SVEUILITE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTET SPLITODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Kolegij: Etnografski pristupi u sociologijiAkademska godina: 2014/2015Mentorica: izv.prof.dr.sc. Renata Relja

SEMINARSKI RADJAVNA ETNOGRAFIJA: ETNOGRAFIJA KAO JAVNA SOCIOLOGIJA

IVANA UNJO

Split, lipanj 2015

SADRAJ:

1.UVOD32.ZATO JAVNA ETNOGRAFIJA?43.ONTOLOGIJA JAVNE ETNOGRAFIJE54.PRIHVAANJE74.1.Uloga laike javnosti75.PREMA JAVNOJ ETNOGRAFIJI96.ZAKLJUAK: ZNAAJNOST PREOKRETA10LITERATURA11

1. UVOD

Gans smatra kako je vrijeme sada vrlo zrelo za drugu fazu: usredotoiti se na rad vie javnih sociologija koje mogu dosei i privui laike ili ne-socioloku javnost. To zahtjeva vie sociolokih istraivanja i drugih pisanja od vanosti za vei svijet izvan sociologije te u svim kutovima discipline.Meutim, kvantitativni sociolozi trebaju nauiti kako njihove socioloke analize mogu uloviti pozornost laika javnosti. Oni e takoer morati pomoi educirati laika da shvate statistiko rasuivanje, ukljuujui razlike izmeu korelacijskih i uzronih analiza. U radu se predlae slian zadatak za etnografiju: razviti javnu etnografiju koja je prije svega o tome to zanima i ono to bi trebalo zanimati ne-sociologe.Javna etnografija mora zadovoljiti iste istraivake standarde kao akademsku raznovrsnost i mora biti napisana u ne-tehnikom jeziku, tako da se moe biti razumljiva laikoj javnosti.to je jo vanije, ona mora biti relevantna za i biti prihvaena od strane znaajnog dijela laike javnosti. Jer glavna publika javne etnografije je obrazovana (visoko obrazovana) javnost, koja se razlikuje od ire javnosti.

2. ZATO JAVNA ETNOGRAFIJA?

Najvea opa namjena javne sociologije, prema Gansu, je uraditi disciplinu korisnijom drutvu i javna etnografija je posebno pogodna za postizanje te svrhe. Od svih sociolokih anrova, etnografija je najuspjenija u pridobijanju laike javnosti.Mnoge javne etnografije su zajednice ili susjedne studije. Etnografsko istraivanje openito izvjetava u narativnom obliku i koristi citate i anegdote kao ilustrativan dokaz, i time ih ini boljim za proitati od drugih sociolokih studija. tovie, etnografsko istraivanje iznosi neke od onoga to autor smatra karakteristinim sociolokim vrlinama.Etnografija, pogotovo promatranje sa sudjelovanjem, za Gansa je najvie znanstvena od ostalih sociolokih metoda jer se zbliava s ljudima koji se prouavaju.Javna etnografija moe pomoi sociologiji na nain da prui prijeko potreban poticaj u intelektualnoj kvaliteti, statusu i reputaciji. Osim toga, to moe pomoi disciplini nositi se s onim to autor vjeruje da je poveanje konkurencije drugim drutvenim znanostima.Meutim, autor dalje navodi da su u nekim aspektima, najmonija konkurencija sociologiji upravo novinarski etnografi, osobito pisci knjiga, koji moda nisu nikada pohaali kolegij sociologije, ali su obueni ili samostalno obueni za terenski rad i intenzivno intervjuiranje. Novinarski etnografi piu jasnije i esto bre, i zapravo se njihove knjige esto pojavljuju u sociolokim nastavnim planovima i programima. Guns navodi studiju Nickel and Dimed od Barbare Ehrenreich kao vjerojatno najitaniju etnografsku studiju amerikog siromatva ikad napravljenu.

3. ONTOLOGIJA JAVNE ETNOGRAFIJE

Javna etnografija mora biti relevantna i prihvaena od strane laike javnosti. Relevantnost ovisi o istraivau, barem djelomino, on ili ona mogu, prema izboru teme i podruja nastojati biti relevantni za laiku javnost. Meutim, kao to je ve navedeno, prihvaanje ovisi o lanovima te javnosti, jer oni mogu odabrati ignorirati ili odbaciti etnografske radove.Drugdje Gans predlae da akademsko socioloko istraivanje moe biti voeno teorijom ili temom. Iako dihotomija to pojednostavljuje, dobar dio etnografije je voen teorijom, znanstvenici koriste stranice za istraivanje, ilustriraciju ili razotkrivanje teorije ili ponekad konceptualne sheme. Meutim, laici javnosti su rijetko zainteresirani za pitanja koja pokreu teoretiare te javna etnografija treba biti voena teorijom, prosipajui socioloko svjetlo i, ako je mogue i nove informacije na teme vane za javnost.Za Gansa, etnografija postaje relevantnom ako eli pomoi ljudima da naue ono to ele ili trebaju znati, o svojim ivotima i njihovom drutvu, posebno o institucijama koje znaajno utjeu na njihov ivot. Istraivanje takoer treba dodati otkria i ideje izvan onoga to razni informativni mediji i novinarstvo ve nude. Etnografija bi mogla biti korisna, na primjer, za opisivanje i analizu strukturalnih konteksta svakodnevnog ivota koje ljudi ne vide, i one koji vrebaju iza personalistikih analiza koje su u prvom planu od strane medija.Ipak, ukoliko etnografija ima bilo kakve anse postati javna etnografija, takoer je potrebno, kako navodi Gans, otkriti koju javnost, do koje nastojimo doprijeti, zapravo smatramo relevantnom. Jedan od naina je pitati ih izravno, intervjuom ili kao dio vee etnografije; drugi nain je ispitati s kojim se informacijskim izvorima savjetuju, te to jo smatraju da je potrebno ili ele znati. Istraivai bi trebali dodati vlastite ideje o tome to oni smatraju vanim, ali moraju biti oprezni da ne mjeaju svoje osobne planove s onim to javnost treba znati.Nadalje, prema autoru, novinari moraju biti relevantni; to je gotovo dio njihovog opisa posla. Sukladno tome, etnografi koji trae relevantnost, trebaju se osloniti na i povezati s novinarskim radom. Javna etnografija bi mogla napraviti sama sebe korisnom irenjem na ono kada novinari, koji imaju malo istraivakog vremena, mogu samo zapoeti izvjee, ili na ono to oni ne izvijeste, jer tema nije vrijedna da se objavi ili im nije vidljiva. Etnografija takoer moe postati relevantna objanjavajui pojave i dogaaje koje su novinari samo opisali i ispravljanjem ili razotkrivanjem novinarskih koncepata i spoznaja, osobito kada novinari ovjekovjee netone konvencionalne mudrosti ili neopravdane stereotipe.Relevantna javna etnografija se ne treba izmisliti prema miljenju autora; Ameriki sociolozi to rade ve dugo vremena. Jedna od prvih javnih etnografija: Middletown je govorio Amerikancima o ulozi klase u svakodnevnom ivotu, u vrijeme kada je klasa bila gotovo tabu tema. Liebowov Tally's Corner (1968) je informirao bijelu Ameriku o ivotu i problemima siromanih crnih geto mukaraca u vrijeme kada su oni postali samo drutveno vidljivi. U stvari, etnografi se i dalje bave geto studijama kao i drugim studijama rasnih, etnikih i ekonomskih manjina. Meutim, autor smatra kako e etnografi imati bolje anse postati javnim etnografima ako provode vie istraivanja meu veinom populacije i institucijama koje ih slue, pruaju usluge i kontroliraju ih.

4. PRIHVAANJE

Proces prihvaanja, prema Gansu, sastoji se od dvije faze. Prvi je u rukama uvara (gatekeepers) koji odluuju o tome hoe li etnografija doprijeti do publike iza njihovih vrata. Etnografski (i socioloki) glavni uvari su izdavai, urednici, producenti i drugi koji odluuju hoe li studija biti predstavljena laikoj javnosti.U sluaju knjiga, glavni uvari su urednici knjiga i njihovi savjetnici i recenzenti. Prodajni odjeli izdavaa igraju sporedne uloge, jer ukoliko su njihovi prodavai oduevljeni knjigom, vie je vjerojatno da e biti prihvatljiva za knjiare. Recenzenti knjige su tradicionalno posljednji formalni uvari koji stoje izmeu knjige i javnosti, ali recenzije knjiga i recenzenti su u opadanju te ih zamjenjuju blogeri i internet blurbersi[footnoteRef:2]. [2: internet blurbers osobe koje piu ili nadopunjavaju kratke opise knjiga, filmova itd. za promotivne svrhe (Google.com)]

"Trgovaki" izdavai koji opsluuju laiku javnost, rijetko uzimaju u obzir objavljivanje akademskih knjiga, ali mogu prihvatiti etnografiju ukoliko dobije entuzijastinu podrku od iroko priznatih javnih intelektualaca. To je jedan od razloga zato visoko cijenjena akademska etnografija obino ima najbolje anse da postane javno jedinstvena.4.1. Uloga laike javnosti

Druga faza procesa prihvaanja je u rukama laike javnosti. uvari mogu biti oduevljeni i nadati se da e etnografija prodati dovoljno primjeraka da zadovolji poslovnu stranu njihovih poduzea, ali u konanici, o volji sektora obrazovanih laika javnosti ovisi hoe li etnografija postati javno jedinstvena. Prvi kupci su sami uvari, ali oni neformalni i neplaeni koji se takoer smatraju recezentima laika javnosti. Ako su zadovoljni, oni pokrene usmenu predaju koja jo uvijek igra glavnu ulogu u procesu prihvaanja, bez obzira na proizvod ili medij.Danas se usmena predaja ne moe se priopiti licem u lice ili preko telefona kao u prolosti; zbog sve veeg broja mlaih itatelja, palevi na njihovim omiljenim digitalnim medijima zamijenjuju usta. Ako je usmena predaja komunicirana javno, primjerice putem blogova, tweetova[footnoteRef:3] ili drugim oblicima javnih medija, proces u kojem etnografija ide u javnost moe biti bri i prodaja ponekad moe biti vea nego to bi to inae bio sluaj. [3: Kratke poruke na drutvenoj mrei Twitter koje sadravaju maksimalno 140 znakova]

S vremena na vrijeme, etnografija moe izai u javnost, jer ju neka vana pojava, na primjer prirodna ili ovjekom izazvana katastrofa, odjednom ini relevantnom. Novinari koji prate takve pojave mogu ih otkriti, potraiti autora i dati studiji dovoljnu vidljivost tako da ona postane javna etnografija.Kada etnografija postane javna, autor smatra da je jednim dijelom to empirijsko pitanje, ali pitanje koje vjerojatno ne bi trebalo prouavati dok se broj kandidata za javnu etnografiju znatno ne poveava. imbenici kao to su veliina publike, uestalost citiranosti u medijima i u drugim organima javnog diskursa, kao i utjecaj na te utjecaj meu elitama i drugima, morati e se uzeti u obzir.

5. PREMA JAVNOJ ETNOGRAFIJI

Etnografi moraju biti ohrabreni i osposobljeni da budu relevantni i nagraeni za pisanje relevantnih studija. Oni trebaju imati elju da pridonose drutvu a ne samo literaturi. Gans je miljeja da bi diplomsko obrazovanje trebalo ukljuiti odgovarajuu obuku i sveuilita bi, kao i disciplina, trebala ponuditi odgovarajue nagrade. Studenti bi trebali nauiti razmiljati socioloki o "aktualnim dogaajima", to bi se moglo ostvariti djelomice teajevima u ekonomiji, politikim znanostima i ostalim disciplinama. Meutim, to bi trebali biti teajevi o "stvarnom" svijetu, radije nego teajevi na kojima se samo raspravlja o teorijama i konceptima, to je danas esto predmet socioloke studije. Nastavni plan i program treba sadravati teaj koji ui studente kako pisati jasno, izbjegavajui nepotrebni tehniki jezik i dodatne novotvorenice, i teiti k tome da to djelo blurbersi i recenzenti pohvale kao dobro itanje.Nadalje, etnografijski primarni egzistencijalni problem je uvijek bio novac; to je metoda koja uzima mnogo vremena i intezivnog rada. Studenti trebaju bespovratna sredstva za napraviti terenski rad zbog njihovih disertacija i doktorata, da bi pretvorili disertacije u publikacije. Standardni socioloki izvori financiranja su u mogunosti platiti samo za ogranienu koliinu etnografskog rada. Meutim, donatori s interesom za odreene teme i podruja mogu biti voljni podrati relevantnu etnografiju. Doista, to je vei broj takvih etnografija, vea je vjerojatnost dostupnosti novih izvora financiranja.

6. ZAKLJUAK: ZNAAJNOST PREOKRETA

U doba kada se ini da sociologija tei prema novim preokretima, autor smatra kako je krajnje vrijeme za znaajnost preokreta. Nadalje, ako vie etnografa tei prouavanju znaajnih tema i podruja koje opskrbljuju laiku javnost s informacijama i analizama koje ne mogu danas nai drugdje, vie uvara e ponuditi svoje publikacije laikoj javnosti. Smatra se da kad dovoljno znaajna istraivanja prou kroz njihova vrata, vie istraivaa e biti uvjereno da rade znaajna istraivanja i vie njih e se preokrenuti u javnu etnografiju. No, ak i ako se taj scenarij nikada ne realizira, Gans tvrdi da e znaajnost preokreta proizvesti nove ideje i novu vitalnost za sociologiju.

LITERATURA

1. Gans, H.J. (2010) Public Ethnography; Ethnography as Public Sociology. Qualitative Sociology. 33(1): 97-104. 10