Jadran - poveznica među kontinentima
Transcript of Jadran - poveznica među kontinentima
SVEUĈILIŠTE U ZADRU
Odjel za povijest
Odjel za geografiju
Nastavni plan i program
poslijediplomskoga doktorskog studija
JADRAN – POVEZNICA MEĐU KONTINENTIMA
za stjecanje doktorata znanosti iz humanistiĉkih znanosti, znanstveno polje povi-
jesti i interdisciplinarnog podruĉja znanosti, znanstveno polje geografije
Zadar, 2010.
2
Nastavni plan i program poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - povez-
nica meĎu kontinentima izradili su sveuĉilišni nastavnici Odjela za povijest i
Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru
Voditelji izrade nastavnog plana i programa poslijediplomskoga doktorskog stu-
dija Jadran – poveznica meĎu kontinentima Prof. dr. sc. Mithad Kozliĉić, proĉelnik Odjela za povijest Sveuĉilišta u Zadru
Doc. dr. sc. Josip Fariĉić, proĉelnik Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru
3
1. UVOD 1.1. Razlozi za predlaganje poslijediplomskoga doktorskog studija
Prostor Jadrana još od prapovijesti funkcionira kao poveznica meĊu trima kontinentima - Eu-
ropom, Azijom i Afrikom. Štoviše, znameniti francuski geograf i povjesniĉar F. Braudel naziva ga
sudbinom cijeloga Sredozemlja. Putem Jadrana stoljećima se odvija komunikacija izmeĊu kontinenata
staroga svijeta koja je utjecala na oblikovanje specifiĉnoga društveno-gospodarskog sustava te u svije-
tu jedinstvenoga krajolika. Postojeće prostorne strukture te organizacija jadranskog prostora odraz su
kompleksnoga historijsko-geografskog razvitka pri ĉemu su se postupno diferencirali zasebni politiĉki,
ekonomski i kulturni areali unutar granica današnjih suverenih jadranskih drţava: Italije, Slovenije,
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grĉke.
Jadransko more i pripadajući otoĉni i obalni prostor istodobno ĉini podruĉje višestrukih dodira
(gospodarskih, politiĉkih, kulturnih, religijskih, znanstvenih i dr.) i konflikata (vojno-politiĉkih, eko-
nomskih i dr.). Preko jadranske obale i otoka, putem Jadranskog mora, odvijala se komunikacija s os-
talim sredozemnim regijama, koja je omogućavala razmjenu ideja, roba i tehnologija. O tome jasno
svjedoĉi bogata kulturna baština (graditeljsko nasljeĊe, likovna umjetnost, kulturni krajolik, jeziĉna
baština, tradicijske vještine, obiĉaji i dr.) kao reprezentant milenijskoga povijesno-geografskog razvit-
ka unutar sredozemnoga kulturnog areala. Pri tome pomorstvo kao stoţerni zbir djelatnosti (brodar-
stvo, pomorska trgovina, brodogradnja, ribarstvo i dr.) ima kljuĉnu ulogu, ponajprije putem vrjedno-
vanja mora kao medija komunikacije i kao izvora prirodnih bogatstava. More i primorski prostor ne
ĉine samo geografski scenarij povijesnim i suvremenim društveno-gospodarskim mijenama nego i va-
ţan element kompleksne geografske transformacije jadranske obale i otoka. U jadranskim regijama
znaĉenje mora nadilazi uski ekonomski aspekt. Unatoĉ ĉinjenici što je na većem dijelu Jadrana gospo-
darski razvoj bio spontan i nekoordiniran, postignuti su znaĉajni uspjesi u razliĉitim aspektima pomor-
stva (brodarstvo, brodogradnja, ribarstvo, marikultura, proizvodnja soli, nautiĉki turizam i dr.) i dru-
gim sferama gospodarskih djelatnosti, tehnologije, znanosti i kulture koji vrjednuju more kao izvor ţi-
vota, medij komunikacije, objekt istraţivanja i motiv vrhunskih nadahnuća.
Suvremeni proces litoralizacije pridonosi integraciji geografskog profila more - otoci - obala -
zaobalje. Taj proces okupljanja ekonomskih aktivnosti i stanovništva praćen intenzivnom urbanizaci-
jom nerijetko prati kriza preopterećenosti i oneĉišćenosti obale i pripadajućeg akvatorija pa smisleno
planiranje ureĊenja primorskih prostora, odnosno integralno upravljanje obalom ima kljuĉno znaĉenje
u permanentnom nastojanju usklaĊivanja potreba uravnoteţenoga gospodarskog razvitka i oĉuvanja
okoliša.
Duboko povezane, vremenska i prostorna odrednica temeljnih razvojnih procesa na Jadranu
izvrsna su platforma za multidisciplinarna istraţivanja u okrilju humanistiĉkih, društvenih i prirodnih
znanosti, ponajprije putem povijesti i geografije, ali i drugih srodnih znanstvenih disciplina. Ako se
Jadran postavlja kao kljuĉni prostorni objekt istraţivanja, iz njega proizlaze pojedinaĉni ciljevi i zadaci
razliĉitih povijesnih i geografskih grana.
1.2. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju doktorskih studija i drugih poslijedip-
lomskih studija Odjel za povijest i Odjel za geografiju sastavnice su Sveuĉilišta u Zadru od njegova osnutka
2003. Nastavljaju kontinuitet djelovanja Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru osnovanog
1956., te Odsjeka za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru osnovanog 1994. Na Odjelu za povijest
trenutno radi 11 djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima, a na Odjelu za geografiju 9 djelatnika u
znanstveno-nastavnim zvanjima, što ĉini ukupno 20 djelatnika Sveuĉilišta u znanstveno-nastavnim
zvanjima.
Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima predstavlja kontinuitet u odnosu na
dosadašnje poslijediplomske studije Povijest pomorstva hrvatskog Jadrana (osnovanog nakon dopus-
nice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 1999.), te Geografske osnove litoralizacije Hrvatske
(osnovanog nakon dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 2002. godine) na Sveuĉilištu
u Zadru.
1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
4
Budući da je poslijediplomski doktorski studij Jadran – poveznica meĎu kontinentima uskla-
Ċen s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), otvoren je prema studentima drugih poslijedip-
lomskih studija na Sveuĉilištu u Zadru i na drugim sveuĉilištima u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. Hori-
zontalna i vertikalna pokretljivost studenata uredit će se prema općim naĉelima meĊuinstitucionalne
razmjene definirane razliĉitim programima suradnje unutar Hrvatske i meĊunarodne suradnje (CEE-
PUS, Erasmus, Tempus i dr.).
Studenti ovoga poslijediplomskog doktorskog studija mogu upisivati izborne predmete i s
drugih poslijediplomskih doktorskih studija Sveuĉilišta u Zadru i obratno, studenti drugih poslijedip-
lomskih doktorskih studija Sveuĉilišta u Zadru mogu upisivati izborne predmete s ovoga poslijedip-
lomskog doktorskog studija. Isto tako, studenti ovoga poslijediplomskog doktorskog studija mogu upi-
sivati i pojedine predmete, semestre ili cijelu godinu (prvu ili drugu) s drugih srodnih poslijediplom-
skih doktorskih studija na sveuĉilištima u Hrvatskoj i inozemstvu, i obratno, studenti drugih srodnih
poslijediplomskih doktorskih studija na sveuĉilištima u Hrvatskoj i inozemstvu mogu upisivati pojedi-
ne predmete s ovoga poslijediplomskog doktorskog studija. O navedenom posebnu odluku donosi Vi-
jeće ovoga poslijediplomskog doktorskog studija.
1.4. Mogućnosti uključivanja studija ili njegova dijela u zajednički (združeni) program s
inozemnim sveučilištima (joint study programme) Pojedini nastavnici na doktorskom studiju kao i sastavnice Sveuĉilišta u Zadru koje predlaţu
studij, imaju višestruke kontakte s istaknutim sveuĉilišnim nastavnicima iz više europskih zemalja.
Mogućnost konkretnije suradnje na doktorskom studiju Jadran - poveznica meĎu kontinentima ovisi o
financijskim mogućnostima kao i naĉinima operacionalizacije izravnog sudjelovanja uglednih znan-
stvenika u inozemstvu u sklopu pojedinih modula studija.
2. OPĆI DIO 2.1. Naziv studija
Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima pripada humanistiĉkom podruĉju zna-
nosti (polje povijest) i interdisciplinarnom podruĉju znanosti (polje geografija).
2.2. Nositelj studija i suradnje ustanova koje sudjeluju u pokretanju i izvođenju poslijedip-
lomskoga doktorskog programa Nositelj poslijediplomskoga doktorskog studija je Sveuĉilište u Zadru putem svojih sastavnica,
Odjela za povijest i Odjela za geografiju.
2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima ustrojava se sukladno Znanstvenoj
strategiji Sveuĉilišta u Zadru te u skladu sa znanstvenim aktivnostima u sklopu znanstvenoistra-
ţivaĉkih projekata odobrenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske koje
vode istraţivaĉi s Odjela za povijest i Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. U izvoĊenju poslijedi-
plomskoga doktorskog studija sudjeluju, uz znanstvenika i nastavnike sa Sveuĉilišta u Zadru, i drugi
eminentni znanstvenici iz Hrvatske, i to iz povijesti, geografije, kao i srodnih znanstvenih disciplina.
Time se postiţe kompleksni multidisciplinarni pristup znanstvenim temama koje razmatraju Jadran.
2.4. Inovativnost poslijediplomskoga doktorskog programa Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima prvi je takav studij na podruĉju Hr-
vatske. Naravno, temelji se na ranijim poslijediplomskim studijima Povijest pomorstva hrvatskog Jad-
rana te Geografske osnove litoralizacije Hrvatske, kao i na bogatom iskustvu dijela nastavnika u izvo-
Ċenju nastave na brojnim poslijediplomskim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu. MeĊutim, prvi se put
definira multidisciplinarni pristup prouĉavanju Jadrana kao prostora izrazitih povijesno-geografskih
mijena koje se oĉituju u razliĉitim sferama društva, gospodarstva, politike, krajolika i dr. Vrjednovanje
5
bogate prirodne i kulturne baštine Jadrana nezaobilazan je postupak osmišljavanja uravnoteţenog raz-
vitka i meĊusobne komunikacije i suradnje jadranskih obalnih regija.
Uzimaju se u obzir suvremene potrebe hrvatskoga društva i gospodarstva nakon integriranja u
NATO, te u razdoblju pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji. Jednako tako, u nastojanju za daljnju im-
plementaciju strateških odrednica u sklopu Jadransko-jonske inicijative, što nalaţe meĊunarodnu sura-
dnju, koja nije moguća bez poznavanja povijesnih procesa i struktura, razumijevanja suvremenih pri-
rodno-geografskih i društveno-geografskih procesa te same organizacije sloţenoga jadranskoga pros-
tornog sustava. U tom smislu oĉekuje se da se za ovaj doktorski studij zainteresiraju razliĉite znan-
stvene ustanove, tijela drţavne uprave te regionalne (ţupanijske) i lokalne uprave i samouprave, zavo-
di za prostorno planiranje i ureĊenje, muzejske ustanove, javne ustanove u zaštiti prirode, zavodi za
zaštitu kulturne i povijesne baštine, kartografske i geoinformatiĉke ustanove i tvrtke, javne i privatne
tvrtke za upravljanje i gospodarenje prostorom i dr.
2.5. Opći uvjeti upisa na studij Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima mogu upisati oni pristupnici koji ima-
ju završen diplomski studij iz povijesti i/ili geografije. Pravo izravnog upisa imaju pristupnici koji
imaju prosjek ocjena 3,51 ili viši. Pristupnici koji imaju prosjek manji od 3,51 pristupaju razredbenom
postupku uz prethodno pribavljene dvije preporuke uglednih znanstvenika iz znanstvenih podruĉja i
polja poslijediplomskoga doktorskog studija. Svi pristupnici dokumentaciji trebaju priloţiti potvrdu o
poznavanju najmanje jednoga svjetskog jezika. U suprotnom, tijekom razredbenog postupka uputit će
se na pismeni i usmeni dio ispita iz svjetskoga jezika (po odabiru), i to razine primjerene osnovama
prema kriterijima koje utvrdi Centar za strane jezike Sveuĉilišta u Zadru.
2.6. Posebni uvjeti za polaznike koji su stekli ranije kvalifikacije po studijskom sustavu prije
2005. godine i postupci odabira polaznika
2.6.1. Pristupnici sa završenim srodnim diplomskim studijem Na doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima mogu se upisati i pristupnici sa
završenim srodnim diplomskim studijima (na kojima se prostor i povijest barem dijelom razmatraju
kao temeljni objekt studija). Uz opće uvjete pristupnici trebaju najkasnije do kraja prve godine ovoga
poslijediplomskoga doktorskog studija poloţiti ispite iz Opće svjetske povijesti i Povijesti Hrvatske (za
pristupnike općim i povijesnim modulima) odnosno, iz Osnova opće geografije i Regionalne geografi-
je Hrvatske (za pristupnike općim i geografskim modulima) s teţištem na problematici jadranskog
prostora. Ispit se sastoji od pismenog testa (60 pitanja). Na pismenom dijelu ispita treba prikupiti ba-
rem 60% ukupnog broja bodova da bi se moglo pristupiti usmenom ispitu pred troĉlanim nastavniĉkim
povjerenstvom.
Molbe pristupnika na doktorski studij razmatra i prihvaća, odnosno ne prihvaća Vijeće posli-
jediplomskoga doktorskog studija.
2.6.2. Pristupnici sa znanstvenim stupnjem magistra znanosti iz srodnih znanstvenih područja
i polja Na doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima mogu se upisati i pristupnici sa
znanstvenim stupnjem magistra znanosti iz srodnih znanstvenih podruĉja i polja.
Pristupnicima koji su taj znanstveni stupanj stekli na ranijim poslijediplomskim magistarskim
studijima Povijest pomorstva hrvatskog Jadrana ili Geografske osnove litoralizacije Hrvatske, prizna-
je se završena prva studijska godina poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu
kontinentima, tj. prvih 60 ECTS bodova, te se izravno upisuju u treći semestar povijesnog dijela studi-
ja (za pristupnike općim i povijesnim modulima) odnosno, geografskog dijela studija (za pristupnike
općim i geografskim modulima).
Pristupnici koji su završili neki drugi raniji magistarski studij te stekli znanstveni stupanj ma-
gistra znanosti iz povijesti ili geografije, uz opće uvjete trebaju najkasnije do kraja prve godine ovoga
poslijediplomskoga doktorskog studija poloţiti ispit iz Povijesti Hrvatske (za pristupnike općim i povi-
jesnim modulima) odnosno, iz Regionalne geografije Hrvatske (za pristupnike općim i geografskim
modulima) s teţištem na problematici jadranskog prostora. Ispit se sastoji od pismenog testa (60 pita-
6
nja). Na pismenom dijelu ispita treba prikupiti barem 60% ukupnog broja bodova da bi se moglo pris-
tupiti usmenom ispitu pred troĉlanim nastavniĉkim povjerenstvom. Polaganjem tih ispita, s obzirom na
ranije postignuti znanstveni stupanj, priznaje im se 60 ECTS bodova, te se izravno dalje upisuju u 3.
semestar ovoga poslijediplomskoga doktorskog studija.
Pristupnici koji su završili neki drugi raniji magistarski studij te stekli znanstveni stupanj ma-
gistra znanosti iz srodnih znanstvenih podruĉja i polja (na kojima se prostor i povijest barem dijelom
razmatraju kao temeljni objekt studija) uz opće uvjete trebaju najkasnije do kraja prve godine ovoga
poslijediplomskoga doktorskog studija poloţiti ispite iz Opće svjetske povijesti i Povijesti Hrvatske (za
pristupnike općim i povijesnim modulima) odnosno, iz Osnova opće geografije i Regionalne geografi-
je Hrvatske (za pristupnike općim i geografskim modulima) s teţištem na problematici jadranskog
prostora. Ispit se sastoji od pismenog testa (60 pitanja). Na pismenom dijelu ispita treba prikupiti ba-
rem 60% ukupnog broja bodova da bi se moglo pristupiti usmenom ispitu pred troĉlanim nastavniĉkim
povjerenstvom. Polaganjem tih ispita, s obzirom na ranije postignuti znanstveni stupanj, priznaje im se
60 ECTS bodova, te se izravno dalje upisuju u 3. semestar ovoga poslijediplomskoga doktorskog stu-
dija.
2.7. Kompetencije koje student stječe završetkom studija Student koji završi doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima, steći će kompetencije
za samostalni i timski znanstvenoistraţivaĉki rad iz podruĉja humanistiĉkih znanosti (polje povijest),
te iz interdisciplinarnog podruĉja znanosti (polje geografija). S time se stjeĉu formalni i, još vaţnije,
funkcionalni uvjeti za rad u razliĉitim znanstvenim i visokoškolskim ustanovama, ali i u razliĉitim
drugim djelatnostima u kulturi, gospodarstvu, javnoj upravi, privatnom sektoru i dr.
3. OPIS PROGRAMA 3.1. Struktura i organizacija poslijediplomskoga doktorskog programa. Organizacija studija
u punom radnom vremenu (full-time) i studija s dijelom radnog vremena (part-time) Program poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima iz po-
vijesti i/ili geografije ukljuĉuje predavanja, seminare i samostalni znanstvenoistraţivaĉki rad studenata
uz mentorstvo. U prvoj i dijelom drugoj godini studija provode se redoviti nastavni sadrţaji, a treća
godina studija predviĊena je za znanstvenoistraţivaĉku aktivnost koja bi trebala rezultirati pisanjem i
obranom doktorske disertacije. Pojedini moduli unutar 1., 2. 3. i 4. semestra mogu se, izvoditi i u obli-
ku ljetnih škola pri poslijediplomskom doktorskom studiju. Te škole temelje se na tematici kolegija
predviĊenih unutar jednog semestra, s time da se redovito mijenjaju glavne teme oko koje su okupljeni
obvezni i izborni modul. U naĉelu, glavna tema odnosi se na najnovija postignuća (znanstvene spozna-
je, metodologije i dr.) iz povijesne i geografske znanosti. Uz predavanja, na ljetnim školama predviĊe-
ne su radionice i terenski istraţivaĉki rad na kojem uz nastavnike i vanjske suradnike (istaknute hr-
vatske i inozemne znanstvenike) aktivno sudjeluju i studenti ovoga poslijediplomskog doktorskog stu-
dija kao i ostali zainteresirani pripadnici akademske zajednice iz Hrvatske i iz inozemstva. Na tim ško-
lama postiţu se ECTS bodovi koji se vrjednuju u okviru ukupnoga semestralnog broja ECTS bodova.
Podnesci nastavnika vanjskih suradnika te kvalitetni podnesci studenata – polaznika škole bit će, na-
kon recenzija, objavljena u prigodnim publikacijama.
Doktorski studij u pravilu traje tri godine i njegovim završetkom stjeĉe se akademski stupanj
doktora znanosti (dr. sc.) za podruĉje humanistiĉkih znanosti, polje povijest odnosno, za interdiscipli-
narno podruĉje znanosti, polje geografija.
U tijeku tri godine studija student treba steći 180 ECTS bodova (60 po godini) te poloţiti sve
obvezne i izborne kolegije kao i odraditi terensku nastavu. Za svaki obvezni predmet predviĊeno je
usmeno polaganje ispita, dok se obveze iz izbornog predmeta mogu regulirati i drugaĉije, svakako uz
naglasak na znanstvenoistraţivaĉki rad koji treba rezultirati seminarom. Studenti mogu postići odgo-
varajući broj ECTS bodova na drugim poslijediplomskim studijima na Sveuĉilištu u Zadru te drugim
hrvatskim i inozemnim sveuĉilištima što je predviĊeno u toĉki 1. 3. ovoga programa.
Za upis na drugu godinu studija potrebno je prikupiti minimalno 50 ECTS bodova, a za upis
na treću godinu studija minimalno 110 ECTS bodova.
7
Na drugoj godini studija polaznici su obvezni odrţati usmenu obranu sinopsisa kojoj bi trebali,
uz struĉno povjerenstvo za ocjenu teme i obranu sinopsisa, nazoĉiti i drugi polaznici poslijediplom-
skoga doktorskog studija.
Posebna obveza koju polaznici trebaju ispuniti tijekom trogodišnjega poslijediplomskoga dok-
torskog studija, uz one predviĊene izvedbenim planom obveznih i izbornih kolegija, jest objavljivanje
najmanje dvaju samostalnih znanstvenih radova (s jednom od tri moguće kategorije: izvorni znanstve-
ni rad, pregledni rad i prethodno priopćenje) ili najmanje tri rada u koautorstvu, te sudjelovanje na
najmanje jednom znanstvenom skupu.
3.2. Nastavni plan Nastavni je plan poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinenti-
ma sljedeći:
1. godina, 1. semestar
Predmet Nastavnik Satnica ECTS
bodovi
a) Obvezatni predmeti za sve
Povijest jadranskog pomorstva Prof. dr. sc. M. Kozliĉić 5+5+0 8
Geografski aspekti litoralizacije Jadrana Prof. dr. sc. D. Magaš 5+5+0 8
Metodologija znanstveno-istraţivaĉkog rada Doc. dr. sc. J. Fariĉić 5+5+0 8
b1) Izborni za povjesničare (bira se 1 od 3)
Povijest jadranskih pomorskih i plovidbenih propisa Prof. dr. sc. Ţ. Bartulović 3+3+0 6
Teritorijalno širenje Dubrovnika u srednjem vijeku Prof. dr. sc. P. Ţivković 3+3+0 6
Mediteranski kulturni transferi na Jadranu 15.-18. stoljeća Prof. dr. sc. M. Anĉić - dr. sc.
T. Mayhew
3+3+0 6
b1) Izborni za geografe (bira se 1 od 3)
Oceanologija Jadranskog mora Doc. dr. sc. M. Surić 3+3+0 6
Klima i okoliš Jadrana Doc. dr. sc. S. Lozić 3+3+0 6
Demografski reţimi Sredozemlja u prošlosti i danas Doc. dr. sc. S. MrĊen 3+3+0 6
1. godina, 2. semestar
Predmet Nastavnik Satnica ECTS
bodovi
a) Obvezatni predmeti za sve
Jadranski prostor u starom vijeku Prof. dr. sc. S. Ĉaĉe 5+5+0 8
Pomorska geografija Jadrana Doc. dr. sc. D. Jašić 5+5+0 8
Prijava teme i izrada sinopsisa Mentor 4 2
b1) Izborni za povjesničare (biraju se 2 od 5)
Brodolomi na Jadranu kao pokazatelji plovidbenih i trgovaĉ-
kih ruta
Prof. dr. sc. Z. Brusić 3+3+0 6
Jadran u istoĉnogotsko i ranobizantsko doba Prof. dr. sc. A. Uglešić 3+3+0 6
Povijesna metrologija jadranskog prostora - poveznica dviju
obala
Dr. sc. M. Zaninović-Rumora,
znan. sur.
3+3+0 6
Suvremena kretanja u historiografiji Prof. dr. sc. M. Anĉić - dr. sc.
M. Bratanić
3+3+0 6
Povijest hrvatskog turizma Prof. dr. sc. S. Obad 3+3+0 6
b1) Izborni za geografe (biraju se 2 od 4)
Primjena GIS-a u geografiji i povijesti Doc. dr. sc. M. Pahernik 3+3+0 6
Geomorfološka obiljeţja Jadrana Doc. dr. sc. D. Perica 3+3+0 6
Ekonomski perspektive razvoja Jadrana Prof. dr. sc. Ţ. Šiljković 3+3+0 6
Politiĉko-geografska problematika Jadrana Prof. dr. sc. M. Glamuzina 3+3+0 6
Napomene: 1. Na kraju 1. godine poslijediplomskoga doktorskog studija studenti imaju zajedniĉku višednevnu interdisciplinarnu teren-
sku nastavu.
8
2. Studenti mogu, uz obvezni minimalni broj izbornih predmeta, odabrati i više izbornih predmeta (npr. geografi iz kvote
predmeta za povjesniĉare i obrnuto).
3. Nastavni se program oblikuje za svakog studenta iz fonda raspoloţivih izbornih predmeta. Student program oblikuje prema
potrebama poslijediplomskoga doktorskog rada u dogovoru s mentorom. Takav je program za studenta obvezatan kad ga
odobri Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija.
2. godina, 3. semestar
Predmet Nastavnik Satnica ECTS
bodovi
a) Obvezatni predmeti za sve
Istoĉni Jadran i prostor dubokog zaleĊa od 6. do 18. stoljeća Prof. dr. sc. M. Anĉić 5+5+0 8
Jadran u kontekstu Sredozemlja Prof. dr. sc. B. Fürst Bjeliš 5+5+0 8
Izrada sinopsisa Mentor 4 2
b1) Izborni za povjesničare (biraju se 2 od 5)
Povijest Venecije Doc. dr. sc. S. Dokoza 3+3+0 6
Veze Dubrovĉana i jugoistoĉne Europe u srednjem vijeku Prof. dr. sc. P. Ţivković 3+3+0 6
Novovjekovna geografija istoĉnog Jadrana Doc. dr. sc. M. Pavić 3+3+0 6
Otoĉna baština didića na jadranskom otoĉju od 9. do 18. sto-
ljeća
Doc. dr. sc. F. Smiljanić 3+3+0 6
Jadranska historiografija novoga vijeka Prof. dr. sc. J. Vrandeĉić 3+3+0 6
b1) Izborni za geografe (biraju se 2 od 3)
Gospodarenje prirodnim resursima Jadrana Prof. dr. sc. J. Rogošić 3+3+0 6
Turizam Jadrana Prof. dr. sc. Z. Curić 3+3+0 6
Jadranski otoĉni krajolik Doc. dr. sc. J. Fariĉić 3+3+0 6
2. godina, 4. semestar
Predmet Nastavnik Satnica ECTS
bodovi
a) Obvezatni predmeti za sve
Jadranski i prijadranski prostori u 19. i 20. stoljeću Doc. dr. sc. A. Bralić 5+5+0 8
Upravljanje jadranskim obalnim podruĉjem Doc. dr. sc. V. Graovac 5+5+0 8
Obrana sinopsisa Struĉno povjerenstvo 4 2
Višednevna interdisciplinarna terenska nastava Voditelj doktorskog studija 20 6
b2) Izborni za povjesničare (biraju se 1 od 5)
Hrvatska vojna povijest u novom vijeku (1806.-1945.) Dr. sc. T. Oršolić, zn. sur. - dr.
sc. Z. Orešković
3+3+0 6
Austrija na Jadranu 1798.-1918. Prof. dr. sc. M. Trogrlić
Svjetski ratovi na Jadranu u 20. stoljeću Prof. dr. sc. T. Šitin - dr. sc. M.
Bratanić
3+3+0 6
Revindikacije hrvatskog Jadrana tijekom 20. stoljeća Dr. sc. Z. Begonja, zn. sur. 3+3+0 6
Jadran poslije Drugoga svjetskog rata Prof. dr. sc. T. Jakovina 3+3+0 6
b1) Izborni za geografe (biraju se 1 od 3)
Toponimija jadranskog prostora Prof. dr. sc. V. Skraĉić 3+3+0 6
Razvoj jadranskih gradova Prof. dr. sc. I. Babić 3+3+0 6
Razvoj Jadrana u svijetlu kartografskih izvora Doc. dr. sc. M. Pavić - doc. dr.
sc. J. Fariĉić
3+3+0 6
Napomene:
1. Na kraju 2. godine poslijediplomskoga doktorskog studija studenti imaju zajedniĉku višednevnu interdisciplinarnu teren-
sku nastavu.
2. Studenti mogu, uz obvezni minimalni broj izbornih predmeta, odabrati i više izbornih predmeta (npr. geografi iz kvote
predmeta za povjesniĉare i obrnuto).
3. Nastavni se program oblikuje za svakog studenta iz fonda raspoloţivih izbornih predmeta. Student program oblikuje prema
potrebama poslijediplomskoga doktorskog rada u dogovoru s mentorom. Takav je program za studenta obvezatan kad ga
odobri Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija.
3. godina, 5. semestar
9
Aktivnost ECTS
bodovi
Pisanje doktorske disertacije uz voĊenje mentora (i komentora) 30
3. godina, 6. semestar
Aktivnost ECTS
bodovi
Pisanje doktorske disertacije uz voĊenje mentora (i komentora) i njezina obrana 30
3.3. Nastavni programi obveznih i izbornih predmeta Nastavni programi obveznih i izbornih predmeta daju se pri kraju nastavnog plana i programa
poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
3.4. Akademski kalendar aktivnosti Akademskim kalendarom Sveuĉilišta u Zadru odreĊuju se za svaku akademsku godinu posli-
jediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica izmeĎu kontinenata:
- rokovi upisa na doktorski studij
- poĉetak predavanja u zimskom semestru
- završetak nastave u zimskom semestru
- obvezujući blagdani
- prijave za zimski ispitni rok
- zimski ispitni rok
- poĉetak predavanja u ljetnom semestru
- završetak nastave u ljetnom semestru
- obvezujući blagdani
- prijave za ljetni ispitni rok
- ljetni ispitni rok
- prijave za jesenski ispitni rok
- jesenski ispitni rok.
3.5. Doktorska disertacija
3.5.1. Minimalan broj bodova za prijavu i obranu doktorske disertacije S obzirom na specifiĉnost poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu
kontinentima student treba:
a) u 1., 2., 3. i 4. semestru upisati takve obvezne i izborne kolegije da njihova ukupna bo-
dovna vrijednost bude minimalno 120 ECTS bodova, što je uvjet za odobrenje teme po-
slijediplomskoga doktorskog rada i za pristupanje obrani sinopsisa;
b) upisati, odslušati i poloţiti tijekom cijelog studija takve temeljne i izborne predmete da
njihova ukupna vrijednost bude minimalno 120 bodova, što je uvjet za predaju doktor-
ske disertacije. Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova, u dogovoru s mento-
rom, upisuje one predmete koji će mu to omogućiti.
3.5.2. Izbor i odobrenje teme Student, u dogovoru s mentorom (i komentorom), izabire temu u 2. semestru 1. godine posli-
jediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima. Sljedeća dva semestra radi
na njezinu obrazloţenju uz mentorsko voĊenje, te je definitivno prijavljuje i brani sinopsis tijekom 4.
semestra 2. godine poslijediplomskoga doktorskog studija.
3.5.3. Naslov i obrazloţenje teme
10
Naslov teme treba biti kratak, ne dulji od 60 slovnih znakova, ukljuĉujući i praznine izmeĊu
rijeĉi. Istodobno, treba biti i jezgrovit te odraţavati stvarni sadrţaj teme doktorske disertacije. U obraz-
loţenju se, najviše na 4-5 autorskih stranica (1800 znakova na jednoj), istiĉe:
a) sinopsis budućega poslijediplomskoga doktorskog rada definiranjem poglavlja i potpog-
lavlja,
b) predmet, metode i cilj(eve) istraţivanja,
c) izvore podataka koji će se istraţivati,
d) okvirni sadrţaj disertacije,
e) opći zakljuĉak u kojem se istiĉe oĉekivani doprinos povijesnoj, odnosno geografskoj
znanosti znanstvenoistraţivaĉkim radom na doktorskoj temi,
f) popis povijesnih izvora, te relevantne domaće i strane znanstvene literature (za povjes-
niĉare) odnosno, popis relevantne domaće i strane znanstvene literature (za geografe).
3.5.4. Ocjena teme s obrazloţenjem Nakon prijave teme doktorske disertacije Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija Jad-
ran - poveznica meĎu kontinentima imenuje Struĉno povjerenstvo za pismenu ocjenu teme i usmenu
obranu sinopsisa. U struĉno povjerenstvo imenuju se nastavnici poslijediplomskoga doktorskog studija
Jadran - poveznica meĎu kontinentima, pri ĉemu jedan od njih ne smije biti iz ustanove nositelja
(Sveuĉilišta u Zadru). U pravilu Struĉno povjerenstvo ĉine tri ĉlana u znanstvenom ili znanstveno-
nastavnom zvanju, pri ĉemu mentor (i komentor) ne moţe biti u takvom povjerenstvu. Ĉlan povjeren-
stva moţe biti i ugledni ĉlan hrvatske ili svjetske akademske zajednice, a da nije bio nastavnik na dok-
torskom studiju Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
Struĉno povjerenstvo treba ocijeniti naslov teme uz koji je pristupnik dao njezino obrazloţe-
nje. Ocjena Struĉnog povjerenstva daje se u pismenom obliku, a sadrţi zasebna izvješća ili skupno
izvješće (ocjenu) svih ĉlanova Povjerenstva. Ako su izvješća negativna, Struĉno povjerenstvo prepo-
ruĉuje pristupniku poboljšice, ako se one mogu predloţiti, ili izbor druge teme. Ako pristupnik niti kod
definiranja izmijenjene (poboljšane) ili nove teme ne dobije pozitivnu ocjenu svih ĉlanova Struĉnog
povjerenstva, bez obzira na dotad poloţene ispite, gubi pravo daljnjeg studiranja na doktorskom studi-
ju Jadran - poveznica meĎu kontinentima. Ocjena Struĉnog povjerenstva definitivna je kad je prihvate
Struĉno vijeće za humanistiĉke znanosti (za povjesniĉare), odnosno Struĉno vijeće za prirodne, teh-
niĉke i druge znanosti (za geografe) i Senat Sveuĉilišta u Zadru. Izgubljena prava studenta obnavljaju
se ponovnim upisom poslijediplomskoga doktorskog studija.
3.5.5. Mentor doktorske disertacije Struĉno povjerenstvo u svojim ocjenama, odnosno u svojoj skupnoj ocjeni teme doktorske di-
sertacije, ako su sve pozitivne, predlaţe Struĉnom vijeću za humanistiĉke znanosti (za povjesniĉare)
odnosno, Struĉnom vijeću za prirodne, tehniĉke i druge znanosti (za geografe) i Senatu Sveuĉilišta u
Zadru mentora ocijenjene teme doktorske disertacije, u naĉelu uzimajući u obzir prijedlog studenta i
mentora. Mentor doktorske disertacije treba biti osoba u znanstvenom ili znanstveno-nastavnom zva-
nju, u naĉelu nastavnik aktualnoga poslijediplomskoga doktorskog studija. Iznimno, mentor moţe biti
i ugledni ĉlan hrvatske ili svjetske akademske zajednice, a da nije bio nastavnik na doktorskom studiju
Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
3.5.6. Izradba i predaja doktorske disertacije Student znanstvenoistraţivaĉkom radu na doktorskoj temi pristupa odmah poslije odobrenja
teme. Tijekom istraţivanja u stalnom je kontaktu s mentorom, a po potrebi i s drugim nastavnicima s
poslijediplomskoga doktorskog studija. Uz mentora studentu se, prema njegovu prijedlogu i u suglas-
nosti s mentorom, moţe dodijeliti i komentor. Završetkom istraţivanja, tijekom 5. i 6. semestra, diser-
tacija se oblikuje u problemsko-znanstvenu raspravu pisanu prema uputama za pisanje doktorske di-
sertacije koje donosi Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinen-
tima. Poţeljno je da doktorska disertacija ne bude manja od 250 niti dulja od 400 autorskih kartica
teksta (1800 znakova na jednoj). U navedeni broj ukljuĉuju se i sve vrste priloga.
Završeni rukopis disertacije student predaje mentoru, koji će studentu sugerirati poboljšice, a
po potrebi i dodatna istraţivanja. Kad to uĉini, student iznova rad predaje mentoru, pa ako je njegova
11
opća ocjena pozitivna, umnoţava ga i uvezuje, te u 10 primjeraka, skupa s mentorovim (i komentoro-
vim) odobrenjem u pisanom obliku, predaje Sveuĉilištu u Zadru preko protokola Sluţbe za poslijedip-
lomske studije. Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija zatim predlaţe Struĉnom vijeću za hu-
manistiĉke znanosti (za povjesniĉare) odnosno, Struĉnom vijeću za prirodne, tehniĉke i druge znanosti
(za geografe) i Senatu Sveuĉilišta u Zadru imenovanje struĉnog povjerenstva za pismenu ocjenu i us-
menu obranu doktorske disertacije. U pravilu Struĉno povjerenstvo ĉine tri ĉlana u znanstvenom ili
znanstveno-nastavnom zvanju, pri ĉemu mentor (i komentor) ne moţe biti u tom povjerenstvu. Ĉlan
povjerenstva moţe biti i ugledni ĉlan hrvatske ili svjetske akademske zajednice, a da nije bio nastavnik
na doktorskom studiju Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
Drţi se da je doktorska disertacija pravodobno predana na ocjenu Sveuĉilištu u Zadru ako je to
uĉinjeno u roku od 18 mjeseci poslije završetka predavanja u 4. semestru. Iz opravdanih razloga, kad
oni postoje, a temeljem molbe studenta, Vijeće poslijediplomskih studija Sveuĉilišta u Zadru taj rok
moţe produljiti najviše do 12 mjeseci, vodeći raĉuna da doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kon-
tinentima ne moţe trajati dulje od 6 godina. Istekom toga krajnjeg roka pristupnik gubi sva prava stu-
denta poslijediplomskoga doktorskog studija. Prava se mogu obnoviti jedino ponovnim upisom posli-
jediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
3.5.7. Pismena ocjena i obrana doktorskog rada Sluţba za poslijediplomske studije Sveuĉilišta u Zadru prosljeĊuje svakom ĉlanu Struĉnog
povjerenstva za pismenu ocjenu i usmenu obranu jedan primjerak doktorske disertacije. Oni u razum-
nom roku, ali ne duljem od 6 mjeseci, donose zasebna pismena izvješća (ocjene) ili skupno pismeno
izvješće (ocjenu). Ako su sva pismena izvješća (ocjene) pozitivna, odnosno ako je skupno izvješće
(ocjena) pozitivno, dostavljaju ih (ga) Struĉnom vijeću za humanistiĉke znanosti (za povjesniĉare) od-
nosno, Struĉnom vijeću za prirodne, tehniĉke i druge znanosti (za geografe) i Senatu Sveuĉilišta u Za-
dru. Nakon usvojenih pismenih izvješća, na sjednici Vijeća poslijediplomskoga doktorskog studija Ja-
dran - poveznica meĎu kontinentima, odreĊuje se datum i mjesto usmene obrane. Usmenu obranu or-
ganizira Sluţba poslijediplomskih studija Sveuĉilišta u Zadru u suradnji s Vijećem poslijediplomskoga
doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
O usmenoj obrani pismeno izvješće (ocjenu) moţe sastaviti zajedniĉki cijelo povjerenstvo, a
moţe ga sastaviti i svaki ĉlan Povjerenstva posebice. Ako je zajedniĉko izvješće pozitivno, odnosno
ako su sva pojedinaĉna pozitivna, pristupniku se pismeno podjeljuje potvrdnica o znanstvenom zvanju
doktora znanosti.
Završetkom navedenog postupka za pristupnika se okonĉava doktorski studij Jadran - povez-
nica meĎu kontinentima. Promaknuće u postignuto znanstveno zvanje s dodjelom diplome obavit će se
u razumnom roku na Sveuĉilištu. Znanstveno zvanje podjeljuje Sveuĉilište, a pristupnika u postignuti
znanstveni stupanj promovira rektor Sveuĉilišta.
Ako Struĉno povjerenstvo negativno ocijeni doktorsku disertaciju, studentu se odreĊuje nova
doktorska disertacija s rokom završetka najkasnije 12 mjeseci od dana kada mu je pismeno priopćena
negativna ocjena, vodeći raĉuna da doktorski studij ne moţe trajati dulje od 6 godina. Ako student ni
tada ne napiše doktorsku disertaciju koju će Struĉno povjerenstvo pozitivno ocijeniti, gubi pravo dalj-
njeg studija. Izgubljena prava studenta mogu se obnoviti ponovnim upisom poslijediplomskoga dok-
torskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
Student koji u roku od 6 godina ne ispuni sve obveze koje se traţe na doktorskom studiju Jad-
ran - poveznica meĎu kontinentima, gubi prava studenta tog studija. Izgubljena prava studiranja mogu
se obnoviti ponovnim upisom poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu konti-
nentima. Takav student treba redovito slušati predavanja na novom doktorskom studiju, ali ne polaţe
ispite iz onih predmeta iz kojih ih je poloţio na prethodnom.
4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA
4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa
12
Predavanja na doktorskom studiju Jadran - poveznica meĎu kontinentima odrţavaju se na
Sveuĉilištu u Zadru, i to u predavaonicama Odjela za povijest i Odjela za geografiju prema unaprijed
utvrĊenom rasporedu. Dio nastave izvodit će se na terenu (u prirodi, u razliĉitim institucijama i dr.) u
okviru terensko-istraţivaĉkog rada.
4.2. Podatci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija Odjel za povijest raspolaţe s velikom predavaonicom te dvije manje, a sluţi se i informatiĉ-
kom uĉionicom Sveuĉilišta u Zadru. Odjel za geografiju raspolaţe s tri predavaonice i raĉunalnom
uĉionicom, a koristi se i uĉionicom pri Centru za istraţivanje krša i priobalja. Oba odjela neposredno
koriste bogate fondove Sveuĉilišne knjiţnice (središnje i odjelne), te fondove Znanstvene knjiţnice,
Gradske knjiţnice, Drţavnoga arhiva u Zadru i dr.
4.3. Popisi znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program Znanstveni projekti koji se provode na Odjelu za povijest i Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u
Zadru su sljedeći:
Voditelj Šifra Naziv
Odjel za povijest
Prof. dr. sc. M. Anĉić 269-0190610-2536 Temeljni parametri društvene konstrukcije hrvatske srednjovjekovne
zbilje
Prof. dr. sc. S. Ĉaĉe 269-2690754-3143 Liburni i Delmati u 4.-1. st. pr. Kr.
Prof. dr. sc. M. Kozliĉić 269-2690754-0755 Razvitak pomorstva i geografskih spoznaja na hrvatskom Jadranu
Prof. dr. sc. A. Kurilić 269-2690754-0763 Rimskodobne elite u Histriji i Dalmaciji
Prof. dr. sc. T. Šitin 269-0000000-3603 Politički sukobi i identitet Dalmacije u meĎuratnom razdoblju
(1918.-1941.)
Odjel za geografiju
Prof. dr. sc. M. Glamuzina 269-0000000-3328 Demogeografske posebnosti hrvatskog priobalja i otoka
Prof. dr. sc. D. Magaš 269-2693084-1177 Geografske osnove razvoja litoralnih regija Hrvatske
Doc. dr. sc. D. Perica 269-2693084-3083 Hrvatski priobalni krški prostor - geomorfološke i ekološke značajke
Prof. dr. sc. Ţ. Šiljković 269-0000000-3293 Društveno-geografska preobrazba priobalnih ruralnih prostora Sje-
verne Dalmacije
4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom Organizaciju poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima
provodi Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija i Voditelj studija.
Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima ĉini se-
dam (7) ĉlanova u znanstveno-nastavnom zvanju od ĉega po tri (3) delegiraju Struĉno vijeće Odjela za
povijest i Struĉno vijeće Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru na mandat od ĉetiri godine. Sedmi
ĉlan bira se na dvije godine, s time da se najprije bira s Odjela za povijest, a zatim s Odjela za geogra-
fiju Sveuĉilišta u Zadru (in continuo sustavom rotacije izmeĊu odjelâ).
Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima bira vo-
ditelja na mandat od dvije godine. Voditelj treba biti osoba u znanstveno-nastavnom zvanju, poţeljno
u zvanju redovitog profesora, a iznimno u zvanju izvanrednog profesora. Ĉlanovi Vijeća i voditelj
mandat mogu ponoviti jednom, a iznimno i više puta ako postoje objektivne okolnosti. Izabranog vo-
ditelja posebnom Odlukom potvrĊuje rektor Sveuĉilišta u Zadru uz isticanje mandatnog razdoblja unu-
tar kojega izabrana osoba obnaša funkciju voditelja poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran -
poveznica meĎu kontinentima.
Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima u organizacijskom i tehniĉkom smislu
oslanja se na Sluţbu poslijediplomskih studija Sveuĉilišta u Zadru.
4.5. Ugovorni odnosi između studenata i nositelja poslijediplomskoga doktorskog studija,
odnosno suradnih institucija Nositelj poslijediplomskoga doktorskog studija (Sveuĉilište u Zadru putem Vijeća poslijedip-
lomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima) i student poslijediplomskoga
doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima, sklapaju ugovor koji obuhvaća sve obveze i
13
prava ugovorenih strana. Sa strane nositelja potpisnici su rektor Sveuĉilišta u Zadru i voditelj poslije-
diplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
4.6. Nastavnici i suradnici koji će sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskom studiju
4.6.1. Nastavnici Nastavnik Zvanje Ustanova
Dr. sc. I. Babić redoviti profesor u trajnom zvanju Sveuĉilište u Splitu, Arhitektonsko-graĊevinski fakultet
Dr. sc. S. Ĉaĉe redoviti profesor u trajnom zvanju Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest
Dr. sc. M. Kozliĉić redoviti profesor u trajnom zvanju Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest
Dr. sc. D. Magaš redoviti profesor u trajnom zvanju Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
Dr. sc. S. Obad redoviti profesor u trajnom zvanju Zadar, profesor u miru
Dr. sc. P. Ţivković redoviti profesor u trajnom zvanju Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest
Dr. sc. M. Anĉić redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest
Dr. sc. Z. Brusić redoviti profesor, 1. izbor Artefakt d.o.o., Zadar
Dr. sc. B. Fürst Bjeliš redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet
Dr. sc. J. Rogošić redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
Dr. sc. Ţ. Šiljković redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
Dr. sc. Z. Curić redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet
Dr. sc. A. Uglešić redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za arheologiju
Dr. sc. Ţ. Bartulović izvanredni profesor Sveuĉilište u Rijeci, Pravni fakultet
Dr. sc. M. Glamuzina izvanredni profesor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
Dr. sc. T. Jakovina izvanredni profesor Sveuĉilište u Zagrebu, Filozofski fakultet
Dr. sc. V. Skraĉić izvanredni profesor Sveuĉilište u Zadru, Centar za onomastiku
Dr. sc. T. Šitin izvanredni profesor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest
Dr. sc. M. Trogrlić izvanredni profesor Sveuĉilište u Splitu, Filozofski fakultet
Dr. sc. J. Vrandeĉić izvanredni profesor Sveuĉilište u Splitu, Filozofski fakultet
Dr. sc. Z. Begonja znanstveni suradnik Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru
Dr. sc. A. Bralić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest
Dr. sc. S. Dokoza docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest
Dr. sc. J. Fariĉić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
Dr. sc. V. Graovac docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
Dr. sc. S. Lozić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
Dr. sc. S. MrĊen docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
Dr. sc. T. Oršolić znanstveni suradnik Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru
Dr. sc. M. Pahernik docent Sveuĉilište u Zagrebu, Vojno uĉilište
Dr. sc. M. Pavić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest
Dr. sc. D. Perica docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
Dr. sc. F. Smiljanić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest
Dr. sc. M. Surić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
Dr. sc. M. Zaninović-Rumora znanstveni suradnik Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru
4.6.2. Suradnici Dr. sc. Z. Bratanić viši asistent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest
Dr. sc. T. Mayhew predavaĉ Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka
Dr. sc. Zvonko Orešković predavaĉ Landesverteidigungsakademie, Beĉ
U tablici su 34 sveuĉilišna nastavnika i 3 suradnika s doktoratom znanosti. Od toga je 6 redo-
vitih profesora u trajnom zvanju (sa Sveuĉilišta u Zadru 4), 6 redovitih profesora, 1. izbor (od ĉega sa
Sveuĉilišta u Zadru 4), 8 izvanrednih profesora (sa Sveuĉilišta u Zadru 4), te 14 docenata (od ĉega sa
Sveuĉilišta u Zadru 10). Brojĉano i procentualno to je ukupni odnos (ukljuĉujući samo osobe u znan-
stvenom, odnosno znanstveno-nastavnom zvanju) 24 ili 70,59% sa Sveuĉilišta u Zadru i 10 ili 29,41%
s drugih sveuĉilišta ili znanstvenoistraţivaĉkih ustanova (od toga je 5 iz znanstvenih ustanova u Zad-
ru).
Tijekom vremena, s ukljuĉivanjem drugih povjesniĉara, geografa, arheologa i povjesniĉara
umjetnosti i dr. odnos bi trebao biti još bolji u korist Sveuĉilišta u Zadru. Pritom osobito treba imati u
vidu ĉinjenicu da se dijelom raspolaţe nastavnicima kojima je izbor u docenta u tijeku, a dijelom i
onima koji bi u dogledno vrijeme mogli doktorirati, te biti izabrani u znanstveno-nastavno zvanje do-
centa.
Podrobniji podatci o svakom nastavniku poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - po-
veznica meĎu kontinentima donose se na kraju ovoga Nastavnog plana i programa
14
4.7. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje studija (nastave i znanstveno-
istraživačkog rada) Sva nastava na doktorskom studiju Jadran - poveznica meĎu kontinentima odvija se u okviru
Odjela za povijest i Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. Terenska nastava izvodi se u prostoru i u
terminu prema nastavnim planu i programu koje za svaku akademsku godinu posebno donosi Vijeće
poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
4.8. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nas-
tavnika Optimalni broj studenata koji bi studirali na doktorskom studiju Jadran – poveznica meĎu
kontinentima iznosi 15 studenata.
4.9. Procjena troškova izvedbe poslijediplomskoga doktorskog programa Troškovi studija utvrdit će se na razini Sveuĉilišta u Zadru, naĉelno godišnje u visini ĉetiri
prosjeĉne neto-plaće u Republici Hrvatskoj prema podatcima Drţavnoga zavoda za statistiku. Iz tako
steĉenih financijskih sredstava podmirit će se potrebe izvoĊenja nastave (nastavni materijali, honorari
nastavnicima i dr.), reţijski troškovi, poštarine, uredski materijal i dr.
4.10. Financiranje poslijediplomskoga doktorskog programa Za doktorande koji su na projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, troškove stu-
dija snosi Ministarstvo, dok ostali studenti troškove studija podmiruju osobno ili to za njih ĉine insti-
tucije u kojima su zaposleni.
Studenti poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima koje
financira Ministarstvo, imaju prava sukladna ostalim suradnicima na projektima.
Sa svim studentima nositelj studentskog programa (poslijediplomskoga doktorskog studija Ja-
dran - poveznica meĎu kontinentima) sklapa ugovor.
4.11. Kvaliteta poslijediplomskoga doktorskog programa PredviĊeno je da se na kraju svake akademske godine obavi anonimno anketno ispitivanje
kvalitete poslijediplomskoga doktorskog studija meĊu studentima i nastavnicima. Anketnim ispitiva-
njem bit će obuhvaćena ocjena uspješnosti provedbe nastavnih sadrţaja, ocjena rada nastavnika i dr.
Rezultati ankete javno će se objaviti i raspraviti na zboru studenata i nastavnika poslijediplomskoga
doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
Praćenje kvalitete poslijediplomskoga doktorskog programa provodi Vijeće poslijediplomsko-
ga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.
15
5. PROGRAMI OBVEZNIH I IZBORNIH KOLEGIJA
5.1. Modul obveznih kolegija koje drţe povjesniĉari
Povijest jadranskog pomorstva Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Mithad Kozliĉić
Godina/semestar: 1/1
Uvjet upisa kolegija: prethodno završen diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8
Opis/sadrţaj kolegija
Temeljne znaĉajke povijesti pomorstva. Jadran kao poveznica Europe, Afrike i Azije: od trgovine, preko kriţar-
skih ratova i hodoĉasniĉkih putovanja, do geostrategijskih veza. Geneza brodarstva i brodogradnje. Luke i luĉki
ureĊaji. Svjetioniĉarstvo i drugo pomorsko graditeljsko naslijeĊe na Jadranu. Ribarstvo, spuţvarstvo i koraljar-
stvo. Sol, solane i solna trgovina. Pomorsko i vojnopomorsko školstvo. Pomorsko zakonodavstvo. Odore pomo-
raca i njihovo oznaĉavanje. Pomorske zastave i sustavi signalizacije zastavama. Pomorske bitke i ratovi. Pomor-
ski rjeĉnici i jezici u pomorstvu Jadrana. Plovidbeni putovi, razvitak navigacije i navigacijskih ureĊaja. Plovid-
beni priruĉnici i karte, te druga geografska djela o Jadranu. Veze priobalje - kontinentalno zaleĊe. Jadran 20. sto-
ljeća.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz povijesti pomorstva Jadrana te razvijanje sposobnosti samostalnoga istraţivaĉkog
rada pri razmatranju razliĉitih aspekata jadranske pomorske povijesti u kontekstu Mediterana.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Botrić, A. (1964.): Razvoj i stanje sluţbe oznaĉavanja pomorskih plovnih putova u Jugoslaviji. Svjetionici na ju-
goslavenskoj obali Jadrana od poĉetka XIX stoljeća do danas, Pomorski zbornik, 2, 517-544.
Braudel, F. (1997.-1998.): Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II, Zagreb.
Diehl, C. (2006.): Mletačka republika, Zagreb.
Hribar, A. (1965.): Pregled razvitka pomorskog prava, Pomorski zbornik, 3, 465-538.
Kozliĉić, M. (1993.): Hrvatsko brodovlje - Croatian Shipping - Le navi croate, Split - Zagreb.
Kozliĉić, M. (1995.): Monumenta cartographica maris Adriatici Croatici. Kartografski spomenici hrvatskog Ja-
drana. (Izbor karata, planova i veduta do kraja 17. stoljeća), Zagreb.
Kozliĉić, M. (2006.): Istočni Jadran u djelu Beautemps-Beaupréa. Eastern Adriatic in the Work of Beautemps-
Beaupré, Split.
Lane, F. (2007.): Povijest Mletačke Republike, Zagreb.
Mitić, I. (1988.): Dubrovačka Republika u meĎunarodnoj zajednici, Zagreb.
Pomorski zbornik (1962.), ed. JAZU, sv. I-II, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Adriatica maritima, 1974-1985, sv. 1-4.
16
Jurĉić, J. (1988.): Uspostava objekata za sigurnost plovidbe na istoĉnoj obali Jadranskog mora do 1875. godine,
Pomorski zbornik, 26, 473-492.
Kozliĉić, M. (2000.a): Adriatic Sailing Routes as reported in the 14th
ad 15th
century Pilgrims and Travel Re-
ports, Balkan Studies, 41 (1), 5-25.
Kozliĉić, M. (2000.b): The defensive system of Adriatic navigation, Histria antiqua, 6, 49-124.
Kozliĉić, M. (2003.): Panorame Dalmacije Giuseppea Riegera - I Panorami della Dalmazia di Giuseppe Rieger
- The Panoramas of Dalmatia by Giuseppe Rieger - Panoramen Dalmatiens von Giuseppe Rieger, Split.
Kozliĉić, M. (2006.a): Povijesni kontekst funkcioniranja istoĉnojadranskih luka kao poveznica kopnenih i po-
morskih koridora, u: Luke istočnog Jadrana, Orebić, 11-22.
Luetić, J. (1984.): Pomorci i jedrenjaci Republike Dubrovačke, Zagreb.
Suić, M. (1979.): Mare nostrum na Mediteranu - kulturno-historijski aspekti, Pogledi, 2, 127-136.
Tartalja, H. (1965.): Zdravstvo gradova Dalmacije u srednjem vijeku u vezi sa razvojem pomorstva, Pomorski
zbornik, 3, 1011-1037.
Tartalja, M. (1978.): Brodske ljekarne, Pomorski zbornik, 16, 351-362.
Jadran i prijadranski prostori u starom vijeku Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Slobodan Ĉaĉe
Godina/semestar: 1/2
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8
Opis/sadrţaj kolegija
Opći povijesno-kulturni okviri jadranskog prostora i njegova zaleĊa u starom vijeku. Periodizacija (protopovi-
jest, rana/predrimska antika, rimsko carsko razdoblje - principat, kasna antika). Kontinuiteti i preobrazbe u ranoj
antici: autohtona društva i integracija jadranskog prostora u grĉko-helenistiĉki svijet Sredozemlja (grĉki utjecaj i
kolonizacija). Rimska osvajanja u kontekstu daljnje integracije i stvaranje specifiĉnih vidova provincijalne kultu-
re i njenih ostvarenja.
Obrisi oblasnih društveno-gospodarskih struktura nastalih u sklopu provincije - vidovi naseljenosti i urbanizaci-
ja, aspekti gospodarstva, kulturne preobrazbe. Ispitivanja odnosa priobalja i unutrašnjosti kroz vrijeme i prema
glavnim vidovima društvenog ţivota, s posebnim obzirom na ulogu Jadrana u povezivanju Sredozemlja i eu-
ropskog kontinentalnog zaleĊa. Preobrazbe i kljuĉni dogaĊaji kasne antike.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz starovjekovne povijesti Jadrana i susjednih oblasti u zaleĊu te razvijanje sposob-
nosti samostalnoga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih aspekata jadranske povijesti u mediteransko-
europskom kontekstu.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Bojanovski, I. (1988.): Bosna i Hercegovina u antičko doba, Sarajevo.
Matijašić, R. (2009.): Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb.
17
Suić, M. (2003.): Antički grad na istočnom Jadranu, 2. izd., Zagreb.
b) Dopunska literatura
Bojanovski, I. (1974.): Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Sarajevo.
Cambi, N. (ur.) (1991.): Antička Salona, Split.
Cambi, N. - Ĉaĉe, S. - Kirigin, B. (ur.) (2002.): Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana - Greek influence along
the East Adriatic coast, Split.
Ĉaĉe, S. - Kurilić, A. - Tassaux, F. (ur.) (2006.): Les routes de l’Adriatique antique: Geographie et economie -
Putovi antičkog Jadrana: geografija i gospodarstvo, Bordeaux - Zadar.
Dzino, D. (2010.): Illyricum in Roman Politics, 229 BC-AD 68, Cambridge
Kozliĉić, M. (1990.): Historijska geografija istočnog Jadrana, Split.
Rendić-Mioĉević, D. (1989.): Iliri i antički svijet, Split.
Šegvić, M. - Mirnik, I. (ur.) (2005.): Illyrica Antiqua. Ob honorem D. Rendić-Miočević, Zagreb.
Wilkes, J. J. (1969.): Dalmatia, London.
Zaninović, M. (1996.): Od Helena do Hrvata, Zagreb.
Istočni Jadran i prostor dubokog zaleđa od 6. do 18. stoljeću Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Mladen Anĉić
Godina/semestar: 4/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8
Opis/sadrţaj kolegija
Transformacije antiĉkoga svijeta - od carstva, grada i plemena, do kršćanstva, kraljevstva i naroda. Uspon Vene-
cije i Hrvatskoga Kraljevstva - suţivot na klimavim temeljima. Pojava novih politiĉkih ĉimbenika u istoĉnojad-
ranskoj politiĉkoj areni - ugarsko-hrvatski i bosanski kralj kao partneri Venecije. Znaĉenje istoĉnoga Jadrana u
mediteranskoj trgovini do druge polovice 14. stoljeća i udio zaleĊa u njoj. Kriza kasnoga srednjeg vijeka i njezi-
ne refleksije na istoĉnom Jadranu - izgradnja mletaĉkoga stato di mar i širenje Otomanskoga Carstva. Mletaĉko-
otomanska prisilna simbioza i pretvaranje Jadrana u mediteransko "slijepo crijevo".
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz povijesti istoĉnojadranskog prostora te razvijanje sposobnosti samostalnoga istra-
ţivaĉkog rada (uoĉavanje, definiranje i rješavanje pojedinih problema) pri razmatranju razliĉitih aspekata povi-
jesne stvarnosti.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Adamĉek, J. (1970.): Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća, Zagreb.
Anĉić, M. (2001.): Na rubu Zapada: Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb.
Anĉić, M. (2009.): Od tradicije "sedam pobuna" do dragovoljnih mletaĉkih podanika. Razvojna putanja Zadra u
prvom desetljeću 15. stoljeća, Povijesni prilozi, 37, 43-96.
18
Braudel, F. (1998.): Mediteran i mediteranski svijet u doba Filipa II, Zagreb.
Crouzet-Pavan, E. (2002.): Venice Triumphant: The Horizons of a Myth, Baltimore - London.
Orthali, G. - Cracco, G. - Cozzi, G. - Knapton, M. (2007.): Povijest Venecije, I-II, Zagreb.
Pederin, I. (1990.): Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797), Dubrovnik.
Raukar, T. (2007.): Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku, Split.
b) Dopunska literatura
Anĉić, M. (1997.): Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u 14. stoljeću, Zadar - Mostar.
Anĉić, M. (1999.): Imperij na zalasku. Nestanak bizantske vlasti na istoĉnoj obali Jadrana u 9. stoljeću, Radovi
Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 41, 1-20.
Horden, P. - Purcell, N. (2000.): The Corrupting Sea: A Study of Mediterranean History, Oxford.
Katiĉić, R. (2007.): Litterarum studia, Zagreb.
Mayhew, T. (2008.): Dalmatia between Ottoman and Venetian Rule 1645-1718, Rim.
Jadran i prijadranski prostori u 19. i 20. stoljeću Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Ante Bralić
Godina/semestar: 4/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8
Opis/sadrţaj kolegija
Promjene u jadranskom prostoru nastale Napoleonovim osvajanjima krajem 18. i poĉetkom 19. stoljeća. Nesta-
nak starih drţavnih tvorbi na Jadranu: Mletaĉka Republika, Dubrovaĉka Republika i integriranje u veće, konti-
nentalne, drţavne sustave - Habsburška Monarhija i satelitske napoleonske drţave. Slom napoleonskih osvajanja
i razdoblje stagnacije (1815.-1860.) - Jadran periferno podruĉje. Procesi nacionalne integracije na jadranskom
prostoru - hrvatski i talijanski primjer. Stvaranje talijanske drţave i preorijentacija habsburške politike prema ju-
goistoku Europe - Jadran dobiva na vaţnosti. Posljedice Austrijsko-talijanskog rata 1866. i Viške bitke. Uzlet
dvaju jadranskih emporija Trsta i Rijeke. Pojava i jaĉanje ideologije iredentizma. Stvaranje albanske drţave. Prvi
svjetski rat i Londonski ugovor. Kraljevina SHS/Jugoslavija - nova drţava na istoĉnoj strani Jadrana, talijanska
dominacija na Jadranu. Pojava fašizma i talijanska okupacija većeg dijela istoĉnog Jadrana. Graniĉno pitanje iz-
meĊu socijalistiĉke Jugoslavije i Republike Italije nakon Drugoga svjetskog rata i njezino rješavanje. Stvaranje
hrvatske drţave i nova drţavno-pravna konfiguracija istoĉne obale Jadrana.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz povijesti jadranskog prostora u 19. i 20. stoljeću te razvijanje sposobnosti samos-
talnog istraţivaĉkog rada pri razmatranju uloge europskih i uţejadranskih subjekata u kreiranju povijesnih proce-
sa.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
19
Bralić, A. (2007.): Zadarski fin de-siecle - Politiĉke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji uoĉi Prvog svjetskog
rata, Časopis za suvremenu povijest, 39 (3), 731-775.
Davis J. A. (ur.) (2000.): Italy in the nineteenth century, Oxford.
Lyttelton A. (ur.) (2002.): Liberal and Fascist Italy, Oxford.
Mack Smith, D. (1997.): Modern Italy. A Political History, Michigan.
Matković, H. (1998.): Povijest Jugoslavije: 1918.-1991: hrvatski pogled, Zagreb.
Matković, H. (1999.³): Suvremena politička povijest Hrvatske, Zagreb.
Šepić, D. (1970.): Italija, saveznici i jugoslavensko pitanje, Zagreb.
Valentić, M. - Ĉoralić, L. (ur.) (2003.): Povijest Hrvata, 2, Zagreb.
Vivante, A. (2002.): Jadranski iredentizam, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Bosworth, R. J. B. (1996.): Italy and Wider World 1860-1960, London.
Delich, S. (1925.): L'irredentismo italiano in Dalmazia secondo i documenti segreti della polizia austriaca, Ro-
ma.
Gregory, D. (2001.): Napoleon's Italy, London.
Perić, I. (1978.): Dalmatinski sabor 1861.-1912. (1918.), Zadar.
Riall, L. (1994.): The Italian Risorgimento: state, society, and national unification, London.
Skupina autora (1965.): Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, Zagreb.
Skupina autora (1997.): Hrvatska / Italija. Stoljetne veze: povijest, knjiţevnost, likovne umjetnosti, Zagreb.
5.2. Modul izbornih kolegija koji se drţe za povjesniĉare
Povijest jadranskih pomorskih i plovidbenih propisa Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Ţeljko Bartulović
Godina/semestar: 1/1
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8
Opis/sadrţaj kolegija
Temeljne znaĉajke svjetske pravno-pomorske povijesti. Jadranska pravna baština u okviru mediteranskog, eu-
ropskog i svjetskog konteksta: od antike do suvremenog doba. Pravna baština antike, srednjovjekovno pravo,
osobito statutarno pravo na Jadranu, 18. stoljeće i osvit suvremenog prava, propisi Marije Terezije, utemeljenje
slobodnih kraljevskih gradova i luka, npr. Rijeke i Trsta. Hrvatska pomorsko-pravna povijest i jadransko pomor-
stvo do 1918. godine, jugoslavensko razdoblje do 1945., razvoj pomorskog prava od 1945. do 1991. i osamosta-
ljenja R. Hrvatske. U predmetu se istraţuju podruĉja vezana uz povijest pomorskog prava: trgovine i vrste ugo-
vora vezanih uz pomorsko poslovanje, brodarstvo i brodogradnja, pravni status i reţim; luke, radni odnosi pomo-
raca, socijalna, mirovinska i zdravstvena zaštita; povijesno-pravni aspekti ribarstva, solana i srodnih djelatnosti
povezanih s Jadranskim morem; pitanja školovanja pomoraca; javno-pravna pitanja vezana uz pomorsku povijest
Jadrana (odnosi izmeĊu drţava, mirovni i drugi meĊunarodni ugovori, konvencije, diplomatske konferencije i
sliĉno); veze Jadrana s kontinentom i drugim pomorskim i plovidbenim putovima u kontekstu hrvatske i europs-
ke povijesti pomorskih i plovidbenih propisa.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih i specijalistiĉkih znanja iz povijesti pomorskog i plovidbenog prava Jadrana te razvijanje
sposobnosti samostalnoga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih aspekata jadranske pravno-pomorske po-
vijesti u kontekstu Mediterana, Europe i svijeta.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
20
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Bartulović, Ţ. (2001.): Povijest hrvatskog prava i drţave (kompendij), skripta, Rijeka.
Bartulović, Ţ. (2001.): Opća povijest prava i drţave (nacrt predavanja), skripta, Rijeka.
Bartulović, Ţ. (2002.): Sušak 1918-1947., Rijeka.
Brajković, V. (1962.): Razvoj pomorskog prava na našoj obali, Pomorski zbornik, I, 439.-450.
Degan, V. Đ. (1989.): MeĎunarodno pravo mora i izvori meĎunarodnog prava, Zagreb.
Grabovac, I. - Petrinović, R. (2006.): Pomorsko pravo - pomorsko javno, upravno i radno pravo, Split.
b) Dopunska literatura
Brajković, V. (1933.): Étude Historique sur le Droit Maritime Privé du Littoral Yugoslave, Marseille.
Cvitanić, A. - Kriţman, M. - Kolanović, J. (1990.): Statut grada Dubrovnika iz 1272., Dubrovnik.
Grabovac, I. (1991.): Enciklopedija pojmova pomorskog prava, Split.
Hlaĉa, V. (1999.): Povijesni razvoj pomorskog prava na hrvatskoj obali Jadrana, Zbornik Pravnog fakulteta Sve-
učilišta u Rijeci, 20, 63-79.
Hribar, A. (1965.): Pregled razvitka pomorskog prava, Pomorski zbornik, 3, 463-538.
Jasić, S. (1968.): Zakoni starog i srednjeg vijeka, Beograd.
Luetić, J. (1970.): Pravilnik Dubrovačke Republike o nacionalnoj plovidbi, Dubrovnik.
Pavišić, B. (1979.): Povijesni razvoj plovidbenog kriviĉnog prava, Pomorski zbornik, 17, 281-302.
Tomašić, Lj. (1924.): Pomorsko pravo. Kratki pregled, Zagreb.
Zakonska nareĎenja o pomorskom pravu sadrţana u Drţavnom oglasu o plovidbi od 25. travnja 1774. i u Trgo-
vačkom zakoniku od 17. srpnja 1808., Beĉ, 1892.
Teritorijalno širenje Dubrovnika u srednjem vijeku
Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Pavo Ţivković
Godina/semestar: 1/1
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Jedan je od izrazito vaţnih segmenata povijesti Dubrovnika interes tamošnjih organa vlasti oko proširenja grani-
ca i zadobivanja novih podruĉja. Rijeĉ je o vrlo sloţenom procesu ĉiji je ishod ovisio ne samo o unutrašnjim pri-
likama već i o sloţenim vanjskopolitiĉkim okolnostima promatranim kroz prizmu susjedskih meĊuodnosa i inte-
rakcija. Prouĉavajući sveukupne teţnje Dubrovĉana za proširenjem teritorijalnih granica u srednjem vijeku dobit
će se šira slika diplomatske povijesti Dubrovnika, kao i prikaz općih društvenih, politiĉkih, vjerskih i gospodar-
skih prilika, posebice u 14. i 15. stoljeću, kada su ta nastojanja bila najintenzivnija, pogotovo kroz mnogostru-
kost i isprepletenost odnosa izmeĊu Dubrovaĉke Republike i bosansko-humskih organa moći (kraljeva, velmoţa,
vojvoda, oblasnih gospodara, općenito vlasnika zemlje koji ţele imati u svom vlasništvu). Dubrovĉani su proši-
renje svoga teritorija nastojali ishoditi primarno mirnim putem, i to poglavito uĉestalim diplomatskim kontakti-
ma, ostvarenim djelovanjem upućenih poslaniĉkih misija, odnosno poklisara, koji borave na dvorovima bosan-
sko-humske vlastele i kralja, gdje nastoje utjecati na promjenu njihova stava oko voljnosti pregovaranja o ustu-
panju teritorija u njihovu vlasništvu, ishodeći, na taj naĉin, pozitivno razrješenje povjerenih im zadaća. Kada to
nije bilo moguće, Dubrovĉani se nisu libili oruţjem u ruci braniti ono što im pripada, iako je o njima bila rašire-
na slika male i miroljubive drţave koja je pruţala utoĉište, ali i bila partner u trgovinskim i drugim gospodarskim
poslovima. Podatci iz povijesnih izvora višeslojnu će analizu i komparaciju dovesti do novih zakljuĉaka i boljega
21
poznavanja naslovom tek naznaĉenoga problemsko-istraţivaĉkog kompleksa, ali i uopće poznavanja srednjovje-
kovne povijest Dubrovaĉke Republike povezane uz teritorijalno širenje na zaseoke Imoticu, Trnovicu i Lisac,
Ston, Primorje (Terre Nove) i Konavle, kao i njezinu diplomatsku povijest toga razdoblja.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Na osnovi dostupne literature i objavljenih izvora istraţiti i prouĉiti tijek širenje granica Dubrovnika na okolne
teritorije, preduvjete koji su to omogućili, pa razloge tih akcija, diplomatske kontakte i pregovore koji su se vodi-
li u pozadini, kao i eventualne ratne sukobe voĊene u cilju zadobivanja novih teritorija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Babić, A. (2000.): Tradicija i historijsko pravo u odnosima izmeĊu Bosne i Dubrovnika u srednjem vijeku, Bos-
na franciscana, 8 (12), 241-247.
Foretić, V. (1980.): Povijest Dubrovnika do 1808., I, Zagreb.
Janeković, Z. (1998.): Stjecanje Konavala. Antiĉka tradicija i mit u sluţbi diplomacije u: Konavle u prošlosti,
sadašnjosti i budućnosti, 1, Dubrovnik, 31-45.
Kurtović, E. (2000.): Motivi Sandaljeve prodaje Konavala Dubrovĉanima, Anali HAZU u Dubrovniku, 38, 103-
120.
Kurtović, E. (2001.): Dubrovaĉko-ugarski pokušaji zatvaranja konavoskog kruga 1407.-1415. godine, Hrvatska
misao, 5 (19-20), 63-76.
Kurtović, E. (2009.): Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo.
Luĉić, J. (1969.): Stjecanje, dioba i borba za oĉuvanje dubrovaĉkog Primorja 1399.-1405., Arhivski vjesnik, 11-
12, 99-201.
Ţivković, P. (1979.): Uĉešće bosanske vlastele u diobi Konavala, Prilozi Instituta za istoriju, 15 (16), 181-188.
Ţivković, P. (1998.): Diplomatski kontakti Bosne i Huma s Dubrovĉanima o ustupanju Konavala, Hrvatska mi-
sao, 6, 89-105.
Ţivković, P. (1998.): Ustupanje Konavala Dubrovĉanima, u: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, 1,
Dubrovnik, 77-100.
b) Dopunska literatura
Ĉremošnik, G. (1928.): Prodaja bosanskog Primorja Dubrovniku god. 1399. i kralj Ostoja, Glasnik Zemaljskog
muzeja u Bosni i Hercegovini, 41, 109-126.
Ćorović, V. (1927.): Kako je Radoslav Pavlović prodao Dubrovĉanima Konavlje (1423.-1427.), u: Godišnjica
Nikole Čupića, 26, Beograd, 73-109.
Krekić, B. (1986.): Dva priloga bosanskoj istoriji prve polovine petnaestoga vijeka, Godišnjak društva istoričara
Bosne i Hercegovine, 37, 129-142.
Krekić, B. (1988.): Cirkulacija informacija izmeĊu Dubrovnika i Bosne, Godišnjak društva istoričara Bosne i
Hercegovine, 39, 50-57.
Škrivanić, G. A. (1958.): Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom, Vesnik Vojnog muzeja JNA, 5 (2), 35-60.
Truhelka, Ć. (1918.): Konavoski rat (1430.-1433.), Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 29, 145-
211.
Ţivković, P. (1974.): Diplomatska aktivnost Braila Tezalovića, Prilozi Instituta za istoriju, 10 (2), 31-53.
Ţivković, P. (1977.): Radiĉ Ozrisaljić, trgovac i diplomat na dvoru porodice Pavlović, Prilozi Instituta za istori-
ju, 14 (13), 301-321.
22
Mediteranski kulturni transferi na Jadranu 15.-18. stoljeća
Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Mladen Anĉić - dr. sc. Tea Mayhew
Godina/semestar: 1/1
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Krećući od Braudelove postavke da je Jadran paradigma Sredozemlja, istoĉnojadranske komune uzet će se kao
studije sluĉaja za prouĉavanje mediteranskih kulturnih transfera. Oni su oĉigledni u gospodarskom, politiĉkom i
prostornom smislu razvoja komuna i njihovoj interakciji s prekomorskim prostorima kao i neposrednim zaleĊem.
Posebna pozornost obratit će se nematerijalnoj baštini i njezinim kontinuitetima (ljudska praksa, jezik, umjetniĉ-
ko stvaralaštvo i folklor).
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Na komparativno-historijski naĉin predstaviti poveznice i interakcije istoĉnojadranskih komuna s ostalim dijelo-
vima Sredozemlja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Anĉić, M. (1997.): Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u 14. stoljeću, Zadar - Mostar.
Anĉić, M. (2001.): Hrvatska u karolinško doba, Split.
Braudel, F. (1998.): Mediteran i mediteranski svijet u doba Filipa II, Zagreb.
Mayhew, T. (2008.): Dalmatia between Ottoman and Venetian Rule 1645-1718, Rim.
Novak, G. (1960.): Hvar kroz stoljeća, Hvar.
Novak, G. (1978.): Povijest Splita. (Od 1420. do 1797. godine), Split.
Pederin, I. (1989.): Rab u osvit humanizma i renesanse, Rab.
Skupina autora (1969.): Povijest grada Nina, Zadar.
Skupina autora (1987.): Prošlost Zadra, 3, Zadar.
Skupina autora (2003.): Triplex Confinium (1500-1800). Ecohistory, Split.
b) Dopunska literatura
Anĉić, M. (1989.): Veze Malatesta i Bosne. Uvjeti za stvaranje stereotipa, Historijski zbornik 42, 137-150.
Anĉić, M. (1997.): Ser Ciprijan Zaninov. Rod i karijera jednog splitskog patricija druge polovice XIV. st., Rado-
vi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 39, 37-80.
Anĉić, M. (2006.): Srednjovjekovni Omiš, u: Omiš i Poljica, Zagreb, 47-66.
Anĉić, M. (2007.): Architecture on Royal Domains in Northern Dalmatia, Hortus artium medievalium, 13 (1),
203-210.
Bertoša, M. (2002.): Izazovi povijesnog zanata, Zagreb.
Giorgetti, G. (1974.): Contadini e propietari nell'Italia moderna. Rapporti di produione e contratti agrari dal
secolo XVI a oggi, Torino.
Setton, K. M. (1991.): Venice, Austria and the Turks in the seventeenth century, Philadelphia.
23
Skupina autora (1987.): La Mediterranee au 18. siecle. Actes du Colloque international tenu a Aix-en-Provence
les 4-6 septembre 1985, Aix-en-Provence.
Skupina autora (1996.): Storia di Venezia. Dalle origini alla caduta della Serenissima, 4, Roma.
Brodolomi na Jadranu kao pokazatelji plovidbenih i trgovačkih ruta
Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Zdenko Brusić
Godina/semestar: 1/2
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Jadran se na Sredozemlju istiĉe po brojnosti antiĉkih i kasnijih brodoloma koji su karakteristiĉni po ostatcima
brodskih tereta. NaĊeni predmeti kojima se sluţila brodska posada ili su bili namijenjeni trgovaĉkoj razmjeni
mogu ĉesto dati odgovore o vremenu brodoloma, vrsti robe koju je brod prevozio, luci ukrcaja te vrsti i veliĉini
broda koji je tu robu prevozio. Na temelju takvih nalaza u podmorju i na kopnenim ĉvorištima moţe se govoriti
o prometu vinom i luksuznim posuĊem za posluţivanje vina tijekom zadnja ĉetiri stoljeća stare ere. Prvih stolje-
ća poslije Krista uoĉavamo uz italski i trgovaĉki priljev iz egejskog prostora, a od ĉetvrtog stoljeća Jadran dolazi
u sferu razmjene sa sjevernom Afrikom. U kasnoj antici i ranom srednjem vijeku moguće je utvrditi pravce trgo-
vaĉke razmjene i vrste trgovaĉke robe ĉiji promet od 15. stoljeća moţemo pratiti i kroz brojne pisane izvore. I
kasnije, od 16. do konca 17. stoljeća brodolomi i ostatci njihovih tereta upućivat će na razmjenu izmeĊu Veneci-
je i Orijenta, gdje će roba proizvedena u njemaĉkim radionicama naći preko venecijanskih trgovaca svoje trţište.
Isto tako moţemo dokumentirati i onu trgovaĉku robu koja će s istoka, pa ĉak iz daleke Kine, koncem 17. stolje-
ća stizati u Veneciju.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja podmorske arheologije u funkciji materijalnih pokazatelja plovidbenih i
trgovaĉkih ruta od starog do prvih stoljeća novoga vijeka.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Brusić, Z. (1987.): Dio tereta s laĊe iz 17. stoljeća potonule kod otoka Bisage u kornatskom arhipelagu, Prilozi
povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 26, 473-490.
Brusić, Z. (1993.): Starokršćanski sakralni objekti uz plovidbenu rutu istoĉnom obalom Jadrana, Diadora, 15,
223-233.
Brusić, Z. (2000.): Vinske amfore i posude za posluţivanje vina s hrvatske obale Jadrana, Annales, 22, 531-542.
Brusić, Z. (2006.a): Il porto liburnico e romano di Aenona (Nin), u: Archeologia subacquea in Croazia, Studi e
ricerche, Venezia, 33-45.
Brusić, Z. (2006.b): Tre naufragi del XVII o XVIII secolo lungo la costa Adriatica orientale, u: The Heritrage of
the Serenissima, Koper, 77-85.
24
Brusić, Z. (2009.): Uvala Pijan u staroj Savudriji - rimski Silvo. Strateška luka antiĉke navigacijske rute duţ is-
toĉne obale Jadrana, Histria Antiqua, 18 (1), 245-256.
Casson, L. (1971.): Ship and Seamanship in the Ancient World, Princeton - New Jersey.
Jurišić, M. (2000.): Ancient Shipwrecks of the Adriatic: Maritime transport during the first and second centuries
AD, BAR International Series, 828, Oxford.
Parker, A. J. (1992.): Ancient shipwrecks of the Mediterranean and the Roman Provinces, British archaeological
reports. International series, 580, Oxford.
Tenenti A. (1959.): Naufrages, corsaires et assurances maritimes à Venise, 1592-1609, Paris.
b) Dopunska literatura
Brusić, Z. (1993.): Starokršćanski sakralni objekti uz plovidbenu rutu istoĉnom obalom Jadrana, Diadora, 15,
223-233.
Brusić, Z. (1994.): Trgovaĉke veze liburnskog Jadera i Manijskog zaliva, Kaštelanski zbornik, 4, 21-24.
Kozliĉić, M. - Brusić, Z. (1994.): Liburnski i starohrvatski brodovi iz Nina, Adrias, 4-5, 33-42.
Brusić, Z. (1999.): Uspostava hrvatske kontrole nad plovnim putom uz istoĉnu obalu Jadrana, u: Starohrvatska
spomenička baština, RaĎanje prvog hrvatskog kulturnog pejsaţa, Zagreb, 145-150.
Brusić, Z. (2000.a): Knidska reljefna keramika na jadranskim nalazištima, Opuscula Archaeologica, 23-24, 83-
93.
Brusić, Z. (2000.b): Vinske amfore i posude za posluţivanje vina s hrvatske obale Jadrana, Annales, 22, 531-
542.
Brusić, Z. (2007.): Lux in nave, Prilozi Instituta za arheologiju, 24, 193-202.
Jadran u istočnogotsko i ranobizantsko doba
Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Ante Uglešić
Godina/semestar: 1/2
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Arheološka ostavština razdoblja velike seobe naroda na podruĉjima Jadrana i prijadranskih krajeva: kasnoantiĉka
autohtona baština, Huni, Istoĉni Goti, Gepidi, Alemani, Langobardi, ranobizantski nalazi, Avari. Arheološke i
povijesne znaĉajke ostavštine. Hrvati i njihov odnos s istoĉnim Gotima i Bizantom.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz arheologije i povijesti vezanih uz ostatke materijalne i duhovne kulture istoĉnogot-
skog i ranobizantskog razdoblja na Jadranu..
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
25
Ostrogorski, G. (2002.): Povijest Bizanta, Zagreb.
Uglešić, A. (1990.): Tipološko-stilska analiza istoĉnogotskog nakita na podruĉju rimske provincije Dalmacije,
Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 29 (16), 207-230.
Uglešić, A. (1992.): Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istoĉnih Gota, Radovi Filozofskog fakulteta u Zad-
ru, 30 (17), 65-77.
Uglešić, A. (2007.): Najnoviji germanski nalazi seobe naroda iz sjeverne Dalmacije, Prilozi Instituta za arheolo-
giju u Zagrebu, 24, 273-276.
Vinski, Z. (1964.a): Betrachtunngen zur Kontinuitatsfrage des autochthonen romanisierten Ethnikos im 6. und 7.
Jahrhundert, u: Problemi della civilta e dell' economia longobarda scritti in memoria di G. P. Bognetti,
Milano, 101-116.
Vinski, Z. (1964.a): Kasnoantiĉka baština u grobovima ranog srednjeg vijeka kao ĉinjenica i kao problem, u: VI
Kongres arheologa Jugoslavije, Beograd, 1, 101-115.
Vinski, Z. (1968.): Autochthone Kulturelemente zur Zeit der slawischen Landnahme des Balkanraums, u: Sim-
pozij "Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi juţnih Slovena", Sarajevo, 171-199.
b) Dopunska literatura
Skupina autora (1994.): I Goti, Milano.
Uglešić, A. (1996.): Nazočnost Istočnih Gota u jugoistočnoj Europi u svjetlu arheološke i povijesne izvorne gra-
Ďe, Doktorska disertacija, Zadar.
Uglešić, A. (2005.): O Naroni u istoĉnogotsko doba na temelju arheoloških nalaza, Diadora, 21, 201-212.
Vinski, Z. (1971.): Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400. do 800. godine, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zag-
rebu, 5, 47-73.
Vinski, Z. (1974.): Kasnoantiĉki starosjedioci u salonitanskoj regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog
supstrata, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 69, 5-86.
Vinski, Z. (1986.): Epoha seobe naroda, Umetničko blago Jugoslavije, Rani srednji vijek, Beograd - Zagreb -
Mostar.
Povijesna metrologija jadranskog prostora - poveznica dviju obala
Ime nositelja kolegija: Dr. sc. Marija Zaninović-Rumora, znanstveni suradnik
Godina/semestar: 1/2
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Povijesna metrologija kao znanost i metode prouĉavanja; predmet povijesne metrologije; izvori za istraţivanje
mjera: pisani i materijalni ostatci; mjerni sustavi na jadranskom prostoru kroz povijest: antiĉki, srednjovjekovni,
venecijanski, turski; pomagala pri istraţivanju i prouĉavanju starih mjera (bibliografije, popisi trgovaĉkih mjera,
literatura); veliĉina mjera koje se javljaju u izvorima: pariške, beĉke, venecijanske, poţunske i ostale; metrologi-
ca croatica - mjere i mjerni sustavi na jadranskom hrvatskom prostoru od antike do 19. stoljeća (duljina, površi-
na, zapremina /solne mjere, mjere za tekućine/ i utezi); mjerni sustavi u dalmatinskim komunama u razdoblju od
14. do 19. st.; dubrovaĉke mjere; mjere Boke kotorske 14.-19. st.; istarske mjere; povezanost mjernih sustava ja-
dranskog prostora sa srednjoeuropskim i mediteranskim mjernim sustavima.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz povijesne metrologije, znanosti o mjerama i mjernim sustavima na jadranskom
prostoru, te razvijanje sposobnosti samostalnog istraţivaĉkog rada.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
26
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Herkov, Z. (1962.): Ius mensurarum na podruĉju Hrvatske do polovice XVIII stoljeća, Zbornik Pravnog fakulte-
ta u Zagrebu, 12, 119-132.
Herkov, Z. (1971.): Mjere Hrvatskog primorja s osobitim osvrtom na solne mjere i solnu trgovinu, Posebna iz-
danja HARIP, sv. 4, Rijeka.
Herkov, Z. (1973.): Naše stare mjere i utezi, Zagreb.
Hocquet, J. C. (1979.): Patrimonio tecnico e integrazione culturale in Adriatico: alcuni aspetti, Quaderni storici,
40, 31-53.
Muljević, V. (1991.): Mjere i mjerenja u Dubrovniku, Anali Zavoda HAZU u Dubrovniku, 29, 243-251.
Sekulić, S. (1994.): Sustavi povijesnih mjera. Uvod u istraţivanje hrvatske metrologije. I, Prostor, 2, 49-76.
Tucci, U. (1974.): La metrologia storica-qualche premessa metodologica, Zbornik Instituta JAZU u Zagrebu, 7,
305-322.
Zaninović-Rumora, M. (1992.): Zadarske i šibenske mjere za duţinu, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HA-
ZU u Zadru, 34, 109-122.
Zaninović-Rumora, M. (2009.): Korĉulanske mjere za duţinu i površinu u razdoblju od 15. do 19. stoljeća,
Zbornik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu, 27, 103-121.
b) Dopunska literatura
Herkov, Z. (1974.): Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za duţinu i površinu, Zbornik Instituta JAZU u
Zagrebu, 7, 61-151.
Herkov, Z. (1977.): Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za duţinu i površinu, Zbornik Instituta JAZU u
Zagrebu, 8, 143-216.
Hocquet, J. C. (1978.): Le sel et la fortune de Venice, 1-2, Lille.
Hultsch, P. (1856.): Römische und griechische Metrologie, Berlin.
Raukar, T. (1973.): Nova istraţivanja o hrvatskoj povijesnoj metrologiji, Historijski zbornik, 25-26, 567-570.
Sekulić, S. (1995.): Srednjovjekovni sustavi šupljih kamenih mjera u Istri, Hrvatskom Primorju i kontinentalnoj
Hrvatskoj. Uvod u istraţivanje hrvatske metrologije. II, Prostor, 3, 73-106.
Tucci, U. (1968.): Tariffe veneziane e libri toscani di mercatura, Studi Veneziani, 10, 305-322.
Vlajinac, M. (1961., 1964., 1968., 1974.): Rečnik naših starih mera u toku vekova, Posebna izdanja SANU, Odelenje
društvenih nauka, knj. 40, 47, 63, 74, sv. I-IV, Beograd.
Zaninović-Rumora, M. (1988.): Mjere otoka Paga u mletaĉkom razdoblju. Prilog prouĉavanju solnih mjera, Po-
sebno izdanje Vjesnika Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 10, 214-230.
Zaninović-Rumora, M. (2003.): Mjere dalmatinskih luka u priruĉnicima XVI. stoljeća, Radovi Zavoda za povije-
sne znanosti HAZU u Zadru, 45, 129-136.
Suvremena kretanja u historiografiji Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Mladen Anĉić - dr. sc. Mateo Bratanić
Godina/semestar: 1/2
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima dok-
torskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Studenti se uvode u znanstvenoistraţivaĉke principe i metode suvremene historiografije, upoznavaju se sa suv-
remenim kretanjima ove znanosti i njezinim postignućima. Razvija se spoznaja o teoretskim i praktiĉnim mogu-
27
ćnostima historiografskog rada. Osobito se istiĉu: socijalna historija, oralna historija, nova kulturna historija,
postkolonijalna historija, psihohistorija, historijska antropologija i dr. Analizira se utjecaj postmoderne na histo-
riografiju i njezin znanstveni status. Posebna se pozornost posvećuje teoriji i upotrebi teorije u istraţivanju i pi-
sanju. Razmatra se vaţnost teksta kao komunikativnog medija kojim se priopćavaju rezultati istraţivanja.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Upoznavanje s kretanjima u suvremenoj historijskoj znanosti i njihovoj primjenjivosti na trenutaĉno istraţivanje
studenta poslijediplomskoga doktorskog studija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Anĉić, M. (2008.): Što "svi znaju" i što je "svima jasno". Historigrafija i nacionalizam, Zagreb.
Burke, P. (ed.) (2001.): New Perspectives on Historical Writing, Pennsylvania.
Burke, P. (2005.): History and Social Theory, New York.
Certeau, M. de (1988.): The Writing of History, New York.
Clark, E. A. (2004.): History, Theory, Text: Historians and the Linguistic Turn, London.
Green, A. - Troup. K. (1999.): The Houses of History, Manchester.
Hunt, L. (ur.) (2001.): Nova kulturna historija, Zagreb.
Jenkins, K. (ed.) (1997.): The Post-Modern History Reader, London - New York.
Megill, A. (2007.): Historical Knowledge, Historical Error: a Contemporary Guide to Practice, Chicago.
Roksandić, D. (ur.) (2004.): Uvod u komparativnu historiju, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Bonnell, V. E. - Hunt, L. (ed.) (1999.): Beyond the Cultural Turn: New Directions in the Study of Society and
Culture, Berkley, Los Angeles, London.
Brown, C. G. (2005.): Postmodernism for Historians, Harlow.
Burke, P. (2006.): Što je kulturalna povijest?, Zagreb.
Gross, M. (2001.): Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Zagreb.
Hobsbawm, E. (2004.): On History, London.
Jenkins, K. (2008.): Promišljanje historije, Zagreb.
Jordanova, L. (2000.): History in Practice, London.
Luthar, O. (2002.): Majstori i muze, Zagreb.
Sahlins, M. (1987.): Islands of History, Chicago & London.
Thompson, P. (2000.): The Voice of the Past: Oral History, Oxford.
Povijest hrvatskog turizma Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Stijepo Obad
Godina/semestar: 1/2
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima dok-
torskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
28
Opis/sadrţaj kolegija
Razdoblje pojava sliĉnih turizmu u europskim i hrvatskim zemljama od staroga vijeka od sredine devetnaestoga
stoljeća. Pojava industrijske revolucije i s njom u vezi ţeljeznice i parobroda. Prvo Cookovo organizirano turis-
tiĉko putovanje 1841. u Engleskoj. Razvoj turizma u europskim zemljama u drugoj polovici devetnaestoga i
dvadesetom stoljeću. Pojava turizma u Istri, Hrvatskom primorju, Dalmaciji, Gorskoj i sjevernoj Hrvatskoj do
Prvoga svjetskog rata. Razvoj turizma u Hrvatskoj izmeĊu dva svjetska rata i prva postignuća nove gospodarske
grane. Intenzivni razvoj turizma u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata. Razdoblje "Zlatnoga doba" hrvats-
koga turizma od 1965. do 1975. godine. Masovni i selektivni turizam. Turizam za trajanja Domovinskoga rata i
poslije njega, do poĉetka 21. stoljeća. Oporavak i perspektive turistiĉkog razvoja u jadranskoj i kontinentalnoj
Hrvatskoj. Turizam kao globalna pojava i oblici hrvatskoga turizma u njoj.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Upoznavanje s poviješću turizma i njihovoj primjenjivosti na trenutaĉno istraţivanje studenta poslijediplom-
skoga doktorskog studija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Blaţević, I. (1984.): Povijest turizma Istre i Kvarnera, Opatija.
Franić, M. (2003.): Makarska rivijera, Zagreb.
Jadrešić, V. (2001.): Turizam, Zagreb.
Perić, I. (1983.): Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici od pojave parobrodarstva do 1941., Dubrovnik.
Petrić, M. (2001.): Hrvatski turistički spomenar, Hvar.
Obad, S. (1990.): Dalmatinsko selo u prošlosti. Počeci turizma, Split.
Turk, H. (1994.): Povijest turizma i ugostiteljstva otoka Raba, Rijeka.
Vukonić, B. (1994.): Tempus fugit ili Povijest turizma Zagreba, Zagreb.
Vukonić, B. (2005.): Povijest hrvatskog turizma, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Antić, V. (1953.): Turizam Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, Rijeka.
Franić, A. (1979.): Kongresni turizam u Dubrovniku, Dubrovnik.
Geić, S. (2002.): Turizam i kulturno-civilizacijsko nasljeĎe, Split.
Kolar Dimitrijević, M. (1997.): Zagorske toplice, Gornja Stubica.
Krištafor, V. (1998.): Turistička Crikvenica 1888.-1908., Crikvenica.
Pirjevec, B. - Kesar, O. (2002.): Počela turizma, Zagreb.
Tomašić, M. (1983.): Nautiĉki turizam na našem Jadranu, Geografski horizont, 1-4.
Povijest Venecije
Ime nositelja kolegija: Doc. dr. sc. SerĊo Dokoza
Godina/semestar: 2/3
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
29
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Tijekom svoga tisućljetnog postojanja Venecija je zauzela posebno vaţno mjesto u povijesti mediteranskog svi-
jeta, a napose Jadranskog mora. Stoga bez poznavanja mletaĉke povijesti nije moguće razumjeti povijest Medite-
rana i Jadrana, a niti dobar dio hrvatske povijesti. Narav tog utjecaja i vaţnost Venecije za mediteranski svijet ni-
je jednoznaĉna. Venecija nije nazoĉna na Mediteranu samo kao politiĉka ili trgovaĉka sila. Ona proţima prošlost
tog podruĉja višestrukim poveznicama, od politiĉkih, gospodarskih i društvenih pa do civilizacijskih i kulturno-
umjetniĉkih. U tom smislu izloţit će se glavne odlike Venecije kao grada-drţave, te njezin geopolitiĉki poloţaj
što su bili preduvjeti njezina razvoja; pregled njezina razvoja, te pregled njezinih kolonija kroz stoljeća; povijes-
ni presjek mletaĉkog društva; glavne odrednice mletaĉkoga gospodarstva, napose pomorske trgovine; mjesto
mletaĉke kulturno-umjetniĉke baštine u mediteranskom svijetu. Posebno će se posvetiti pozornost ulozi Venecije
u hrvatskoj povijesti, te postojanju Hrvatske zajednice u Veneciji.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz povijesti Venecije i njezina znaĉenja za mediteranski svijet, ali i za naše krajeve,
te upućivanje na relevantne povijesne izvore i literaturu.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Ĉoralić, L. (2004.): Venecija kraljica mora s lagunarnih sprudova, Samobor.
Diehl, C. (2006.): Mletačka republika, Zagreb.
Laine, C. F. (2007.): Povijest mletačke republike, Zagreb.
Orthali, G. - Cracco, G. - Cozzi, G. - Knapton, M. (2007.): Povijest Venecije, I-II, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Batistella, A. (1921.): La Republica di Venezia nei suoi undici secoli di storia, Venezia.
Cessi, R. (1968.): Storia della Repubblica di Venezia, I-II, Milano.
Cracco, G. (1967.): Societa e Stato nel medioevo venezano, Firenze.
Ĉoralić, L. (2001.): U gradu Svetoga Marka. Povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Zagreb.
Ĉoralić, L. (2002.): Hrvatski tragovi u Mlecima, Zagreb.
Ĉoralić, L. (2003.): Hrvatski prinosi mletačkoj kulturi, Zagreb.
Veze Dubrovčana i jugoistočne Europe u srednjem vijeku
Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Pavo Ţivković
Godina/semestar: 2/3
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
30
Opis/sadrţaj kolegija
Polazište je srednjovjekovni Dubrovnik, kao jedan glavnih pokretaĉa ekonomskih, društvenih i kulturnih prom-
jena u zemljama JI Europe. Sam je grad zahvaljujući brojnim i razgranatim trgovaĉkim i diplomatskim vezama,
odigrao ulogu kljuĉne poveznice brojnih i dalekih zemalja Jugoistoĉne Europe i njihovih stanovnika. U svom se
razvoju oslanjao na brojne rudnike i trgove u širem zaleĊu. Od posebnog znaĉenja, ne samo za Dubrovnik, već i
za zapadnu Europu, bili su rudnici zlata, srebra, olova i drugih plemenitih i neplemenitih metala za kojima je po-
stojala velika potraţnja u zapadnoj Europi. Rudnici i trgovi su karavanskim putovima bili poveznica Dubrovnika
i zaleĊa. Dubrovnik se naslanjao na Balkan cestovnim koridorima koji su ih spajali. Osobito su znaĉajne za Dub-
rovnik i njegovo šire zaleĊe bile kombinacije cestovnih (karavanskih) koridora i pomorskog prometa roba i ljudi.
U tom će se smislu prouĉavati unutrašnji prometni pravci s bliţim i daljim zaleĊem, ali i veze i kontakti ostvare-
ni Jadranskim morem. Najintenzivnije su veze bile tijekom 14. i 15. stoljeća. Predmet će obuhvatiti cjelokupne
odnose izmeĊu Dubrovnika i zemalja u zaleĊu (Bosne, Slavonije, Srbije, Ugarske, Kosova i Makedonije), poĉev-
ši od prvih poznatih kontakata koji su do 1358. bili najviše u sferi trgovine, pa do pada pod tursku vlast, kada su
oni vidno opali. U okviru našeg zanimanja ostaje i materijalna kultura, iako je ona primarno polje interesa povje-
sniĉara umjetnosti, knjiţevnika i etnologa. U tom se smislu prikazuju svi segmenti privrednog i društvenog raz-
voja na prostorima JI Europe. Posebno je razgranata i uĉestala bila dubrovaĉka kreditna trgovina, u koju ukljuĉu-
ju domaće stanovništvo. Naĉin ţivota i njihov pravni status u naseobinama JI Europe ima dosta sliĉnosti dubro-
vaĉkom, no prilagoĊavali su se i prilikama u novim naseobinama. U novim staništima podizali su brojne vjerske
i sanitarne zdravstvene objekte: leprozorije za zaraţene kugom, a gradili su vodovode, kanalizaciju, podizali tr-
govinske i obrtniĉke radnje. Da bi se više osvijetlilo znaĉenje Dubrovĉana u društvenim, gospodarskim i kultur-
nim promjenama u zemljama JI Europe, te svi gore navedeni problemski kompleksi, potrebno je konzultirati
brojnu literaturu i povijesnu graĊu, u prvom redu objavljenu.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Na osnovi dostupne literature i objavljenih izvora prouĉiti i istraţiti ostvarene razgranate veze, suradnju i druge
oblike povezanosti i meĊusobnih kontakata Dubrovnika i zemalja Jugoistoĉne Europe u srednjem vijeku.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Foretić, V. (1989.): Povijest Dubrovnika, sv. 1, Zagreb.
Krekić, B. (1961.): Dubrovnik (Raguse) et le Levant au Moyen Age, Paris.
Krizman, B. (1957.): Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku, Zagreb.
Mitić, I. (1972.): Dubrovački konzuli i konzularna sluţba od najranijih vremena do potresa 1667. godine, Dub-
rovnik.
Roller, D. (1951.): Dubrovački zanati u 15. i 16. stoljeću, Zagreb.
Stulli, B. (1989.): Povijest Dubrovačke Republike, Dubrovnik.
Voje, I. (1976.): Kreditna trgovina u srednjovjekovnom Dubrovniku, Sarajevo.
Ţivković, P. (1986.): Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću, Tuzla.
Ţivković, P. (2008.): Veze Olova i Dubrovnika u srednjem vijeku, u: Tristota obljetnica stradanja samostana i
crkve u Olovu (1704.-2004.), Sarajevo, 55-64.
Ţivković, P. (2009.): Kreditno-trgovinske veze Dubrovnika i Foĉe u srednjem vijeku, Povijesni zbornik, 3 (4),
47-78.
b) Dopunska literatura
Diversis, F. de (1983.): Opis Dubrovnika, Dubrovnik.
Harris, R. (2006.): Dubrovnik. A history. London - Zagreb.
31
Vojnović, K. (1899.): Bratovštine i obrtne korporacije u Republici Dubrovačkoj, 1-2, Zagreb.
Ţivković, P. (1980.): Kreditno-trgovinske veze Braila Tezalovića sa Dubrovĉanima, Zgodovinski časopis, 34 (3),
299-311.
Ţivković, P. (1985.): Pariteti dubrovaĉkog novca u srednjem vijeku, Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraţi-
vačkog centra JAZU u Dubrovniku, 22-23, 31-39.
Ţivković, P. (1986.a): Bosna izmeĊu Dubrovaĉke i Mletaĉke Republike dvadesetih godina XV. stoljeća, Istorij-
ski zbornik, 7, 7-24.
Ţivković, P. (1986.b): Utjecaj ekonomsko-socijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kul-
turne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 271-282.
Ţivković, P. (1988.): Dubrovaĉko-bosansko-humska suradnja na polju zdravstvene kulture tijekom 14. i 15. sto-
ljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, 67-76.
Ţivković, P. (1998.): Ustupanje Konavala Dubrovĉanima, u: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, 1,
Dubrovnik, 77-100.
Ţivković, P. (2008.): Veze Olova i Dubrovnika u srednjem vijeku, u: Tristota obljetnica stradanja samostana i
crkve u Olovu (1704.-2004.), Sarajevo, 55-64.
Novovjekovna geografija istočnog Jadrana
Ime nositelja kolegija: Doc. dr. sc. Milorad Pavić
Godina/semestar: 2/3
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Sinteza srednjovjekovnih misli i shvaćanja o prostoru istoĉnog Jadrana: naslijeĊa i zablude. Nove premise o pro-
storu i ĉovjekovu okruţenju. Razliĉiti geografski aspekti prostora istoĉnog Jadrana: percepcija geografskih obje-
kata, gospodarstvo, demografija, toponimija. Geografsko-politiĉki realiteti na istoĉnom Jadranu: mletaĉka i
habsburška Istra, Dalmacija izmeĊu Venecije i Osmanlija, Dubrovaĉka Republika, Mletaĉka i Turska Albanija.
Uloga i znaĉenje izvora za poznavanje istoĉnojadranskog prostora: putopisi, portulani, izolari, geografsko-
statistiĉki opisi, itinerari.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Stjecanje uvida u razvoj geografskih spoznaja o istoĉnojadranskom prostoru, njegovoj razliĉitoj percepciji s di-
jakroniĉkog stajališta, dijelom uzrokovanoj nasljeĊem iz prošlosti. Razvijanje sposobnosti samostalnog istraţi-
vaĉkog rada u valorizaciji brojnih izvora u stvaranju onodobne slike jadranskog prostora.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Klaić, V. (1878.): Prirodni zemljopis Hrvatske, Zagreb.
Klaić, V. (1883.): Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, 3, Zagreb.
32
Kozliĉić, M. (1995.): Monumenta cartographica maris Adriatici Croatici. Kartografski spomenici hrvatskog Ja-
drana. (Izbor karata, planova i veduta do kraja 17. stoljeća), Zagreb.
Levental, Z. (1989.): Britanski putnici o našim krajevima od sredine XV do početka XIX veka, Gornji Milanovac.
Pavić, M. (2007.) Prilog poznavanju kartografskog prikazivanja crnogorske obale, Arhivski zapisi, 14, 1-2, 23-
42.
Pavić, M. (2009.): Boka kotorska u talijanskim geografskim priruĉnicima XVI.-XVIII. stoljeća, u: Hrvatsko-
crnogorski dodiri / Crnogorsko-hrvatski dodiri: Identitet povijesne i kulturne baštine crnogorskog pri-
morja, Zagreb, 279-303.
Pavić, M., (2003.): Istočni Jadran u izolaru Giuseppea Rosaccija, Magistarski rad, Zagreb.
Pavić, M., (2006.): Istočni Jadran u talijanskim tiskanim geografskim priručnicima XVI.-XVIII. stoljeća, Doktor-
ska disertacija, Zadar.
Pederin, I. (1990.): Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797), Dubrovnik.
Pederin, I. (1991.): Jadranska Hrvatska u austrijskim i njemačkim putopisima, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Seicento, Roma, 2009.
Kozliĉić, M. (2000.a): Adriatic Sailing Routes as reported in the 14th
ad 15th
century Pilgrims and Travel Re-
ports, Balkan Studies, 41 (1), 5-25.
Kozliĉić, M. (2000.b): The defensive system of Adriatic navigation, Histria antiqua, 6, 49-124.
Kozliĉić, M. (2003.): Panorame Dalmacije Giuseppea Riegera - I Panorami della Dalmazia di Giuseppe Rieger
- The Panoramas of Dalmatia by Giuseppe Rieger - Panoramen Dalmatiens von Giuseppe Rieger, Split.
Luĉić, I. (1983.): Storia del regno di Dalmazia e di Croazia, Trieste.
Luĉić, I. (1986.): O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske. De regno Dalmatiae et Croatiae, prevela i uredila B. Kun-
tić-Makvić, Zagreb.
Pavić, M., (2000.): Plovidbena ruta sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija, Radovi Zavoda za povi-
jesne znanosti HAZU u Zadru, 42, 173-194.
Pavić, M., (2003.): Plovidbene rute srednjim i juţnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia, Radovi Zavoda
za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 45, 153-199.
Pavić, M. (2006.) Istoĉnojadranske luke u izolarima i portulanima 16. i 17. stoljeća, u: Luke istočnog Jadrana,
Orebić, 183-192.
Pavić, M. (2007.): Prilog poznavanju hodoĉasniĉkih putovanja od Venecije do Svete Zemlje u XVI. stoljeću,
Croatica Christiana periodica, 59, 33-47.
Otočna baština didića na jadranskom otočju od 9. do 18. stoljeća
Ime nositelja kolegija: Doc. dr. sc. Franjo Smiljanić
Godina/semestar: 2/3
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Komparativnim pristupom obrade graĊe, upoznati doktorande kako su i na koji naĉin otoĉke zajednice didića ob-
likovale otoĉne prostore na jadranskom akvatoriju, i posljedice toga za razvoj otoĉnih zajednica. Napose ih se
upoznaje sa sljedećim temama: naselja, crkveno ureĊenje, pravno-imovinski odnosi, baština, odnos prema staros-
jediteljima, prijepor izmeĊu komunalnog i obiĉajnog prava, obiĉaji, socijalni poloţaj / seosko plemstvo / slobod-
ni seljak, borbe za oĉuvanje svojih prava - otoĉne bune.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz povijesti otoĉnog prostora na jadranskom akvatoriju, te razvijanje sposobnosti sa-
mostalnog istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih segmenata baštine jadranskog i mediteranskog otoĉnog
prostora.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
33
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Anĉić M. (1999.): Imperij na zalasku. Nestanak bizantske vlasti na istoĉnoj obali Jadrana u 9. stoljeću, Radovi
Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 41, 1-20.
Dokoza S. (2004.): Prilog poznavanju seoskog plemstva na Korĉuli, u: Zbornik radova Blato do kraja 18. stolje-
ća, 2, Korĉula, 47-62.
Lonĉar, M. (1990.): O Porfirogenetovoj Dalmaciji, Diadora, 12, 391-400.
Skraĉić, V. (1996.): Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, Split.
Skraĉić, V. (ur.) (2006.): Toponimija otoka Pašmana, Zadar.
Skraĉić, V. (ur.) (2007.): Toponimija otoka Ugljana, Zadar.
Skraĉić, V. (ur.) (2009.): Toponimija otoka Vrgade, Zadar.
Smiljanić F. (2007.): O poloţaju i funkciji ţupana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima 9. do 16. stoljeća, Po-
vijesni prilozi, 33, 33-102.
Smiljanić, F. (2008.): Novi pogled na biranje seoskoga kralja na zadarskim otocima, u: Otok Rava, Zadar, 439-
443.
Šimunović, P. (1972.): Toponimija otoka Brača, Split.
b) Dopunska literatura
Curta, F. (2001.): The Making of the Slavs. History and archeology of the Lower Dunabium region, c. 500-700,
Cambridge - New York.
Lonĉar, M. (2002.): Dalmatinske etimologije Konstantina Porfirogeneta, Folia onomastica Croatica, 11, 149-
174.
Skok P. (1950.): Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, I-II, Zagreb.
Šimunović, P. (1989.): Toponimijska svjedoĉanstva o ranoj hrvatskoj prisutnosti na Krku, Rabu i Pagu, u: Arhe-
ološka istraţivanja na otocima Krku, Pagu, Rabu i Hrvatskom primorju, Zagreb, 135-145.
Vykypĕl, B. (2004.): Studie k šlechtickým titůlom v germánských, slovanských a baltských jazycich, Brnĕ.
Jadranska historiografija novoga vijeka
Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Josip Vrandeĉić
Godina/semestar: 2/3
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Periodizacija jadranske historiografije s posebnim osvrtom na hrvatsku povijesnu znanost. Glavni autori i razma-
trani problemi. Historiografski stilovi i škole. Prosudba znaĉaja pojedinih djela. Ideološka obojenost historiog-
rafskih doprinosa. Povijest kao ancilla politicae. "Jadransko pitanje" u historiografiji. Historiografija pojedinih
razdoblja posebno mletaĉke i francuske uprave u Dalmaciji.
34
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja jadranske historiografije novog vijeka te razvijanje sposobnosti samos-
talnoga istraţivaĉkog rada pri analizi djela i vrjednovanju historiografskih dostignuća pojedinog povjesniĉara.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Antoljak, S. (1992.): Hrvatska historiografija do 1918., Zagreb.
b) Dopunska literatura
Crnjac, M. (2005.): Historiografija u postmoderni; figurativnost diskurza, Pro tempore, 2 (2), 61-72.
Gross, M. (1997.): Europska ili provincijalna historiografija, Časopis za hrvatsku povijest, 29 (2), 311-322.
Hrvatska vojna povijest u novom vijeku (1806.-1945.)
Ime nositelja kolegija: Dr. sc. Tado Oršolić, znanstveni suradnik
Godina/semestar: 2/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Predmet nudi upoznavanje s hrvatskom vojnom poviješću, razvojem i ustrojem kopnene vojske i ratne mornarice
u razdoblju 1806. do 1945. Obradit će se razdoblje francuske uprave u Dalmaciji (1806.-1813.), zatim Habsbur-
ške, tj. Austro-Ugarske Monarhije (1814.-1918.), a onda i Nezavisne Drţave Hrvatske (1941.-1945.). U tom
kontekstu posebno će se utvrditi organizacija i ustroj kopnene vojske i ratne mornarice, s teţištem na Istri i Dal-
maciji.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja vojne povijesti samostalnoga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉi-
tih vojnih subjekata koji su utjecali na razvoj ustroja kopnene vojske i ratne mornarice u široj europskoj regiji
odnosno hrvatskim krajevima.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
35
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Boppe, P. (2004.): Vojna Hrvatska (1809-1813). Hrvatske pukovnije u Napoleonovoj Velikoj armiji, Zagreb.
Jug, D. (2004.): Oruţane snage NDH. Sveukupni ustroj, Zagreb.
Oršolić, T. (2002.): Hrvatsko domobranstvo kao "separatum corpus" ugarskog domobranstva (1868.-1914.), Ra-
dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, 39 (26), 165-190.
Oršolić, T. (2004.): Vojno-teritorijalna podjela i reorganizacija austrougarske vojske 1867.-1890., Radovi Zavo-
da za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 46, 369-394.
Paviĉić, S. (1943.): Hrvatska vojna i ratna povijest i prvi svjetski rat, Zagreb. (Reprint, Zagreb, 1994).
Periĉić, Š. (1986.): Dalmatinci u Napoleonovoj kopnenoj vojsci, Zadar.
Petković, D. (2004.): Ratna mornarica Austro-Ugarske Monarhije. Brodovi u K. u. K. Kriegsmarine s prijelaza
iz 19. u 20. stoljeće do kraja Prvog svjetskog rata, Pula.
b) Dopunska literatura
Barić, N. (2003.): Ustroj kopnene vojske domobranstva Nezavisne Drţave Hrvatske, Zagreb.
Buczynski, A. (1997.): Gradovi vojne krajine, 1-2, Zagreb.
Košutić, I. (1992.): Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, Zagreb.
Maštrović, A. (prir.) (1996.): General Nikola Maštrović. Ţivot i djelo jednog hrvatskog časnika, Zagreb.
Mesner-Sporšić, A. (1934.): 1915-1918. Odlomci iz ratnih uspomena, Zagreb.
Orešković, Z. (2008.): Militärwörterbuch Deutsch - Kroatisch / Kroatisch - Deutsch, Wien.
Paviĉić, S. (1943.): Jugozapadno (talijansko ratište) u prvom svjetskom ratu, Zagreb.
Pojić, M. (2000.): Ustroj austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske. 1868.-1914., Arhivski vjesnik, 43.
Valentić, M. (1981.): Vojna krajina i pitanje njena sjedinjenja s Hrvatskom 1849.-1881., Zagreb.
Austrija na Jadranu 1798.-1918.
Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Marko Trogrlić
Godina/semestar: 2/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
ObraĊuju se bitni aspekti austrijske/austrougarske prisutnosti na istoĉnom Jadranu: od politiĉkih i administrativ-
nih do gospodarskih, kulturoloških i konfesionalnih. Kritiĉki se prosuĊuju dosezi i uĉinci trajanja ove uprave
kroz sljedeće glavne teme: periodizacija austrijske/austrougarske nazoĉnosti na istoĉnojadranskoj obali; ustroj i
sustav vlasti: institucije i ljudi; politika i politiĉka strujanja u prvoj polovici 19. stoljeća; politiĉka zbivanja od
druge polovice 19. stoljeća do 1918.; obiljeţja gospodarskog razvoja jadranskog podruĉja za austrij-
ske/austrougarske administracije; kulturalnih strujanja na istoĉnojadranskoj obali za austrijske/autrougarske ad-
ministracije; konfesije i konfesionalna austrijske/austrougarska politika na jadranskom podruĉju od 1797. do
1918. godine.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz razdoblja austrijske/austrougarske administracije u novom vijeku te razvijanje
sposobnosti samostalnoga istraţivaĉkog rada pri analizi njezinih vaţnih aspekata te vrednovanju dostignuća na
pojedinim podruĉjima.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
36
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Maštrović, V. (1959.): Razvoj sudstva u Dalmaciji u XIX. stoljeću, Zagreb.
Periĉić, Š. T. (2006.): Povijest Dalmacije od 1797. do 1860., Zadar.
b) Dopunska literatura
Trogrlić, M. (2008): Erazmo Handel, "Sjećanja", Dom i svijet, Zagreb.
Vrandeĉić, J. (2002.): Dalmatinski autonomistički pokret u 19. stoljeću, Zagreb.
Svjetski ratovi na Jadranu u 20. stoljeću
Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Tonći Šitin - dr. sc. Mateo Bratanić
Godina/semestar: 2/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Znaĉenje Jadranskog mora u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Promatranje Jadrana kao interesnog prostora u ve-
likim sukobima 20. st. Strategijsko znaĉenje i raspored pomorskih snaga u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Prvi
svjetski rat i raspad Austrougarske mornarice. Italija i njezini interesi na istoĉnom Jadranu. MeĊuratna razgrani-
ĉenja Italije i Kraljevine Jugoslavije. Mornarica Kraljevine Jugoslavije. Drugi svjetski rat i jadranski akvatorij.
Talijansko djelovanje na Jadranu. Mornarica NDH. Njemaĉko djelovanje na Jadranu. Poĉetci Mornarice NOVJ-
a. Saveznici na Jadranu i njihove operacije na istoĉnoj obali. Pomorske operacije i sukobi na Jadranu u Drugome
svjetskom ratu. Kraj Drugoga svjetskog rata i posljedice.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja vojno-pomorske povijesti Jadrana u 20. st., tj. u vrijeme Prvoga i Drugoga svjetskog
rata. Uvid u izvornu graĊu te razvijanje sposobnosti samostalnoga istraţivaĉkog rada.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
37
Literatura
a) Obvezna literatura
Anić, N. (2005.): Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske 1941.-1945., Zagreb.
Blinkhorn, M. (2006.): Mussolini and Fascist Italy, New York.
Collier, P. (2003.): The Second World War (4): The Mediterranean 1940-1945, Oxford.
Hickey, M. (2002.): The First World War (4), The Mediterranean Front 1914.-1923., Oxford.
Jakir, A. (1999.): Dalmatien zwischen den Weltkriegen, München.
Kisić-Kolanović, N. (2006.): Hrvatska historiografija o Drugom svjetskom ratu. Metodologija i prijepori, u: Hr-
vatska politika u XX. stoljeću. Zbornik radova, Zagreb, 235-250.
Matković, H. (2006.): Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu, u: Hrvatska politika u XX. stoljeću. Zbornik ra-
dova, Zagreb, 69-93.
Petranović, I. (1997.): Politički ţivot i nazori Ante Tresića Pavičića, Split.
Šepić, D. (1970.): Italija, saveznici i jugoslavensko pitanje: 1914-1918, Zagreb.
Tudor, G. (1986.): Pomorstvo Dalmacije u 1945. godini, u: OsloboĎenje Hrvatske 1945. godine. Zbornik, Zag-
reb, 521-538.
b) Dopunska literatura
Barker, E. (1978.): Britanska politika prema jugoistočnoj Evropi u Drugom svjetskom ratu, Zagreb.
Colić, M. (1988.): Pregled operacija na jugoslavenskom ratištu 1941-1945., Beograd.
Gilbert, M. (2002.): First World War, London.
Gilbert, M. (2003.): Second World War, London.
Obad, S. (2006.): Talijansko i srpsko posezanje na Dalmaciju izmeĊu dva svjetska rata, u: Hrvatska politika u
XX. stoljeću. Zbornik radova, 219-234.
Šišić, F. (prir.) (1922.): Jadransko pitanje na Konferenciji mira u Parizu. Zbirka akata i dokumenata, Zagreb.
Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslavenskih naroda, Dejstva na Jadranu, 1-3,
Beograd, 1959-1962.
Zemljar, A. (ur.) (1999.): Partizanske veze kopno - otok Krk - srednjodalmatinski otoci od 1941. do 1945. Zbor-
nik radova, Rijeka.
Revindikacije hrvatskog Jadrana tijekom 20. stoljeća
Ime nositelja kolegija: Dr. sc. Zlatko Begonja, znanstveni suradnik
Godina/semestar: 2/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
ObraĊuje se problematika vezana uz dominantne vojno-politiĉke odnose svjetskih i europskih sila na Jadranu ti-
jekom 20. stoljeća, jer su imali odluĉujuću ulogu u postizanju budućeg administrativno-politiĉkog statusa poje-
dinih dijelova (ali i cjeline) hrvatskoga Jadrana. Razlozi i ciljevi navedene politike, kao i rezultirajući odnosi na
problematiziranom prostoru, posebno su znaĉajni za potpunije razumijevanje nastalih prilika u determiniranom
razdoblju. Izraţene hegemonistiĉke, odnosno iredentistiĉko-imperijalistiĉke teţnje, tadašnja su kljuĉna obiljeţja
ponašanja susjednih drţava prema hrvatskom Jadranu, zbog ĉega je prijeko potrebno ovim predmetom upozoriti
na njihovu stalnost tijekom cijeloga 20. stoljeća. U tom kontekstu zasebno bi se obraĊivali svi vaţniji diplomats-
ko-politiĉki dogovori, potom njihova praktiĉna realizacija, kao i utjecaj na razvoj općih društvenih odnosa što su
nakon toga uslijedili.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje temeljnih znanja te razvijanje samostalnoga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih vojno-
politiĉkih i drugih ĉimbenika koji su utjecali na razgraniĉenja na hrvatskom Jadranu, ali i na cjelini jadranskog
akvatorija tijekom 20. stoljeća.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
38
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Batović, A. (2009.): Zadar na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. godine, u: Zbornik Zadar i okolica od Dru-
goga svjetskog rata do Domovinskog rata, Zagreb - Zadar, 40-55.
Begonja, Z. (2007.): Zadar u sporazumima tijekom prve polovice XX. stoljeća (1915.-1947.), Radovi Zavoda za
povijesne znanosti HAZU u Zadru, 49, 501-521.
Boban, LJ. (1993.): Hrvatske granice 1918.-1993., Zagreb.
Capogreco, C. S. (2006.): Mussolinijevi logori. Internacija civila u fašističkoj Italiji (1940. 1943.), Zagreb.
Ciano, G. (1952.): Tajni arhivi Grofa Ciana (1936.-1942.), Zagreb.
Krizman, B. (1975.): Vanjska politika jugoslavenske drţave 1918.-1941., Zagreb.
Marjanović, M. (1960.): Londonski ugovor iz godine 1915., Zagreb.
Šepić, D. (1970.): Italija, Saveznici i jugoslavensko pitanje 1914.-1918., Zagreb.
Vivante, A. (2002.): Jadranski iredentizam, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Alavanja, V. (2003.): Talijanski koncentracijski logori u sjevernoj Dalmaciji, Zadar.
Begonja, Z. (2008.): Dalmatinski dio Hrvatske, Pariška mirovna konferencija i Ugovor o miru s Italijom (1946.-
1947.), Adrias, 15, 123-128.
Novak, G. (1962.): Ratovi i bitke na Jadranskom moru, Pomorski zbornik, I, Zagreb.
Pavelić, A. S. (1959.): Dr. Ante Trumbić: Problem hrvatsko-srpskih odnosa, München.
Šepić, D. (1966.): Jugoslavenski odbor i Rimski pakt, u: Jugoslavenski odbor u Londonu, Zagreb.
Šišić, F. (1933.): Predratna politika Italije i postanak Londonskog pakta, Split.
Vranĉić, V. (1985.): Branili smo drţavu, 1, Barcelona - München.
Jadran poslije Drugoga svjetskog rata
Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina
Godina/semestar: 2/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
ObraĊuje se akvatorij Jadrana i njegova priobalja u od 1945. godine do danas. Poseban se naglasak daje na posli-
jeratni geopolitiĉki sukob velikih sila, SSSR-a i SAD-a oko utjecaja u Europi i na Mediteranu. Pri tome treba na-
glasiti hladnoratovske okolnosti u kojima se našla komunistiĉka Jugoslavija prije i poslije 1948., kada dolazi do
sukoba sa SSSR-om i do potpune vanjskopolitiĉke preorijentacije jugoslavenske drţave. U razdoblju od 1948. do
1956. Jugoslavija od najprivrţenijeg saveznika SSSR-a u praksi postaje dio zapadnog obrambenog sustava protiv
daljnjeg širenja vojne i politiĉke moći Sovjetskog Saveza. Glavni naglasak daje se upravo na ulogu hrvatske oba-
le Jadrana i socijalistiĉke Jugoslavije u NATO-ovoj europskoj i mediteranskoj obrambenoj strategiji, s posebnim
osvrtom na sovjetska nastojanja da ojaĉa svoj poloţaj na istoĉnom Mediteranu i zapadnim nastojanjima da po-
drškom jugoslavenskoj neovisnosti zaštiti juţni bok NATO saveza, prije svega talijansku jadransku obalu. Uz ši-
ri geopolitiĉki okvir namjera je posebno obraditi vaţnost Jadrana za poslijeratni razvoj Hrvatske, u smislu razvo-
ja turizma, industrije i pomorske djelatnosti, a posebno sukob oko podrške jadranskoj ili podunavskoj koncepciji
39
razvoja tadašnje Jugoslavije. Uz to, namjerava se analizirati ulogu Jadranskoga mora u okolnostima stvaranja hr-
vatske drţave i ratova na Balkanu ranih 1990-ih godina, te promjene geopolitiĉke slike poradi kraja hladnoga ra-
ta i raspada komunistiĉkog sustava. Konaĉno, vrednovat će se uloga Jadrana u najnovijim globalnim okolnosti-
ma, što se posebno odnosi na širenje Europske Unije i NATO-a, te posljedice koje to donosi za geopolitiĉku sta-
bilnosti cijelog podruĉja jugoistoĉne Europe i Balkana.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje temeljnih znanja te razvijanje samostalnoga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih vojno-poli-
tiĉkih i drugih ĉimbenika koji su utjecali na cjelinu jadranskog akvatorija tijekom 20. stoljeća, s osobitim nag-
laskom na hrvatskim prostorima.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Bekić, D. (1988.): Jugoslavija u hladnom ratu, Zagreb.
Bilandţić, D. (1999.): Hrvatska moderna povijest, Zagreb.
Jakovina, T. (2003.): Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Drţave
1945.-1955., Zagreb.
Jakovina, T. (2005.): Jugoslavija, Hrvatsko proljeće i Sovjeti u Detantu, Kolo, 4, 153-185.
Painter, D. S. (2003.): Hladni rat. Povijest meĎunarodnih odnosa, Zagreb.
Ramet, S. P. (2005.): Balkanski Babilon. Raspad Jugoslavije: od Titove smrti do Miloševićeva pada, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Batović, A. (2009.): Zadar na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. godine, u: Zbornk Zadar i okolica od Drugo-
ga svjetskog rata do Domovinskog rata, Zagreb - Zadar 40-45.
Bićanić, R. (1973.): Economic Policy in Socialist Yugoslavia, Cambridge.
Grdešić, I. (2005.): US - Adriatic charter of Partnership. Securing the NATO open door policy, Politička misao,
41 (5), 104-122.
Lis, L. M. (2003.): Odrţavanje Tita na površini. Sjedinjene Drţave, Jugoslavija i hladni rat, Beograd.
Milošević-Pujo, B. (1993.): Kako su raspad Jugoslavije i stvaranje novih meĊunarodnih pravnih subjekata utje-
cali na pravne odnose na Jadranu, Naše more, 40 (5/6), 297-300.
Nakarada, R. - Raĉić, O. (1998.): Raspad Jugoslavije. Izazov evropskoj bezbednosti, Beograd.
40
5.3. Modul obveznih kolegija koje drţe geografi
Geografski aspekti litoralizacije Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Damir Magaš
Godina/semestar: 1/1
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8
Opis/sadrţaj kolegija
I. Cilj: Studentima prikazati suvremena dostignuća geografske znanosti u odnosu na razvoj obalnih regija, obal-
nih gradskih središta i procese litoralizacije Jadrana. Uputiti ih na metode korištenja geografskih spoznaja te na
relevantnu literaturu o litoralizaciji Jadrana.
II. Osnovne teme: 1. Uvodna razmatranja. 2. Opći dio (Litoralizacija kao prosperitetan sociogeografski i gospo-
darski proces; Suvremene luke kao ţarišta gospodarske litoralizacije; L. kao proces ostvarenja ciljeva, L. kao
perspektivan proces) 3. Posebni dio (Uloga i znaĉenje Jadrana u Europi i Sredozemlju; Vrjednovanje jadran-
skog priobalja, posebice hrvatskog /objektivni geografski uvjeti, subjektivna problematika/; Procesi i faze litora-
lizacije u prijadranskim zemljama sa znaĉenjem obalnih središta), 4. Diferencijacija priobalnih regija (Hrvatsko
primorje, Slovensko primorje; Boka kotorska i Crnogorsko primorje; albansko obalno podruĉje; talijanske obal-
ne regije: (Trst, Marche, Venetska obala i ušće Pada, Emilijska obale, Abruzzi-Molise, Gargano, Apulija, Ta-
ranto); Utjecaj litoralizacije na kontinentalne regije Hrvatske i drugih zemalja; Diferencijacija priobalnih regija i
znaĉenje njihovih središta (Znaĉenje i progresivan razvoj obalnog ruba; Znaĉenje i problematika otoka; Odnos
prema zaobalnom prostoru Problemi, sugestije i inicijative), 5. Odnos litoralizacije i "odrţivog razvoja" s geog-
rafskim aspektima ekološke problematike Jadrana, 6. Jadran kao sociogeografski ĉinitelj (Oblikovanje industrij-
skih regija; Proces urbanizacije; Koncentracije dobara i ljudi), 7. Ekonomsko-geografski, demogeografski i ge-
opolitiĉki aspekti litoralizacije.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz geografije jadranskih priobalnih regija s gledišta procesa litoralizacije te razvija-
nje sposobnosti samostalnoga znanstvenog rada pri istraţivanju razliĉitih sociogeografskih procesa razvitka jad-
ranskih priobalnih regija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Fariĉić, J. (2006.): Obala - prostor kontakta i konflikta, u: Akademik Josip Roglić i njegovo djelo. Zbornik rado-
va, Split, 269-297.
Kojić, B. (1967.): Znaĉenje Jadranskog mora kao svjetskog plovnog puta, Pomorski zbornik, 5, 1-32.
Magaš, D. - Lonĉarić, R. (2006.): Litoralizacija i prostorno planske vizije hrvatskih priobalnih središta, u: Aka-
demik Josip Roglić i njegovo djelo. Zbornik radova, Split, 245-268.
Magaš, D. (2007.): Suvremeni aspekti primjene geografije u prostornom planiranju, u: 4. hrvatski geografski
kongres. Zbornik radova, Zagreb, 9-20.
Magaš, D. (2008.): Geografske posebnosti razvitka malih hrvatskih otoka, u: Otok Rava, Zadar, 19-42.
Magaš, D. (2009.): Prostorni razvoj Zadra 1945.-1991., u: Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domo-
vinskog rata. Zbornik radova, Zagreb - Zadar, 274-347.
RiĊanović, J. (2002.): Geografija mora, Zagreb.
41
Rogić, V. (1956.): Jadran - stanovništvo i naselja, Pomorska enciklopedija, 3, Zagreb.
Roglić, J. - Roglić, N. (1967.): Litoralizacija, prekretnički i perspektivan proces, Zagreb - Split.
Vresk, M. (1985.): Urbanizacija Dalmacije u uvjetima litoralizacije, Radovi Geografskog odsjeka PMF-a, 20,
31-40.
b) Dopunska literatura
Fredotović, M. (1994.): Gospodarenje prostorom i prirodnim resursima u kontekstu integralnog upravljanja
obalnim podruĉjima, u: Mediteranski koncept - Razvojne strategije Hrvatske, Split, 189-200.
Gušić, B. (1962.): Naše primorje. Historijsko-geografska studija, Pomorski zbornik, I, 19-66.
Kalogjera, A. (1983.): Physical Geographical Conditions for the Littoralisation of the Yugoslav Coast, Geograp-
hica Iugoslavica, III, 79-91.
Magaš, D. (1995.): Povijesno-zemljopisne osnove razvoja Nina i problemi njegove suvremene valorizacije, Zadar.
Magaš, D. (1998.): Osnove geografije Hrvatske. Skripta, Zadar.
Magaš, D. (2000.): La Croatie, Une réalite géographique renaissante sur l’Adriatique, Mare Nostrum - Dinami-
ques et mutations géopolitiques de la Méditeranée, u: Géographie et cultures, Paris, 297-305.
Rogić, V. (1964.): Geografska regionalizacija primorja, u: Zbornik VII. kongresa geografa SFRJ, Zagreb, 119-
131.
Rogić, V. (1976.): Sociogeografski aspekt dinarskog krša, dinarskog kulturnog areala i dinarsko-brdsko-planin-
skog prostora, Geografski glasnik, 38, 253-268.
Roglić, J. (1966.): Litoralizacija i njezino znaĉenje, Pomorski zbornik, 4, 679-708.
Straţiĉić, N. (1996.): Hrvatska - pomorska zemlja, u: Zbornik radova I. hrvatskog geografskog kongresa, Zag-
reb, 102-114.
c) Priručna izdanja (enciklopedije, atlasi, zbornici i dr.)
Jadran: vodič i atlas, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1979.
Atlas svijeta, Leksikografski zavod Miroslava Krleţe, Zagreb, 2006.
Integracija i koordinacija lučkog i prometnog sustava Republike Hrvatske, Rijeka, 2006.
Prometno povezivanje Jadrana s posebnim osvrtom na Zadar i sjevernu Dalmaciju, Zagreb, 1986.
The Republic of Croatia, Mediterranean and Central European State, GeoJournal, 38 (4), Dordrecht, 1996.
Nacionalni program razvoja otoka, Zagreb, 1997.
Pomorska enciklopedija, 1-8, , Zagreb, 1976.-1988.
Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2003.
Metodologija znanstveno-istraživačkog rada Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Josip Fariĉić
Godina/semestar: 1/1
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8
Opis/sadrţaj kolegija
Znanost. Poloţaj povijesti i geografije u sustavu znanosti. Znanstvena istraţivanja i znanstvena metodologija.
Faze nastanka znanstvenog ostvarenja: postavljanje hipoteze, planiranje znanstvenog istraţivanja, prikupljanje,
obrada i prikazivanje znanstvenih podataka, dokazivanje i rasprava. Vrste znanstvenih djela: usmeno i pismeno
izlaganje, struĉna i nastavna djela. Pisanje znanstvenog djela - osnove akademskog pismenog izraţavanja. Znan-
stvene publikacije i kategorizacija ĉlanaka, postupak recenzije. Referiranje. Sekundarne i tercijarne publikacije -
bibliometrija i sciencimetrija.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz metodologije znanstveno-istraţivaĉkog rada te razvijanje sposobnosti samostal-
noga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih aspekata Jadrana.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
42
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Bonnell, V. E. - Hunt, L. (ed.) (1999.): Beyond the Cultural Turn: New Directions in the Study of Society and
Culture, Berkley, Los Angeles - London.
Burke, P. (ed.) (2001.): New Perspectives on Historical Writing, Pennsylvania.
Clifford, N. J. - Valentine, G. (ur.) (2003.): Key Methods in Geography, , London.
Flowerdew, R. - Martin, D. (ur.) (1997): Methods in Human Geography, Harlow.
Simonić, A. (2001.): Znanost - najveća avantura i izazov ljudskog roda, Rijeka.
b) Dopunska literatura
Cloke, P. - Cook, I. - Crang, P. - Goodwin, M. - Painter, J. - Philo, C. (2004): Practising Human Geography,
New York.
Jenkins, K. (2008.): Promišljanje historije, Zagreb. Mejovšek, M. (2003.): Uvod u metode znanstvenog istraţivanja u društvenim i humanističkim znanostima, Jas-
trebarsko.
Silobrĉić, V. (2003.): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Zagreb.
Woodford, F. P. (1999.): How to teach scientific communication, Reston.
Zelenika, R. (2004.): Znanost o znanosti, Rijeka.
Pomorska geografija Jadrana Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Draţen Jašić
Godina/semestar: 1/2
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8
Opis/sadrţaj kolegija
Metodologija i ciljevi istraţivanja pomorske geografije Jadrana. Prometni i strateški poloţaj Jadrana na Sredo-
zemlju. Prirodno-geografski uvjeti razvoja pomorstva. Utjecaj fiziĉko-geografskih ĉimbenika na maritimno gos-
podarstvo Jadrana. Povezanost društveno-ekonomskih ĉimbenika u razvoju jadranskog pomorstva. Jadranske lu-
ke kao generatori pomorskih aktivnosti, te gospodarski, kulturni, politiĉki i ini oscilatori. Znaĉenje ekologije u
zaštiti prirodnih resursa Jadrana, te vrjednovanje jadranskog mora kao izvora prirodnih resursa (eksploatacija
mora i podmorja) i medija komunikacije (brodarstvo, brodogradnja, turizam, luĉke aktivnosti i dr.). Vaţnost i
struktura jadranskog pomorskog prometa i glavni pomorski (robni) tokovi. Problematika razvoja suvremenog hr-
vatskog pomorstva u uspredbi s pomorstvom drţava jadranske orijentacije. Litoralizacija – koncentracija druš-
tvenih i gospodarskih aktivnosti na obalama Jadrana.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja pomorske geografije te razvijanje sposobnosti samostalnoga istraţivaĉ-
kog rada pri razmatranju razliĉitih pomorskih aspekata razvitka jadranskih obalnih regija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
43
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Ban, I. (1998.): Pomorski promet kao ĉimbenik razvitka Hrvatske, Naše more, 45 (1-2), 45-51.
Đukić, A. (1996.): Poloţaj i funkcionalna razvijenost luĉkog sustava Hrvatske, Naše more, 43 (1-2), 13-20
Fariĉić, J. (2006.a): Obala - prostor kontakta i konflikta, u: Akademik Josip Roglić i njegovo djelo. Zbornik rado-
va, Split, 269-297.
Fariĉić, J. (2006.b): Geografski aspekti razvitka zadarske luke, u: Luke istočnog Jadrana, Orebić, 67-96.
Integracija i koordinacija lučkog i prometnog sustava Republike Hrvatske, Rijeka, 2006.
Mencer, I. (1995.): Pomorska politika Europske unije i morsko brodarstvo Republike Hrvatske, Ekonomski preg-
led, 46 (7-8), 521-539.
Pašalić, Ţ. (1997.): Hrvatski luĉki sustavi i maritimno gospodarstvo u procesima integracije Hrvatske u svjetsko,
europsko i mediteransko okruţenje, Suvremeni promet, 17 (3-4), 271-275
RiĊanović, J. (2002.): Geografija mora, Zagreb.
Straţiĉić, N. (1989.): Pomorska geografija Jugoslavije, Zagreb (poglavlja o Hrvatskoj).
Straţiĉić, N. (1996.): Pomorska geografija svijeta, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Atlas svijeta, Leksikografski zavod Miroslav Krleţa, Zagreb, 2006.
Bukljaš, M. - Jolić, N. - Jolić, A. (2007.): Management and prospects of the Croatian short sea shipping develo-
pment, Promet, 19 (2), 95-102.
Fredotović, M. (1994.): Gospodarenje prostorom i prirodnim resursima u kontekstu integralnog upravljanja
obalnim podruĉjima, u: Mediteranski koncept - Razvojne strategije Hrvatske, Split, 189-200.
Klarić, Z. (1999.): Pomorska regionalizacija svijeta, Pomorstvo, 13, 265-280.
Klarić, Z. (2001.): Promjene u vaţnosti pomorskih djelatnosti u svijetu na kraju drugog milenija, Pomorstvo, 15,
177-190.
Pomorska enciklopedija, 1-8, Zagreb, 1976.-1988.
Povh, D. (1995.): Znaĉaj ekologije i prirodnih resursa u konceptu odrţivog razvitka Mediterana, u: Mediteranski
koncept gospodarskog razvitka Hrvatske, Split, 95-102.
Straţiĉić, N. (1986.): Mediteran - prirodno-geografski i pomorsko-ekonomski aspekt, Pomorski zbornik, 24, 15-
36.
Straţiĉić, N. (1996.): Croatia - a coastal and maritime conutry, GeoJurnal, 38 (4), 445-453.
Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2003.
c) Internetski izvori podataka
http://www.port.com
http://www.portfocus.com
http://www.imo.org
http://www.worldstonex.com/en/PortsWorld.asp
http://www.portofrotterdam.com
https://www.cia.gov/cia/publications/factbook
http://www.geohive.com
http://www.dzs.hr
Jadran u kontekstu Sredozemlja Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Borna Fürst Bjeliš
44
Godina/semestar: 2/3
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8
Opis /sadrţaj kolegija
Jadran kao geografski i civilizacijski dio jedinstvenoga Sredozemnog svijeta. Specifiĉni poloţaj unutar Sredo-
zemlja. Uloga Jadrana (i šire shvaćenoga jadranskog prostora) u povezivanju triju starih kontinenata; Europe,
Azije i Afrike, te mnogostrukost dodira koji iz toga proizlaze: kulturni, civilizacijski, religijski, imperijalni. Jad-
ran i afriĉko-azijski svijet; Jadran i Europa. Povezanost Jadrana (kao jednog od Sredozemnih mora) s unutarnjim
europskim kontinentskim prostorom - zaleĊem. Jadran kao izlaz europskih regija na more; Jadran - veza Sredo-
zemlja, Srednje i Jugoistoĉne Europe; Jadran i Podunavlje. Ostali razliĉiti aspekti jadranskog prostora u euro-
mediteranskom kontekstu. Struĉna i znanstvena literatura, izvori i metode istraţivanja (posebno na odabranim
primjerima "case studies").
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja i poznavanje razliĉitih aspekata odnosa Jadrana prema Europi i Sredozemlju. Razvi-
janje sposobnosti samostalnog istraţivaĉkog rada, te sposobnosti rješavanja praktiĉnih pitanja Jadrana u širem
kontekstu odnosa u euro-mediteranskom okruţju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Bufon, M. (1996.): Naravne, kulturne in druţbene meje, Annales - Series historia et sociologia, 8 (3), 177-186.
Carter, F. (1998.):Central Dalmatia in Balkan Historical Geography: Evidence from a Frontier region, Historical
Geography: Roads and Crossroads of the Balkans from Antiquity to the European Union, Tessaloniki,
58-66.
Fortis, A. (1984.): Put po Dalmaciji, Zagreb.
Kozliĉić, M. (1990.): Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku, Split.
Kozliĉić, M. (1995.): Atlas - Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana, Zagreb.
Mairota, P., Thornes, J. B., Geeson, N. (ur.) (1996.): Atlas of Mediterranean Environments in Europe - The De-
sertification Context, New York.
RiĊanović, J. (1981.): Geografska regija Jadrana SFR Jugoslavije sa stanovišta suvremenih hidrogeografskih
znaĉajki okoliša, Radovi Geografskog odsjeka PMF-a, 15-16, 25-31.
Rogić, V. (1976.): Geografski aspekt podunavsko-jadranskih razvojnih osovina jugoslavenskog prostora u retos-
pektu i prospektu, u: Zbornik X jubilarnog kongresa geografa Jugoslavije, Beograd, 252-258.
Suić, M. (1976.): Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb.
Straţiĉić, N. (1986.): Mediteran. Prirodno-geografski i pomorsko-ekonomski aspekt, Pomorski zbornik, 24, 15-
36.
b) Dopunska literatura
Arnold, Ch. (ur.) (2008.): Mediterranean Islands, Survival Books Ltd, London.
Braudel, F. (1997.): Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II, I-II, Zagreb.
Conti, S. - Segre, A. (1998.): Mediterranean geographies, Geo - Italy, Roma.
Gušić, B. (1962.): Naše primorje. Historijsko-geografska studija, Pomorski zbornik, I, 19-66.
45
Harris, W. (ur.)(2005.): Rethinking the Mediterranean, Oxford.
Hughes, D. (2005.): The Mediterranean - An Environmental History, Santa Barbara.
King, R. - Proudfoot, L. - Smith, B. (ur.) (1997.): The Mediterranean: Environment and Society, London.
Magaš, D. (1997.): Hrvatski otoci - glavne geografske i geopolitiĉke znaĉajke, Radovi Filozofskog fakulteta u
Zadru, 35 (22), 349-359.
Roca, Z. - Spek, T. - Terkenli, T.- Plieninger. T. - Höchtl, F. (2007.): European Landscapes and Lifestyles; The
Mediterranean and Beyond, Lisbon.
Violich, F. (1998.): The Bridge to Dalmatia, A Search for the Meaning of Place, Baltimore.
Upravljanje jadranskim obalnim područjem Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Vera Graovac
Godina/semestar: 2/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Uvod u integralno upravljanje obalnim podruĉjima (IUOP). Osnovni pojmovi i definicije. Objekti i zadatci geog-
rafskih istraţivanja pri IUOP. Ciljevi i strategija IUOP-a. MeĊunarodni planovi i programi putem kojih se ostva-
ruje IUOP (UNEP, MAP, PAP). Temelji IUOP-a. Faze provedbe IUOP-a: poĉetak, planiranje, provedba, praće-
nje i vrjednovanje. Oblici društvenoga i gospodarskoga korištenja hrvatske obale. Prostorno-razvojne razlike
obale otoka i kopna. Pregled razvitka hrvatskih obalnih regija. Razvoj hrvatskih obalnih regija u kontekstu Sre-
dozemlja i Jadrana. Aktualni problemi društveno-gospodarskog razvoja hrvatskih obalnih regija.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja integralnog upravljanja obalnim podruĉjem te razvijanje sposobnosti
samostalnoga istraţivaĉkog rada pisanjem seminarskog rada i analizom razliĉitih aspekata upravljanja hrvats-
kim obalnim regijama.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Fariĉić, J. (2006.): Obala - prostor kontakta i konflikta, u: Akademik Josip Roglić i njegovo djelo. Zbornik rado-
va, Split, 269-298.
Frantzi, S. - Lovett, J. C. (2008.): Is science the driving force in the operation of environmental regimes? A case
study of the Mediterranean Action Plan, Ocean & Coastal Management, 51, 229-245.
Horstman, E. M. - Wijnberg, K. M. - Smale, A. J. - Hulscher, S. J. M. H. (2009.): On the consequences of a
long-term perspective for coastal management, Ocean & Coastal Management, 52, 593-611.
Tintoré, J. - Medina, R. - Gómez-Pujol, L. - Orfila, A. - Vizoso, G. (2009.): Integrated and interdisciplinary sci-
entific approach to coastal management, Ocean & Coastal Management, 52, 493-505.
Trumbić, I. (1994.): Integralno upravljanje obalnim podruĉjima i "Agenda 21" - Neke smjernice za buduće akci-
je, u: Mediteranski koncept razvojne strategije Hrvatske, Split, 201-219.
46
Trumbić, I. (2004.): Gospodarenje obalnim prostorom: sredozemna iskustva i mogućnosti njihove primjene u
Hrvatskoj, Čovjek i prostor, 51 (9-10), 18-23.
Trumbić, I. (2006.): Integrirano upravljanje obalnim prostorom: izbor ili nuţnost, Čovjek i prostor, 53 (11-12),
36-39.
Tolvanen, H., Kalliola, R. (2008.): A structured approach to geographical information in coastal research and
management, Ocean & Coastal Management, 51, 485-494.
b) Dopunska literatura
Deboudt, P. - Dauvin, J. C. - Lozachmeur, O. (2008.): Recent developments in coastal zone managementin Fran-
ce: The transition towards integrated coastal zone management (1973-2007), Ocean & Coastal Mana-
gement, 51, 212-228.
Ojeda-Martínez, C. - Giménez Casalduero, F. - Bayle-Sempere, J. T. - Cebrián, C. B. - Valle, C. - Sanchez-
Lizaso, J. L. - Forcada, A. - Sanchez-Jerez, P. - Martín-Sosa, P. - Falcón, J. M. - Salas, F. - Graziano,
M. - Chemello, R. - Stobart, B. - Cartagena, P. - Pérez-Ruzafa, A. - Vandeperre, F. - Rochel, E. - Pla-
nes, S. - Brito, A. (2009.): A conceptual framework for the integral management of marine protected
areas, Ocean & Coastal Management, 52, 89-101.
Vallega, A. (2007.): The role of culture in island sustainable development, Ocean & Coastal Management, 50,
279-300.
Christie, P. (2005.): Is Integrated Coastal Management Sustainable?, Ocean & Coastal Management, 48, 208-
232.
Peterlin, M. - Kontic, B. - Kross, B. C. (2005.): Public perception of environmental pressures within the Slovene
coastal zone, Ocean & Coastal Management, 48, 189-204.
Pickavera, A. H. - Gilbert, C. - Breton, F. (2004.): An indicator set to measure the progress in the implementati-
on of integrated coastal zone management in Europe, Ocean & Coastal Management, 47, 449-462.
Buraka, S. - Doğana, E. - Gazioğlu C. (2004.): Impact of urbanization and tourism on coastal environment, Oce-
an & Coastal Management, 47, 515-527.
c) Internetski izvori podataka
http://www.coastlearn.hr
http://ioc3.unesco.org/icam
5.2. Modul izbornih kolegija koji se drţe za geografe
Oceanološke značajke Jadranskog mora Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Maša Surić
Godina/semestar: 1/1
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8
Opis/sadrţaj kolegija
Povijest istraţivanja Jadranskog mora. Geologija mora: evolucija i strukture Jadranskog mora. Sedimentacijski
okoliši, izvor i sastav sedimenata. Geomorfologija jadranske obale. Fiziĉka oceanografija: salinitet, temperatura,
tlak, gustoća morske vode, razdioba vodenih masa u Jadranskom moru. Morske mijene, valovi, morske struje
(cirkulacija) Jadrana. Osnove kemije mora: distribucija i uloga kemijskih tvari. Osnove biologije mora: bioce-
noze u Jadranu - distribucija i uloga. Eutrofikacija i anoksija u Jadranu. Paleogeografija: promjene morske razi-
ne i utjecaj na jadranska obalna podruĉja. Prirodni resursi Jadranskog mora.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz oceanologije Jadrana. Razvijanje vještina samostalnog istraţivaĉkog rada s ocea-
nološkom problematikom.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
47
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Cushman-Roisin, B. - Gaĉić, M. - Poulain, P.-M. - Artegiani, A. (2001.): Physical oceanography of the Adriatic
Sea: past, present, and future, Dordrecht.
Orlić, M. (1997.): Zagrebaĉki prirodoslovci, a napose J. Goldberg, i istraţivanja Jadrana, Geofizika, 14, 83-117.
RiĊanović, J. (2002.): Geografija mora, Zagreb.
Bakran-Petricioli, T. (2007.): Morska staništa: priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja, Zagreb.
Surić, M. (2009.): Reconstructing sea-level changes on the Eastern Adriatic Sea (Croatia) - an overview, Geoad-
ria, 14 (2), 181-199.
b) Dopunska literatura
Open University Course Team, Butterworth-Heinemann, Oxford, 1997:
- The Ocean Basins: Their Structure and Evolution
- Seawater: Its Composition, Properties and Behaviour
- Waves, Tides and Shallow Water Processes
- Ocean Circulation
- Ocean Chemistry and Deep Sea Sediments
- Biological Oceanography: An Introduction
c) Internetski izvori
http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/index.html
http://skola.gfz.hr/tecaj.htm
http://www.dzzp.hr/publikacije/Prirucnik%20Stanista/morska_stanista_prirucnik.pdf
http://www.dzzp.hr/publikacije/Prirucnik%20Stanista/morska_stanista_stanisni_tipovi.pdf
http://www.hhi.hr/indexh.html
Klima i okoliš Jadrana Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Sanja Lozić
Godina/semestar: 1/1
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Klima i prirodni okoliš Jadrana: interakcija klime i reljefa, utjecaj klimatskih elemenata na vodene okoliše (mo-
re, rijeke, jezera), klima i tlo, klima i vegetacija, klima i ţivotinjski svijet. Klimatske promjene i njihove poslje-
dice na prirodni okoliš Jadrana.
Klima i antropogeni (društveno izmijenjeni) okoliš Jadrana: utjecaj klimatskih znaĉajki na stanovništvo, urbana i
ruralna podruĉja. Klima i prostorno planiranje. Utjecaj klimatskih znaĉajki na poljoprivredu, ribarstvo i šumar-
stvo obalnih i priobalnih podruĉja. Interakcija klime i industrije, prometa, energetike i turizma. Klimatske prom-
jene i njihove posljedice na antropogeni okoliš Jadrana.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
48
Razvijanje sposobnosti kritiĉkog mišljenja, uoĉavanja povezanosti meĊu pojavama i analitiĉkog i sintetiĉkog
naĉina razmišljanja pri razmatranju kompleksnih veza i odnosa izmeĊu klime i prirodnog/ antropogenog okoliša
Jadrana.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Bolle, H.-J. (2003.): Mediterranean Climate, Berlin.
Thompson, R. D. - Perry, A. (ed.) (1997.): Applied Climatology, London.
Šegota, T. - Filipĉić, A. (1996.): Klimatologija za geografe, Zagreb.
Bonan, G. (2002.): Ecological Climatology: concepts and applications, Cambridge.
Money, D. C. (1988.): Climate and Environmental Systems, London.
Climate Change 2007, Impacts, Adaptation and Vulnerability; Report of the Intergovernmental Panel on Clima-
te Change, New York, 2007.
Betsill, M. M. - Bulkeley, H. (2003.): Cities and Climate Change, New York.
Adams, J. (2007.): Vegetation-Climate Interaction (How Plants Make the Global Environment), Berlin.
Leder, M. - Pérez-Arlucea, M. (2006.): Physical Processes in Earth and Environmental Sciences, New York.
b) Dopunska literatura
Jendritzky, G. - Birger, T. (2009.): The thermal environment of the human being on the global scale, Global
Health Action, doi: 10.3402/gha.v2i0.2005.
Pinho, A. - Branco Pedro, J. - Coelho B. (2003.): The influence of the built environment in microclimatic varia-
tions, PLEA 2003 - The 20th Conference on Passive and Low Energy Architecture. Zbornik radova,
Santiago, 1-6.
Zaninović, K. - Matzarakis, A. (2004): Variation and trends of thermal comfort at the Adriatic coast, Advances in
tourism climatology, 12, 74-81.
Yoshino, M. - Domros M. - Douguedroit, A. - Paszynski, J. - Nkemdirin, L. C. (ur.) (2009.): Climates and Socie-
ties - A Climatological Perspective: A Contribution on Global Change and Related Problems, Dor-
drecht.
Huang, Y. J. - Akbari, H. - Taha, H. - Rosenfeld, A. H. (1987.): Potential Of Vegetation In Residential Summer
Cooling Loads In Residential Buildings, American Meteorology Society, 26, 1103-1116.
Demografski režimi Sredozemlja u prošlosti i danas Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Snjeţana MrĊen
Godina/semestar: 1/1
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Analize, metode i modeli u historijskoj i suvremenoj demografiji. Izvori podataka o stanovništvu u prošlosti i
danas. Demografski reţimi - koncept i mjere. Demografska dinamika - sliĉnosti i razliĉitosti evolucija u prošlosti
i danas. Transformacija porodiĉne strukture. Kulturni identitet i teritorij. Interakcije izmeĊu geopolitiĉke rekon-
49
figuracije i demografskih reţima. Sliĉnosti i razlike mediteranskog prostora s Europom - divergencija ili konver-
gencija. Budući demografski razvitak - eksplozija, implozija ili ujednaĉenost. Demografske posebnosti Hrvatske
u usporedbi s ostalim jadranskim zemljama.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje znanja iz podruĉja historijske i suvremene demografije te razvijanje sposobnosti samostalnoga istra-
ţivaĉkog rada pri razmatranju demografskih reţima u prošlosti i danas u mediteranskim drţavama.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Informatiĉki kabi-
net
Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Corurbage, Y. (1999.): New Demographic Scenarios in the Mediterranean Region, 142, Pariz.
Gelo, J. (1987.): Demografske promjene u Hrvatskoj 1780. do 1981., Zagreb.
MrĊen, S. (2004.): Projekcije stanovništva Hrvatske do 2031. godine: mogu li migracije ublaţiti buduće negativ-
ne demografske trendove? Migracijske i etničke teme, 20 (1), 63-78.
MrĊen, S. (2000.): Tendencije mortaliteta u Hrvatskoj od 1950. do 1998., Hrvatski geografski glasnik, 62, 25-41.
Nejašmić, I. (2005.): Demogeografija. Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Zagreb.
Ouqdqh-Bedidi, Y .- Vallin, J. (2005.): Magreb: la chute de la fecondité, Population & Societes, 359, Pariz.
Pinnelli, A. - Hoffmann-Novotny, H., J. - Fux, B. (2001.): Fertility and new types of households and family for-
mation in Europe, Strasbourg.
Reher, S. D. - Schofield, R. (1993.): Old and New Methods in Historical Demography, ser. International Studies
in Demography, Oxford.
Stipetić, V. - Vekarić, V. (2004.), Povijesna demografija Hrvatske, Dubrovnik.
Vranješ-Šoljan, B. (1982.): Kvantitativne metode u povijesnim istraţivanjima. Osvrt na nove primjene kvantita-
tivnih metoda u ekonomskoj i socijalnoj povijesti, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 15, 235-241.
b) Dopunska literatura
Atlas svijeta, Leksikografski zavod Miroslav Krleţa, Zagreb, 2006.
Caselli, G. - Vallin, J. - Wunsch, G. (2002.): Demographie. Analyse et synthèse. Les déterminants de la fécon-
dité, II., Pariz.
Caselli, G. - Vallin, J. - Wunsch, G. (2004.): Demography: Analysis and Synthesis, VI, Amsterdam.
Hammel, E. A. (1984.): Odnosi medu etnografijom, etnologijom, povijesti i demografijom, Narodna umjetnost,
21, 77-85.
Haug, W. - Compton, P. J. - Courbage, Y. (2002.): The demographic caracteristiques of immigrant population,
Strasbourg.
Keilman, N. (2003): Demographic and social implications of low fertility for family structures in Europe, 43,
Strasbourg.
Kuposzewsli, M. - Bijak, J. - Noeok, B. (2005): Impact of future demographic trends in Europe, Strasbourg.
Le Bras, H. (2008.): The Nature of Demography, Princeton.
Nejašmić, I. (2008.): Stanovništvo Hrvatske: demografske studije i analize, Zagreb.
Krivošić, S. (1993.): Izvori za historijsku demografiju: djelomiĉni brojĉani i poimeniĉni popisi stanovništva, Ar-
hivski vjesnik, 37, 159-170.
c) Internetski izvori podataka
http://cahier_youssef_courbage.site.ined.fr/en
http://www.dzs.hr/
http://www.ined.fr/
http://www.un.org/esa/population/unpop.htm
50
http://www.census.gov/ipc/www/idb/
http://www.prb.org/
http://www.coe.int/t/e/social_cohesion/population/Publications/
Ekonomska perspektiva razvoja Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Ţeljka Šiljković
Godina/semestar: 1/1
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Inovacije i globalizacija Jadrana: tradicionalne gospodarske djelatnosti na Jadranu, socijalne i ekonomske tran-
sformacije ruralnih podruĉja, evolucija ruralnih i agrarnih sistema na Jadranu, jadranski turizam u globalnim
procesima, tranzicija industrijskih sustava (vertikalna velika poduzeća u male horizontalno umreţene tvrtke),
ekonomska polarizacija na Jadranu, prostorno-ekonomska diferencijacija prostora (regije ekonomskog rasta - ur-
bana središta, industrijska ţarišta, periurbana podruĉja, manja urbana naselja, tradicionalni ruralni prostori, turis-
tiĉke oaze, napušteni prostori, podruĉja kulturne i prirodne vrijednosti), ekologija i globalizacija Jadrana.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje temeljnih znanja iz podruĉja ekonomske geografije te razvijanje kompetencija samostalnoga istraţi-
vaĉkog rada, analiziranja, razumijevanja i obrade podataka, evaluacije i razvijanje kreativnosti.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje
aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
b) Obvezna literatura
Casas, J. (2009): Economy and competitiveness in the Mediterranean Arc, Paradigmes, 3, 149-153.
Esteban, J. (2002): Economic Polarization in the Mediterranean Basin, u: Els Opuscles del CREI, 10, Barcelona,
1-15.
Hall, D. (2003): Rejuvenation, Diversification and Imagery: Sustainability Conflicts for Tourism Policy in the
Eastern Adriatic, Journal of Sustainable Tourism, 11, ( 2-3), 280-294.
Herstad, S. J. - Bloch, C. - Ebersberger, B. - Velde, E. (2008): Open innovation and globalisation: Theory, evi-
dence and implications, Ghent.
Koncul, N. (2004): Poloţaj turizma u globalnim i europskim integracijskim procesima, Naše more, 51 (5-6),
206-213.
Kovaĉić, M. - Grţetić, Z. - Dundović, Ĉ. (2006): Planning and Selection of Location for the Nautical Tourism
Port for Sustainable Development, Naše more, 53, ( 3-4), 118-124.
Kulić, S. (2007): Hrvatska kao srednjoeuropska i mediteranska kultura i civilizacija - Jadranski prostor kao naj-
kvalitetniji prostor Hrvatske, Ekonomski pregled, 58 (3-4), 224- 240
Laermans, M. A. H. - Roosens, P. (2008): Regionalization and Regional Economic Cooperation - European Inte-
gration, Ekonomska misao, 16 (2), 193- 210.
51
b) Dopunska literatura
Byrne, J. - Glover L. - Alrǿe, H. F. (2005): Globalisation and sustainable development: a political ecology
strategy to realize ecological justice, u: Global Development of Organic Agriculture: Challenges and
Promises, Wallingford, 49-74.
Regato, P. - Salman, R. (2008): Mediterranean Mountains in a Changing World (Guidelines for developing acti-
on plans), Malaga.
Menegatti, B. (1999): Geoeconomic Processes in the Nortwestern Adriatic Coastal Plain, Acta Geographica Si-
nica, 54 (6), 247-254.
Stanković, LJ. - Đukić, S. (2009): Challenges of strategic marketing of tourist destination under the crisis condi-
tions, Facta Universitatis, Series: Economics and Organization 6, (1), 23-31,
The Role of Agriculture and Rural Development in Revitalizing Abandoned /Depopulated Areas: Document pre-
pared under the supervision of the Policy Assistance Branch, Roma, 2005.
c) Internetski izvori podataka
www.C-s-p.org // Natural Environment and Culture in the Mediterranean Region Natural Environment and Cul-
ture in the Mediterranean Region (ur. Efe, R., Cravins, G., Ozturk, M., Atalay, I.), Cambridge, 2008.
www.mzopu.hr/.../Mediteranska_strategija_odrzivog_razvoja_2005.pdf // Mediteranska strategija odrţivog raz-
voj, Okvir za odrţivost okoliša i zajedniĉki prosperitet/zajedniĉko blagostanje, UNEP(DEC)/MED
IG.16/7, 2005.
Primjena GIS-a u geografskim istraživanjima Jadrana Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Mladen Pahernik
Godina/semestar: 1/2
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Primjena GIS-a u analizi morfoloških obiljeţja, te prostornih i vremenskih vrijednosti razliĉitih oceanografskih
podataka jadranskog mora. Metode izrade i moguće primjene digitalne batimetrijske karte Jadranskog mora. GIS
analize pojedinih klasiĉnih oceanografskih parametara Jadranskog mora (temperatura i slanost mora). Digitalna
obrada podataka o fizici mora na primjeru podataka o razini mora, morskim strujama, te valovima i vjetru.
Primjeri korištenja GIS-a u sklopu primijenjenih geografskih analiza jadranskog prostora. Primjena GIS-a u pla-
niranju namjene morskog prostora. GIS u upravljanju morskog prostora. GIS u geoekološkim istraţivanjima Jad-
rana.
Suvremene baze podataka Jadranskog mora - temeljni izvori prostorne GIS analize. Baza oceanografskih poda-
taka jadranskog mora (MEDAS). Hidrografski Informacijski Sustav (HIDRIS)
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja primjene geoinformacijskih tehnologija u prikupljanju, pohrani, analizi i vizualizaci-
ji prostornih podataka u sklopu geografskih istraţivanja Jadranskog mora. Razvijanje sposobnosti samostalnoga
istraţivaĉkog rada u okruţju digitalne prostorne analize kao temelja suvremenih geografskih analiza prostora.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje Istraţivanje Seminarski rad
52
aktivnosti
Literatura
a) Obvezna literatura
Breman, J. (ed.) (2002.): Marine geography: GIS of the oceans and seas. ESRI press.
Dadić, V. - Srdelić, M. - Grţetić, Z. (2002.): Analiza oceanografskih svojstava Jadranskog mora s pomoću tehni-
ke GIS-a, Kartografija i geoinformacije, 1, 46-59.
Hecht, H. (2000): Hydrographic GIS, International Hydrographic Review, 1 (2), 71-76.
Longley, P. A. - Goodchild, M. F. - Maguire, D. J. - Rhind, D. W. (2005.): Geographic information systems and
science, New York.
Pahernik, M. (2006): Uvod u geografsko informacijske sustave, Zagreb.
Pribiĉević, B. (2005.): Pomorska geodezija, Zagreb
RiĊanović, J. (2002.): Geografija mora, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Duplanĉić Leder, T. (2001.) GIS u sluţbi sigurnosti plovidbe, u: Drugi hrvatski kongres o katastru Zagreb, 307-
310.
Duplanĉić Leder, T. - Leder, N. - Petriĉević, B. (2007): Poboljšanje HIDRIS sustava podacima višesnopnog du-
binomjera, u: Simpozij o inţenjerskoj geodeziji - SIG2007. Zbornik radova, Beli Manastir, 203-215.
IHB (1998): IHO standards for hydrographic surveys, 44, Monte Carlo.
Katavić, I. (2004.): Strateške smjernice za razvitak Hrvatske marikulture, Naše more, 51 (1-2), 6-11.
Pomorska enciklopedija, 1-8, Leksikografski zavod Miroslav Krleţa, Zagreb, 1976.-1988.
c) Internetski izvori podataka
http://medas.izor.hr:7777/azopub/prirucnik
http://www.izor.hr/azo/
Geomorfološka obilježja Jadrana Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Draţen Perica
Godina/semestar: 1/2
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Stukturno-geomorfološke znaĉajke jadranskog bazena. Otoci i njihova geneza. Kopneno obalno podruĉje i nje-
gova geneza. Obale: tipovi obala i njihovo oblikovanje. Utjecaj egzogenih procesa na oblikovanje obala. Antro-
pogeni utjecaji na oblikovanje reljefa jadarsnkog podruĉja.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Proširivanje do sada steĉenih znanja iz geomorfologije, te razvijanje sposobnosti za samostalan istraţivaĉki rad.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
53
Literatura
a) Obvezna literatura Benac, Ĉ. - Juraĉić, M. (1998.): Geomorphological indicators of sea level changes during upper Pleistocene
(Würm) and Holocene in the Kvarner region (NE Adriatic Sea). Acta Geographica Croatica, 33 (1), 27-
45.
Benac, Ĉ. - Rubinić, J. - Ruţić, I. - Celija, I. (2007.): Geomorfološka evolucija rijeĉnih ušća na istarskom poluo-
toku, u: 4. hrvatska konferencija o vodama. Zbornik radova, Zagreb, 273-280,
Bird E. C. F. (2000.): Coastal Geomorphology: An Introduction, New York.
Bognar, A. (1990.): Geomorfološke i inţinjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko vrednovanje re-
ljefa, Geografski glasnik, 52, 49-64.
Bognar, A. (2001): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geografica Croatica, 34, 7-29.
Jašić, D. - Bićanić, Z. - Kasum, J. (2002): The Central Adriatic Shelf - Important Research and Data Processing
Methodology. Geoadria, 7 (2), 127-143.
Woodroffe C. D. (2002): Coasts: Form, process and evolution, Cambridge.
Perica, D. - Marjanac, T. - Aniĉić, B. - Mrak, I. - Juraĉić, M. (2004.): Small Karst Features (Karren) of Dugi
otok Island and Kornati archipelago coastal karst (Croatia), Acta Carsologica. 33 (1), 117-130.
b) Dopunska literatura
Benac, Ĉ. - Juraĉić, M. - Bakran-Petricioli, T. (2004): Submerged tidal notches in the Rijeka Bay NE Adriatic
Sea. Indicators of relative sea-level change and of recent tectonic movements, Marine Geology. 212,
21-33.
Bognar, A. (1991): Osobine i zakonomjernosti razvoja strukturnog reljefa Zemlje, Geografski horizont, 37 (1), 1-
13.
Bognar, A. (1992): Geomorfološke osobine Republike Hrvatske. Geografski horizont, 38 (2), 16-25.
Bognar, A. - Pahernik M. (2005): Geomorfološka karta R Hrvatske 1:500000, Zagreb.
Bonacci, O. (1987.): Karst Hydrology - With Special Reference to the Dinaric Karst, Berlin.
Fairbridge, R. W. (1968.): Encyclopedia of geomorphology, New York.
Faivre, S. (2003.): Some tectonic influences on the Croatian shoreline evolution in the last 2000 years, Zeitschrift
fur Geomorphologie, 47 (4), 521-537.
King, C.A.M. (1971.): Techniques in Geomorphology, London.
Uputstva za izradu detaljne geomorfološke karte SFR Jugoslavija, Beograd, 1985.
Političko-geografska problematika Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Martin Glamuzina
Godina/semestar: 1/2
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Uvod u kolegij. Geografski poloţaj, granice i oblik Jadrana. Prostorno i strateško znaĉenje Jadrana. Politiĉko-
geografska problematika Jadrana za vrijeme postojanja vojnih saveza NATO-a i Varšavskog ugovora. Historij-
sko-geografska problematika Jadrana. Geopolitiĉki sukobi na Jadranu tijekom povijesti: Grci, Rimljani, Austro-
Ugarska, Francuska, Italija. Suvremena politiĉka geografska transformacija Jadrana vezano za politiĉke procese
u EU. Geopolitiĉki poloţaj Jadrana od 1990. godine, vezano za NATO pakt i njegovu novu ulogu u svijetu. Kul-
turni elementi integracija i transformacije graniĉnog podruĉja na Jadranu. Problematika Jadranskoga koridora.
Geopolitiĉke iluzije i geografska stvarnost Jadrana. Novi geopolitiĉki scenarij za Jadran.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz politiĉke geografije Jadrana te razvijanje sposobnosti samostalnoga znanstvenog
rada pri istraţivanju razliĉitih politiĉko-geografskih odnosa i procesa u prostoru Jadrana i Sredozemlja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
54
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Cvrtila, V. (2009.): Politička geografija i geopolitika. Priručnik za studente, Zagreb
Maggi, E. - Maggi, G. (1998), The Adriatic Corridor: a strategic part of the European transport network, Promet,
10 (5-6), 257-264.
Mencer, I. (1995.): Pomorska politika Europske unije i morsko brodarstvo Republike Hrvatske, Ekonomski preg-
led, 46, 7-8.
RiĊanović, J. (2002.): Geografija mora, Zagreb
Straţiĉić, N. (1989.): Pomorska geografija Jugoslavije, Zagreb (poglavlja o Hrvatskoj)
Straţiĉić, N. (1996.): Pomorska geografija svijeta, Zagreb
Atlas globalizacije, Masmedia, Zagreb, 2006.
b) Dopunska literatura
Atlas svijeta, Leksikografski zavod Miroslav Krleţa, Zagreb, 2006.
Pomorska enciklopedija, 1-8, Leksikografski zavod Miroslav Krleţa, Zagreb, 1976.-1988.
Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2003.
Gospodarenje prirodnim resursima Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Jozo Rogošić
Godina/semestar: 2/3
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Studenti se upoznaju s osnovnim ekološkim konceptima, naĉelima i principima na kojima se temelji odrţivo go-
spodarenje obnovljivim prirodnim resursima jadranskog podruĉja Hrvatske. Općenito, znanost o gospodarenju
obnovljivim prirodnim resursima jedinstvena je u usporedbi s drugim prirodnim disciplinama jer u svojoj te-
meljnoj postavci povezuje biljku i ţivotinju u jednu integralnu cjelinu, a ne postupa s njima kao odvojenim kom-
ponentama ekosustava. U okviru predavanja studenti će se upoznati s nekoliko nastavnih cjelina koje obuhvaća-
ju: (1) Opću i primijenjenu ekologiju s posebnim poglavljima kao što su ekosustav, stanište, ekološki ĉimbenici,
abiotski/biotski, interakcije meĊu ţivim bićima; (2) posebno će se obraditi osnovni principi i metode Braun-
Blanquet fitocenološke škole kao osnove u prouĉavanju biljnih zajednica; (3) na fitocenološkim principima pri-
kazat će se biljnogeografska rašĉlanjenost vegetacije jadranskog podruĉja Hrvatske; i (4) u posebnom poglavlju
predstavit će se smjernice, te osnovni ekološki principi na kojima se temelji racionalno i opstojno gospodarenje
obnovljivim prirodnim resursima jadranskog podruĉja Hrvatske.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Osnovni je cilj predstavljenoga kolegija usvajanje temeljnih znanja i vještina iz opće i primijenjene ekologije,
geobotanike/biljne geografije kao osnove u poznavanju prirodnih obiljeţja jadranskog podruĉja Hrvatske. Tako-
Ċer, kolegij ima za cilj nauĉiti i osposobiti studente kako povećati ekonomsku i dugoroĉnu opstojnost obnovlji-
vih prirodnih resursa, a sve sa svrhom što bolje zaštite i oĉuvanja prirodnog okoliša.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
55
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Rogošić, J. (2000.): Gospodarenje mediteranskim prirodnim resursima, Zagreb.
Rogošić, J. (2010.): Bilinar cvjetnjača hrvatske flore s ključem za odreĎivanje, Zadar.
Rogošić J. (2009.): Geobotanika i ekologija bilja. Interna skripta, Zadar.
Horvat, I. (1949.): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb.
Graĉanin, M. - Ilijanić, Lj. (1977.): Uvod u ekologiju bilja, Zagreb.
Glavaĉ, V. (2001.). Uvod u globalnu ekologiju, Zagreb.
Heady, F: H. - Child, R. D. (1994.): Rangeland ecology and management, San Francisco.
Holochek, J. L. - Pieper, R. D. - Herbel, C. H. (1998.): Range science and management, New Jersey.
Bush M. B. (2000.): Ecology of Changing Planet, New Jersey.
Enger, E. D. - Smith, B. F. (2002.): Environmental science. A studyy of interrelationship, Bellingham.
b) Dopunska literatura
Trinajstić, I. (2008): Biljne zajednice Republike Hrvatske, Zagreb.
Oven-Smith, N. (2010.): Dynamics of Large Herbivore Populations in Changing Environments, Johannesburg.
Call C. (2000). Range management, Salt Lake City.
Horvat I. - Glavaĉ, V. - Ellenberg, H. (1974.): Vegetation Sudosteuropas, Geobotanica Selecta, 4, Stuttgart.
Gliessman, S. R. (1998.): Agroecology: Ecological Processes in Sustanaible Agriculture, Boca Raton.
Delić, A. - N. Vijtiuk (2004): Prirodoslovlje, Zagreb.
Alters, S. (1996): Biology: Understanding life, London.
Guttman, B. S. (1999): Biology, Boston.
Mc Kay, D. J. (2009): Sustainable Energy - without the hot air, Cambridge.
Thompson, J. N. (1994.): The Coevolutionary Process, Chicago.
c) Internetski izvori podataka
http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0632042656.html
http://eu.wiley.com/WileyCDA/Section/id-351069.html
http://eu.wiley.com/WileyCDA/Section/id-351070.html
http://eu.wiley.com/WileyCDA/Section/id-351071.html
http://eu.wiley.com/WileyCDA/Section/id-351074.html
http://eu.wiley.com/WileyCDA/Section/id-351078.html
http://eu.wiley.com/WileyCDA/Section/id-351083.html
http://eu.wiley.com/WileyCDA/Section/id-351082.html
Turizam Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Zoran Curić
Godina/semestar: 2/3
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
56
Opis/sadrţaj kolegija
Poĉeci i razvoj hrvatskog turizma. Jadran u turizmu Sredozemlja. Prirodni uvjeti turistiĉkog razvoja Jadrana.
Kulturno-povijesno naslijeĊe u turistiĉkoj ponudi Jadrana. Selektivni oblici turistiĉke ponude. Turistiĉka regio-
nalizacija Jadrana. Turistiĉki kapaciteti i promet turista. Pozitivni i negativni uĉinci turistiĉke valorizacije.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja o poĉetcima i razvoju hrvatskoga turizma te njegovoj ulozi i znaĉenju u turizmu Jad-
rana i Sredozemlja. Upoznavanje s metodologijom istraţivanja turistiĉke geografije te razvijanje sposobnosti
samostalnoga istraţivaĉkog rada. Razvijanje kritiĉkog mišljenja pri razmatranju pozitivnih i negativnih uĉinaka
turizma u prostoru.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Bilen, M. - Burĉar, K. (2004.): Osnove turističke geografije, Zagreb.
Blaţević, I. - Kneţević, R. (2006.): Turistička geografija Hrvatske, Opatija.
Ĉorak, S. - Mikaĉić, V. (ur.) (2006.): Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno, Zagreb.
Geić, S. (2007.): Organizacija i politika turizma - kulturološko-ekologijski i sociogospodarski aspekti, Split.
Kušen, E. (2002.): Turistička atrakcijska osnova, Zagreb.
Vukonić, B. (2005.): Povijest hrvatskog turizma, Zagreb.
Vukonić, B. - Ĉavlek, N. (ur.) (2001.): Rječnik turizma, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Radovinović, R. (ur.) (2007.): Hrvatski Jadran - kulturne i prirodne znamenitosti, Zagreb.
Bilić, J. (ur.) (1998.): Hrvatska, turistički vodič, Zagreb.
Bralić, I. (2005.): Nacionalni parkovi Hrvatske, Zagreb.
Marasović, T. - Mohoroviĉić, A. (1993.): Hrvatski Jadran, Zagreb.
RiĊanović, J. (2004.): Geografija mora, Zagreb.
c) Internetski izvori podataka Svjetska turistiĉka organizacija // http://www.unwto.org
Baština pod zaštitom UNESCO-a // http://whc.unesco.org/
Hrvatska turistiĉka zajednica // http://www.croatia.hr
Republika Hrvatska - Drţavi zavod za statistiku // http://www.dzs.hr
Geografski edukativni portal // http://www.geografija.hr
Jadranski otočni krajolik Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Josip Fariĉić
Godina/semestar: 2/3
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
57
Opis/sadrţaj kolegija
Uvod u kolegij. Povijesno-geografski kontekst oblikovanja sredozemnoga i jadranskog krajolika. Osnovna geog-
rafska obiljeţja hrvatskih, talijanskih i drugih jadranskih otoka. Posebnosti društveno-gospodarskoga razvitka ja-
dranskih otoka. Utjecaj suvremenih litoralizacijskih procesa na preobrazbu otoĉnog krajolika. Dihotomija tradi-
cionalni - suvremeni krajolik. Krajolik kao element kulturne baštine te materijalni odraz društvenih i gospodar-
skih procesa. Krajolik - element identiteta otoka. Tipologija jadranskoga otoĉnog krajolika. Otoĉni krajolik kao
razvojni resurs te objekt permanentne zaštite.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz geografije krajolika Jadrana te razvijanje sposobnosti samostalnoga znanstvenog
rada pri istraţivanju razliĉitih procesa u oblikovanju krajolika jadranskih otoka.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Bilušić Dumbović, B. - Obad Šćitaroci, M. (2007.): Kulturni krajolici u Hrvatskoj - identifikacija i stanje zaštite,
Prostor, 15 (2-3) 260-271.
Fariĉić, J. (2007.): Sastavnice kulturne baštine hrvatskoga otoĉnog prostora i mogućnosti njihovoga društveno-
gospodarskog vrednovanja, u: Zbornik radova 4. hrvatskog geografskog kongresa, Zagreb, 73-96.
Fariĉić, J. (2010.): Geografija sjevernodalmatinskih otoka, Zadar.
Furlan-Zimmermann, N. - Salaj, M. (ur.), (1999.): Krajolik - sadrţajna i metodska podloga krajobrazne osnove
Hrvatske, Zagreb.
Vogiatzakis, I. N. - Pungetti, G. - Mannion, A. M. (ur.), (2008.): Mediterranean Island Landscapes - Natural
and Cultural Approaches, New York.
King, R. - Beck, J. M. - De Mas, P. (ur.) (2000.): Geography, Environment and Development in the Mediterra-
nean, Eastbourne.
Simmons, I. G. (2010.): Globalna povijest okoliša, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Aniĉić B. - Perica D. (2003): Structural and formal features of cultural landscape in the Karst area - Landscape in
transition, Acta Carsologica, 32 (1), 173-188.
Aniĉić B. - Rechner I. - Perica D. (2004): Structural vocabulary of cultural landscape on the island of Krk, Acta
Carsologica, 33 (1), 89-104.
Cifrić, I. - Trako, T. (2008.): Kultivirani i tehniĉki krajobraz - Usporedba percepcije dvaju krajobraza, Socijalna
ekologija, 17 (3), 215-235.
Cifrić, I. - Trako, T. (2009.): Seoski krajobraz kao razvojni potencijal, Globalizacija i regionalni identitet, u:
Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija Sadašnjost i budućnost sela i poljoprivrede, Osijek, 11-35.
Kapović, N. (2005.): Izvorno zelenilo u sluţbi oĉuvanja ruralnog ambijenta na primjeru Konavala, Agronomski
glasnik, 2-4, 209-223.
King, R. - Proudfoot, L. - Smith, B. (ur.), (1997.): The Mediterranean: Environment and Society, New York.
Marušić, J. (1999.): Landscape Typology as the Basis for Landscape Protection and Development, Poljoprivred-
na znanstvena smotra, 64 (4), 269-274.
Šišić, B. (1973.): Maslinici - komponenta dubrovaĉkih pejzaţa, Dubrovnik, 2, 11-18
Hrdalo, I. - Aniĉić, B. - Pereković, P. - Rechner Dika, I. - Andlar, G. (2008.): The Typhology of the agricultural
landscape of Dubrovaĉko primorje as a Basis for directing development., Journal of Central European
Agriculture, 9 (1) 77-94.
58
Jadranska toponimija Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Vladimir Skraĉić
Godina/semestar: 2/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis/sadrţaj kolegija
Toponomastika je jeziĉna disciplina koja stoji na raskriţju mnogih znanosti, ali i u njihovoj sluţbi, te je teško
zamisliti sam smisao geografije ili kartografije koje ne bi imale uporište za identifikaciju vlastitih predmeta is-
traţivanja, u toponomastici. Naime, svaki toponimski lik predstavlja (identificira) neku geografsku konfiguraci-
ju, a gotovo svaka geografska konfiguracija ima neko ime. Jadranska toponimija u tom sustavu ima osobito
mjesto, jer su se na jadranskim obalama taloţile naslage mnogih jezika i mnogih civilizacija. Od iznimne je va-
ţnosti i za povijest i za geografiju praćenje i usustavljivanje ovih jeziĉnih oblika, budući da su ĉesto - u nedos-
tatku materijalnih dokaza - jedini svjedoci povijesnih ĉinjenica, svjedoci jednog vremena.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje osnovnih znanja iz onomastike i specifiĉno toponomastike; obrazovanje za pouzdano operiranje s to-
ponomastiĉkim pojmovima, te razvijanje vještina za samostalna, osobito terenska istraţivanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnos-
ti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Hilje, E. (1994.): Prilog povijesnoj topografiji zadarskog otoĉja, Folia onomastica croatica, 3, 49-76.
Jurišić, B. (1964.): Iz primorske toponimike zadarskog i šibenskog kraja, Pomorski zbornik, 2, 985-1011.
Kozliĉić, M. (1995.): Atlas - Kartografski spomenici hrvatskoga Jadrana, Zagreb.
Skok, P. (1950.): Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, Zagreb.
Skok, P. (1954.): Postanak hrvatskog Zadra, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 1, 37-68.
Skraĉić, V. (1988.): Toponimija kornatskog podmorja, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27 (17), 17-34.
Skraĉić, V. (1996.): Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, Split - Zadar.
Skraĉić, V. (ur.) (2007.): Toponimija otoka Ugljana, Zadar.
Šimunović, P. (2009.): Uvod u hrvatsko imenoslovlje, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Bezić-Boţanić, N. (2001.): Katastar otoka Visa ĉetrdesetih godina 19. stoljeća. Antroponimi i toponimi, Čakav-
ska rič, XXIX (1), 5-21.
Boţanić, J. (1996.): Onimicon Palagruţe, u: Palagruţa jadranski dragulj. Zbornik radova, Split, 97-122.
Filipi, A. R. (1984.): Hidronimija zadarskih otoka, Onomastica jugoslavica, 11, 111-154.
Finka, B. - Šojat, A. (1973.-74.): Obalna toponimija zadarsko-šibenskog kopna i šibenskog otoĉja, Onomastica
Jugoslavica, III-IV, 37-65.
Hraste, M. (1956.): Antroponimija i toponimija općine hvarske, u: Hrvatski dijalektološki zbornik, I, Zagreb,
331-385.
59
Jakić-Cestarić, V. (1983.): Pašmanski posjedi samostana sv. Ivana krajem XI. stoljeća i njegova nastavljaĉa sa-
mostana sv. Kuzme i Damjana poĉetkom XIII. stoljeća, prilog historijskoj topografiji i toponimiji, Ra-
dovi Zavoda JAZU u Zadru, 29-30, 21-56.
Jurić, A. - Vuletić, N. (2006.): Toponimija naselja Sv. Filip i Jakov, Folia onomastica croatica, 15, 81-112.
Jurišić, B. (1956.): Toponimika zapadne Istre, Cresa i Lošinja, Anali Leksikografskog zavoda FNRJ, III, Zagreb.
Skok, P. (1952.): Postanak Splita, Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u
Dubrovniku, 1, 19-62.
Šimunović, P. (1972.): Toponimija otoka Braĉa, u: Brački zbornik, 10, Supetar.
Urbanizacija i urbani identitet Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Ivo Babić
Godina/semestar: 2/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis i sadrţaj kolegija
Uz istoĉnu jadransku obalu rano, u protohistorijsko doba, poĉinje proces urbanizacije. Gradovi u pravom smislu
zapoĉinju s grĉkom kolonizacijom. Nova faza urbanizacije odvija se u periodu rimske vlasti. Sa seobom naroda
dolazi do krize urbanog ţivota koji će se obnoviti tijekom srednjeg vijeka. Dalmatinski gradovi imaju svoje ose-
bujnosti koje proizlaze iz prirodnih datosti, reljefa, plodnih površina, plovnih putova i veza sa zaleĊem. Oĉigled-
ni su kulturni utjecaji susjedne jadranske obale s kojom su tijesno povezani, no oni maju svoje specifiĉnosti koje
proizlaze iz njihova prirodnog i politiĉkog okruţja. More je bitni element identiteta gradova na istoĉnoj obali, u
svijesti njegovih graĊana, u gospodarstvu, u cjelokupnom ţivotu, što se dakako vidi već i po njihovim maritim-
nim obiljeţjima. Osebujnost dalmatinskog graditeljstva je meĊu ostalim izgradnja u kamenu.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje općih znanja iz kulturne, posebno urbane povijesti istoĉne jadranske obale. Snalaţenje u bogatoj lite-
raturi što je neophodno za interdisciplinarne studije.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
b) Obvezna literatura
Lane, F. C. (2007.): Povijest Mletačke republike, Zagreb.
Suić, M. (1976.): Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb.
Peković, Ţ. (1998.): Dubrovnik - Nastanak i razvoj srednjovjekovnoga grada, Split.
Marasović, T. (1997.) Split - 1700 godina razvitka, Zagreb.
Belamarić, J. (2005.): Osnutak grada Korčule, Zagreb.
Babić, I. - Prijatelj. K. - Marasović, T. - Ivanĉević, R. - Vuĉenović, S. - Geić, S. (1990.): Trogir - kulturno blago,
Zagreb.
Babić, I. (1991.): Prostor izmeĎu Splita i Trogira, Kaštel Novi.
Babić, I. (1989.): Naselja pod utvrdama u Dalmaciji, Radovi OOUR Prirodoslovno matematičkih znanosti i stu-
dija odgojnih područja, 4, 7-25.
60
Babić, I. (1994.): Sudbina antiĉkih naselja na tlu Hrvatske i susjednih Sklavinija, Glasje, 1, 46-56.
b) Dopunska literatura
Bošković-Stulli, M. (1993.): Ţito posred mora: usmene priče iz Dalmacije, Split.
Katiĉić, R. (1995.): Illyricum mythologicum, Zagreb.
Bajmonti, J. (1975.): Zapisi Split: "Marko Marulić"- 1975 o gradu Splitu Split.
Boţić-Buţanĉić, D. (1982.): Privatni i društveni ţivot Splita u osamnaestom stoljeću, Zagreb.
Keĉkemet, D. (1990.): O identitetu primorskih gradova, Pomorski zbornik, 28, 507-527.
Babić, I. (1994.): Od ubavog do gubavog - Eseji, polemike i članci, Split.
Babić, I. (2005.): Pomak prema crnom, Split.
Razvoj Jadrana u svijetlu kartografskih izvora Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Milorad Pavić i doc. dr. sc. Josip Fariĉić
Godina/semestar: 2/4
Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-
jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja
Broj sati po semestru: 6 (3 P + 3 S = 6)
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 6
Opis i sadrţaj kolegija
Razvoj geografskih spoznaja o Jadranu tijekom prošlosti. Evaluacija kartografskih izvora pri historijsko-
geografskim istraţivanjima Jadrana. Geografska percepcija Jadrana u starom i srednjem vijeku. Kartografski pri-
kazi novovjekovnoga prostornog koncepta Jadrana u sustavu Sredozemlja. Kartografski prikazi Jadrana kao is-
kazi vojno-politiĉkih namjera i odrazi kulturno-znanstvenih i tehnoloških postignuća. Prve sustavne hidrografske
i geodetske izmjere Jadrana. Problemi pri istraţivanju povijesnih kartografskih izvora. Korelacija kartografskih i
drugih izvora geografskih podataka. Digitalizacija kartografske baštine Jadrana.
Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija
Usvajanje općih znanja iz povijesti kartografije i historijske geografije Jadrana te razvijanje sposobnosti samos-
talnoga kritiĉkog prouĉavanja kartografskih izvora.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja
Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum
Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet Ostalo
Obveze studenata
Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi
Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad
Literatura
a) Obvezna literatura
Fariĉić, J. (2005.): Problemi prosudbe pouzdanosti starih karata kao izvora geografskih podataka, u: Treći hr-
vatski geografski kongres. Zbornik radova, 433-446.
Kozliĉić, M. (1995.): Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana / Monumenta cartographica Maris Adriatici
Croatici, Zagreb.
Kozliĉić, M. (2006.): Istočni Jadran u djelu Beautemps-Beaupréa / Eastern Adriatic in the Work of Beautemps-
Beaupré, Split.
Lago, L. (1998.): Imago Adriae - La Patria del Friuli, L'Istria e La Dalmazia nella cartografia antica, La Mon-
golfiera, Trieste.
Marković, M. (1993.): Descriptio Croatiae - Hrvatske zemlje na geografskim kartama od najstarijih vremena do
pojave prvih topografskih karata, Zagreb.
61
Novak, D. - Lapaine, M. - Mlinarić, D. (ur.)(2005.): Five Centuries of Maps and Charts of Croatia / Pet stoljeća
geografskih i pomorskih karata Hrvatske, Zagreb
Slukan-Altić, M. (2001.): Kartografski izvori za povijest upravno-teritorijalnog ustroja hrvatskih zemalja, Zbor-
nik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51 ( 3-4), 645-672.
Slukan-Altić, M. (2003.): Povijesna kartografija, Zagreb.
b) Dopunska literatura
Fariĉić, J. (2007.) Geographical Names on 16th
and 17th
Century Maps of Croatia. Geografska imena na kartama
Hrvatske 16. i 17. stoljeća, Kartografija i geoinformacije, izvanredni broj u povodu 70. roĊendana pro-
fessora emeritusa Nedjeljka Franĉule, 148-179.
Fariĉić, J. (2008.): Geografska percepcija otoka Rave na starim kartama, u: Otok Rava, Zadar, 53-112.
Magaš, D. - Mirošević, L. - Fariĉić, J. (2010.): Cartographic heritage in the Zadar scientific and cultural instituti-
ons (Croatia), u: 5th
International Workshop on Digital Approaches in Cartographic Heritage. Zbornik
radova, Vienna, 341-358.
Pandţić, A. (1993): Hrvatska i njezine granice na starim kartama, u: Granice Hrvatske na zemljovidima od XII.
do XX. stoljeća, Zagreb, 18-139.
Pavić, M. (2000.): Plovidbena ruta sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija, Radovi Zavoda za povi-
jesne znanosti HAZU u Zadru, 42, 173-194.
Pavić, M. (2003.): Plovidbene rute srednjim i juţnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia, Radovi Zavoda za
povijesne znanosti HAZU u Zadru, 45, 153-199.
Pavić, M. (2006.): Istoĉnojadranske luke u izolarima i portulanima 16. i 17. stoljeća, u: Luke istočnog Jadrana,
Orebić, 183-192.
Rossit C. - Selva, O. - Umek, D. (2006.): Imago Adriae - L'Adriatico e l'Abruzzo nelle antiche carte geografiche,
Pescara.
Slukan, M. (1998.): Katastar i njegova vaţnost kao izvora za geografska istraţivanja, Geografski horizont, 44
(1), 51-58.
Slukan-Altić, M. (2003.): Granice Dalmacije u mirovnim ugovorima i na kartama razgraniĉenja do kraja 19. sto-
ljeća, GraĎa i prilozi za povijest Dalmacije, 18, 453-478
62
NASTAVNICI POSLIJEDIPLOMSKOGA DOKTORSKOG STUDIJA
Budući da je povijest humanistiĉka znanost, ali s bitnom nacionalnom komponentom, radovi
su povjesniĉara objavljivani i u dijelu publikacija koje se nikako ili slabo referiraju u dijelu domaćih i
meĊunarodnim bibliografskih baza podataka. U tom pogledu za povjesniĉare se dalo relativno cjelovi-
te bibliografije, ali zato uţe biografije, jer one postoje na pojedinim mreţnim stranicama. Kod geogra-
fa se postupilo suprotno, s obzirom na to da djeluju unutar interdisciplinarnog podruĉja znanosti koje
su bitno više zastupljene u domaćim i meĊunarodnim bibliografskim bazama podataka.
Dr. sc. Mladen Anĉić
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor, 1. izbor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2010.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 3. srpnja 1955. u Sarajevu (BiH). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao povijest 1980.
godine. Na poslijediplomskom studiju "Srednjovjekovne povijesti" na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Be-
ogradu 1985. stekao znanstveni stupanj magistra povijesnih znanosti. Doktorsku disertaciju Ugarsko-hrvatsko
kraljevstvo i Bosna u doba anţuvinske vlasti (1300-1387) uspješno obranio u svibnju 1996. na Filozofskom fa-
kultetu Sveuĉilišta u Zagrebu, ĉime je stekao znanstveni stupanj doktora humanistiĉkih znanosti.
Prvo, od 1. sijeĉnja 1987., radi u Institutu za istoriju u Sarajevu kao znanstveni asistent, a zatim od 5.
svibnja 1993. u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Od 1. lipnja 2008. u stalnom je radnom odnosu na
Sveuĉilištu u Zadru (Odjel za povijest) u zvanju redovitog profesora, 1. izbor. Drţi nastavu na preddiplomskom,
diplomskom i doktorskom studiju povijesti u Zadru i Zagrebu.
U redovitog profesora, 1. izbor, izabran 2010. godine. Više puta bio mentor diplomskih i magistarskih
radova te doktorskih disertacija, te ĉlan povjerenstava za njihovu obranu.
Voditelj više znanstvenih projekata. Istraţuje srednjovjekovnu povijest Hrvatske i BiH. Sudjelovao na
brojnim meĊunarodnim konferencijama i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik
"Strossmayerove nagrade" za znanost 2001. godine.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Anĉić, M. (1997.): Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u 14. stoljeću, Zavod za povijesne zna-
nosti HAZU u Zadru - Ziral, Zadar - Mostar.
Anĉić, M. (1999.): Jajce. Portret srednjovjekovnog grada, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.
Anĉić, M. (2001.a): Hrvatska u karolinško doba, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.
Anĉić, M. (2001.b): Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Hrvatski institut za povijest, Zagreb.
Anĉić, M. (2005.): Registar Artikucija iz Rivignana (Srednjovjekovni registri zadarskoga i splitskoga kaptola 1 -
Fontes 11), Hrvatski drţavni arhiv, Zagreb.
Anĉić, M. (2008.): Što svi znaju i što je "svima jasno": Historiografija i nacionalizam, Hrvatski institut za povi-
jest, Zagreb.
Studije i članci
Anĉić, M. - Grgas, S. (2005.): Medieval Bosnia and the Trans-Adriatic Traffic in Images and Goods, u: Repre-
sentations of the "Other/s" in the Mediterranean World and Their Impact on the Region, Istanbul, 57-
71.
Anĉić, M. (1981.): Neke sliĉnosti i razlike narodne medicine u Bosni i Dalmaciji 18. i 19. stoljeća, Socijalna
medicina, 5-6, 399-405.
Anĉić, M. (1982.): Jedan fragment iz ţivota Sandalja Hranića, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 19 (20),
253-260.
Anĉić, M. (1983.): Bihać - slobodna kraljevska varoš, Istorijski zbornik, 4 (4), 125-134.
Anĉić, M. (1985.a): Bihaćki kraj od 1262. do poĉetka XV stoljeća, Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika
BiH, 25, 193-230.
63
Anĉić, M. (1985.b): Gdje je bio podignut prvi franjevaĉki samostan u srednjovjekovnoj Bosni, Prilozi Instituta
za istoriju u Sarajevu, 21 (20), 95-114.
Anĉić, M. (1986.): Prospografske crtice o Hrvatinićima i Kosaĉama, Istorijski časopis, 33, 37-56.
Anĉić, M. (1987.a): Gospodarski aspekti stoĉarstva cetinskog komitata u XIV st., Acta historico-oeconomica Iu-
goslaviae, 14, 69-98.
Anĉić, M. (1987.b): Neuspjeh dualistiĉke alternative. O recepciji bosanske 'hereze' u komunalnim društvima is-
toĉnog Jadrana, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 23 (22), 7-35.
Anĉić, M. (1989.a): Pet dokumenata za povijest istoĉnojadranskog zaleĊa na poĉetku XV stoljeća, Glasnik arhi-
va i Društva arhivskih radnika BiH, 29, 159-168.
Anĉić, M. (1989.b): Veze Malatesta i Bosne. Uvjeti za stvaranje stereotipa, Historijski zbornik 42, 137-150.
Anĉić, M. (1990.): Ljetopis kraljeva Hrvatske i Dalmacije. Vrijeme nastanka i autorstvo hrvatske redakcije Lje-
topisa popa Dukljanina, Zgodovinski časopis, 44 (4), 521-546.
Anĉić, M. (1994.a): Cistercitska opatija u Topuskom do pretvaranja u komendu, Radovi Zavoda za hrvatsku po-
vijest, 27, 29-42.
Anĉić, M. (1994.b): Poboţnost franjevaca bosanske vikarije u drugoj polovici XIV. stoljeća, u: Sedam stoljeća
bosanskih franjevaca 1291-1991. Zbornik radova, Samobor, 109-124.
Anĉić, M. (1994.c): Parba za dio nasljeĊa banovca Jakova Šubića Bribirskog, Radovi Zavoda za povijesne zna-
nosti HAZU u Zadru, 36, 309-352.
Anĉić, M. (1995.): Pojasevi i druge dragocjenosti u kasnosrednjovjekovnim obiteljskim riznicama, Starohrvats-
ka prosvjeta, 22, 151-160.
Anĉić, M. (1996.a): 'Kriţarske vojne' XIII. stoljeća. Prilog poznavanju odnosa ugarsko-hrvatskog kraljevstva i
Bosne, Radovi hrvatskog društva za znanost i umjetnost, 4, 13-35.
Anĉić, M. (1996.b): Humsko kneštvo, u: Ljubuški kraj, ljudi i vrijeme. Zbornik radova sa znanstvenog skupa,
Mostar - Zagreb, 129-142.
Anĉić, M. (1996.c): Knin u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u
Zadru, 38, 53-95.
Anĉić, M. (1996.d): Vlastelinstvo hrvatskog hercega u gorskoj ţupaniji, Povijesni prilozi, 15, 201-240.
Anĉić, M. (1997.a): From the Karolingian Official to the Ruller of Croats. Croats and the Carolingian Empire in
the First Half of the 9th
Century, Hortus Artium Medievalium, 3, 7-13.
Anĉić, M. (1997.b): Ser Ciprijan Zaninov. Rod i karijera jednog splitskog patricija druge polovice XIV. st., Ra-
dovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 39, 37-80.
Anĉić, M. (1997.c): Cistercians in the 13th
Century Croatia, Mediaevistik, 10, 205-218.
Anĉić, M. (1997.d): Srednjovjekovni montaneji, Starohrvatska prosvjeta, 24, 3-24.
Anĉić, M. (1998.a): The Waning of the Empire. The Disintegration of Byzantine Rule on the Eastern Adriatic in
the 9th
Century, Hortus Artium Medievalium, 4, 15-24.
Anĉić, M. (1998.b): Desetljeće od 1091. do 1102. u zrcalu vrela, Povijesni prilozi, 17, 233-259.
Anĉić, M. (1998.c): Translatio beati Grisogoni martyris kao povijesno vrelo, Starohrvatska prosvjeta, 25, 127-
138.
Anĉić, M. (1999.a): Razvoj srednjovjekovnog naseobinskog kompleksa na mjestu današnjeg Sarajeva, Hrvatska
misao, 10-11, 46-80.
Anĉić, M. (1999.b): Renesansni rat i diplomacija. Primjer pada Bosne 1463., u: Hrvatska srednjovjekovna dip-
lomacija. Zbornik Diplomatske akademije, 2, 143-178.
Anĉić, M. (2000.): Srednjovjekovno vladarsko vlastelinstvo Drid. Problemi vlasništva i organizacija u XIII st.,
Povijesni prilozi, 19, 87-111.
Anĉić, M. (2001.): Mjesto Branimirove Hrvatske u suvremenom svjetskom poretku, Zgodovinski časopis, 55 (3),
305-320.
Anĉić, M. (2002.a): Image of Royal Authority in the Work of Thomas Archdeacon, Povijesni prilozi, 22, 29-40.
Anĉić, M. (2002.b): Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom' kraljevstvu, u: Kolomanov put, Zagreb,
42-111.
Anĉić, M. (2003.): Vrijeme i okolnosti postanka Novigradskog zbornika, Povijesni prilozi, 25, 136-161.
Anĉić, M. (2004.a): Od vladarske curtis do gradskog kotara. Bijaći i crkva sv. Marte od poĉetka 9. do poĉetka
13. stoljeća, Starohrvatska prosvjeta, 26, 189-236.
Anĉić, M. (2004.b): 'Zajedniĉka drţava'. Srednjovjekovna stvarnost ili povijesna utvara, u: Hrvatsko-maĎarski
odnosi 1102. - 1918. Zbornik radova, Zagreb, 51-64.
Anĉić, M. (2005.c): Bosanska banovina i njezino okruţenje u prvoj polovici 13. stoljeća, u: Fenomen "krstjani"
u srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Zbornik radova, Sarajevo - Zagreb, 11-25.
Anĉić, M. (2005.d): Lombard and Frankish Influences in The Formation of The Croatian Dukedom, u:
L'Adriatico dalla tarda antichità all'età carolingia, Firenze, 213-228.
64
Anĉić, M. (2005.e): Inventar splitskog kancelara i javnog biljeţnika Tome Colutii de Cingulo. (Prilog poznava-
nju prvih humanistiĉkih krugova u Dalmaciji), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 47,
99-148.
Anĉić, M. (2005.f): Kasnosrednjovjekovni Stolac, Povijesni prilozi, 29, 41-58.
Anĉić, M. (2006.a): Nastava povijesti izmeĊu narativa 'kolektivne memorije' i historijske znanosti, u: Povijesno
naslijeĎe i nacionalni identitet. Zbornik, Zagreb, 70-78.
Anĉić, M. (2006.b): Srednjovjekovni Omiš, u: Omiš i Poljica, Zagreb, 47-66.
Anĉić, M. (2007.a.): Srednjovjekovno plemstvo na prostoru izmeĊu Zrmanje i Neretve, u: Dalmatinska zagora:
nepoznata zemlja, Zagreb, 149-158.
Anĉić, M. (2007.b): Srednjovjekovni Vlasi kontinentalne Dalmacije, u: Dalmatinska zagora: nepoznata zemlja,
Zagreb, 161-167.
Anĉić, M. (2007.c): Architecture on Royal Domains in Northern Dalmatia, Hortus artium medievalium, 13 (1),
203-210.
Anĉić, M. (2008.a): Kako "popraviti" prošlost. Konstrukcija memorije na nadgrobnim spomenicima 15. stoljeća,
Povijesni prilozi, 34, 83-102.
Anĉić, M. (2008.b): Kako danas ĉitati rasprave Franje Raĉkoga, u: Franjo Raĉki, Nutarnje stanje Hrvatske prije
XII. stoljeća, Zagreb, 7-38.
Anĉić, M. (2009.): Od tradicije "sedam pobuna" do dragovoljnih mletaĉkih podanika. Razvojna putanja Zadra u
prvom desetljeću 15. stoljeća, Povijesni prilozi, 37, 43-96.
Dr. sc. Ivo Babić
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor, trajno zvanje
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2000.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Arhitektonsko-graĊevinski fakultet Sveuĉilišta u
Splitu
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen je u Trogiru 17. lipnja 1946. Gimnaziju je završio 1964. u Splitu. Na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu diplomirao 1968. povijest umjetnosti i arheologiju; 1970. diplomirao je paralelni studij filozofije. Na is-
tom fakultetu 1972. magistrirao je iz podruĉja povijesti umjetnosti; a 1983. obranio je disertaciju iz istog podruĉ-
ja. U studijske svrhe boravio u Vicenzi, te višekratno u Veneciji i Parizu. Kao konzervator radio je u Regional-
nom zavodu za zaštitu spomenika od 1970. do 1974. Ravnatelj Muzeja grada Trogira bio je od 1974. do 1979.
Od 1979. do 1997. angaţiran je kao nastavnik na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih znanosti i odgojnih pod-
ruĉja u Splitu. Od 1997. angaţiran je kao nastavnik na Umjetniĉkoj akademiji u Splitu. Kao predavaĉ, vanjski
suradnik na Filozofskom fakultetu u Zadru (izabran 1977.) i na Višoj ekonomskoj školi u Splitu (od 1975.) gdje
je predavao problematiku zaštite spomenika i ĉovjekove okoline. Na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih zna-
nosti i odgojnih podruĉja na kojem je u stalnom radnom odnosu od 1979.do 1997., najprije kao predavaĉ, zatim
docent (od 1983.), potom izvanredni profesor (od 1987.), te redoviti profesor (od 1995) predaje sljedeće kolegije:
Problemi ĉovjekove okoline, Osnove likovnih umjetnosti i Teorija likovnih umjetnosti. Od 1997. na Arhitekton-
sko-graĊevinskom-fakultetu Sveuĉilišta u Splitu.
Na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih znanosti i odgojnih podruĉja obnašao je funkciju proĉelnika
odsjeka, predsjednika zbora radnih ljudi i dekana (od 1990. do 1992.). Od 1998. do 2002.obnaša funkciju rektora
Sveuĉilišta u Splitu.
Tematiku zaštite ĉovjekove okoline predavao je na Poslijediplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta
u Zagrebu (studij u Splitu). Angaţiran je i na Poslijediplomskom studiju Sveuĉilišta u Zagrebu - Studij u Dub-
rovniku. Predavao je i na sveuĉilištu u Perpignanu 1987. i u Parizu 1992. na École des hautes études en sciences
sociales. Tema njegovih znanstvenih interesa je povijest umjetnosti u širem antropološkom kontekstu, a posebno
ga zanima i povijest urbanizma.
Od studentskih dana objavljuje publicistiĉke radove o kulturnoj baštini, likovnoj umjetnosti i zaštiti
ĉovjekove okoline. Objavio više od stotinjak naslova u novinama i revijama. Pristupnik je voditelj znanstvenih
projekata Majstor Radovan i Prostorne strukture Trogira i Šibenika. Urednik je većeg broja publikacija te orga-
nizator brojnih znanstvenih skupova te pojedinaĉnih i revijalnih izloţbi za koje je pisao kataloge. Pisao je i pri-
kaze o mnogim suvremenim umjetnicima. Za zasluge u zaštiti kulturne baštine dobio je dva puta Nagradu grada
Trogira (1978. i 1985.). Godine 1985. dobio je Nagradu grada Splita za knjigu Prostor izmeĊu Trogira i Splita.
Ĉlan je Hrvatskog arheološkog društva, Društva historiĉara umjetnosti u Zagrebu i Société Européenne de Cultu-
re u Veneciji.
65
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Babić, I. - Prijatelj, K. - Marasović, T. - Ivanĉević, R. - Vuĉenović, S. - Geić, S. (1990.): Trogir - kulturno blago,
Turistkomerc, Zagreb.
Babić, I. - Šimunović, I. (1995.): Ţupanija splitsko-dalmatinska, Split.
Babić, I. (1989.): Naselja pod utvrdama u Dalmaciji, Radovi OOUR Prirodoslovno matematiĉkih znanosti i stu-
dija odgojnih podruĉja, Radovi 4, 7-25.
Babić, I. (1991.): Prostor izmeĎu Splita i Trogira, Muzej grada Trogira, Kaštel Novi.
Babić, I. (1994.): Od ubavog do gubavog - Eseji, polemike i članci, Knjiţevni krug Split, Split.
Babić, I. (1994.): Sudbina antiĉkih naselja na tlu Hrvatske i susjednih Sklavinija, Glasje, 1, 46-56.
Babić, I. (1997.): L’urbanisme dalmate, PEN centre croate, Zagreb.
Babić, I. (2002.): La poetica urbana di Spalato nel palazzo di Diocleziano, u: La tutela del patrimonio architetto-
nico nel bacino Mediteraneo, Esperienze a confronto, Politecnico di Bari, Bari, 13-26.
Babić, I. (2004.): La rotta Adriatico-Ionica, antichissima magistrale marittima, // Adrionian, Extrema- Proxima,
Visions, echoes, maps ands routes, Elias Beriatos, Evangelos Livieratos (ur.), University of Thessaly,
Aristotele Univeresity of Thesaloniki, Thesaloniki.
Babić, I. (2005.): Pomak prema crnom, Ex libris, Split.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=094574
Dr. sc. Ţeljko Bartulović
Znanstveno-nastavno zvanje: Izvanredni profesor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2008.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 5. oţujka 1962. u Rijeci. Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveuĉilišta u Rijeci 1986. Magistri-
rao na poslijediplomskom studiju Pravno-historijskog smjera na Pravnom fakultetu u Beogradu 1991., a 1998.
doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1998. godine. Godine 1995. i 1998. pohaĊao ljetne škole na sveuĉili-
štima u SAD (The American University, Washington D. C. i University of Charleston, West Virginia).
Radi na Pravnom fakultetu u Rijeci od 1986. kao asistent na Katedri za povijest prava i drţave, ĉiji je
proĉelnik od 2003. Bio nositelj predmeta ili predavao na pravnim fakultetima u Osijeku, Bihaću, Mostaru, Tuzli,
Subotici, Panĉevu i Nišu, te upravnim odjelima veleuĉilišta u Rijeci i Gospiću, kao i na poslijediplomskim studi-
jima u Rijeci, Mostaru, Tuzli i Zadru.
Istraţivaĉko podruĉje vezano uz povijest prava i drţave. Izlagao na više meĊunarodnih i drugim znan-
stvenim skupova, te drţao predavanja u organizaciji raznih institucija. Voditelj ili suradnik na više znanstvenih
projekata.
Ĉlan uredništva ĉasopisa Acta medico-historica adriatica, Mošćenički zbornik, Vjesnik Drţavnog arhiva
u Rijeci.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Bartulović, Ţ. - RanĊelović, N. (2009.): Osnovi ustavne istorije jugoslavenskih naroda, Pravni fakultet, Niš.
Bartulović, Ţ. (1997.): Neka pitanja stvarnih i obveznih prava, Vinodolski zakon (1288.), Krčki i Senjski statut
(1388.), Matica hrvatska, Rijeka.
Bartulović, Ţ. (2001.a): Opća povijest prava i drţave (nacrt predavanja), skripta, Pravni fakultet, Rijeka.
Bartulović, Ţ. (2001.b): Povijest hrvatskog prava i drţave (kompendij), skripta, Pravni fakultet, Rijeka.
Bartulović, Ţ. (2002.): Sušak 1918-1947., Pravni fakultet - Drţavni arhiv, Adamić d.o.o., Rijeka.
Margetić, L. - Sirotković, H. - Bartulović, Ţ. (1989.): Vrela iz pravne povijesti naroda SFR Jugoslavije, Pravni
fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka.
Studije i članci
Bartulović, Ţ. - Kraljić, J. P. (2001.): Nepoznate veze, Titanic i p/b Carpathia 1912., Sušačka revija, 34-35, 66-
67.
Bartulović, Ţ. (1989.): Neka pitanja iz povijesti Senja, Dometi, 22 (12), 839-855.
66
Bartulović, Ţ. (1995.): Pravni aspekt srednjovjekovnih bratovština s osvrtom na Rijeku, u: Sveti Vid. Zbornik
tekstova, Rijeka, 109-125.
Bartulović, Ţ. (1999.): Neka pitanja pomorskog prava u Rapskom statutu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta
u Rijeci, 20 (1), 129-141.
Bartulović, Ţ. (2000.a): Dva izvješća konzula SAD u Rijeci iz 1921. godine, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagre-
bu, 50 (6), 1085-1095.
Bartulović, Ţ. (2000.b): Sušak u odnosima Kraljevine SHS i Italije 1918.-1925., Zbornik Pravnog fakulteta u
Zagrebu, 50 (6), 957-987.
Bartulović, Ţ. (2001.a): Neke luĉke pravnopovijesne teme, u: Riječka luka. Povijest, izgradnja, promet, Rijeka,
107-116.
Bartulović, Ţ. (2001.b): Nettunske konvencije iz 1925. i propisi o zdravstvenoj zaštiti, Zbornik radova Pravnog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 14, 183-199.
Bartulović, Ţ. (2002.): Iz pravnopomorske povijesti Rijeke i Sušaka, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučili-
šta u Rijeci, Supplement, 2, 243-266.
Bartulović, Ţ. (2003.): Iz povijesti meĊunarodnog poloţaja rijeĉke luke, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveu-
čilišta u Mostaru, 16, 249-264.
Bartulović, Ţ. (2004.): Francuska vlast u hrvatskim zemljama, u: Zbornik radova sa Znanstvenog skupa "200-ta
obljetnica Code Civil-a (1804-2004), Rijeka, 117-130.
Bartulović, Ţ. (2005.): Liburnija u vojnopolitiĉkih i drţavnopravnih zbivanjima 1945. godine, Mošćenički zbor-
nik, 2 (2), 61-72.
Dr. sc. Zlatko Begonja
Znanstveno zvanje: Znanstveni suradnik
Godina zadnjeg izbora u znanstveno zvanje: 2009.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 8. sijeĉnja 1960. u Zadru. Osnovnu i srednju školu završio u Zadru. Potom I. stupanj Pomorskog
fakulteta u Rijeci, a nakon toga u Zadru upisao i završio Filozofski fakultet, smjer povijesti i filozofije. Na Sveu-
ĉilištu u Zadru završio poslijediplomski doktorski studij "Povijest hrvatskog pomorstva" uspješnom obranom
doktorske disertacije "Politiĉke prilike i sudski procesi u Zadru od 1944. do 1948." 2007. godine.
Radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru kao upravitelj. U svojstvu vanjskog suradnika pre-
daje na Odjelu za izobrazbu uĉitelja i odgojitelja predškolske djece Sveuĉilištu u Zadru.
Znanstveno-istraţivaĉki usmjeren na obradu novije prošlosti grada Zadra (20. st.) i njegova bliţeg okru-
ţja, s posebnim naglaskom na razdoblje nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Sudjelovao na više znanstvenih
skupova u Hrvatskoj.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Begonja, Z. (2001.): Zadar izmeĊu fašizma i komunizma, Zadarska smotra, 5-6, 179-212.
Begonja, Z. (2005.): Iza obzorja pobjede - sudski procesi "narodnim neprijateljima" u Zadru 1944.-1946., Časo-
pis za suvremenu povijest, 37 (1), 71-82.
Begonja, Z. (2006.): Odonimi kao ideološke manifestacije na primjeru Zadra, Radovi Zavoda za povijesne zna-
nosti HAZU u Zadru, 48, 703-720.
Begonja, Z. (2007.a): Zadar izmeĊu dva svjetska rata, Murterski godišnjak, 5, 47-82.
Begonja, Z. (2007.b): Zadar u sporazumima tijekom prve polovice XX. stoljeća (1915.-1947.), Radovi Zavoda za
povijesne znanosti HAZU u Zadru, 49, str. 501-521.
Begonja, Z. (2008.a): Dalmatinski dio Hrvatske, Pariška mirovna konferencija i Ugovor o miru s Italijom (1946.
- 1947.), Adrias, 15, 123-128.
Begonja, Z. (2008.b): Vincenzo Serrentino - posljednji talijanski prefekt Zadarske provincije, Časopis za suvre-
menu povijest, 40 (3), 833-850.
Begonja, Z. (2009.a): Intervju Ivana Pernara o hrvatsko-srpskim odnosima 1928. godine, Radovi Zavoda za povi-
jesne znanosti HAZU u Zadru, 51, 203-218.
Begonja, Z. (2009.b): Jugoslavenski konzulat u Zadru i vizni reţim za Ţidove iz 1939. godine, Radovi Zavoda za
povijesne znanosti HAZU u Zadru, 51, 219-231.
67
Dr. sc. Ante Bralić
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2006.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
Rodio se 26. lipnja 1973. u Zadru. Dvopredmetni studij povijesti i filozofije diplomirao na Filozofskom
fakultetu u Zadru 1996. U školskoj godini 1993./1994. upisao je kao treći predmet studij latinskog jezika i rim-
ske knjiţevnosti. PohaĊao Medijavistiĉku radionicu Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku u listopadu 1997.
Poslijediplomski studij iz hrvatske povijesti novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dovršio 2002. us-
pješnom obranom magistarskog rada. Bio korisnik tromjeseĉne "Ernst Mach" stipendije austrijske savezne vlade
za znanstveno istraţivanje u Drţavnom arhivu u Beĉu 2004. godine. Doktorirao 2006. s temom Zadar u Prvom
svjetskom ratu na Sveuĉilištu u Zadru.
Prvo radio kao odgajatelj u Srednjoškolskom Ċaĉkom domu u Zadru, a od 1997. zaposlen kao znanstve-
ni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru. U prosincu 2006. izabran u znanstveno-nastavno
zvanje docenta, te je od tada u stalnom radnom odnosu na Sveuĉilištu u Zadru.
Suradnik na domaćim znanstvenim projektima. Referirao na više domaćih i meĊunarodnih znanstvenih
skupova. Urednik nekoliko znanstvenih publikacija.
Istraţuje suvremenu povijest Dalmacije. Drţi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povi-
jesti, te ovom doktorskom studiju.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Bralić, A. (1999.a): "Narodni list" i "Hrvatska kruna" o drugom balkanskom ratu, Radovi Zavoda za povijesne
znanosti HAZU u Zadru, 41, 277-298.
Bralić, A. (1999.b): Kako preţivjeti u Zadru? Prvi svjetski rat, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 37 (24),
155-175.
Bralić, A. (2000.): Kretanje cijena u Zadru tijekom Prvog svjetskog rata, Radovi Zavoda za povijesne znanosti
HAZU u Zadru, 42, 413-430.
Bralić, A. (2002.): Zadarsko novinstvo prema Istri i Rijeci pred Prvi svjetski rat, Radovi Zavoda za povijesne
znanosti HAZU u Zadru, 44, 191-210.
Bralić, A. (2006.a): Zadar u vrtlogu propasti Habsburške Monarhije (1917.-1918.), Časopis za suvremenu povi-
jest, 38 (1), 243-266.
Bralić, A. (2006.b): Zadarsko školstvo u Prvom svjetskom ratu, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u
Zadru, 48, 597-630.
Bralić, A. (2007.): Zadarski fin-de siècle - Politiĉke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji uoĉi Prvog svjetskog
rata, Časopis za suvremenu povijest, 39 (3), 731-775.
Bralić, A. (2008.): Austrijska opsada Zadra 1809. godine, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru,
50, 213-234.
Bralić, A. (2009.a): Drţavni arhiv u Zadru kao izvor za povijest Boke kotorske u Prvom svjetskom ratu, u: Hr-
vatsko-crnogorski dodiri/Crnogorsko-hrvatski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogor-
skog primorja, Zagreb, 629-642.
Bralić, A. (2009.b): Odnos drţavnih vlasti prema Katoliĉkoj crkvi u Zadru od 1944. do 1948. godine, u: Zadar i
okolica od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata, Zagreb - Zadar, 14-26.
Bralić, A. (2009.c): Vinko Pulišić, nadbiskup zadarski i metropolita dalmatinski (1853.-1936.), u: Olib, otok, se-
lo i ljudi, Zagreb - Olib, 245-252.
Dr. sc. Zdenko Brusić
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor, 1. izbor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2003.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Artefakt d.o.o., Zadar
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
68
RoĊen u Šibeniku 16. rujna 1938. godine. Osnovno obrazovanje završio u Privlaci kod Zadra i Ninu, a
gimnaziju u Zadru. Jednopredmetnu arheološku grupu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. diplomirao, a
magistrirao 1973. godine. Disertaciju Import helenističke i rimske reljefne keramike u Liburniju obranio 1981. na
istom fakultetu.
Godine 1966.-1969. radio u arheološkoj zbirci Nin, 1969.-1982. u Muzeju grada Šibenika, a 1982.-
1987. bio ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru, a nakon toga do 1998. kustos prapovijesnog odjela tog muzeja,
kada prelazi na Filozofski fakultet u Zadru.
Vodio i/ili sudjelovao u brojnim arheološkim i hidroarheološkim istraţivanjima. Bio suradnik niza pro-
jekata vezanih uz povijesno-arheološka istraţivanja zadarsko-šibenskog prostora, te glavni istraţivaĉ. Mentor
brojnih magistarskih i doktorskih radova te ĉlan povjerenstva za njihove obrane.
Bavi se arheološkim istraţivanjima podmorja i priobalja istoĉnog Jadrana. O rezultatima svojih znan-
stvenih istraţivanja referirao na desetinama meĊunarodnih i domaćih znanstvenih skupova.
Poĉasni ĉlan Hrvatskog arheološkog društva od 2009., te ĉlan Povjerenstva za istraţivanje pomorske i
brodograĊevne baštine pri HAZU.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Brusić, Z. (1999.): Hellenistic and Roman Relief Pottery in Liburnia, BAR International Series, 817, Oxford.
Brusić, Z. (2007.): Pokrovnik kod Šibenika, neolitičko naselje, Šibenik.
Studije i članci
Brusić, Z. - Domjan, M. (1985.): Liburnian boats-their construction and form, BAR. International Series, 276,
67-85.
Brusić, Z. - Han, V. (1978.): Une découverte sous-marine du verre médiéval dans l'Adriatique, u: Annales du 7.
Congrés de l' Association Internationale pour l'Histoire du Verre, Liège, 271-282.
Brusić, Z. (1968.): Istraţivanje antiĉke luke kod Nina, Diadora, 4, 203-210.
Brusić, Z. (1969.): Podmorska arheološka istraţivanja starohrvatskih brodova na ulazu u ninsku luku, Radovi In-
stituta JAZU u Zadru, 16-17, 443-448.
Brusić, Z. (1970.): Problemi plovidbe Jadranom u prethistoriji i antici, Pomorski zbornik, 8, 549-568.
Brusić, Z. (1972.): Podmorska arheološka istraţivanja u Ninu, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 19, 245-252..
Brusić, Z. (1973.): Privlaka kod Zadra, arheološko topografski podaci, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 20, 419-
446.
Brusić, Z. (1974.): Rezultati podmorskih istraţivanja u zadarskom arhipelagu, u: Zbornik. Zadarsko otočje, Za-
dar, 65-69.
Brusić, Z. (1976.a): Byzantine Amfhorae (9th
to 12th
century) from eastern Adriatic undrewater sites, Archaeolo-
gia Iugoslavica, 17, 37-49.
Brusić, Z. (1976.b): Gradinska utvrĊenja u šibenskom kraju, u: Materijali SADJ, 12, Zadar, 113-126.
Brusić, Z. (1976.c): Late antique and Byzantine underwater finds along the eastern coast of the Adriatic, Balca-
noslavica, 5, 31-39.
Brusić, Z. (1976.d): Prethistoriski i ranoantiĉki nalazi u šibenskoj okolici, u: Izdanja HAD-a, 3, Zagreb, 25-34.
Brusić, Z. (1977.a): Prethistoriski podmorski nalazi na podruĉju juţne Liburnije, Radovi Centra JAZU u Zadru,
24, 53-60.
Brusić, Z. (1977.b): The Importation of Greek and Roman Relief Pottery into the Territory of Southern Liburnia,
Rei Cretariae Romanae Fautorum, Acta, 17-18, Augusta, 85-95.
Brusić, Z. (1978.): Rezultati najnovijih istraţivanja i vaĊenje starohrvatskih brodova na ulazu u ninsku luku, Ad-
riatica maritima, 2, 5-14.
Brusić, Z. (1980.a): Neki oblici kasnoantiĉke keramike s podmorskih nalazišta uz našu obalu, u: Gunjačin zbor-
nik, Zagreb, 77-86.
Brusić, Z. (1980.b): Neki problemi plovidbe Kvarnerićem, u: Pomorstvo Lošinja i Cresa, Mali Lošinj, 157-171.
Brusić, Z. (1980.c): Tehnike grobne i stambene arhitekture na nekim gradinskim naseljima juţne Liburnije, u:
Materijali, tehnike i strukture predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom jadranskom prostoru.
Zagreb, 9-14.
Brusić, Z. (1981.): Nekoliko neobjavljenih grobnih nalaza iz Danila Gornjeg, Vjesnik za arheologiju i historiju
dalmatinsku, 75, 85-95.
Brusić, Z. (1985.): Neke osobitosti pokopa u Liburniji, u: Materijali SADJ, 20, Beograd, 141-146.
Brusić, Z. (1987.): Dio tereta s laĊe iz 17. stoljeća potonule kod otoka Bisage u kornatskom arhipelagu, Prilozi
povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 26, 473-490.
Brusić, Z. (1988.a): Antiĉka luka u Polaĉama na otoku Mljetu, Izdanja HAD-a, 12, Zagreb, 139-151.
Brusić, Z. (1988.b): Helenistiĉka reljefna keramika u Liburniji, Diadora, 10, 19-61.
Brusić, Z. (1989.a): Kasnoantiĉka utvrĊenja na otocima Rabu i Krku, Izdanja HAD-a, 13, 111-119.
69
Brusić, Z. (1989.b): Reljefna sjevernoitalska terra sigillata iz Liburnije, Diadora, 11, 93-158.
Brusić, Z. (1990.): Italska terra sigillata iz Liburnije, Diadora, 12, 79-105.
Brusić, Z. (1991.): Nalaz posuda od niskometamorfne stijene na otoĉiću Frmiću kod Biograda i znaĉenje ovog
otoĉića u reţimu plovidbe Pašmanskim kanalom, Diadora, 19, 225-240.
Brusić, Z. (1993.a): Starokršćanski sakralni objekti uz plovidbenu rutu istoĉnom obalom Jadrana, Diadora, 15,
223 -233.
Brusić, Z. (1993.b): Vrste importa helenistiĉke i rimske keramike u Liburniju, u: Umjetnost na istočnoj obali Ja-
drana u kontekstu europske tradicije, Rijeka, 81-90.
Brusić, Z. (1994.): Trgovaĉke veze liburnskog Jadera i Manijskog zaliva, Kaštelanski zbornik, 4, 21-24.
Brusić, Z. (1995.a): Naselje iz starijeg neolitika na Vrbici kod Bribira, Diadora, 16-17, 1-49.
Brusić, Z. (1995.b): Serilia liburnica, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 37, 39-58.
Brusić, Z. (1999.): Uspostava hrvatske kontrole nad plovnim putom uz istoĉnu obalu Jadrana, u: Starohrvatska
spomenička baština, RaĎanje prvog hrvatskog kulturnog pejsaţa, Zagreb, 145-150.
Brusić, Z. (2000.a): Knidska reljefna keramika na jadranskim nalazištima, Opuscula Archaeologica, 23-24, 83-
93.
Brusić, Z. (2000.b): Nekropola Gradine kod Dragišića, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 38, 1-15.
Brusić, Z. (2000.c): Privlaĉki poĉeci, u: Privlaka, Zagreb, 47-70.
Brusić, Z. (2000.d): Razvoj prapovijesnih obrambenih utvrĊenja u Liburniji, Histria Antiqua, 6, 125-144.
Brusić, Z. (2000.e): Vinske amfore i posude za posluţivanje vina s hrvatske obale Jadrana, Annales, 22, 531-542.
Brusić, Z. (2002.): Nekropole liburnskih naselja Nina i Kose kod Ljupĉa, Histria antiqua, 8, 213-243.
Brusić, Z. (2006.a): Il porto liburnico e romano di Aenona (Nin), u: Archeologia subacquea in Croazia. Studi e
ricerche, Venezia, 33-45.
Brusić, Z. (2006.b): Tre naufragi del XVII o XVIII secolo lungo la costa Adriatica orientale, u: The Heritrage of
the Serenissima, Koper, 77-85.
Brusić, Z. (2007.a): Lux in nave, Prilozi Instituta za arheologiju, 24, 193-202.
Brusić, Z. (2007.b): Nalaz rimske štukature kod kapitolija antiĉkog Jadera, Archaeologia Adriatica, 2 (1), 103-
111.
Brusić, Z. (2009.): Uvala Pijan u staroj Savudriji - rimski Silvo. Strateška luka antiĉke navigacijske rute duţ is-
toĉne obale Jadrana, Histria Antiqua, 18 (1), 245-256.
Kozliĉić, M. - Brusić, Z. (1994.): Liburnski i starohrvatski brodovi iz Nina, Adrias, 4-5, 33-42.
Dr. sc. Zoran Curić
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor. 1. izbor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2008.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Geografski odsjek PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 26. travnja 1963. u Metkoviću. Osnovnu školu polazio u Opuzenu, a srednju naobrazbu u Met-
koviću i Ploĉama gdje je maturirao 1982. Od 1983. do 1985. studirao geografiju i povijest na Pedagoškoj aka-
demiji u Mostaru na kojoj je diplomirao u lipnju 1985. Studij nastavio na Geografskom odsjeku PMF-u Sveuĉili-
šta u Zagrebu i diplomirao u svibnju 1987. Od sijeĉnja 1988. do travnja 1989. bio polaznik Postdiplomskog stu-
dija prirodnih znanosti (geografija) Sveuĉilišta u Zagrebu, koji je završio obranom magistarskog rada Mogućnos-
ti razvoja turizma u delti Neretve 1989. S temom Donjoneretvanski kraj - potencijalni i valorizirani turistički či-
nitelji doktorirao na PMF-u Sveuĉilišta u Zagrebu 1993.
Od 1990. do 1994. predavao zemljopis i povijest u osnovnoj školi Mladost u Zagrebu. U suradniĉkom
zvanju višeg asistenta zaposlen na Geografskom odsjeku PMF-a od 1994., u zvanju docenta od 1998., u zvanju
izvanrednog profesora od 2003., a u zvanju redovitoga profesora od 2008. Na Geografskom odsjeku predaje Tu-
rističku geografiju, Metodiku nastave geografije I i Turizam i rekreaciju u prostornom planiranju. Od 1993. na
Sveuĉilištu u Mostaru predaje Metodiku nastave geografije. Na Visokoj uĉiteljskoj školi u Petrinji predavao je
Demogeografiju i vodio Seminar iz demogeografije. Nastavu je izvodio i na Uĉiteljskoj akademiji, danas Uĉitelj-
skom fakultetu, Sveuĉilišta u Zagrebu (Metodika nastave geografije) te, kao vanjski suradnik, na Poslijediplom-
skom studiju Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Ljubljani (Metodologija izrade geografskih udţbenika).
SuraĊivao je s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske na poslovima vezanim
uz nastavne programe geografije. Od 1994. sudjelovao u organizaciji i provoĊenju susreta i natjecanja u geogra-
fiji uĉenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, a suraĊivao je i s obrazovnim programom Hrvatske te-
levizije. Obnašao duţnost tajnika Hrvatskoga geografskog društva 1988. i 1989. te 1996. i 1997., predsjednika
70
Drţavnoga povjerenstva za geografiju od 1995. do 1999., te predsjednika Hrvatskoga geografskog društva od
2000. do 2002. Bio je proĉelnik Geografskog odsjeka PMF-a od 2002. do 2007. U veljaĉi 2009. izabran je u re-
dovito ĉlanstvo Akademije odgojnih znanosti Hrvatske. Trenutno obnaša duţnost prodekana Prirodoslovno-
matematiĉkog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika Curić, Z. - Fürst-Bjeliš, B. (1999.): Stanovništvo Gornjega makarskog primorja, u: Gornje makarsko primorje.
Zbornik radova, Gradac - Zaostrog, 245-253.
Curić, Z. - Pepeonik , Z. (1998.): Importance, current situation and perspectives of tourism in Croatia, Wiener
Osteuropa Studien; 8, 285-295.
Curić, Z. (1990.): Suvremena geografska regionalizacija donjoneretvanske delte (Nacrt uvjetno-homogene i no-
dalno-funkcionalne diferencijacije), Radovi Geografskog odsjeka PMF-a, 25, 97-104.
Curić, Z. (1993.): Prometno-geografsko znaĉenje luke Ploĉe, Geografski glasnik, 55, 191.-202.
Curić, Z. (1994.): Donjoneretvanski kraj, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.
Curić, Z. (1996.): Turistiĉko-geografske znaĉajke primorskih ţupanija u turistiĉkoj ponudi Hrvatske, u: Zbornik
radova I. hrvatskoga geografskog kongresa, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 317-325
Curić, Z. (1997.): Tourism in Dubrovnik-Neretva County, u: Conditions of the Foreign Tourism Development in
Central and Eastern Europe, 4, Wroclaw, 29-40.
Curić, Z. (2002.): Slovenski turisti u Hrvatskoj, Hrvatski geografski glasnik, 64, 21-32.
Pepeonik, Z. - Curić, Z. (1996.): Croatia - "a small country for a great vacation", GeoJournal, 38 (4), 469-475.
Pepeonik, Z. - Curić, Z. (2000.): The Main Changes in Croatian Tourism in the Last Decade, u: Conditions of the
Foreign Tourism Development in Central and Eastern Europe 6, Wroclaw, 175-186.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=183630
Osobna web stranica: http://www.geog.pmf.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=36&Itemid=53
Dr. sc. Slobodan Ĉaĉe
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor u trajnom zvanju
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2008.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen u Šibeniku 19. travnja 1946., gdje je pohaĊao osnovnu školu i gimnaziju (društveni smjer). Povi-
jest i arheologiju 1968. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Akademsku 1974./1975. godinu proveo na
Faculté des Lettres et des Sciences Humaines, Université de Provence, u Aix-en-Provence, Francuska. Doktori-
rao 1987. obranom disertacije Liburnija od 4. do 1. stoljeća pr. n .e. na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Godine 1969.-1970. povremeno radio u Arheološkom muzeju u Zadru, a od 1970. do 1974. zaposlen
kao kustos podruĉne zbirke u Ninu, u sklopu istoga muzeja. Od 1974. zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofs-
kog fakulteta u Zadru (sada: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru).
Drţao i drţi nastavu u razliĉitim poslijediplomskim studijima, odnosno nakon 'bolonjske' reforme na
doktorskim studijima.
Voditelj niza domaćih i meĊunarodnih znanstvenih projekata, s glavnim podruĉjem istraţivanja antiĉkih
izvora, arheologije i povijesnih pitanja u vezi s ranom antikom jadranskog prostora (4.-1. st. pr. Kr.).
Sudjelovao u organizaciji znanstvenih skupova i i ureĊivanju njihovih zbornika radova u domovini i u
inozemstvu. Referirao na desetinama meĊunarodnih i domaćih znanstvenih skupova.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Burić, T. - Ĉaĉe, S. - Fadić, I. (2001.): Sv. Juraj od Putalja, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Katalozi i
monografije, 12, Split.
Ĉaĉe, S. (1995.): Civitates Dalmatiae u "Kozmografiji" Anonima Ravenjanina, Arheološki muzej Zadar, Zadar.
Kirigin, B. - Vujnović, N. - Ĉaĉe, S. - Gaffney, V. - Podobnikar, T. - Stanĉiĉ, Z. - Burmaz, J. (2006.): The Ar-
chaeological Heritage of Vis, Biševo, Svetac, Palagruţa and Šolta. The Adriatic islands Project, Vol. 3,
Ed. by V. Gaffney and B. Kirigin, BAR International Series 1492, Oxford.
71
Stanĉiĉ, Z. - Kirigin, B. - Vujnović, N. - Ĉaĉe, S. - Podobnikar, T. - Burmaz, J. (1999.): The Archaeological He-
ritage of the Island of Brač, Croatia. The Adriatic Islands Project, 2, Tempus Reparatum. BAR Interna-
tional Series 803, Oxford.
Stanĉiĉ, Z. - Kirigin, B. - Vujnović, N. - Ĉaĉe, S. - Podobnikar, T. - Burmaz, J. (2004.): Arheološka baština otoka
Braĉa, Brački zbornik, 21.
Studije i članci
Ĉaĉe, S. - Gaffney, V. - Hayes, J. - Kirigin, B. - Leach, P. - Vujnović, N. (2002.): Secret histories: the pre-
colonial archaeological context for Greek settlement of the central Adriatic islands, u: Grčki utjecaj na
istočnoj obali Jadrana - Greek influence along the East Adriatic coast, Split, 25-50.
Ĉaĉe, S. - Gaffney, V.- Kirigin, B. - Leach, P. - Vujnović, N. (2001.): Enclosure and Defence: the Context of
Mycenaean Contact within Central Dalmatia, u: Defensive settlements of the Aegean and the Eastern
Mediterranean after c. 1200 B. C., Eds.: V. Karageorghis and Chr. E. Morris, Nicosia, 137-156.
Ĉaĉe, S. - Kirigin, B. (1998.): Archaeological evidence for the cult of Diomedes in the Adriatic, Hesperia, 9, 63-
110.
Ĉaĉe, S. - Šešelj, L. (2003.): Finds from the Diomedes’ sanctuary on the Cape Ploĉa: new contributions to the di-
scussion about the Hellenistic period on the east Adriatic, u: Illyrica Antiqua. Ob honorem D. Rendić-
Miočević, Zagreb, 163-186.
Ĉaĉe, S. (1976.): O stratifikaciji prapovijesnih toponima i njihovu odnosu prema arheološkoj graĊi na istoĉnoj
jadranskoj obali, u: Materijali SADJ, 12, Zadar, 133-147.
Ĉaĉe, S. (1979.): Prilozi prouĉavanju politiĉkog ureĊenja naroda sjeverozapadnog Ilirika, Radovi Filozofskog fa-
kulteta u Zadru, 18, 43-125.
Ĉaĉe, S. (1982.a): Prostorna arheologija. Primjer ilirskog kultnog objekta, Dometi, 15 (7), 83-90.
Ĉaĉe, S. (1982.b): Liburnske zajednice i njihovi teritoriji, Dometi, 15 (12), 41-52.
Ĉaĉe, S. (1984.): Truentum Liburnorum, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 23 (10), 7-16.
Ĉaĉe, S. (1985.a): Obredi uz kneţevski grob u Atenici i tragovi arhaiĉnog kraljevstva u Iliriku, Radovi Filozofs-
kog fakulteta u Zadru, 24 (11), 13-32.
Ĉaĉe, S. (1985.b): Nekropola u prostoru zajednice, u: Sahranjivanje pokojnika sa aspekta ekonomskih i društve-
nih kretanja u praistoriji i antici, Materijali SADJ, 20, Beograd, 65-73.
Ĉaĉe, S. (1988.a): Colentum insula (Plinije, Nat. hist. 3, 140), Diadora, 10, 65-72.
Ĉaĉe, S. (1988.b): Poloţaj rijeke Telavija i pitanje japodskog primorja, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27
(14), 65-92.
Ĉaĉe, S. (1989.a): Pograniĉne zajednice i jugoistoĉna granica Liburnije u kasno predrimsko i u rimsko doba, Di-
adora, 11, 59-91.
Ĉaĉe, S. (1989.b): Rimski pohod 221. godine i pitanje politiĉkog ureĊenja Histrije, Radovi Filozofskog fakulteta
u Zadru, 28 (15), 5-17.
Ĉaĉe, S. (1990.): Blandona i susjedna središta - prilog antiĉkoj topografiji biogradskog podruĉja, u: Biogradski
zbornik. Biograd i njegova okolica u prošlosti, Zadar, 197-212.
Ĉaĉe, S. (1991.): Rim, Liburnija i istoĉni Jadran u 2. st. pr. n. e., Diadora, 13, 55-76
Ĉaĉe, S. (1992.a): Podruĉje Kaštela na prijelazu iz prapovijesti u povijesno doba, u: Kaštel-Sućurac od prapovi-
jesti do XX. stoljeća. Zbornik, Split, 33-50.
Ĉaĉe, S. (1992.b): Prilozi topografiji i toponimiji istoĉnojadranskog otoĉja od antike do srednjeg vijeka, Radovi
Zavoda za povijesne znan. HAZU u Zadru, 34, 33-51.
Ĉaĉe, S. (1993.a): Prilozi povijesti Liburnije u 1. stoljeću prije Krista, Radovi Zavoda za povijesne znan. HAZU
u Zadru, 35, 1-35.
Ĉaĉe, S. (1993.b): Broj liburnskih općina i vjerodostojnost Plinija (Nat. hist. 3, 130; 139-141), Radovi Filozofs-
kog fakulteta u Zadru, 32 (19), 1-36.
Ĉaĉe, S. (1994.a): Prilozi raspravi o osnivanju grĉkih naseobina na Jadranu u 4. stoljeću pr. Kr., Radovi Filozofs-
kog fakulteta u Zadru, 33 (20), 5-17.
Ĉaĉe, S. (1994.b): Iz liburnske toponimije, Folia onomastica croatica, 3, 25-36.
Ĉaĉe, S. (1994.c): Gedate kod anonimnog pisca iz Ravene, u: Gata, crkva Justinijanova doba, Split, 194-199.
Ĉaĉe, S. (1995.a): Plinije o otocima juţne Liburnije (Nat. hist. 3, 140-141 i 152), Radovi Filozofskog fakulteta u
Zadru, 34 (21), 11-46.
Ĉaĉe, S. (1995.b): Dalmatica Straboniana (Strabon, Geogr. 7, 5, 5), Diadora, 16-17, 101-134.
Ĉaĉe, S. (1997.a): Ancient written sources on the history of Hvar - Pisani izvori za povijest Hvara u antici, u:
Arheološka baština otoka Hvara, Hrvatska - Projekt Jadranski otoci. Veze, trgovina i kolonizacija 6000
pr. Kr. - 600 god., 1, British Archaeological Reports, Intern. Series 600, Oxford, 217-241.
Ĉaĉe, S. (1997.b): Promunturium Diomedis (Plin., Nat. hist. 3, 141), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 35
(22), 21-44.
Ĉaĉe, S. (1997.c): "Kozmografija" Anonima Ravenjanina i poĉeci Dubrovnika, Dubrovnik, 8 (4), 84-94.
72
Ĉaĉe, S. (1997.d): Le fonti letterarie per la topografia storica della Liburnia e della Dalmazia centrale, Aquileia
Nostra, 68, 291-296.
Ĉaĉe, S. (1998.): Promjene u naseobinskom sustavu kasnorimske Dalmacije: tragovi u toponimiji, Folia onomas-
tica croatica, 7, 23-40.
Ĉaĉe, S. (1999.a): Manijski zaljev, Jadastini i Salona, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 90-91, 57-
87.
Ĉaĉe, S. (1999.b): Zadarsko otoĉje u Konstantina Porfirogeneta: filološke, toponomastiĉke i povijesne opaske,
Folia onomastica Croatica, 8, 45-66.
Ĉaĉe, S. (2001.): Plinije kao izvor za povijest srednje Dalmacije do druge polovice 1. st. po Kr., Zbornik Prav-
nog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Supplement, 1, 91-104.
Ĉaĉe, S. (2002.): Corcira e la tradizione greca dell'espansione dei Liburni nell'Adriatico orientale, u: Grčki utje-
caj na istočnoj obali Jadrana - Greek influence along the East Adriatic coast, Split, 83-100.
Ĉaĉe, S. (2003.a): Tri priloga o kninskom podruĉju u antici, u: Zbornik Stjepanu Antoljaku u čast, Zagreb, 171-
184.
Ĉaĉe, S. (2003.b): Aserija u antiĉkim pisanim izvorima. Tekstovi i komentari, Asseria, 1, 7-43.
Ĉaĉe, S. (2003.c): Ime Dalmacije u 2. i 1. st. prije Krista. The name Dalmatia in the second and first centuries
B.C., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 40 (27), 29-48.
Ĉaĉe, S. (2006.a): Naseljenost otoka Pašmana u prapovijesti i antici, u: Toponimija otoka Pašmana, Zadar, 31-
47.
Ĉaĉe, S. (2006.b): South Liburnia at the Beginning of the Principate. Jurisdiction and Territorial Organization, u:
Les routes de l’Adriatique antique: Geographie et economie - Putovi antičkog Jadrana: geografija i go-
spodarstvo, Bordeaux - Zadar, 65-79.
Dr. sc. SerĊo Dokoza
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2007.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 10. veljaĉe 1959. godine u Zadru, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a nakon toga i Filo-
zofski fakultet na kojem je diplomirao povijest i talijanski jezik s knjiţevnošću te latinski jezik s rimskom knji-
ţevnošću. Na istom fakultetu 1995. završio je poslijediplomski magistarski studij iz podruĉja srednjovjekovne
povijesti uspješnom obranom magistarskog rada Papinski legat Gentil i crkvene prilike u Dalmaciji početkom
XIV. st. Na Sveuĉilištu u Zadru 2003. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Korčula u XIV. st. (društveni i
gospodarski razvoj).
U Italiji 1993. završio teĉaj paleografije u organizaciji Talijanskog ministarstva za kulturu, a sljedeće
godine teĉaj paleografije u Medievalistiĉkoj radionici u Dubrovniku.
Prvo radio kao profesor u Nadbiskupskom sjemeništu od 1985. do 1990., kada prelazi u Drţavni arhiv u
Zadru na mjesto arhivista za stariju graĊu i mletaĉko razdoblje u Dalmaciji. Tijekom 15 godina rada na spisima
mletaĉke uprave u Dalmaciji prouĉio, sredio i naĉinio inventare brojnih arhivskih fondova, meĊu kojima su naj-
znaĉajniji arhivi dalmatinskih gradova pod mletaĉkom vlašću. Godine 2005. prešao u Zavod za povijesne zna-
nosti HAZU u Zadru, gdje radi do 2009. u zvanju znanstvenog suradnika, a nakon toga stalno je zaposlen u
znanstveno-nastavnom zvanju docenta na Odjelu za povijest Sveuĉilišta u Zadru gdje predaje Povijest Venecije,
Pomoćne povijesne znanosti i Analizu izvora.
SuraĊivao na više znanstvenih projekata, te referirao na više znanstvenih skupova. Istraţuje povijest
dalmatinskih komuna u srednjem vijeku, usko povezanu uz nazoĉnost mletaĉke vlasti na ovim podruĉjima.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Dokoza, S. (2009.): Dinamika otočkog prostora, Knjiţevni krug, Split.
Obad, S. - Dokoza, S. - Martinović, S. (1999.): Juţne granice Dalmacije, Drţavni arhiv, Zadar.
Obad, S. - Dokoza, S. - Martinović, S. (2005.): The southern borders of Dalmatia, Drţavni arhiv, Zadar.
Studije i članci
Dokoza, S. (1997.): Prilog prouĉavanju unutrašnjih prilika na otoku Korĉuli u srednjem vijeku, Radovi Zavoda
za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 39, 117-139.
73
Dokoza, S. (1998.a): Papinski legat Gentil i crkvene prilike u Zadru, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU
u Zadru, 40, 65-79.
Dokoza, S. (1998.b): Papinski legat Gentil i trogirske crkvene prilike, Vartal, 1-2, 67-83.
Dokoza, s. (1999.): Papinska diplomacija i dolazak anţuvinske dinastije na hrvatsko-ugarsko prijestolje, u: Hr-
vatska srednjovjekovna diplomacija, Zagreb, 71-84.
Dokoza, S. (2000.): Il legato pontificio Gentile e la situazione della chiesa di Tragurio nel Trecento, Cimbas, 19,
1-3.
Dokoza, S. (2001.a): Raĉunski spisi srednjovjekovne korĉulanske komune, Povijesni prilozi, 20, 143-170.
Dokoza, S. (2001.b): Sustav dota u srednjovjekovnoj korĉulanskoj komuni, Godišnjak grada Korčule, 6, 17-53.
Dokoza, S. (2002.a): Inventar fonda don Kuzme Vuĉetića u Drţavnom arhivu u Zadru, Prilozi povijesti otoka
Hvara, 11, 221-263.
Dokoza, S. (2002.b): Papinski legat Gentil i Split, Kulturna baština, 31, 79-98.
Dokoza, S. (2002.c): Pregled povijesti Blata u srednjem vijeku (do 1420.), Blatski ljetopis, 3, 113-133.
Dokoza, S. (2003.): Iz gospodarske i društvene povijesti Blata do XVIII. st., u: Zbornik sa znanstvenog skupa
Blato na Korčuli do XVIII. st., Blato, 117-138.
Dokoza, S. (2004.a): Neke netoĉnosti u tzv. Ostojićevoj kronici, Blatski ljetopis, 4, 201-214.
Dokoza, S. (2004.b): Prilog poznavanju seoskog plemstva na Korĉuli, u: Blato do kraja 18. stoljeća, 2, Blato,
47-62.
Dokoza, S. (2005.): Toponimija zapadnog dijela otoka Korĉule, u: Blato do kraja 18. stoljeća, 3. Blato, 49-62.
Dokoza, S. (2006.a): Arbanasi Zadru i Hrvatskoj, u: Arbëreshët e Zarës, Zagreb, 82-107.
Dokoza, S. (2006.b): Archivium comunis Jadre u XIV. stoljeću, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u
Zadru, 48, 215-230.
Dokoza, S. (2007.): Obrambeni sustav korĉulanske komune u srednjem vijeku, Radovi Zavoda za povijesne zna-
nosti HAZU u Zadru, 49, 205-220.
Dr. sc. Josip Fariĉić
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2007.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za geografiju Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen u Zadru 16. lipnja 1976. godine. Završio studij geografije i povijesti na Filozofskom fakultetu u
Zadru 1998. Magistrirao na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu 2003. Doktorsku di-
sertaciju Sjevernodalmatinski otoci u procesu litoralizacije - razvoj, problemi i perspektive na Prirodoslovno-
matematiĉkom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu obranio 2006. Iste godine izabran u suradniĉko zvanje višeg asis-
tenta, a 2007. u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru.
Kraće vrijeme radio u gimnaziji "Franjo Petrić", Ekonomsko-birotehniĉkoj i trgovaĉkoj školi te osnov-
noj školi "Stanovi" (sve u Zadru). Od 1999. do 2003. znanstveni novak, od 2003. do 2007. asistent i viši asistent,
a zatim docent na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru.
Drţi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju geografije, te na ovom doktorskom studiju. Ino-
virao nastavni proces uvoĊenjem nekoliko predmeta: obveznih - Kartografija I, Kartografija II, Historijska geo-
grafija i Pomorska geografija, te izbornih - Geografija hrvatskih otoka i Geografski aspekti upravljanja obalnim
područjima. Prvo 2003./2004. predavao na Pomorskom fakultetu u Rijeci, 2004./2005. na Pomorskom fakultetu
u Rijeci - Struĉnom studiju u Zadru, a od 2007./2008. predaje na Odjelu za promet i pomorstvo Sveuĉilišta u Za-
dru. Od 2009. proĉelnik Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru.
Aktivno sudjelovao na dvadesetak domaćih i meĊunarodnih znanstvenih skupova te na 15 seminara u
domovini i inozemstvu. Znanstveno istraţuje geografiju hrvatskog priobalja (posebno otoke) i povijest kartogra-
fije.
Od 1995. ĉlan Hrvatskoga geografskog društva,a od 2000. Matice hrvatske, te od 2001. Hrvatskoga
kartografskog društva. Kourednik i/ili urednik više znanstvenih monografija. Od 1996. pomoćnik glavnog ured-
nika, a od 2009. i ĉlan uredniĉkog odbora znanstvenog ĉasopisa Geoadria.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjiga
Fariĉić, J. (2007.): Pomorska kartografija, Hrvatsko kartografsko društvo - Sveuĉilište u Zadru - Drţavni arhiv u
Zadru - Znanstvena knjiţnica Zadar i Hrvatski hidrografski institut, Zagreb - Zadar.
74
Fariĉić, J. (2010.): Geografija sjevernodalmatinskih otoka, Sveuĉilište u Zadru, Zadar.
Studije i članci
Fariĉić, J. (2006.a): Obala - prostor kontakta i konflikta, u: Akademik Josip Roglić i njegovo djelo - Zbornik ra-
dova, Zagreb - Split - Zadar, 269-297.
Fariĉić, J. (2006.b): Geografski aspekti razvitka zadarske luke, u: Jadranske studije. Luke istočnog Jadrana,
Orebić, 67-96.
Fariĉić, J. (2007.): Sastavnice kulturne baštine hrvatskoga otoĉnog prostora i mogućnosti njihovoga društveno-
gospodarskog vrednovanja, u: IV. hrvatski geografski kongres: Geografsko vrednovanje prostornih re-
sursa, Zbornik radova, Poreĉ - Zagreb, 73-94.
Fariĉić, J. (2008.): Povijesni problem odreĊivanja geografske duţine i odabira poĉetnog meridijana, Geografski
horizont, 1, 7-22.
Fariĉić, J., Magaš, D. (2004.): Suvremeni socio-geografski problemi malih hrvatskih otoka. Primjer otoka Ţirja,
Geoadria, 9 (2), 125-158.
Fariĉić, J., Magaš, D. (2007.): Geografska obiljeţja i njihova funkcionalna povezanost s toponimima otoka Ug-
ljana, u: Toponimija otoka Ugljana, Zadar, 5-45.
Fariĉić, J., Magaš, D. (2009.): Geografski ambijent oblikovanja i korištenja toponima na otoku Vrgadi, u: Topo-
nimija otoka Vrgade, Zadar, 11-59.
Kozliĉić, M., Fariĉić, J. (2004.): The significance of Sveti Andrija Island (Svetac) on a sailing route across the
Adriatic presented on old geographical maps, Geoadria, 9 (1), 33-49.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=238181
Osobna web stranica: http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=455
Dr. sc. Borna Fürst-Bjeliš
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor, 1. izbor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2008.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Sveuĉilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiĉki
fakultet, Geografski odsjek
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
Dr. sc. Borna Fuerst-Bjeliš u zvanju je znanstvenog savjetnika, odnosno redovitog profesora od 2008.
godine. Doktorirala je 1996. godine na PMF-u, Sveuĉilišta u Zagrebu. Nakon doktorata usavršavala se kroz kra-
će studijske boravke u inozemstvu: 2001. u Madridu, 2003. na nekoliko institucija u Švicarskoj: Sveuĉilište St.
Gallen, Hochschule fuer Technik Rapperswill i Sveuĉilište u Bernu, te 2003. u Bostonu. Objavila je više deseta-
ka znanstvenih i struĉnih radova. Pojedini znanstveni radovi su citirani u britanskim, odnosno ameriĉkim izda-
njima sveuĉilišnih udţbenika (Simmons, 2008).
Sudjelovala je s referatima na 27 meĊunarodnih i domaćih znanstvenih skupova te odrţala više pozva-
nih predavanja u Europi i Kanadi. Bila je voditeljica - koordinatorica (za RH) dvaju meĊunarodnih trilateralnih
projekata u okviru programa SCOPES (2001-2004; 2004-2008), a trenutno je voditelj znanstvenog projekta
MZOŠ-a (od 2007). Suorganizatorica je prvog meĊunarodnog znanstvenog skupa geografa Jugoistoĉne Europe
(„South Eastern European Countries On Their Way to Europe - Geographical aspect“, Dubrovnik, 2004.), meĊu-
narodne konferencije „Regionalism & Regionalization in South Eastern Europe“, Zagreb, 2005, meĊunarodne
ljetne škole „Summer School: Regionalization & Minorities in South Eastern Europe“, Dubrovnik, 2006., te me-
Ċunarodnog znanstvenog skupa ”Primjenjena geografija u teoriji i praksi” 2010. godine u Zagrebu.
Glavna je urednica struĉno-informativnog ĉasopisa Geografski horizont od 2005. do 2010., te ĉlanica
uredniĉkog odbora znanstvenih ĉasopisa Geografski glasnik od 2006. i ĉasopisa Geoadria od 2009. Predaje na
svim razinama studija (preddiplomski, diplomski, doktorski) na matiĉnom fakultetu, te takoĊer na poslijediplom-
skim studijima Sveuĉilišta u Zadru (2002./2003.) i Mostaru (od 2006./2007.). U sklopu novog programa studija
na matiĉnom fakultetu vodi nastavu iz kolegija: Sredozemlje, Historijska geografija, Principi regionalizacije, Po-
vijest okoliša i Urbana historijska geografija na preddiplomskom i diplomskog studiju. Na doktorskom studiju
Sveuĉilišta u Zagrebu vodi nastavu iz kolegija Principi i metode regionalizacije, a na Sveuĉilištu u Mostaru ko-
legije Metodologija znanstveno-istraţivaĉkog rada i Principi i metode regionalizacije. Mentorica je u 42 diplom-
ska rada, 4 doktorske disertacije i 3 magistarska rada, meĊu kojima je i voditeljstvo magistarskog rada Fulbrigh-
tove stipendistice sa Sveuĉilišta Arizona. Trenutno je prodekanica PMF-a za meĊunarodnu suradnju i ECTS ko-
75
ordinator PMF-a od 2010. godine. Bila je takoĊer pomoćnica proĉelnika Geografskog odsjeka za meĊunarodnu
suradnju i ECTS 8 godina (1997.-2005.), Predstojnica Zavoda za regionalnu geografiju i metodiku u dva manda-
ta (2002.-2004.; 2004.-2006.), zamjenica proĉelnika Geografskog odsjeka (2007.-2008.), te pomoćnica dekana
za meĊunarodnu suradnju od 2008. do2009.
Ĉlanica je i predstavnica u više meĊunarodnih i domaćih udruţenja: predstavnica RH u MeĊunarodnom
udruţenju za povijest i filozofiju znanosti MeĊunarodne geografske unije; predstavnica regije JI Europe u Eu-
ropskom udruţenju za povijest okoliša (2005. 2007.); ĉlanica je Vijeća za potporu regionalnom razvoju i lokal-
noj zajednici Sveuĉilišta u Zagrebu; ĉlanica, tajnica (1989.-1991.), te ĉlanica Upravnog odbora Hrvatskog geog-
rafskog društva (1989.-1991.; 2005.-2007.), te ĉlanica Hrvatskog kartografskog društva i Udruţenja za hrvatske
studije (Association for Croatian Studies, ACS).
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Curić, Z. - Fuerst-Bjeliš, B. (1999.): Stanovništvo Gornjega makarskog primorja, u: Gornje makarsko primor-
je.Zbornik radova, Zagreb, 245-253.
Fuerst-Bjeliš, B. - D'Alessio, G. - Diklić, O., (2003.):Mletaĉki katastar 18. stoljeća i ekohistorijska evaluacija
tromeĊe, u: Triplex Confinium (1500-1800): ekohistorija. Zbornik radova, Split - Zagreb, 65-86,
Fuerst-Bjeliš, B. - Lozić, S. - Perica, D. (2000-2001): Man and the Environment in the Central Velebit Area -
Baške Oštarije and Surroundings, Acta Geographica Croatica, 35, 111-132.
Fuerst-Bjeliš, B. - Lozić, S. (2006.): Environmental impact and change on the Velebit mountain, Croatia: an out-
line of the periodization, u: Views from the South; Environmental Stories from the Mediterranean
World (19th
- 20th
centuries), Napoli, 127-139.
Fuerst-Bjeliš, B. - Stiperski, Z. (2006.): South Eastern Europe: discussing quality of life indicators; Forum - ifl,
Heft 5, 23 -38, South Eastern European Countries on Their Way to Europe - geographical Aspects (ed.
R. Henkel), Leibniz - Institut fuer Laenderkunde, Leipzig.
Fuerst-Bjeliš, B. - Zupanc, I. (2007.): New 18th
century Venetian Border in Croatia and its Spatial and Demog-
raphic Implications, Hrvatski geografski glasnik, 69 (2), 41-52.
Fuerst-Bjeliš, B. (1998): Triplex Confinium - An Eco-historic Draft, u: Microhistory of the Triplex Confinium.
Zbornik radova, Budapest, 147-155
Fuerst-Bjeliš, B. (1999-2000.): Toponimija i percepcija u prostoru Triplex Confiniuma: Morlakija, Radovi Zavo-
da za hrvatsku povijest, 32-33, 349-354.
Fuerst-Bjeliš, B. (2002.): Grimani Cadastral Survey and the Mediterranean geographical Environment (Case
Study in Dalmatia), u: 19th
International Conference on the History of Cartography. Zbornik radova,
Madrid, 1-10.
Fuerst-Bjeliš, B. (2003): Reading the Venetian Cadastral Record: An Evidence For the Environment, Population
and Cultural Landscape of the 18 Century Dalmatia, Hrvatski geografski glasnik, 65, 47-62.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Osobna web stranica: http://www.geog.pmf.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=39&Itemid=57
Dr. sc. Martin Glamuzina
Znanstveno-nastavno zvanje: Izvanredni profesor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2004.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za zdravstvene studije Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 16. prosinca 1941. u Rogotinu, općina Ploĉe. Prva ĉetiri razreda osnovne škole završio u Rogoti-
nu, a ostale razrede kao i gimnaziju u Ploĉama. Nakon završene srednje škole upisao Prirodoslovno-matematiĉki
fakultet u Zagrebu. Diplomirao 1967., nakon ĉega se zaposlio kao profesor geografije na Gimnaziji u Metkoviću.
Godine 1975. upisao Fakultet politiĉkih znanosti (uz rad) u Zagrebu, koji je završio 1980. Godine 1977. upisao
poslijediplomski studij na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta u Zagrebu pod nazivom
Metodi i principi regionalizacije, gdje je 1981. i magistrirao. Tezu doktorske disertacije pod naslovom Promjene
agrarnog pejzaţa delte Neretve prijavio na istom Fakultetu 1983. i uspješno obranio 1985. Disertacija je objav-
ljena kao posebna monografija u izdanju Saveza geografskih društava Hrvatske.
Godine 1977. izabran za direktora Centra za usmjereno obrazovanje Petar Levantin u Metkoviću s tra-
janjem u dva mandata (8 godina). Od 1975. do 1985. bio gostujući predavaĉ na Višoj pomorskoj školi u Splitu.
Od 1985. do 1990. radio u struĉnoj sluţbi Općine Metković. Od 1990. radio u Gimnaziji Metković, gdje je uz
76
profesorski rad obnašao i funkciju zamjenika ravnatelja. Od 1996. do 1998. bio gostujući predavaĉ na Odsjeku
za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru. U svibnju 1998. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i
prešao na Filozofski fakultet u Zadru. Izvodi nastavu i iz kolegija Demogeografija, Regionalna geografija Euro-
pe, Politiĉka geografija i Medicinska geografija. Od akademske godine 2007./2008. prešao na Odjel za zdrav-
stvene studije gdje izvodi nastavu iz Medicinske geografije i Medicinske demogeografije. Godine 2008./2009. na
Odjelu za etnologiju i antropologiju izvodio nastavu iz Antropološke geografije.
Od 1998. radi kao istraţivaĉ na projektu D. Magaša „Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka“
pri Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, a od 2001. voditelj projekta Ministarstva znanosti i
tehnologije pod nazivom „Kretanje stanovništva, naseljenosti i naselja Dalmatinske zagore (Juţne Hrvatske)“, a
od 2007. godine vodi novi projekt pod naslovom „Demogeografske karakteristike obale i priobalja Hrvatske“.
Od 1996. do 2001. bio ĉlan uredništva ĉasopisa Geoadria kao i struĉnog ĉasopisa Meridijani (ranije Hrvatski
zemljopis). Sudjelovao na više domaćih i meĊunarodnih znanstvenih skupova. Aktivno se sluţi engleskim, a pa-
sivno španjolskim i francuskim jezikom. Predstojnik Odsjeka za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru od
2000. do 2002. i proĉelnik Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru od 2002. do 2007. Aktivno bio ukljuĉen u iz-
radu projekta prema Bolonjskoj deklaraciji za organizaciju nastavnog procesa na Odjelu za geografiju Sveuĉiliš-
ta u Zadru.
Za izvanrednog profesora na Odjelu za geografiju izabran 2004. Na Odjelu za geografiju na poslijedip-
lomskom studiju izvodio nastavu iz kolegija Stanovništvo Hrvatske i litoralizacija. Na Odsjeku za geografiju
Sveuĉilišta u Mostaru izvodi nastavu iz kolegija Demogeografija i Medicinska geografija, kao i Regionalna geo-
grafija Europe i Afrike. Na istom sveuĉilištu na poslijediplomskom studiju izvodi nastavu iz kolegija Stanovniš-
tvo i okoliš. Na zajedniĉkom poslijediplomskom studiju Sveuĉilišta Dubrovnika i Splita, pod imenom „Primije-
njene znanosti o moru“ izvodi kolegij Sociodemografske karakteristike hrvatskih otoka i priobalja. Dobitnik nag-
rade za ţivotno djelo Općine Metković, kao i spomenice Domovinskog rata (kao dragovoljac).
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Fariĉić, J. - Šiljković, Ţ. - Glamuzina, M. (2005.): Agrarian Changes in Lower-Neretvian Area from the Eighte-
enth to the Twentieth Century, Agricultural History, 79 (2), 193-220.
Glamuzina, M. - Fariĉić, J. (1999.): Donjoneretvanski kraj na Coronellijevim kartama u Atlante della Republica
di Venezia, Acta Geographica Croatica, 34, 89-125.
Glamuzina, M. - Feletar, D. (2001.): Die kroatisch-ungarische Grenze auf alten Landkarten, Geoadria, 6, 81-91.
Glamuzina, M. - Glamuzina, B. (2001): Management of the Neretva river estuary past and future of a rich and
fragile natural heritage, Naše more, 48, 5-6.
Glamuzina, M. - Glamuzina, N. - Glamuzina, B. (2001.): Changes of the living water resources use in the Neret-
va delta (Croatia) under the influence of different management strategies, u: Seas and Oceans, 1,
Szczecin - Poland.
Glamuzina, M. - Glamuzina, N. - Mamut, M. (2000.): The tourist evaluation of the Neretva delta, Periodicum
biologorum, 102, 475-482.
Glamuzina, M. - Glamuzina, N. - Mamut, M. (2002.): The Water Supply of the Middle Dalmatian Islands (Croa-
tia) - Regional Water Supply-System Neretva-Pelješac-Korĉula-Lastovo-Mljet, u: 6th
International
Symposium Littoral 2002: The Changing Coast, Porto, 145-148.
Glamuzina, M. - Glamuzina, N. - Mamut, M. (2002.): What Are the Perspectives of Metković and Ploĉe Port
(Croatia) with Reference to New Geogstrategic Division in Southeastern Europe?, u: 6th
International
Symposium Littoral 2002: The Changing Coast, Porto, 469-472.
Glamuzina, M. - Mamut, M. - Šiljković Ţ. (2000.): Modern transformation in the area of coastal zone of the Ne-
retva delta under the influence of melioration and hidrotehnical intervention, Periodicum biologorum,
102, 137-146.
Glamuzina, M. - Šiljković, Ţ., Topolnik, D. (1999): The state and the prospects of railway development in Croa-
tia; Promet, FPZ, Vol. 6, Zagreb.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=210795
Dr. sc. Vera Graovac
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2010.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Odjel za geografiju Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]; [email protected]
77
Životopis
RoĊena 17. srpnja 1978. godine u Zadru, gdje je završila osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.
Nakon završenoga srednjoškolskog obrazovanja 1997. godine upisala je dvopredmetni studij na Filozofskom fa-
kultetu u Zadru Sveuĉilišta u Splitu, smjer engleski jezik i knjiţevnost i geografija. Diplomirala je 2001. Godine
2000. dobila je rektorovu nagradu Sveuĉilišta u Splitu za uspjeh postignut u akademskoj godini 1999./2000., a
2001. godine nagradu Federik Grisogono Hrvatskoga geografskog društva - Zadar kao najbolja studentica geog-
rafije u istoj akademskoj godini.
Godine 2002. zaposlila se na Odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. Odjel za
geografiju Sveuĉilišta u Zadru) kao znanstvena novakinja na znanstveno-istraţivaĉkom projektu "Kretanje
stanovništva, naseljenosti i naselja u Dalmatinskoj zagori (Juţna Hrvatska)" glavnog istraţivaĉa M. Glamuzine.
Godine 2006. izabrana u suradniĉko zvanje asistenta na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. Od 2008. go-
dine suradnica je na znanstvenom projektu "Demogeografske posebnosti hrvatskog priobalja i otoka", glavnog
istraţivaĉa M. Glamuzine. Godine 2002. upisala poslijediplomski studij "Geografske osnove prostornog planira-
nja i ureĊenja" na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Poslijediplomski studij završila izradom i obranom
doktorske disertacije pod naslovom "Demogeografske osnove razvoja zadarske regije" 2009. Godine 2010. go-
dine izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docenta.
Sudjeluje u izvoĊenju nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju geografije na Odjelu za geog-
rafiju Sveuĉilišta u Zadru iz sljedećih kolegija: Geografski aspekti upravljanja obalnim podruĉjima, Demogeog-
rafija I, Demogeografija II, Engleski jezik u geografiji i Uvod u znanstveno-istraţivaĉki rad. Od 2007. vrši duţ-
nost ECTS koordinatorice Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru.
Aktivno je sudjelovala na više domaćih i meĊunarodnih znanstvenih skupova te u organizaciji dvaju
znanstvenih skupova (Treći hrvatski geografski kongres i Znanstveno savjetovanje: Jadran - suvremena geog-
rafska problematika). Od 2003. ĉlanica uredništva i autorica više struĉnih i popularno-struĉnih priloga na web
stranici www.geografija.hr te ĉlanica uredništva ĉasopisa Geografski horizont od 2005. godine.
Dobitnica je stipendije Oxford Colleges Hospitality Scheme za 2006. godinu u sklopu koje je provela
mjesec dana na St. John's College u Oxfordu, Velika Britanija.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Glamuzina, M., Vidović, M., Graovac, V.: The System of Waters in the Neretva Delta (Croatia) - Use, Pollution
and Protection), u: 6th
International Symposium Littoral 2002: The Changing Coast, 3, Porto, 149-152.
Graovac, V. - Glamuzina, M. (2002.): Contemporary Dynamics and Population Structures of Former Obrovac
District, Geoadria, 7 (1), 83-96.
Graovac, V. (2004.): Islands on the verge of extinction - the case study of Zadar islands, Croatia, Geoadria, 9
(2), 183-210.
Graovac, V. (2004.): Populacijski razvoj Zadra, Geoadria, 9 (1), 51-72.
Graovac, V. (2008.): Depopulacija otoka Rave, u: Otok Rava Sveuĉilište u Zadru, Razred za prirodne znanosti
HAZU, Matica Hrvatska - Zadar, Hrvatsko geografsko društvo - Zadar, Zadar, 479-496.
Graovac, V., Glamuzina, M. (2005.): Contemporary demographic changes in the Town of Sinj, Croatia, Geoad-
ria, 10 (2), 171-189.
Graovac, V.: Starenje stanovništva u Hrvatskoj i u europskim zemljama, 3. hrvatski geografski kongres, Zbornik
radova (ur. A. Toskić), Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 288-297.
Graovac, V.: Tourism and Demographic Development of Pelješac Peninsula, u: Problemi regionalnog razvoja
Hrvatske i susjednih zemalja (ur. M. Ilić), Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 267-274.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=249374
Osobna web stranica: http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=457
Dr. sc. Tvrtko Jakovina
Znanstveno-nastavno zvanje: Izvanredni profesor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2007.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
78
RoĊen 2. oţujka 1972. u Poţegi, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Povijest diplomirao 1996. na
Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu. Usavršavao se u SAD (University of Kansas, Lawrence; Boston
College, Boston; Georgetown University, Washington), Velikoj Britaniji (London School of Economics and Po-
litical Science, London), te u Izraelu i Slovaĉkoj. Godine 2002. doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu.
Prvo 1999. radio u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, a nakon toga radi na Filozofskom fakultetu
Sveuĉilišta u Zagrebu, gdje predaje Svjetsku povijest 20. stoljeća i niz izbornih kolegija. Drţi nastavu i u Bolog-
ni. Drţao predavanja na više poslijediplomskih studija. Kao predavaĉ gostovao u SAD (Washington), Vel. Bri-
raniji (London), Poljskoj (Poznanj, Varšavi, Krakovu, Katovicama-Sosniovec), Italiji (Bolonji), Finskoj (Helsin-
ki), Švicarskoj (Lausanne), te Srbiji (Palić) itd.
Znanstveno istraţuje razdoblje nakon II. svjetskog rata, s teţištem na hrvatskim prostorima. SuraĊivao
na više znanstvenih projekata, a sada vodi vlastiti. Referirao na nekoliko desetaka meĊunarodnih i domaćih
znanstvenih skupova. NagraĊivan za znanstveni prinos povijesnoj znanosti.
Ĉlan predsjedništva Društva za hrvatsku povjesnicu od 2002., potpredsjednik društva od 2005., ĉlan
uredništva ĉasopisa Historijski zbornik i Povijest u nastavi. Od 2006. ĉlan Savjeta arhiva Centra za demokraciju i
pravo "Miko Tripalo" u Zagrebu. Potpredsjednik i ĉlan upravnog odbora Hrvatskog društva Fulbrightovaca od
2007.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Jakovina, T. (2002.): Socijalizam na američkoj pšenici, Zagreb.
Jakovina, T. (2003.): Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Drţave
1945.-1955., Zagreb.
Studije i članci
Jakovina, T. (1998.): Ameriĉki komunistiĉki saveznik? Vanjskopolitiĉki odnosi SAD-a i Jugoslavije od 1955-
1963., Radovi, 31, 81-108.
Jakovina, T. (1999.): Što je znaĉio Nixonov usklik "ţivjela Hrvatska"?, Društvena istraţivanja, 40-41 (2-3), 347-
371.
Jakovina, T. (2001.): Ţivot u limenci s crvima. (Kako su ţivjeli i doţivljavali Titovu Jugoslaviju?, Razgovori
ameriĉkih diplomata skupljenih u Foreign Affairs Oral History Program Udruge za diplomatske studije i
Sveuĉilišta Georgetown u Washingtonu), Historijski zbornik, 54, 159-186.
Jakovina, T. (2002.a): Je li Nixon doista podupirao Hrvatsko proljeće?, u: Pro Historia Croatica 1, Zbornik uz
70. godišnjicu ţivota Dragutina Pavličevića, Zagreb, 381-399.
Jakovina, T. (2002.b): Tito i Nixon. Kako je pripreman i što je znaĉio Titov posjet Washingtonu 1971.? Historij-
ski zbornik, 55, 167-197.
Jakovina, T. (2003.a): Narodni kapitalizam protiv narodnih demokracija. Ameriĉki super-market na Zagrebaĉ-
kom velesajmu 1957. godine, u: Zbornik Mire Kolar Dimitrijević, Zagreb, 469-479.
Jakovina, T. (2003.b): Od Tita do Badintera. Periodizacija povijesti DFJ/FNRJ/SFRJ 1945.-1991., u: Hrvati i
Poljaci, narodi daleki i bliski. Zbornik radova sa znanstvenog skupa hrvatskih i poljskih povjesničara,
Zagreb, 123-137.
Jakovina, T. (2004.): Titovi ciljevi sukladni su našima. Ameriĉki izvori o Hrvatskom proljeću, Historijski zbor-
nik, 56-57, 71-90.
Jakovina, T. (2005.): Jugoslavija, Hrvatsko proljeće i Sovjeti u detantu, Kolo, 4, 153-185.
Jakovina, T. (2006.a): Hrvatska izlazi u svijet. Hrvatska/Jugoslavija u svjetskoj politici 1945.-1991., u: Hrvatska
politika u XX. stoljeću. Zbornik radova, Zagreb, 337-388.
Jakovina, T. (2006.b): IzmeĊu kralja, poglavnika i maršala. Odnos Saveznika prema Hrvatskoj/Jugoslaviji 1945.,
u: 1945. - razdjelnica hrvatske povijesti. Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zagreb, 169-185.
Dr. sc. Draţen Jašić
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2007.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za promet i pomorstvo Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
79
RoĊen 18. svibnja 1965. u Puli. Kapetan duge plovidbe i geograf. Cjelokupno osnovno, srednjoškolsko
i fakultetsko obrazovanje završio u Splitu. Diplomirao na Pomorskoj akademiji 1987. god., magistrirao 1997.
god. temu Geografske i oceanografske znaĉajke Palagruškog praga, a 1999. god. obranio disertaciju s temom
Geografske i oceanografske znaĉajke Srednjojadranskog praga, pri Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Su-
djelovao na više meĊunarodnih znanstvenih skupova i teĉajeva. Organizirao i izvodio nastavu na više teĉajeva za
obrazovanje pomoraca.
Dana 23. sijeĉnja 2004. god. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta (podruĉje prirodnih znanos-
ti - polje geoznanosti, grana geografija), te ponovno potvrĊen 2007. godine, kada prelazi sa splitskog na zadarsko
sveuĉilište. Iz njegova dosadašnjeg radnog iskustva moţe se izdvojiti rad u više inozemnih kompanija: TransEu-
ropa Line iz Engleske, Pronav iz Amerike, KGJS iz Norveške, Azalea iz Nizozemske, te Mitsui OSK Lines iz
Japana. Aktivno sudjelovao u realizaciji znanstvenog projekta Hidroakustičke prognoze na području srednjeg i
juţnog Jadrana u vremenu od veljaĉe 1989. do travnja 1991. pri Hidrografskom institutu u Splitu. Sudjelovao je
i na projektu EGP-3 / Escravos Project adds GTL to Phase 3 i EGTL / Escravos Gas-to-Liquids Project.
Za vrijeme Domovinskog rata bio aktivno ukljuĉen u ratne operacije u 141. brigadi hrvatske vojske; no-
sitelj medalje Oluja. Oţenjen i otac dvoje djece, stalno nastanjen u Zadru.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Bićanić, Z. - Hell, Z. - Jašić, D. (1998.): Termohalinska svojstva morske vode u Paškom zaljevu i Velebitskom
kanalu, Geoadria, 3, 5-20.
Bićanić, Z. - Hell, Z. - Jašić. D. (1998.): Usporedba termohalinskih stanja morske vode u mikropodruĉjima Piran
i Rovinj, Acta Geographica Croatica, 33.
Grţetić, Z - Kasum, J. - Jašić, D. (2002.): Hydrographic Organizations and Surveys, u: International PanEuro-
pean Shipping Conference.Zbornik radova, Rogoznica.
Jašić, D. - Anthony, H. - P. K. Chandrakantha (2009.): Escravos LPG FSO - Safe Bunkering Operation, Safe
Bulletin, 71 (8).
Jašić, D. - Bićanić, Z - Kasum, J. (2002.): The Central Adriatic Shelf - Important Research and Data Processing
Methodology, Geoadria, 7 (1), 127-143.
Jašić, D. - Bognar, A. - RiĊanović, J. (1999.): Geološke i geomorfološke znaĉajke Srednjojadranskog praga. Po-
morski zbornik, Rijeka.
Jašić, D. - Trošić, Ţ. - Kasum, J. (1998.): Promjene temperature zraka i oborine na otoku Palagruţi (1961-1990).
Acta Geographica Croatica, 33, 17-25.
Trošić, Ţ. - Jašić, D. - Marinković, V. (2003.): Climatic features of Palagruţa, Geoadria, 8 (1), 57-65.
Dr. sc. Mithad Kozliĉić
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor u trajnom zvanju
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2006.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 14. travnja 1954. u Zenici (BiH). Diplomirao 1978. na Mornariĉkoj vojnoj akademiji u Splitu
(nautiĉki smjer). Magistrirao 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (poslijediplomski studij Kulturna povi-
jest istočnog Jadrana pri Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku). Doktorat iz povi-
jesnih znanosti na istom tom Fakultetu stekao 1988. godine.
Nakon plovidbene prakse na podmornicama i površinskim brodovima od 1986. bio pomoćnik ravnatelja
i kustos u Vojnopomorskom muzeju u Splitu do 1991., a nakon toga ravnatelj Hrvatskoga pomorskog muzeja u
Splitu. Prvo honorarni nastavnik 1992.-1994., a od 1994. u stalnom radnom odnosu na Filozofskom fakultetu u
Zadru, Odsjek za povijest (od 2003. Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru). Inovirao nastavni proces dodiplom-
skih, kasnije preddiplomskih i diplomskih studija povijesti uvoĊenjem novih kolegija: Povijest svjetskog pomor-
stva, Povijest hrvatskog pomorstva, Povijest kartografije, Povijesni zemljopis i dr. Utemeljitelj i voditelj poslije-
diplomskih znanstvenih magistarskih i doktorskih studija Povijest hrvatskog pomorstva na Filozofskom fakultetu
u Zadru od 1999. godine. Bio predstojnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru 2000.-2003., a na-
kon transformacije tog fakulteta u Sveuĉilište u Zadru, proĉelnik Odjela za povijest od 2003. godine.
Voditelj više znanstvenoistraţivaĉkih domaćih i suradnik na meĊunarodnim znanstvenim projektima iz
povijesti istoĉnojadranskog pomorstva. Znanstveno istraţuje povijest pomorstva, povijest kartografije i historij-
sku geografiju istoĉnog Jadrana. Referirao na tridesetak domaćih i inozemnih znanstvenih skupova.
80
Drţao nastavu na dodiplomskom, sada preddiplomskom i diplomskom te poslijediplomskom studiju.
Kao pozvani predavaĉ drţao desetine javnih predavanja. Priredio više razliĉitih muzejskih izloţbi. Više puta bio
mentor preddiplomskih, diplomskih, magistarskih radova te doktorskih disertacija, te ĉlan povjerenstava za nji-
hovu obranu.
Bio urednikom više znanstvenih zbornika. Ĉlan Društva povjesniĉara Hrvatske, Hrvatskog geografskog
društva i dr. Djela su mu više puta nagraĊivana nagradama za doprinos znanosti (Split, 1991., Zagreb., 1993., Bi-
hać i Zadar, 2004.).
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Kozliĉić, M. (1990.a): Istočni Jadran u Geografiji Klaudija Ptolemeja, Latina et Graeca, Zagreb.
Kozliĉić, M. (1990.b): Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku, Knjiţevni krug, Split.
Kozliĉić, M. (1993.): Hrvatsko brodovlje. Croatian Shipping. Le navi croate, Knjiţevni krug - AGM, Split - Za-
greb.
Kozliĉić, M. (1995.): Monumenta cartographica maris Adriatici Croatici. Kartografski spomenici hrvatskog Ja-
drana. (Izbor karata, planova i veduta do kraja 17. stoljeća), AGM, Zagreb.
Kozliĉić, M. (2003.a): Panorame Dalmacije Giuseppea Riegera. I Panorami della Dalmazia di Giuseppe Rie-
ger. The Panoramas of Dalmatia by Giuseppe Rieger. Panoramen Dalmatiens von Giuseppe Rieger,
Hrvatski hidrografski institut, Split.
Kozliĉić, M. (2003.b): Regiones flumina Unnae et Sanae in veteribus tabulis geographicis. Unsko-sansko podru-
čje na starim geografskim kartama (Izbor karata, planova i veduta Unsko-sanskog područja od kraja
15. do početka 18. stoljeća), Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH - Arhiv Unsko-sanskog kanto-
na, Sarajevo - Bihać.
Kozliĉić, M. (2006.): Istočni Jadran u djelu Beautemps-Beaupréa. Eastern Adriatic in the Work of Beautemps-
Beaupré, Hrvatski hidrografski institut, Split.
Studije i članci
Kozliĉić, M. - Bratanić, M. (2006.): Ancient Sailing Routes on Adriatic, u: Les routes de l'Adriatic antique,
géographie et économie - Putovi antičkog Jadrana, geografija i ekonomija, Bordeaux - Zadar, 107-124.
Kozliĉić, M. - Brusić, Z. (1994.): Liburnski i starohrvatski brodovi iz Nina (rekonstrukcija), Adrias, 4-5, 33-42.
Kozliĉić, M. - Duplanĉić Leder, T. (2003.): Split - A centre of the Adriatic hidrography and maritime
cartography. Split - Centar jadranske hidrografije i pomorske kartografije, Kartografija i geoinformaci-
je, 2, 162-176.
Kozliĉić, M. - Fariĉić, J. (2004.): The significance of Sveti Andrija Island (Svetac) on a sailing route across the
Adriatic presented on old geographical maps, Geoadria, 9 (1), 33-49.
Kozliĉić, M. - Grţetić, Z. - Bratanić, M. (2006.): Beautemps-Beaupré's research campaigns in the eastern Adria-
tic in 1806 and 1808-1809 and their significance for the development of Adriatic hydrography, u: GIS
Applications and Development, Zagreb, 5-8.
Kozliĉić, M. (1980.): Ptolomejevo viĊenje istoĉne obale Jadrana, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku,
74, 103-188.
Kozliĉić, M. (1981.): Prikazi brodova na novcu plemena Daorsa. Prilog istraţivanju antiĉkog brodarstva istoĉne
jadranske obale, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Arheologija, 35-36, 163-188.
Kozliĉić, M. (1982.a): Ušće rijeke Tedanija (Ptol. II. 16, 2), Senjski zbornik, 9, 15-32.
Kozliĉić, M. (1982.b): Nekoliko pitanja u vezi s pomorskom bitkom 384. god. pr.n.e. kod Pharosa, Latina et
Graeca, 20, 51-58.
Kozliĉić, M. (1983.): O problemu japodske prisutnosti u primorju istoĉnog Jadrana, u: Arheološka problematika
Zapadne Bosne. Zbornik radova, 109-118.
Kozliĉić, M. (1984.a): Obalna linija istoĉnog Jadrana antiĉkog doba u svjetlu rezultata hidroarheoloških istraţi-
vanja, u: Podvodna arheologija v Sloveniji, 2, 49-59.
Kozliĉić, M. (1984.b): Stoljetno slobodarstvo senjskih pomoraca, Senjski zbornik, 10-11, 264-276.
Kozliĉić, M. (1986.): Obalna linija istoĉnog Jadrana u antici, Latina et Graeca, 28, 17-38.
Kozliĉić, M. (1987.): Antiĉka obalna linija Istre u svjetlu hidroarheoloških istraţivanja, u: Arheološka istraţiva-
nja u Istri i Hrvatskom primorju, 2, 135-165.
Kozliĉić, M. (1988.): Neki rezultati historijsko-geografske analize 24. poglavlja Pseudo-Skilakova "Peripla", u:
Relationes Polenses, 45-50.
Kozliĉić, M. (1989.): Geografsko upoznavanje kaštelanske regije tijekom starog vijeka, Kaštelanski zbornik, 2,
25-29.
Kozliĉić, M. (1990.): Prilog kartografskoj identifikaciji antiĉkog otoka Taurisa sa suvremenim otokom Šćedrom,
Mogućnosti, 7-8, 781-792.
Kozliĉić, M. (1992.a): Inicijativa za osnivanje Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu, Mogućnosti, 1-2, 157-172.
81
Kozliĉić, M. (1992.b): Senjske uskoĉke brodice, Senjski zbornik, 19, 57-68.
Kozliĉić, M. (1993.a): Brodovlje Dubrovaĉke Republike. I. dio, Mogućnosti, 3-4, 177-191.
Kozliĉić, M. (1993.b): Brodovlje Dubrovaĉke Republike. II. dio, Mogućnosti, 5-7, 60-71.
Kozliĉić, M. (1994.): La costa dell'Istria nella "Geografia" di Tolomeo, Atti del Centro di ricerche storiche, 24,
Rovinj, 1994, 347-372.
Kozliĉić, M. (1995.a): Neke naznake uz splitski primjerak Barentsove karte Jadrana, Radovi Filozofskog fakulte-
ta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 34 (21), 185-198.
Kozliĉić, M. (1995.b): Beautemps-Beaupré o Jadranu 1806. godine, Pomorski zbornik, 33, 259-279.
Kozliĉić, M. (1995.c): Risultati delle ricerche sull'Istria del 1806 del Beautemps-Beaupré. (Contributo alla storia
della marineria e della cartografia della costa occidentale dell'Istria), Atti del Centro di ricerche storic-
he, 25, 41-138.
Kozliĉić, M. (1995.d): Senj na zemljopisnim kartama nastalim na raskriţju 18.-19. stoljeća, Senjski zbornik, 22,
139-156.
Kozliĉić, M. (1996.a): Povijesni razvoj kartografiranja hrvatskih zemalja, Glasnik Društva bibliotekara Split, 4,
12-22.
Kozliĉić, M. (1996.b): Otok Palagruţa na antiĉkim pomorskim putovima, u: Zbornik Palagruţa. Jadranski dra-
gulj, Split, 39-44.
Kozliĉić, M. (1997.a): Plovidba Jadranom 14.-16. stoljeća u putniĉkim izvješćima, Radovi Filozofskog fakulteta
u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 35 (22), 257-279.
Kozliĉić, M. (1997.b): Istoĉni Jadran u Atlasu V. M. Coronellija, Glasnik Društva bibliotekara Split, 5, 9-23.
Kozliĉić, M. (1998.a): Riegerove panorame Dalmacije, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 40,
303-348.
Kozliĉić, M. (1998.b): K povijesnom kontekstu Nezakcija, Histria antiqua, 2, 31-46.
Kozliĉić, M. (1998.c): Giuseppe Rieger ed i suoi panorami della Dalmazia, Atti del Centro di ricerche storiche,
28, 287-356.
Kozliĉić, M. (1999.a): Gli Uscocchi di Segna e le loro imbarcazioni piratesche del XVI e XVII secolo, Cimbas,
17, 2-22.
Kozliĉić, M. (1999.b): Izmjere dubina istoĉnog Jadrana tijekom 16.-19. stoljeća, u: 2. Hrvatska konferencija o
vodama. Hrvatske vode od Jadrana do Dunava. 2nd
Croatian conference on waters. Croatian waters
from the Adriatic to the Danube, Zbornik radova. Proceedings, Zagreb, 325-333.
Kozliĉić, M. (1999.c): "Tabella" G. A. Vavassorea - tehnologijska prekretnica u pomorskoj kartografiji Jadrana
16. stoljeća, u: The 6th
International scientific conference "Society and Technology 99" - 6. meĎunarod-
ni znanstveni skup "Društvo i tehnologija 99.", Virtual society - Virtualno društvo, Informatologia, Se-
parat Speciale No. 8, Zagreb, 60-63.
Kozliĉić, M. (1999.d): "Tabvla Sinvs Venetici" von W. Barents und ihre geschichtliche und geographische Be-
deutung, Geoadria, 4, 21-32.
Kozliĉić, M. (2000.a): Presentazioni panoramiche dell'Adriatico orientale nel corso della storia, Archivio Storico
Italiano, 158 (583), 119-140.
Kozliĉić, M. (2000.b): Adriatic Sailing Routes as reported in the 14th
ad 15th
century Pilgrims and Travel Re-
ports, Balkan Studies, 41 (1), 5-25.
Kozliĉić, M. (2001.a): Vjetrulje u Coronellijevu "Corso Geografico" iz 1693. godine, u: The 8th
International
scientific conference "Society and Technology 2001" - 8. meĎunarodni znanstveni skup "Društvo i teh-
nologija 2001.", Informatologia, Separat Speciale, No. 9, Zagreb, 173-176.
Kozliĉić, M. (2001.b): The defensive system of Adriatic navigation, Histria antiqua, 6, 49-124.
Kozliĉić, M. (2001.c): Pomorsko-zemljopisni poloţaj otoka Korĉule u antici, u: Arheološka istraţivanja na pod-
ručju otoka Korčule i Lastovo, Zagreb, 183-188.
Kozliĉić, M. (2001.d): Le navi di Ragusa del XV e XVI secolo, Territori e contesti d'arte, 3-4, 171-193.
Kozliĉić, M. (2003.): Granice Boke kotorske na geografskim kartama 17.-20. stoljeća, u: Hrvati Boke kotorske,
Orebić, 49-90.
Kozliĉić, M. (2004.): Murter i Kornatsko otoĉje na starim zemljopisnim kartama, Murterski godišnjak, 2, 189-
242.
Kozliĉić, M. (2006.a): Povijesni kontekst funkcioniranja istoĉnojadranskih luka kao poveznica kopnenih i po-
morskih koridora, u: Luke istočnog Jadrana, Zbornik pomorskog muzeja Orebić, Orebić, 11-22.
Kozliĉić, M. (2006.b): Rezultati Beautemps-Beaupréovih istraţivanja istoĉnojadranskih luka 1806.-1808. godi-
ne, u: Luke istočnog Jadrana, Zbornik pomorskog muzeja Orebić, Orebić, 325-370.
Kozliĉić, M. (2007.): Mornarski vjeţbenik u starijim izvorima pomorskog prava hrvatskog Jadrana, Povijesni
zbornik, 1-2, 9-16.
82
Dr. sc. Sanja Lozić
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2009.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Odjel za geografiju Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊena 17. lipnja 1965. Osnovnu i srednju školu završila u Zagrebu. Studij geografije na PMF-u u Zag-
rebu diplomirala 1992. Od 1992. god. bila zaposlena na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu kao znanstveni
novak, asistent, postdoktorand i docent, radom vezana uz znanstveni projekt "Geomorfološko kartiranje Repub-
like Hrvatske", a sudjelovala je i u nastavi. Poslijediplomski studij "Geografske osnove prostornog planiranja i
ureĊenja" upisala 1992. godine, a magistarski rad pod naslovom "Morfometrijske i morfografske znaĉajke reljefa
Republike Hrvatske" obranila 1995. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Kvantitativne geomorfološke znaĉajke
Sjeverozapadne Hrvatske" obranila je 2000. godine. Od 1992. do 2005. sudjelovala je u nastavi kolegija "Geo-
morfologija" i "Osnove geomorfologije", od 1996. do 2005. god. u nastavi kolegija "Geoekologija", a od 2004.
do 2005. god. bila je nositelj kolegija "Rusija". Bila je jedna od utemeljitelja kolegija "Ĉovjek i okoliš" na posli-
jediplomskom studiju na Sveuĉilištu u Zagrebu. U znanstveno-nastavno zvanje docenta iz podruĉja prirodnih
znanosti izabrana je 2003. godine. Ponovno je izabrana u isto znanstveno-nastavno zvanje na Sveuĉilištu u Zadru
2009.
Bila je suradnica na dva znanstvena projekta (Geomorfološko kartiranje Republike Hrvatske, voditelj A.
Bognar i "Korelacija tla Hrvatske sa Svjetskom referentnom osnovom za tlo", voditelj. S. Husnjak).
Od 2007. godine radi na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru, gdje je aktivno sudjelovala u uvoĊe-
nju novih predmeta jednopredmetnog i dvopredmetnog preddiplomskog i diplomskog studija geografije, te u iz-
radi njihova nastavnog plana i programa. Nositelj je kolegija Klimatologija, Odabrana poglavlja iz klimatologije,
Regionalna geografija Azije i Regionalna geografija Sredozemlja.
Objavila sama ili u koautorstvu, više znanstvenih radova zastupljenih u bazama podataka Web of Scien-
ce, u meĊunarodno priznatim ĉasopisima i publikacijama skupine te u zbornicima skupova i knjigama. Sudjelo-
vala na devet meĊunarodnih znanstvenih skupova i na dva domaća znanstvena i struĉna skupa, a bila i ĉlan znan-
stvenih odbora znanstvenih skupova. Ĉlanica dvaju domaćih znanstvenih udruţenja (Hrvatsko geografsko druš-
tvo - Zadar, Hrvatsko kartografsko društvo). Bila recenzent više srednjoškolskih udţbenika iz geografije i jedno-
ga visokoškolskog. Od 2002. do 2004. bila urednica struĉnog ĉasopisa Geografski horizont. Izradila velik broj
geografskih karata i ilustracija u udţbenicima i vjeţbenicama za osnovnu i srednju školu, u struĉnim ĉasopisima,
razliĉitim knjigama i publikacijama.
Sudjelovala je kao ĉlanica Povjerenstava za ocjenu nastupnih predavanja kandidata na Geografskom
odsjeku PMF-a u Zagrebu. Znanstveni rad usmjeren je na primijenjena geomorfološka, geoekološka i klimatolo-
ška istraţivanja, a poseban se znanstveni interes oĉituje u razvijanju pristupa i metodologije istraţivanja meĊu-
sobnog djelovanja ĉovjeka i okoliša s fiziĉko-geografskog aspekta. Rezultate svojih istraţivanja primijenila je u
radu na više projekata, studija i elaborata od drţavnog i ţupanijskog interesa (u razdoblju od 1997. do danas) ve-
zanih uglavnom uz prostorno planiranje, lokacije infrastrukturnih objekata i zaštitu okoliša.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Fürst-Bjeliš, B. - Lozić, S. - Perica, D. (2001.): Man and the Environment in the Central Velebit Area - Baške
Oštarije and Surroundings, Acta Geographica Croatica, 35, 111-132.
Lozić, S. - Fuerst-Bjeliš, B. - Perica, D. (2006.): Quantitative-geomorphological and Environment-historical Im-
pact on the Ecological Soil Depth, Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik, 68 (1), 7-25.
Lozić, S. (1995.): Vertikalna rašĉlanjenost reljefa kopnenog dijela Republike Hrvatske, Acta Geographica Croa-
tica, 30, 17-28.
Lozić, S. (1996.): Hipsometrijske znaĉajke reljefa Republike Hrvatske, u: Zbornik radova 1. hrvatskog geografs-
kog kongresa, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 181-187.
Lozić, S. (1996.): Nagibi padina kopnenog dijela Republike Hrvatske, Acta Geographica Croatica, 31, 41-50.
Lozić, S. (2001.): Multivariate Approach to Relief Classification and Typology - the Example of North -
Western Croatia, Acta Geographica Croatica, 35, 19-42.
Lozić, S. (2008.): Primjena multivarijantnih statistiĉkih metoda u geomorfologiji, u: Zbornik Drugog kongresa geo-
grafa Bosne i Hercegovine, Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 120-142.
Perica, D. - Bognar, A. - Lozić, S. (2002.): Geomorfološke znaĉajke zavale Oštarijskog polja u kršu, Geoadria, 7
(2), 23-34.
Perica, D. - Lozić, S. - Mrak, I. - Lonĉar, N. - Trajbar, S. (2004.): Utjecaj snijega i mraza na oblikovanje reljefa
na podruĉju NP "Paklenica", Paklenički zbornik, 2, 17-22.
Perica, D. - Lozić, S. - Mrak, I. (2002.): Periglacijalni reljef na podruĉju Velebita, Geoadria, 7 (1), 5-29.
83
Dr. sc. Damir Magaš
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor u trajnom zvanju
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2006.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen je u Metkoviću 15. sijeĉnja 1953. Gimnazijsko obrazovanje (1971.) stekao u Zadru. Na Geografs-
kom odsjeku PMF Sveuĉilišta u Zagrebu završio studij primijenjene geografije 1975. Na PDS studiju Urbanizam i
prostorno planiranje Sveuĉilišta u Zagrebu magistrirao 1985. Doktorsku disertaciju Historijsko-geografske osnove
urbanog razvoja Nina i problemi njegove suvremene revitalizacije obranio 1992. na Geografskom odsjeku PMF-a.
U Zavodu za urbanizam u Zadru 1976.-1993. prostorni planer i voditelj izrade prostornih planova i studija. Od 1976.
godine suraĊuje sa Zavodom HAZU u Zadru u ĉijim izdanjima objavljuje rezultate znanstvenih istraţivanja.
Godine 1993. stekao zvanje docenta, stupanj znanstvenog suradnika na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Utemeljio studij tj. Odsjek za geografiju u Zadru i bio prvi predstojnik 1994.-1999. Izvanredni profesor i viši znan-
stveni suradnik 1997.-2001. Redoviti profesor i znanstveni savjetnik od 2001., a u trajnom zvanju od 2006. Gost
profesor na sveuĉilištima u Angersu, Zagrebu, Mariboru, Rijeci, Peĉuhu, Teramu. Prodekan Filozofskog fakulteta i
predstojnik Zavoda za povijesne znanosti, klasiĉnu filologiju i geografiju 1997.-2000. Od 1999. predaje na poslije-
diplomskim studijima Povijest jadranskog pomorstva (Zadar) i Geografske osnove prostornog planiranja i ureĎenja
(Zagreb). Angaţiran 1996.-2002. na osnivanju (obnovi) Sveuĉilišta u Zadru. Ĉlan Poglavarstva Zadarske ţupanije
(1993.-1997. i 2001.-2005.).
Uz redovitu nastavu na dodiplomskom studiju, 2002. utemeljuje vodi i sudjeluje u izvedbi nastave i na PDS
Geografske osnove litoralizacije Hrvatske na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. Od 2003. sudjeluje i na me-
Ċunarodnom PDS European Studies: Languages and Cultures in Contact, Sveuĉilišta u Zadru u kooperaciji s 4 ino-
zemna i 2 domaća sveuĉilišta.
Od 2000. do osnivanja Sveuĉilišta u Zadru, 2002. dekan Filozofskog fakulteta u Zadru, 2002.-2003. priv-
remeni rektor, te 2003.-2007. prvi izabrani rektor novog (obnovljenog) Sveuĉilišta u Zadru. Proĉelnik Odjela za ge-
ografiju 2007.-2009. Ĉlan Matiĉnog odbora za podruĉje prirodnih znanosti - polje geoznanosti (2005.-2010.) i Matiĉ-
nog odbora za podruĉje interdisciplinarnih znanosti - polje geografija MZOŠ Republike Hrvatske od 2010.
Podruĉja znanstvenoga rada su mu: geografija, posebice regionalno geografska problematika Hrvatske, ur-
bano-geografska problematika i povijesno-zemljopisna problematika. Objavio oko 140 radova od ĉega preko 100
znanstvenih, ukljuĉujući nekoliko knjiga i poglavlja u knjigama, udţbenika, skripta. Od 1996. vodi znanstveni pro-
jekt Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka, a od 2006. znanstveni projekt Geografske osnove razvoja li-
toralnih regija Hrvatske te program Geografsko-krajobrazne odrednice razvoja hrvatskog priobalja i otoka MZOŠ.
Bio je suradnik na 2 znanstvena projekta Ministarstva znanosti i tehnologije (1991.-1996.).
Utemeljio je 1996. i glavni je urednik znanstvenog ĉasopisa Geoadria, urednik je prvoga hrvatskog encik-
lopedijskog Geografskog rječnika, 2002. (autor A. Cvitanović), a ĉlan je uredništva nekoliko knjiga i ĉasopisa. Sud-
jelovao u radu više od 60 meĊunarodnih i domaćih znanstvenih i struĉnih skupova. Ĉlan je Hrvatskog geografskog
društva od 1971., a od 1995. predsjednik njegova ogranka u Zadru. Ĉlan je Hrvatskog kartografskog društva od
2001. i njegova Poĉasnog odbora. Odlikovan Redom Danice hrvatske s likom RuĊera Boškovića.
Rezultate istraţivanja objavljivao je u stranim i domaćim publikacijama Radovi Instituta/Zavoda za povije-
sne znanosti JAZU/HAZU u Zadru (1977, 1981, 1991., 1995, 1999.), Zadarska revija/smotra (1981., 1991., 1993.,
1997.), Geografski glasnik (1984., 1993.), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1994., 1996.), Geoadria (1996.-
2007.), Editions L'Harmattan (Paris, 1997, 2000.), Geografski horizont (1997.), GeoJournal (Kluwer Academic Pu-
blishers, Dordrecht/Boston/London, 2000.), Acta Carsologica Slovaca (Liptovský Mikuláš, 1999.), Periodicum Bio-
logorum (2000..), Mosella (Metz, 2002.), Smotra /Rundschau (2004.), Spelaeologia Croatica (2005.), Kartografija i
geoinformacije (2006). Recenzirao je više desetaka znanstvenih i struĉnih radova iz geografije.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Fariĉić, J. - Magaš, D. (2007.): Geografska obiljeţja i njihova funkcionalna povezanost s toponimima otoka Ugljana,
u: Toponimija otoka Ugljana, Sveuĉilište u Zadru, Zadar, 5-45.
Fariĉić, J., Magaš, D. (2009.): Geografski ambijent oblikovanja i korištenja toponima na otoku Vrgadi, u: Toponimi-
ja otoka Vrgade, Sveuĉilište u Zadru, Zadar, 11-59.
Magaš, D. - Ĉuka, A. (2006.): L'impatto della deruralizzazione sulo sviluppo territoriale dell'arcipelago di Zara,
Memorie della Società geografica italiana, 57, 337-349.
84
Magaš, D. - Fariĉić, J. - Lonĉarić, R. (2006.): Geografske osnove društveno-gospodarske revitalizacije Unija / Geog-
raphical Basis of Socio-Economic Revitalization of Unije Island, Croatia, Geoadria, 11 (2), 173-240.
Magaš, D. - Fariĉić, J. (2006.): Geografske osnove suvremenog razvoja otoka Ploĉe (Drvenik Mali) / Geographical
Basis of Modern Development of Ploĉa Island (Drvenik Mali), Geoadria, 11 (1), 17-62.
Magaš, D. (2005.): Croatia: Towards the Concept of Euroregions, u: Globalizirana Evropa/Globalized Europe,
Univerza na Primorskem, Koper, 247-258.
Magaš, D. (2006.): Prirodno-geografska osnova otoka Pašmana, u: Toponimija otoka Pašmana, Sveuĉilište u Zadru,
Zadar, 9-30.
Magaš, D. (2007.): Suvremeni aspekti primjene geografije u prostornom planiranju, u: 4. hrvatski geografski kon-
gres. Zbornik radova, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 9-20.
Magaš, D. (2008.): Geografske posebnosti razvitka malih hrvatskih otoka, u: Otok Rava, Sveuĉilište u Zadru, HA-
ZU, Matica hrvatska - Zadar, Hrvatsko geografsko društvo - Zadar, Zadar, 19-42.
Magaš, D. (2009.): Prostorni razvoj Zadra 1945.-1991., u: Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domovin-
skog rata. Zbornik radova, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Sveuĉilište u Zadru, Zagreb - Za-
dar, 274-347.
Magaš, D., Lonĉarić, R. (2006.): Litoralizacija i prostorno planske vizije hrvatskih priobalnih središta, u: Akademik
Josip Roglić i njegovo djelo. Zbornik radova, Hrvatsko geografsko društvo, Split, 245-268.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=153533
Osobna web stranica: http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=451
Dr. sc. Snjeţana MrĊen
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2004.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Odjel za geografiju Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊena 7. 9. 1956. u Drnišu. U Zagrebu završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala 1980. struĉni, a
1981. nastavni smjer na Geografskom odsjeku PMF-a iz podruĉja demogeografije. Na istom fakultetu magistri-
rala 1989. Godine 1990. u Parizu stekla diplomu D. E. A. (Diplôme d'études approfondies) na Visokoj školi dru-
štvenih znanosti (Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales ) iz podruĉja demografije i društvenih znanosti.
Godine 2001. godine, takoĊer na Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales, obranila doktorsku disertaciju
kod prof. Hervea Le Brasa na temu Structures démographiques, nationalités et territoires en ex-Yougoslavie
(1945.-1990.) te time stekla diplomu doktora demografije i društvenih znanosti. Ista je nostrificirana u oţujku
2001. na PMF-u u Zagrebu. Godine 2004. izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Odjelu za geografi-
ju Sveuĉilišta u Zadru.
God. 1997. primljena na mjesto asistenta na Odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru, gdje
je do 2004. godine predavala kolegije: Politiĉka geografija, Azija s Rusijom i Geografske grafiĉke metode. Od
2004. do 2009. godine radila kao ugovorni diplomat na mjestu savjetnika za podruĉje Socijalne politike i zapoš-
ljavanja, Slobode kretanja radnika i Statistike u Misiji Republike Hrvatske pri EZ u Bruxellesu. Nakon isteka
mandata (1. 3. 2010.) nastavila posao na Odsjeku za geografiju Sveuĉilišta u Zadru, gdje predaje sljedeće kolegi-
je: Politiĉku geografiju, Geografiju obitelji, Antropološku demografiju i Suvremene demografske procese.
Kao znanstveni istraţivaĉ sudjelovala u realizaciji meĊunarodnih znanstvenih projekata - 2 u Parizu
(Institut de Recherches et Applications Démographiques : De l'intégration nationale à l'intégration européenne -
La Yougoslavie; Institut de l'Enfance et de la Famille: L'Europe de l'Est en Transition - Famille et politiques fa-
miliales en transition en Europe de l'Est) i 1 u Sarajevu (financiran od Europske unije : The Chances for the Re-
construction of Bosnian Cities. Strategies for the development of the economical, social and cultural potentials).
Odrţala 16 pozvanih predavanja na meĊunarodnim znanstvenim kongresima, konferencijama i skupo-
vima - u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Tunisu, Italiji, Grĉkoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini,
Švicarskoj i Kini. Sudjelovala u radu znanstvenog i programskog odbora triju meĊunarodnih znanstvenih konfe-
rencija: u Italiji (Bari), Bosni i Hercegovini (Sarajevo) i Grĉkoj (Volos).
Ĉlan triju meĊunarodnih znanstvenih društava (AIDELF, BSPS, IUSSP), a u jednom (AIDELF) bila i
ĉlan Upravnog odbora (2000.-2008). TakoĊer, ĉlan Znanstvenog odbora znanstvenog ĉasopisa Balkanologie (Pa-
riz) i UreĊivaĉkog odbora znanstvenog ĉasopisa Demographie des Balkans (Pariz -Volos).
85
Od 1997. do godine bila predstavnik R. Hrvatske u Europskom odboru za demografiju (CDPO) pri Vi-
jeću Europe. U istom Vijeću bila ĉlan radne grupe eksperata od 1998. do 2000., a s temom Tendencije mortalite-
ta i diferencijalni mortalitet u Europi. Vijeće Europe je imenovalo voditeljem okruglog stola na Koordinacijskom
sastanku o popisu stanovništva u Balkanskim zemljama, 2000. god. u Makedoniji.
U okviru projekata Vijeća Europe i Europske komisije, sudjelovala kao ekspert za demografska pitanja
i promatraĉ na popisima stanovništva u Makedoniji (2002., 2003.), Moldovi (2004.) i na Kosovu (2006., 2008.).
Na Institut National d'Etudes Démographiques u Parizu, staţirala 4 godine (1990.-1993.). Istodobno bila stipen-
dist Ministarstva vanjskih poslova Republike Francuske. Na istom institutu boravila 1998., 1999. i 2009. god.
kao gostujući znanstvenik. TakoĊer, kao gostujući profesor, odrţala nekoliko predavanja u Grĉkoj na Sveuĉilištu
u Tesaliji (1998).
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Kotzamanis, B. - Mrdjen, S. - Parant, A. (2003.): Les recensements récents de la population et des habitations
dans les Balkans en 2000., University of Thessaly, Department of Planning and Regional Development,
Laboratory of Demographic and Social Analyses, 5, Volos.
MrĊen, S. - Penev, G. (2003.): Balkans. Des comportements demographiques bouleverses, Le courrier des pays
de l'Est, 1038, 43-55.
MrĊen, S. (1993.): Pluralist mobilization as a catalyst for the dismemberment of Yougoslavia, u: The New Politi-
cal Geographie of Eastern Europe, Belhaven Press, London - New York, 115-133.
MrĊen, S. (2000.): Les mariages inter-ethniques en ex-Yougoslavie, Demographie des Balkans, 1, 1-12.
MrĊen, S. (2000.): Mortalité infantile dans l'ancienne République Socialiste Fédérative de Yougoslavie, u: La
démographie des Balkans - Composantes de l'evolution démographique, Université de Macédoine, Vo-
los, 186-207.
MrĊen, S. (2000.): Tendencije mortaliteta u Hrvatskoj od 1950. do 1998, Hrvatski geografski glasnik, 62, 25-41.
MrĊen, S. (2002.): Les tendances de la mortalité en Croatie 1950-1998, u: Popolazione e migrazioni nei Balcani,
Università degli Studi di Bari, Dipartimento per lo Studio delle Società Mediterranee, Bari, 195-218.
MrĊen, S. (2002.): Narodnost u popisima - promjenljiva i nestalna kategorija, Stanovništvo, 1-4, 77-103.
MrĊen, S. (2004.): Projekcije stanovništva Hrvatske do 2031. godine: mogu li migracije ublaţiti buduće negativ-
ne demografske trendove? Migracijske i etničke teme, 20 (1), 63-78.
MrĊen, S. (2007.): Fécondité, nuptialité et divortialité en Croatie depuis 1990 ". (dir. de Kotzamanis, Parant,
Sardon), u: Les mutations de la décennie 1990 et l'avenir démographique des Balkans, Laboratory of
Demographic and Social Analysis, University of Thessaly, Grece; INED, Paris, 99-109.
Dr. sc. Stijepo Obad
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor u trajnom zvanju u miru
Godina zadnjeg izbora u znanstveno zvanje: 1995.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru
E-mail adresa: -
Životopis
Rodio se 11. sijeĉnja 1930. u Pridvorju, Konavle, kod Dubrovnika. Osnovnu školu završio u rodnom
mjestu, niţe razrede gimnazije u Grudi i Dubrovniku, a više razrede gimnazije i veliku maturu u Trebinju. Studij
povijesti diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1961. godine.
Jednu školsku godinu radio je u Sedmogodišnjoj, odnosno Osmogodišnjoj školi u Pridvorju. Od 1961.
do 1964. radio kao asistent u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku, a od konca 1964. do 2000., kada odlazi
u mirovinu, radio na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, gdje je stekao sva nastavna i znanstve-
no-znanstvena zvanja, ukljuĉujući doktorat znanosti.
Kao redoviti profesor predavao Hrvatsku povijest i Opću povijest novoga vijeka studentima povijesti.
Za znanstveno-nastavni i javni kulturni rad primio više nagrada i priznanja.
Uţe podruĉje znanstvenog istraţivanja mu je istoĉnojadranska povijest novoga vijeka, osobito odnosi na
dalmatinskom selu, te raznolika geopolitiĉka pitanja jadranskog akvatorija.
Referirao na brojnim domaćim i meĊunarodnim znanstvenim skupovima. Vodio više znanstvenih proje-
kata.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige:
Obad, S. - Dokoza. S. - Martinović, S. (1999.): Juţne granice Dalmacije od XV. stoljeća do danas, Zadar.
86
Obad, S. - Luĉić, J. (1994.): Konavoska Prevlaka, Dubrovnik.
Obad, S. (1987.): Dalmacija revolucionarne 1848/49. godine. Odabrani izvori, Rijeka.
Obad, S. (1990.): Dalmatinsko selo u prošlosti. Počeci turizma, Split.
Studiije i članci
Obad, S. (1962.): Preporodni spis Ivana Nikolića, Anali historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 8-9, 643-652.
Obad, S. (1968.): Sukob talijanskih i austrijskih interesa na Jadranu u revoluciji 1848/49. g., Pomorski zbornik,
6, 531-538
Obad, S. (1969.): Poloţaj Austrije na Jadranu za vrijeme rata u Italiji 1859. godine, Pomorski zbornik, 7, 591-
604.
Obad, S. (1970.): Napuljska revolucija u oĉima dalmatinskih pomoraca, Pomorski zbornik, 8, 727-736.
Obad, S. (1971.): Agrarni odnosi na podruĉju bivše Dubrovaĉke Republike (1814-1850), Radovi Filozofskog fa-
kulteta u Zadru, 6 (3), 131-148.
Obad, S. (1972.): Narodnopreporodno gibanje u Dubrovniku i Boki kotorskoj 1860/1861. godine, Radovi Filo-
zofskog fakulteta u Zadru, 10 (4), 153-168.
Obad, S. (1976.): Ekonomski, socijalni, politiĉki razvoj Šibenika od 1814. do 1859. godine, u: Šibenik. Spomen-
zbornik o 900 obljetnici, Šibenik, 329-375.
Obad, S. (1977.a): Šibenik oko godine 1848/49., Zadarska revija, 3-4, 387-391.
Obad, S. (1977.b): Uzroci iseljavanja iz Dalmacije u devetnaestom stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zad-
ru, 16 (7), 175-182.
Obad, S. (1979.): Dubrovaĉki zahtjevi revolucionarne godine 1848., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 18
(8), 235-240.
Obad, S. (1981.): Dalmacija na evropskim izloţbama sredinom devetnaestog stoljeća, Radovi Filozofskog fakul-
teta u Zadru, 20 (9), 103-111.
Obad, S. (1982.): Konavle od pada Dubrovaĉke republike do kraja Prvog svjetskog rata, Konavoski zbornik, 1,
66-87.
Obad, S. (1984.): Pokušaj unapreĊenja Dalmacije za neoapsolutizma (1852-1860), Radovi Filozofskog fakulteta
u Zadru, 23 (10), 75-87.
Obad, S. (1985.): Razvoj slobodoumlja u gradskom društvu Dalmacije od prosvjetitelja do pojave ilirizma, Ra-
dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 24 (11), 149-162.
Obad, S. (1986.): Kraj hajduĉije u Dalmaciji, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 283-297.
Obad, S. (1987.a): Neke karakteristike stanja i kretanja na dalmatinskom selu od sredine 18. st. do prvoga svjets-
kog rata, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 26 (13), 257-276.
Obad, S. (1987.b): Struktura gospodarstva na otoku Pašmanu u 19. stoljeću, u: Pašmanski zbornik, Zadar, 269-
282.
Obad, S. (1989.): Splitska zagora u hrvatskome narodnom preporodu, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 28
(15), 165-178.
Obad, S. (1990.a): Arhivska graĊa u beĉkim arhivima o Splitu i njegovu gravitacijskom podruĉju, GraĎa i prilo-
zi za povijest Dalmacije, 11, 169-173.
Obad, S. (1990.b): Razvoj školstva u Dalmaciji u preporodno doba, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 29
(16), 275-288.
Obad, S. (1993.): Sukob interesa velikih sila na istoĉnom Jadranu krajem 18. i u ranom 19. stoljeću, Radovi Filo-
zofskog fakulteta u Zadru, 31 (18), 249-254.
Obad, S. (2002.): Pag u Felicinovićevo doba, u: Zbornik radova sa znanstvenoga skupa. Pag u Felicinovićevo
doba, Zadar - Pag, 25-34.
Obad, S. (2003.): Hrvatska društva u Boki kotorskoj do Drugoga svjetskog rata, u: Hrvati Boke kotorske, Orebić,
427-460.
Uputnica na cjelovitu bibliografiju
Lukšić, M. E. (2006.): Zasluţni povjesničar prof. dr. sc. Stijepo Obad. Uz 75. obljetnicu ţivota, Matica hrvatska,
Zadar.
Dr. sc. Tado Oršolić
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno zvanje: 2006.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
87
Životopis
RoĊen 17. rujna 1971. u Tolisi, Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu završio u Tolisi, a srednju u Oraš-
ju. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao povijest i filozofiju 1996. godine. Poslijediplomski studij povi-
jesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer Hrvatska povijest novog vijeka, završio 2002. uspješnom obra-
nom magistarskog rada Ustroj kopnene vojske u Dalmaciji 1867.-1809. Doktorirao 2005. na Sveuĉilištu u Zadru
obranivši disertaciju pod naslovom Teritorijalne snage u Dalmaciji od 1814. do 1868. godine. U znanstveno
zvanje znanstvenog suradnika izabran 2006. godine.
Od srpnja 1997. uposlen kao znanstveni novak u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru na znan-
stveno-istraţivaĉkom projektu "Istraţivanja prošlosti juţne Hrvatske". Nakon doktoriranja i izbora u znanstveno
zvanje u istoj instituciji znanstveni istraţivaĉ.
Od akademske 2007./2008. godine u kontinuitetu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉili-
šta u Mostaru predaje sljedeće obvezne kolegije: Uvod u povijest s metodologijom; Europska i svjetska povijest
u ranom novom vijeku; Europske regije i povijest Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću; Europska i svjetska povi-
jest nakon 1945., te izborni kolegij Hrvatska vojna povijest u novom vijeku (1806.-1945.). Na poslijediplom-
skom studiju tog Fakulteta ima kolegij: Novovjekovna povijest BiH u kontekstu europske povijesti.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Oršolić, T. (1999.): Ustroj i sluţba austrijske kopnene vojske u Dalmaciji od 1867. do 1873., Radovi Zavoda za
povijesne znanosti HAZU u Zadru, 41, 223-245.
Oršolić, T. (2000.a): Vojno sudstvo u Habsburškoj Monarhiji s naglaskom na Dalmaciju (1848.-1867.), Radovi
Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, 38 (25), 143-153.
Oršolić, T. (2000.b): Sudjelovanje dalmatinskih postrojbi u zaposjedanju Bosne i Hercegovine 1878., Radovi za-
voda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 42, 287-308.
Oršolić, T. (2002.): Hrvatsko domobranstvo kao separatum corpus ugarskog domobranstva (1868. -1914.), Ra-
dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, 39 (26), 165-190.
Oršolić, T. (2003.): Teritorijalne snage za francuske uprave u Dalmaciji (1806.-1809.), Radovi zavoda za povije-
sne znanosti HAZU u Zadru, 45, 271-289.
Oršolić, T. (2004.): Vojno-teritorijalna podjela i reorganizacija austrougarske vojske 1867.-1890., Radovi zavoda
za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 46, 369-394.
Oršolić, T. (2005.): Novaĉenje i vojna obveza u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske uprave (1814.-1890.), Ra-
dovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 47, 305-324.
Oršolić, T. (2006.a): Hajduĉija, razbojstva i krijumĉarenja u Dalmaciji od uspostave druge austrijske uprave do
sredine 19. stoljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 44, 241-254.
Oršolić, T. (2006.b): O ĉasniĉkoj izobrazbi, plaći i ĉasniĉkom kadru u austrougarskoj vojsci s naglaskom na
Dalmaciju, Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 48, 557-568.
Oršolić, T. (2007.): Seoske straţe i poljsko redarstvo u kopnenoj Dalmaciji (od 1814. do druge polovine XIX.
stoljeća), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 49, 467-481.
Dr. sc. Mladen Pahernik
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2009.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Hrvatsko vojno uĉilište u Zagrebu
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen je 3. rujna 1966. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1993. godine
na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Poslijediplomski studij završio je na PMF-u, Geografskom odsjeku
u Zagrebu 1998. godine s temom Recentni krški procesi i njihov utjecaj na oblikovanje reljefa gorske skupine
Velike Kapele. Doktorirao je 2005. godine s temom Geomorfologija Gorskog kotara - primjena GIS-a u istraţi-
vanju reljefa, pod mentorstvom akademika dr. A. Bognara. Pri završetku studija, sredinom 1991. odlazi na ratište
u Banovinu (G. Budiĉina) kao priĉuvnik MUP-a, a u studenom. 1991. godine pristupa u Hrvatsku vojsku u Sa-
mostalni bataljun Starigrad-Paklenica (164. brigada). Od 1993. godine zaposlen je u Ministarstvu obrane, gdje je
obnašao duţnosti nastavnika u Hrvatskom vojnom uĉilištu kao nastavnik predmeta Vojna topografija, Vojna ge-
ografija, te Uvod u geografsko informacijske sustave i Geoinformacije. Trenutno obnaša duţnost voditelja od-
sjeka vojne geografije. Za potrebe provedbe nastave iz podruĉja GIS-a napisao je recenzirane nastavne materija-
le, udţbenik Uvod u geografsko informacijske sustave i priruĉnik Programski paket Arc View GIS - osnove vojne
88
primjene. Od 2007. kao istraţivaĉ aktivno sudjeluje u realizaciji dvaju znanstvenih projekata Geomorfološko
kartiranje R. Hrvatske; voditelj A. Bognar i Geomorfološka i geoekološka istraţivanja krša R. Hrvatske; voditelj
S. Faivre.
Akad. god. 2007./2008. radio je kao vanjski suradnik na Politehniĉkom specijalistiĉkom diplomskom
studiju Tehniĉkog veleuĉilištu u Zagrebu kao nositelj kolegija Geografsko informacijski sustavi. Od 2008/09 kao
vanjski suradnik na Geografskom odsjeku PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu vodi kolegije: Digitalna analiza reljefa,
Vojna geografija i zajedno s S. Faivre kolegij Geomorfološko kartiranje. U svojstvu vanjskog suradnika od
2008/09 na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti Sveuĉilišta u Mostaru nositelj je kolegija
Analize u GIS-u I i II, te Geoinformatika. Na istom Sveuĉilištu nositelj je kolegija Vizualizacija u GIS-u na posli-
jediplomskom znanstvenom studiju „Geografske osnove planiranja u okolišu“. Od akademske godine 2009/10 u
svojstvu vanjskog suradnika na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru provodi nastavu iz kolegija GIScience -
znanost o geoinformacijskim sustavima.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Faivre, S. - Pahernik, M. (2007.): Structural influences on the spatial distribution of dolines Island of Braĉ, Croa-
tia. Z. Geomorph, 51 (4), 487-503.
Mihljević, D. - Pahernik M. (1992.): Analysis of solution flutes as an indicator to a recent dynamics of develop-
ment of microcarst relief forms, on the area of Bijele i Samarske Stijene, u: Geomorphology and Sea
and the meeting of the geomorphological commision of the Carpatho-Balcan Countries. Zbornik rado-
va, Geografski odjel PMF-a, Zagreb.
Pahernik, M. - Kereša, D. (2007.): Primjena geomorfoloških istraţivanja u vojnoj analizi terena -indeks zaštitnog
potencijala reljefa, Hrvatski geografski glasnik, 69 (1), 41-56.
Pahernik, M. - Lozanĉić, M. (2006): Suvremena istraţivanja krša u sklopu vojnih znanosti, u: Akademik Josip
Roglić i njegovo djelo. Zbornik radova, Hrvatsko geografsko društvo, Split, 537-553.
Pahernik, M. - Tuta, J. - Kovaĉević, D. (2006.): GIS relief analysis as a parameter of terrain serviceability of
military vehicles. Promet - Traffic & Transportation, 18 (6), 387-394.
Pahernik, M. (1998): Utjecaj klime i reljefa na intenzitet površinske korozije karbonata gorske skupine Velike
Kapele, Acta Geographica, 33, 46-58.
Pahernik, M. (2000.): Prostorni raspored i gustoća ponikava SZ dijela Velike Kapele - rezultati raĉunalne analize
susjedstva, Geoadria, 5, 10-120.
Pahernik, M. (2006.): Uvod u geografsko informacijske sustave, MORH, Zagreb.
Pahernik, M. (2008): Digitalna analiza padina otoka Raba, Geodria, 12 (1), 3-22.
Tuta, J. - Pahernik, M. (2005.): Geografsko informacijski sustav kao potpora modeliranju vojnog prometnog sus-
tava, Suvremeni promet, 25 (1-2), 86-90.
Dr. sc. Milorad Pavić
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2007.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]; [email protected]
Životopis
RoĊen 23. lipnja 1966. u Zadru. Kao hrvatski branitelj od 5. rujna 1991. do 30. svibnja 1994. aktivni
sudionik Domovinskog rata. Diplomirao 1998. na Filozofskom fakultetu u Zadru talijanski jezik i knjiţevnost i
povijest. Poslijediplomski studij iz povijesti ranoga novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2003. us-
pješno dovršio. U prosincu 2006. obranio doktorsku disertaciju Istočni Jadran u talijanskim tiskanim geografs-
kim priručnicima XVI.-XVIII. stoljeća na Sveuĉilištu u Zadru.
Znanstveni novak 1998.-2007. na Filozofskom fakultetu u Zadru, nakon toga u stalnom radnom odnosu
na Sveuĉilištu u Zadru, Odjel za povijest.
Sudjelovao u dodiplomskoj nastavi, a sada predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti,
te ovom doktorskom studiju.
Bavi se istraţivanjem novovjekovne povijesti istoĉnog Jadrana, osobito geografskih, kartografskih i
plovidbenih priruĉnika o Jadranu nastalih do kraja 18. stoljeća. Referirao na domaćim i meĊunarodnim znan-
stvenim skupovima. Bio suradnik više znanstvenih projekata.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
89
Pavić, M. (2000.): Plovidbena ruta sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija, Radovi Zavoda za povi-
jesne znanosti HAZU u Zadru, 42, 173-194.
Pavić, M. (2002.a): L'arte del navegar, Civiltà italiana, Nuova serie, 2 (1), 163-169.
Pavić, M. (2002.b): Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama, Radovi Zavoda za povijesne HAZU u Za-
dru, 44, 280-282.
Pavić, M. (2006.) Istoĉnojadranske luke u izolarima i portulanima 16. i 17. stoljeća, u: Luke istočnog Jadrana,
Orebić, 183-192.
Pavić, M. (2007.a): Prilog poznavanju hodoĉasniĉkih putovanja od Venecije do Svete Zemlje u XVI. stoljeću,
Croatica Christiana periodica, 59, 33-47.
Pavić, M. (2007.b): Prilog poznavanju kartografskog prikazivanja crnogorske obale, Arhivski zapisi, 14 (1-2),
23-42.
Pavić, M. (2009.a): Boka kotorska u talijanskim geografskim priruĉnicima XVI.-XVIII. stoljeća, u: Hrvatsko-
crnogorski dodiri / Crnogorsko-hrvatski dodiri: Identitet povijesne i kulturne baštine crnogorskog pri-
morja, Zagreb, 279-303.
Pavić, M. (2009.b): Neki aspekti demografskog razvoja zadarskog podruĉja u drugoj polovici 20. stoljeća, u: Za-
dar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata, Zadar, 424.-443.
Pavić, M., (2003.): Plovidbene rute srednjim i juţnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia, Radovi Zavoda
za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 45, 153-199.
Dr. sc. Draţen Perica
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2003.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za geografiju Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen u Drnišu 23. lipnja 1960. Od 1967 do 2004. ţivi u Zagrebu, a od 2004. u Starigradu - Paklenici.
Osnovnu i srednju školu pohaĊao u Zagrebu. Dodiplomski i poslijediplomski studij geografije završio na Geog-
rafskom odsjeku PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu, gdje je 1998. i doktorirao s temom Geomorfologija krša Velebi-
ta. Od 1990. zaposlen na Geografskom odsjeku PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu kao znanstveni novak, a od 15. lis-
topada 2002. do 30. rujna 2005. godine u Zavodu za pedologiju, Agronomskog fakulteta Sveuĉilištu u Zagrebu
kao docent i voditelj kolegija Geomorfologija na studiju UreĊenje krajobraza. Od 1. listopada 2005. godine za-
poslen je u Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru kao docent. Podruĉje interesa poglavito mu je vezano uz fi-
ziĉku geografiju, osobito uz problematiku geografije krša.
Do sada objavio oko trideset znanstvenih radova, te sudjelovao na više domaćih i meĊunarodnih skupo-
va. Do 2006. bio je suradnik je na dva znanstvena projekta (Geomorfološko kartiranje Republike Hrvatske i
Vrednovanje i oĉuvanje vrijednih krajobraza Republike Hrvatske), a od 2007. godine suradnik je na znanstve-
nom projektu Istraţivanje ugroţenih staništa morem preplavljenog krša u obalnom moru Hrvatske, te je voditelj
znanstvenog projekta Hrvatski priobalni krški prostor - geomorfološke i ekološke znaĉajke. Od 2009. godine vo-
ditelj je hrvatskog dijela bilateralnog projekta Zaštićena podruĉja na dinarskom kršu Hrvatske i Slovenije (sa
Slovenijom). TakoĊer, bio voditelj više struĉnih projekata ili suraĊivao na njima. Sudjelovao u pripremnim rado-
vima više prostornih planova. Osim znanstvenih radova objavio oko dvadesetak znanstveno-popularnih ĉlanaka,
jedan je od (tri) autora udţbenika za prvi razred gimnazije izdavaĉkog poduzeća Meridijani. U razdoblju od 1996
do 2001. godine kao vanjski struĉni suradnik i scenarist obrazovnog programa HTV sudjelovao u realizaciji ve-
ćeg broja TV emisija.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Aniĉić, B. - Rechner, I. - Perica, D. (2004.): Structural Vocabulary of Cultural Landscape on the Island of Krk,
Acta Carstologica, 33 (1), 101-115.
Bognar, A. - Saletto, M., - Perica, D. - Blazek, I. (1995.): Geomorfološka karta bazena porjeĉja Velike i Male
Paklenice, Pakleniĉki zbornik, 1, 17-24.
Husnjak, S. - Perica, D. - Kušan, V. - Carević, T. - Kauĉić, D. (2008.): Uporabna vrijednost i mogućnost navod-
njavanja tla krških polja na otocima Visu i Biševu, Hrvatske vode, 16 (64), 179-189.
Lozić, S. - Fuerst-Bjeliš, B. - Perica, D. (2006.): Quantitative-geomorphological and environmental-historical
Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik, 68 (1), 7-25.
Perica, D. - Buzjak, N. (2001.): Contakt Karst of Southern Velebit (Croatia), Acta Carsologica, 30, 103-113.
90
Perica, D. - Lonĉar, N. (2008.): Egzogena geomorfološka obiljeţja te posebnosti krša u dolomitima otoka Rave.
u: Otok Rava, Sveuĉilište u Zadru, Razred za prirodne znanosti HAZU, Matica hrvatska - Zadar i Hr-
vatsko geografsko društvo - Zadar, Zadar, 185-195.
Perica, D. - Marjanac, T. - Aniĉić, B. - Mrak, I. - Juraĉić, M. (2004.): Small Karst Features (Karren) of Dugi
Otok Island and Kornati Archipelago Coastal Karst (Croatia), Acta Carstologica, 33 (1), 117-130.
Perica, D. - Marjanac, T. (2009.): Types of karren and their genesis on the Velebit mountain, u: Karst rock featu-
res: Karren sculpturing, Zaloţba ZRC SAZU, Postojna - Ljubljana, 259-274.
Perica, D. (1990.): Inţenjersko-geomorfološke osobine prostora Šibenika, u: 5. znanstveno posvetovanje geo-
morfologov Jugoslavije: Geomorfologija in geoekologija. Zbornik radova, Krško - Ljubljana, 89-96.
Perica, D., Orešić, D. & Trajbar, S. (2005): Geomorfološka obiljeţja doline i porijeĉja rijeke Krke s osvrtom na
dio od Knina do Bilušića buka, Geoadria, 10 (2), 131-155.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=172444
Dr. sc. Jozo Rogošić
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor, 1. izbor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2009.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja
Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 19. rujna 1962. u Splitu. Nakon završene osnovne i srednje škole u Splitu, 1983.godine upisao je
Agronomskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu na kojem je diplomirao 1988. Multidisciplinarni poslijediplomski
studij prirodnih znanosti iz podruĉja ekologije bilja završio je 1992. na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu
Sveuĉilišta u Zagrebu obranom magistarskog rada po naslovom UtvrĎivanje gospodarske vrijednosti najvaţnijih
vrsta gariga i makije eumediteranskog područja srednje Dalmacije. Disertaciju pod naslovom Istraţivanje krm-
ne vrijednosti sredozemnih zajednica bušika i makije i način njihova iskorištavanja obranio je na Agronomskom
fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu 1995.
Nakon završenog fakulteta, od 1989. godine radi kao mladi istraţivaĉ na Agronomskom fakultetu u Za-
grebu. Potom se od 1992. zapošljava u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, gdje ostaje raditi
do 1998. godine. Na Sveuĉilištu u Splitu, Odjel za struĉne studije, zapošljava se 1998., gdje radi do 2006. Nakon
toga prelazi raditi u Zadar, gdje preuzima voĊenje Odjela za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja i postaje
proĉelnik. 2009. na Sveuĉilištu u Zadru je izabran u zvanje redovitog profesora. Autor je studijskog programa
Primijenjene ekologije u poljoprivredi, ĉiji je predlagaĉ studija Sveuĉilište u Zadru.
Od 1989. predaje na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.
Na istom fakultetu je izradio i organizirao cjelokupni nastavni plan i program, te organizirao vjeţbe na predme-
tima: Uvod u botaniku, Geobotanika i ekologija bilja i Opća ekologija. U zvanje docenta na Sveuĉilišta u Mosta-
ru 2000., zatim u zvanje izvanrednog profesora 2003. godine i u zvanje redovnog profesora 2007. godine na pre-
dmetima Uvod u botaniku i Geobotanika i ekologija bilja. Pod njegovim vodstvom obranjeno je 28 diplomskih,
dva magistarska rada i jedna doktorska disertacija. Trenutno je voditelj još triju doktorskih disertacija. Tijekom
svoje znanstvene karijere znaĉajno se je usavršavao u inozemstvu, tako je: specijalizaciju iz podruĉja postavlja-
nja i rukovoĊenja travnjaĉkim pokusima obavio je na Universite Catholique de Louvain u Belgiji 1991. Sljedeće,
1992., godine koristi stipendiju Europske Unije - MeĊunarodnog centra za visoke studije poljoprivrede Medite-
rana (ICAMAS) za specijalizaciju iz podruĉja gospodarenja mediteranskim prirodnim resursima. Te iste (1992.)
i sljedeće (1993.), godine završio je nekoliko kratkih teĉajeva (specijalizacija) pod naslovom Pastoralisme et
Development u Institutima za Mediteransku poljoprivredu (IAM u Montpellieru, Francuska; IAM u Zaragozi,
Španjolska; IAM u Chania, Grĉka i u Veterinarskom institutu Hasan II u Rabatu, Maroko).
Akademske godine 1987./1988. dobitnik je Fulbrightove stipendije, te je preko godinu dana proveo na
specijalizaciji iz podruĉja gospodarenja prirodnim resursima u aridnim podruĉjima na Utah State University, Lo-
gan (Utah, SAD) i University of California, Davis (California, SAD).
Ĉlan više meĊunarodnih udruţenja, kao što su: Society for Range Management (Denver, Colorado,
USA); European Grassland Federation; FAO Network on Pasture and Fodder Crops; FAO-CIHEAM Network
of Cooperative Research on Sheep and Goats. Konsultant je FAO-a (UN Agencije za hranu i poljoprivredu) iz
podruĉja gospodarenja prirodnim pašnjaĉkim resursima. Dobitnik zahvalnice 2006. za znaĉajan doprinos u una-
prjeĊenju nastavnog procesa na Agronomskom fakultetu Sveuĉilišta u Mostaru.
91
Voditelj više meĊunarodnih projekata, kao npr. Ameriĉko-Hrvatsko znanstvenog projekta (2000 -
2004.), pod naslovom Improving livestock production by increasing consumption of tannin- and terpene-rich
plants in shrubland ecosystems, financiranog od Ameriĉkog ministarstva za poljoprivredu (USDA) i MZOŠ Re-
publike Hrvatske. TakoĊer je bio voditelj dvaju meĊunarodnih projekata u Bosni i Hercegovini: Vlašićki sir
(2003. -2005.), i UvoĊenje odrţivog sustava gospodarenja planinskim pašnjacima u cilju proizvodnje autohtonih
sireva (2005 - 2007). Ĉlan je Core grupe meĊunarodnog projekta pod naslovom: Education, Research and Trai-
ning for Global Environmental Change and Sustainable Management of Natural Resources in Western Balkans
(2008 - 2011). Od domaćih projekata voditelj je istraţivaĉkog tima u okviru projekta Potencijalni mehanizmi za
bolje korištenje krmnog potencijala mediteranske makije (2008.-2012.). Projekt je financiran od strane MZOŠ
Republike Hrvatske.
MeĊunarodnu afirmiranost dokazuje podatkom o 135 citata njegovih radova (Web of Science - SCI-
Expanded (2000 -2010). Sudjelovao je na 26 meĊunarodnih znanstvenih skupova, na 5 skupova odrţao je poziv-
na predavanja. U okviru suradnje na zajedniĉkom hrvatsko-ameriĉkom projektu (2001-2005.) odrţao je više pre-
davanja na nekoliko ameriĉkih sveuĉilišta.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Rogosic J - Estell, R. E. - Ivankovic, S. - Kezic, J. - Razov, J. (2007.): Potential Mechanisms to Increase Shrub
Intake and Livestock Performance in Mediterranean Shrubby Ecosystems, Small Ruminant Research.
74 (1-3), 1-15.
Rogosic J. - Pfister, J A. - Provenza, F. D. - Grbesa, D. (2006.): Sheep and goats Preference for and Nutritional
Value of Mediterranean Maquis Shrubs, Small Ruminant Research, 64, 169-179.
Rogosic, J. - Estell, - R. E. - Skobic, D. - Maric, S. - Martinovic, A. (2006.): Role of species diversity and
secondary compounds complementarity on diet selection on Mediterranean shrubs by goats, J. Chemi-
cal Ecology, 32, 1279-1287.
Rogosic, J. - Estell, R. E. - Skobic, D. - Stanic, S. (2007.): Influence of secondary compound complementarity
and species diversity on consumption of Mediterranean shrubs by sheep, Appl. Anim. Behav. Sci., 107,
58-65.
Rogosic, J. - Moe, S. R. - Skobic, D. - Knezovic, Z. - Rozic, I. - Zivkovic, M. - J. Pavlicevic (2009.): Effect of
supplementation with barley and activated charcoal on intake f biochemically diverse Mediterranean
shrubs, Small Ruminant Research, 81, 79-84.
Rogosic, J. - Pfister, J. A. - Provenza, F. D. - Grbesa, D. (2006.): The effect of activated charcoal and number of
species offered on intake of Mediterranean shrubs by sheep and goat, Applied Anim. Behav. Sci., 98 (3-
4), 183-195.
Rogosic, J. - Pfister, J. A. - Provenza, F. D. - Pavlicevic, J. (2008.): The effect of polyethylene glycol and num-
ber of species offered on intake of Mediterranean shrubs by sheep and goats, Journal of Animal Scien-
ce, 86, 3491-3496.
Rogošić, J. (2007.): Importance of Biological/Biochemical Diversity in Foraging on Mediterranean Rangelands,
Stoĉarstvo, 61 (6), 417-425.
Rogošić, J. (2008.): Foraging in Biochemically Heterogenous Plant Community: Secondary Metabolites
Complementarity, Stočarstvo, 62 (1), 3-9.
Rogošić, J. (2008.): The role of palatability in herbivores food selection, Stoĉarstvo, 61 (2), 123-142.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=192955&period=2007
Dr. sc. Vladimir Skraĉić
Znanstveno-nastavno zvanje: Izvanredni profesor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2006.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel francuski i iberoromanske studije Sveuĉilišta
u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 16. veljaĉe 1946. u Murteru na otoku Murteru, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Šibe-
niku i Zagrebu. Diplomirao 1972. na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu francuski i talijanski jezik s
knjiţevnostima.
92
Nastavniĉku karijeru zapoĉeo u školskoj godini 1964./65. na osnovnoj školi u Pašmanu. Od rujna 1972.
do listopada 1976. radio na sveuĉilištu u Clermont-Ferrandu (Francuska) u svojstvu lektora za hrvatski jezik, a
po povratku u domovinu, od lipnja 1977. do rujna 1979. kao prevodilac za francuski i talijanski u Direkciji Medi-
teranskih igara u Splitu. Od listopada 1979. do danas zaposlen na Odjelu za francuske i iberoromanske studije
Sveuĉilišta u Zadru, najprije u zvanju lektora (1979-1985), nakon toga u zvanju asistenta (1985.-1989. i 1989.-
1996.), od 1996. do 2002. u zvanju docenta, od 200.2 do 2006. ponovno u istom zvanju, te od 2006. u zvanju iz-
vanrednog profesora.
Godine 1978. upisao poslijediplomski studij iz lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagre-
bu, gdje je magistrirao 1984. s temom "Toponimija Kornatskog otoĉja". Doktorirao 1993. na zadarskom Filo-
zofskom fakultetu s disertacijom: "Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka".
Voditelj Centra za jadranska onomastiĉka istraţivanja i projekta Onomastica Adriatica. Glavni urednik bibliote-
ke koja nosi isto ime kao i projekt. Unutar biblioteke objavljene su tri toponomastiĉke monografije (otoka Paš-
mana, Ugljana i Vrgade, a u pripremi su Murter i Pag). Trenutno prorektor Sveuĉilišta za znanost i razvoj.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige:
Skraĉić, V. (1996.): Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, Knjiţevni krug i Matica hrvatska,
Split - Zadar.
Skraĉić, V. (2006.): Toponimija otoka Pašmana (glavni urednik), Zadar, Sveuĉilište u Zadru - Centar za jadran-
ska onomastiĉka istraţivanja, Zadar.
Skraĉić, V. (2007.): Toponimija otoka Ugljana (glavni urednik), Zadar, Sveuĉilište u Zadru - Centar za jadranska
onomastiĉka istraţivanja, Zadar.
Skraĉić, V. (2009.): Toponimija otoka Vrgade (glavni urednik), Zadar, Sveuĉilište u Zadru - Centar za jadranska
onomastiĉka istraţivanja, Zadar.
Studiije i članci
Skraĉić, V. - Jurić, A. - Vuletić, N. (2005.): Blatska toponimija u XIV. i XV. stoljeću, u: Blato do konca XIX.
stoljeća. Zbornik radova, Blato, 63-76.
Skraĉić, V. - Jurić, A. (2006.): Suvremena toponimija, u: Toponimija otoka Pašmana, Zadar: Sveuĉilište u Zadru
- Centar za jadranska onomastiĉka istraţivanja, Zadar, 117-122.
Skraĉić, V. - Jurić, V. (2004.): Krški leksik (s Antom Jurićem), Geoadria, 9 (2), 159-172.
Skraĉić, V. - Vodanović, B. - Vuletić, N. (2006.): Korpus suvremenih toponima, u: Toponimija otoka Pašmana,
Zadar: Sveuĉilište u Zadru - Centar za jadranska onomastiĉka istraţivanja, Zadar, 133-190.
Skraĉić, V. (1985.): Neke znaĉajke kornatske toponimije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 24 (14), 39-49.
Skraĉić, V. (1987.a): Odraz ljudskoga rada u obalnoj toponimiji sjevernodalmatinskih otoka, Radovi Filozofskog
fakulteta u Zadru, 26 (16), 93-111.
Skraĉić, V. (1987.b): Toponimija kornatskog otoĉja, Onomastica Jugoslavica, XII, 17-218.
Skraĉić, V. (1988.): Toponimija kornatskog podmorja, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27 (17) 17-34.
Skraĉić, V. (1989.): Odnos izmeĊu hrvatskih i mletaĉkih geografskih termina (na sjevernodalmatinskim otoci-
ma), Čakavska rič, I, 61-70.
Skraĉić, V. (1991.): Reambulacija Skokovih toponima na otocima sjeverne Dalmacije, Onomastica jugoslavica,
XIV, 21-28.
Skraĉić, V. (1994.): Tragom Skokove jadranske toponimije, Folia onomastica croatica, III, 111-122.
Skraĉić, V. (1995.a): Karakteristiĉni zadarskootoĉni toponimi, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 32-33 (22-
23), 45-69.
Skraĉić, V. (1995.b): Imena mjesta i otoka Murtera (identifikacija - distribucija - etimologija), Folia onomastica
croatica, IV, 127-142.
Skraĉić, V. (1995.c): Saljski toponomastiĉki leksik u kornatskoj toponimiji, Filologija, 24-25, 317-324.
Skraĉić, V. (1995.d): Toponomastička graĎa - osnova za definiranje statusa nastanjenosti Kornatskih otoka,
Kornati, prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje. Zbornik radova, Hrvatsko
ekološko društvo, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Murter, 497-
509.
Skraĉić, V. (1997.): Jadranska nesonimija, Mogućnosti, 4-6, 25-34.
Skraĉić, V. (1999.a): Talasozoonimi i ribarski termini u istoĉnojadranskoj toponimiji, u: Tisuću godina prvog
spomena ribarstva u Hrvata - Zbornik radova, HAZU, Zagreb, 197-218.
Skraĉić, V. (1999.b): Toponomastiĉka graĊa Dugog otoka, Čakavska rič, XXVI, 1-2, 5-24.
Skraĉić, V. (1999.c): Pravilnosti u Jadranskoj nesonimiji, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 36 (26), 63-72.
Skraĉić, V. (1999.d): Prezimena mjesta Murtera, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 37 (27), 39-63.
Skraĉić, V. (2000.a): Hidronimi na zadarskim otocima i zadarskom kopnu u XIV. i XV. stoljeću, Folia onomas-
tica croatica, 7, 221-236.
93
Skraĉić, V. (2000.b): Pristup toponomastiĉkoj graĊi Dugog otoka, Dugi otok. Zbornik radova, Matica hrvatska -
ogranak Zadar, Zadar, 75-98.
Skraĉić, V. (2001.): Distribuzione italo-croata di lessico toponomastico sulle isole zaratine, u: Atti del Convegno
- Adriatico, un mare di storia, arte, cultura, Maroni, Ancona, 115-125.
Skraĉić, V. (2002.): Koje otoke oznaĉava Porfirogenetov Katautrebeno?, Folia onomastica croatica, 11, 189-
202.
Skraĉić, V. (2003.): Nazivi za vjetrove i strane svijeta u jadranskoj toponimiji, Folia onomastica croatica, 12-13,
443-448.
Skraĉić, V. (2005.a): Place de la toponymie dans la recherche des langues en contact, Studies in: Eurolinguistics,
2, 541-548.
Skraĉić, V. (2005.b): Réappellativisation des toponymes, Rivista Italiana di Onomastica, 1, 337-344.
Dr. sc. Franjo Smiljanić
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2002.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 1. sijeĉnja 1951. u Delnicama. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1976. diplomirao studijsku
grupu arheologija - povijest. Poslijediplomski studij iz Pomoćnih povijesnih znanosti na istom Fakultetu dovršio
1984. Tu je i doktorirao povijesne znanosti 1990. godine.
Od svibnja 1976. neprekidno zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (danas
Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest).
Svoj je znanstveno-istraţivalaĉki rad usmjerio na prouĉavanje teritorijalno-administrativnoga ureĊenja
srednjovjekovne hrvatske drţave u vremenu od 10. do kraja 15. stoljeća. Suradnik na više domaćih znanstvenih
projekata. Sa znanstvenim priopćenjima referirao na više znanstvenih skupova.
Drţao nastavu na dodiplomskom studiju, a sada na preddiplomskom, diplomskom i ovom doktorskom
studiju. Više puta bio mentor diplomskih radova, te ĉlan brojnih povjerenstava za ocjenu magistarskih radova i
doktorskih disertacija.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Smiljanić, F. (1979.): Oporuka zadarske plemkinje Urše de Fumatis iz 1452. godine, Radovi Filozofskoga fakul-
teta u Zadru, 18 (8), 221-226.
Smiljanić, F. (1984.a): Od topologijata na srednovekoviot Zadar, Istorija, 20, 309-314
Smiljanić, F. (1984.b): Srednjovjekovna bibliografija, u: Pregled hrvatske povijesti, Split, 204-214.
Smiljanić, F. (1985.a): Enstehungen und Etwiclungen des verteidigungssystem der ţupanija Knin vom 11.-16.
Jahrhundert, Balcanoslavica, 11-12, 135-149.
Smiljanić, F. (1985.b): Nastanak i razvoj srednjovjekovnoga Knina, Radovi Filozofskoga fakulteta u Zadru, 24
(11), 119-132.
Smiljanić, F. (1987.): Kapitul kod Knina, Radovi Filozofskoga fakulteta u Zadru, 26 (13), 215-224.
Smiljanić, F. (1988.): Teritorij i granice Kninske ţupanije u srednjem vijeku, Radovi Filozofskoga fakulteta u
Zadru, 27 (14), 135-149.
Smiljanić, F. (1990.a): GraĊa za povijesnu topografiju Kninsko-drniškoga kraja u srednjem vijeku, u: Izdanja
HAD-a, 15, Zagreb, 319-333.
Smiljanić, F. (1990.b): Teritorij i granice Sidraške ţupanije u srednjem vijeku, u: Biogradski zbornik. Biograd i
njegova okolica u prošlosti, 1, Zadar - Biograd, 319-333.
Smiljanić, F. (1991.): Beitrag zur Erfoschung der Ţupanien-ordnung in Sklavinien Kroatien, Diadora, 12, 371-
388.
Smiljanić, F. (1992.): Neka zapaţanja o posjedu crkve Sv. Jurja u Putalju, u: Zbornik Kaštel-Sućurac - 600. ob-
ljetnica, Split, 252-256.
Smiljanić, F. (1995.a): Iz urbane topologije srednjovjekovnoga Zadra, u: Petriciolijev zbornik, I, Prilozi za povi-
jest umjetnosti u Dalmaciji, 33, Split, 379-384.
Smiljanić, F. (1995.b): Prilog prouĉavanja ţupanijskoga sustava Sklavinije Hrvatske, u: Etnogeneza Hrvata, Za-
greb, 178-190.
Smiljanić, F. (1997.a): Neke topografske dileme vezane uz vijesti o smrti kralja Zvonimira, u: Zbornik. Zvoni-
mir, kralj Hrvatski, Zagreb, 229-234.
94
Smiljanić, F. (1997.b): Teritorij i granice Luĉke ţupanije u srednjem vijeku, Radovi Filozofskog fakulteta u Zad-
ru, 35 (22), 205-256.
Smiljanić, F. (1998.): O postanku i razvoju ţupanijskoga sustava na teritoriju Sklavinije Hrvatske, Glasje 5 (9),
9-16.
Smiljanić, F. (2003.): Neka zapaţanja o teritoriju i organizaciji Bribirske ţupanije u srednjem vijeku, Povijesni
prilozi, 25, 7-35.
Smiljanić, F. (2004.): Mjesto otoka Srimĉa i Arte u razgraniĉenju zadarskoga i šibenskoga Distrikta, u: Murter i
njegova ţupa u prošlosti - Murterski godišnjak, 2, Murter, 129-135.
Smiljanić F. (2007.): O poloţaju i funkciji ţupana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima 9. do 16. stoljeća, Po-
vijesni prilozi, 33, 33-102.
Smiljanić, F. (2008.): Novi pogled na biranje seoskoga kralja na zadarskim otocima, u: Otok Rava, Zadar, 439-
443.
Dr. sc. Maša Surić
Znanstveno-nastavno zvanje: Docent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2007.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Odjel za geografiju Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊena 12. prosinca 1970. Završila osnovnu i srednju školu (gimnaziju) u Zadru. 1989. upisuje studij
Geologije na zajedniĉkom studiju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta
Sveuĉilišta u Zagrebu. Na trećoj godini opredjeljuje se za smjer Inţenjerska geologija i hidrogeologija. Godine
1995. diplomirala temu OdreĎivanje zona sanitarne zaštite crpilišta Špišić-Bukovica. Godine 1997. upisuje pos-
lijediplomski studij Oceanologije na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu u Zagrebu, a 2002. godine magistri-
rala s temom Gornjopleistocensko-holocensko kolebanje morske razine na istočnoj obali Jadrana. Doktorsku di-
sertaciju s temom Promjene u okolišu tijekom mlaĎeg pleistocena i holocena - zapisi iz morem potopljenih siga
istočnog Jadrana izraĊenu pod mentorstvom prof. dr. sc. M. Juraĉića obranila na Prirodoslovno-matematiĉkom
fakultetu u Zagrebu 2006.
Od 1997. do 2003 radi na Odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru (sada Odjel za geografi-
ju Sveuĉilišta u Zadru), kao znanstveni novak, a od 2004. do 2006. kao suradnik na znanstvenom projektu
(0070005) Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka glavnog istraţivaĉa D. Magaša. Od 2007. suradnik
na projektima Geografske osnove razvoja litoralnih regija Hrvatske glavnog istraţivaĉa D. Magaša (program:
Geografsko-krajobrazne odrednice razvoja hrvatskog priobalja i otoka) i Recentni sedimenti i fosilni okoliši jad-
ranskog priobalja glavnog istraţivaĉa M. Juraĉića (program: Geološka evolucija jadranske i krške Hrvatske).
Godine 2001. izabrana u suradniĉko zvanje asistenta, a 2007. u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Odjelu
za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. Od poĉetka 2009. zamjenica proĉelnika Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Za-
dru
Trenutno izvodi nastavu iz kolegija Osnove geologije I i II, Osnove mineralogije i petrologije i Osnove
ceanologije.
Uţe podruĉje znanstvenog interesa su promjene morske razine, odnosno paleoekološke promjene koje
su se, vezano za klimatske promjene i promjene morske razine, odvijale tijekom kvartara u primorskom dijelu
Hrvatske. U širem smislu, znanstveni interes je vezan za geologiju krša (priobalnog i morem preplavljenog),
geologiju mora i geologiju kvartara, te speleologiju. Godine 2004. bila na studijskom boravku na University of
Bristol (School of Geographical Sciences). Od 1997. sudjelovala na preko 20 domaćih i meĊunarodnih znan-
stvenih i struĉnih skupova, te objavila 20 radova u znanstvenim ĉasopisima i zbornicima.
Ĉlan Hrvatskoga geološkog društva od 2001., a od 1997. sudjeluje u izradi ĉasopisa Geoadria, kao teh-
niĉki urednik, te od 2007. i kao ĉlan ureĊivaĉkog odbora. Ĉlan Povjerenstva za znanost i Povjerenstva za izdava-
štvo Sveuĉilišta u Zadru.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Magaš, D. - Fariĉić, J. - Surić M. (2001.): Elafitsko otoĉje - fiziĉko-geografska obiljeţja u funkciji društveno-
gospodarskog razvitka, Geoadria, 6, 31-55.
Magaš, D. - Fariĉić, J. - Surić M., (1999.): Prirodno-geografska obiljeţja otoka Premude u zadarskom arhipela-
gu, Geoadria, 4, 61-88.
95
Magaš, D. - Fariĉić, J. - Surić, M. (2000.): Western Islands of the Zadar Archipelago (South Croatia) - Geograp-
hical Problems of the Coastal Development and Engineering, Periodicum biologorum, 102 (suppl. 1),
147-156.
Surić, M. - Jalţić, B. - Petricioli, D. (2007.): Submerged speleothems - expect the unexpected. Examples from
the Eastern Adriatic coast, Acta Carsologica, 36 (3), 389-396.
Surić, M. - Juraĉić, M. - Horvatinĉić, N. - Krajcar Bronić, I. (2005.): Late Pleistocene - Holocene sea-level rise
and the pattern of coastal karst inundation: records from submerged speleothems along the Eastern Ad-
riatic Coast (Croatia), Marine Geology, 214 (1-3), 163-175.
Surić, M. - Juraĉić, M. - Horvatinĉić, N. (2001.): Determination of Late Pleistocene and Holocene sea level
changes in the Adriatic- a review and new attempts, 1st International Congress "Seas and Oceans".
Zbornik radova, 1, Szczecin, 529-534.
Surić, M. - Lonĉarić, R. - Lonĉar, N. (2010.): Submerged caves of Croatia - distribution, classification and ori-
gin, Environmental Earth Sciences, doi: 10.1007/s12665-010-0463-0.
Surić, M. - Richards, D. - Hoffmann, D. - Tibljaš, D. - Juraĉić, M. (2009.): Sea level change during MIS 5a ba-
sed on submerged speleothems from the eastern Adriatic Sea (Croatia), Marine Geology, 262, 62-67.
Surić, M. (2009.): Reconstructing sea-level changes on the Eastern Adriatic Sea (Croatia) - an overview, Geoad-
ria, 14 (2), 181-199.
Surić. M. (2005.): Submerged karst - dead or alive? Examples from the Eastern Adriatic Coast (Croatia), Geoad-
ria, 10 (1), 5-19.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=241871
Osobna web stranica: http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=454
Dr. sc. Ţeljka Šiljković
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor, znanstveni savjetnik
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2006.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Odjel za geografiju Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊena 10. listopada 1961. u Zagrebu. Osnovnu školu pohaĊala u Sesvetama, a srednju u Zagrebu.
God. 1980. upisala Prirodoslovno-matematiĉki fakultet, Geografski odsjek, smjer geografija - povijest. Diplomi-
rala 1985. Iste se godine zaposlila u osnovnoj školi u Sv. Nedjelji, a 1986. u OŠ "Marijan Badel" u Sesvetama.
Godine 1990. zaposlila se u OŠ. "Dr. Ivan Merz" u Zagrebu, na ½ radnog vremena, te u OŠ "Dr. Ante Starĉević"
u Zagrebu. Poslijediplomski studij na PMF-u upisala 1986., gdje je magistrirala 1991.
Doktorsku disertaciju iz podruĉja geografije obranila 1995. na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu u
Zagrebu (mentor: prof. dr. sc. Dragutin Feletar). U ak. god 1996./97. radila kao vanjski suradnik na Odsjeku za
geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru. Godine 1997. izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docenta te stoga
napustila radno mjesto uĉitelja povijesti i geografije u OŠ "Dr. Ivan Merz" u Zagrebu. Zadrţala mjesto uĉitelja
povijesti i geografije u OŠ dr. A. Starĉevića u Zagrebu, do 2006. kada je prešla na Uĉiteljski fakultet u Zagrebu
na radno mjesto izvanrednog profesora geografije i metodike nastave prirode i društva. Bila mentor za 50 stude-
nata pri izradi i obrani diplomskog rada te ĉlan povjerenstva za obranu magistarskih radova iz podruĉja agrarne i
ruralne geografije na Geografskom odsjeku PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu. Mentor pri izradi 1 magistarskog rada
te 1 doktorske disertacije.
Od 1996 do 2001. bila voditelj teme Ekološko-geografski aspekti prestrukturiranja hrvatskog gospodar-
stva na projektu glavnog istraţivaĉa D. Feletara Regionalno-geografska istraţivanja Hrvatske. Od 2001. glavni
istraţivaĉ znanstvenog projekta pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Geografski uvjeti eko-
poljoprivrede u Hrvatskoj. Trenutno glavni istraţivaĉ na projektu Društveno-geografska preobrazba priobalnih
ruralnih prostora sjeverne Dalmacije.
Od 2003. predavaĉ na poslijediplomskom studiju Geografske osnove litoralizacije Hrvatske na Odjelu
za geografiju Sveuĉilišta u Zadru (kolegij Ruralno-geografska obiljeţja Primorske Hrvatske). Od 2006. predavaĉ
na meĊunarodnom poslijediplomskom studiju Sveuĉilišta u Zadru u okviru Tempus programa (kolegij Ecologi-
cal and Economic Geography in Europe). Ak. god. 2007./2008. i 2008./2009. predavaĉ na poslijediplomskom
studiju Geografske osnove planiranja u okolišu na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti
Sveuĉilišta u Mostaru. U ak. god. 2003./2004. radila kao vanjski suradnik na Uĉiteljskoj akademiji Sveuĉilišta u
Zagrebu, na studiju Razredna nastava, najprije kao predavaĉ za kolegij Hidrogeografija (pojaĉani studij Geogra-
96
fije), a od ak. god. 2004/2005 na kolegiju Osnove opće geografije. Od 2006. izvanredni profesor Metodike priro-
de i društva na Uĉiteljskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu, a od 2010. redovita profesorica na Odjelu za geogra-
fiju Sveuĉilišta u Zadru..
Sudjelovala na 22 znanstvena meĊunarodna skupa u zemlji i inozemstvu, s objavljenim radovima, sa-
mostalno i u koautorstvu. Odrţala i više predavanja o pitanjima ekologije na poziv NVO, USAID-a i Ministar-
stva znanosti, obrazovanja i športa. U mandatnom razdoblju od 2003. do 2007. obnašala duţnost zamjenice pro-
ĉelnika na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. Recenzirala brojne znanstvene radove, knjige i znanstvene
projekte. Verificirani metodiĉki recenzent za udţbenike zemljopisa te u tom svojstvu recenzirala nekoliko udţ-
benika za osnovnu i srednju školu kao i atlase. Napisala samostalno i u koautorstvu sa Z. Ĉukelj udţbenike zem-
ljopisa sve više razrede osnovne škole, od kojih su neki objavljeni na talijanskom, odnosno maĊarskom jeziku,
kao i priruĉnike za nastavnike.
Gostujući profesor na Fakultetu Prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti Sveuĉilišta u Mostaru
(od 2007.) (kolegiji Agrarna geografija, Ruralna geografija, Ekonomska geografija, Kontinenti Novog svijeta). U
okviru meĊunarodne suradnje sveuĉilišta jadranske regije Teramo - Zadar - Kotor odrţava predavanja za studen-
te poslijediplomskog studija.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Fariĉić, J. - Šiljković, Ţ. - Glamuzina, M. (2005.):Agrarian Changes in the Lower Neretvian Area from the Eigh-
teenth to the Twentieth Century; Agricultural History, 79 (2), 193-220.
Rimanić, A. - Glamuzina, M. - Šiljković, Ţ. ( 2005.): Differences in population development of Imotski and the
surrounding rural settlements, Geoadria, 10 (2), 191-210.
Šiljković, Ţ. - Ĉuka, A. (2004.): Traffic Connection and Reasons for Commuting from Zadar Islands to Zadar,
Geoadria, 9 (2) , 211-222.
Šiljković, Ţ. - Glamuzina, M. (1999.): Mogućnosti uvoĊenja ekološke poljoprivrede u delti Neretve, Socijalna
ekologija, 8 (3), 183-192.
Šiljković, Ţ. - Glamuzina, M. (2000.): The Presumption of Croatian entry into European traffic System in 21. St.
Century, Transporti Europei, 15, 29-32.
Šiljković, Ţ. (2000.): Uloga geografske znanosti u uvoĊenju ekološke poljoprivrede u geografski prostor Hrvats-
ke, Socijalna ekologija, 9 (4), 275-287.
Šiljković, Ţ. (2001.): Juţna Europa u realizaciji koncepta organske poljoprivrede, Geoadria, 6, 93-112.
Šiljković, Ţ. (2009.): Geografski preduvjeti razvoja organske poljoprivrede u Hercegovini i zapadnoj Bosni, u:
Drugi kongres geografa Bosne i Hercegovine. Zbornik radova, Sarajevo, 522-532.
Šiljković, Ţ. (2009.): Have mountain rural areas the perspective for development?, u: First International Geog-
raphical Scientific Symposium: Transformation of rural areas in the conditions of transition and integ-
ration into European Union. Zbornik radova, Kupres.
Šiljković. Ţ. - Rimanić, A.: (2005.): Geographic Aspects of Medicinal Plants Organic growing in Croatia, Geoa-
dria, 10 (1), 53-68.
Uputnica na cijelu bibliografiju
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=185860
Dr. sc. Tonći Šitin
Znanstveno-nastavno zvanje: Izvanredni profesor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2008.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 20. svibnja 1947. u Splitu. Diplomirao 1970. na Fakultetu politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zag-
rebu. Na Pravnom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu 1981. magistrirao. Povijesne znanosti doktorirao 1986. na Fi-
lozofskom fakultetu u Zadru.
Radio u Institutu za povijest radniĉkog pokreta Dalmacije 1974.-1980., nakon ĉega je bio ravnatelj Mu-
zeja revolucije u Splitu. Od 1984. u stalnom radnom odnosu na Filozofskom fakultetu u Zadru, Odsjek za povi-
jest.
Istraţuje noviju nacionalnu povijest, vrjednujući politiĉka, gospodarstvena, kulturna i socijalna iskustva
lokalne i regionalne povijesti, uglavnom u meĊuratnom razdoblju (1918.-1941.).
97
Sudjelovao na više meĊunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Suradnik na više znanstvenih proje-
kata, a potom je glavni istraţivaĉ jednog takvog projekta.
Drţao nastavu na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju. Više puta bio mentor diplomskih i magis-
tarskih radova te doktorskih disertacija, te ĉlan povjerenstava za njihovu obranu. Sada drţi nastavu na preddip-
lomskom i diplomskom studiju povijesti.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Šitin, T. (1977.): Razvoj radniĉkog pokreta u Splitu, Pogledi, 20-21, 141-165.
Šitin, T. (1979.a): Radniĉki pokret u Dalmaciji u vrijeme djelovanja Nezavisne radniĉke partije Jugoslavije, Za-
darska revija, 5-6, 461-482.
Šitin, T. (1979.b): Prilog prouĉavanju izbora za Radniĉku komoru u Dalmaciji do 1933. godine, Pogledi, 1, 73-
97.
Šitin, T. (1981.a): Ostvarenje jedinstva radniĉke klase Dalmacije putem sindikalnog organiziranja i djelovanja
sindikata, Pogledi, 3, 63-81.
Šitin, T. (1981.b): O razvitku omladinskog pokreta u Splitu 1941.-1942. godine, Zbornik Instituta za historuju
radničkog pokreta u Dalmaciji, 5, 377-407.
Šitin, T. (1985.a): Borba dalmatinskih radnika za poboljšanje ekonomskog poloţaja (1918.-1929.), Radovi Filo-
zofskog fakulteta u Zadru, 24, 193-207.
Šitin, T. (1985.b): Prilog prouĉavanju sindikalnog pokreta u Dalmaciji do 1929. godine, Časopis za suvremenu
povijest, 3, 19-51.
Šitin, T. (1986.a): Karakteristike razvitka sindikalnog pokreta u Dalmaciji do 1920. godine, Povijesni prilozi, 4,
171-272.
Šitin, T. (1986.b): Hrvatski Seljaĉko-radniĉki blok na izborima za oblasne skupštine u sijeĉnju 1927. godini, Ra-
dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25, 299-318.
Šitin, T. (1987.a): KPJ i sindikati u Dalmaciji u vrijeme monarhistiĉke diktature (1929.-1931.), Radovi Filozofs-
kog fakulteta u Zadru, 26, 293-306.
Šitin, T. (1987.b): Organizacija punkta za prihvat španjolskih dobrovoljaca i problemi njihova odlaska iz Dalma-
cije 1937. godine, u: Prilozi sa znanstvenog savjetovanja Španjolska 1936.-1939., Zagreb, 315-344.
Šitin, T. (1988.): Omladinski pokret u Splitu 1944. godine, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27, 189-210.
Šitin, T. (1994.a): Karakteristike brodarstva, brodograĊevne industrije i prometa luke u Splitu meĊuratnog raz-
doblja (1918.-1941.), Adrias, 4-5, 197-213.
Šitin, T. (1994.b): Karakteristike gospodarskog stanja u Dalmaciji tridesetih godina 20. st., Radovi Filozofskog
fakulteta u Zadru, 33, 183-195.
Šitin, T. (1995.): Nezaposlenost u Dalmaciji uoĉi i poslije velike gospodarske krize tridesetih godina 20. st., Ra-
dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 34, 220-228.
Šitin, T. (1997.): Neuspjeli Stojadinovićevi pokušaji osvajanja dalmatinskog radništva u drugoj polovini tridese-
tih godina, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 35, 288-304.
Šitin, T. (1998.): Kratki dometi stranaĉke unifikacije Dalmacije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 36, 188-
201.
Šitin, T. (1999.a): Novo iskustvo - stari problemi, Hrvatska obzorja, 1, 201-212.
Šitin, T. (1999.b): Prvi stranaĉki nastupi i politiĉki projekti u Dalmaciji nakon I. svjetskog rata, Radovi Filozofs-
kog fakulteta u Zadru, 37, 176-190.
Šitin, T. (2000.a): Stjepan Radić i Dalmacija (1918.-1928.), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zad-
ru, 42, 430-478.
Šitin, T. (2000.b): Prodor i pobjeda HSS-a u Dalmaciji (1923.-1928.), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 32-
33, 309-320.
Šitin, T. (2001.a): Znaĉajke Hrvatskog katoliĉkog pokreta u Dalmaciji od 1918.do 1929.godine, u: Zbornik ra-
dova s meĎunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatski katolički pokret, Zagreb - Krk, 581-603.
Šitin, T. (2001.b): Sukobljenosti politiĉkih stranaka dvadesetih godina u Dalmaciji, u: Dijalog povjesničara - is-
toričara, 2, Zagreb, 340-346.
Šitin, T. (2002.a): Kongres javnih radnika u Zagrebu 1922. i njegovi odrazi u Dalmaciji, Radovi Zavoda HAZU u
Zadru, 43, 243-266.
Šitin, T. (2002.b): S Cliom pod ruku, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 39, 9-13.
Šitin, T. (2003.): Nastup Zemljoradniĉke stranke u Dalmaciji, u: Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević, Zagreb, 339-
352.
Šitin, T. (2005.a): Utapanje Saveza zemljoradnika u Dalmaciji u HRSS nakon 1923. godine, Radovi za povijesne
znanosti HAZU u Zadru, 47, 363-381.
Šitin, T. (2005.b): Nastup Demokratske stranke u Dalmaciji dvadesetih godina XX. stoljeća, u: Zbornik u čast
Hrvoja Matkovića, 357-377.
98
Dr. sc. Marko Trogrlić
Znanstveno zvanje: Izvanredni profesor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2008.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 19. svibnja 1972. u Zadvarju. Studij povijesti, slavistike i povijesti srednje, juţne i jugoistoĉne
Europe završio je obranom diplomskog rada 1997. na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Beĉu (Austrija). Na is-
tome sveuĉilištu doktorirao je 2001. godine.
Od 2002. u stalnome radnom odnosu na Filozofskome fakultetu u Zadru, Odsjek za povijest, a od 2006.
stalni zaposlenik na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveuĉilišta u Splitu. Drţao nastavu na dodiplom-
skom i poslijediplomskim studijima povijesti u Zadru. Na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu
drţi nastavu iz kolegija Hrvatska povijest ranoga novog vijeka te Hrvatska povijest 19. stoljeća.
Znanstveno istraţuje novovjeku povijest Dalmacije. Aktivno sudjelovao na domaćim i inozemnim
znanstvenim skupovima. Suradnik i voditelj znanstvenih projekata.
Dekan Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Splitu od akademske 2009./2010. godine.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjiga
Trogrlić, M. (2008): Erazmo Handel, "Sjećanja", Dom i svijet, Zagreb.
Studije i članci
Trogrlić, M. (2001.): Dalmacija u pismima Ivana Skakoca, GraĎa i prilozi za povijest Dalmacije, 17, 349-361.
Trogrlić, M. (2003.): Die Tendenzen der österreichischen Dalmatienpolitik 1855-1865. Vier kirchenpolitische
Beispiele, Südost-Forschungen, 61/62, 171-188.
Trogrlić, M. (2003.): Gli Alunni del Collegio Illirico di Loreto. Giovanni Scacoz, un paradigma, u: Pellegrini
verso Loreto. Atti del Covegno Pellegrini e Pellegrinagi a Loreto nei secoli XV-XVIII, Ancona, 253-
261.
Trogrlić, M. (2005.): Das St. Lazarus-Kollegium in Trogir zur Zeit der ersten österreichischen Verwaltung in
Dalmatien, Österreich in Geschichte und Literatur, 49 (5), 305-313.
Trogrlić, M. (2005.): Beĉki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine. Aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Care-
vinskom vijeću u Beĉu, Časopis za suvremenu povijest, 37 (3), 679- 693.
Trogrlić, M. (2006.): Odnosi splitskog kaptola i nadbiskupa Marka Antuna de Dominisa, u: Marko Antun de
Dominis, splitski nadbiskup, teolog i fizičar. Zbornik radova meĎunarodnog znanstvenog skupa, Split,
105-118.
Dr. sc. Ante Uglešić
Znanstveno zvanje: Redoviti profesor, 1. izbor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2006.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za arheologiju Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]; [email protected]
Životopis
RoĊen je 18. oţujka 1964. u Velom Ratu (Dugi otok). Osnovnu školu pohaĊao u rodnom mjestu i Soli-
nama, a srednjoškolsko obrazovanje stekao u Zadru. Studij arheologije i povijesti diplomirao 1987. na Filozofs-
kom fakultetu u Zadru. Magistrirao arheologiju 1989. na Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije u
Dubrovniku Sveuĉilišta u Zagrebu. Godine 1997. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranio je doktorsku diserta-
ciju pod naslovom "Nazoĉnost Istoĉnih Gota u jugoistoĉnoj Europi u svjetlu arheološke i povijesne izvorne gra-
Ċe".
Od 1987. radi na Filozofskom fakultetu u Zadru - Odsjek za arheologiju (sada: Sveuĉilište u Zadru -
Odjel za arheologiju) prvo kao asistent-pripravnik, od 1989. kao znanstveni asistent, a od 1997. kao sveuĉilišni
nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju (1997. docent, 2002. izvanredni, 2006. redoviti profesor). Bio tri puta
prodekan Filozofskog fakulteta u Zadru, te prorektor, a od 2007. rektor Sveuĉilišta u Zadru.
99
Tijekom 1995. studijski boravio na Odsjeku Njemaĉkog arheološkog instituta u Rimu. Referirao na
brojnim domaćim i meĊunarodnim znanstvenim skupovima.
Predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju arheologije predmete iz srednjovjekovne
arheologije. U okviru CEEPUS programa bio je gostujući nastavnik na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Ljub-
ljani.
Voditelj više znanstvenih projekata. Obavljao i obavlja sustavna istraţivanja na više arheoloških lokali-
teta: Glavĉine u selu Podvršje, Vrana, i sl. SuraĊivao i suraĊuje takoĊer na više arheoloških sustavnih istraţiva-
nja: Nin, Crkvina u Galovcu kod Zadra, itd.
Uţe mu je znanstvenoistraţivaĉko podruĉje arheologija razdoblja seobe naroda i prijelaza iz rimskog
doba u srednji vijek, osobito na razini nacionalne (starohrvatske) arheologije.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Uglešić, A. (2002.): Ranokršćanska arhitektura na području današnje Zadarske nadbiskupije, Filozofski fakultet
u Zadru - Zadarska nadbiskupija, Zadar.
Uglešić, A. (2006.): Ranokršćanska arhitektura na području današnje Šibenske biskupije, Gradski muzej, Drniš -
Sveuĉilište u Zadru, Odjel za arheologiju, Zadar.
Studije i članci
Brusić, Z. - Uglešić, A. (2009.): Arheološka baština otoka Oliba, u: Olib - otok, selo i ljudi, Zagreb - Olib, 59-73.
Šlaus, M. - Tomiĉić, Ţ. - Uglešić, A. - Jurić, R. (2004.): Craniometric relationships among medieval Central Eu-
ropean populations. Implications for Croat migration and expansion, Croatian medical Journal, 45 (4),
434-444.
Uglešić, A. (1990.): Tipološko-stilska analiza istoĉnogotskog nakita na podruĉju rimske provincije Dalmacije,
Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 29 (16), 207-230.
Uglešić, A. (1992.a): Neobjavljeni nalazi predromaniĉke kamene plastike s podruĉja Sjeverne Dalmacije, Radovi
Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 31 (18), 143-154.
Uglešić, A. (1992.b): Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istoĉnih Gota, Radovi Filozofskog fakulteta u Za-
dru, 30 (17), 65-77.
Uglešić, A. (1992.c): Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istoĉnih Gota, Radovi Filozofskog fakulteta u Za-
dru. Razdio povijesnih znanosti, 30 (17), 65-78.
Uglešić, A. (1993.a), Tragom ranokršćanskih i predromaniĉkih spomenika na Dugom otoku, Radovi Filozofskog
fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 32 (19), 151-176.
Uglešić, A. (1993.b): Još jednom o datiranju ranokršćanskog pluteja iz Posedarja kod Zadra, Diadora, 15, 145-
156.
Uglešić, A. (1994.): Nalazi seobe naroda iz zbirke Mate Ilkića, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio po-
vijesnih znanosti, 33 (20), 145-152.
Uglešić, A. (1995.): Istoĉnogotski ţenski grob iz antiĉke Narone, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio
povijesnih znanosti, 34 (21), 145-150.
Uglešić, A. (2000.a): O etniĉkoj pripadnosti groba 2. s poloţaja Njive - Podstrana u Naroni, Radovi Filozofskog
fakulteta u Zadru, 38 (25), 91-98.
Uglešić, A. (2000.b): Tri ranokršćanska nalaza iz okoliša crkve sv. Kriţa u Ninu, Radovi Filozofskog fakulteta u
Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 38 (25), 84-90.
Uglešić, A. (2002.): Spangenhelme vom Typ Narona/Baldenheim vom Boden der Römischen Provinz Dalmatien
unter besonders Berücksichtigung der Herkunft dieses Helmtyps, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru,
39 (26), 61-70.
Uglešić, A. (2003.a): Nakit Istoĉnih Gota na podruĉju rimske provincije Dalmacije, u: Hrvati i Goti, Split, 99-
135.
Uglešić, A. (2003.b): Ranokršćanski nalazi iz Aserije, Asseria, 1, 195-207.
Uglešić, A. (2005.): O Naroni u istoĉnogotsko doba na temelju arheoloških nalaza, Diadora, 21, 201-212.
Uglešić, A. (2007.): Najnoviji germanski nalazi seobe naroda iz sjeverne Dalmacije, Prilozi Instituta za arheolo-
giju u Zagrebu, 24, 273-276.
Uglešić, A. (2009.): Podvršje - Glavĉine, rezultati arheoloških istraţivanja, u: Zbornik o Luji Marunu, Šibenik -
Zadar - Zagreb, 149-158.
Dr. sc. Josip Vrandeĉić
100
Znanstveno zvanje: Izvanredni profesor
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2008.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 2. kolovoza 1964. godine u Splitu. Diplomirao 1988. povijest i sociologiju na Filozofskom fakul-
tetu u Zadru. Magistrirao 1993. u Centru za postdiplomske studije u Dubrovniku Sveuĉilišta u Zagrebu. Doktori-
rao 2002. na doktorskom studiju na Sveuĉilištu Yale, New Haven, SAD, uspješnom obranom disertacije The Au-
tonomist Movement in Austrian Province Dalmatia 1814-1914.
Od 1989.-1994. znanstveni novak na Filozofskom fakultetu u Zadru, a nakon toga na doktorskom studi-
ju u SAD. Tijekom studija u SAD sudjelovao na nekoliko znanstvenih i struĉnih skupova ili pozivnih predava-
nja. U SAD predavao sljedeće predmete: History of the International Communist Movement, The Strategy and
Diplomacy of the Great Powers, 1860 to the Cold War, History of Europe 1914-1989, i History of Cold War.
Od 2000. do 2002. asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, a nakon toga docent.
Odrţavao nastavu iz predmeta: Opća povijest ranog novog vijeka i Opća povijest 19. stoljeća. Nakon toga prela-
zi na Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu, gdje je predstojnik Odsjeka za povijest.
Istraţuje novovjekovnu povijest hrvatskih podruĉja, preteţno istoĉnojadranskog priobalja. Istraţivao u
hrvatskim i in0zemnim arhivima. Vodio ili suraĊivao u više znanstvenih domaćih i meĊunarodnih projekata. Re-
ferirao na dvadesetak znanstvenih i struĉnih skupova ili pozivnih predavanja. Ĉlan uredništva Knjiţevnog kruga
u Splitu te Bračkog zbornika.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Cipek, T. - Vrandeĉić, T. (ur.) (2004.): Hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj, Friedrich Neumann Stiftung -
Disput, Zagreb.
Cipek, T. - Vrandeĉić, J. (ur.) (2007.): Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji, Alinea, Zagreb.
Vrandeĉić, J. - Bertoša, M. (2007.): Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranom novom vijeku, Leykam international,
Zagreb.
Vrandeĉić, J. (1992.): Bibliografija Zadarske revije: I-XL, 1952-1991., Matica hrvatska, Ogranak Zadar, Zadar.
Vrandeĉić, J. (2002.): Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću, Dom i svijet, Zagreb.
Vrandeĉić, J. (2009.): The Autonomist Movement in Nineteenth-Century Austrian Dalmatia. Regionalisam versus
Nationalism, Köln.
Studije i članci
Vrandeĉić, J. (1988.): Izazov historiografije, Zadarska revija, 37 (1-2), 170-173.
Vrandeĉić, J. (1989.): Dalmatinski memento, Zadarska revija, 38 (5-6), 586-587.
Vrandeĉić, J. (1990.): Tragom prošlosti Boke, Zadarska revija, 39 (4), 553-554.
Vrandeĉić, J. (1998.): Dalmatinski gradovi izmeĊu regionalizma (jus soli) i hrvatskog nacionalizma (ius sangui-
nis), Glasje, 6, 52-79.
Vrandeĉić, J. (2000.): Nacionalne ideologije u Dalmaciji u 19. stoljeću, u: Dijalog povjesničara - istoričara, 4,
Peĉuh, 77-94.
Vrandeĉić, J. (2004.): Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji, Dijalog povijesničara - istoričara, 8, Zagreb, 115-135.
Vrandeĉić, J. (2006.a): Intelektualni duh dalmatinskih tiskara za restauracije (1815.-1848.), Školski vjesnik, 55
(1-2), 129-138.
Vrandeĉić, J. (2006.b): Koliko smo odmakli od 19. stoljeća?, Gordogan, 55-58 (11-14), 422-425.
Vrandeĉić, J. (2007.): L'Italia e i movimenti nazionali in Serbia e in Croazia: dal Risorgimento alla Prima guerra
mondiale, u: La questione adriatica e l'allargamento dell'Unione europea, Studi Politica, Milano, 27-
44.
Dr. sc. Marija Zaninović-Rumora
Znanstveno zvanje: Znanstveni suradnik
Godina zadnjeg izbora u znanstveno zvanje: 2008.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
101
RoĊena u Hvaru 6. rujna 1955., gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala 1979. povijest i
arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu diplomirala. Završila 2007. poslijediplomski doktor-
ski studij Povijest hrvatskog pomorstva na Sveuĉilištu u Zadru uspješnom obranom disertacije Mjere za duţinu i
površinu u dalmatinskim komunama od 15. do 19. stoljeća.
Od 1980. radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru, najprije kao asistent - mlaĊi istraţivaĉ,
zatim struĉni suradnik, pa asistent, a od 2008. kao znanstveni suradnik.
Polje njezina znanstvenog interesa je povijesna metrologija, posebno mjerni sustavi dalmatinskih ko-
muna od 14. do 18. stoljeća. Rezultati istraţivanja i analize dostignutog izneseni su u nizu znanstvenih i struĉnih
radova. Višegodišnji je suradnik u realizaciji znanstvenog projekata "Istraţivanja povijesti juţne Hrvatske" Za-
voda HAZU u Zadru, dijela koji se odnosi na povijesnu metrologiju.
Sudjelovala usmenim priopćenjem na nekoliko znanstvenih skupova u Hrvatskoj. Ĉlan uredništva izda-
nja: Izvori za povijest hvarskog pučkog ustanka (1510.-1514.), te organizacijskog odbora znanstvenog skupa
"Hvarski puĉki ustanak 1510.-1514.".
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Zaninović-Rumora, M. (1988.): Mjere otoka Paga u mletaĉkom razdoblju. Prilog prouĉavanju solnih mjera, Po-
sebno izdanje Vjesnika Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 10, 214-230.
Zaninović-Rumora, M. (1992.): Zadarske i šibenske mjere za duţinu kroz stoljeća, Radovi Zavoda za povijesne
znanosti HAZU u Zadru, 34, 107-122.
Zaninović-Rumora, M. (1993.): Mjere za površinu Zadra i sjeverne Dalmacije, Radovi Zavoda za povijesne zna-
nosti HAZU u Zadru, 35, 121-135.
Zaninović-Rumora, M. (1994.): Zadarske mjere za zapreminu kroz stoljeća, Radovi Zavoda za povijesne znanos-
ti HAZU u Zadru, 36, 87-97.
Zaninović-Rumora, M. (1996.a): Zadarske mjere sredinom 19. stoljeća, GraĎa i prilozi za povijest Dalmacije
Povijesnog arhiva u Splitu, 12, 131-146.
Zaninović-Rumora, M. (1996.b): Mjere otoka Paga od 14.-16. stoljeća, Radovi Zavoda za povijesne znanosti
HAZU u Zadru, 38, 94-104.
Zaninović-Rumora, M. (1997.a): Stare mjere za tekućine, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru,
39, 182-193.
Zaninović-Rumora, M. (1997.b): Inventar samostana sv. Nikole u Hvaru, Prilozi povijesti otoka Hvara, 10, 26-
40.
Zaninović-Rumora, M. (1998.): Zadarske i šibenske mjere za teţinu kroz stoljeća, Radovi Zavoda za povijesne
znanosti HAZU u Zadru, 40, 160-173.
Zaninović-Rumora, M. (1999.): Stare mjere u svakodnevlju otoka Ugljana, Radovi Zavoda za povijesne znanosti
HAZU u Zadru, 41, 20-27.
Zaninović-Rumora, M. (2003.): Mjere dalmatinskih luka u priruĉnicima XVI. stoljeća, Radovi Zavoda za povije-
sne znanosti HAZU u Zadru, 45, 129-136.
Zaninović-Rumora, M. (2008.a): Stare trogirske mjere od 16.-19. stoljeća, u: Viniški zbornik, Split, 358-375.
Zaninović-Rumora, M. (2008.b): Hvarske komunalne mjere za duţinu i površinu kroz stoljeća, Radovi Zavoda
za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 50, 105-118.
Zaninović-Rumora, M. (2009.): Korĉulanske mjere za duţinu i površinu u razdoblju od 15. do 19. stoljeća,
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu, 27,
103-120.
Dr. sc. Pavo Ţivković
Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor u trajnom zvanju
Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 1999.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 2. kolovoza 1944. god. u Kostrĉu, općina Orašje, BiH. Povijest diplomirao 1968. na Filozofskom
fakultetu u Novom Sadu. Poslijediplomski studij s temom iz bosanskog srednjovjekovlja dovršio uspješnom ob-
ranom magistarskog rada 1974. na Filozofskom fakultetu u Beogradu; na tom je Fakultetu i doktorirao povijest
1978. godine.
U razdoblju 1968.-1973. radio kao srednjoškolski profesor u Modriĉi i Orašju. Od jeseni 1973. poĉeo
raditi u Institutu za istoriju u Sarajevu, a od 1974. kao vanjski suradnik - asistent na Filozofskom fakultetu u Sa-
102
rajevu. Godine 1985. prelazi na Filozofski fakultet u Zadar gdje radi i danas; iste godine je biran u redovitog pro-
fesora.
Referirao na brojnim domaćim i meĊunarodnim znanstvenim skupovima. Istraţuje bosansko-hercego-
vaĉko i hrvatsko srednjovjekovlje. Voditelj više znanstvenih projekata.
Drţao nastavu na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio velepos-
lanik BiH u MaĊarskoj 1997.-1999. godine. Sudionik Domovinskog rata. Mentor brojnih diplomskih, magistar-
skih i doktorskih radnji, te ĉlan povjerenstava za njihovu obranu. Drţi nastavu na preddiplomskom i diplomskom
studiju povijesti, te ovom doktorskom studiju.
Ĉlan brojnih struĉnih udruţenja, te više uredništva. Glavni urednik Povijesnog zbornika, zamjenik glav-
nog urednika Hrvatskog leksikona, Hrvatskog leksikona za Bosnu i Hercegovinu i glavni urednik za povijest. Re-
dovni ĉlan Hrvatskog društva znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Ţivković, P. - Mikić, P. (1990.): Svjetlost MeĎugorja. (Propast Bosne i Huma i pad pod Turke), Tuzla.
Ţivković, P. (1981.): Tvrtko II Tvrtković. Bosna u prvoj polovini XV stoljeća, Sarajevo.
Ţivković, P. (1982.): Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni, Travnik.
Ţivković, P. (1986.): Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u XIV. i XV. stoljeću (Utjecaj primor-
skih gradova na ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću. Pojava gra-
Ďanske klase i novog plemstva), Tuzla.
Ţivković, P. (1994.): Povijest Bosne i Hercegovine do konca XVIII. stoljeća i povijest Hrvata Bosanske Posavine
do početka XX. stoljeća, Mostar.
Ţivković, P. (1996.): Etnička i vjerska povijest Bosne, Slavonije i Srijema do konca XVII. stoljeća. (Dolazak, ra-
zvoj i nestajanje Hrvata katolika na tim prostorima), Sarajevo - Mostar.
Ţivković, P. (1997.): Sumrak Bosne i Huma. (Zadnje godine bosansko-humske samostalnosti), Orašje.
Ţivković, P. (1998.): Etnička i vjerska povijest Bosne, Slavonije i Srijema do konca XVII. stoljeća. (Dolazak, ra-
zvoj i nestajanje Hrvata katolika na tim prostorima), Sarajevo - Mostar, II. izdanje.
Ţivković, P. (2000.): Studije iz povijesti Bosanske Posavine, Usore i Soli, Osijek.
Ţivković, P. (2002.): Iz srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma, Osijek, 2002.
Ţivković, P. (2006.): Bosanski srednjovjekovni plemićki rod Radanovića - Mikojevića - Tezalovića - Ozrisaljića
(Kopijevića), HKD Napredak, Osijek.
Ţivković, P. (2008.): Prilozi za povijest Usore i Soli (Povijesni mozaik Bosanske Posavine, Usore i Soli od najsta-
rijih vremena do današnjih dana), HKD Napredak, Zagreb.
Studije i članci
Ţivković, P. - Alebić, T. (2007.): Uloga i znaĉaj slavonskih velikaša u obrani od Turaka krajem XV. i poĉetkom
XVI. stoljeća, Povećalo, 2-3, 144-151.
Ţivković, P. - Brandić, M. (2006.): Povijest ţupe Nenavište u srednjem vijeku i osmanskom periodu, Bosna Fran-
ciscana, 14 (25), 165-181.
Ţivković, P. - Brandić, M. (2007.): Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti, Povijesni zbornik, 1 (1-2), 51-
66.
Ţivković, P. - Đukić, Z. (2007.): Ţupa Brod i Lašva u srednjem vijeku, Bosna Franciscana, 15 (27), 119-130.
Ţivković, P. - Jakić, I. - Brandić, M. (2008.): Uloga bosanskog kralja u Konavoskom ratu (1430.-1444.), Povije-
sni zbornik, 2 (3), 7-45.
Ţivković, P. - Jakić, I. (2007.a): Gospodarske i kulturne veze Olova i Dubrovnika u srednjem vijeku, Povijesni
zbornik, 1 (1-2), 29-40.
Ţivković, P. - Jakić, I. (2007.b): Uspostava turske vlasti u sjeveroistoĉnoj Bosni i velike promjene uvjetovane
dolaskom Turaka, Bosna franciscana, 15 (26), 181-196.
Ţivković, P. - Palić, V. (2007.): Bosanskohercegovaĉki Hrvati - njihove demografske i konfesionalne promjene
kroz povijest, Povijesni zbornik, 1 (1-2), 221-232.
Ţivković, P. - Stolić, V. (1990.): Prevencija i lijeĉenje kuge sredinom XIV. stoljeća u Bosni i u Humu, Acta Fa-
cultatis nedicinae Fluminensis, 15 (3-4), 65-67.
Ţivković, P. - Ţivković, M. (1998.): Demografske promjene na bosanskohercegovaĉkom prostoru kroz povijest,
Motrišta, 8, 13-22.
Ţivković, P. - Ţivković, M. (2001.): Austro-turski ratovi i njihov utjecaj na demografske promjene u Slavoniji i
Srijemu, Hrvatska misao, 5 (19-20), 77-91.
Ţivković, P. (1973.a): Baštinici zaostavštine Braila Tezalovića, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 9 (1), 319.-
327.
Ţivković, P. (1973.b): Prilog historiji Bosanske Posavine, u: 150 godina Osnovne škole u Tolisi, Tolisa, 43-68.
103
Ţivković, P. (1974.a): Diplomatska aktivnost Braila Tezalovića, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 10 (2),
31-53.
Ţivković, P. (1974.b): Podaci o roblju kao izvor za istorijsku geografiju srednjovjekovne Bosne, Prilozi Instituta
za istoriju u Sarajevu, 10 (2), 333.-340.
Ţivković, P. (1975.): Genealogija porodice Tezalovaća iz Praĉe, Pregled, 56 (6), 755-759.
Ţivković, P. (1976.a): Desetogodišnji rezultati historiografije o srednjovjekovnoj Bosni, (1965.-1975.), Pregled,
66 (5), 561-568.
Ţivković, P. (1976.b): Results od Ten Years od Historiography Dealing With Mediaeval Bosnia, Survey periodi-
cal for social studies II, 66, Sarajevo, 188-199.
Ţivković, P. (1977.): Radiĉ Ozrisaljić - trgovac i diplomata na dvoru porodice Pavlovića, Prilozi Instituta za istori-
ju u Sarajevu, 13, 301.-321.
Ţivković, P. (1979.a): Uĉešće bosanske vlastele u diobi Konavala, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 15-16,
181-189.
Ţivković, P. (1979.b): Liĉnost Tvrtka II. i njegova historijska uloga, Pregled, 3, 359-367.
Ţivković, P. (1980.a): Bosna u drugoj deceniji XV. stoljeća, Treći program Radio Sarajevo, 9 (29), 65-96.
Ţivković, P. (1980.b): Kreditno-trgovinske veze Braila Tezalovića sa Dubrovĉanima, Zgodovinski časopis, 34 (3),
299-311.
Ţivković, P. (1982.): Bosansko-ugarski sukobi krajem XIV. i u prvoj polovici XV. stoljeća, Radio Sarajevo. Treći
program, 37, 81-104.
Ţivković, P. (1984.): Jakov Markijski i bosanski franjevci (Pokušaj reformiranja bosanskih franjevaca), Istorijski
zbornik, 5, 169-182.
Ţivković, P. (1985.a): Pariteti dubrovaĉkog novca u srednjem vijeku, Anali Zavoda za povijesne znanosti Istra-
ţivačkog centra JAZU u Dubrovniku, 22-23, 31-39.
Ţivković, P. (1985.b): Bitka kod Doboja 1394. godine, Značenja, 5, 55-62.
Ţivković, P. (1985.c): Pregled historije Brĉkog sa okolinom od najstarijih vremena do austrougarske okupacije
1878. godine, u: Brčko i okolina u radničkom pokretu i NOB-u, Tuzla, 11-55.
Ţivković, P. (1985.d): Modriĉa sa okolinom u srednjem vijeku, u: Modriča sa okolinom u prošlosti, Modriĉa, 35-
72.
Ţivković, P. (1986.a): Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Značenja, 11, 73-84; 12, 53-69.
Ţivković, P. (1986.b): Usorska vlasteoska porodica Zlatonosovići i bosanski kraljevi (posljednja decenija XIV. i
prve tri decenije XV. stoljeća), Historijski zbornik, 39, 147-162.
Ţivković, P. (1986.c): Bosna izmeĊu Dubrovaĉke i Mletaĉke republike dvadesetih godina XV. stoljeća, Istorijski
zbornik, 7, 7-24.
Ţivković, P. (1986.d): Modriĉa sa okolinom u srednjem vijeku, u: Modriča sa okolinom u prošlosti, Modriĉa,
35-72.
Ţivković, P. (1986.e): Utjecaj ekonomsko-socijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kul-
turne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 271-282.
Ţivković, P. (1986.f): Prvi ugarsko-turski sukobi na tlu Bosne, Značenja, 3-4, 149-157.
Ţivković, P. (1987.): Podruĉje Kaknja od najstarijih vremena do austrougarske okupacije 1878. godine, u: Ka-
kanj - Monografija, Sarajevo, 9-31.
Ţivković, P. (1988.a): Ivaniš Nelipić izmeĊu Mletaĉke Republike i bosanskog kralja Tvrtka II. Tvrtkovića, Ra-
dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27 (14), 151-170.
Ţivković, P. (1988.b): Socijalne promjene na dvoru bosanskih kraljeva tijekom 14. i 15. stoljeća. (Primjeri nas-
tanka novog plemstva u Bosni), Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu - Zavod za hrvatsku povijest,
21, 23-34.
Ţivković, P. (1988.c): Dubrovaĉko-bosansko-humska suradnja na polju zdravstvene kulture tijekom 14. i 15. sto-
ljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, 67-76.
Ţivković, P. (1988.d): Narodni preporod i juţnoslavenska ideja u djelima fra Martina Nedića - prvog Ilira Bosne,
Pregled, 28 (2-3), 249-263.
Ţivković, P. (1989.a): Sigismundova odmazda prema Hrvatima i pokušaj pokoravanja bosanskog kraljevstva,
Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 28 (15), 103-134.
Ţivković, P. (1989.b): Kratak pregled historije općine Orašje, u: Sto godina proizvodnje duhana u srednjoj Bo-
sanskoj Posavini - "Bosanac" 1888-1988., Sarajevo, 9-30.
Ţivković, P. (1989.c): Martin Nedić prvi Ilir iz Bosne i narodni preporod u Dalmaciji, u: Zbornik radova sa sim-
pozija "Narodni preporod u Dalmaciji", Zadar, 351-360.
Ţivković, P. (1989.d): Školstvo u Bosanskoj Posavini do austrougarske okupacije. (Prve škole i njihovi nastavni
predmeti), u: Zbornik radova 100 godina učiteljstva u BiH, Sarajevo, 268-272.
Ţivković, P. (1990.a): Razvoj hrvatskog školstva u djelima Mitra Papića i pravci daljnjeg istraţivanja na tom
planu, u: Zbornik radova Prvog kongresa pedagoga BiH, Sarajevo, 449-456.
104
Ţivković, P. (1990.b): Gospodarske prilike kao osnovni uzrok migracijskih kretanja iz Primorja u zaleĊe i obrat-
no, u: Migracije i BiH, Sarajevo, 49-51.
Ţivković, P. (1990.c): Veze Bosne i Biograda sa zaleĊem u zadnjem desetljeću 14. i prvom desetljeću 15. stolje-
ća, u: Zbornik radova sa znanstvenog skupa "Biograd i njegova okolina u prošlosti", Zadar, 397-408.
Ţivković, P. (1990.d): Posjedi i prihodi Samostana Svetog Krševana u Zadru od osnivanja do konca XV. stolje-
ća, Zadarska revija, 2-3, 221-241.
Ţivković, P. (1990.e): Razvoj školstva u Sutješkom distriktu do austrougarske okupacije 1878. godine, Nova et
Vetera, 1-2, 211-223.
Ţivković, P. (1990.f): Posjedi i prihodi Samostana Svetog Krševana u Zadru od osnivanja do konca XV. stoljeća,
u: Znanstveni skup u povodu 1000. obljetnice Samostana Svetog Krševana i 30. obljetnice Filozofskog
fakulteta, Zadar, 109-131.
Ţivković, P. (1990.g): Problem školstva u Bosni Srebrenoj 19. stoljeća na primjeru Sutješkog samostana, u:
Zbornik radova sa simpozija u povodu 100-te obljetnice smrti fra Antuna Kneţevića, Jajce, 157-169.
Ţivković, P. (1991.): Društveno-politiĉke prilike u srednjovjekovnoj Bosni i Humu, u: Kršćanstvo srednjovje-
kovne Bosne, Sarajevo, 10-93.
Ţivković, P. (1992.): Narodnosna slika Bosne i Hercegovine tijekom 15. i 16. stoljeća : s posebnim osvrtom na
kretanje hrvatskog puĉanstva, Zadarska smotra, 41 (6), 43-66.
Ţivković, P. (1993.a): Pojava bogumilstva i anatema kao naĉin borbe protiv heretika, Croatica Christiana perio-
dica, 17 (31), 42-48.
Ţivković, P. (1993.b): Dubrovaĉki rod Mikoĉić-Utviĉić u Bosni tijekom 15. stoljeća, Radovi filozofskog fakulte-
ta u Zadru, 31 (18), 163-178.
Ţivković, P. (1993.c): Knin i Bosna od kraja 13. do poĉetka 15. stoljeća, u: Kninski zbornik, Zagreb, 123-132.
Ţivković, P. (1994.a): Hrvati Bosanske Posavine u prošlosti, Radovi filozofskog fakulteta u Zadru, 32 (19), 255-
297.
Ţivković, P. (1994.b): Napomene iz povijesti Livna, u: Livanjski kraj u povijesti, Split - Livno, 233-236.
Ţivković, P. (1994.c): Demografske promjene na prostoru BiH do XVIII. stoljeća s osvrtom o stradanju Hrvata,
Mostariensia, 1, 43-50.
Ţivković, P. (1995.a): Kosovski boj - legenda ili stvarnost, Mostariensia, 2, 67-73.
Ţivković, P. (1995.b): Stoljetni razvitak i nestajanje Hrvata katolika u BiH. Tuţna povijest katoliĉanstva na pros-
torima BiH, Studia Vrhbonensia, 7, 475-501.
Ţivković, P. (1995.c): Sudbonosna stoljeća u povijesti bosanskohercegovaĉkih Hrvata. u: Hrvati u BiH - ciljevi i
mogućnosti. Zbornik radova sa simpozija odrţanom u Neumu od 19.-22.XII.1994., Mostar, 31-46.
Ţivković, P. (1995.d): Demografske i konfesionalne promjene u Bosni i Hercegovini u 17. i 18. stoljeću, u: Nap-
redak - Hrvatski narodni godišnjak za 1996. godinu, Sarajevo, 237-245.
Ţivković, P. (1996.): Pregled politiĉkih prilika u srednjovjekovnoj humskoj zemlji, u: Zbornik sa znanstvenog
skupa "Povijest hrvatskog Počitelja", Ĉapljina - Zagreb, 11-38.
Ţivković, P. (1997.a): Povijesne dimenzije i povijesno utemeljenje hrvatstva u BiH, Hrvatska misao, 2, 101-110.
Ţivković, P. (1997.b): Bosanska Posavina - Napuĉenost i okruţenje u razdoblju osmanske prevlasti, Hrvatska
misao, 3-4, 7-24.
Ţivković, P. (1997.c): Sukobi i animoziteti kršćana i sljedbenika islama od nastanka islama do pojave protestan-
tizma i Martina Lutera - uzroci tih sukoba i njihove posljedice, Motrišta, 4, 79-86.
Ţivković, P. (1998.a): Ustupanje Konavala Dubrovĉanima, u: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ra-
dovi sa simpozija, 1, Dubrovnik, 77-100.
Ţivković, P. (1998.b): Diplomatski kontakti Bosne i Huma s Dubrovĉanima o ustupanju Konavala, Hrvatska mi-
sao, 6, 89-105.
Ţivković, P. (1999.a): Vrhbosanska biskupija sufragan u procjepu Dubrovaĉke i Splitske nadbiskupije, Hrvatska
misao, 3 (11-12), 99-113.
Ţivković, P. (1999.b): Moţe li daytonska BiH bez tri entiteta imati tri identiteta? u: Zbornik radova s okruglog
stola u Mostaru, 11, Mostar, 46-57.
Ţivković, P. (2001.): Dubrovaĉka nadbiskupija i vjerske prilike u Bosni tijekom XII. i XIII. stoljeća, u: Tisuću
godina Dubrovačke (nad)biskupije. Zbornik radova, Dubrovnik.
Ţivković, P. (2002.a): Politiĉke, gospodarske, etniĉke, kulturne i vjerske prilike u ţupi Tolisa u srednjem vijeku,
osmanskom i austro-ugarskom periodu (od VI. do XX. stoljeća), u: Ţupa Tolisa 1802.-2002. Zbornik
radova, Tolisa, 37-57.
Ţivković, P. (2002.b): Katoliĉke crkve i ţupe na prostoru zapadne Bosne prije i poslije dolaska Turaka, Hrvatska
misao, 6 (22), 96-104.
Ţivković, P. (2003.a): Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti, Hercegovina, 8-9, 16-17.
Ţivković, P. (2003.b): Povijest Usore u srednjem vijeku (Zovik u sastavu ţupe Koraj), u: Zbornik radova sa
Simpozija povodom 260. obljetnice ţupe Zovik, Zovik, 31-51.
105
Ţivković, P. (2005.): Srednjovjekovne ţupe Lašva i Brod, naseljenost i okruţenje, u: Zbornik tema Okruglog sto-
la povodom sto godina Podruţnice HKD Napretka Zenica, Zenica, 51-56.
Ţivković, P. (2007.a): Turska osvajanja Slavonije, Srijema i Baranje (etniĉke i konfesionalne promjene, poslje-
dica tih dogaĊaja), Povećalo, 2-3, 70-86.
Ţivković, P. (2007.b): Šokadija i Šokci - Podrijetlo i naseljavanje, u: Šokci Bosanske Posavine - njihova prošlost i
značenje), 1, Vinkovci, 84-99.
Ţivković, P. (2008.a): Šokadija i Šokci - Ţivot i obiĉaji, u: Bosanska Posavina - narodni ţivot i običaji, 2, Vin-
kovci, 468-480.
Ţivković, P. (2008.b): Šokadija i Šokci - Veliki i poznati Šokci, u: Veći dio biografija Šokaca iz Slavonije i Ba-
ranje, Srijema, Bačke, bosanske Posavine i MaĎarske, 5, Vinkovci, 1-155.
Ţivković, P. (2008.c): Veze Olova i Dubrovnika u srednjem vijeku, u: Tristota obljetnica stradanja samostana i
crkve u Olovu (1704.-2004.), Sarajevo, 55-64.
Ţivković, P. (2009.): Kreditno-trgovinske veze Dubrovnika i Foĉe u srednjem vijeku, Povijesni zbornik, 3 (4),
47-78.
106
SURADNICI POSLIJEDIPLOMSKOGA DOKTORSKOG STUDIJA
Dr. sc. Mateo Bratanić
Znanstveno zvanje: Viši asistent
Godina zadnjeg izbora u znanstveno zvanje: 2010.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 19. kolovoza 1976. u Splitu. Osnovnu i srednju školu završio u Jelsi na otoku Hvaru. Diplomirao
2000. na Filozofskom fakultetu u Zadru povijest i engleski jezik i knjiţevnost. Poslijediplomski magistarski stu-
dij Povijest hrvatskog pomorstva Sveuĉilišta u Zadru s uspjehom okonĉao 2004., a doktorirao na istom sveuĉiliš-
tu 2009. godine.
Radio kao znanstveni novak u razdoblju 2000.-2008., a nakon toga je stalni uposlenik Sveuĉilišta u Za-
dru. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti. Bio stipendist britanske zaklade British Scholarship Trust u sklopu ĉega je boravio na School of Slavo-
nic and Eastern European Studies, UCL, London, Velika Britanija, svibanj - lipanj 2006. godine. SuraĊivao na
više znanstvenih projekata. Sam ili u koautorstvu referirao na više meĊunarodnih i domaćih znanstvenih skupo-
va.
Znanstveno istraţuje noviju povijest istoĉnojadranskog akvatorija, a bavi se i suvremenim tendencijama
u historijskoj znanosti.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Bratanić, M. (2003.): Britanski putnici-putopisci na istoĉnoj obali Jadrana do kraja 18. stoljeća, Mogućnosti, 4-6,
121-132.
Bratanić, M. (2003.): Pomorska ikonografija crkve sv. Nikole u Starome Gradu na Hvaru, Radovi Filozofskog fa-
kulteta u Zadru, 40 (27), 93-108.
Bratanić, M. (2006.): Franjevaĉki samostan u Makarskoj u Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941.), Kačić, 36-38,
165-174.
Bratanić, M. (2009.): Razmatranje Šime Ljubića o vezama povijesti s drugim znanostima i njenoj didaktiĉkoj
primjeni, u: Zbornik o Šimi Ljubiću. Zbornik radova s MeĎunarodnog znanstvenog skupa, Zagreb, 175-
185.
Kozliĉić, M. - Bratanić, M. (2006.): Ancient Sailing Routes on Adriatic, u: Les routes de l'Adriatic antique, géo-
graphie et économie - Putovi antičkog Jadrana, geografija i ekonomija, Bordeaux - Zadar, 107-124.
Kozliĉić, M. - Grţetić, Z. - Bratanić, M. (2006.): Beautemps-Beaupré's research campaigns in the eastern Adria-
tic in 1806 and 1808-1809 and their significance for the development of Adriatic hydrography, u: GIS
Applications and Development, Zagreb, 5-8.
Dr. sc. Tea Mayhew
Znanstveno-nastavno zvanje: Predavaĉ
Godina zadnjeg izbora u znanstveno zvanje: 2009.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Povijesni i pomorski muzej Hrvatskog primorja u Ri-
jeci
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
Tea Mayhew (djevojaĉko prezime Perinĉić) roĊena 5. rujna 1971. u Rijeci, gdje završava osnovno i sre-
dnjoškolsko obrazovanje. Diplomirala 1996. filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu.
Deset mjeseci tijekom 1996./1997. na Sveuĉilištu u Trentu bila na specijalizaciji kao stipendist organizacije Al-
pe-Adria istraţujući izvore za kulturnu povijest mletaĉke Dalmacije i Istre. Poslijediplomski studij na Filozofs-
kom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu uspješno završava 2004. godine. Doktorirala 2008. na poslijediplomskom
doktorskom studiju Sveuĉilišta u Padovi, kao stipendist u sklopu projekta prekojadranske suradnje Interreg III
InterAdria, uspješno obranivši disertaciju Zadar's hinterland between Ottoman and Venetian rule 1645-1718.
Od 2007. godine radi u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, a u akademskoj
2009./2010. kao vanjski suradnik drţi predavanja studentima povijesti na Odjelu za povijest Sveuĉilišta u Zadru.
107
Više puta referirala na meĊunarodnim i domaćim skupova. Suradnik je na više meĊunarodnih i domaćih
znanstvenih projekata. Istraţuje rano-novovjekovnu povijest istoĉnog Jadrana.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Mayhew, T. (2008.a): Dalmatia between the Ottoman and Venetian Rule - Contado di Zara 1645-1718, Viella,
Roma.
Mayhew, T. (2008.b): Krčka komuna u doba Lepantske bitke 1571. godine, Posebno izdanje Krĉkog zbornika,
63, Povijesno društvo otoka Krka i Centar za kulturu grada Krka, Krk.
Studije i članci
Mayhew, T. (1998.): Prilog istraţivanju apostolskih vizita Agostina Valiera u dalmatinskim i istarskim biskupi-
jama, Povijesni prilozi, 17, 157-176.
Mayhew, T. (2004.): Arhiv ţupnog ureda Beli na otoku Cresu, Rijeka, 9 (1), 91-120.
Mayhew, T. (2006.): Soldiers, Widows and Families: Social and Political Status of The Professional Warriors of
the Venetian Republic (1645-1718), u: Professions and Social Identity. New European Historical Rea-
srch on Work, Gender and Society, Pisa, 89-102.
Mayhew, T. (2008.a): Tolerance in Practice - Immorality and Tridentine Rules in Rab (Arbe), late 16th
Century,
u: Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium, Padova, 171-180.
Mayhew, T. (2008.b): Images of Work and Pastimes in South-Slavic Folk Poetry (16th
-19th
Centuries), u: Rheto-
rics of Works, Pisa, 186-209.
Mayhew, T. (2009.a): Facing death on the sea. Ex-voto paintings of northern Adriatic sailing ships in the 19th
century, u: Faces of Death. Visualising History, Pisa, 207-228.
Mayhew, T. (2009.b): Mletaĉki vojnik na istoĉnoj obali Jadrana za kandijskog rata (1645-1669), u: Spomenica
Josipa Adamčeka, Zagreb, 243-262.
Dr. sc. Zvonko Orešković
Znanstveno-nastavno zvanje: Predavaĉ
Godina zadnjeg izbora u znanstveno zvanje: 2005.
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Landesverteidigungsakademie, Beĉ (Austrija)
E-mail adresa: [email protected]
Životopis
RoĊen 1. travnja 1957. u Slavonskom Brodu. Osnovnu školu i gimnaziju pohaĊao u Bihaću. Povijest i
kroatistiku 1981. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski magistarski studij završio u
Beĉu 1987. na Institutu za slavensku filologiju, a doktorsku disertaciju Hrvatsko vojno nazivlje i povijest njego-
vog nastanka obranio 2010. u Institutu za povijest jugoistoĉne Europe Sveuĉilišta u Beĉu, te tako postigao zva-
nje doktora povijesnih znanosti.
Od 1982. radi i ţivi u Beĉu (Austrija), prvo kao suradnik u Institutu za školstvo grada Beĉa, a od 1997.
na Akademiji za nacionalnu (zemaljsku) obranu Ministarstva obrane Republike Austrije u Beĉu, gdje je nastav-
nik, a u akademijinu Institutu za jezike voditelj odjela za izobrazbu i nastavu juţnoslavenskih jezika. U njegovoj
ingerenciji je jugoistoĉna Europa u povijesnom, kulturološkom i jeziĉnom pogledu. Od 2009. predaje povijest i
hrvatski jezik na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Beĉkom Novom Mjestu.
NagraĊivan više puta od austrijskog Ministarstva za prosvjetu zbog zasluga za doprinos u razvoju znan-
stveno-nastavne djelatnosti grada Beĉa, te Ministarstva obrane Republike Hrvatske za osobiti doprinos u proši-
renju bilateralne suradnje izmeĊu Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Republike Aus-
trije.
Znanstveno istraţuje novovjekovnu i suvremenu povijest jugoistoĉne Europe s teţištem na istoĉnom Ja-
dranu i prijadranskim podruĉjima. Referirao na više meĊunarodnih skupova.
Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika
Knjige
Michner, H. - Orešković, Z. (prireĊivaĉi) (2008.): Ein Blick nach Bosnien, Landesverteidigungsakademie - Son-
derpublikation, Bd. 3, Wien.
Orešković, Z. (2006.): Kontrastive Morphologie Kroatisch - Deutsch, Landesverteidigungsakademie - Sonder-
publikation, Wien.
108
Orešković, Z. (2008.): Militärwörterbuch Deutsch - Kroatisch / Kroatisch - Deutsch, Landesverteidigungsakade-
mie - Sonderpublikation, Wien 2008.
Orešković, Z. (2010.): Militärwörterbuch Serbisch - Deutsch, Landesverteidigungsakademie - Sonderpublikati-
on, Wien.
Orešković, Z. (prireĊivaĉ) (2006.): KFOR "Update 2006" Sprachfibel, Landesverteidigungsakademie - Sprachin-
stitut des Bundesheeres, Wien.
Tokunaga, K. - Berger, H. - Orešković, Z. (prireĊivaĉi) (2009.): Srebrna Krila - Silver Wings, Serving & Protec-
ting Croatia, Harpia publishing, Wien.
Uputnica na cijelovitiju biografiju i bibliografiju http://www.lingua-zo.com