Javni dug

Javni DugWww.Maturski.OrgSadrajUvod1.Pojam I Vrste Javnog Duga1.1.Definicija Javnog Duga1.2.Vrste Javnog Duga I Naela1.3.Javni Dug Vanjski Dug Historijski Razvoj1.4. Monetarni Agregati2. Vanjski Dug Zemalja U Razvoju, Uloga Mmf-A I Wb2.2. Uzroci Zaduenosti Zemalja U Razvoju I Problem Otplate Duga Malih Zemalja2.3. Bijeg Kapitala Iz Zaduenih Zemalja2.4. Rjeavanje Problema Otplate Dugova Zemalja U Razvoju2.5. Reprogramiranje Dugova Zemalja U Razvoju, Pariki I Londonski Klub2.6. Program Strukturnog Prilagoavanja I Uloga Svjetske Banke U Rjeavanju Krize DugovaZakljuakUvodTema Seminarskog Rada Uticaj Vanjskog Duga Na Makroekonomsku Stabilnst I Kretanja Osnovnih Monetarnih Agregata,Te Je Stoga I Cilj Ovog Rada Da Se Utvrdi Koja Je to Optimalna Politika Vanjskog Duga Kako Ne Bi Dolo Do Negativnih Reprekusija Na Ekonomiju Jedne Zemlje.U Prvom Poglavlju Date Su Definicije Vanjskog Duga Kao Sasatavnu Cjelinu Ukupnog Javnog Duga, Njegove Vrste I Naela , Kao I Historijski Tok I Razvoj Javnog Duga I Pojava Vanjskog Duga U Odreenom Historijskom Trenutku.Drugo Poglavlje Opisuje Vanjski Dug Zemalja U Razvoju, Kao I Ulogu Meunarodnog Monetarnog Fonda I Svjetsku Banku Kao Glavnih Kreditora, Te Koje Su to Negativne Reperkusije Na Ekonomiju Zaduenih Zemalja, Kao I Programi Rjeavanja Tih Problema Kroz Reprogramiranje Dugova Kroz Pariki I Londonski Klub.Posljednje Poglavlje Opisuje Situaciju U Bih S Osvrtom Na Vanjski Dug, Ali Isto Tako I Na Unutranji Dug, Te Primjer Grka Kao Zemlja Koja Se Nala U Problemima Zbog Velikog Dugovanja.U Nastavku Su Detaljnije Razmatrana Sva Navedena Pitanja I Problematika.1.Pojam I Vrste Javnog Duga1.1.Definicija Javnog DugaJavni Dug Se Moe Definisati Kao Akumulirana Pozajmljena Novana Sredstva Drave,Odnosno Zbir Svih Potraivanja Koja Prema Dravi Koji Imaju Njezini Povjerioci U Odreenom Trenutku.Rije Je O Kumuliranim Budetskim Manjkovima8deficitima) Koje Je Drava Finansirala Zaduivanjem.Pojam Javni Dug Uglavnom Se Koristi Kao Sinonim Za Finansiranje Deficita Javnog Sektora, Svih Nivoa Vlasti Drave.Savremena Finansijska Teorija Nastajanje I Razvoj Javnog Duga Izvodi Iz Slijedeih Razloga:-Moderna Drava Bez Javnog Duga Ne Bi Mogla Vriti Svoju Osnovnu Funkciju;-Ulaganje U Privredu, I to U Privredne Investicije,Obezbjeuje Uslove Za Otplatu Duga I Jaanje Privrednog Potencijala Zemlje;-Ulaganja U Privrednu I Neprivrednu Infrastrukturu: Poljoprivreda, Energetika, Saobraajnice, Vodosnabjevanje, Komunalni Objekti;-Zaduivanjem U Inostranstvu Stvara Se Dodatna Akumulacija;-Obezbjeuje Se Vea Dinamika Akumuliranja Sredstava U Odnosu Na Poreze;-Dio Javnog Duga Se Prenosi Na Generacije Koje Dolaze.Osnovni Problemi Javnog Duga Su :-Otplate Kamate I Glavnice Javnog Duga Je Smanjena Koliina Novca Koju Bi Drava Mogla Koristiti Za Finansiranje Javnih Potreba;-Otplata Javnog Duga Putem Visokih Poreza Tereti Ne Samo Sadanje Ve I Budue Generacije Poreznih Obveznika;-Drava Svojim Zaduivanjem Ograniava Koliinu Novca Koju Bi Privredni Sektor;-Prevelik Javni Dug Destabilizira Domau Privredu Moguim Poveanjem Inflacije,Te Rastom Kamatnih Stopa Na Kredite Stanovnitvu I Preduzeima.-Preveliki Javni Dug Smanjuje Mogunosti Rasta Bruto Domaeg Proizvoda .1.2.Vrste Javnog Duga I NaelaU Zavisnosti Od Kriterija Koji Se Uzimaju,Razlikujemo Razliite Klasifikacije,Pri emu emo Se Mi Opredijeliti Na Slijedeu:-Prema Teritorijalnom Principu : Unutranji I Vanjski,-Prema Stepenu Valjanosti: Dobrovoljni I Prinudni,-Prema Nainu Otplate I Garanciji: Anuitetski, Rentni, Dugovi S Naplatom Kamate I Bez Naplate Kamate,-Prema Stepenu Garancije: Dug Sa Zalogom I Bez Zaloga,-Prema Vremenu Za Koji Se Formira: Letei I Konsoldirani.Struktura Javnog DugaUkupan Javni DugVanjski Dug Unutranji Dug RestitucijaUnutranji Javni Dug Se Stvara Prema Stanovnitvu, Bankama, Preduzeima I Ostalim Finansijskim OrganizacijamaU Inostranstvu Dug Se Stvara Prema Bankama Ili Stranim Vladama I to :-U Funkciji Stvaranja Deviznih Rezervi I Potrebe Za Stabilizovanje Vlastite Valute-Kao Dodatna Akumulacija I Zaduivanje (Finansijsko Ili Robno)-Za Finansiranje Deficita Budeta (Visoki Vojni Rashodi I Neproizvodni Rashodi),-Za Smanjenje Deficita U Platnoj Bilansi .Zbog Rastueg Znaaja Javnog Duga U Strukturi Javnih Prihoda Ukazala Se Potreba Za Utvrivanjem Temeljnih Pravila Koje Je Potrebno Potivati Pri Zaduivanju Drave, Grupisanih U Nekoliko Naela:-Ravnomjerna Raspodjela Tereta Zajma Kao Naelo Zahtjeva Da Se Teret Koji Snose Poreski Obveznici Prilikom Vraanja Duga Jednako Rasporedi Na Generacije Posmatrano Kroz Vremensku Dimenziju.Ovo Naelo Takoe Podrazumjeva Da Se Dobrima U Koja Se Investira Javni Dug Slue Oni Koji e Vraati Sredstva Dravi Pomou Kojih Je Isto Javno Dobro Izgraeno.Naelo Rentabilnosti Podrazumjeva Da Se Prikupljena Sredstva Ulau U Produktivne Svrh,Odnosno U One Projekte Koji e Moi Finansirati Vraanje Tog Zajma,to e Olakati Servisiranje Javnog Duga a Samim Time I Smanjiti Poresko Optereenje Graana Koji Vraaju Javni Dug.Konjukturno Polotiko Naelo Upuuje Na Koritenje Javnog Duga Kao Instrumenta Antiinflacione Politike Kojom e Se Neutralisati Recesija U Proivredi.Naelo Preraspodjele Dohotka I Imovine Pretpostavlja Da Se Javnim Dugom Negativno Ne Utie Na Ekonomsko-Socijalnu Strukturu Graana.Naime Porezi Za Razliku Od Javnog Duga Obuhvataju Sve Stanovnike Zemlje, Dok U Procesu Priklupljanja Javnog Duga Mogu Da Uestvuju Samo Vii Slojevi Graana Sa Vikom Prihoda,Koji e Se Naknadnim Primanjem Posuene Glavnice I Pripadajue Kamate Dodatno Obogatiti to Moe Naruiti Socijalno Stanje U Zemlji.Naelo Privrednog Rasta Nalae Da Se Sredstva Javnog Investiraju U Privredni Sektor Koji e Obezbijediti Povrat Kapitala I Eskpanziju Privrede U Budunosti S Minimalnom Stopom Koja Bi Se Ostvarila Ulaganjem Privatnih Sredstava.1.3.Javni Dug Vanjski Dug Historijski RazvojJavni Dug Je Jedan Od Osnovnih Oblika Vanrednih Prihoda Drave, Posebno U Razvijenim Privredama.Meutim,On Datira Prije Kapitalizma I to U Srednjem Vijeku Kada Se Stvarao Na Bazi Zaloga Dravnih Dobara a Sluio Je Potrebama Vladara.Prvi Oblici Javnog Duga Zabiljeeni Su U Robovlasnikom Drutvu,Koji Se Zasnivao Na Prinudnoj Osnovi,Tj.Totalitarni Vladari Su Uzimali Od Svojih Vjerovnika Novac Bez Obaveza Da Ga Vrate.Najee Su Se Uzimali Za Potrebe Finansiranja Ratova, A Ratni Plijen Je Sluio Za Povrat Uzetog Duga, A Kao Zajmodavci Pojavljivali Su Se Bogati Hramovi I Bogati Graani.Smanjenjem Ovlasti Vladarima Razvoj Javnih Dugova Je Usporen.U Feudalnom Drutvu Takoe Su Koriteni Javni Dugovi Za Finansiranje Ratova,U Veini Sluajeva Radilo Se O Kratkoronim Zajmovima Sa Visokim Kamatnim Stopama Zbog Rizika Vezanog Za Povrat Tih Zajmova.Kao Garancije Zajmodavcima Sluila Su Dravna Imanja Kao to Su Rudnici,Livita I Sl.

tokom Srednjeg Vijeka, Sve ee Izbijanje Ratova Uticalo Je Na Neredovnost Prihoda Od Dravnih Nameta , A Proirenje Funkcija Drave, Sloenija Administracija, Velika Ulaganja U Vojne Izdatke Zahtijevale Su Sve Vea Finansijska Sredstva.Voenje Ratova Dravama Nije Dopustilo Da Se Dovoljno Posvete Osnovnim Dravnikim Funkcijama U Cilju Stabilizacije Drave I Privrednog Rasta Kako Bi Se Obezbijedilo Dovoljno Prihoda Po Osnovu Poreza I Ostalih Dravnih Dadbina.U Takvoj Situaciji Javni Dug Postaje Znaajan Izvor Prihoda Drave Kako Bi Neutralisala Ostvareni Deficit.U 17. I 18. Vijeku Proces Depersonalizacije Drave,Odnosno Odvajanje Linosti Vladara Od Pojma Drave a Shodno Tome Razdvajanje Imovine Vladara Od Dravne Te Njegovom Daljnjem Razvijanju.To Se U Prvom Redu Odrazilo Na Ronost Javnih Zajmova,to Znai Da Su Se Poeli Pojavljivati I Zajmovi Sa Vjenom I Doivotnom Rentom(Francuska ), Te Zajmovi Sa Niim Kamatnim Stopama Usljed Smanjenog Rizika (Engleska ,Austrija).Osim Toga,Razvojem Finansijskog I Bankarskog Sistema, U Proces Finansiranja Dravnog Deficita Ukljuene Su Banke I Velike Kompanije.Banke Postaju Ne Samo Zajmodavci Nego Svojim Posredstvom Izmedju Drave I Zajmodavca Unapreuju I Razvijaju Nove Vrste Javnih Dugova.

u Periodu Razvoja Industrije, Tokom 19. Vijeka Dolo Je Do Intenzivnog Zaduivanja U Inostranstvu,Pri emu Se Engleska, Francuska I Njemaka Istiu U Evropi Kao Najznaajniji Zajmodavci.Inostrani Javni Dugovi Bili Su Sve Prisutniji U Bilansima Drava Kao to Su Italija,Grka I Portugal ,Kao Posljedica Povoljniji Uslova Zaduivanja U Drugim Zemljama.Tokom Ovog Vijeka Takoe Je Zabiljeen I Pad Kamatnih Stopa Koje Su Se Kretale Oko 10% Na Poetku a Od 2,5-4% Na Kraju Vijeka, A Najei Oblici Javnih Dugova Su Bili Rentni Sa Otplatom Godinje Kamate Uz Mogunost Povlaenja Cjelokupnog Iznosa Duga U Bilo Koje Vrijeme.Prvi I Drugi Svjetski Rat Kao Najznaajnija Obiljeja 20.-Tog Vijeka ,Te Velika Ekonomska Kriza Upuuju Na Porast Javnih Dugova U Strukturi Bruto Drutvenih Proizvoda, Naroito Zemalja Koje Su Bile Direktni Uesnici U Ovim Dogaajima.Osim Vojnih Rashoda Kooji Su Zauzimali I Preko 50% Bdp-A Pojedinih Zemalja , Javni Radovi Koji Su Uslijedili Po Okonanju II Svjetskog Rata Finansirali Su Se Javnim Dugovima.Ovakav Nain Finansiranja Dravnih Aktivnosti Pokazao Se Kao Efikasnim I Brzim. to Je Doprinijelo injenici Da Danas Javni Dugovi Predstavljaju Ne Vanredne Izvore Finansiranja Drave, Nego Trajna Sredstva Kojima Vlade Ostvaruju Svoje Ciljeve.Globalna Finansijska Kriza Koja Je Nastupila 2008.Godine Iskristalisala Kao Globalna Recesija Koja Je Zahvatila Mnoge Zemlje.Zbog Samog Porijekla Krize Najvie Je Pogoen Finansijski Sektor,U Kojem Su Banke I Investicione Kompanije Bile Pod Velikim Pritiskom, Pa Su Mnoge Zatraile Pomo Od Drave.Na Dravnom Nivou Svjedoci Smo Dramatinog Porasta Rashoda Na Ime Spaavanja Banaka I Drugih Finansijskih Institucija,Kao I Garancija Deponenata I Drugih Grupa Potroaa.Vlade Imaju Razliite Stavove U Pogledu Odgovarajueg Odgovora Na Recesiju I Naina Ponovnog Pokretanja Privrede.Pojedine Vlade Su Najavile Poveanje Javnih Rashoda Na Infrastrukturne Projekte.Trokovi Socijalnog Osiguranja e Se Poveati Kako Sve Vei Broj Ljudi Bude Ostajao Bez Posla I Primao Pomo Za Nezaposlene.Mogue Je Da e Doi I Do Porasta Izdataka Za Naknade Za Invalidnine Ili Nesposobnost Za Rad Jer Je Broj Novih Zahtjeva Za Primanje Takve Pomoi,U Principu,Poveava U Vrijeme Otputanja Radnika I Nezaposlenosti.Mogue Je Da e Doi I Do Porasta Trokova Zdravstvenog Osiguranja Jer Je Sve ea Pojava Stresom Izazvanih Bolesti.

krizu Koja Je Pogodila Bankarski Sektor Vlade Su Smatrane Izuzetno Ozbiljnom I Politiki Rizinom ak Dotle Da Su Mnoge Preduzele Mjere Za Spaavanje Banaka Koje Su Zapale U Tekoe, ak I Preventivne Mjere Za Zatitudepozita Ili Djeliminu /potpunu Nacionalizaciju Velikih Bankarskih Institucija Iz Privatnog Sektora.Vladala Je Zabrinutost Da Bi Neblagovremeno Preduzimanje Odgovarajuih Mjera Za Spaavanje Banaka Moglo Izazvati Socijalne I Polotike Nemire.Njemaki Javni Dug Porast e Do Kraja 2009. Za 126 Milijardi Eura, Na Ukupno 1.700 Milijardi Eura, Objavila Je Vlada U Berlinu Na Upit Jednog Parlamentarnog Zastupnika.Savremena Privreda Ima Obiljeje Stalnog Rasta Deficita Budeta I Rast Javnog Duga.Sa Razvojem Dravne Intervencije I Preuzimanja, Od Strane Drave,Djelovanja Na Osnovne Makroekonomske Agregate,Dolazi Do Veeg Intervenisanja U Svim Sektorima Privrede,Vojnih Rashoda,Transfernih Rashoda,Pri emu Uloga Javnog Dzga Postaje Znaajna U Obezbjeenju Javnih Prihoda.Sve Vie Se Koristi Instrumentarij Kreiranja Novca U Obliku Javnog Duga Drave Prema Centralnoj Banci Radi Obezbjeenja I Osiguranja Finansijskih Sredstava Za Odreene Potrebe Dravnih Rashoda.Radi Se O Sve Veem I Brem Rastu Javnog Duga,Apsolutno I Relativno,Pri emu Je Posebno Bitno Dati Odgovor Na Pitanje:-Koja Su to Sredstva Iz Kojih Se Formira Javni Dug,-Pravci Usmjeravanja Sredstava I Efekti Njihovog Djelovanja,-Kakav Je Oblik I Priroda Duga,-Kakve Su Perspektive U Razvoju I Znaaju Javnog DugaDrava Moe Finansirati Javni Dug,Odnosno Vraati Glavnicu I Pripadajue Kamate,Tako Da Izdaje Obveznice,Poveava Poreze Ili Prodaje Svoju Imovinu.Dravni Trezor Prikuplja Sredstva Dravnog Budeta I Vri Plaanja Za Dravu.S Aspekta Vanjskog Javnog Duga, Bih Moemo Smatrati Umjereno Zaduenom Zemljom.Meutim, Ono to Bih ini Prezaduenom Je Upravo Veliina Unutranjeg Javnog Duga, Koji Zapravo Ugroava Makroekonomsku Stabilnost Zemlje.Prema Bosanskohercegovakoj Srednjoronoj Strategiji Za Smanjenje Siromatva Ukupni Dug Bi Trebao Pasti Na 49% Vrijednosti Bruto Domaeg Proizvoda Do 2007. G.Je Vrlo Vaan Zadatak Za Proces Evropskih Itegracija I Ispunjavanje Kriterija Konvergencije Za Integraciju U Evropsku Monetarnu Uniju U Kasnijoj Fazi.Bih Je Ve Vie Eurizovana Nego Bilo Koja Druga Zemlja U Procesu Proirenja Evropske Unije Prema Jugoistonoj Evropi I U Poreenju Sa Zemljama Novim lanicama Evropske Unije Od 1.Maja 2004.Bih Ne Zaostaje Previe U Odnosu Na Druge Zemlje U Tranziciji,Kada Je Rije O Analizi Kriterija Konvergencije Za Integraciju U Evropsku Monetarnu Uniju.U Poreenju Sa Dvije Zemlje Koje Smo Analizirali,Slovenijom I Hrvatskom, Bih Je U Boljoj Poziciji U Pogledu Tri Kriterija:inflacija,Devizni Kurs I Odnos Javnog Duga I Bruto Domaeg Proizvoda Na Nivou Do 60%.Osnovni Problem Kojeg Bih Treba Rijeavati U Doglednoj Budunosti, Je Ispunjenje Kriterija Konvergencije, U Dijelu Koji Se Odnosi Na Visinu Nominalne Dugorone Kamatne Stope Tri Zemlje lanice Evropske Monetarne Unije Koje Imaju Najniu Kamatnu Stopu.

dakle, Bih Ne Ispunjava Ovaj Kriterij U Poreenju Sa Slovenijom I Hrvatskom Nalazi Se U Nazavidnom Poloaju,Jer Se Ovaj Kriterij U Bih Ne Moe Niti Ocjenjivati.Premda Bih Ispunjava Kriterije Konvergencije Za Integraciju U Evropsku Monetarnuuniju,Pitanje Koje Se Namee Za Budua Istraivanja U Ovoj Oblasti Jeste, Da Li Je Makroekonomska Pozicija U Kontekstu Ispunjenja Kriterija Konvergencije,Samoodriva U Srednjem I U Dugom Roku.Isto Tako,Postoje Odreeni Zaostavi U Sprovedbi Nekih Drugih,Vrlo Vanih Poglavlja I Kriterija Iz Acquis-A I Tiu Se Vie Mikroekonomskog Segmenta.S Obzirom Da Su Sva Poglavlja Vitalna Za Funkcionisanje Trine Ekonomije Moemo Zakljuiti Da e ,Ukuliko Odrimo Makroekonomsku Stabilnost,Bih Trebati Jo Nekoliko Godina Sprovoenja Intenzivnih Reformi,Kako Bi Dostigla Nivo Spremnosti Za Integraciju U Evropsku Uniju, Te Zatim I U Evropsku Monetarnu Uniju.Javni Dug BihUkupan Dug Bih Je Jedan Od Vanih Elemenata Za Ocjenu Kreditnog Rejtinga.Kako Je Vanjski Dug Bih Zakonski Definisan I Praktino Osiguran U Dijelu Servisiranja Istog Iz Dravnog Budeta Iz Fiskalnih Izvora Koji Se Prenose Sa Jedinstvenog Rauna Za Prikupljanje Indirektnih Poreza,Ostaje Nerijeeno Pitanje Unutranjeg Duga Na Nain Da Obezbijedi Makroekonomsku Stabilnost I Fiskalnu Odrivost.

prema Podacima Ministarstva Finansija I Trezora Bih Vanjski Dug Bih Na Dan 31.Decembra 2005.Godine Je Iznosio 4.258 Miliona Km.Od Toga Iznosa Na Fbih Se Odnosilo 2.737 Mil. A Na Rs 1.521 Miliona Km.Vie Od Polovine Vanjskog Duga Bih Na Pomenuti Datum Predstavljalo Je Kreditnu Obavezu Prema Svjetskoj Banci, Neto Vie Od Jedne Petine (Oko 23%) Je Kredit Vlada Zemalja lanica Parikog Kluba,Dok Preostalih Oko23 % Otpada Na Londonski Klub, Evropsku Investicijsku Banku,Evropsku Banku Za Obnovu I Razvoj, Evropsku Komisiju I Dr.

dospjele Obaveze Po Osnovu Vanjskog Duga Bih Se Redovno Otplauju.To Je Regulirano Zakonom O Zaduivanju, Dugu I Garancijama Bih Kojim Se Vanjski Dug Kao Dio Javnog Duga Definira Kao Obaveza Drave Prvog Reda.Zanimljiva Je I Struktura Ukupnog Vanjskog Duga Bih Po Vremenu Njegovog Nastajanja.Vremenska Taka Razgranienja Je 02.Aprila 1992.God Do Koga Datuma Je Bih Morala Preuzeti Zateene Meunarodne Finansijske Obaveze Kao Preduslov Za Pristupanje Mmf-U I Svjetskoj Banci .Do Tada Stvoreni Dugovi Prema Inopovjeriocima Se Zovu Stari Dugovi ,A Dugovi Nastali Poslije 14.12.1995.Godine Se Kategoriziraju Kao Novi Dugovi.Stari Dug, Naime, Pokazuje Tendenciju Pada Apsolutnih Iznosa, A Novi Dug Postupno Raste Sa Tendencijom Da Se Poveava U Apsolutnom I Relativnom Iznosu.Struktura Potronje Po Osnovu Novog Vanjskog Zaduenja Je :-Javna Potronju 42%)-Investirano U Infrastrukturu 40%-U Privredne Djelatnosti 18%Kamatna Stopa Na Stari Dug Je Oko 3,5 % A Na Novioko 2,15 %.Prosjena Kamatna Stopa Na Ukupan Dug Je 2,75% Stepen Zaduenosti Zemlje Odnosno Odrivosti Vanjskog Duga Se Mjeri Odnosom Iznosa Vanjskog Duga I Bdp.Za 2005. Godinu Udio Vanjskog Duga U Bdp Je Iznosio Oko 30%.Po Tome Bi Se Bih Mogla Tretirati Kao Relativno Nisko Zaduena Zemlja.U Odnosu Na Vei Broj Zemalja Iz Okruenja Zaduena Samo Albanija Ima Niu Stopu Zaduenosti, 22% Neto Vee Zaduenje Od Bih Je Rumunija (31% )I Rusije (33%).1.4. Monetarni AgregatiNovac Je Sredstvo Za Olakavanje Razmjene Roba/usluga I Zakonsko Sredstvo Plaanja U Jednoj Zemlji.S Obzirom Da Se Kao Sredstvo Plaanja Mogu Pojaviti Sva Ukupna Novana Sredstva Nekog Valutnog Podruja, Uz Pojam Novca Govorimo I O Novanoj Masi Nacionalne Ekonomije, Koja Sve Novana Sredstva Strukturira U Monetarne Agregate, Skraenih Izraza :mo,M1 ,M2,M3, Koji Se Nazivaju Jo I Novani Volumen,A Uz Njih Postoje Jo I Nelikvidna Sredstva, Koja Uz Novani Volumen ine Novani Potencijal, Tj. Ukupna Novana Sredstva-M4.Mo Monetarna Baza Koja Je Pod Kontrolom Centralne Banke B(Primarni Novac )(Gotovina= Metalni + Papirni Novac)M1-Novani Agregat U Uem Smislu.U Naelu, Novana ,Masa Se Izjednaava Sa Izrazom M1.Radi Se Likvidnim Sredstvima Sredstvima Za Obavljanje Tekuih Plaanja, Odnosno Likvidnim Potraivanjima Nebankarskih Subjekata Prema Bankarskom Sistemu.M1 ini Ukupni Papirni I Kovani Novac, Koji Funkcionita Kao :1 Gotov Novac U Opticaju I 2 Depozitni Novac Po Veenju ( Sredstva Na iro Raunu,Tekuim I Drugim Raunima Sa Kojih Se Vre Plaanja,Novana Sredstva Na Zbirnim Raunima Dravnog Budeta I Drugim Slinim Izvorima , I Izdvojena Novana Sredstva Na Posebnim Raunima Za Investicije, Finansiranje Zajednike Potronje I Stambenu Izgradnju)M2 novani Agregat U irem Smislu (M1 Sa Kvazi Novcem.Kvazi Novac ini Drugi Depoziti U Bankama Koji Ne Slue Za Tekua Plaanja(Kao to Su Depoziti Po Vienju U Sadraju M1), Ali Mogu Da Se Pretvore U Novana Sredstva Plaanja.M3- Ukupna Likvidna Sredstva ( Najiri Novani Agregat).Novani Agregat M3 Obuhvata Novani Agregat M2 Uvean Za Ostala Likvidna Sredstva.U Ostala Likvidna Sredstva Za Pokrie Po Akreditivima (Garancije Kredita Za Izvozna Preduzea.)M4-Ukupni Depoziti.Novani Agregati M4 Sastoji Se Iz Novanog Agregata M3 I Dugoronih Obaveza Bankarskog Sistema Prema Nebankarskim Subjektima U Domaoj Valuti I Devizama.Mo- Monetarna Baza Koja Je Pod Kontrolom Cb (Primarni Novac (Gotovina =metalni +papirni Novac)M1=m0 +depoziti Po VienjuM2=m1+ Kratkorona tednjaM3 =m2 +oroeni DepozitiM4= M3+ Oroeni Devizni Depoziti,Obaveznice I Drugi Dugoroni Instrumenti- Ukupna Likvidna Sredstva2. Vanjski Dug Zemalja U Razvoju, Uloga Mmf-A I Wb2.1. Zaduivanje I Razvoj Pokazatelji Ino ZaduenostiPoveanje Proizvodnih Mogunosti I Privredni Razvoj Uope, Funkcija Su Investicija. Investicije Su esto Ograniene Raspoloivom Domaom tednjom. Da Bi Poveale Investicije, A Time I Stopu Privrednog Rasta, Zemlje esto Poseu I Za Vanjskom tednjom. Ukupne Investicije Finansiraju Se Domaom tednjom Ili Neto Porastom Zaduenja U Inostranstvu, Dakle Vanjskom tednjom. Porast Zaduenosti U Inozemstvu Jednak Je Viku Investicija Nad Domaom Akumulacijom. Stoga Je Poveanje Investicija Iznad Nivoa Domae tednje Mogue Samo Poveanjem Zaduenja. Na Taj Nain Zaduenje U Inozemstvu Omoguuje Zemlji Da Joj Stopa Investicija Bude Vea Od Stope tednje Kako Bi Ubrzala Svoj Privredni Razvoj Zemlje U Razvoju Poseu Za Vanjskom Akumulacijom.U Nedostatku Domae Akumulacije, Stopa tednje Moe Se Poveati Posuivanjem Inozemne Akumulacije, Dakle Zaduivanjem U Inozemstvu. Na Taj Nain Zaduivanje U Inozemstvu Moe Poveati Stopu Rasta. Kod Toga Treba Imati Na Umu Da Vanjska Akumulacija Treba Biti Dopuna Domaoj, A Ne Njezin Supstitut I Da Se Poveanjem Stepena Privrednog Razvoja Treba Poveati Stopu Domae Akumulacije I Iznad Stope Investicija Radi Otplate Vanjskog Duga. Stopa Rasta Se Moe Poveati I Tako Da Se Smanji Kapitalni Koeficijent. To Se Moe Postii Poboljanjem Strukture Investicija I Naroito Poveanjem Njihove Efikasnosti. Meutim, Vrijedi I Obrnuto: Poveanje Kapitalnog Koeficijenta Znai Smanjenje Uinkovitosti Investiranja, Smanjuje Stopu Rasta I Tempo Privrednog Razvoja. Sve Ovo Moe Biti Posljedica Loe Politike Zaduivanja.Politika Zaduivanja Je Sastavni Dio Makroekonomske Politike. Njezin Cilj Treba Biti Izbor Optimalne Kombinacije Rizika I Dohotka Od Vanjskog Kapitala Uz Ogranienja Koja Vladaju Na Svjetskom Tritu Kapitala. Dakle, Posuivanje U Inozemstvu Je Ma Sa Dvije Otrice. Ono Moe Ubrzati Privredni Rast, Ako Su Posuena Sredstva Uinkovito Iskoritena, Ali Ga Moe I Usporiti, Ako Je Posueni Kapital Neracionalno Utroen.U Pokazatelje Ino-Zaduenosti Ubrajamo: Pokazatelji Stanja Zaduenosti1. Odnos Ukupnog Duga Prema Bruto Domaem Proizvodu Ovaj Pokazatelj Pokazuje Odnos Ukupnog Duga Prema Bruto Domaem Proizvodu Pa Njegov Porast Ukazuje Na Porast Opasnosti Od Nesolventnosti. Uzima Se Da Odnosi Vei Od 30% Ukazuju Na Relativno Vei Rizik Pojavljivanja Problema Nesolventnosti.esto Se U Brojnike Ovog Odnosa Umjesto Ukupnog Vanjskog Duga Stavlja Neto Eksterno Zaduenje, Koje Se Definira Kao Ukupni Eksterni Dug Umanjen Za Meunarodne Rezerve I Uvean Za Meunarodne Rezerve Potrebne Za Uvoz.2. Odnos Ukupnog Duga Prema Izvozu Robe I Usluga Ovaj Odnos Pokazuje Zaduenost Po Jedinici Izvoza Roba I Usluga, Pa Predstavlja Dobar Pokazatelj Sadanje Sposobnosti Otplate Duga. Pokazatelji Toka Zaduenosti1. Odnos Otplate Duga Prema Izvozu Robe I Usluga Ovaj Odnos Pokazuje Koliki Dio Prihoda Od Izvoza Roba I Usluga Treba Odvojiti Za Otplatu. To Se Najee Uzima Kao Pokazatelj Optereenosti Dugom. Treba Imati Na Umu Da Se Otplata Duga Mjeri Stvarnim Plaanjem, A Ne U Momentu Dospijea, Nastanka Prava Ili Obaveze Kao U Raunima Domaeg Proizvoda Iz Sistema Nacionalnih Rauna. Kod Zemalja Gdje Su Neto Transferi Iz Inozemstva Kao to Su Doznake Ili Pomoi, Bolji Pokazatelj Neto Otplate Duga Je Odnos Otplate Duga Prema Tekuim Deviznim Prihodima.Porast Ovog Indikatora Ukazuje Na Smanjivanje Sposobnosti Zemlje Da Uredno Otplauje Dug I Na Veu Vjerovatnost Javljanja Problema Likvidnosti.2. Odnos Godinje Obaveze Po Kamatama Prema Izvozu Ovaj Odnos Pokazuje Koji Dio Prihoda Od Izvoza Robe I Usluga Treba Izdvojiti Za Plaanje Kamata Na Zajmove. Ovaj Indikator Se esto Uzima Kod Jako Zaduenih Zemalja Koje Reprogramiraju Svoje Dugove, Jer Se Kamate Obino Ne Reprogramiraju.3. Odnos Otplate Glavnice Prema Iskoritenim Zajmovima Predstavlja Mjeru Revalviranja Vanjskog Duga.4. Odnos Neto Transfera Prema Uvozu Pokazuje Raspoloivost Neto Posuenih Sredstava Iz Inostranstva Za Finansiranje Uvoza I Na Taj Nain Porast Sposobnosti Uvoza.5. Odnos Neto Transfera Finansijskih Sredstava Iz Inozemstva Koji Se Definira Kao Razlika Novouzetih Zajmova I Otplate Postojeih I Domaeg Proizvoda I Pokazuje Doprinose Vanjske Akumulacije Procesu Privrednog Razvoja Zemlje Dunika.6. Odnos Iskoritenih Zajmova Prema Uvozu Pokazuje Ovisnost Zemlje O Inozemnim Zajmovima U Finansiranju Uvoza.Uvoz Kapitala Pomae Ubrzavanje Tempa Privrednog Razvoja. Treba Biti Oprezan Kod Odreivanja Veliine Uvoza Kapitala, Jer Uvoz Kapital Moe Usporiti Stopu Rasta Kasnije, Ako Je Kapital Troen Neracionalno. Zato Je Uvozom Kapitala Potrbno Finansirati Investicije U Izvozno Orijentisane Privredne Sektore, Da Bi Se Izbjegle Tekoe U Otplati Duga. U Protivnom Otplata Duga Moe Bitno Uticati Na Smanjenje Domae Akumulacije, Investicija I Stope Rasta.Osim Toga, Valutna Struktura Otplatnih Obaveza Treba Biti to Slinija Valutnoj Strukturi Izvoza Radi Pokrivanja Rizika Od Nepovoljnih Valutnih Promjena. Treba Nastojati Uzimati Zajmove U Valutama Zemalja U Koje Se Izvozi, A Drati Rezerve U Valutama Zemalja Iz Kojih Se Uvozi. Ako elimo Izbjei Probleme U Otplati Zajmova, Stopa Rasta Izvoza Treba Biti Vea Od Kamatne Stope Na Zajmove.2.2. Uzroci Zaduenosti Zemalja U Razvoju I Problem Otplate Duga Malih ZemaljaEksterna Zaduenost Je Posljedica Neravnotee Izmeu Agregatne Ponude I Potrenje U Zemlji. S Obzirom Da Makroekonomska Neravnotea U Zemlji Moe Biti Uslovljena Grekama U Makroekonomskoj Politici, Ali I U Egzogenim Promjenama Uslova Na Svjetskom Tritu, To Uzroke Zaduenosti Zemlje Moemo Podijeliti Na Interne (Endogene) I Eksterne (Egzogene). Interni Su Oni Koji Su Posljedica Ekonomske Politike Zemlje, Koje Je Sama Zemlja Donijela I Za Koje Je Odgovorna. Eksterni Su Oni Koji Su Od Vremena Uzimanja Zajma Do Doba Otplate Nastali U Vanjskom Svijetu I Na Koje Zemlja Nije Mogla Uticati.Endogeni Faktori:a) Prekomjerna Potronja Lina, Opa I Investicijska, Koja Je U Duem Periodu Vea Od Domae Proizvodnjeb) U Cilju Breg Razvoja, Zemlja Poveava Investicije Iznad Nivoa Unutranje tednje, to Se Finansira Zaduivanjemc) Radi Poticanja Investicija Zemlje U Razvoju Su Vodile Politiku Negativnih Realnih Kamatnih Stopa, to Uslovljava Bri Porast Investicija, Ostvarivanje Visoke Stope Rasta Privrede, Ali I Visoke Stope Rasta Zaduenostid) Politika Precijenjenog Teaja Nacionalne Valute Zajedno S Politikom Niskih Kamatnih Stopa Uticala Je Na Visoki Porast Uvozne Komponente Investicijae) Negativni Kamatnjak, Precijenjeni Teaj Nacionalne Valute, Porast Inflacije U Svijetu U 70-Tim Godinama, Pojaali Su Inflaciona Oekivanja I Uticala Su Na Pretjerano Zaduivanje, Koje Je Premaivalo Uobiajeni Udio Otplate U Izvozuf) Visoki Uvoz Opreme Stimulirao Je Razvoj Uvozno Ovisne Proizvodne Strukture Zaduenih Zemaljag) Negativni Kamatnjak Precijenjeni Teaj Nacionalne Valute, Porast Inflacije U Svijetu U 70-Tim Godinama Uinio Je Nerealnim Mnoge Investicijske Kalkulacije I to Je Rezultiralo Mnogim Promaenim Investicijama.Da Bi Se Izbjegle Tekoe U Otplati Dugova Mora Efikasnost Investicija Finansiranih Pozajmljenim Sredstvima Biti Barem Jednaka Prosjenoj Kamatnoj Stopi Na Ta Sredstva.Egzogeni Faktori:a) Kretanje Kamatnih Stopa Na Meunarodnom Tritu Kapitala, Prije Svega Libor-Ab) Porast Inozemne Potranje Za Proizvodima Zemalja U Razvoju, Posebno Sirovina I Energijec) Porast Ponude Na Tritu Kapitala U Svijetu, Prije Svega Zbog Uspjeno Recikliranih Petrodolarad) Pogoranje Uslova Razmjenee) Razliiti Drugi Razlozi, Politiki I Ekonomski.Velike Tekoe U Otplati Dugova, Nazvane I Krize Dugova, Pojavile Su Se 1982. God. Mnoge Zemlje Dunici Kasnile Su S Urednom Otplatom Zajmova, Prije Svega Komercijalnim Bankama. Vie Je Uzroka Tekoa Tome I Oni Su Specifini Za Pojedine Zemlje. Postoji Odreeni Skup Uzroka Tekoa Uredne Otplate Dugova, Koji Je Zajedniki Svim Zemljama, Tj. Eksterni Faktori:1. Porast Realnih Kamatnih Stopa Poetkom 80-Tih Kao Posljedica Antiinflacijske Politike Sad Koja Je Voena Vrlo Restriktivnom Monetarnom Politikom2. Porast Vrijednosti Dolara Kao Posljedica Porasta Kamatnih Stopa U Sad-U3. Poveanje Trokova Uvoza Nafte Zemljama U Razvoju (II Naftni ok 1979. - 1980.)4. Velika Recesija U Razvijenim Zemljama Od 1980. 1982. God., to Je Smanjilo Potranju Za Izvozom Zemalja U Razvoju5. Opadanje Cijena Izvoza, Kao Posljedica Opadanja Potranje Za Izvozom Zemalja U Razvoju6. Smanjenje Obima Meunarodne Rezmjene Kao Posljedica Recesije.Meutim, Pored Ovih Egzogenih Faktora Poveanje Tereta Otplate Dugova Zemalja U Razvoju Postoje I Tri Interna Faktora:1. Promaene Investicije2. Pogrena Ekonomska Politika Prezaduenih Zemalja3. Porast Inflacije I Neizvjesnost.2.3. Bijeg Kapitala Iz Zaduenih ZemaljaBijeg Kapitala Uslovljen Je Strahom Da e Dranje Kapital U Zemlji Dovesti Do Njegovog Gubitka. Bijeg Kapitala Moe Poprimiti Razliite Oblike, Od Jednostavnog Krijumarenja Deviza Do Krivotvorenja Faktura Izvoza I Uvoza. U Normalni Izvoz Kapitala Spadaju Sva Kretanja Kapitala Kojima Je Motiv Vea Zarada, Kao to Su: Maksimiziranje Zarade Stanovnitva Putem Diverzifikacije Portfolija, Izvozni Krediti Preduzeu, Depoziti U Korespodentnim Bankama I Direktne Investicije. Svi Su Ti Tokovi Uglavnom Uredno Registrovani. Meutim, Transakcije Svrstane U Bijeg Kapitala Uglavnom Nisu Registrirane I Izmiu Kontroli Monetarnih Vlasti. Zbog Toga Je I Mjerenje Bijega Kapitala Oteano. Razliiti Obuhvati Zbog Razlika U Definicijama Daju I Razliite Podatke O Veliini Bijega Kapitala. Postoje etiri Definicije I etiri Mjere Bijega Kapitala:1. Prema iroj Definiciji U Bijeg Kapitala Spada Cijela Vanjska Aktiva, Osim Deviznih Rezervi, Plus Greke I Propusti U Bilansi Plaanja. Ona Se Izraunava Tako Da Se Od Ukupnog Izvoza Kapitala Odbije Deficit Tekueg Bilansa Plaanja I Poveanje Rezervi.2. Mjera Privatne Aktive Definie Bijeg Kapitala Kao Porast Privatne Aktive U Inostranstvu Plus Greke I Propusti U Bilansu Plaanja.3. Po Uoj Definiciji U Bijeg Kapitala Spada Neto Kratkoroni Izvoz Kapitala Preduzea I Stanovnitva Plus Greke I Propusti.4. Izvedena Mjera Definie Bijeg Kapitala Kao Dio Vanjske Aktive Narodne Privrede Koja Ne Donosi Registrovani Dohodak. Izraunava Se Kao Razlika Izmeu Ukupne Vanjske Aktive I Normalnog Izvoza Kapitala.Kao to Vidimo U Svim Definicijama Zajednika Je Stavka greke I Propusti Iz Bilansa Plaanja. Dodavanjem Razliitih Stavki Iz Bilansa Plaanja Stavci greke I Propusti Dobijamo Razliite Mjere Bijega Kapitala.Uzroci Bijega Kapitala Su: Socijalne Napetosti I Nemiri Meunarodne Napetosti I Ratovi Mjere Fiskalne Politike (Porezi) Mjere Monetarne Politike (Kamatnjak, Inflacija) Politika Teaja Promjena Ekonomske Politike U SvijetuPosljedice Bijega Kapitala Su: Destabiliziranje Kamatnih Stopa I Teaja Smanjivanje Deviznih Rezervi, Poreske Osnovice I Indirektno Poveanje Budetskog Deficita Smanjenje Moguih Izvora Finansiranja Realnih Investicija I Privrednog Razvoja Poveanje Oskudice Deviza.Da Bi Se Rijeio Bijeg Kapitala Iz Zaduenih Zemalja Predlagana Su Razliita Rjeenja. Sva Se Ona, Meutim, Svode Na Uklanjanje Uzroka Koji Su Doveli Do Bijega Kapitala.2.4. Rjeavanje Problema Otplate Dugova Zemalja U RazvojuU Poetnom Razdoblju 1982.-1984. God. Kriza Dugova Shvaena Je Prije Svega Kao Kratkoroni Problem Likvidnosti. Meutim, Kako Se Kriza Produbljivala, A Njeno Trajanje Produavalo, Sazrijevalo Je Uvjerenje Da Se Radi O Dugoronom Razvojnom Problemu. Zbog Toga Se Sve Vie Naglaava Problem Nesolventnosti Umjesto Problema Likvidnosti. Da Bi Se Teret Duga Smanjio, Prvenstveni Cilj Mora Biti Poveanje Stope Rasta Domae Proizvodnje I Izvoza Zaduenih Zemalja. To e Uticati Na Porast Povjerenja U Domau Privredu, to e Rezultirati U Smanjenju Bijega Kapitala I Njegovom Eventualnom Vraanju.Najpoznatiji Od Prijedloga Za Rjeavanje Dugova Prezaduenih Zemalja Bio Je Prijedlog Amerikog Ministra Finansija Bakera Iznesen 1985. God. etiri Su Bitna Elementa Bakerovog Plana:1. Zemlja Dunik Mora Prihvatiti Konzistentnu Makroekonomsku I Razvojnu Politiku Radi Smanjivanja Inflacije I Poveanja Stope Rasta, Dakle Izgraditi Konzistentan Program Strukturnog Prilagoavanja2. Mmf I Regionalne Razvojne Banke Moraju Igrati Glavnu Ulogu U Pomoi Definisanja I Provoenja Programa Strukturnog Prilagoavanja3. Poveanje Zajmova Komercijalnih Banaka Skupa Od 15 Najzaduenijih Zemalja Za Oko 20 Milijardi $4. Rjeenje Problema Zaduenosti Mora Se Traiti Posebno Sa Svakom Zemljom.1986. God. Ameriki Senator Bill Bradley Iznio Je Prijedlog Rjeenja Tekoa Otplate Dugova iji Je Temelj Olakanje Otplate I Glavnice I Kamata. Prema Njegovom Prijedlogu, Vjerovnici Bi Tim Zemljama Odobrili Smanjenje Godinje Otplate Glavnice I Kamata Otpisom Godinje Otplate Za 3% Za Razdoblje Od 3 Godine. Uslov Za to Bio Bi Da Zemlja Dunik Prihvati Program Strukturnog Prilagoavanja.Alfred Herhausen Iz Deutsche Bank Predloio Je Stvaranje Fonda Za Kompenzaciju Kamata Sa Svrhom Stabiliziranja I Ogranienja Plaanja Kamata Pojedinih Jako Zaduenih Zemalja. Taj Bi Fond Finansirale Zajedniki Vlade, Meunarodne Finansijske Institucije I Banke Srazmjerno Svom Udjelu U Zajmovima Pojedinog Dunika.Ameriki Kongresmen John La Falce Predloio Je 1987. God. Stvaranje Meunarodne Institucije Za Otplatu Dugova, Koja Bi Na Sekundarnom Tritu Otkupljivala Zajmove Pojedinih Zemalja Uz Diskont, Reprogramirala Ih Tako Da Bi Koristi Prenijela Na Zemlju Dunika. Inicijativu Bi Dala Zemlja Dunik, Ali Bi Ona Bila Prihvaena Tek Kada Zemlja Dunik Prihvati Detaljan Plan Ekonomske Politike Koju e Se Obavezati Provoditi.Profesor Jeffrey Sachs S Harvarda, Predloio Je Da Se Postojei Dugovi Zaduenih Zemalja, Voljnih Prihvatiti Program Prilagoavanja Koji Bi Bio Meunarodno Nadziran, Podrede Ovim Zajmovima. Novi Zajam Koji Bi U Svakoj Godini Bio Ogranien Na 5% Ukupnog Dosadanjeg Duga Bio Bi Denominiran U Utrivim Vrijednosnim Papirima.1988. God. Japanski Ministar Miyazawa Iznio Je Svoj Plan Za Rjeavanje Duga Zemalja U Razvoju. Tim Bi Se Planom Japan Sa Svojim Enormnim Platno-Bilansnim Vikovima Znatnije Angairao U Rjeavanju Problema Zemalja U Razvoju.1989. God. Ameriki Ministar Finansija N. Brady Objavio Je Plan Za Rjeavanje Dunike Krize. Temeljno Naelo Tog Plana: Podupirati Smanjenje Dugova Za Oko 20% U Prosjeku I Stimulirati Njihovu Otplatu Na Dobrovoljnoj Osnovici. Mmf I Wb Trebale Bi Pomoi Zaduenim Zemljama U Popuni Njihovih Rezervi Koje Bi Se Iscrpljivale Otkupom Dugova Na Sekundarnom Tritu.1989. God. Francuski Predsjednik Mitterand U Dakaru Je Iznio Plan Po Kome Bi Se Oprostili Dugovi Grupi Od 35 Najsiromanijih I Najzaduenijih Zemalja U Ukupnom Iznosu Od Skoro 3 Milijarde $.Prijedloga Je Bilo Mnogo, Meutim Dunika Kriza Nije Se Rijeila. Zato Je Izvrni Direktor Mmf-A M. Camdessus Iznio Na Sastanku Iab U Amsterdamu 20.03.1989. God. Temeljna Naela Na Kojima Se Trebaju Traiti Rjeenja Problema Dugova:1. Dodatna Finansijska Sredstva Kako Bi Se Dopunila Domaa tednja Radi Poveavanja Investicija U Zaduenim Zemljama2. Definisanje Zdrave Ekonomske Politike U Zaduenim Zemljama Kojom e Se Ispraviti Greke Koje Su Dovele Do Makroekonomskih Neravnotea I Zaduivanja U Prolosti. Takvim Se Mjerama Treba Vratiti Ne Samo Povjerenje Meunarodnih Institucija Nego I Vlastitih Graana3. Volja I Dunika I Vjerovnika Da Pomno Istrae Svemogunosti Koje I'm Daju Razliiti Naini Smanjenja Duga, Kako Bi Se Dunik to Prije Mogao Vratiti Normalnom Tritu Kapitala. To Se Odnosi Prije Svega Na Traenje Najbolje Tehnike Trinog Smanjenja Duga Prema Otkupu, Konverzija Duga U Vrijednosne Papire4. Meunarodna Solidarnost U Procesu Prilagoavanja Tome e Doprinijeti Ne Samo Bri Rast U Industrijskim Zemljama Nego I Smanjenje Njihovog Protekcionizma I Koordinacije Njihovih Ekonomskih Politika Radi Vee Stabilnosti Teajeva I Kamatnih Stopa.Mmf I Wb Trebaju Olakati Finansiranje Operacija Smanjenja Dugova Davanjem Sredstava Zemljama Dunicima Radi Otkupa Njihovog Duga, Garancija Duga Ili Plaanja Kamata.2.5. Reprogramiranje Dugova Zemalja U Razvoju, Pariki I Londonski KlubNakon Izbijanja Krize Dugova 1982. God., Mnoge Zemlje U Razvoju Nisu Mogle Uredno Otplaivati Svoje Dugove. Kada Neka Zemlja Doe U Takvu Situaciju, Smanjuje Se Njezin Kreditni Ugled, to Rezultira Smanjenjem Neto Dotoka Kapitala I ak Negativnih Neto Transfera Kapitala U Tu Zemlju. Svaki Eventualni Novi Zajam Daje Se Uz Sve Tee Uslove. Njezini Tradicionalni Vjerovnici Nastoje Smanjiti Svoju Izloenost Smanjivanjem Kredita U Toj Zemlji. Zato Ona Mora Traiti Nove Zajmodavce. To, Zajedno S Opadanjem Kreditnog Boniteta, Uzrokuje Pogoranje Uslova Novog Zaduivanja. Eventualni Novi Krediti Daju Se Na Krai Rok I Uz Vii Kamatnjak.Smanjivanje Domae Proizvodnje Utie Ne Samo Na Smanjivanje Izvoza Nego I Domae Potronje to Moe Rezultirati Socijalnim I Politikim Tekoama. U Tom Sluaju Zemlja Ima Tri Mogunosti: Prvo, Ona Moe Prestati Otplaivati Zajmove Bilo Formalnim Proglaavanjem Moratorija, Ili Jednostavno Gomilanjem Neplaenih Ali Dospjelih Obaveza. Drugo, Zemlja Moe Nastaviti Otplaivati Dugove Po Svaku Cijenu, Ali to Moe Dovesti Do Drastinog Smanjenja Domae Potronje. Tree, Zemlja Moe Od Svojih Kreditora Zatraiti Reprogramiranje Svojih Dospjelih Obaveza.Reprogramiranje Dugova Predstavlja Promjenu Otplatne Osnove U Kojoj Je Rok Otplate Pomaknut, A Sama Otplata Ostatka Duga Poinje Obino Nakon Odreenog Perioda Mirovanja. Ovo Pomicanje Roka Otplate I Poetka U Otplati Reprogramiranog Duga Predstavljaju Velike Olakice Koje Zemlja Dunik Dobija. Osim Ovih Olakica, U Svakom Sporazumu O Reprogramiranju Obino Se Dobija I Trea Zemlji Duniku Se Stavljaju Na Raspolaganje Nova Finansijska Sredstva. Reprogramiranje Dugova Postalo Je Uestalo Nakon Izbijanja Svjetske Krize Dugova. U Razdoblju Od 1983.-1987. God. Zakljuena Su 83 Dogovora O Reprogramiranju U Iznosu Od 69 Milijardi $. Kao Rezultat Ovih Reprogramiranja Smanjilo Se Povjerenje Komercijalnih Banaka U Kreditnu Sposobnost Zemalja U Razvoju. Ovaj Gubitak Povjerenja Dovodi I Do Opadanja Iznosa Novih Zajmova I Transfera. Reprogramiranje Se Obavlja U Okviru Parikog I Londonskog Kluba.U Okviru Parikog Kluba Reprogramiraju Se Dugovi Koji Su Dale Javne Institucije, Nezavisno Je Li Zajmoprimac Subjekt Javnog Ili Privatnog Sektora. Pariki Klub Nije Nikakav Formalni Klub I Nema Stalnog lanstva. To, Dakle, Nije Meunarodna Organizacija Sa Definisanim Statutom I lanstvom. Pariki Klub Je Skup Procedura Koje Se Koriste U Pregovorima Radi Odgode Dospjelih Obaveza Po Kreditima Koje Su Dale Ili Garantirale Vlade Ili Vladine Institucije Zemalja Vjerovnika Privatnim Ili Javnim Subjektima Zemlje Dunika Koja Nije U Stanju U Cjelosti Ispuniti Svoje Otplatne Obaveze. Od Svog Nastanka 1956. God. Do 1975. God., Pariki Klub Je Reprogramirao Oko 30 Dugova U Korist Desetak Zemalja U Ukupnoj Vrijednosti Od Oko 8,5 Milijardi $. Tri Su Temeljna Naela Koja Se Primjenjuju Kod Reprogramiranja Dugova U Okviru Parikog Kluba I To:1. Neizbjenost Neplaanja Na Vrijeme Vlade Vjerovnici e Podrati Zahtjev Zemlje Dunika Za Reprogramiranje Dospjelih Obaveza Ako Postoje Dokazi Da Ta Zemlja Nee Moi Uredno Otplatiti Svoje Obaveze. Dokaz Za to Je Postojanje Znatnijih Neizmirenih Obaveza Po Dugovima, to Pokazuje Da Je Naelo Iminentnosti Neplaanja Na Vrijeme Zadovoljeno. Ovo Se Naelo Testira Postojanjem Jaza Izmeu Rashoda I Prihoda Koji Se Ne Mogu Pokriti Uobiajenim Tokovima Kapitalnih Transakcija. Naime, Strunjaci Mmf-A Izrade Projekciju Bilansa Plaanja Za Sljedeu Godinu Sa Svim Izvorima I Upotrebama Deviznih Sredstava, Pa Ako Je Upotreba Deviznih Sredstava Vea Od Njenih Izvora, Postoji Jaz Finansiranja Koji Se Ne Moe Drugaije Premostiti Nego Neplaanjem Dospjelih Obaveza.2. Uslovljenost Reprogramiranja Kao Preduslov Za Pokretanje Pregovora O Reprogramiranju Dugova U Okviru Parikog Kluba Zemlja Dunik Mora Zakljuiti Stand-By Aranman Sa Mmf-Om. Da Bi Zakljuila Taj Ugovor Zemlja Dunik Mora Prihvatiti Odreene Uslove O Provoenju Sasvim Odreenih Ekonomskih Politika, to Izraava U Pismu O Namjerama. Na Taj Nain Svi Prigovori O Uslovljenosti Provoenja Ekonomske Politike I O Eventualnom Mijeanju U Unutranje Stvari Zemlje Dunika, Usmjereni Su Prema Mmf-U. Kada Je Zemlja Sklopila Stand-By Aranman Smatra Se Da Je Naelo Uslovljenosti Reprogramiranja Ispunjeno.3. Podjednaka Raspodjela Tereta Reprogramiranja Meu Vjerovnicima Ovo Naelo Kae Da Sve Zemlje Vjerovnici Moraju Podnijeti Teret Reprogramiranja Srazmjerno Svome Udjelu U Dugovima. Da Bi Se Ti Uslovi Proveli U ivotu, Nuno Je Revidirati Obaveze Plaanja U Pojedinim Ugovorima O Zajmu.U Okviru Londonskog Kluba Reprogramiraju Se Dugovi Koji Su Dale Privatne Institucije, Uglavnom Komercijalne Banke Nezavisno Od Statusa Zajmoprimca. Londonski Klub Je Neinstitucionalizovano Udruenje Komercijalnih Banaka Koje Razmatraju Pitanja Od Interesa Za Zajedniki Nastup Prema Dunicima. Nastao Je 1976. God. U Londonu I Nije Bio U Mogunosti Da Servisira Dug Prema Komercijalnim Bankama. Londonski Klub Servisira Iskljuivo Komercijalne Kredite. Svoju Panju Koncentrie Iskljuivo Na Glavnicu Duga, Za Razliku Od Parikog Kluba, Koji U Procesu Restruktuiranja Ukljuuje I Kamate. Broj Banaka Koje Uestvuju esto Se Mijenja, Pregovaraki Tim Moe Biti Kompleksan. Najvei Dio Posla Obavlja Se Izmeu Tima Koji Je Formirao Dunik I Izmeu Komiteta Za Pregovor. Londonski Klub Ima I Svoj Vlastiti Institut Koji Se Bavi Ovom Problematikom. Postoje Tzv. Dozvoljeni Dugovi: Vanjski Dugovi Drave, Iskljuivi Dugovi I Kamate. Najprije Se Zakljuuje Ugovor O Reprogramiranju Dugova Kojeg Moraju Da Prihvate Banke Povjerioci, Vlade I Parlament Zemlje Dunika. Kod Londonskog Kluba Se Radi O Privatnim Interesima.Kod Parikog Kluba Politiki Faktori Igraju Veliku Ulogu U Pregovorima, A Kod Londonskog Kluba isti Ekonomski Faktori, Jer Se Radi O Privatnim Povjeriocima, Tako Da Njih Politika Ne Zanima.2.6. Program Strukturnog Prilagoavanja I Uloga Svjetske Banke U Rjeavanju Krize DugovaKada Neka Zemlja Zatrai Zajam Od Mmf-A, On Joj Predlae Odreene Mjere Ekonomske Politike Sa Svrhom Da Se U Razumnom Roku Uklone Razlozi Koji Su Uvjetovali Tekoe U Bilansu Plaanja. Po Pravilu Mmf Finansira Samo Jedan Dio Neravnotee U Bilansu Plaanja, A Ostatak Finansiraju Drugi Kreditori. Meutim, Uslovljavanjem Ovog Zajma On Ubrzava Strukturna Prilagoavanja Zemlje I Time Poveava Povjerenje Ostalih Kreditora. Ekonomska Logika I Analitike Osnove Programa Strukturnog Prilagoavnja to Ga Mmf Namee Su Sljedei: Da Bi Se Zajmovi Otplatili Treba Poveati Sredstva Za Njihovu Otplatu. Poveanje Sredstava Za Otplatu Duga Moe Se Postii Ili Da Se Povea Domaa Proizvodnja Ili Da Se Smanji Domaa Potronja Ili Da Tokom Vremena Proizvodnja Raste Bre Od Potronje.Uvijek Je Lake Smanjiti Potronju Nego Poveati Proizvodnju. To Je Naroito Tano U Kratkom Roku. Zbog Toga Su Svi Programi Stabilizacije, A I Programi Strukturnog Prilagoavanja Mmf-A Restriktivni, Jer Imaju Svrhu Prije Svega Ograniavanja Domae Potronje. To Se Negativno Odraava Na Domau Proizvodnju Koja Onda Opada. Zbog Toga Takvi Programi Imaju Za Rezultat uravnoteenje Bilansa Plaanja Brim Opadanjem Agregatne Potranje Od Agregatne Ponude. Meutim, Na Ovaj Nain Se Postie Samo prisilna Ravnotea.U Svakom Programu Stabilizacije Mmf-A Sadrane Su Sljedee Komponente:1. Liberalizacija Cijena Da Se Eliminie Viak Agregatne Tranje Nad Ponudom2. Liberalizacija Uvoza Radi Poveanja Agregatne Ponude U Zemlji I Stepena Konkurentnosti Na Domaem Tritu3. Postizanje Pozitivnih Realnih Kamatnih Stopa Da Bi Se Stimulirala Domaa tednja, A Destimulirala Agregatna Potranja4. Promjena Teaja Nacionalne Valute Radi Stimuliranja Izvoza I Destimuiranja Uvoza5. Restriktivna Monetarna Politika Da Se Povea Realni Kamatnjak, Smanji Agregatna Potronja, A Povea tednja6. Restriktivna Fiskalna Politika Kojom Se Ograniava Javna Potronja.Samo Rast Proizvodnje Koji Je Izvozno Orjentisan Je Kompatibilan Sa Postizanjem Eksterne Ravnotee Prezaduene Zemlje. Zbog Toga Se Programi Strukturnog Prilagoavanja Moraju Koncentrisati Na Dugorono Poveanje Agregatne Ponude Uz Istovremeno Mijenjanje Njene Strukture U Smjeru Njene Izvozne Orjentacije.Svjetska Banka Je Meunarodna Finansijska Institucija Kojoj Je Zadaa Finansiranje Dugoronih Razvojnih Projekata. Ona Sudjeluje U Finansiranju Strukturnog Prilagoavanja Privreda Jako Zaduenih Zemalja Kako Bi I'm Pomogla Da to Prije Oive Proizvodnju, Poveaju Izvoz, Normalizuju Svoje Otplatne Obaveze I Poboljaju Svoj Kreditni Bonitet Na Svjetskom Finansijskom Tritu. Poveanje Privrednog Rasta Zavisi, Kako Od Njihove Ekonomske Politike, Tako I Od Raspoloivosti Eksternih Finansijskih Sredstava U Periodu Prestrukturisanja Njihovih Privreda.Zbog Toga Se Uloga Sb U Rjeavanju Problema Dugova Jako Zaduenih Zemalja Svodi Na Definisanje Konzistentnog Skupa Mjera Ekonomske Politike Strukturnog Prilagoavanja I Pomo U Osiguranju Dodatnih Finansijskih Sredstava Iz Inostranstva, Radi Provoenja Nunih Strukturnih Promjena. Da Bi Rijeile Svoj Problem Izlaska Iz Krize Zaduenosti, Jako Zaduene Zemlje Moraju Poduzeti Odlune Korake Uklanjanja Uzroka Koji Su Doveli Do Prezaduenosti. Ti Koraci Moraju Biti Popraeni Prilivom Novih Finansijskih Sredstava Iz Inostranstva.Strategije Pomoi Sb U Rjeavanju Krize Dugova Jako Zaduenih Zemalja Moemo Opisati Na Sljedei Nain:a) Poveanje Finansijske Podrke Strukturnom Prilagoavanju Privreda Jako Zaduenih Zemaljab) Jaanje Politike Dijaloga S Vladama lanicama Radi Utvrivanja Promjena I Dogovora O Nunim Promjenama U Ekonomskoj Politici Koje e Te Promjene Omoguitic) Nastavljanje Finansiranja Investicija Radi Promjene Privredne Strukture I Radi Poveanja Proizvodne Sposobnosti Privreded) Pomo U Mobilisanju Finansijske Podrke Programu Strukturnog Prilagoavanja Od Strane Komercijalnih Banaka I Javnih Zajmodavaca.Sb Ima Ulogu Katalizatora U Rjeavanju Ovih Problema. Glavni Aspekt Te Uloge Su Politika Dijaloga I Direktna Finansijska Podrka Programu Prestruktuiranja Privrede. Na Taj Nain Ona Stimulira I Ostale Zajmodavce Da Sudjeluju U Finansijskoj Podrci Tog Programa.Uloga Sb Kao Katalizatora U Procesu Skupnog Finansiranja Programa Strukturnog Prilagoavanja Temelji Se Na Pet Naela:1. Plan Finansiranja Mora Se Temeljiti Na Dobro Napravljenom Realistinom Programu Strukturnog Prilagoavanja2. Napori Pojedinih Zajmodavaca Trebaju Biti Srazmjerni Njihovom Udjelu U Dugu Odreene Zemlje3. U Nastojanju Da Olaka Dijalog Dunika S Vjerovnicima, Sb Uzima U Obzir Politike I U Zemlji Dunika I U Zemlji Povjerioca4. Banka Daje Kreditnu Podrku Samo U Sluaju Gdje Se Njena Prisutnost Smatra Bitnom Da Se Finansijski Aranman Privede Kraju5. Novo Finansiranje Od Strane Pojedinih Vjerovnika Mora Biti Srazmjerno Njihovom Udjelu U Dugu Jako Zaduene Zemlje.ZakljuakShodno Svemu Navedenog, Dolazimo Do Generalnog Zakljuka Da Se Mnoge Zemlje Savremene Ekonomije Nalaze U Potekoama Zbog Prevelikog Zaduivanja Budui Da Su Ekonomske Turbulencije I Kretanja Izloene Vie Nego Ikada.Prema Tome, Svaka Zemlja Treba Da Kreira Svoju Optimalnu Politiku Zaduivanja Shodno Svojoj Veliini, Potrebama I Mogunostima. Na Ovaj Nain e Izbjei Probleme Zaduivanja I Ostali Funkcionalno Bez Pretjeranog Zaduivanja I Posljedica Koje One Nose.Konkretno, Na Primjeru Bih Zakljuujemo Da Bih Uprkos Tome to Je Zemlja U Tranziciji, I Sa Nestabilnom Politikom Situacijom , Nema Veih Problema Sa Vanjskim Dugom Jer Spada U Umjereno Zaduene Zemlje, Ve Da Treba Poraditi Na Problemu Unutranjeg Duga.Www.Maturski.Org