnjake.
Vrste koje preferiraju mozaična, poljoprivredna i šumska staništa
Caprimulgus europaeus
leganj
garizi, mozaična staništa s
ekstenzivnom poljoprivredom
Od navedenih ciljnih vrsta, uslijed gubitka 0,04%
pogodnih staništa, vjerojatan je umjereno negativan
utjecaj na ciljne vrste leganj, mali sokol i voljić
maslinar, koje naseljavaju i gnijezde na području
otvorenih staništa s grmolikom i šumskom
vegetacijom.
Zmijar preferira otvorena suha staništima s mnogo
kamenja, šumarcima, makijom i garigom te se za ovu
vrstu također ne može isključiti vjerojatnost negativnog
utjecaja, uslijed gubitka staništa povoljnih za lov
plijena.
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Falco columbarius
mali sokol
mozaična staništa s ekstenzivnom
poljoprivredom
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Hippolais olivetorum
voljić maslinar
otvorene niske listopadne
šume/šumarci; stari maslinici
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Circaetus gallicus
zmijar
stjenovita područja, kamenjarski
travnjaci ispresijecani šumama,
šumarcima, makijom ili garigom
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Vrste koje preferiraju stjenovita područja
Aquila chrysaetos
suri orao
stjenovita područja, planinski i
kamenjarski travnjaci
Na području UPU-a se nalaze povoljna lovna staništa
za ove ciljne vrste te se ne može isključiti vjerojatnost
negativnog utjecaja, uslijed gubitka 0,04% staništa
povoljnih za lov plijena.
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Bubo bubo
ušara
stjenovita područja, kamenjarski
travnjaci
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Falco peregrinus
sivi sokol visoke stijene, strme litice
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Vrsta koje preferiraju obalni dio
Sterna hirundo
crvenokljuna čigra
otočići s golim travnatim ili
šljunkovitim površinama
Crvenokljuna čigra naseljava i gnijezdi na riječnim
sprudovima te se ne očekuje utjecaj na ovu vrstu.
Ostale vrste; dugokljuna čigra, morski vranac,
0
Vjerojatno nema utjecaja
Sterna sandvicensis
dugokljuna čigra
duboke morske uvale, priobalno
more
-1
Vjerojatnost umjerenog
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 126
crvenogrli plijenor i crnogrli plijenor, vezane su za
morska obalna područja te se očekuje vjerojatnost
negativnog utjecaja, uslijed gubitka obalnih staništa.
Povoljna staništa za sredozemnog galeba su otočići uz
Korčulu i Pelješac te se vjerojatnost utjecaja na ovu
vrstu ne očekuje.
negativnog utjecaja
Phalacrocorax aristotelis
desmarestii
morski vranac
strme stjenovite obale otoka;
stjenoviti otočić
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Gavia stellata
crvenogrli plijenor
duboke morske uvale, priobalno
more
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Gavia arctica
crnogrli plijenor
duboke morske uvale, priobalno
more
-1
Vjerojatnost umjerenog
negativnog utjecaja
Larus audouinii
sredozemni galeb
otočići uz Korčulu i Pelješac,
pretežito goli ili s neobraslim
dijelovima
0
Vjerojatno nema utjecaja
Preletnice
Grus grus
ždral
Omogućen nesmetani prelet
tijekom selidbe. Na području UPU-a Raskovica nisu planirane
aktivnosti koje bi predstavljale smetnju za vrijeme
preleta tijekom selidbe za ove ciljne vrste.
0
Vjerojatno nema utjecaja
Pernis apivorus
škanjac osaš
Omogućen nesmetani prelet
tijekom selidbe.
0
Vjerojatno nema utjecaja
Zaključak:
Obzirom da će se realizacijom planiranih aktivnosti u sklopu UPU-a prenamijeniti 0,04% stanišnog tipa sukcesija šume (staništa u zarastanju), za
većinu ciljnih vrsta ptica POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac očekuje se vjerojatnost za nastanak umjerenog negativnog
utjecaja na staništa pogodna za lov plijena ili obitavanje/gniježđenje. Ne očekuje se utjecaj na preletnice.
Obzirom na široku rasprostranjenost staništa pogodnih za ciljne vrste ptica POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac na području
Općine Jelsa i otoka Hvara, smatra se da gubitak navedenih povoljnih staništa neće biti prepreka za ostanak jedinki navedenih vrsta na području
Općine Jelsa.
Izvođenjem radova izvan sezone gniježđenja ciljnih vrsta ptica (od 15. kolovoza do 31. prosinca), sukladno mjerama očuvanja propisanim za ciljne
vrste ptica u POP području HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, PRAVILNIK O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA CILJNIH
VRSTA PTICA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, „Narodne novine“, br. 25/20 i 38/20), vjerojatni umjereno negativni utjecaji mogu se dodatno
ublažiti. Primjenom predviđenih mjera ublažavanja, smatra se da će pojedinačni utjecaji planiranih aktivnosti u obuhvatu UPU-a Raskovica biti
prihvatljivi za ciljne vrste ptica POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 127
Slika 10.2.1.-1. Izvod iz Corine karte stanišnog pokrova za područje UPU Raskovica
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 128
Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-a Raskovica, na ciljne stanišne tipove Područja 10.2.2
očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i
Zaraće-Hvar
AKTIVNOST OPIS UTJECAJA OCJENA
UTJECAJA
UPU
Zastražišće-
Raskovica
Na području obuhvata UPU br. III. Zastražišće - Raskovica predviđena je gradnja objekata ugostiteljsko-turističke
namjene (hotel T2-1, turističke vile T2-2, prateći sadržaji T2-3, sportsko-rekreacijska namjena + plaža R4, zaštitne
zelene površine Z i prometne površine za potrebe turističkog naselja na ukupnoj površini od 10,53 ha (tablica 1.2.-1.).
Od navedene površine, objekti se planiraju graditi na površini od 7,94 ha, prometnice na površini od 1,32 ha, a oko 0,91
ha je predviđen za uređene zelene površine, a na 0,36 ha bi trebala biti uređena plaža.
Ciljni stanišni tip:
Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke 1140, prema izvodu iz Karte staništa, na kojoj je prikazana
rasprostranjenost morskih staništa (slike 10.1.-1. i 10.1.-2.), nije prikazano u obuhvatu zahvata UPU-a, vezano za
uređenje plažnih i sportsko-rekreacijksih sadržaja na kopnu i u moru (R3 i R4). Stoga se vjerojatnost za utjecaj na ovaj
ciljni stanišni tip, tijekom radova i korištenja turističkog naselja Zastražišće – Raskovica ne očekuje.
0
Vjerojatno
nema utjecaja
Ciljni stanišni tip:
Pješčana dna trajno prekrivena morem 1110 (prema NKS-u obuhvaća i stanište G.4.2.2.Biocenoza obalnih i
detritusnih dna) je unutar POVS područja HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar rasprostranjen na
površini od 38,53 ha.
U obuhvatu UPU-a, vezano za uređenje plažnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja na kopnu i u moru (R3 i R4), ciljni
stanišni tip 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem je obuhvaćen površinom od cca. 0,09 ha (slike 10.1.-1. i 10.1.-
2.). Iz toga proizlazi da će korištenjem predviđene površine akvatorija biti vjerojatno pod utjecajem cca. 0,23 % ciljnog
stanišnog tipa 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem, unutar navedenog područja ekološke mreže, što
predstavlja umjereno negativan utjecaj.
-1
Vjerojatnost
umjerenog
negativnog
utjecaja
Ciljni stanišni tip:
Grebeni 1170 prema NKS-u obuhvaća i stanište G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene (tablica 10.1.1.-2.), koje je
zastupljeno na granici kopnenog i morskog dijela obuhvata UPU-a, predviđenog za uređenje plaže (R4) i sportsko-
rekreacijsku namjenu (R3), slika 10.1.-2.
Ciljni stanišni tip 1170 Grebeni je unutar POVS područja HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar
-1
Vjerojatnost
umjerenog
negativnog
utjecaja
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 129
rasprostranjeno na površini od 37 ha.
U obuhvatu UPU-a, površina staništa 1170 Grebeni (G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene) je cca. 0,32 ha, za
uređenje plaže (R4) i sportsko-rekreacijsku namjenu (R3). Zbog polaganja cijevi ispusta pročišćenih otpadnih voda s
UPOV-a, koja bi dijelom prelazila preko područja pod ciljnim stanišnim tipom 1170 Grebeni doći će do zauzeća dijela
površine navedenog ciljnog staništa. Odredbama za provođenje UPU-a je definirano da je podmorski ispust potrebno
locirati na udaljenosti od obalne crte (najniže plime na kopnu) u pravilu ne manje od 500 m i na dubini većoj od 20 m.
Na kartografskom prikazu 2.5. Odvodnja otpadnih voda prikazana je orijentacijska lokacija ispusta. Za potrebe analize
utjecaja polaganja podmorskog ispusta na ciljno stanište 1170 Grebeni, ucrtan je podmorski ispust duljine 500 m (slika
10.2.2.-1.) iz čega slijedi da bi se uslijed polaganja cjevi ispusta prenamijenilo 0,019 ha ciljnog staništa. Izračun se
temelji na duljini ispusta koji zahvaća ciljna staništa (190 m) i širini potrebnoj za polaganje cijevi (1 m). Na temelju
izračuna proizlazi da će se polaganjem podmorskog ispusta prenamijeniti cca. 0,05 % ciljnog staništa 1170 Grebeni.
Konačna ocjena utjecaja moći će se definirati u postupku OPUO, kada će se definirati točna trasa i duljina podmorskog
ispusta, na temelju detaljne tehničke dokumentacije.
Iz gore navedenog proizlazi, da bi se uređenjem ukupne površine R3 i R4 i polaganjem cijevi podmorskog ispusta
vjerojatno prenamijenilo cca. 0,88 % ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni unutar POVS području HR3000143 Uvala
Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, što je sukladno Smjernicama63
, umjereno negativan utjecaj na ciljni stanišni tip i
područje EM, obzirom da ukupna prenamjena nekog ciljnog stanišnog tipa unutar područja EM ne smije prelaziti 1%.
Sukladno opisu u Poglavlju 2.2.1., oblikovanje svih kopnenih površina uređene plaže izvesti će se na način da se
uspostave skladni prostorni odnosi. Minimalna površina za visoko i nisko zelenilo iznosi 40% površine prostorne cjeline.
Na dijelu neposredno uz more potrebno je u cijelosti očuvati prirodna obilježja plaže (prirodna kamena obala i škrape)
koja čine posebne krajobrazne vrijednosti obale. Omogućava se formiranje platoa (sunčališta i sl.) na način da se u
najvećoj mjeri uklope u prirodni okoliš. Površine platoa potrebno je izvesti kao manje šljunčane oaze unutar škrapa,
odnosno bez vidljivih tragova betona oblikovati površine unutar škrapa koje je potrebno ispuniti kamenim oblucima ili
urediti drvene platforme. Betoniranje vanjske površine platoa se ne dopušta. Uređenje plaže obuhvaća i postavljanje
privremenih platoa i pontona na kopnu ili akvatoriju uređene plaže. Ponton u moru, kao plivajući objekt, može imati
površinu do 200 m2 i treba ga izmjestiti izvan akvatorija nakon završetka sezone kupanja. Dopušta se uređenje pristupa
s kopnene i morske strane, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti (izgradnja rampi i liftova).
Dužobalna šetnica može biti širine 1,5 m i položena približno paralelno s obalom, rubno između zone uređene plaže i
63 HAOP, Zagreb, lipanj, 2014.: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/2017-
12/Prilog%20I%20Smjernice%20za%20ocjenu%20prihvatljivosti%20za%20ekolo%C5%A1ku%20mre%C5%BEu.pdf
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 130
prostorne cjeline za prateće sadržaje. Gradnja plažne građevine za smještaj tuševa, sanitarnog čvora, ostave za
rekvizite i sl., moguća je isključivo na pomorskom dobru unutar koncesijske čestice. Ukoliko čestica zemlje za gradnju
plažne građevine nije na pomorskom dobru tada nije moguća gradnja plažne građevine. Određena površina za gradnju
plažne građevine prikazana je u grafičkom dijelu Urbanističkog plana na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti
gradnje“ u mjerilu 1:2000. Morski dio uređene plaže obvezno je ograditi plutačama radi zaštite kupača.
Iz navedenog opisa se ne očekuje vjerojatnost da će se cijela površina staništa 1170 Grebeni (G.3.6. Infralitoralna
čvrsta dna i stijene) od 0,32 ha trajno prenamijeniti pa će time i utjecaji na ciljni stanišni tip vjerojatno biti manji od
navedenog.
U cilju ublažavanja utjecaja, na području rasprostranjenosti ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni unutar POVS
HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar potrebno je očuvati povoljne stanišne uvjete održavanjem
povoljne kakvoće morske vode, regulirati korištenje ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju stanišni tip, zabraniti
sidrenje na području rasprostranjenosti grebena izvan trajnih sidrišta, ne dopustiti gradnju, betoniranje i nasipavanje
obale te nasipavanje u more te odlaganje otpada na području rasprostranjenosti stanišnog tipa te ograničiti broj
posjeta/ronilaca na mjestima koja su izložena posjećivanju te regulirati posjećenost nautičkih brodica.
Obzirom da unutar površine od 0,32 ha na razini UPU-a nisu precizno definirane pojedinačne manje površine i lokacije
za plažne sadržaje, primjenom propisane mjere ublažavanja, utjecaj zbog prenamjene 0,88% ciljnog stanišnog tipa
1170 Grebeni unutar POVS području HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar će se ublažiti, ali se ne
može sa sigurnošću izračunati u kojem opsegu.
Zaključak:
Temeljem procijenjenih pojedinačnih utjecaja aktivnosti planiranih unutar UPU-a Raskovica na ciljne stanišne tipove Područja očuvanja značajnog za vrste
i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, smatra se da su isti prihvatljivi, uz primjenu mjera ublažavanja, koje su
propisane, kako bi se vjerojatni pojedinačni utjecaji uslijed prenamijene cca. 0,88 % ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni unutar POVS području
HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar dodatno ublažili.
Obzirom da unutar površine od 0,32 ha na razini UPU-a nisu precizno definirane pojedinačne manje površine i lokacije za plažne sadržaje, primjenom
propisane mjere ublažavanja, utjecaj zbog prenamjene 0,88% ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni unutar POVS području HR3000143 Uvala Kruševa;
Pokrvenik i Zaraće-Hvar će se ublažiti, ali se ne može sa sigurnošću izračunati u kojem opsegu.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 131
Slika 10.2.2-1. Orijentacijski prikaz podmorskog ispusta duljine 500 m u odnosu na ciljna staništa EM HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 132
Kumulativni utjecaj 10.3
Kumulativni utjecaj na POP područje HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac te
POVS područje HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar razmatran je za
prostorne cjeline UPU-a Raskovica i vezano za druge planirane istovjetne sadržaje prema
Prostornom planu uređenja Općine Jelsa ("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/08, 3/15 i
5/18), kako je navedeno u Poglavlju 2.4. i okolnih Općina, kao i u odnosu na postojeće
objekte i sadržaje.
Područje obuhvata UPU-a Raskovica se nalazi na području ekološke mreže, sukladno Karti
ekološke mreže RH i to na području očuvanja značajnom za ptice POP HR1000036
Srednjedalmatinski otoci i Pelješac te na obalnom dijelu ulazi u akvatorij područja očuvanja
značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-
Hvar.
Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina, PPUO Jelsa
("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/18, slika 8.3-1.) na području uvale Zaraće planirana je
izgradnja turističkog naselja - T2 zone, površine 10,79 ha.
Zone ugostiteljsko turističke namjene su određene u skladu s Izmjenama i dopunama
prostornog plana Splitsko dalmatinske županije (“Službeni glasnik Splitsko dalmatinske
županije”, broj 9/13), temeljem kojega su smanjene površine zona te je ukinuto pet zona
ugostiteljsko-turističke namjene (Gdinj - Rakovica, Jelsa - Mala Stiniva, Vela Zečja, Vrboska -
Basina i Zavala).
Za neizgrađenu T2 zonu Zaraće definirani su uvjeti uređenja istovjetni uvjetima za
predmetnu zonu Raskovica (navedeno u poglavlju 2.4. Odnos UPU-a Raskovica s PP
Splitsko-dalmatinske županije i PPU Općina Jelsa).
T2 zona Zaraće nalazila bi se na POP području HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i
Pelješac (slika 10.3.-2.) i ulazila bi vjerojatno u akvatorij POVS područja HR3000143 Uvala
Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar (slika 10.3.-1.).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 133
Slika 10.3-1. Položaj planiranih T2 zona Zaraće i Raskovica, u odnosu na POVS područje HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 134
Planirana zona T2 – Zaraće vjerojatno će imati, sukladno kartografskom prikazu 10.3.-1.,
utjecaj na ciljne stanišne tipove 1110 Pješćana dna trajno prekrivena morem i 1170 Grebeni,
unutar obuhvata POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, što će s
pojedinačnim utjecajima na iste ciljne stanišne tipove T2 zone Zastražišće-Raskovica, koji su
opisani u Poglavlju 10.2.2., predstavljati kumulativan utjecaj na ciljne stanišne tipove istog
područja ekološke mreže.
Iz navedenih razloga, kod planiranja daljnjih aktivnosti u Prostornom planu uređenja Općine
Jelsa, treba izbjegavati daljnje prenamjene površina ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni i
1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem, unutar POVS područja HR3000143 Uvala
Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, jer ukupni, kumulativan utjecaj, na pojedinačne ciljne
stanišne tipove unutar tog područja ekološke mreže treba biti manji od 1%, kako ne bi nastao
značajan utjecaj na pojedinačni ciljni stanišni tip, a time i na cjelovitost područja ekološke
mreže. Utjecaje na ciljni stanišni tip 1140 Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme
oseke treba u potpunosti izbjeći, zbog njegove male površine od svega 0,1 ha unutar tog
područja EM, jer bi svaki zahvat mogao imati značajne utjecaje na isti, a time i na cjelovitost
tog područja ekološke mreže, što se ne može smatrati prihvatljivim utjecajem.
Što se tiče međuutjecaja s postojećim objektima, u okolici obuhvata UPU-a Raskovica, osim
postojećih manjih pojedinačnih objekata, nema drugih sadržaja te se ne očekuje vjerojatnost
nastanka kumulativnih utjecaja Turističkog naselja Raskovica s postojećim objektima ili
sadržajima.
Obzirom na definiranu površinu na lokaciji planirane T2 zone Zaraće, realizacijom sadržaja
planiranih UPU-om Raskovica s navedenom zonom T2 Zaraće, na području Općine Jelsa,
očekuje se vjerojatnost nastanka negativnih kumulativnih utjecaja na POP područje
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac od 0,025%, što je povećanje kumulativnog
utjecaja od 0,013%, u odnosu na pojedinačni utjecaj zbog izgradnje na području UPU
Zastražišće-Raskovica (Poglavlje 10.2.1.) i ne predstavlja, ukupno gledano, značajan
kumulativan utjecaj na ciljne vrste ptica, odnosno na cjelovitost područja EM HR1000036
Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.
Kumulativni utjecaji na ciljne vrste ptica POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i
Pelješac su sagledani obzirom na rasprostranjenost staništa koja se nalaze u obuhvatu
UPU-a Raskovica, a prema izvodu iz Corine karte zemljišnog pokrova (CLC, 2018.) i
identičnih staništa na području otoka Hvara, koja će biti pod utjecajem uslijed provedbe
relevantnih aktivnosti prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji (slika 10.3-2.).
Sukladno izvodu iz Corine karte stanišnog pokrova, na cijelom teritoriju obuhvata UPU-a
zastupljena je sukcesija šume (staništa u zarastanju). Ukupna površina navedenog staništa
na području EM POP HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, prema CLC 2018,
iznosi 23.988,29 ha.
Prema prostorno-planskoj dokumentaciji, na području otoka Hvara planiran je veći broj T-
zona, koje zahvaćaju CLC stanište na ukupnoj površini od cca. 92,65 ha. Neizgrađena
građevinska područja zahvaćaju isto stanište na ukupnoj površini od cca. 15, 5 ha, kako je
prikazano na slici 10.3-2. Položaj planiranih T zona i neizgrađenih građevinskih područja na
otoku Hvaru, u odnosu na ukupnu dostupnu površinu pogodnih staništa za ciljne vrste POP
područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 135
Tablica 10.3-2. Površine prenamjene i postotak (%) prenamjene CLC staništa sukcesija šume
(staništa u zarastanju), na području otoka Hvara, u odnosu na planirane aktivnosti i ukupnu površinu
CLC staništa (ha), unutar POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.
Aktivnost
Površina koja
zahvaća CLC
stanište
Ukupna
površina CLC
staništa
% prenamjene
CLC staništa
UPU Raskovica 10,53 ha
23.988,29 ha
0,04 %
T zone 92,65 ha 0,38 %
Neizgrađena građevinska područja 15,5 ha 0,06 %
UKUPNO 118,68 0,49 %
Temeljem izračuna, provedbom aktivnosti u obuhvatu UPU-a i ostalih planiranih aktivnosti na
području otoka Hvara, koji zahvaćaju stanište sukacesija šume (staništa u zarastanju), doći
će do kumulativnog utjecaja i gubitka od cca. 118, 68 ha navedenog staništa, što iznosi
0,49% od ukupne površine tog staništa na području EM HR1000036 Srednjedalmatinski
otoci i Pelješac i predstavlja umjereno negativan kumulativan utjecaj.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 136
Slika 10.3-2. Položaj planiranih T zona i neizgrađenih građevinskih područja na otoku Hvaru, u odnosu na ukupnu dostupnu površinu pogodnih staništa za
ciljne vrste POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac .
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 137
Prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja provedbe UPU-10.4
a Raskovica na ekološku mrežu i program praćenja stanja
Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i
Pelješac
Ciljne vrste:
- Pripremne radove uklanjanja vegetacije vršiti izvan razdoblja gniježđenja ciljnih vrsta
ptica, odnosno provoditi radove u razdoblju od od 15. kolovoza do 31. prosinca, a
dalekovode planirati/izvoditi sukladno smjernicama Bonnske konvencije (Konvecija o
zaštiti migratornih vrsta divljih životinja) „Guidelines for mitigating conflict between
migratory birds and electricity power grids“, koje su obavezne za provođenje u
zemljama potpisnicama Konvencije. Tehnička rješenja za dalekovode izvesti na način
da se ciljne vrste ptica zaštite od strujnog udara, sukladno preporukama (Bošnjak i
Vranić: ,,Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu ptica i malih životinja na
srednjenaponskim elektroenergetskim postrojenjima“).
- U sklopu aktivnosti planiranih UPU- om br. III Zastražišće-Raskovica – T2 provoditi
mjere očuvanja iz PRAVILNIKA O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA
CILJNIH VRSTA PTICA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE („Narodne novine“,
broj 25/20 i 38/20):
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 138
Identifikacijski broj područja
Naziv područja Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
Kategorija za ciljnu
vrstu
Status vrste
G-gnjezdarica
Status vrste
P-preletnica
Status vrste
Z-zimovalica
Cilj očuvanja Mjere očuvanja
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Alectoris graeca
jarebica kamenjarka
1 G
Očuvana populacija i staništa (otvoreni kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 120-250 p.
očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; ne ispuštati druge vrste roda Alectoris u prirodu; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; redovito održavati lokve u kršu;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Anthus campestris
primorska trepteljka
1 G
Očuvana populacija i staništa (otvoreni suhi travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 100-200 p.
očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Aquila chrysaetos
suri orao 1 G
Očuvana populacija i pogodna staništa (stjenovita područja, planinski i kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od najmanje 1 p.
očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti, te građevinske radove od 1. siječnja do 31. srpnja u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Bubo bubo ušara 1 G
Očuvana populacija i staništa (stjenovita područja, kamenjarski travnjaci) za održanje
očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 1. veljače do 15. lipnja u krugu od 150 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 139
gnijezdeće populacije od 30-40 p.
na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Caprimulgus europaeus
leganj 1 G
Očuvana populacija i staništa (garizi, mozaična staništa s ekstenzivnom poljoprivredom) za održanje gnijezdeće populacije od 700-1300 p.
osigurati povoljan udio gariga; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Circaetus gallicus
zmijar 1 G
Očuvana populacija i pogodna staništa (stjenovita područja, kamenjarski travnjaci ispresijecani šumama, šumarcima, makijom ili garigom) za održanje gnijezdeće populacije od 7-10 p.
očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske aktivnosti te građevinske radove od 15. travnja do 15. kolovoza u krugu od 200-600 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Circus cyaneus
eja strnjarica
1
Z
Očuvana populacija i staništa (otvoreni travnjaci,otvorena mozaična staništa) za održanje značajne zimujuće populacije
očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 140
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Falco columbarius
mali sokol 1
Z
Očuvana populacija i staništa (mozaična staništa s ekstenzivnom poljoprivredom) za održanje značajne zimujuće populacije
očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Falco peregrinus
sivi sokol 1 G
Očuvana populacija i staništa za gniježđenje (visoke stijene, strme litice) za održanje gnijezdeće populacije od 3-5 p.
ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 15. veljače do 15. lipnja u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Gavia arctica crnogrli plijenor
1
Z
Očuvana populacija i pogodna staništa (duboke morske uvale, priobalno more) za održanje značajne zimujuće populacije
bez mjere;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Gavia stellata crvenogrli plijenor
1
Z
Očuvana populacija i pogodna staništa (duboke morske uvale, priobalno more) za održanje značajne zimujuće populacije
bez mjere;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Grus grus ždral 1
P
Omogućen nesmetani prelet tijekom selidbe
elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 141
dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Hippolais olivetorum
voljić maslinar
1 G
Očuvana populacija i staništa (otvorene niske listopadne šume/šumarci; stari maslinici) za održanje gnijezdeće populacije od 10-25 p.
očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Lanius collurio rusi svračak 1 G
Očuvana populacija i staništa (otvorena mozaična staništa) za održanje gnijezdeće populacije od 2500-3000 p.
očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Larus audouinii
sredozemni galeb
1 G
Očuvana populacija i staništa (otočići uz Korčulu i Pelješac, pretežito goli ili s neobraslim dijelovima) za održanje gnijezdeće populacije od 8-10 p.
ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja od 1. ožujka do 31. srpnja; smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima na kojima gnijezde sredozemni galebovi; provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora i mačaka na gnijezdilištima;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Lullula arborea
ševa krunica 1 G
Očuvana populacija i otvorena mozaična staništa za održanje gnijezdeće populacije od 25-
očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina;
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 142
50 p.
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Pernis apivorus
škanjac osaš
1
P
Omogućen nesmetani prelet tijekom selidbe
cilj se ostvaruje kroz provedbu mjera za druge vrste na području; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Phalacrocorax aristotelis desmarestii
morski vranac
1 G
Očuvana populacija i staništa (strme stjenovite obale otoka; stjenoviti otočići) za održanje gnijezdeće populacije od 10-30 p.
ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja od 1. siječnja do 31. svibnja; provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora i mačaka na gnijezdilištima;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Sterna hirundo
crvenokljuna čigra
1 G
Očuvana populacija i staništa (otočići s golim travnatim ili šljunkovitim površinama) za održanje gnijezdeće populacije od 2-5 p.
ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja od 20. travnja do 31. srpnja; smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima na kojima gnijezde čigre ili je zabilježen pad njihove brojnosti; provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora i mačaka na gnijezdilištima;
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Sterna sandvicensis
dugokljuna čigra
1
Z
Očuvana populacija i pogodna staništa (duboke morske uvale, priobalno more) za održanje značajne zimujuće populacije
bez mjere;
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 143
Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala
Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar
Morska staništa:
- Na području rasprostranjenosti ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni unutar POVS
HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar potrebno je očuvati povoljne
stanišne uvjete održavanjem povoljne kakvoće morske vode, regulirati korištenje
ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju stanišni tip, zabraniti sidrenje na području
rasprostranjenosti grebena izvan trajnih sidrišta, ne dopustiti gradnju, betoniranje i
nasipavanje obale te nasipavanje u more te odlaganje otpada na području
rasprostranjenosti stanišnog tipa te ograničiti broj posjeta/ronilaca na mjestima koja
su izložena posjećivanju te regulirati posjećenost nautičkih brodica.
Program praćenja stanja:
Temeljem procijenjenih utjecaja planiranih aktivnosti UPU-a br. III Zastražišće-Raskovica –
T2, na područja EM Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000036
Srednjedalmatinski otoci i Pelješac i Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove
(POVS) HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, prema raspoloživoj
dokumentaciji o planiranim aktivnostima te prema podacima o rasprostranjenosti ciljnih
stanišnih tipova područja EM, potreba za monitoringom ciljnih stanišnih tipova definirati će se
u postupcima procjene utjecaja na okoliš, na razini zahvata.
Zaključak 10.5
UPU br. III Zastražišće-Raskovica – T2 sastoji se od 7 prostornih cjelina:
- Ugostiteljsko turistička namjena, hotel T2-1
- Ugostiteljsko turistička namjena, turističke vile T2-2
- Ugostiteljsko turistička namjena, prateći sadržaji T2-3
- Sportsko rekreacijska namjena R3, uređena plaža R4
- Zaštitne zelene površine Z
- Prometne površine.
Od navedenih, sve prostorne cjeline se nalaze na Području očuvanja značajnom za ptice
(POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, dok samo prostorna cjelina 7 ulazi u
Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa;
Pokrvenik i Zaraće-Hvar.
Temeljem procijenjenih utjecaj na ciljne vrste Područja očuvanja značajnog za ptice POP
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, zaključuje se da planirane aktivnosti unutar
prostornih cjelina UPU-a neće imati značajnije pojedinačne, privremene, trajne ili
kumulativne utjecaje na ciljne vrste, kao niti na staništa pogodna za ciljne vrste, odnosno na
cjelovitost područja ekološke mreže.
Procjenom utjecaja aktivnosti planiranih unutar prostorne cjeline 7, uređenje sportsko-
rekreacijskih sadržaja (R3) i plažnih površina (R4), koje ulaze u Područje očuvanja značajno
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 144
za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar,
vjerojatan je umjereno negativan utjecaj na ciljni stanišni tip 1170 Grebeni, zbog trajne
prenamijene u obalnom dijelu EM.
Kako bi se pojedinačan, a vjerojatno i kumulativan utjecaj zbog izgradnje zone T2- Zaraće,
planirane PPU Općine Jelsa, na ciljne stanišne tipove unutar navedenog područja EM
ublažio, propisane su mjere ublažavanja, primjenom kojih se očekuje dodatno ublažavanje
pojedinačnih utjecaja, kao i prevencija nastanka značajnog kumulativnog utjecaja.
Temeljem provedene strateške procjene, planirane aktivnosti unutar UPU Raskovica,
smatraju se prihvatljive za ciljne vrste područja EM (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski
otoci i Pelješac, kao i za ciljne stanišne tipove područja EM POVS HR3000143 Uvala
Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, uz obavezu primjene propisanih mjera ublažavanja.
U nastavku se donosi tablični prikaz procijenjenih utjecaja prije i nakon primjene predloženih
mjera ublažavanja za ciljne vrste područja EM POP HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i
Pelješac i ciljne stanišne tipove POVS područja HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i
Zaraće-Hvar.
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 145
Tablica 10.5-1. Sažeti opis utjecaja i konačna ocjena utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja za ciljne vrste Područja očuvanja značajnog za ptice (POP)
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac
Ciljna vrsta Utjecaj
Ocjena
utjecaja, bez
provedbe
mjera
Predložene mjere ublažavanja
Konačna
ocjena
utjecaja, uz
provedbu
mjera
rusi svračak
ševa krunica
jarebica kamenjarka
leganj
mali sokol
voljić maslinar
Tijekom izvođenja radova je vjerojatan
utjecaj kroz moguće uništavanje gnijezda,
tijekom čišćenja vegetacije i pripremnih
radova.
Tijekom korištenja se očekuje utjecaj
uslijed gubitka 0,04% pogodnih staništa
za obitavanje, lov i gniježđenje.
-1
Pripremne radove uklanjanja vegetacije
vršiti izvan razdoblja gniježđenja ciljnih
vrsta ptica, odnosno provoditi radove u
razdoblju od 15. kolovoza do do 31.
prosinca.
U sklopu aktivnosti planiranih UPU- om
br. III Zastražišće-Raskovica – T2
provoditi mjere očuvanja iz PRAVILNIKA
O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA
OČUVANJA CILJNIH VRSTA PTICA U
PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE
(NN 25/20 i 38/20)
-1
eja strnjarica
zmijar
suri orao
ušara
sivi sokol
Tijekom izvođenja radova je vjerojatan
utjecaj kroz ometanje ptica pri lovu na
plijen.
Tijekom korištenja se očekuje utjecaj
uslijed gubitka 0,04% pogodnih staništa
za lov.
-1 -1
dugokljuna čigra
morski vranac
crvenogrli plijenor
crnogrli plijenor
Tijekom izvođenja radova je vjerojatan
utjecaj kroz uznemiravanje ptica, zbog
uređenja plažnih površina.
Tijekom korištenja se očekuje utjecaj
uslijed gubitka manje površine obalnih
staništa. Taj umjereno negativan utjecaj
na ciljne vrste, zbog gubitka povoljnih
staništa, se primjenom mjera ublažavanja,
kao što je izvođenje radova izvan perioda
gniježđenja ili očuvanjem povoljnih
stanišnih uvjeta, može ublažiti u
određenoj mjeri, ali zbog trajnog zauzeća
manje površine obalnih staništa, nije ga
-1 -1
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 146
moguće u potpunosti eliminirati (da je
konačni utjecaj 0) te se i nakon provedbe
mjera ublažavanja očekuju blaži umjereno
negativni utjecaji na povoljna staništa za
ciljne vrste ptica.
Tablica 10.5-2. Sažeti opis utjecaja i konačna ocjena utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja za ciljne stanišne tipove Područja očuvanja značajnog za
vrste i stanišne tipove (POVS) HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar
Ciljno
stanište Utjecaj
Ocjena
utjecaja, bez
provedbe
mjera
Predložene mjere ublažavanja
Konačna
ocjena
utjecaja, uz
provedbu
mjera
Pješčana
dna trajno
prekrivena
morem
1110
U obuhvatu akvatorija UPU-a, ciljni
stanišni tip 1110 Pješčana dna
trajno prekrivena morem je
obuhvaćen površinom od cca. 0,09
ha te će korištenjem predviđene
površine akvatorija biti vjerojatno
pod utjecajem cca. 0,23% ciljnog
stanišnog tipa 1110 Pješčana dna
trajno prekrivena morem.
-1 - -1
Grebeni
1170
U obuhvatu UPU-a, površina
staništa 1170 Grebeni iznosi cca.
0,32 ha. Prenamjena ciljnog
staništa uslijed uređenja plaže
(R4), sportsko-rekreacijske
namjene (R3) i polaganja
podmorskog ispusta vjerojatno bi
iznosila cca. 0,88% od ukupne
površine ciljnog staništa na
području EM.
-1
Na području rasprostranjenosti ciljnog stanišnog
tipa 1170 Grebeni unutar POVS HR3000143
Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar potrebno
je očuvati povoljne stanišne uvjete održavanjem
povoljne kakvoće morske vode, regulirati
korištenje ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju
stanišni tip, zabraniti sidrenje na području
rasprostranjenosti grebena izvan trajnih sidrišta,
ne dopustiti gradnju, betoniranje i nasipavanje
obale te nasipavanje u more te odlaganje otpada
-1
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 147
na području rasprostranjenosti stanišnog tipa te
ograničiti broj posjeta/ronilaca na mjestima koja
su izložena posjećivanju te regulirati posjećenost
nautičkih brodica.
Muljevita i
pješčana
dna
izložena
zraku za
vrijeme
oseke
1140
Muljevita i pješčana dna izložena
zraku za vrijeme oseke 1140,
prema izvodu iz Karte staništa, na
kojoj je prikazana
rasprostranjenost morskih staništa
(slike 10.1. 1. i 10.1.-2.), nije
prikazano u obuhvatu zahvata
UPU-a, vezano za uređenje
plažnih i sportsko-rekreacijksih
sadržaja na kopnu i u moru (R3 i
R4). Stoga se vjerojatnost za
utjecaj na ovaj ciljni stanišni tip,
tijekom radova i korištenja
turističkog naselja Zastražišće –
Raskovica ne očekuje.
0 - 0
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 148
11 ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Na temelju procjenjenih samostalnih utjecaja realizacije sadržaja u sklopu UPU-a Raskovica
na sastavnice okoliša, ocjenjeno je da se za većinu sastavnica ne očekuje vjerojatnost za
značajne negativne utjecaje, uz primjenu mjera zaštite, definiranih UPU-om Raskovica. Za
pojedine sastavnice okoliša definirane su dodatne mjere zaštite, uz one propisane UPU-om,
čijom provedbom će se mogući utjecaji dodatno smanjiti na utjecaje prihvatljive za okoliš.
Pozitivni utjecaji očekuju se na kvalitetu života stanovništva, materijalnu imovinu i
infrastrukturu.
U okviru SPUO proveden je postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu,
sukladno Rješenju Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu
okoliša Splitsko- dalmatinske županije od 5. travnja 2019. (Klasa: UP/I-612-07/19-38/283, Ur.
broj: 517-19-4, 3. prosinca 2019. godine).
Temeljem provedene strateške procjene utjecaja planiranih sadržaja UPU-a na područja EM,
ocijenjeno je da se planirane aktivnosti unutar UPU Raskovica smatraju prihvatljive za ciljne
vrste područja EM (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, kao i za ciljne
stanišne tipove područja EM POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, uz
obavezu primjene propisanih mjera ublažavanja.
12 OSTALI PODACI I ZAHTJEVI
Nadležno tijelo Mišljenje nadležnog tijela Komentar
Splitsko-dalmatinska županija
Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu
infrastrukturu i zaštitu okoliša
Mišljenje o sadržaju strateške studije, (Klasa:351-02/19-01/0047,
Ur.Broj:2181/1-10/14-20-0002 od 28.01.2020. god.)
Uzeto u obzir
Hrvatske šume
Mišljenje o sadržaju strateške studije, (Klasa:ST/20-01/52,
Ur.Broj:15-06/03-19-03 od 20.01.2020.
god.)
Uzeto u obzir
Hrvatske vode
Vodnogospodarski odjel
za slivove južnog Jadrana
Mišljenje o sadržaju strateške studije, (Klasa:351-03/20-01/0000001,
Ur.Broj:374-24-1-20-2 od
22.01.2020. god.)
Uzeto u obzir
Ministarstvo kulture
Uprava za zaštitu kulturne
baštine, Konzervatorski odjel u
Splitu
Mišljenje o sadržaju strateške studije, (Klasa:612-00/20-10/0022,
Ur.Broj:532-04-02-15/16-20-2 od
20.01.2020. god.)
Obvezni sadržaj
strateške studije
definiran je Prilogom I.,
Uredbe o strateškoj
procjeni utjecaja plana i
programa na okoliš (NN
03/17).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 149
13 IZVORI PODATAKA I POPIS PROPISA
Prostorno-planska dokumentacija:
- Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske
županije", br. 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s
Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13,
147/15 (rješenja o ispravcima grešaka),
- Prostorni plan uređenja Općine Jelsa ("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/08, 3/15 i
5/18)
- Prostorni plan uređenja Grada Hvara ("Službeni glasnik Grada Hvara", broj 2/07,
9/10, 5/16)
- Prostorni plan uređenja Grada Stari Grad ("Službeni glasnik Grada Starog Grada",
broj 4/07, 8/12, 2/13 (ciljane), 9/18)
- Prostorni plan uređenja Općine Sućuraj ("Službeni glasnik Općine Sućuraj", broj 1/03,
4/08, 6/12, 3/15, 4/15 (pročišćeni tekst))
- Prostorni plan uređenja Općine Bol ("Službeni glasnik Općine Bol", broj 8/07, 7/13,
6/15)
- Prostorni plan uređenja Općine Selca ("Službeni glasnik Općine Selca", broj 4/07,
2/11, 3/11 (pročišćeni tekst), 5/11 (ispravak), 5/15, 6/15 (pročišćeni tekst), 1/17, 2/17
(pročišćeni tekst), 5/18 (ispravak grešaka))
Ostalo:
- BIUS : Istraživanje bioraznolikosti otoka Hvara 2011, 2014
- Prirodno-geografske značajke otoka Hvara, Mamut, Marica i Čirjak, Barbara Ruža,
stručni rad, 2017
- Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko
vrednovanje reljefa, Andrija Bognar,Geografski glasnik 52, 49-65 (1990)
- Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni
rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km, MZOE, EPTISA Adria d.o.o.,
studeni 2017.,
- Guidance on Integrating Climate Change and Biodiversity into Strategic
Environmental Assessment, European Commission, 2013.,
- Jelić D. i sur. (2015): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske, Državni zavod
za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, HHD Hyla Zagreb, 85‐166.
- Antolović i sur. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1‐84.,
- Vaskularna flora otoka Hvara, Ivo Trinajstić, Znanstveni rad, 1992
- Tutiš, V. i sur (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske, MZOIP i DZZP, Zagreb,
- Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. i Zanella, D. (2006): Crvena
knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu
prirode, Zagreb,
- Belančić, A., Bogdanović, T., Franković, M., Ljuština, M., Mihoković, N. i Vitas, B.
(2008): Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. (M. Franković, ur.) Zagreb: Ministarstvo
kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za
zaštitu prirode, Zagreb,
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 150
- Ozimec, R., Bedek, J., Gottstein, S., Jalžić, B., Slapnik, R., Bilandžija, H. i sur. (2009):
Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb,
- Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M (2015): Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski
prirodoslovni muzeju, Zagreb,
- Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016-2021 (NN 66/16),
- Odluka o Izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske
(NN 76/13),
- Lokalna razvojna strategija LAG-a Škoji 2014.-2020., 2019
- Odluka o Izmjeni i dopuni Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN
84/13),
- Europa 2020 – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Europska
komisija, 2010.,
- Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Europska komisija, 2014.,
- Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Europska komisija,
2014.,
- Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020.,
- Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. Europska komisija, 2015.,
- Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09),
- Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., Vlada RH, Zagreb 2013.,
- SPUO za Strategiju razvoja Općine Jelsa za razdoblje od 2015. - 2020., Vita projekt
d.o.o, 2017
- Strategija prostornog razvoja RH (NN 106/17),
- Strategija razvoja poduzetništva za razdoblje 2013. do 2020., MINPO (NN 136/2013)
,
- Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske
(NN 143/08),
- Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do
2025. (NN 72/17),
- Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za
melioracije 2013-2017, Hrvatske vode, 2015.,
- Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama
u RH (NAPNAV), Vlada RH, 2005.,
- Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09),
- Nacionalna strategija i plan djelovanja na okoliš (NN 46/02),
- Strategija upravljanja vodama (NN 91/08),
- Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16),
- Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske (NN 96/10),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022.,godine
(NN 3/17),
- Plan gospodarenja otpadom Općine Jelsa za razdoblje 2015.-2021. god.(„Službeni
glasnik Općine Jelsa, br. 7a/15)
- Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030.
- godine (NN 84/17),
- Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020.
godine, Vlada RH, 2017.,
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 151
- Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016.
do 2020. godine (NN 68/16),
- Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije (2017 – 2027) sa
strateškim i operativnim planom marketinga, Turistička zajednica Splitsko-
dalmatinske županije, 2018.,
- Strategija razvoja ljudskih potencijala Splitsko-dalmatinske županije 2014.-2020,
grupa autora, 2015.,
- Regionalni operativni program Splitsko-dalmatinske županije, Ekonomski fakultet u
Splitu, https://makarska.hr/clients/1/documents/468.pdf,
- Ocjena kvalitete zraka na teritoriju RH u razdoblju 2006.-2010. god., prema EU
Direktivi 2008/50/EC,
- Nacionalna klasifikacija staništa (IV. verzija, http://www.dzzp.hr/)
- Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu,
HAOP, listopad 2019,
- Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije
(Klasa:021-04/18-02/92, Ur.Br.:2181/1-01-18-1, od 24. travnja 2018.),
- Informacijski sustav zaštite prirode (http://www.bioportal.hr/gis/),
- www.azo.hr,
- http://natura2000.dzzp.hr/,
- http://zasticenevrste.azo.hr/,
- http://www.dzs.hr/,
- http://www.min-kulture.hr/,
Zakoni i propisi
- Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats
and of wild fauna and flora. Official Journal L 206 , 22/07/1992 P. 0007 - 0050,
- Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC),
- Direktiva o očuvanju ptica koje slobodno žive u prirodi (79/409/EEC),
- Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC),
- Direktiva o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC),
- Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN 6/96),
- Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979) (NN 6/00),
- Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979) (NN 6/00),
- Odluka o donošenju Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i
obalnim područjem: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja
Jadranskog mora (NN 153/14)
- Odluka o donošenju Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim
područjem Republike Hrvatske (NN 97/17)
- Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15),
- Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10),
- Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12),
- Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)
- Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16),
- Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica na području
ekološke mreže (NN 15/14),
- Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine
(NN 3/17),
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 152
- Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14),
- Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN
129/12, 97/13),
- Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17),
- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(NN145/04),
- Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima (NN 88/14),
- Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15),
- Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18),
- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/2020)
- Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske
(NN 143/08),
- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05),
- Strategija upravljanja vodama (NN 91/08),
- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17),
- Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku ( NN 117/12, 84/17),
- Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih
izvora (NN 87/17),
- Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17).
- Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže (NN 80/19)
- Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 3/17),
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18),
- Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13,15/18,14/19, 127/19),
- Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19),
- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19),
- Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19),
- Zakon o vodama (NN 66/19),
- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18),
- Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19),
- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,
61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18),
- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18).
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 153
POPIS TABLICA 13.1
Popis tabica
Tablica 2.2-1. Iskaz planirane namjene površina obuhvata UPU-a
Raskovica 10
Tablica 3.5 1. Šume prema namjeni u obuhvatu G.J. Plame 51
Tablica 3.5-2. Prikaz zastupljenosti pojedinih šumskih zajednica na G.J.
Plame 51
Tablica 3.6-1 Razine i ocjene onečišćenosti zraka, određene prema donjim
i gornjim pragovima procjene za navedene parametre s
obzirom na zaštitu zdravlja ljudi 54
Tablica 3.6-2. Razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i
gornjim pragovima procjene za navedene parametre s
obzirom na zaštitu vegetacije 54
Tablica 3.6-3. sumarni prikaz kategorizacije kvalitete zraka u 2017. godini
za zonu 5, SDŽ prema mjernim mrežama, mjernim postajama
i onečišćujućim tvarima 55
Tablica 3.8-1. Stanje vodnog tijela podzemne vode JOGN_13-JADRANSKI
OTOCI-HVAR 58
Tablica 3.8-2. Stanje priobalnog vodnog tijela O423-MOP 58
Tablica 3.8-3. Opći podaci vodnog tijela JORN0007_001 58
Tablica 3.8-4. Stanje vodnog tijela JORN0007_001 59
Tablica 8-1. Raspon ocjena za procjenu stupnja utjecaja na pojedine
sastavnice okoliša 81
Tablica 8.1.2-1. Ocjene vrijednosti osjetljivosti na klimatske promjene 91
Tablica 8.1.2-2. Osjetljivost sadržaja planiranih UPU-om Raskovica na
klimatske varijable i s njima povezane opasnosti 92
Tablica 8.1.2-3. Izloženost UPU-a Raskovica na klimatske varijable i s njima
povezane opasnosti. Ocjene vrijednosti osjetljivosti zahvata
na klimatske promjene označene su: zelenom bojom =
zanemariva osjetljivost, narančasto = srednja osjetljivost,
crvena = visoka osjetljivost. 93
Tablica 8.1.2-4. Ocjene klasifikacije ranjivosti s obzirom na osjetljivost i
izloženost područja 97
Tablica 8.1.2-5. Ocjene vrijednosti ranjivosti s obzirom na izloženost područja
i osjetljivost 98
Tablica 8.1.2-6. Ranjivost na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti
za sadašnje stanje izloženosti područja (tablica je dobivena
kombinacijom (množenjem) podataka iz tablice 8.1.2.-1. i
tablice 8.1.2-2., na način kako je prikazano u tablici 8.1.2.-3.) 99
Tablica 8.1.2.-7. Procjena rizika 100
Tablica 8.1.2.-8. Način procjene posljedica rizika 100
Tablica 8.1.2-9. Način procjene pojave rizika 100
Tablica 8.1.2 10. Procjena razine rizika za planirane aktivnosti 101
Tablica 10.1-1. Ciljne vrste Područja očuvanja značajnih za ptice (POP)
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac 107
Tablica 10.1-2. Ciljni stanišni tipovi Područja očuvanja značajnih za vrste i
stanišne tipove (POVS) HR3000143 Uvala Kruševa;
Pokrvenik i Zaraće - Hvar POVS 107
Tablica 10.1.1-1. Opis POP područja ekološke mreže i ciljnih vrsta 111
Tablica 10.1.1-2. Opis POVS područja ekološke mreže i ciljnih stanišnih tipova 119
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 154
Tablica 10.2-1. Raspon ocjena za procjenu stupnja utjecaja na EM 121
Tablica 10.3-2. Površine prenamjene i postotak (%) prenamjene CLC
staništa sukcesija šume (staništa u zarastanju), na području
otoka Hvara, u odnosu na planirane aktivnosti i ukupnu
površinu CLC staništa (ha), unutar POP područja
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac 135
Tablica 10.5-1.
Sažeti opis utjecaja i konačna ocjena utjecaja nakon primjene
mjera ublažavanja za ciljne vrste Područja očuvanja
značajnog za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski
otoci i Pelješac 145
Tablica 10.5-2. Sažeti opis utjecaja i konačna ocjena utjecaja nakon primjene
mjera ublažavanja za ciljne stanišne tipove Područja
očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS)
HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar 146
POPIS SLIKA 13.2
Popis slika
Slika 2.1-1. Prikaz obuhvata UPU-a Raskovica - izvod iz kartografskog
prikaza 4.6. Građevinska područja Jelsa/Poljica/Zastražišće/
Gdinj, ID PPUO Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“ br. 5/18). 9
Slika 2.2.-1. Prikaz UPU Raskovica na DOF podlozi (Izvor:
https://geoportal.dgu.hr/services/inspire/orthophoto_2017/wms?) 11
Slika 2.2.1-1 Shema prostornih cjelina u obuhvatu UPU-a Raskovica (Izvod iz
kartografskog prikaza broj 4. „Način i uvjeti gradnje“) 12
Slika 3-1. Smještaj Općine Jelsa i lokacije UPU-a u odnosu na otok Hvat i
RH (Izvor: (Izvor: M. Mamut i B. R. Čirjak: Prirodne geografske
značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017). 38
Slika 3.2-1 Izvod iz Karte staništa RH 2004. i Karte kopnenih nešumskih
staništa 2016. za područje obuhvata UPU-a Raskovica (Izvor:
http://services.bioportal.hr/wfs) 43
Slika 3.2-2. Izvod iz karte zaštićenih područja RH (Izvor:
http://services.bioportal.hr/wfs). 44
Slika 3.3-1. Geološka karta otoka Hvara s ucrtanom lokacijom UPU-a (Izvor:
M. Mamut i B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka
Hvara, stručni rad, 2017). 46
Slika 3.3-2. Seizmološka karta za područje obuhvata UPU-a Raskovica
(Izvor: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php)
47
Slika 3.3-3. Gemorfološka karta otoka Hvara s ucrtanom lokacijom UPU-a
(Izvor: M. Mamut i B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke
otoka Hvara, stručni rad, 2017). 48
Slika 3.4-1. Pedološka karta RH sa prikazanim područjem obuhvata UPU-a
Raskovica (Izvor: http://envi.azo.hr/) 50
Slika 3.5-1. Šumski pokrov na području obuhvata UPU-a Raskovica (Izvor:
http://gis.hrsume.hr/hrsume/ows 52
Slika 3.6-1. Prikaz zone i aglomeracija određene prema razinama
onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske 54
Slika 3.8- 1 Karta površinskih, podzemnih i priobalnih vodnih tijela (Zeleni
servis d.o.o. prema podacima od Hrvatskih voda, 2019.) 60
Slika 3.8-2. Karta opasnosti od poplava na području UPU-a (Zeleni servis 61
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 155
d.o.o. prema podacima od Hrvatskih voda, 2019.)
Slika 3.8-3. Karta područja potencijalno značajnih rizika od poplava (Zeleni
servis d.o.o. prema podacima od Hrvatskih voda, 2019.) 61
Slika 3.8-4. Izvod iz kartografskog prikaza 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja i
ograničenja korištenja, ID PPUO Jelsa („Službeni glasnik
Općine Jelsa“ br. 5/18) 63
Slika 3.8-5. Karta osjetljivih područja za područje UPU-a (Izvor:
https://servisi.voda.hr/public_ows/wms?) 64
Slika 3.9-1. Konačne ocjene kakvoće mora u širem području UPU-a
(http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca) 65
Slika 3.10-1. Karta speleoloških objekata na širem području UPU-a (Izvor:
http://services.bioportal.hr/wfs) 66
Slika 3.11-1. Položaj UPU-a Raskovica na karti osnovnih krajobraznih
jedinica RH 68
Slika 8.3-1. Izvod iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina,
PPUO Jelsa ("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/18). 103
Slika 10.-1. Položaj prijedloga površina razmatranog UPU-a br. III
Zastražišće-Raskovica – T2 u odnosu na područja Ekološke
mreže RH 109
Slika 10.1-1. Izvod iz Karte staništa (podaci dobiveni od MZOE, siječanj,
2020.) s rasporedom morskih stanišnih tipova unutar (POVS)
HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće - Hvar i
obuhvatom područja UPU br. III Zastražišće-Raskovica – T2. 111
Slika 10.1-2. Detalji područja namjene R4, UPU-a Zastražišće-Raskovica u
odnosu na rasprostranjenost ciljnih stanišnih tipova područja
HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće – Hvar, prema
Karti staništa (podaci dobiveni od MZOE, siječanj, 2020.) 112
Slika 10.2.1-1. Izvod iz Corine karte stanišnog pokrova za područje UPU
Raskovica 127
Slika 10.2.2-1. Orijentacijski prikaz podmorskog ispusta duljine 500 m u odnosu
na ciljna staništa EM HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i
Zaraće-Hvar 131
Slika 10.3-1. Položaj planiranih T2 zona Zaraće i Raskovica, u odnosu na
POVS područje HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-
Hvar
133
Slika 10.3-2. Položaj planiranih T zona i neizgrađenih građevinskih područja
na otoku Hvaru, u odnosu na ukupnu dostupnu površinu
pogodnih staništa za ciljne vrste POP područja HR1000036
Srednjedalmatinski otoci i Pelješac 136
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 156
14 DODATAK 1: NETEHNIČKI SAŽETAK
Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 157
15 DODATAK 2: PRILOZI