HRVAT8KOSLOVO•

Podlistak 1. Titov"antifašizam" u svjetlu britanskih dokumenata

Javna rehabilitacijazDo~incaTita

NaSe demokratske vlasti nemaju svijest o nužnosti moralne i politi(ke osude Tita kojipersonificira jugokomunizam, a ne antifaSizam u smislu zapadnih demokracija

Levi), iskoristio je antisocijaIni odnosliberalne kapitalističke ideologije u 19.sl. prema radnieima kako bi 7.avaraoradničku klasu lažnim obećanjima.

lo'!i'

Titova Jugoslavija - tamnicanaroda

~ Upravo je Tito omogućio rencsnn­su velikosrpske ideologije unutarSK i velikosrpski šovinizam, na či­

jim valovima je plivao srpski "vo­žd Slobo". Tito je 711 vrijeme svojediktature uništio cvijet hrvatskognaroda - dao je pobiti hrvatsko in­teligenciju i hrvatsku mladež. To jeistina, a ne propaganda koju o Tituširi Mesić lt:!. pomoć nekih medijau Hrvatskoj, koji u jednoj Njemač­koj od uanas ne bi pustojali nitijedan trenutak, jer hi ih njemačko

demokratsko društvo s prijeziromodbacilo, te bi propali, jer nitko nebi čitao takve novinc i gledao takvetelevizije, niti slušao radijske pos­taje koje bi rehahilitirale diktatoreHoneckera ili Hitlera.

Mcdotim, kod nas o Republici Hr­vatskoj sve je naopako fllhvaljuju­

ći našoj političkoj ex-komunističkoj

balkanskoj eliti. Ako je maršal Titonavodno bio zaslu}ll1l u medunarodnojpolitici (u kontaktu s drugim diktatori­ma nesvrstanih zemalja), 'l.asigurnonije bio zaslul.an fl' budućnost hrvat­skog naroda i drugih naroda u Jugoi­stočnoj Europi. Nije samo kamđorde­

vićevska Jugoslavija bila "Velika Sr­bija" i "tamnica naroda" nego je i Ti­tova Jugoslavija bila "Velika Srbija" i"tamnica narodu", i to unatoč svim ko·munističkimdeklaracijama o "bratstvui jedinstvu", "Socijalističke"republikeu Titovoj Jugoslaviji bile su samoPotemkinova sela. Ustavne promjeneiz 1974. učvrslile su komunističku dik­taturu, i uopće nisu' pridonijele samo­stalnosti Republike Hrvatske, jer scBadinter, kao ustavno-pravni struč­

njak Europske Unije pri ocjeni aktaodcjepljenja RH od SFRJ nije pozvaona ustav SFRJ, nego na činjenieu da seSFRJ raspala urato. Ustavn<J.-pravojugoslavenskih republika na".l.'smnotl­dredenje do odcjepljenja" bilo je vrije­dno poput prosječnog WC-papira, jerje pravo na samoodređenjedo odcjep­ljenja sprječavala "JNA" i politička

pol icija Udba.

po nacionalnosti uopće se ne ma, jermu je majka bila Slovenka, a otac, iliHrvat ili neke druge nacionalnosti. Ti­to je po vlastitom opredjeljenju bio ko­munist i "Jugoslaven". No, ne tvrdi sa­mo predsjednik Mesić da je Tito bioHrvat, nego je to tvrdio i balkanski kr­vnik Slobodan Milošević. Miloševi­ćeva propaganda je lažno tvrdila da jeTito kao "Hrvat" ukinuo Srbima na­

cionalna prava, a Srbiju obespra­vio u odnosu na Hrvatsku.

•

"

I•

;ft. r•· ,

•

..1.1: .

'-

Sva radnička prava ostvarena su udemokmciji tijekom 20, stoljeća, a neu socijalizmu kao, navodno, prvoj stu­bi do utopijskog komunizma. Predsje­dnik Mesić je u obje svoje predsjed­ničke kampanje prešutio hrvatskombiračkom tijelu da će jednom nevidlji­vom ločkom svog predizbornog pro­grama rehabilitimti maršala Tita,jer daje hrvatska javnost to znala, prošao bina predsjedničkim izborima kao na iz­borima za Hrvatski sabor - t.j. ne biprošao.

Rehabilitirati komunističkog diktatoramaršala Tita, koji je izvršio genocidnad hrvatskim narodom, znači imatidrukćije ciljeve od gmđana RepublikeHrvatske. Govoriti o Titu da je bio Hr-

•vat znači pričati b,~ke. Sto je Tito bio

Rehabilitirati komunističkog

diktatora maršalaTita, kojijeizvršio genocid nad hrvatskimnarodo~značiUnatidrukčije

ciljeve od hrvatskih gradana

. -•

•

laži o Titu stvara raskol u hrvatskompolitičkom narodu, jer jedan dio grad­anstva danas biva zaveden i odvedenstranputicom, što je već viđeno u po­vijesti Europe J9. i 20. stoljeća.

Rehabilitacija komunističkog

diktatoraTvorae ideologije marksizma, KarlMarx (građanskog imena Mordekt~

-I,,~- . -

slu zapadnih demokracija. Jednostranosc osuđuje samo ustaštvo, ali ne i ko­munizam, osuđuje se poglavnik Pave­lić, ali ne i maršal Tito. Glavni gradRepublike Hrvatske ima Trg žrtavafašizma, ali nema Trg žrtava komuniz­ma, jer su komunisti žrtve komunizmalieemjel110 ubmjali u žrtve fašizma.Bez lustracije mnogi komunisti posta­li su u Republici Hrvatskoj preko noći

"demokrati", a u stvarnosti su ostalikriptokomunisti. Uz to nisu prežalilinestanak Jugoslavije, tako da nije čud­

no što bivši komunisti pod plaštem de­mokmeije hvale Tita koji ih je korum­pirao povlasticama i sinekurama ubivšoj drž.avi, koje su zadržali i u Re­publici Hrvatskoj, a nemali broj bivšihčlanova SK postali su bogatašimakojima mogu zavidjeti mnogi miliju­neri u Sjedinjenim Američkim Drta­vama. Krivo odgojeni i mozgova isp­ranih marksističkom ideologijom, bi­vši komunisti i na sljedeće generacijeprenose povijesne laži i komunističkuagitacijsku propagandu (agitprop). Toje zlo koje hrvatsko društvo nije smje­lo dopustiti da se mzvije, jer se mani­pulacija može izrazito negativno odra­zili na budućnost demokracije! Pred­sjednik Mesić ponavljanjem povijesne

ideologije smrti, kuk,l~ti križ i crvenazvijezda petokraka i srp i čekić - sim­boli zla.

Kriptokomunizam - hrvatskastvarnostNažalost, naše demokratske vlasti ne­m;~u svijest o nužnosti moralne i po­litičke osude Tita koji personi ficira ju­gokomunizam, a ne antif~l~izamu smi-

Piše: Goran Jurišić

vinar Nikola Jelić izvijestio ječitateljstvo "Jutarnjeg lista" ubroju od J2. rujna 2006. u

članku "Mesić će u govoru na Kubihvaliti Tita" da će "hrvatski predsjed­nik Ina Summitu nesvrstanih u Havaniod 14. do 15.9.20061 naglasiti Titovezasluge u međunarodnoj politici te rea-'firmi rati neke od njegovih političkih

ideja". U nastavku je novinar naveosljedeće: "Pokojni jugoslavenskipredsjednik Josip Broz Tito dobilće ovih dana još jednu političku

satisfakciju iz vrha hrvatske držav­ne vlasti". Navedeni novinar jeprešutio da Tito nije hio demokrat­ski predsjednik. Tito je, naime, odstrane runkcionera komunisličke

partije imenovan doživotnim pred­sjednikom SFJU. Novinar je tako­đer prešutio da je maršal Titozabranio višestranački sustav iradničke sindikate, ugušio plurali­zam, i demokraciju nazivao najgo­rim prostačkim vokabularom ko­jim su se služili Slaljin i Hitler, asvojim prostačkim rječnikom "ča­

stio" je i ideologiju liber.llizma začije glasilo u Republici Hrvatskojnavedeni novinar piše.

•

Prosvjcćiv:\Ilje stanovništva ozločinima

Takvo nekritičko pisanje o Titu,koji sc nije ustnlčavao voziti u li­muzini "ommi.cnog okupatora",dakle, u mercedesu, dokaz je sveko­like zapuštenosti pučanstva koje od st­rane mjerodavnih tijela hrvatske di-La­ve nije sustavno cdm.:irano i prosvi­jc~cno o zločinima komunizma i tota­litarne marksističke ideologije, koja jekod nas poznata pod pojmom "titoi­zam". Podsjećam da se rezolucijom1481 Vijeća Europe preporuča demo­kratskim vladama u bivšim komunis­tičkim curupskim zemljama da pokre­nu nacionalnu kampanju prosvjećiva­

,~a stanovništva o zločinima bivšihpropalih režima totalitarnih komunisti­čkih partija. Demokratske vlade u Sa­veznoj Republici Njemačkoj uopće

nisu čekale rezoluciju 1481 VE, negosu odmah po rušenju komunističkog

Berlinskog zida od 9. studenog.1989. iujedinjenja Njemačke počele nacio­nalnu kampanju prevladavanja komu­nističke prošlosti s obzirom na 45godina diktature komunističke partijeu bivšoj Istočnoj Njemačkoj (DPR).Njemački masmcdiji, bez obzira naideološki demokratski predznak, biloliberalni, konzervativni ili socijalde­mokratski mediji sustavno i kritički

obraduju obje totalitarne ideologijekoje ~U njemački narod stajale slobodei neovisnosti - nacizma i komunizma -

Podlistak 2, Titov IIantifaSizam II U svjetlu britanskih dokumenata

'Kad ne te politika.

neka govore dokumentiU novom nastavku autor osvjetljava dva izvorna britanska dokumenta

Piše: Goran. Jurišić

• .,.l . .~.

.~.?, ','"

~British :r..Il'.tjon to th. ••

Jiol;; S." $\14 V1a del Parl.....nto,

Ilo. 88. Rolta.60/22/45 Ila,. t1~h, t:J''9;Je

•

• conn;;:.!.'! Alt.. , • R'S976. -•

Britanski veleposlanikpri Svetoj StoliciPod naslovom "POKOLJ FRANJEVA­CA U MOSTARU" britanski je velepo­slanik pri Svetoj Stolici izvijestio je osljedećem:

"Mostar, glavni gnid Hercegovine, bioje okupiran bez velikog otpora i bitaka.Dana 14. veljače /1945. op.aJ u 5 satinavećer Titove su trupe ušle u grad ko­jeg su prije toga napustili Nijemci. Ula­zak partizana u grad bio je uspješan, bezikakvih incidenata. Tijekom noći su no­ve vlasti sastavile listu svih "sumnjivihljudi" u gradu. Oni su bili sprerrmi za eli­minaciju. Egzekucije su se dogodile ne­gdje oko ponoći. Komunistički odred jeprovalio u samostan franjevaca i uhitioje glavnog franjevca u Hercegovini. F.dr. Petrovića zajedno s ostalih 6 franje­vaca - koji su bili profesori na Teološ­kom institutu u Mostaru. Dr. P. Petrovićje 15 godina bio upravitelj župe Mostar­ske biskupije, mnogo godina je bio i pro­fesor teologije i poznati crkveni povje­sničar. Njegov dobrotvoran rad ga jeučinio još poznatijim: brinuo so za edu­kaciju sirom~nih studenata. Sve uhiće­

ne franjevce su partizani odveli u nepo­znatom smjeru. Službeno ništa nije bilorečeno o sudbini tih franjevaca Premaglasinama koje su kružile Mostarom ­bili su masalairani te iste noći i ondabačeni u rijeku Neretvu. Opsežna listana kojoj su navedeni katolički svećenici

u Jugoslaviji - sigurno su bili ubijeni.Zbog kontinuirane borbe u Jugoslaviji izbog loše komunikacije, bilo je nemo­guće sve do sada ustanoviti točan broj iimena svih katoličkih svećenika koji subili ubijeni za vrijeme okupacijskogperioda u Jugoslaviji koju su okupiralitzv. 'gerilci'. Sada je moguće dati slje­deće statističke podatke o ubijenimsvećenicima:'(. ..) Hrvatska: 90 sekularnisvećenik, 29 redovnika, 2 isusovca,Bosna: 9 sekularnih svećenika, 6 redov­nika, 2 isusovca, Hercegovina: 7 sekular­nih svećenika, 37 redovnika , (...)

•

Ubojstva katoličkih svećenika su obično

započinjala užasnim torturama, bezsuđenja ili ikakve sudske presude. Samo

.u nekim slučajevimanešto kao 'suđenje'

je bilo improvizirano i 'osuda' je bilaprogl~ena. Ali nikada nije bilo prava naobranu i nikada nisu bile davane drugelegalne zaštite. Događalo bi se da je poje­dinac mogao dosuditi egzekuciju slije­deći takva 'suđenja' i 'pravdu' ubojica.U propagandne svrhe kao motiv egzeku­cija bili su navođeni mnogi politički

izgovori. Ali istina je bila da su svi ubije­ni katolički svećenici bili umoreni odruke komunista - posebno u Sloveniji ­sudeći prema unaprijed smišljenom pla­nu da se 'lilcvidiraju' svi oni ljudi za kojesu komunisti smatrali da su potencijalnei realne prepreke njihovoj uspostavi tota­litarne komunističke diktature."

Idfi> (Nastavlja se)

objavljena 2005. od nakladnika Hrvats­kog instituta za povijest - podružnice uSlavonskom Brodu.

Sadržaj britanskog izvješća

U britanskom izvješću od II. svibnja1945. godine, navodi se sljedeće:

"(...)Nakon njihova poraza na Zapadnojfronti, Nijemci su započeli, i u Jugo­slaviji također, evakuaciju svojih trupa,ali umjesto njih došle su trupe "Ju­goslavenske narodne armije - Oslobo­đenja" - Titovi partizani. Otoci i veći

dijelovi južne obale Dalmacije su prešliu ruke partizana. Saveznički avioni supartizanima pomogli čak u njihovu pro­doru kroz Dalmaciju. Ubrzo nakon oku­pacije svakog grada i sela, partizani suuveli str~nu diJetaturu komunističke

Partije. Počeli su s "lilcvidacijom" svih"sumnjivih" elemenata ili onih koji suim se činili dovoljno sumnjivima. Ali,kakvo je to "čišćenje" bilo!! Izgovor za"lilcvidaciju sumnjivih elemenata" je bi­la optužba za političku urotu i suradnju sneprijateljem. Ali, zapravo, glavni motivtakvog "čišćenja" nije bio taj razlog;glavni cilj je bio druge prirode, a to supolitički ciljevi njihove Partije - komu­nističke Partije. Namjeravajući oslo­bođenoj Jugoslaviji nametnuti diJetaturukomunističke Partije, morali su - tako subarem mislili - prije svega eliminiratisve vodeće osobe, koje se nisu slagale skomunističkim političkim težnjama. Unastojanju da ostvare svoje odluke, traži­li su (svugdje su postali glavni u javnomživotu u oslobođenim dijelovima Jugos­lavije) one koji su u društvu nešto znači·

li ili koji su bili vrlo cijenjeni; oni bi ta­kve ljude uhitili i to bez ikakavog suđe­

nja bi ih ubili ili deportirali u koncetra­cijski logor, gdje bi ih ubili kasnije. Ciljtakvih djelovanja je očit; namjeravali sueliminirati sve svoje sunarodnjake kojibi im jednog dana smetali u njihovomtrudu da boljševiziraju oslobođenu Ju­goslaviju. Među tim ljudima se sigurnonalaze katolički svećenici koji uživajuveliko poštovanje i autoritet među ljudi­ma, jer su oni zapravo njihovi duhovnivodiči, posebno u Hrvatskoj i Sloveniji.Vrlo rijetko i uz veliki rizik bi podatcikoji govore o zločinima i brutalnosti po­činjeni od Titovih partizana izlazili iz­van granica zemlje. Bojeći se opoziciježapadnih saveznika Jugoslavije, partiza­ni su počeli strogo kontrolirati i nadzira­ti zemlju. Nije dopušteno da ljudi imajuikakva kontakta s predstavnicima Save­znika koji se nalaze u Jugoslaviji. Niko­me nije dopušteno izlaziti iz zemlje. Bezsvjedoka žele nadzirati svoj glavni cilj:boljševizaciju Jugoslavije. Unatoč tomvelikom rizi.lcu, neki ljudi su uspjelipobjeći iz Jugoslavije. Oni govore o rea­lnoj situaciji u zemlji opisujući je stravi­čnom.(.. .)" (prevedeno s engleskog,op.a.)

•

3./

•

vić za vrijeme rata javno osuđivaozloči­

ne poglavnika Pavelića, njegovi veliko­srpski kolege-ministri uspoređivali su gas Pavelićem, "da nije ništa bolji od nje­ga", zato što je kao minimalne hrvatskeinterese u uređenju odnosa sa Slovenci­ma i Srbima tražio poslijeratnu obnovubanovine Hrvatske u Jugoslaviji. Srpskiministri su istodobno licemjerno šu~eli

o stravičnim pokoljima u dolini rijekeDrine u istočnoj Bosni koje su počinile

četničke trupe Draže Mihajlovića koji­ma je ta ista jugoslavenska kraljevskavlada u Londonu zapovijedala, i nikadanisu osudili Mihajlovićove zločine kaošto je Kmjević osuđivao Pavelićeve.

Navedene britanske i srpske dokumentesačuvao je hrvatski politički emigrantZvonimir Kunek koji je nakon 1956. bioKmjevićev osobni tajnik. U izvješću bri­tanskog veleposlanika pri Svetoj Stoliciod II. svibnja. 1945., upućeno ministruvanjskih poslova Velike Britanije Ant­honyu Edenu, veleposlanik obavještavao tome da je Hrvatska okupirana od ko­munističkog režima boljševika. Navodise komunističkadiJetatura u Hrvatskoj, ito za razdoblje od listopada 1944. doožujka 1945. godine, što se polclapa shrvatskim dokumentima u knjizi "Parti­zanska i komunistička represija i zločini

u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti",

-.•\

Si:-. _I) Jlol~Y lJ'+!iI ha"'. "t~a honour to .l1e1o..~ ~ o:

two ...~r-o 0:1 th. "!L&UilO..O ot C..tholl0 Cl'''&:1" in(l) Slovenis .cd. (2) Croatie. ~ ....t111, 30*,,"0. m4

. =orz.&ov1na. r ••~.otlYo1,.. Tho,. w.re an~pllo4 to "Ob,. C=di:la1 "h••rant, ':ho h.ad ot th. OonllrOiat1onto::: illo Or1o"tal Choreh••,,4 e~ th.ro!or., r tlU:a,h•. i.~on a, r.a.or~h1,. suihor1t..tlvo. I 0.,~.4 Hla'Sn' ,,0"0. 1 f : ooald to~rd th." to yo ... &:ld h.rudlly lI.l:rooa. In oOl::lll1l\1o&tlq hl. OOMOl1t h~

writu. "It h hi,;hl1 l=por.Ant tor tha paact 'ot thallaJ.kcu o:>! ot tll. "holo lfo41t.r:anoC1 ..ont thatpoaoo t"ou.14 1It oO':41111a1104 tv1'-h1n 1'U&olllavla, andby otht::' " ..". thlU\ 'oy the .Uu1r.at1on ot th. butelo:oonta 1:1 iho OOW1':%7. :BY.: it .or-un .>'tillal&: or.o.alar .tool"l...t1.~ h ..·... pl~t4 .. po!1tl.al ral.,

. th10 doe~:l't 't'D to bt a .u!ticitni roaaon toral~Ui/t1:erl"& ~ho ..0010 lot". "

I 1 . 2. I ntt:-:-04 ~O ~, llt::a2-::1:ctte p&ra&ra~ oi. ~'.J tl:.. rtllort on Slo"'"1,, 1:1. Df ~tlo&..a:c );0. 4 to 3.1­t. i .. ~·.1 era~.t :-a.,,&to4 ~O yoa. ... oy ·~o. 70.

'lll' ll1&1>t :!lonou:-eblt •J..A~.oD" :!!u, ~.~.• ~.O ••

.~e.. oto., .~c..

Britanska dokumentacija svjedoči

da je komunistički genocid nadhrvatskim narodom, poznat pod

sintagmom "Bleiburg", "Križni put",kao i etničko i lcIasno čišćenje koje seprovodilo nakon tzv. "oslobođenja" 19­45. godine, organiziran i provođen od st­rane "rukovodstva" Komunističke par­tije Jugoslavije i KPH odnosno od stra­ne titoističkog režima već tijekom 1944.godine. Britanski dokument pod ozna­kom "No. 88 . 60122145", s datumom odII. svibnja 1945., urudžbirap 23. svibnja1945. pod oznakom "R 8976", dokazujeda je vlada Velike Britanije pasivnoodobravala teror titoističkog režima nadhrvatskim narodom.

Sačuvani dokumentiNavedeni britanski dokument po~eče izosobne pismohrane dr. Juraja Kmjevića

(HSS), bivšeg potpredsjednika emi­grantske jugoslavenske kraljevske (pro­četničke) vlade u Londonu, u. Drugomsvjetskom ratu, koji se, istine radi trebareći, za razliku od Ivana Šub~ića, unu­tar tog velikosrpskog kruga borio zahrvatske interese, često izložen od sarnihčlanova te vlade na sjednicama u Londo­nu najgorim verbalnim napadima zbograznoraznih izvješća o navodnim poko­ljima nad Srbima u NDH. lako je Krnje-

Podlistak 3. Titov /I antifaSizam /I U svjetlu britanskih dokumenata

Piše: Goran Jurišić

Nitko od njih

nije htio HrvatskuU novom nastavku proLitajte: JoS jedan britanski dokument, dokument <:etni<:kog

majora Pavla ĐuriSića i sto dokazuje Krnjevićeva dokumentacija

TntoY afiltifaŠB~am na djeh.aJednostrana~je, etni~ko ~iSćenje, likvidacija narodnih neprijatelja

Krnjevićeva dokumenatcija dokazuje činjenicudaje britanski Foreign Office zavrijeme Drugog svjetskog rala nekritički prihvaćao sve srpske prijedloge zaposlijeratnu obnovu Jugoslavije, dok su Britanci prema hrvatskom predstavnikuKnljeviću vršili strahoviti <.lipIomatski prilis;lk, čak i ucjene, da potpiše pred­loženi nacl1 <.lekIaracije u Londonu koji je išao na štetu hrvatskih interesa, na štoJuraj Kmjević nije pristao, jer nije želio postali izdajica poput Šubašića. Da jeTito bio antifašist, što nije bio slučaj, ne bi likvidirao višestranačje, i ne bi vodiosustavnu akciju etničkog čišćenja nepodobnog stanovništva i akciju is~bljenja

"narodnih neprijatelja". Međutim, pod parolom "diktature proletarijata" Titovaje Jugoslavija postala čvrst saveznik Zapada u hhrdnom ralu protiv SovjetskogSaveza.

P0<.l naslovom "JUGOSLAVIJA(HRVATSKI KATOLICI)", bri­tanski dokument od 30. svibnja

1945. sa<.lrii izvješće o eventualnoj po­moći hrvatskim katolicima u TitovojJugoslaviji, pomoć koja nika<.l nijepružena.

Patnje katoličke populacije"Zapovjednik McEwen je pilaoDrl.avnog tajnika za vanjske poslove(Foreign Office, op.a.) kakve planoveima Kraljevska vla<.la (Velike Britanije,op. a) kako bi ublažila patnju kaloličke

populacije u Hrvatskoj koja se nalazipod režimom maršala Tila, s obziromna odgovornosI koju nam je natovarilaVelika Birtanija uz pomoćNacionalnogpokreta oslobođenja rritova vla<.la,op.a.), koji nam je to ustupio.

Mr. Edcn: Moj pošteni i uglađeni prija­telj će razumjeti <.la ja ne mogu pristatina implikaciju pomoći koja nmn jeUSlupijena 0<.1 Nacionalnog pokretaoslobođenja Jugoslavije rritova vlada,op.a.! u borbi protiv Njemačke. To sveradi KmJjevska vlada odgovorna zavječnu administraciju jugoslavenskedržave. To bi trebala postati odgovor­nost Jugoslavenske vlade.

Z:!povjednik McElVcn: Trebalo bi datido znanja maršalu Titu <.la nije politikaSavezničkih snaga <.la se riješe nelibe­ralnih snaga u Europi, da se potiču

'"Imjene.

Mr. C;rll;rehcr. Hoće li će vlada uočiti

Ja britanski vojnici nisu naviknuti dakao plaćenici budu ponovno - uspo­sla"ljclli poje<.linci u bilo kojoj zemljiIl;l l3alkal1u'!

Mr. E<!ell: Naša pozicija je prilično jas­na. Dok go<.l imamo utjecaja na bilo ko­ju od tih zemalja. napravil ćemu svekako bi omogućili ljudima lih zemaljada odaberu vladu i a<.lrninistraciju kojuoni l..cle."

Srpski <.Iokument: Nijedan <.lom nijeostao čitav

Navedeni britanski dokumenti bili supohranjeni u osobnoj pismohrani čel-

nika HSS-a i poslijeratnog emigrantaJuraja Krnjevića, suradnika StjepanaRadića i Vlatka Mačeka. Nakon završe­tka Drugog svjetskog rata u Europi suKrnjević i Maček vodili pismenu ko­respondenciju putem koje je Krnjevi"obavještavao Mačeka o britanskim sla­vovima iz vremena rata u vezi hrvats­kog pitanja u Jugoslaviji (Maček je ratproveo u Pavelićevoj intemaeiji i izola­ciji), te o odnosu Kmjevićevih srpskihkolega-ministara iz kraljevskejugoslavenske vlade za vrijemerata u Londonu. U srpskom do­kumentu, koji se nalazi u pis-.mohr-mi Foreign Officea i Kr­njevića, od 13. veljače 1943.,upućeno 0<.1 strane četničkog

koman<.lanta, majora Pavla Du-v

rišića iz "Staba Limsko-sandža-čkih četničkih odre<.la", načel-

v

niku "Staba vrhovne komande"f'đeneralu" Draži Mihailoviću,

op.a.!. U tom izvješću, koje čini

dokaz O srpskom ratnom zloči­

nu, ponosno se navodi kako jeakcija četničkih snaga u pIjev­Ijanskom, čajničkom i fočans­

kom okrugu protiv muslimans­kog stanovništva uspješna."Opemcije su izve<.lene tačno

po naređenju i izdatoj zapovesti (...) Svikoman<.lanti i je<.linice izvršile su <.lobi­vene zadatke na opšte zadovoljstvo. (...)Sva muslimanska sela u tri pomenutasreza su pOlpuno spaljena, tako da nije­dan njihov dom nije ostao čitav. Svaimovina je uništena sem sloke, žila isena. (...) za vreme operacija se pristu­pilo potpunom uništavanju musliman­skog živ~a bez obzira na pol i go<.linestarosti. Zrtve - Naše ukupne žrtve subile 27 mrtav od kojih 2 nesretnim slu­č~ljcm i 32 ranjene. Kod muslimana oko1200 boraca i <.lo 8.000 ostalih žrtava:žena, slaraca i <.Iece.(...) Moral kod mu­slimana bio je takoreći srušen. Zavlada­la je epi<.lemija straha 0<.1 naših četnika

tako, da su bili prosto izgubljeni. Inter-v

vencija okupatora iz PJevalja i Cajničasaslojala se samo u tome - zaštita iobezbe<.lenje njihovih garnizona (...)"

(transkribirano sa srpske ćirilice, op.a.).

Unatoč takvim izvješćima o ratnomzločinu i zločinu genocida na<.l bosans­kim muslimanima, koje su počinile sr­pske jedinice pod zapovjedništvom ge­nerala Draže Mihailovića, i vrhovnimzapovjedništvom kralja Petra II Kara­đorđevića, srpski ministri u emigrants­koj vladi u Londonu prebacivali susvom kolegi Krnjeviću Pavelićeve zlo­čine, a Mihailovićeve zločine su lice-

mjerno prešućivali. U svjetlu ne<.lavnedo<.ljele visokog <.Iržavnog odličja SADpotomcima Draže Mihailovića i re­habilitacije četničkog pokreta u Repub­lici Srbiji zanirnljiva je, i porazna pomoral Zapada činjenica, da je četnički

saveznik antifašističkih Saveznika uDrugom svjetskom ratu <.Ioprinio pobje­<.Ii na<.l fašizmom izbjegavajući kontakts okupatorom, a provo<.leći brutal noetničko čišćenje civila.

•SulJ3šić i Tito planirali uklanjanjeHebrangaParalelno s partizanskim obračunom shrvatskim civilima i ratnim zarobljeni­cima 1945. vodio se na "narodnoj fron­ti Jugoslavije" obračun i s tzv. "unutar­njim neprijateljima" odnosno s hrvats­kim "kadrovima" u "Naro<.lnooslobodi­lačkom pokretu" ("NOP"). U korespon­denciji Krnjević-Maček Krnjević je upismu Mačeku od 3. kolovoza 1945. iz-

v

ričito naveo kako je Subašić govorio okraju Hebrangove političke karijere u

v

jugokomunističkoj vladi Tito-Subašić:v

"(...) Subašić je Juri govorio, da će on iTito ure<.lili Jugoslaviju, a raznim Heb­rangima, da će doći na kraj pomoću

Tita i Rusa.(...)"

S obzirom da je Hebrang 1944. prvosmijenjen kao glavni zapovjednik p,uti­zanske vojske u Hrvatskoj i premještenna ministarski položaj u jugoslavenskojvladi, te opet smijenjen i premješten namanje važan položaj u Titovoj vladi i nakraju uhićen, brutalno saslušan u beo­gradskom zatvoru Glavnjača i na kraju

v

likvi<.liran, čak i hez sudenja, Subašiće-va najava o obmčunu s Hebrangom od­nosno s anti<.logmatskom sIrujom u ju-

v

gokomunističkom pokretu daje Subaši-ćevoj najavi dodatnu težinu. Krnjević

v

kao najuže Subašićeve političke sumd-v

nike u vla<.li Tito-Subašić navodi britan-skog veleposlanika u Beogradu i Tito­vog tajnog agenta Velebita, ujedno re­zidenta Staljinove tajne službe i sovjet­ske političke policije NKVD.

17. svibnja 1944. Hrvat i bivši ban Ba-v

novine Hrvatske Ivan Subašić postao jepredsjednik kraljevske jugoslavenskeizbjegličkevlade, a 12. rujna 1944. kraljPetar II Kamđorđević pozvao je četnič­

ke snage <.la pristupe Titovoj "oslobo­<.lilačkoj vojsci".

Poslije sporazuma Tito-Šubašić 0<.1 I.studenog 1944. o osnivanju koalicijskeiugoslavenske vla<.le Tilo je uz pomoć

Subašića eliminirao višcstranačje i uv­eo jednopartijski sustav u poslijeratnojJugoslaviji. Sponzori ove komunistič­

ko-kapitalističkevlade bili su Churchilli Staljin nakon britansko-sovjetskog do­govora od 17. listopada 1944. o podjeliinteresnih sfera u obnovljeno! Jugosla­viji. Krnjević navodi da je Subašić usvojim podnescima Foreign Officeu is­ticao hvalospjeve o Titu, da je Tito "ut­jelovljenje situacije u Jugoslaviji", "Titoje jedini predsIavnik Jugoslavije", te akose prihvati ono što je Šubašić dogovorios Titom, "Jugoslavija će postati iza rataprva demokratska zemlja, ne s:uno naBalkanu nego i u Europi".

•Krnjević o Su[)ašiću

Oni koji nisu pristali na njegovo i Tilo­vo rješenje, nastavlja dalje Krnjević, su"politički filozoli koji ost:~u u sferinereainog i teoretskih špekulaciia". Kr­njević kal.e Mačch. <.la, dok je Subašić

bio u Lon<.lonu, <.la je radio što su Eng­lezi htjeli, dok je bio u Moskvi, radio ješto su Rusi htjeli, a u Jugoslaviji što jeTito htio, a nitko od njih, kaže Krnjević,

v

nije htio Hrvatsku. Krnjević opisuje Su-bašića kao "~unoralnog čovjeka" kojegajoš nije doživio u životu. i uz to da je"mizeran pred svakim jačim", i "umiš­ljen i častohlepan do skrajnosti". U r0-

v

zadini Subašićeve izdaje hrvatskih inte-resa leži njegova doušnička suradnja z.1

Staljinov NKVD, tako daje Churchill uBeogmdu imao fommlno svog čovjeka

v •

u Subašiću, a stvarno u Titu, dok Je SI<I-Ijin u Bcogra<.lu imao svog čovjeka u

v • •

Titu, a stvarno u Subašiću. Na kraju Jev

Tito eliminirao i Subašića iz jugoslave-nske vla<.le, tako da je Velika BrilanijazadrLala stopostotni utjecaj n.r'·otoiC •stički totalitarni režim, posebno nakonrezolucije Informbiroa 1948. protiv Titai njegova raskida sa Staljinom. iako ne isa staljinističkimmetodama vla<.lanja.

la'li' (Nastavlja sc)

,

,

HRVATSKOSLOVO

Podlistak 4. Titov /I antifašizam" u svjetlu britanskih dokumenata

U novom nastavku proCitajte: Tko je podupirao Tita u prijelomnim trenutcima, Titovipartizani bili su antifašisti samo u propagandi, Zapad nije zapovjedio Titu genocid

nad Hrvatima, današnje veliCanje Tita u Hrvatskoj predstavlja povratak u komunizam

losta ~inistlill

eTito

Piše: Goran Jurišić

gennansku varijantu marksizma. Sličnostobje zločinačkc ideologije, marksizma(komunizma) i nacionalsoeijalizma pre­varila je Staljina koji je 23. kolovoza 19­39. s Hitlerom potpisao javni njemačko­

sovjelski pakt o nenapadanju i ekonom­skoj suradnji, i tajni pakt o podjeli Isto­čne Europe (koji je nakon rata objavljen).Od toga trenutka do njemačkog napada

..

•

Veći staljinist od StaljinaKad je Tito pozvao 1941. na orul~mi us­lanak protiv "okupatora i domaćih izdaj­nika", litoislička propaganda je kao "kvi­slingc" stavila na crnu listu cijeli hrvatskinarod :wto šIo su Hrvati 1941. IXlzdmviliusposlavu Nezavisne Drl.ave Hrvatskc-..Staljin je odmah uočio da Tito sa svojo",staljinističkom politikom ne ćc dalekostići u borbi protiv iznenadnog :wjednič­

kog neprijatelja (Hitlerove Njemačke), akada je Tito svoje prve dvije brigade uprosincu 1941. nazvao boljševičkimime­nom (Prva i Druga "proleterska" briga­da), Slaljin je kiptio od bijesa na svogbalkanskog povjerenika Josipa BrozaTita. S obzirom da je jugoslavenska koa­licijska srpsko-hrv~llsk~1Vlild:l Cvetković­Maček u zoru njemačkog napada na Ju­goslaviju potpisala uspostavu diplomat­skih odnosa Kraljevine Jugoslavije saSovjctskim Savezom, Staljin je opet bje­snio kad su boljšcvici Josipa Broza Tita29. studenog 1943. u Jajcu formirali pa­ralelnu jugoslavensku vladu, U7. onu emi­grantsku jugoslavensku velikosrpsku vla­du u Londonu. Tito sc ponašao kao veći

staljinist od samog Staljina, te su partiza­ni ušli na kraju rata u Trst i u južnu Aus­triju, a poslije je Titov režim podupiraogrčkc komuniste u građanskom ratu, ukojemu je britanska vlada podupirala gr­čke antikomuniste. U to vrijeme jc Staljinneprestano strepio da Tilova hazarderskapolitika ne uvuče SSSR u mt sa Z:lpa­dom, i to u situaciji kad su AmerIkanciraspolagali s atomskom bombom, a SS­SR nije, te se Staljin plašio nuklearnogbolokausta nad Moskvom i gubitka islOč­

noeuropskog ratnog plijena.

bto je Staljin 1948. dao objaviti pozna­tu Izv. "Rezoluciju Infornlbiroa" kojomje namjeravao Tita skinuti s vlasti kakoga balk,tnski staljinisl ne bi odveo u ratproliv nuklearnog Zapada. Kako bi gakompromitirao, sovjetski tisak je odmahizašao sa tvrdnjom da Tito nije Tito negoda je riječ o lizičkom dvojniku JosefuLebedjevu koji je Josipa Br07A~ navodnozamijenio nakun što je Josip Broz Titolikvidiran u njemačkom zračnom desantl1na Drvar 1944. Budući da jc Josef Lebe­djev postao general još u španjolskomgrađanskom ratu, lO objaš,~ava vojničko

vođenje posljednjih parti7~~nskih operd­cija u proboju Srijemskog fronta 1945. iprodoru Jugoslavenske armije dp slove'1-J.... , l

sko-austrijske granice. Do Imja 'jugoko­munistička vojska nije vodila rrontalnisukob s njemačkom i hrvatskom voj­skom.

1<1'ii"' (Nastavlja se)

Totalitarni staljinistiČki režim, i knjini- I

stički re7.im prije Staljina likvidirao je od1918. do 1941. deset posto ruskug naro­da, jer je procjena boljševika bila da od100 milijuna Rusa moraju likvidirali 10milijuna kako bi ostali iz psihološkogstraha prihvatili komunizam.

na SSSR 22. lipnja 194 J. propagandaKomunističke internacionale, u kojoj jebila i KPJ, vodila je protuzapadnu agita­cijsku propagandu, napustivši dotadašnjiagitprop tzv. "narodne fronte" ili antifa­šizam koji je još zastupala u španjolskomgrađanskom ratu tridesetih godina 20.stoljeća.

Psihološki strah zaprihvat komunizmaTilov partizanski pokret bio je 7~~ vrijemeDrugog svjetskog rata anlifašistički salllOu propagandi, dok je u stvarnosti to biostaljinistički komunistički revolucionarni

pokret. Tilo je prili­kom boravka u Ko­mintemi u Moskvitridcselih godinaodgojen u staljin is-

. ličkom duhu, i Mi-~.

~ ko Tripalo u svojimpolitiČkim memoa­rima iz 1989. tvrdida je Tito bio i os­tao do kraja životastaljinist. Tito je uMoskvi kao douš­nik sovjetske l,~ne

službe NKVD okle­vetao sve čelnike

.jugokoll1unističkog

pokreta koji sU sko­nčali pred streljač­

kim vodovima NKVD-a, a tako je okle­vetao i antidogmata i vođu anti rašista uHrvatskoj Andriju Hebranga, kako bi gamogao likvidirati, jer staljinizam ne trpikonkurenciju, isto kao i hillerizam. Kadje 1941. njemački nacizam napao Sovje­tski Savez, Slaljinje u nuždi i iz pokvare­ne lukavosti pozvao "ruski narod na veli­ki domovinski rat" protiv okupatora.

dokumenlacije o zločinima titoističkog re­žima u Hrvatskoj 1944. - 1946. očitava sei moralno posrnućeZapada, koji je mogaospriječiti partizanske lJotine. ali nije, istokao što je Zapad mogao 1991. zaustavitiMiloševićev režim, a nije. Razlog je jed­nostavan: Zapad je, kako 1945. tako i1991. bio uvjeren da preko Beograda kon­trolira cijelu "regiju", a svc ŠiO bi moglodovesti u pitanje tu kontrolu predstavlja

•"faklor koji izaziva nerede". Cak su i nje-mački nacisti upozoravali usta.'ki režim daneka, u jeci četničkog genocida u istočnoj

Bosni 194111942., ne nastoji biti "remeti­lački faktor koji bi stvorio nerede". Z:lpadje preko Tita kontrolirao Balkan sve doraspada SFRJ 1991. godine, s obzirom daje 1948. pukla ljubav sa Staljinom, tedan<Js to opet čini, a Beograd opet postajekarusel preko kojega sc vrti cijela priča

oko kontrole "regije" odnosno balkansketrgovačke zone, preko koje se namjerava

. tmnsferirati irnčku naftu do Trsta odnosno. do Zapadne Europe.

,

,

• •

., "~o

•..

•".'. ,O:......-:.:"

"

,....

,,~,.!

..,o'.•

.1;;."·'~.

,,,,.~~

• t.·,... -=.~. '.,'~: •• ;0.

,,:,,.~ .:...... '. ' .'...• -

....

talistički Z:lpad najveći neprijatelj komu­nizmu, morao je silom prilika ući u save­zništvo sa svojim smrtnim zapadnim ne­prijateljem, dok sovjetski boljševici naHitlerove naciste nisu gledali kao na sm­rtnu opasnost. u čemu su se prevarili, sobzirom na napad Hitlerove Njemačke

od 22. lipnja 1941. na Sovjetski Savez.

Boljševici su u nacizmu vidjeli samo ide­ološku konkurenciju. Komunisti su poja­vom Hitlerova nacionalsocijalističkog

pokrcla smalrali da ih Hitler kopira, te sumu predbacili plagijal njihovih ideja, da,naime. mmksizamJlenjinizam pretvara u

otencijalnu oporbu koja bi mogla ugrozitinjegovu apsolutističku curističku vlast itotalitarni režim koji je nakon rata uveo uobnovljenoj Jugoslaviji. A možda je hrvat­ski narod podvrgnut 1945. genoeidu kaoosveta 7..a istrebljenje Židova u NDH odstrane ustaškog režima, ukoliko je istinada Tito od 1944. više nije bio' Josip Broznego Josef Lebedjev, koji je bio židovskogpodrijetla. No, kako god bilo, današnji su­stavni bojkot kažnjavanja zločina komuni­l.ma u Hlvalskoj od sU'ane hrvatskog drža­vnog vrha, i izjave tipa kako je "Tito naj­veći hrvatski dr2avnik", da je "Tito pred­vodnik antifašističke borbe", da je Tito"Hrvat", dil je 'Tito bio mudar i genija­lan", što podsjeća na propagandu sjever­nokorejskih boljševika (maoista), ne vodinik~lmo osim II prošlo:-;t i II crna vremenaolovnog komunizma.

S titoizmom danas treba mščisliti, demok­ratski, tako da više nikada nekome ne pa­dne na pamct da hrvatsko društvo truje",~većim lažima. U svjetlu britanske

Zpadje i 1945. i 1991. bio uvjeren da

preko Beograda kontrolira cijelu'regiju"

Niti na jednoj od brojnih Savezničkih an­tihitlerovskih konferencija za vrijeme rataSaveznici nisu Titu dali placet da izvršigenocid nad Hrviltima i etničko čišćenje

Iuvatskog stanovništva. Saveznici su jedi-•

no Cesima dali pravo da etnićki očiste nje-mačku nacionalnu manjinu kao satisfak­ciju za strahoviti nacislički teror nad češ­

kim mU'odom za vrijeme rala, i da se isku­pc 7.....l sr:unoLni sporazum i/.medu Zapada iHitlcril 1938. kojim je raskomadana neo­visna država Čehoslovačka. No, Tito, ra­<.lila se o boljševiku Josipu Brozu ili o bo­Ijševiku Joscru Lehedjevu, svejedno. nijedunin političku potporu :t.a obračun s hr­vatskim narodom. ncgo je l1uuii:al Tito svczločine izvršio na svoju lUku, kako bi na­vo<Jno :t.adovoljio velikosrpsku kompone­ntu u jugokomunisLićkom pokretu, s jednestrane, tl s druge :t.alo da II oru:hmim sn;j­gama NDH više ncma konkurenciju i p-

Njemačku-sovjetski paktTilo jc, dakle, bio na strani antifašističkih

Saveznika koji su se saslojali od dvijeglavne struje, naime, od vlada zemaljazapadnih demokracija na čelu sa SAD iVclikom Brilanijom, i od boljševičkog

režima Sovjetskog Saveza i komuni­stičkih pokreta kao što je bio Tilov pa'1i­zanski pokret. Tito jc, dakle, bio anlifa­šist u onoj mjeri u kojoj je to bio iliraninSlaJjin, najveći zločinac i masovni uboji­ca, ne samo u 20. stoljcću nego i u povije­slio ČClnici Z:.pada Churchill i Rooseveltsu procijenili da jedino II savezništvu saSovjetskim Savezom i Staljinom mogurazbiti Hitlerovu okupaciju Z:,padne Eu­rope i njemačku dominaciju II Europi, il

,staljin, koji je uvijek smatrao da je kapi-

Osim što su zapadni antifašistički

saveznici SAD i Velika Britanija,poglavito britanska vlada, od tre­

nutka Hitlerova poraza uStaljingradupočetkom 1943. definitivno odbaeili po­misao o dijeljenju bivše Jugoslavije, i ulom smislu odbacili mogućnost ustrojaposlijeratne samostalne hrvatske države(kako u pismu Vladku Mačeku od 3. ko­lovoza 1945. tvrdi Juraj Krnjević, koji jeza vrijeme Drugog svjetskog rata u Lon­dOllu bio II stalnom kontaktu s britans­kom vladom), i počeli utvoreno podupi­rati jugokomunistički pokret JosipaBroza Tila, koji je nosio propagandnoimc "Narodnooslobodilačkipokret", ka­ko bi sc pred dumaćim antifašistima pri­kupila ćinjenica da "Narodnooslobodila­ćku borbu" II stvarnosti predvodi i nadzi­re Komunistička pal1ija, Zlpadni savez­nici Tila, pmlizane i jugokolllunislc nisupodupirali u zloćinu genocida protiv hr­valskog naroda i drugih naro<..la II Sred­njoj i Jugoistočnoj Europi.

HRvATSKO SLOVO

Podlistak 5.

Piše: Goran Jurišić

Titov "antifa~izam" U svjetlu britanskih dokumenata

Genocidni zlotini titoistm€:~<{o~;t".,tt:."

jugokomunizmaU izvješću britanskog veleposlanika pri Svetoj Stolici ministru vanjskih poslova

Velike Britanije, Anthonyu Edenu, od 11. svibnja 1945. stoji: Ubrzo nakon okupacije svakoggrada i sela, partizani su uveli strašnu diktaturu komunisti<::ke Partije.

Po<::eli su s "likvidacijom" svih "sumnjivih" elemenata ili onih koji su im se<::inili dovoljno sumnjivima. Ali, kakvo je to "<::išćenje" bilo!!

Pokolj franjevaca u Ljubuškom"Pokolj franjevaca u Ljubuškom - UHercegovini, ljudi su većinom katoli­ci i Hrvati, a utjecaj katoličkih sveće­

nika je velik. Zato šio su Titovi kom-

Uiscrpnom izvješću britanskogveleposlanika pri Svetoj Stoli­ei, koje je uputio ll. svibnja

1945., dakle dan pred početak bleibu­rške tragedije, u britansko ministar­stvo vanjskih poslova Foreign Of/i­ce, u London, i antililšističkom Savez­ničkom stoi.ero za Mediteran, u Ca­serti kraj talijanskog Napulja, nave­deni su primjeri genocida partizan­skog titoističkog jugokomunističkog

režima nad hrvatskim narodom.Strani antifašistički promatrači zapa­dnih Saveznika uočili su tla partizanii komunistička tajna policija ulaze u"oslobođena" mjcsta i gratIove uHrvatskoj i BiH s unaprijed priprem­ljenim popisima za uhićenja i likvi­dacije, i da se na crnim listama Tito­vih komunista nalaze najuglednijihrvatski građani, intelektualci i osobeod ugleda, posebno katolički sveće­

nici i redovnici kojima je jetlini "gri­jeh" bio što nisu bili partizani ili čla­

novi KP, a većina osumnjičenih Hrv­ala lJopće nije imala veze s uSlnškimpokretom.

Marxova diktatura proletarijataU marksistički program KPJ i KPHbio je programiran plan o likvitlacijisvih onih koji svojim intelektom, po­ložajem ili ugledom II društvu pred­stavljaju smctnju instalaciji totalitar­nog socijalističkog rc?.ima. Osnoveza masovne likvidacije postavio jetvorac komunizmu Karl Marx, naz­načivši neprijatelje kOJllunizma, a tosu bili svi oni koji nisu bili pripadni­ci "ratlničke klase" i protivnici "Di k-

tature proletarijata". Tko pripada rad- Njegovana mržnja premaničkoj klasi, O tome su odlučivali ko- Hrvatimamunisti na "narodnim sudovima" i Tito je svim "narodima i narodnosti­drugim revolucionarnim tribunalima, ma" dopustio da se ižive nad Hrvati­poput "Sutla za zaštitu nacionalne ma - to je povijesna činjenica. O go­časti Hrvata i Srba", koji je utemeljio tovo patološkoj mržnji jugoslaven­predsjednik Zavnoha, hrvatsk i knjiže- skih partizana prema Hrvatima govo­vnik, VlatIimir Nazor. Prvi filtar za rc već prva izvješća o pobunjeničkim

selekciju civila i ratnih zarobljenika ratnim zločinima partizana i četnika

bili su "vojni sudovi" pri komanda- iz 1941. godine u Hrvatskoj i BiH, uma partizanskih jedinica, i "narodni kojima se navodi "osveta" srpskihsudovi" koje su Ulemeljili tzv. "Naro- četnika i partizana nad Hrvatima zb­dnooslobodilački odbori" ("NOa") og sloma velikosrpske Kraljevine Ju­koji su bili protlužena ruka i pod sto- goslavije i osnivanja Nezavisne Drž­postotnom kontrolom KPJ i KPH. ave Hrvatske, a prilikom masovnog"Vojni i narodni sudovi" etnički su ubojstva bosanskih muslimanačistili hrvatsko stanovništvo za vrije- 1941./1942. srpski komandanti pretI-me Drugog svjet- T'" "n dt. bacuju bosanskimskog rata na tzv. tloJe SYlD1 aro Imal muslimanima kole-"oslobođenoj terito- narodnostima" dopustio da se ktivnu 'suradnju srij i", a nakon "oslo- ižive nad Hrvatima ustaškim režimom.bođenja" Zagreba i Mržnju prema Hrv-cijele Hrvatske i Bil-! 1945. počela je atima njegovala je komunističkapar­tIruga faza čišćenja, i to u velikom tija tako da se partizanski antifaši­stilu - genocid ili zločin ubojstva stički pokret "NOP" poti vodstvom-J.hrvatskog naroda, u kojemu su naj- B. Tita u cijelosti boljševizirao i izo­većim dijelom sutIjelovali partizani pačio, tc na kraju rata dobio novuhrvatske nacionalnosti, odnosno, lik- zločinačku tlimenziju, iako je i prijevitlacijc su provođene po tzv. nacio- zločinački marksizam bio integralninalnom ključu, tako da su slovenski program KPJ i KPH, tako i "Narod­partizani likvidirali ratne zaroblje- nooslobodilačke horbc" ("NOB").nike iz rctlova slovenskog domobran- Deformacije, medutim, nisu uvjeto-stva i slovenske civile, srpski partiza- vane maršalom Titom nego marksi-ni su ubijali srpske ratne zarobljenike stičkim programom.(četnike), samo su hrvatske ratnezarobljenike i hrvatske civile ubijali islovenski, i srpski. i hrvatski i crno­gorski. pa čak i makedonski paJ1iza­Ill.

iri izvorna britanska citata

unisti vršili eliminaeiju svakog neko­munističkog utjecaja među ljudima,'JNA' je uskoro poslije okupaeijeHercegovine odlučila likvidirati eije­lo katoličko svećenstvo zbog njego­vog utjecaja i ugleda među hrvatskimnarodom. Ljudi koji se nisu slagali sprogramom komunističkih partizanabili su stavljani na crnu listu a zatim

•ubijani. U zapadnoj Hercegovini Ca-pljinaje bio prvi grad koji je prešao uruke partizana 27.studenog 1944. go­tline. Sljedećeg dana su okupiraliLjubuški gtlje su uskoro formirali"Pokrajinski odbor Jugoslavenskognacionalnog pokreta oslobođenja"

I"Narotlnooslobotlilački odbor","NOa", op.a.! uzapatlnoj Ilercego­vini. Tako je komunističkapartija sas­tavila listu svih sumnjivih i opasnihelemenata kako bi bili eliminirani iubijeni. Tu je bilo 160 katoličkih ci-

•vila iz Capljine i Ljubuškog, te trgov-ci, seljaci i ostali civili. Na crnu listusmrti su također slavljeni svi sekular­ni svećenici i 44 franjevea. Civili su

•bili masakrirani otImah: 69 u CapIji-ni. 58 u Ljubuškom. Neki su uspjelipobjeći ili ih komunistička policijanije mogla uhititi. S obzirom na sve­ćenstvo, 'NOO' je otllučio tla njihovasutlbina butle otlgođena sve dok se neosvoji Moslar." (Izvor: izvješće bri­tanskog veleposlanika pri SvetojStoliciji, II. svibnja 1945. gotIine,"No. XS . 60122/45", urutli.hiran uForeign Oniceu 23. svihnja 1945.pod oznakom "R gSl76".)

J(J'ii' (Nilstilvljil sc)

•

Kroz tu mirnoću jedino se mogla <::uti odrješita naredba komunisti<::kog oficira,zatim zvuk eksplozije i u sljedećem trenutku zvuk ljudskih tijela kako padaju u svoj grob

U britanskom tlokumentu od 30. svib­nja 1945. (dokument Foreign Oaiceilbr. 371 poti naslovom "JUGOSLA­VIJA (HRVATSKI KATOLICI)"vidi se politika tIvostrukih načela:

"ZapovjetInik McEwen je pilao Drž­avno lajništvo za vanjske poslove ka­kve planove ima Kraljevska vladakako bi ublažila patnju katoličke po­pulacije u Hrvatskoj koja se nalazipod rei.imom maršala Tita (...) Mr.Eden: (... ) To bi trebala postati odgo­vornost Jugoslavenske vlade. Zapo­vjednik McEwen: Trebalo bi dati tloznanja maršalu Titu da nije politikaSavezničkih snaga da sc riješe ncli­berainih snaga u Europi, da se potiču

zamjene. (...) Mr. Etlen: Naša pozi­cija je priličnojasna. Dok goti imamoutjecaja na bilo koju od lih zemalja,

napravit ćemo sve kako bi omogućililjutIima tih zemalja tla odaberu vladui administraeiju koju oni žele."

lli jedan drugi britanski dokumenturudžbiran u Foreign Officeu 9. srp­nja 1943. pod oznakom "R-5940, od8. srpnja 1943. u kojem se kaže slje­deće: "Britansko Poslanstvo priJugoslaviji lu Londonul - Moj dragiMoley, ne znam jesi li imao vremenarazmisliti o mom pismu NO.F.O. 514od 6. lipnja u kojem sam bio dovo­ljno brzopiet i nagao da obnovimsvoju zamolbo da mi uzmemo podkontrolu soluciju jugoslavenskogproblema, čak i ako nam prijeti rizikda interveniramo u jugoslavenskeunutarnje poslove. (...) Ali, uvjerensam da nema nade za ništa od ovoga

sve dok mi održavamo svoj stav neu­tralnim i "po strani". (...)"

Ili sljedeći britanski dokument: "Po­kolj katoličkog svećenstva u Dubrov­niku - Titove trupe osvojile su Dub­rovnik prošle jeseni. Uskoro nakonokupacije, komunistički agenti uhiti­li su više od 47 važnih građana gradaDubrovnika, među njimaje bilo i šestsvećenika. Svi su bili ubijeni. Ubija­nja su se (prema našem izvoru infor­macija) događala ovako: sve nesret­nike je uhitila komunistička tajnapolicija (O.z.N.A.) i odvela ih izvangrada, gdje su mogli biti ubijani, pri­tom da je svatko sam iskopao vlastitigrob. Prije egzekucije, jedan od njih,Marjan Blažić, upitao je svoje egze­~utore mogu li njegovi drugovi i on

ispuniti svoje posljednje želje prijesmrti, tj. da dobe oprost za svoje gri­jehe i da se pomole prije samog krajaživota. Bio je to dirljiv prizor kada susvećeniei dali odrješenje grijeha svi­ma koji so bili osuđeni na smrt. Na­kon tog pobožnog čina, civili i sveće­nici zajedno su izmolili molitvu"Molimo Te Gospodine ..". OtacMarjan Blažić je uputio riječi oprostasvojim ubojicama, afirmirajući takovlastitu nedužnost, a i nedožnost svo­jih drugova u smrti i njihovu volju daumru u ime Boga. Kroz tu mirnoću

se jedino mogla čoti odrješit1i'narl!d-'ba komunističkog oficira, zatim zvukeksplozije i u sljedećem trenutkuzvuk ljutIskih tijela kako padaju osvoj grob." (G. J.)

•

HRVATSKOSLOVO

Podlistak 6. Titov II antifa~izam" U svjetlu britanskih dokumenata

Totalitarni poredak

uime ZAVNOH-aUime Zavnoha zavladao je u Hrvatskoj 1945. totalitarni poredak koji je progutao i

idejnog tvorca Zavnoha Andriju HebrangaPiše: Goran Jurišić

••

OslobođenjeZagrebaIz zapisnika sa sastanka "Mjesnog ko­miteta KPH Zagreb" u okupiran"mZagrebu, od 12. svibnja 1945. godine, I

UOČljiv je zaključak "drugova", medunjima i Vece Holjevca, o etničkom čiš­

ćenju Zagreba. Aktualni zagrebački gra­donačelnik Milan Bandić (SDP) poznatje po tome što hvali Vecu Holjevca, kojiima i spomenik u Zagrebu, da mu jeuzor. Spomenik žrtvama komunizma, iTrg žrtava komunizma u zagrebu nepostoji, niti Milanu Bandiću pada naparnet da bi takav spomenik uopće pos­tojao. U navedenom dokumentu se, na­ime, kaže sljedeće: "Potrebno je aktivi­zirati J.N.O.F. i gradjanstvo da hvatajuneprijatelje i prokazuju i daju hapsili.(...) Grad treba odteretiti s time da se štoprije odsele svi doseljenici koji su u tokurata došli u grdd (...) (radi se o hrvatskimžrtvama koje su za vrijeme rata izbjegleiz hrvatskih i bosanskohercegovačkih

mjesta pred partizanskim terorom,op.a.).

Zamjenik načelnika Udbe za gradZagreb, Ahmetović, ovako je opisao si­tuaciju u Zagrebu nakon tzv. "oslobođe­na": "(...) Gotovo cijeli aparat UDB-e zagrad Zagreb pretvorio se u organe zahapšenje i istragu. Ta trka trajala je svedo kasne jeseni 1945. godine" (Izvor:HDA u Zagrebu, 156111, spis br. 948,str. 1.)

Odnos prema grobljimaBakarićevaministraOsim mnogih nečasnih odluka partizan­skog režima jedna je posebno gnusna:odluka "ministra unutarnjih poslova Fe­deralne Države Hrvatske" V. Krstulovi­ća o uklanjanju vojničkih groblja okupa­tora", od 6. srpnja 1945., upućena "Ob­lasnim narodnim odborima". uključuj­

ući "Privremenom narodnom odboru uzagreb". Pod grobljima i grobovimaokupatorskih vojnika Bakarićev mini­star ubrojio je i grobove hrvatskih vojni­ka, tako da danas u Republici Hrvatskojne postoji niti jedan jedini označenigrobgdje je pokopan neki vojnik oružanihsnaga NDH, vojnici koji su za vrijemeDrugog svjetskog rala časno pali za hr­valsku dr2avu u ratu i borbama protivpartizana i četnika_ Bilo bi to slično kaokad bi danas ministar unutarnjih poslovaili pravosuđa Republike Hrvatske nare­dio izbacivanje iz grobova posmrtnihostataka partizanskih boraca. Kako bi seosjećali članovi njihovih obitelji?

(Nastavlja se)

jedinica II Armije (...) U Sisku je prvibataljon ne znam koji, 2 <.Jana kasnije štoje Sisak bio osloboden došao u Bolnicuna vcčer oko 9 sati i odveli su 19 ranje­nika neprijateljskih vojnika i pobili su ih(...)"

Sud :zaboraviosmrtne kazne

Iimo Vas, da podnzmete mjereda se ovakovi slučajevi ne

vaju, inn ćemo biti pri­siljeni, da podignemo optnŽJJicu protivtakovoga suda zbog sabotaže NOB-e.Smrt fa§izmu - sloboda narodu!

Zanimljivo je pismo Ozne za zagrebač­

ku oblast, od 29. rujna 1944., br. 145,potpisano u ime odsjeka "zagrebačke"

Ozne Lačan Marijana, upućeno Oblas­nom komitetu KPH i političkom kome­saru X korpusa ''Zagrebačkog'',u kojemse izražava nezadovoljstvo radom Voj­nog suda Komande bjelovarskog podru­čja: "Dragi drugovi! Vojni sud komandeBjelovarskog područja pokazao se skrozoportunistički čak toliko daleko, da toide na račun štete naše borbe. U poslje­dnjih mjesec i pol dana isti sud nije izre­kao ni jednu smrtnu kaznu (...) MolimoVas, da poduzmete mjere da se ovakovislučajevi ne dešavaju, inače ćemo bitiprisiljeni, da podignemo optužnicu pro­tiv takovoga suda zbog sabotaže NOB­e. ·Smrt fa§izmu - sloboda narodu ,..(Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 1491,4.0.)Banditizrnu partizanskog režima uopće

nema kraja. l danas ideološki nasljedni­ci totalitarnog titoizma, raznorazni novi­nari, političari i vlasnici. i urednici utje­cajnih medija zgražaju se nad izjednača­

vanjem žrtava, nad stavljanjem znakajednakosti između "Jasenovca" i "Gologotoka", čak se Hrvatima sugerira da nisusvjesni kakvu su to dobru bivšu državuu Titovoj Jugoslaviji imali i sl., no, otome u sljedećem, posljednjem nastavkufeljtona o lažnom Titovu "antifašizmu".

osvete. Moglo se jasno vidjeti da kodnjih vlada uvjerenje da je naša borbavelikosrpska (...) Narod sela Jukinca,kotara Glina pripremio je masovne daro­ve domobranima u logorima (...) Točnoje da na čelu stoje Mačekovi agenti. Na­rod u novooslobođenim mjestima odno­si se pomirljivo prema zločincima (hr­vatskim ratnim zarobljenicima, op.a.), ipotrebno je raspiriti mržnju u tim selimaprema neprijatelju i zločincima (...)Djeca do uključivo 16 godina neće bitistavljena u logore (...) Prilikom ulaska ugradove i sela bilo je dosta pljačke od

U izvješću partizanskog okružnogJavnog tužitelja u Sisku, Branka Drezge,od 15. svibnjal945., navodi se stanje, uod partizana zauzetim mjestima, o pljač­

ci od strane partizanskih jedinica TitoveJugoslavenske annije, o likvidaeiji ra­njenika iz sisačke bolnice, te postupkuprema "narodnim neprijateljima": "(...)Narod novooslobođenih sela i gradovabio je zastrašen i bojao se masovne

Poduzeli sve da se mržnja -,

povecaKako su izgledali progoni kršćana i mu­slimana u Titovoj Jugoslaviji, progoniHrvata i drugih naroda u "narodnoj repu­blici.... maršala Tita pokazuju, osim bri­tanskih dokumenata i hrvatski dokumen­ti. Takav je primjerice· dokument u ob­liku izvješća "Sekretara Partijske orga­nizacije IV udarne brigade III ud. di­vizije", "druga" Stanka Obradovića, od31. svibnja 1945., upućeno "Sekretarudivizijskog komiteta KPH III udarne di­vizije", u kojemu sekretar komunističke

partije u navedenoj partizanskoj jediniciupozorava da "Mržnja kod naših boracapostoji dosta slaba naročito kod novihboraca (...) to se očitovalo prilikom prat­nje zarobljenika iz Maribora prema Sla­voniji. Mi smo s naše strane poduzelipreko partije da se la mržnja poveća (...)"

Zavnoha wvladao je u Hrvatskoj 1945.totalitarni poredak koji je progutao iidejnog tvorca Zavnoha Andriju Hebra­nga, i to je bio posljednji signal daje bo­ljševička banda u cijelosti preuzela vlastnad Hrvatskom i odgovornost za hrvat­ski narod kojega je istrebljivala.

Posmrtni ostatciyokoj­nog Marijana Simun­dića preneseni su 30.studenoga u Domo­vinu. Službu riječi pri­likom njihova ispraćaja

iz Stuttgrata izmolili suvoditelji Hrvatske kato­ličke misije u Stuttgartui Sindelfingenu: fraMarinko Vukman, fraNediljko Brečić i fraNediljko Norac; dok je

oproštajni govor održao•

Petar Hinić, nekadašnji suradnik Marijana Simundića.

Naknadni pokop posmrtnih ostataka Marijana Šimundića,pred nekoliko stotinanjegovih sumještana, suboraca i istomišljenika, obavljen je I. prosinca 2006. naglavnom ':])Iibkom groblju Lovrincu. Pogrebni obred, po želji braće i sestaraMarijana Simundića,predvodio je don Ante Kutleša, voditelj Ureda za inozem­nu pastvu, dok je pozdravnu riječ izrekao Ante Sarić, nekadašnji predsjednikudruge hrvatskih političkih iseljenika Hrvatska mladež Uzdanica. (bv)

1<1'0'

" .'1/,; ,~.

Suborci, prijatelji i rodbina uz obiteljsku grobnicu MarijanaŠimundića na splitskome Lovrincu

arijan Šimundić Crni, roden 4. kolovoza 1938. u Lovreću kod Imots-i kog, pobjegao je -kao devetnaestogodišnji mladić- 1956. iz Jugoslavije,

.l. te se ubrm pridružio revolucionarnom krilu hrvatskog političkog iselje-ništva u Europi. Njegovi prijatelji i suborci cijenili su ga kao jednog od naju­zomijih i najhrabrijih hrvatskih domoljuba te su ga izabrali za jednog od svojih

•voda. Iz istog razloga Udba je obilježila Marijana Sirnundića kao jednog odsvojih najvažnijih neprijatelja te je Beograd izdao nalog za njegovu likvidaciju.Onaje uslijedila 13. rujna 1967. kod Stuttgarta u Njemačkoj. Glavni egzekutorbio je, nažalost, Hrvat - Jozo Cvitanović, Marijanov susjed iz Prološca kodImotskog.

.-----Mar~Ja-n--$g-mundić

poeiva U Splitu

Ubritanskim dokumentima sc na­vodi. na osnovi provjerenih izvo­ra, sustavni masakr Hrvnta u Hr­

vatskoj i u BiH, plansko etničko čišćenje

hrvatskog stanovništva, organiziranizločin protiv katoličkih vjernika i pro­gon i masakr svećenika i redovnika Ri­mokatoličke crkve iz Hrvatske i BiH,kao npr. masakr katoličkogklera u Dub­rovniku. Makarskoj, Trebinju, Ljubuš-

•kom, Sirokom Brijegu, Mostaru, i to zarazdoblje od listopada 1944. do svibnja1945., dakle, još za vrijeme postojanjaNezavisne Države Hrvatske gdje su par­tizani uvodili teror svoje tajne policije ivojnih i ..narodnih sudova" svugdje ot­kud se povukla vlast NDH i hrvatskavojska. Takoder se u navedenoj britan­skoj dokumentaeiji nalaze opširna izvje­šće o strahovitom progonu titoističkog

ateističkog jugokomunističkog režimanad zagrebačkim nadbiskupom Stepin­eem, tako da tvrdnje aktualne ljevice uRepUblici Hrvatskoj da je ZAVNOH biopluralan i demokratski ne odgovara po­vijesnoj istini, jer se takve tvrdnje odno­se samo na teorelski, deklarativni dioZavnoha, dok je zavnohovska praksaizgledala u Hrvatskoj drukčije - uime

•

HRVATSKOSLO\,O '

Podlistak 7.

Piše: Goran Jurišić

Titov"antifaSizam" U svjetlu britanskih dokumenata

Hrvatski model šutnjeo dosezima titoizma

Neviđena zloupraba politike, medija i znanosti izrazito je na djelu u Republici Hrvatskoj koja je postala sredistekomunistiCke "renesanse" u Europi, gdje Predsjednik posjeCuje zemlju aktualne komunistiCke diktature (Kubu), i

gdje vlada takav stupanj politid<og oportunizma da blokira cjelokupni razvoj civilnog i demokratskog drustva,zakljuCuje prof. Goran Juri5iC

Mi smo žrtve titoistiCke historiografije

Nikada u povijesti jedna ideologijakao marksizam, u Hrvatskoj poz­nata kao "titoizam", nije zavela

više ljudi i kao posljedicu prouzročila

više žrtava u svijetu i u Hrvatskoj. Nika­da u povijesti Hrvata jedan politički pok­ret, kao komunistički, u ratu poznat kaoNOP i NOB nije sc koristio takvom koli­činom velikih laži kao što ih je među Hr­vate posijao titoistički agitprop. Nikada upovijesti Hrvata jedan režim kao parti­zanski, nije zaveo veću SIrahovladu, dik­taturu i teror, i nikada u hrvatskoj povije­sti nije neka ideologija kao jugoslavenskaideologija i ideologija titoizma u simbio­z.i provela vcći organiz.irani zločin nadhrvatskim narodom. Nikada u povijesti opOČinjenim zločinima nije vladala veća

mafijaška šutnja "Omerta" nego što otitoističkom zločinu genocida hrvatskognaroda postoji u modernoj Hrvatskoj.

Svi titoiSlički zločini opravdavaju se, uzponeku iznimku, od strane hrvatskog dr­žavnog vrha anlifašizmom, iako titoizamnije bio antifašistički nego boljševički,

zločinački (kriminalni), te se ne bi smioopravdati. Nigdje u svijetu u zemljamademokracije od strane političkih i medij­skih čimbenikane hvali se pokojni dikta­tor kao ŠIo sc u Republici Hrvatskoj hvali,h' {;,clo zločinac Josip Broz maršal Tito.

::c .'e na svijetu predstavnici medija. '.lld...c Ile rugaju žrtvama kao što se

0:.1;, II Hrvatskoj licemjerno rugaju žrt­\'ama jugokomunizma i obiteljima žrtavalitoizma.

Titov model antifašizmaPredsjednik Stjepan Mesić poručio je da"se Tita ne smije nazivati zločincem, jerje predvodio antifašističku borbu". Tiloje. medutim, predvodio boljševičku revo­luciju, predvodio je odrede smrti na "Ble­iburgu" i "Križnom putu", predvodio jeOZNU i KNOJ, predvodio je vladu kojaje organiz.irala koncentracijski logor sm­rti "Goli otok" i druge logore, predvodioje represivni režim, gušio je slobodu tis­ka, kršio ljudska, građanska i politička

prava i predvodio je sve one zločinačke

snage čiji su zločini navedeni u rezolucijiVijeća Europe 1481, kao i u ovogodišnjojrezoluciji Hrvatskog sabora o osudi zlo­čina režima komunističkepartije na pod­ručju Hrvatske :I...a vrijeme Titove Jugos-

._..._ - _0_..'-".. "~.

/ '., . O P O ", " "~J',,, "-/ .~. ·~(W»)~ '\

~,, ,

/ -- \ ~ \i M E Đ U G O R 'J ~ E· 'l( _:. tope., Tuzla, U,oro, Posavina 100.HlIHz"

'. R.ma. KonJic, SI. H."",govina 104,1 MHz·;; I. Uania luka. Jajea, Sj. Bo,na 106,1 MHz·" of i

~"'Jevo i Srodnla Bo,na 96.1 Mllz i l!'. ". spin. Juina H,..tska 101,5 MHz '" /\, ''& laivanska dolina 100,0 MIlz ",'/

\51",.; HercegOVina 101,5 rutl ~~~ I

", ...vss.,_ Maslar 100,0 MHz ~~""'...'. ":fl' . . fI'l \ -'

'-.. ~~. °Jr.Ci:'/ JijO Ull~ ..... ~.~.

"". ---_....--

lavije. lako postoji eijeli niz domaćih imedunarodnih dokumentiranih publika­cija o titoističkim zločinima, aktualnavlast i parlamentarna opozicija, osim de­kJarativnih izjava, USlrajavaju na održa­nju Titova kulta ličnosti i totalitarne so­cijalističkeprošlosti, i ne dopušta da se taprošlost prevlada! Čak se hrvatsku jav­nost počelo uvjeravati kako bivša Jugo­slavija nije bila "tanmica naroda" (izjavana HTV-u Josipa Manolića), i da bi Hr­vati Irebali biti zahvalni što je Jugoslavijauopće postojala (Tvrtko Jakovina u

Čovjek bi rekao da u nas vlada pravi koš­mar. Sličanje naslov bio i u članku u "Ju­tarnjem listu" od 16. rujna 2006., podnaslovom "Jakovina - Zbog iskJjučivosti

stalno živimo u košmaru". Docent naOdsjeku za povijest Filozofskog fakulte­ta Sveučilišta u Zagrebu i povjesničar

mlađe generacije Tvrtko Jakovina, kojikaže: l. "Hrvatska nije imala mnogo di­sidenata u povijesti. Nismo imali ništausporedivo s Poveljom 77 u Čehoslovač-

. koj, premda se disidentstvo ne Irebapreviše naglašavati, Njihov broj ni u~e­

caj nigdje nije bio dramatičan".2. "Ops­tanak u carstvu s AusIrijom ili pripajanjedijelova Hrvatske Italiji ne bi nam omo­gućili da budemo djelatni čimbenik i od­lučujemoviše nego u siromašnoj balkan­skoj državi gdje smo bili drugi po veliči­

ni i bogatstvu, uz znatan politički utje­caj." 3. - Jesu li Jasenovac i Bleiburg ek­vivalenti? "(...) Da je bilo jasno kako seradi o užasu, posredno potvrđuje i šutnjatijekom soeijalističkog razdoblja. Jednoje rasni zločin s ciljem iSlrebljenja, a dru­go odvratna osveta nad Hrvatima. Slove­ncima, Srbima, Crogorcima i svima kojisu sc zatekli na krivoj strani".

Dakle:, l. Hrvatska je u svojoj povijestiimala toliko disidenata, da ih je moglaizvoziti da je kao slobodna država Hrva­tska postojala, ali upravo zato što hrvat­ska drava nije postojala, stoljećima suse rađali disidenti. Tijekom komunizmadisidenti su bili: Stepinac, Bušič, Jonke iGotovac, Tuđman, Đureković, Paraga,Veselica, Čičak, Budiša, Paradžik... Po­velju 77 iz Čehoslovačke premašila jepeticija Brajder-Panlga iz 1981., koja jesvoj epilog našla u rezoluciji 169 SenataSAD 1989., koja je iz temelja polreslaTitovu Jugoslaviju. 2. Pripajanje hrvats­kih zemalja velikoj Srbiji, zvana Jugosla­vija, 1918. godine nije spasilo hrvatsku

"Jutarnjem listu"), dok se demanti odno­sno ispravak takvih netočnih navoda nedopušta!

Ode i laude komunizmuza Stepinca se govori da je "konIroverz­na povijesna ličnost", te da za vrijemeNDH nije spasio dovoljan broj ljudi (izja-

va Ive Goldsteina). Koliko je to ljudiblaženi mučenik Stepinae Irebao spa'itida bi Goldstein bio zadovoljan? Broj ja­senovačkih žrtava u javnim.sc istupima ipublikacijama predstavnika titoističke

jugoslavenske historiografije, koji zauzi­maju važne položaje u znanstvenim ipolitičkim institucijanla zemlje, opet pe­nje u vrtoglave visine, a žrtve s Gologotoka i "Goli otok" se u medijima i služ­benoj znanosti prešućuju, ali se zato utisku pišu ode i laude bivšim predstavni­cima soeijalističke represije, poput po-

jadransku obalu, jer je došla pod okupa­eiju Srbije, a ne samo Italije. U obje Ju­goslavije hrvatski narod nije ni o čemu

odlučivao, jer su neki Hrvati na položaji­ma, posebno u Titovoj Jugoslaviji bilisluge okupaeijskih režima i sIranih ideo­logija. Tito, ako je i bio Hrvat, osobno sesmatrao Jugoslavenom i radio je sve pro­tivno hrvatskih nacionalnih interesa.Ustav iz 1974. služio je samo komunisti­ma, a ne narodu, dok je Badinterova ko­misija Europske Unije ustanovila da seSFRJ raspala, tako da socijalističkiustaviz 1974. s tim nije imao veze. RepublikaHrvatska nastala je na muci i krvi hrvat­skih branitelja i hrvatskog stanovništva, ane na osnovi nekog bivšeg totalitarnogustava. "Jasenovac" i "Bleiburg" su ekvi­valenti,jer su u njima sIradali nevini ljudi- žrtve, a rasni zločin iSlrebljenja isti jekao i kJasni zločin islrebljenja.

Izjave tipa da je Tito naš najveći držav­nik, govore nam da živimo u Jugoslaviji,a ne u Republici Hrvatskoj. Kod cijenje­nog sveučilišnogprofesora i povjesniča­ra Miroslava Brandta, kojije bio profesortamo gdje je Jakovina danas docent, Ja­kovina bi s tvrdnjama koje širi po Hrvat­skoj i svijetu pao na ispitu. PredsjednikMesić, međutim, mora imati alibi zasvoje "antifašističke"tvrdnje o Titu, alibimu daje povjesničar Jakovina. Što li je'sanlO S drugim povjesničarimakoji opetšute, kao da je šutnja osnovna zadaća

povjesničara?Već i u najnovije svjetskepovijesne encikJopedije ulaze krivotvo­reni podatci koje svjetski povjesničari

dobiv~u od naših, "domaćih" povjesni­čara. Z,1ve režima partizanskog jugoko­munističkog titoističkog lažnog "antifa­šizma" nisu jedine, to smo i mi obični

ljudi - žrtve smo aktualne i prevladavaj­uće titoističkehistoriografije. (G. J.)

•koj nima Stipi Suvaru i Josipu Vrhnvcu.

. Demokratski predstavnici Hrvatskogproljeća nemaju pravo javnosti, dok senjihovi zatiratelji druže s predsjednicimaparlamentarnih, navodno demokratskih,sIranaka na partizanskim obljetnicama.lako je ZAVNOH anakron i ne bi Irebaoimati mjesto u dcmokrat~kom ustavu

RH, jer ne predstavlja demokratsko tijelonego nedemokratsku komunističko-parti­

zansku delegal,ku skupštinu, koja je bilapod nadzorom Komunističke partije,čuvari Zavnoha opraVdaju bivši totalitar­ni režim Zavnoha pod smokvi nim listomantifašizma. lako je prvi predsjednik Za­vnoha Vladimir Nazor osnovaO revolu­cionarni Iribunal nakon Drugog svjel­skog rata, na kojemu su skončali neviniljudi, i iako je poticao na represiju parti­zanskog režima i pisao pjesme tipa "UzStaljina i Tita, dva sina junačka, ni pakaonas neće smest", drlavni protokol RHmu od'Ue službenu počast, itd.

Komunizam ispred vrijednostiDomovinskog rataČak se p,utizanska borba uspoređuje sborbom u Domovinskom ratu, i pokuša­va se izjednačiti p,utizane Jugoslavenskearmije i hrvatske branitelje Oružanihsnaga Republike Hrvalske, s tim da sehrvatske branitelje javno i medijski poni­zilo, dok bivši partizani dobivaju "borač­

ke mirovinc" na račun poreznih obvez­nika RH. Klcvete i laži nisu ni danas stra­ne nekadašnjim jugoslavenskim boljševi­cima. a današnjim kriptokomunistima,knji i danas politički djeluju samo zatošto je demokratski liberalni Zapad nakonpada Berlinskog zida izdao abolicijubivšim komunistima koji su zauzvrat za­padnim multinacionalnim tvrtkama rasp­rodali narodna gospodarstva svojihzemalja.

Jedino u narodnim revolucijanla tipa oneRumUlUske revolucije iz 1989. godine, iliu demokratskim prosvjedima najnovijegtipa u Mađarskoj dolazi do antikomuni­stičkog otpora, ali i u takvim slučajevima

sc u bivšim komunističkim zemljamakao u Republici Hrvatskoj, gdje su navlasti i bivši komunisti, opravdani otporstanovništva, koje su kriptokomunistislagali i prcvarili, ctikctim "desničari­

ma", "nacionalistima"' i drugim vcć viđe­

nim klcvctničkim Hlributima. Ncviđena

Zloporaba politike, medija i znanosti izra­zito je na djelu u Hrvatskoj, koja je posta­la središte komunističke "rcnesansc" uEuropi, gdje Predsjednik posjećuje zem­lju aktualne komunističkediktature (Ku­bu), i gdje vlada takav stupanj političkog

oportunizma da blokira cjelokupni razvojcivilnog i demokratskog društva. A zbogvladavine bivših jugokomunista kolabirapravna drlava, korupcija je poprimilaepidemijske razmjere, ekonomska pljač­

ka je neopisiva, a moralno propadanjedruštva nezaustavljivo - barem se u širojpercepeiji tako čini. (Svi podatci o britan­skim dokumenlima o lažnom Tilovu"antifašizmu", iznijeti u feljtonu po~cću

iz pismohrane Hrvatskog cenlra za islra­živanje zločina komunizma)

J<,rl~ KrajOd idućeg broja:

Paradoksi i apsurdi haaške optužnicc,feljton dr. Nedjeljka Mihanoyića