Jakob Lovrenčić (1)
-
Upload
mijocorica -
Category
Documents
-
view
106 -
download
0
Transcript of Jakob Lovrenčić (1)
JAKOB LOVRENČIĆ
1787. – 1842.
UVOD
Marija Terezija (1740. 1780.) – brojne reforme: otvaranje nižih škola, početak germanizacije (1773. njemački jezik zamijenio latinski u upravi i pravosuđu)
Josip II. – nastavak reformi i germanizacije Jaka centralizacija i germanizacija – revolt mlade
građanske inteligencije i počeci hrvatskog narodnog preporoda
KNJIŽEVNOST NA KAJKAVSKOM JEZIKU
S jozefinizmom počinje snažna književna djelatnost u gornjohrvatskim krajevima
Nakladnička djelatnost – vrhunac u doba biskupa M. Vrhovca
Tijekom 17. i 18. st. značajan razvitak kajkavštine
KAJKAVSKA KNJIŽEVNOST U VARAŽDINU 19. STOLJEĆA
Podjela na kajkavsku i štokavsku književnost Dvije različite faze kajkavske književnosti
razdvojene uspjehom hrvatskog narodnog (ilirskog) preporoda
Jakob Lovrenčić, Tomaš Mikloušić, Ignac Kristijanović
Varaždin do velikog požara 1776. bio hrvatska i kajkavska metropola
JAKOB LOVRENČIĆ I NJEGOVO DJELO
Rođen u Zagrebu 1787. godine Oskudni biografski podaci Književni rad započinje i završava u Varaždinu Godine 1822. prvo djelo – „Rodbinstvo, jeden
veseli igrokaz vu peterem dogodu iz nemškoga na horvatski jezik prenesen, vu Varaždinu”
Prijevod drame Augusta Kotzebua "Die Verwandschaften"
Godine 1824. - moralne pripovijetke Jakoba Lovrenčića pod nazivom „Kratka dobreh deržanjih pripovedanja”
Djelo „Kratka deset zapovedih Božjeh pripovedanja” iz 1825. čine također kratke moralne pripovijetke
Četvrto djelo djelu „Predsud zverhu stališa i roda. Igrokaz u 3 zpelivanju. Iz nemačkoga K. Eckarthausena. vu Varaždinu 1830.”
Godine 1831. piše Jakob Lovrenčić „Prigodnicu Vojskecu” - svećeniku i cenzoru knjizi „Adolf, Hiti kakvi su ljudi; knižica za nevešća serdca”
Šaljiva knjižica „Petrica Kerempuh Hiti čini i živlenje človeka prokšenoga” – velika popularnost
Godine 1839. Jakob Lovrenčić piše prigodnu pjesmu pod nazivom „Pesma domoljuba ... gospodinu Pavlu Mravinac.”
Nijedno Lovrenčićevo djelo stoljeće i pol nije bilo dostupno širem čitateljstvu
Negativan odnos prema kajkavskoj književnosti u cjelini – vezan uz hrvatski narodni preporod
U svejugoslavenskoj viziji nema mjesta za kajkavski književni „separatizam”
20-tih i 30-tih godina 19. stoljeća Lovrenčić je uređivao „Horvatski kalendar”
Jakob Lovrenčić umro je u Varaždinu 27.siječnja 1842. godine
„ ADOLF ILITI KAKVI SU LJUDI ” - 1833
Crna rupa hrvatske književnosti; roman ili novela Ideja moralno – odgojnoga djelovanja djela –
ideje prosvjetiteljstva Lovrenčić ističe da „ pišem za bratju moju
Horvate, pišem za domovinske priatele „
DJELO „ ADOLF ILITI... ”
• Biografska priča o Adolfu, čovjeku koji je odrastao na selu, i koji je dolaskom u gradsko okružje doživio ono najgore od ljudi iz svoga okuženja.
• Priča o životu Adolfa u djelu se prati u obliku raznih priča i pisama
• Prva priča je o „ Nesrečnom Vilhelmu ”- koji nakon teškoga i poštenoga života, na kraju oduzima sebi život.
„Marica ili nesrećna nazlobnoga žpana sledenja„ sljedeća je tužna priča, u kojoj ponovno jedan pošten čovjek biva izigran, prevaren i iskorišten od strane „varašanina” ili „velikaša”.
Ostatak djela „Adolf iliti ...” Lovrenčić stavlja pod naslov Zapisna Adolfa knižica – koju čine dnevnički zapisi Adolfa od dana dolaska u grad te njegova prepiska sa prijateljima.
PETRICA KEREMPUH ILITI ČINI I ŽIVLENJE ČLOVEKA PROKŠENOGA
Objavljen 1834. godine na kajkavskom Kerempuh – crijeva, trbuh; spretan, domišljat,
lukavac Till Eulenspiegel Neka poglavlja:
Petrica se opet naje i napije prez penez'h; Petrica Kerempuh postane kopač penez'h; Petrica fino podbrije bogatoga kožara za 1500 fl
"Gde je sredina sveta?" Petrica prez vsakoga štentanja odgovarja: "Sredina sveta je ovde vu ovoj pivarnici." Koji mi ne veruje, naj vzeme vužinec ter naj meri, i ako za jen las bu menjkalo; naj me slobodno ružnoga magarca imenuje: opet je pitavec na cedilu ostal.
Pita se dalje "Česa je više vu vodi, rib'h ali kamenja?" Petrica na hitrom reče: "Rib'h kajti kamenje je na dnu, a ribe su pako vu vodi.“
Dalšnje pitanje: "Koji je den v letu najdugši?" Petrica reče: "Koji naj krajšu noč ima."
PUČKI PROSVJETITELJ
Iz mojeh šegaveh činov (...), iz mojeh naravskeh šatrenjih vučete se dragi prosti ljudi poznavati vkanljivce. - Ja sem vam dosta toga sam sponapravil - napre donesel i pokazal, na kakov vse način tupo ljudstvo zaslepiti i prevariti more se (...)".
ZAKLJUČAK
Ilirski pokret i kajkavsko narječje Privrženik Crkve Prosvjetiteljski racionalizam Idealist – realist Moralno – odgojno djelovanje; istinsko
rodoljublje Za iskorjenjivanje iskvarenosti i grešaka Hrvatska djeca trebaju biti dobra i poštena