Ja TRGOVAC magazin – listopad 2014.

Broj 39 | Listopad 2014.

Dossier Duhansko tržište

Oprema za trgovine

Poticaj za kupnju

U susret Martinju:Vino

trgovaca u CEE regiji u 2014.

TOP 20

Mulino Bianco keksi

Mulino Bianco meki rezani kruh

Mulino Bianco dvopeci

Ključni proizvodi Mulino Bianco za svaku kategoriju!

Mulino Bianco hrskavi dvopeci i grisini

Više informacija potražite kod Vašeg dobavljača!

Broj 39 | Listopad 2014.

BOJA PIVA S KOJOM SMO PROSLAVILIPOBJEDNIČKI GOL.

www.jub.hr

KOJE BOJE SU VAŠI OSJEĆAJI? Uživajte u bojanju sa preko 10.000 nijansi stvorenim prema vašim osjećajima.Put do profesionalnih rezultata je jednostavan.

JubHrvatska

JUPOL GOLD.

BOJE, JEDINSTVENE POPUT OSJEĆAJA.

Pivo-PrintAd-JubGold-208x297_mm.indd 1 15.5.2014. 10:25:56

7www.jatrgovac.hr Listopad 2014.

Nakon preuzimanja Mercatora od strane Agrokora, nastavlja se preslagivanje tržišta pa je tako ovih dana Studenac kompletirao preuzimanje konkurentskog lanca Merkur 5, Podravki je

pak odobreno preuzimanje rovinjske Mirne, a velika se prašina digla nakon medijskih napisa o mogućem preuzimanju TDR-a.

Jedini preostali domaći proizvođač cigareta i jedna od rijetkih nezavisnih duhanskih kompanija u široj regiji dugi niz godina uspješno odolijeva naletima velikih multinacionalnih tvrtki braneći svoj tržišni udio, no kako možemo vidjeti u opsežnom prilogu o duhanskom tržištu koji smo pripremili u ovom izdanju, obruč se sve više steže. Pritislo je sa svih strana: od žestoke konkurencije,

državne i EU regulative i nameta, sve do pada potrošnje i crnog tržišta, ovaj sektor posljednjih je godina stradao više nego bilo koji drugi. S jednako izazovnom situacijom susreću se i domaći vinari. Iako percipirani kao vinska nacija, u stvarnosti to nismo. Potrošnja vina daleko je ispod očekivane, a država ne ulaže dovoljno u ovaj sektor koji, prema stručnjacima i temeljem brojnih osvojenih nagrada, pripada u sam svjetski vrh. Prema anketi koju smo proveli početkom ovog mjeseca i domaći se potrošači slažu s tom konstatacijom. Još samo da počnemo piti kao Francuzi bilo bi bolje i za naše vinare te opće raspoloženje i stanje nacije. I zato braćo, pijme ga!

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:

Ines Skender, Ja TRGOVAC

Ines Kovačić, PressCLIPPING

Nada Finderle, Darna

Kristian Anić-Kaliger, AC Nielsen

Gordan Stanić, Euromonitor Int.

Maja Juričan, Mediana Fides

Antonio Zrilić, Logiko

Jelena Jakšić, Ipsos Puls

Damjan Geber, Brigada

Derya Yildiz, Planet Retail

Melani Cipot, Focus

Marko Havaši, Focus

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Marijo Lijić, Dreamstime

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:

Ivana Grubešić, Vedran Škorić

telefon: 01/559 5057

e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju.

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 39 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

[email protected]

Zato braćo, pijme ga

“Da počnemo piti vino kao Francuzi bilo bi bolje i za naše vinare te opće raspoloženje i stanje nacije”

8 Listopad 2014. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

8 | VIJESTI Studenac preuzeo Merkur 5

14 | PROMOCIJE Franck obilježio dan kave

16 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEAdris donirao tri milijuna kuna

18 | MEDIJSKI BAROMETAR Lidl i Plodine zamijenili mjesta

20 | PLASTIČNE VREĆICEBolje nego u EU

24 | VINONatjecanje s najvećima

28 | INTERVJU: ZLATAN PLENKOVIĆZlatan otok

32 | STRATEGIJA POSLOVANJAKupac u središtu prodajne strategije

34 | CIGARETE I REZANI DUHANKonsolidacija tržišta u punom jeku

50 | LOGISTIKAIsporuka u jednom kliku

52 | JUHE U VREĆICIInstant rješenje za cjelovit obrok

56 | OPREMA ZA TRGOVINEPoticaj za kupnju

60 | UREĐENJE PRODAJNOG PROSTORAProšlo je vrijeme drvenih paleta

64 | SAKUPLJAČI VLAGEZa ugodnije i zdravije stanovanje

66 | INTERVJU: VEDRANA JELUŠIĆ KAŠIĆEuropska banka za obnovu i razvoj

70 | IZ REGIJE Lidl i Ikea dolaze u Srbiju

72 | IZ SVIJETATesco snizio prognozu dobiti

74 | GLOBALNA KRETANJATOP 20 trgovaca u CEE regiji u 2014.

78 | ŠTO JEDEMO...Piletina - Planetarna popularnost

82 | JA TRGOVACTrgovine Folding

84 | LEAFLET REPORTUz slanu juhu slatko vino

86 | NOVO NA POLICI

90 | IZLOG

MALOPRODAJA U DALMACIJI

Preuzimanjem posljednje, trideset i šeste, poslovnice u Promajni,

omiški trgovački lanac “Studenac” dovršio je proces preuzimanja maloprodajne mreže konkurentskog lanca “Merkur 5”. Splitski lanac trgovina Merkur 5 na tržištu je prisutan još od 1988. godine, prvo kao lokalna sinjska tvrtka, a od 1992. godine i lanac

Konzum će prodavati i

bezreceptne lijekove

Nakon plaćanja režija, točenja goriva na benzinskim crpkama ili podizanja

gotovine Agrokorov Konzum i dalje širi djelatnost pa će tako kupci u njegovim prodavaonicama uskoro moći kupiti bilo koji bezreceptni lijek, poput Andola. Naime, za 20. studenog sazvana je izvan-redna glavna skupština Konzuma na kojoj će se, između ostalog, donijeti odluka o dopuni poslovanja novim djelatnostima. Konkretno, Konzum namjerava proširiti svoje poslovanje na promet medicin-skim proizvodima na veliko i malo, na njihov uvoz, ali i proizvodnju odnosno izradu medicinskih proizvoda. Navodi se i posredovanje u prometu lijekovima, djelatnost prometa na veliko lijekovima te trgovina na malo lijekovima koji se izdaju bez recepta.

Uprava TDR-a istražuje različite strateške op-cije za tvrtku, a ciljevi su osigurati što bolju

održivost poslovanja i što bolju perspektivu, u sklopu čega je zadržavanje proizvodnje u Hrvatskoj, osiguravanje radničkih prava i svega ostalog što će TDR činiti stabilnim, istaknuo je predsjednik Uprave ove duhanske kompanije Mato Zadro. On je kazao kako su sva nagađanja u medijima o mogućem strateškom partneru TDR-a i kupnji većinskog vlasničkog paketa od strane multinacionalnih kompanija – spekulaci-je i da ih ne može komentirati.

Studenac preuzeo Merkur 5

TDR: Zadržati proizvodnju i poslovanje u Hrvatskoj

9Listopad 2014.www.jatrgovac.hr

Vijesti

MALOPRODAJA U DALMACIJI

sa splitskom adresom, koji je gotovo svake godine širio svoju mrežu marketa i supermarketa. Pod motom “tvoja lokalna trgovina”, Merkur 5 uspješno je poslovao u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a krajem 2014. godine ta je maloprodajna mreža, u vlasništvu Milenka Marinovića, brojila 50-ak poslovnica u kojima je

bilo zaposleno više od 200 radnika, koji sada postaju dio desetak puta većeg kolektiva. Studenac je, naime, najnovijom akvizicijom prešao broj od 2.000 zaposlenih radnika raspoređenih u četiri županije. Time je nastavljena i politika ekspanzije Studenca na tržištu maloprodaje gdje, uz otvaranje vlastitih poslovnica, preuzimaju i trgovine

lokalnih konkurenata. Podsjetimo, krajem 2012. godine Studenac je preuzeo 20-ak atraktivnih supermarketa Keruma u Splitu i okolici, a preuzimanjem Merkurove mreže dodatno su učvrstili poziciju u top 10 trgovačkih lanaca u zemlji. Studenac sada ima više od 300 poslovnica, raspoređenih širom Dalmatinske zagore, primorja i otoka.

Potrošnja u kolovozu neočekivano porasla

U Hrvatskoj je u kolovozu promet u trgovini na malo realno porastao 0,3% na godišnjoj razini, nakon

oštrog pada u srpnju, što je bolji podatak nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku, naime, objavio je da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u kolovozu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno pao za 1,5%, dok je realno ojačao 0,3% u odnosu na isti mjesec prošle godine. To predstavlja oštar zaokret u odnosu na srpanj, kada je promet u trgovini na malo potonuo 2%, najviše od ožujka 2013. godine.

Studenac preuzeo Merkur 5


Vijesti

KARIJERE

Gordana Deranja nova predsjednica HUP-a

Gordana Deranja

u iduće dvije godine bit će predsjedni-ca Hrvatske udruge poslo-davaca (HUP), odlučilo je Vijeće članica HUP-a na sjednici održanoj koncem rujna. Deranja je predsjednica Uprave Tehnomonta i dosadašnja članica Izvršnog odbora HUP-a. Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luka-Ploče, izabran je za člana Izvršnog odbora HUP-a.

Povezivanje uprave Saponije i Kandita

Tvrtke Saponia i Kandit, koje posluju u sastavu Mepas

grupe Mirka Grubešića, sada su još jače povezane na upravljač-koj razini. Naime, predsjednik Uprave Saponije Damir Skender imenovan je članom nadzornog odbora Kandita, dok je Dajana Mrčela, uz funkciju člana Uprave za komercijalne poslove Saponi-je, imenovana i za člana Uprave za komercijalne poslove Kandita. Član uprave za proizvodnju i lo-gistiku Kandita je Gordan Glavaš koji je i direktor proizvodnje i unapređenja poslovnih procesa u Saponiji. “Povezivanjem uprave i menadžmenta Saponije i Kandita, cilj je osigurati sinergijski učinak poslovanja i daljnji prosperitet obje kompanije”, stoji u priopće-nju Mepas grupe.

Billa otvorila svoj 61. supermarket u

Hrvatskoj

Kraševi proizvodi na tržištima Koreje i

Japana

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Atlantic Grupa potpisale su ugovor o kreditnoj liniji u vrijednosti od 10 milijuna eura. Iznos je namijenjen ulaganju u iz-gradnju i opremanje suvremene tvornice za proizvodnju proteinskih pločica u

Novoj Gradišci. Atlantic Grupa je ulaganje u novu tvornicu za proizvodnju ener-getskih pločica iz asortimana sportske i aktivne prehrane započela u rujnu 2013. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti od 16 milijuna eura.

EBRD s 10 milijuna eura financira Atlanticov pogon u Novoj Gradišci • • •

Trgovački lanac Billa otvorio je u zagrebačkoj četvrti Srednjaci svoj 15.

supermarket u Zagrebu te 61. ukupno u Hrvatskoj. Novi supermarket, u kojem je zaposleno 18 djelatnika, ima prodajnu površinu od 548 m2, a kupcima je na raspolaganju široki asortiman raznolikih proizvoda, navode iz Bille. Od posebnosti ističu kako novi prodajni objekt koristi djelomičnu LED rasvjetu koja omogućava uštedu od 25% električne energije za osvjetljenje te rashladne vitrine renomi-ranog talijanskog proizvođača s visokim stupnjem očuvanja energije.

Hrvatski proizvođač konditorskih proizvoda Kraš započeo je plasiranje

svojih proizvoda na nova azijska tržišta. Naime, početkom listopada Kraš je kre-nuo s izvozom svojih slatkiša u Republi-ku Koreju gdje će se na policama naći poznati Kiki i gumeni bomboni, dok je za Japan u pripremi već i druga pošiljka Kraševih napolitanki. Iz tvrtke navode kako je otvaranje novih tržišta rezultat dugoročnih pregovora i suradnje s korej-skim i japanskim poduzetnicima nakon uspostavljenih kontakata na svjetskim sajmovima. Kraš na inozemnim tržištima ostvaruje blizu polovice svojih prihoda.

Agrokor će obnoviti Mercatorove trgovine u Sloveniji

Integracija trgovač-kih mreža Konzuma

i Mercatora odvija se vrlo brzo, izjavio je Jure Radoš iz Uprave Konzu-ma. Konzum i Mercator trenutno su prvi igrač u maloprodaji u regiji, njihova integracija se odvija brzo, a mreže razmjenjuju znanja i iskustvo kako bi se povećala prodaja i konkurentnost, izjavio je Radoš, izra-žavajući optimizam u pogledu budu-ćeg poslovanja. On je najavio znatne

investicije u obnovu Mercatorovih trgovina u Sloveniji, kako bi se one mogle bolje suprotsta-viti konkurenciji drugih trgovačkih lanaca, osobito diskontnih, te ocijenio da unatoč standardnoj percepciji kupaca postoje mo-gućnosti za povećanje

prodaje jer cijene hrane ne rastu onako kako se obično misli. Cijene hrane u Konzumovim trgovinama u prosjeku su u zadnjoj godini pale za oko 3%.

Transport-no-logistička

kompanija RALU logistika je uz prisustvo pred-stavnika lokalnih vlasti obilježila početak izgrad-nje prve faze logističko-distri-butivnog centra vrijednog više od 150 milijuna kuna u mjestu Rugvica, na-domak Zagreba. Svečanost otvaranja gradilišta, površine gotovo 120.000 kvadrata, uveličali su župan Zagrebač-ke županije Stjepan Kožić te načelnik Općine Rugvica Ivan Remenar koji su zajed-

no s predsjednikom Uprave RALU logistike Zvonimirom Šćurecom postavili kamen temeljac te tako simbolično obilježili početak radova. Centar bi trebao biti otvoren u drugom kvartalu 2015. go-dine te zaposliti 200 radnika.

Započela gradnja RALU centra vrijednog 150 milijuna

kuna

Hanfa odobrila Podravci objavljivanje ponude za

preuzimanje Mirne

Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odobrilo je koprivničkoj Podravci objav-

ljivanja ponude za preuzimanje Mirne iz Rovinja, po cijeni od 38,02 kune po dionici. Obveza objavljivanja ponude za preuzi-manje nastala je za Podravku 25. kolovoza, kada je na tri javne dražbe održane putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze stekla 198.209 redovnih dionica Mirne, pojedinačne nomi-nalne vrijednosti 100 kuna, što predstavlja 53,86% temeljnog kapitala rovinjske tvrtke, odnosno 53,86% od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini Mirne.


Vijesti

Siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 13

milijardi eura

Darko Knez: Višak trgovina prodat

ćemo u roku od šest mjeseci

Franck ugostio vodeće europske proizvođače i trgovce kavom

U Zagrebačkoj pivovari potpisan je ugovor o prodaji i distribuciji Ožujskog piva kojega će kompanija CKB Co. Ltd. plasirati na tržište Republike Koreje. Ugovor su potpisali regionalni predsjed-nik Zagrebačke pivovare za Hrvatsku,

Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju Sergey Yeskov i predsjednik Uprave kompanije CKB Co. Ltd Won Jong Sun. “Vjerujemo da će kvaliteta hrvatskog lagera biti pre-poznata i na korejskom tržištu “, izjavio je tom prilikom Yeskov.

Kao punopravni član društva

International Coffee Partners, Franck je početkom listopada ugostio vodeće eu-ropske proizvođače i trgovce kavom koji su se u Zagrebu okupili na sastanku Upravnog odbora. Na tom su sastanku, uz Franck, sudjelovali europski lideri tržišta kave kao što su Lavazza iz Italije, Paulig iz Finske, Löfbergs Lila AB iz Švedske,

Neumann Kaffee Gruppe i Tchibo iz Njemačke te Norveški Joh. Johannson Kaffe s ciljem definiranja daljnje strategije razvoja i unaprje-đenja poslovanja neprofitnog

društva International Coffee Partners u sljedećih pet godina. To se prvenstveno odnosi na osnaživanje i pružanje podrške malim uzgajivačima kave.

Ožujsko pivo u Republici Koreji • • •

Siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 13 milijardi eura, što čini oko 28%

ukupnog BDP-a zemlje, pokazalo je istraživanje kartičarske kuće Visa Europe. Udio sive ekonomije u Hrvatskoj 2008. godine iznosio je 29,6% da bi izbijanjem svjetske financijske krize 2009. porastao na 30,1%, no od tada bilježi postojani, ali vrlo blagi pad. Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u graditeljstvu, trgovini i turizmu najviše doprinose veličini sive ekonomije u Hrvatskoj koja se prema veličini sive ekonomije nalazi u klubu s državama poput Rumunjske, Litve i Letonije.

Agrokor je, u skladu s odlukom AZTN-a, objavio natječaj za prodaju

95 prodavaonica iz kombinirane mreže Konzuma i Mercatora diljem Hrvatske. Ne uspije li ih prodati ili iznajmiti, trgovine će biti ugašene. “Za trgovine Konzuma i Mercatora vlada velik interes trgovaca i obiteljskih tvrtki. Prodat ćemo sve u roku od šest mjeseci”, kazao je predsjednik uprave Konzuma Darko Knez. Interes za preuzimanje Agrokorovih trgovina dosad je javno pokazao Spar, koji je u ekspanziji i nedavno je povećao svoj udio na tržištu maloprodaje preuzimanjem 20 Dioninih trgovina na području Zagreba.

KARIJERE

Milan Tadić novi Podravkin direktor za tržišta jugoistočne Europe

Prema odlu-ci Uprave

Podravke, za novog direk-tora sektora Tržište Jugoi-stočne Europe imenovan je Milan Tadić koji će biti zadužen za tržišta Slove-nije, Bosne i Hercegovine, Makedo-nije, Srbije, Crne Gore te Kosova. Tadić je profesionalnu karijeru započeo 1986. godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. U Podravku dolazi 2001. na poziciju specijalista za imovinsko pravo, a zatim i voditelja Odjela za imovinsko pravo u pravnom sektoru. Nakon nekoliko funkcija unutar tvrtke 2009. godine prelazi u TDR (Adris Grupa) gdje radi kao izvršni direktor prodaje, odakle se vraća u Podravku na sadašnju poziciju.

Balažič ostaje direktor Mercatora

Nadzorni odbor

Mercatora ra-zriješio je do-sadašnja četiri člana uprave tvrtke, dok je za direktora s novim pe-togodišnjim mandatom imenovao Tonija Balažiča koji je taj položaj zauzimao zadnjih nekoliko godina. Balažič će kao predsjednik uprave biti odgovoran za poslovanje tvrtke u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, gdje će slovenski trgovački lanac i dalje nastupati pod svojim imenom, dok Mercatorove trgovine u Hrvatskoj i BiH preuzima Konzum. U upravnom odboru će djelovati i Darko Knez, predsjednica vijeća zaposlenika, Vesna Stojanović te Nenad Filipović iz Poslovne škole Bled kao nezavisni stručnjak.

KARIJERE

Promjene u Upravi Metro Cash & Carry Hrvatska

Vladimir Gnjidić

imenovan je članom Uprave Metro Cash & Carryja za ponudu i nabavu. Time je s 34 godine postao najmlađi član Uprave tvrtke Metro Cash & Carry koja posluje u 28 svjetskih zemalja s više od 120.000 za-poslenika. Svoj profesionalni put Gnji-dić je započeo kao menadžer istra-živanja tržišta u Jadranskoj pivovari, članu Grupe Pivovarna Laško, a ubrzo je promoviran na mjesto direktora marketinga. Svoju karijeru nastavlja graditi na mjestu direktora marke-tinga Dukata. Konačno, 2012. dolazi u Metro Cash & Carry na mjesto direktora strategije razvoja kupaca i marketinga, zadužen za razvoj i imple-mentaciju poslovne strategije i plani-ranja s fokusom na potrebe kupaca uz odgovornost za tim od 30 stručnjaka. Paralelno uz izgradnju profesionalne karijere, Gnjidić je doprinosio i aka-demskoj zajednici kao koautor neko-liko knjiga iz područja menadžmenta i marketinga te je autor i koautor više znanstvenih radova.

Logistička kompanija DB Schenker od početka listopada preselila je svoje

poslovanje u novi logistički centar u Rugvici nedaleko od Zagreba, čime je osnažila svoj položaj na hrvatskom tržištu. U novom logističkom centru DB Schenker raspolaže sa 6.500 m2 logističkog skladišta i s 1.000 m2 distribucijskog skladišta te obuhvaća 12.000 paletnih mjesta s mo-gućnošću proširenja na 20.000. S više od 60 vozila tvrtka pruža uslugu u domaćoj distribuciji osiguravajući svojim klijentima dostavu od vrata do vrata u roku 24 sata.

Labud ostvario dobitNakon niza godina operativnih gubita-

ka većih i od 10 milijuna kuna, u prvih devet mjeseci ove godine Labud d.o.o. Zagreb je ostvario dobit prije amortizacije od 2,34 milijuna kuna. Ukupan prihod iz poslovanja dosegao je 119,5 milijuna

kuna, što je u odnosu na 118,9 milijuna kuna realizacije u istom razdoblju prošle godine povećanje od 0,4%. Uspoređujući prvih devet mjeseci 2014. i isti period lani, ostvaren je i rast tržišnog udjela i prihoda od prodaje tvrtkinih brendova. Tako su Labudovi brendovi na hrvatskom tržištu ostvarili rast prihoda od 3,7%, dok su prihodi od izvoza povećani za 8,2%. Unatoč padu vrijednosti tržišta malopro-daje i kategorija u kojima konkurira, Labud u zadnje četiri godine bilježi kontinuirani trend rasta, a u odnosu na 2011. godinu ostvaren je rast od 28%. "Naši najpozna-tiji brendovi, Čarli, Sanitar i Permetal, među vodećim su proizvodima u svojim kategorijama na hrvatskom tržištu, dok su Permetal i Badelov KISKO, čiji je Labud ekskluzivni distributer, ujedno i regionalni lideri kategorija", izjavio je Ivan Dunda, direktor Labuda.

DB Schenker udvostručuje svoje kapacitete u Hrvatskoj

TELEVIZIJA DOSTUPNA SVIMADONOSI VAM HRVATSKA POŠTA

Pridružite se krugu zadovoljnih korisnika evotv-aDođite u Hrvatsku poštu po svoj evotv

za samo 69,99 kn/mj. i bez ugovorne obveze gledajte omiljene programe, uz

HBO i Cinemax godinu dana na dar! Doznajte zašto evotv ima

čak 88% zadovoljnih korisnika.

Potražite u najbližem poštanskom uredu

ili upitajte svog poštara. Nazovite nas na

info telefon 0800 07 07. www.evotv.hr

HBOdana čakčak 88

Potražit

ili upitajt

info telefo


Promocije

ROĐENDANSKA PROSLAVA

Povodom Međunarodnog dana kave Franck je za sve ljubitelje crnoga

napitka na zagrebačkom Cvjetnom trgu pripremio proslavu rođendana kave. Uz zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Ivu Šulentić, Ivana Šarića, Sandru Bagarić, Renatu Sopek i mnoge druge, okupljeni su uživali u odličnom Stretto espressu i rođendanskim kolači-

Vindija obilježila Svjetski dan školskog

mlijeka Svjetski dan školskog mlijeka Vindija je

obilježila podjelom svojih sirnih i mli-ječnih deserta Vindino, a zabavni program upotpunila je podjelom svojih prigodnih promotivnih materijala. Uz to, humanitar-ni dio akcije uključivao je donaciju mliječ-nih proizvoda osnovnoj školi “Nad lipom”, specijaliziranoj za rad s djecom i mladeži s autističnim poremećajem i mentalnom retardacijom. Prigodan program odvijao se na Bundeku, a organizirala je Hrvatska mljekarska udruga u suradnji sa zagrebač-kim gradskim uredima za kulturu, sport, poljoprivredu i šumarstvo te Hrvatskom poljoprivrednom agencijom.

Nescafé 3in1 nagradio vjerne potrošače letom u balonu

U sklopu nagradnog natječaja pod nazivom “Iznad oblaka” Nescafé 3in1 nagradio je devet svojih potrošača i njihovih prijatelja letom u balonu

iznad Zagreba. Ideja za ovu neobičnu nagradu došla je od samih potrošača Nescafé 3in1 kada je početkom godine organizirano natjecanje studenata u rješavanju poslovnih izazova u kojem je zadatak bio osmisliti marketinški plan za ovaj brend. Let balonom bio je predložen kao jedan od načina po-vezivanja mladih avanturista sa svojim omiljenim brendom. Tako su sretni dobitnici nagradnog natječaja letjeli balonom na visini i do 1.000 metara te su uživali u panoramskom pogledu na Zagreb i okolicu.

Marketinška agencija BBDO Zagreb na međunarodnom je natječaju kompa-

nije Molson Coors Europe, u čijem sastavu djeluje i Zagrebačka pivovara, osvojila projekt promocije piva Beck’s. Ovo je prvi put da se, na prostoru središnje Europe, televizijski spot za jedan od najsnažnijih svjetskih pivskih brendova snima neovi-sno o globalnom timu u Bremenu. Stariji tekstopisac iz agencije BBDO Zagreb, Ivo Payer, autor je ideje spota kojom se želi

poručiti da nitko ne mora mijenjati sebe da bi živio život kakav želi. Ta ideja izravno je povezana s vrijednostima brenda Beck’s, koji je već više od 140 godina vjeran svojoj originalnoj recepturi.

U Ledenoj dvorani Doma sportova u Zagrebu potpisan je trogodišnji

ugovor o nastavku suradnje između pivskog brenda Pan i KHL Medveščaka. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Carlsberga Croatia Carsten Christensen i predsjednik Medveščaka Damir Gojano-vić. Osim svečanog potpisivanja ugovora o nastavku suradnje, u Ledenoj dvorani Doma sportova je i službeno otvorena Pan loža osvježenja.

ćima od svima poznate Jubilarne mljevene. Uz dobru rođendansku zabavu, događaj je imao i humanitarni karakter. Naime, za preporučenu donaciju u iznosu od pet kuna, Franck je častio kavom i rođendan-skim poklonima, a prikupljena sredstva namijenjena su humanitarnoj akciji “Korak u život” koja financira fakultetsko obrazo-vanje djece bez roditeljske skrbi.

Franck proslavio rođendan kave

Projekt promocije piva Beck’s dobila

agencija BBDO

Carlsberg i Medveščak nastavljaju

suradnju

Mulino Bianco TOP

artikli iz

svake kategorije

Potražite više informacija o Grancereale proizvodima na www.grancereale.hr

Više vrijednosti u kategoriji uz Mulino Bianco proizvode

Kompanija Barilla je među vodećim proizvođačima tjestenine, umaka i pekarskih proizvoda u Europi zahvaljujući svojoj vrhun-skoj kvaliteti, tradicionalnoj recepturi i prepoznatljivom okusu. Na hrvatskom tržištu Barilla je prisutna u kategoriji tjestenine i umaka gdje je broj jedan, a u kategoriji pek-arskih proizvoda i keksa sa robnim markama Mulino Bianco i Grancereale. Robna marka Mulino Bianco zastupljena je u različitim kategorijama: keksi, meki rezani kruh, hrskavi dvopeci, dvopeci i grisini tako da širinom portfolia Mulino Bianco pokriva sve segmente cjenovne piramide proizvo-da- od mainstream (koji su blizu prosjeka kategorije) do premium proizvoda. Mulino Bianco je među vodećim robnim markama u kategoriji keksa, mekog rezanog kruha, dvopeka i grisina (broj 2.).* U kategoriji mekog rezanog kruha najpoznatiji Mulino Bianco proizvodi su tost Pancarre, te bijeli i integralni Pan Bauletto proizvodi koji su tijekom listopada i studenog prisutni u TV kampanji sa zaštitnim licem Antoniom Banderasom. Putem ovog komunikacijskog alata povećava se prepoznatljivost i kvaliteta Pan Bauletto mekog rezanog kruha što je izvrsno za trgovce jer se rotacija u tom periodu znatno poveća. Preporuka je dodatno izložiti Pan Bauletto, povećati zalihu na redovnoj polici i povećati broj kataloških objava kako bi proizvod završio u košarici potrošača. U kategoriji integralnih dvopeka, Mulino Bianco dvopek je najprodavaniji proizvod.Od širokog asortimana Mulino Bianco keksiju posebno se ističu Tarallucci keksi pravljen od svježih jaja, Abbracci keksi s kakaom i vrhnjem i Cuor di Mela keksi punjeni džemom od jabuke. Tarallucci je najprodavaniji Mulino Bianco keks koji je ujedno i glavni proizvod-zvijezda u TV reklami sa zaštitnim licem Antoniom Banderasom. Za TV reklamu koja je sada aktualna sve do studenog, vežu se i dodatni in store komunikacijski alati za poboljšanje vidljivosti robne marke, a to su brendirana Tarallucci

kolica u TOP trgovačkim lancima, police sa Banderas wobblerima, Banderas shelf linerima i stalci sa Banderas headerima. Za poboljšanje prodaje, posebice u vrijeme TV kampanje, sugestija je da se proizvodi dodatno izlože, da se poveća zaliha na polici i

omogući dovoljno prostora Mulino Bianco i Grancereale keksima stavljajući ih u isti blok na redovnim policama pošto su Grancereale i Mulino Bianco proizvodi istog stručnog tima. Proizvedeni najnovijom tehnologijom, Mulino Bianco keksi su bez konzervansa, hidrogenira-nih masti, umjetnih boja i sladila.

Kako Grancereale i Mulino Bianco keksi kon-tinuirano provode akcije dajući dodatne benefite potrošačima, kroz cjenovne akcije i promotivna pakiranja po vrlo atraktivnoj cijeni, sugestija je da se za vrijeme TV kampanje poveća broj kataloških objava (posebice putem Banderas imidž oglasa). Najveći peak prodaje Mulino Bi-anco keksiju je u vrijeme ljetnih mjeseci za vri-jeme dolaska stranih turista pa je preporuka da se u tom periodu poveća broj dodatnih pozicija

u ljetnim lokacijama, broj lica u redovnoj polici i zaliha u trgovini.

Grancereale je robna marka broj jedan u integralnom segmentu keksaOve godine je lansiran integralni keks Grancereale Digestive. Cilj lansiranja Grancereale Digestiva je širenje i razvoj integral-nog segmenta keksa sa novim Grancereale proizvodom koji može donijeti dodatne volumene cijeloj kategoriji kroz povećanje broja potrošača u kategoriji, veće zadovoljstvo potrošača, inovaciju i osvježenje kategorije. Lansiranje je podržano internet kampan-jom na najposjećenijim portalima. Robna marka Grancereale uz kekse, potrošačima nudi i Gran-cereale žitne pločice za brzi snack te Grancereale žitarice za doručak. Svu ponudu Grancereale asortimana može se pronaći na internet stranici: www.grancereale.hr.

Mulino Bianco je među vodećim robnim markama u kategoriji keksa,

mekog rezanog kruha, dvopeka i

grisina.

*Izvo

r: N

ielse

n pa

nel Y

TD tr

avan

j-svib

anj 2

014.


Društveno odgovorno poslovanje

ZAKLADA ADRIS

Osmi put od svog osnutka, Zaklada Adris dodijelit će donacije vrijedne

više od tri milijuna kuna. Zaklada će time podržati projekte iz programa Znanje i otkrića i donirati im 1.192.000 kuna. Za projekte iz područja Stvaralaštvo odobreno je 250.000 kuna, a za projekte iz područja Ekologija 224.050 kuna. Pro-jekti iz područja Baština će se podržati s

Nestlé i partneri pomažu mladima

diljem Europe Tri mjeseca nakon predstavljanja,

kompanija Nestlé u inicijativu “Savez za mlade” (“Alliance for YOUth”) uključila je 200 kompanija diljem Europe, uz čiju će pomoć stvoriti čak 100.000 novih radnih mjesta te pozicija za praksu i pripravniš-tvo osobama mlađim od 30 godina. Time je “Savez za mlade” postao prvi sveeu-ropski poslovni pokret koji se obvezuje unaprijediti mogućnosti zapošljavanja mladih na izazovnom tržištu rada, kažu iz Nestléa. Ova inicijativa je potaknuta uspjehom “Inicijative za zapošljavanje mladih” (“Nestlé needs YOUth”) kojom se tvrtka obvezala da će do 2016. u Europi otvoriti 20.000 radnih mjesta za mlade.

Predstavljeno Izvješće o održivosti Karlovačke pivovare

Karlovačka pivovara predstavila je svoje peto Izvješće o održivosti “Pro-izvodimo bolju budućnost” koje daje pregled napretka i postignuća u

području održivosti u 2013. godini. Održivost je jedan od ključnih poslovnih prioriteta kompanije Heineken i Karlovačke pivovare, a njihova strategija se fokusira na četiri ključna područja: zaštita izvora vode, smanjenje emisija CO2, održiva nabava te promicanje odgovorne konzumacije alkohola. Ulaganje u tehnologiju te stalni rad na poboljšanju procesa i procedura Karlovačke pivovare lani su rezultirali smanjenjem potrošnje vode, direktne i indirektne emisije CO2 te potrošnje specifične toplinske energije.

Akcija “Reci DA!”, koju su tijekom svibnja i lipnja provele tvrtke Procter&Gamble

i Lidl Hrvatska, omogućila je djeci sa sindro-mom Down na području Hrvatske najsuvre-menije metode učenja i napredovanja. Hrvatskoj zajednici za sindrom Down uru-čena je donacija u iznosu od 243.247 kuna putem koje će biti nabavljeni računalni programi Boardmaker i tableti s dostupnim aplikacijama. Tijekom ove akcije tvrtka

P&G donirala je kunu za svaki svoj kupljeni proizvod u trgovinama Lidla u Hrvatskoj. Donacija je, u dogovoru s Hrvatskom za-jednicom za sindrom Down, ravnomjerno raspoređena lokalnim udrugama.

Tvrtka Fructal, povodom obilježavanja 40. godišnjice Fruteka, jednog od

svojih najpoznatijih brendova koji je nami-jenjen najmlađima, darovala je 40.000 eura mališanima i njihovim obiteljima iz šest zemalja regije. U Hrvatskoj je sa 6.000 eura pružena podrška Savezu društava Naša djeca Hrvatske putem projekta “Za osmijeh djeteta u bolnici” kojem je cilj promicanje i primjena suvremenih načela humanizacije bolničkog liječenja djece.

330.000 kuna, dok je za program Dobrota namijenjeno 297.000 kuna. U programu stipendiranja Zaklada Adris će za 14 stipen-dija izdvojiti ukupno 370.000 kuna i omo-gućiti nastavak stipendiranja onima koji su postigli izvrsne rezultate s 350.000 kuna te i ove godine podržati projekt “Korak u život” stipendirajući studente, štićenike domova za nezbrinutu djecu.

Donacija vrijedna više od tri milijuna kuna

Uručena donacija Hrvatskoj zajednici za

sindrom Down

Fructal podržao projekt “Za osmijeh

djeteta u bolnici”

17Listopad 2014.www.jatrgovac.hr

Konzum otvorio dječje igralište u

VukovaruKonzum i dalje nastavlja s projektom

“Vratimo djecu na igrališta” u okviru ko-jeg je do sada uredio 31 dječje igralište u Hrvatskoj. Novo dječje igralište otvoreno je u Vukovaru, a svečano su ga otvorili Marija Budimir, zamjenica gradonačelnika grada Vukovara, Iva Balent, izvršna direktorica marketinga Agrokor koncerna, te Josip Gr-gić, direktor marketinga Konzuma. Igralište je opremljeno s 12 novih kombiniranih sprava te ima 50 četvornih metara speci-jalne antistresne podloge koja amortizira eventualni pad ili povredu djeteta.

Odabrani dobitnici Nivea donacije

Osmu godinu za redom tvrtka Henkel uvrštena je u Dow Jones svjetski

(DJSI World) i europski (DJSI Europe) indeks održivosti. Uvrštavanje u oba indeksa još je jedna potvrda poslovne iz-vrsnosti Henkela među vodećim tvrtkama

u kategoriji sredstava za pranje i čišćenje domaćinstva. Indeks Dow Jones odnosi se na tvrtke koje slijede principe održi-vog razvoja u poslovanju. Svega 10% od 2.500 najvećih globalnih tvrtki uvrštene su u ovaj svjetski indeks održivosti, dok

je samo 20% od 600 najvećih europskih tvrtki uvršteno u Dow Jones europski in-deks održivosti. Inače, Henkelov cilj je do 2030. godine utrostručiti vrijednost koju stvara u odnosu na utjecaj na okoliš svojih proizvoda i usluga.

Tvrtka Henkel uvrštena u Dow Jones indeks održivosti

Lidl uručio donaciju Hrvatskom savezu slijepih u Zagrebu

Odabirom pet projekata za poticanje dječjeg razvoja kroz igru uspješno je

završila prva faza inicijative “Neka odra-stanja bude dječja igra” koju je pokrenula Nivea u suradnji sa Savezom društava Naša djeca Hrvatske. U projektu je sudje-lovalo deset Društava Naša djeca (DND) iz cijele Hrvatske, a glasovima javnosti je odlučeno kako su dobitnici donacija DND Opatija, DND Zabok, DND Prelog, DND Križ i DND Našice. Dobitnicima će se uručiti donacija u iznosu od 20.500 kuna za uređenje i opremanje prostora u kojima djeca provode slobodno vrijeme kroz igru, dok će ostali projekti, koji su sudjelovali na natječaju, dobiti potporu od 5.000 kuna.

ODRŽIVO POSLOVANJE

Na internet-skim strani-

cama Agrokor koncerna objav-ljeno je izvješće o održivosti koje obuhvaća 2012. i 2013. godinu. Treće izvješće Agrokor koncer-na pripremljeno je prema smjer-nicama Globalne inicijative za izvješta-vanje, a uključuje i dodatne podatke za prehrambeno-prerađivačku industriju. Ekonomski pokazatelji na razini Koncerna prikazani su konsolidirano, dok su podaci o okolišu izdvojeni u poseban dio zbog učinkovitijeg kronološkog praćenja i uspoređivanja sa srodnim kompanijama.

Društvena odgovornost kompanija Agrokor kon-cerna ne-izostavan je dio sva-kodnevnog poslovanja, što pokazuju investicije u obnovljive

izvore energije, zbrinjavanje nusproizvoda u bioplinskim postrojenjima, orijentacija na energetski učinkovite tehnologije i vozila, te certificiranje sustava uprav-ljanja prema normi ISO 14000 u čak 18 kompanija. Posebno pritom ističu uspjehe Jamnice, Konzuma i Leda u sklopu svojih društveno odgovornih inicijativa.

Agrokor objavio treće izvješće o održivosti

U sklopu svog dona-cijskog programa

zaposlenika “Više za za-jednicu!” trgovački lanac Lidl Hrvatska već drugu godinu za redom daruje one kojima je pomoć naj-potrebnija. Tako je prva ovogodišnja donacija, prema odabiru Lidlovih zaposlenika, uručena Hr-vatskom savezu slijepih u Zagrebu. Projekt “Više za zajednicu!” vrijedan je pola milijuna kuna te će Lidl, u ime svojih zaposlenika, ove godine uručiti čak 88 donacija, a zaposlenici će imati priliku

svoj radni dan, umjesto na poslu, provesti volontirajući u udruzi koju su predložili za darovanje.


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Lidl i Plodine zamijenili mjesta

Konzum i Mercator su i dalje prvi i drugi, a Lidl i Plodine su u rujnu zamijenili mjesta u odnosu na prošli mjesec, pa Lidl sada drži treću, a Plodine četvrtu poziciju

U rujnu se općenito najviše pisalo o po-slovanju i poslovnim rezultatima. S prvim

je danom mjeseca Agrokor postao vlasnikom 80,75% Mercatora. Poslovni tjednik Lider izdao je posebno iz-danje “The best 500 najbo-ljih” na čijim su se listama našli i trgovački lanci. Rujan nije donio značajne promjene na čelnim pozi-cijama. Konzum i Mercator su i dalje prvi i drugi, a Lidl i Plodine su zamijenili mjesta u odnosu na prošli mjesec, pa je Lidl na tre-ćem mjestu, a Plodine na četvrtom. Spar i Kaufland su zadržali svoje prošlomje-sečne pozicije.

ZAKLJUČAK PREUZIMANJAO Konzumu se najviše pisalo vezano za poslova-nje, a dio se objava vezao i za proces preuzimanja Mercatora od strane Agro-kora, budući da su radi udovoljavanja uvjetima AZTN-a Konzum i Merca-tor objavili ponudu za pro-daju ili zakup 95 trgovina u Hrvatskoj. Agrokor je od 1. rujna postao vlasnikom 80,75% Mercatora, a glavni čovjek Agrokora između ostaloga je poručio da je ta transakcija čin uspjeha koji će dovesti do novih vrijed-nosti. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je u ožujku donijela rješe-nje o uvjetnom odobrenju

navedene koncentracije, utvrdivši uz ostalo i obvezu prodaje ili davanja u zakup 95 prodavaonica iz mreže Konzuma i Mercatora, a rok za to je šest mjeseci od dana preuzimanja kontrole nad Mercatorom. U rujnu je AZTN objavila početni dan za koncentraciju Agro-kora i Mercatora, a to je 8. rujna ove godine. O Lidlu se najviše pisalo vezano za asortiman i cijene proi-zvoda te o sponzorstvima i promidžbenim aktivno-stima. Mediji su popratili novi Lidlov projekt kojemu je cilj podići svijest o važ-

nosti pripremanja obroka kod kuće. Počevši od prvog dana mjeseca rujna, Lid-lovi kuhari Mate Janković i Tomaž Kavčič svakog su tjedna maštovitim video klipovima pokazivali kako kvalitetno i raznovrsno kuhati kod kuće. Dobro je popraćen i zajednički pro-jekt Konzuma, Leda, PIK-a i Jamnice – NIKIforija svijet - koji su pokrenuli u kolovozu. U rujnu je, nakon Zagreba, krenula turneja po Hrvatskoj pa su po-klonici popularnih likova Ninja kornjača i Hello Kitty mogli uživati u nagradnim

igrama, facepaintingu, foto kutku, memory igrama i odličnoj glazbi. Zabavni je park nakon Zagreba posje-tio Slavonski Brod, Osijek i Vukovar, a zatim su na red došli gradovi u Dalmaciji: Zadar, Split i Šibenik.

TEMATIKA OBJAVAUkupno gledajući, najveći se broj objava (44,33%) odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi te-matika vezana za asortiman i cijene (27,52%). U rujnu su o trgovačkim lancima i tematici vezanoj za iste,

više objavljivali tiskani mediji. Pojedinačno gledajući, najviše se o trgovačkim lancima pisalo u dnevnim no-

vinama 24sata i Jutarnjem listu. Slijede portali jatrgo-vac.hr i instore.hr. U tisko-vinama se više objavljivalo o asortimanu i cijenama proizvoda, uslugama i od-nosu prema kupcima te o promidžbenim aktivnosti-ma i sponzorstvima trgo-vačkih lanaca. O tematici o kojoj je u rujnu najviše bilo riječi, poslovanju, više se objavljivalo na portalima. Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internet-skih portala je unutar te-matike asortimana i cijena proizvoda, 80,2% u korist tiskanih medija.

Ines KovačićPressCLIPPING

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

44,33%Asortiman, cijene

Promidžba i sponzorstva

Ostalo

Usluge i odnos prema kupcima

27,52%

17,23%

7,14%

3,78%

Konzum

215

Mercator

158

Lidl

129

Plodine

74

Spar

56

Kaufland

54

Billa

36

Tommy

34

Diona

31

Getro

22

NTL

11

Kerum

4

Trgovački lanci - broj objavarujan 2014.

Agrokorovo preuzimanje Mercatora i dalje okupira pažnju medija


Plastične vrećice

U Hrvatskoj se godišnje troši oko

150-170 vrećica po glavi stanovnika,

što je manje od prosjeka u

Europskoj uniji koji iznosi oko 220-250

vrećica, a neke zemlje EU troše i 500 vrećica po

stanovniku

Vrećice i torbe koje služe za nošenje ku-pljenih proizvoda i imaju u cijelosti ili

djelomično logotip, znak, slogan i/ili naziv proizvo-đača ili trgovca smatraju se promidžbenim mate-rijalom. Takvu ambalažu trgovac ne smije naplatiti.” Odredba je to starog Zako-na o zaštiti potrošača koja je u novom Zakonu done-senom u ožujku ove godine izbrisana. Iz pojedinih po-trošačkih udruga potom se moglo čuti kako su potro-šači s novom odredbom za-kona ponovno postali ho-dajuće reklame za trgovce. Naime, besplatnih vrećica u trgovačkim lancima već godinama praktički nema, što je u skladu s direkti-vama Europske komisije koje imaju za cilj smanjenje upotrebe plastičnih vrećica. Prema novom zakonskom rješenju, razlika je samo u

tome što trgovci na vrećice koje su i dosad naplaćivali sada mogu staviti svoj lo-gotip, znak, slogan ili naziv tvrtke. Potrošačke udruge su tijekom javne rasprave tražile da sporna odredba ostane u novom zakonskom

rješenju. “Međutim, naš stav nije uvažen. Iako ovo može izgledati kao sitnica u Zakonu, radi se o ‘niskom udarcu’, jer nije uobičajeno da se neko već ostvareno pravo potrošača na ovakav način uskraćuje”, komen-

tiraju iz Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.

LOGOTIPI NA VREĆICAMAUpitali smo i trgovce kako su oni implementirali novu odredbu zakona. Iz Lidla Hrvatska su odgovorili:

“Potvrđujemo da u skladu s promjenama u Zakonu o zaštiti po-trošača u Lidlovim tr-

govinama naplaćujemo vre-ćice s logom trgovca. Prije promjene Zakona naplaći-vali smo vrećice bez loga, a cijene istih vrećica s logom ostale su nepromijenjene: plastična vrećica - 0,99 kn, termoizolacijska vrećica

- 6,99 kn.” Sličan odgovor došao je i iz Bille: “Billa je svoje poslovanje vezano uz prodaju vrećica s logotipom prilagodila novim odredba-ma zakona te će se u prodaji uskoro naći velike vrećice s logotipom koje se prodaju po cijeni od 0,99 kn te male vrećice (tzv. treger vrećice) po cijeni od 0,35 kn. U po-nudi, kao alternativu plas-tičnim vrećicama, imamo visokokvalitetne torbe za kupovinu i višekratno kori-štenje, velike nosivosti, izra-đene od polipropilenskih vlakana, koje su pogodne za recikliranje.” Gordana Peh-nec Pavlović, poslovni tajnik Udruženja industrije plasti-ke i gume pri HGK, potvr-đuje kako naplata vrećica

700 milijuna

Otkako se plastične vrećice naplaćuju njihova potrošnja je pala za 60 posto

BOLJE NEGO U EU

sa i bez logotipa ima za cilj smanjenje potrošnje vrećica radi odgovorne potrošnje i zaštite okoliša. Ona pritom navodi kako je u praksi ve-ćina trgovina u proteklim godinama uvela naplatu

vrećica, što je dovelo do smanjenja njihove potrošnje – procjenjuje se za čak 60%. Kada se gleda prosječna potrošnja plastičnih vreći-ca u usporedbi s tržištem Europske unije onda se vidi

da uopće ne stojimo tako loše. Naime, u Hrvatskoj se godišnje troši oko 150-170 vrećica po glavi stanovnika, što na godišnjoj razini izno-si oko 700 milijuna komada. To je manje od prosjeka u Europskoj uniji koji izno-si oko 220-250 vrećica, a neke zemlje EU troše i 500 vrećica po glavi stanovnika na godinu. Kada je riječ o oporabi plastičnog otpada Pehnec Pavlović ističe kako je ona izvrsna u segmentu

oporabe PET boca zato što su boce od pića i napitaka u sustavu prikupljanja pa postoji raspoloživa količina vrijedne sekundarne siro-vine koja ima svog kupca i reciklira se u Hrvatskoj. “Međutim, uvođenjem ob-veze odvojenog prikupljanja otpada otvorit će se tržište sekundarnih sirovina i za ostali otpad pa će se djelat-nost recikliranja intenzi-virati”, smatra ona. Zaštita okoliša je važan čimbenik gospodarske politike Europ-ske unije, a problem plas-tičnih vrećica krajem prošle godine adresirao je i EU povjerenik za zaštitu okoliša Janez Potočnik riječima: “Djelujemo u cilju rješava-

nja vrlo ozbiljnog i jasno vidljivog ekološkog proble-ma. U Europi svake godine više od 8 milijardi plastičnih vrećica završi kao otpad, što uzrokuje golemu štetu okolišu. Neke su države članice u pogledu smanjenja uporabe plastičnih vrećica već postigle izvrsne rezul-tate. Kad bi i ostali slijedili njihov primjer, mogli bismo smanjiti ukupnu potrošnju u Europskoj uniji za čak 80%.” Inače, grube procjene

govore da se u svijetu godišnje troši između 500 milijardi i bilijun koma-da plastičnih

vrećica, a ovoj potrošnji naj-više doprinosi SAD sa 100 milijardi vrećica na godinu.

VRSTE VREĆICANa tržištu RH su dostupne sve vrste plastičnih vrećica. Prema procjeni proizvođa-ča, vrećice ispod 50 mikro-na čine više od 50% ukupne proizvodnje vrećica u Hr-vatskoj. Razlog tome leži u potražnji kupaca koji žele što nižu debljinu vrećica zbog niže cijene budući da su vrećice iste ili zadovolja-vajuće mehaničke čvrstoće. Time se postiže i učinko-vitost resursa što zahtjeva Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom se štedi osnovna sirovina

plastičnih vrećica - godišnja potrošnja u Hrvatskoj700 milijuna

Vrećice FolijeTisak

Muhvić Antuna 44, HR - 51303 PlešceTel: 051/825-125 • 051/825-140Fax: 051/825-126web: www.gec.hr • E-mail: [email protected]

Proizvodnja plastičnih vrećica u proteklih je pet godina udvostručena

BOLJE NEGO U EU

G E C d.o.o., Plešce

SVE ZA PAKIRANJE NA JEDNOM MJESTU


za proizvodnju, a postiže se isti ili zadovoljavajući učinak. Podaci DZS ne sa-drže zasebno evidentiranu proizvodnju platnenih torbi te se one svrstavaju pod djelatnost ostalih tekstilnih proizvoda. Prema podacima Udruženja tekstilne indu-strije pri HGK, u Hrvatskoj proizvodnja platnenih torbi postoji, ali u vrlo malim količinama, te se uglavnom proizvode u reklamne svr-he. Međutim, na tržištu su sve prisutnije torbe od net-kanog tekstila. To su zapra-vo torbe načinjene od pla-stike tj. od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) čija proizvodnja u Hrvatskoj ne postoji, nego se vrećice (torbe) uvoze gotovo isklju-čivo iz Kine. Što se pak tiče papirnatih vrećica, dostupni su podaci iz 2011. godine kada je u Hrvatskoj proizve-deno 10.622 tona te izve-zeno 2.602 tone papirnatih vrećica u vrijednosti od blizu 5,9 milijuna američkih dolara. Najviše se izvoze u Sloveniju, Veliku Britaniju i Italiju. Iste godine uvezeno je 5.969 tona papirnatih vrećica u vrijednosti od 14,6 milijuna dolara i to najviše iz Italije, Srbije i Njemačke. Tako negativan omjer trgo-vinske bilance u segmentu

papirnatih vrećica ne treba toliko čuditi s obzirom na to da se potrebna sirovina

za proizvodnju papirnatih vrećica u Hrvatskoj uopće ne proizvodi. Na tržištu postoje i biorazgradive kompostabilne vrećice koje se smatra odličnim rješe-njem za prikupljanje organ-skog otpada, no za njihovo korištenje Hrvatska treba vrijeme za prilagodbu u kojem će sagraditi potrebne kompostane. “Smatramo neopravdanim zamjenu tradicionalnih plastičnih vrećica s bio kompostabil-nim jer se iste također moraju prikupiti da bi se kompostirale”, na-vode iz HGK. Pritom napominju da s as-pekta zaštite okoliša, a temeljeno na normi ISO 14040 Life Cycle Asse-ssment, izra-đene

studije ukazuju da su platnene torbe i osobito

papirnate vrećice ekološki štetnije od jednokratnih i višekratnih plastičnih vre-ćica (eng. footprint) pod uvjetom da su plastične

vrećice uključene u odvojeno pri-kupljanje otpada tj. prikupljaju se odvojeno s osta-lom plastičnom ambalažom.

TRENDOVI U PROIZVODNJIDržavni zavod za statistiku

(DZS) proi-zvođače plas-tičnih vrećica prati unutar djelatnosti proizvodnje plastične am-

balaže, a raspoloživi podaci bilježe proizvodnju plas-tičnih vrećica izrađenih od polietilena te one izrađene od ostalih polimera. “Ne postoje izdvojeni podaci o broju zaposlenih u ovoj dje-latnosti kao ni o tvrtkama koje proizvode samo plastič-ne vrećice. Osim toga, DZS ne prati proizvodnju tvrtki s manje od 20 uposlenih kojih je prema našim infor-macijama veliki broj. Stoga, iz službenih podataka nije moguće dobiti pravu sliku

stanja na tržištu budući da procjenjujemo kako je

stvarna proizvodnja veća”, navode iz

Udruženja indu-strije plastike i gume. Međutim, prema podacima HGK i napravlje-noj analizi Druš-

tva za plastiku i gumu, proizvodnjom

plastičnih vrećica u Hrvatskoj se bavi 87 tvrtki. Od tog broja njih 12 radi samo vrećice od PE-LD, dok ostale rade vrećice od polie-tilena niske i visoke gustoće (PE-LD i PE-HD). U ovoj djelatnosti, prema procjeni proizvođača, ukupno je za-posleno 1.853 zaposlenika, a od tog broja 1.523 rade u proizvodnji. Trendovi pokazuju kako proizvod-nja plastičnih vrećica u Hrvatskoj raste iz godine u godinu te predstavlja zdravu i perspektivnu gospodarsku granu. Uvoz vrećica pritom iznosi svega 5%, dok se od ukupne proizvodnje izvozi čak 60%. Mnoge gospodar-ske grane bi pozavidjele na ovakvom rezultatu.

Plastične vrećice

Proizvodnja plastičnih vrećica u Hrvatskoj (u tonama)

Naziv proizvoda 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Vreće i vrećice (uključuje stožaste), od polietilena 9.711 12.191 14.784 18.368 19.152

Vreće i vrećice (uključuje stožaste), od ostale plastike, osim polietilenske 438 565 341 56 52

Ukupno 10.149 12.756 15.125 18.424 19.672

Proizvodnjom plastičnih vrećica u Hrvatskoj se bavi 87 tvrtki

Od ukupne proizvodnje plastičnih vrećica izvozi se čak 60 posto

23Listopad 2014. www.jatrgovac.hr

ZA SVE KOJIMA JE VINO UMJETNOST.

www.metro-cc.hr


Vino

Natjecanje s NAJVEĆIMAVina imaju važnu ulogu u promociji

Hrvatske te postaju prepoznatljiva diljem svijeta, što potvrđuje i časopis USA

Today prema kojem je Hrvatska svrstana na visoko peto mjesto najboljih vinskih

regija u svijetu

Stručnjaci kažu kako je mnogo parametara koji karakteriziraju do-bro vino te je potrebno

puno znanja i iskustva da bi se samo pomoću okusa i mirisa prepoznalo ono naj-bolje. Ipak, mnogi od njih se slažu kako je najbolje vino upravo ono koje najbolje odgovara baš vašem nepcu. No, Hrvati, čini se, ipak nisu veliki ljubitelji vina, barem ako ćemo vjerovati podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Naime, prema zadnjim dostupnim podacima za 2011. godinu, Hrvati su prosječno potrošili 503 kune na vino, odnosno prosječan Hrvat je u godini dana popio 10,1 litru vina.

Zanimljivo je kako je, prema podacima Međunarodne organizacije za vinogradar-stvo i vinarstvo (OIV), iste godine ta količina u Hrvat-skoj iznosila 34,53 litre vina po glavi stanovnika, dok je za Francusku taj iznos bio znatno veći te je iznosio čak

46,45 litara, u Italiji 37,92 litre, Španjolskoj 21,30 litara, a u SAD-u tek 9,08 litara po glavi stanovnika. No, kako je razlika između službenih podataka DZS-a i OIV-a značajna, a nismo uspjeli doznati po kojim kriterijima su oni došli do te količine, ove podatke o prosječnoj konzumaciji vina OIV-a treba uzeti s rezervom.

STANJE NA TRŽIŠTUIpak, stara kineska poslovi-ca kaže kako nekoliko čaša vina sklopi stotinu poslova. No, ako je suditi tu poslo-vicu po podacima o uvozu i izvozu vina iz Hrvatske, izgleda kako se vino kod nas slabo pije. Naime, ulaskom

Hrvatske u Europsku uniju porast izvoza doma-ćih vina jedva da je osjetan pa najave, ili

možda bolje reći optimi-stična vjerovanja kako će domaća vina otvaranjem tržišta pronaći svoje mjesto u tuđem dvorištu, za sada padaju u vodu. To potvr-đuju i privremeni podaci DZS-a prema kojima smo u prvoj polovici 2014. go-

dine iz Hrvatske izvezli vina u vrijednosti od 4,8 milijuna eura, dok smo ga uvezli u vrijednosti od čak 11,3 milijuna eura. Situacija nije bila pretjerano bolja niti 2011. kada smo izvezli vina u vrijednosti od 10,2 milijuna eura, a uvezli u vrijednosti od 15,8 milijuna eura. Uz to, razlog za pretje-rani optimizam radi širenja tržišta ne pružaju niti lanj-ski podaci prema kojima

smo izvezli neznatno više vina i to u vrijednosti od 10,4 milijuna eura, ali smo zato imali i povećanje kod uvoza pa smo uvezli vina u vrijednosti od 16,5 milijuna eura. Prema podacima Hr-vatske gospodarske komore (HGK), značajniji utjecaj na ovu izvoznu statistiku imali su već dobro poznati igrači iz ovog sektora: Kutjevo, Badel 1862, Dingač, Zlatan otok i Erdutski vinogradi,

Vodeće zemlje po proizvodnji vina su Francuska, Italija, Španjolska i SAD


ali i tvrtke iz Agrokorova portfelja (Agrolaguna, Iloč-ki podrumi i Jamnica), kao i Pošip, Istravino, Rizman, PZ Vrbnik, Dubrovački podrumi, Vinoplod-vina-rija, Vinoline, Grgić vina te Jako vino. Ono što je pomalo neobično je da su u 20 najvećih domaćih izvoznika ušli i Jamnica te dubrovačka i splitska zračna luka. Pojašnjenje smo dobili iz Jamnice iz koje su nam

rekli kako ta tvrtka izvozi sva vina iz Agrokorova koncerna (Belje, Mladina, Iločki podrumi, Agrola-guna i Istravino) u zemlje regije, odnosno u Bosnu i Hercegovinu, Crnu goru, Sloveniju i Srbiju pa to objašnjava zašto na popisu iz HGK nisu zastupljene navedene tvrtke iz njihova vinskog asortimana, već samo Jamnica koja uopće ne proizvodi vino. Što se tiče Zračnih luka Dubrovnik i Split, one su na ovom po-pisu zahvaljujući duty free shopu pa se njihova prodaja bilježi kao izvoz, a kada znamo da kroz njih u sezoni dnevno prođe i nekoliko desetaka tisuća putnika taj podatak i ne čudi. No, kako domaći vinari imaju uistinu

impresivnu konkurenciju, ovi podaci o izvozu i nisu toliko obeshrabrujući.

SVJETSKI LIDERIDa se hrvatski vinari bore s najvećima za tržište doka-

zuju i podaci OIV-a prema kojima je u Europi 2011. proizvedeno 176,4 milijuna hektolitara vina, od čega je Hrvatska proizvela tek 1,4 milijuna hektolitara. Prema istom izvoru, vodeće zemlje po proizvodnji vina su do-bro poznata vinska četvorka: Francuska koja je 2011. go-

dine proizvela čak 50,8 mili-juna hektolitara vina, Italija s 42,8 milijuna hektolitara, Španjolska s proizvodnjom od 33,4 milijuna hektolita-ra i Sjedinjenje Američke Države s proizvedenih 19,2

milijuna hektolitara vina. Kako je u svijetu proizvede-no ukupno 267,4 milijuna hektolitara vina jasno je da su navedena četiri lidera s ovog područja zauzela više od polovice ukupne svjetske

proizvodnje ovog sektora. Također, isti podaci poka-zuju i kako je Europa vodeći proizvođač vina u svijetu pa i ne čudi veliki ugled koji ova vina uživaju na globalnoj razini. Što se pak tiče domaćeg tržišta, prema novijim podacima HGK za 2013. godinu u nešto više

od 83 tisuće vinograda 41.361 vinar je proizveo nešto više od 1,2 milijuna hektolitara

vina iz čega se, uspoređujući s podacima OIV-a, osjeti smanjenje u proizvodnji. No, ako u obzir pri tome uzme-mo izazove s kojima se do-maći vinari sada suočavaju, kao što su borba za tržištem, povećanje kvalitete, nedo-voljna podrška mjerodavnih institucija i smanjenje cijene radi pritiska strane, također kvalitetne konkurencije, to smanjenje u dvije godine i nije toliko značajno. Uz to, na umu treba imati i kako najcjenjenija vina dolaze upravo iz Europe pa je jasno da se domaći vinari nalaze na jednom od najzahtjevni-jih tržišta. Ipak, ne treba niti zanemariti podatak kako se od navedene količine vina u Hrvatskoj proizvodi 260 sor-ti, od čega je oko 120 do 130 autohtonih, dok je od svih vinara u Hrvatskoj samo 1.337 njih u sustavu zaštite kontroliranog zemljopisnog podrijetla s 4.859 vina.

ULOGA MARKETINGADobra vijest je kako su takva vina prepoznata u Europskoj uniji, ali i u SAD-u pa su do-

prosječna potrošnja u Hrvatskoj u 2011.

Natjecanje s NAJVEĆIMA

Malvazija i graševina su među najpopularnijim vinskim sortama u Hrvatskoj

10,1 l vina


Vinomaći vinari u posljednje vri-jeme zakoračili i na ta tržišta. Ipak, ako gledamo podatke o izvozu, domaća vina su naj-bolje prihvaćena u susjednoj nam Bosni i Hercegovini pa smo tako lani, prema poda-cima DZS-a, najviše vina, i to u vrijednosti od 4 milijuna eura, izvezli upravo tamo, ali i u Njemačku u vrijednosti od 2,1 milijun eura. S druge strane, najviše vina smo uve-zli iz Makedonije (u vrijed-nosti od 5,6 milijuna eura) te iz Francuske (u vrijednosti od 2,6 milijuna eura). Slije-dom toga, mnogi stručnjaci domaćim vinima zamjeraju cijenu, ali i nedovoljno ulaga-nje u marketing. Naime, kako je nemala količina vina uve-zena na naše tržište koje već ima kvalitetna vina mnogi će rado posegnuti za uvoznim koje je također kvalitetno, bolje brendirano, ali i jeftini-je. No, na formiranje cijene utječu brojni čimbenici među kojima su i promjene koje su stigle ulaskom u EU. Zato su cijene većine stranih vina pojeftinile, čime su ta vina postala još povoljnija našim kupcima, dok su cijene većih hrvatskih vinara koji prodaju vina u srednjem i nižem cje-novnom rangu morale rasti. Ipak, trgovci vjeruju kako su domaća vina dovoljno kon-kurentna. “Osobno mislim da smo u totalu za omjer cijene i kvalitete ‘best buy’, a i kupci to prepoznaju”, kaže Tomislav Brajević, direktor

nabave suhe prehrane Metro Cash & Carryja u Hrvatskoj. No, neovisno o cijenama, na stranom tržištu hrvatska vina su vrlo dobro prihvaćena. Gotovo gdje god da se pojave osvoje, u najmanju ruku, sre-brnu medalju. Tako su u ruj-

nu Vina Laguna na prestiž-nom natjecanju Mundus Vini 2014. - Spring tasting u Nje-mačkoj osvojila čak tri zlatne medalje i jednu srebrnu, a na natjecanju AWC Vienna International Wine Challenge u Austriji dvije zlatne i šest srebrnih medalja. Ipak, ovo je samo jedan od primjera koji pokazuju kako su hrvatska vina jednako kvalitetna, ako ne i kvalitetnija, od konku-rentskih iza kojih stoji puno veći marketing i duža tradici-ja. Imajući na umu da je Hr-vatska u ozbiljniju i kvalitet-niju proizvodnju krenula tek nakon devedesetih godina prošlog stoljeća, moramo biti

zadovoljni učinjenim. “U Hrvat-skoj već imamo uglednu eki-pu vrhun-

skih vinara čija vina mogu parirati onima iz različitih dijelova svijeta. No, naši kon-kurenti lakše dolaze do stra-nih tržišta upravo zato što su njihove regije puno poznatije i popularnije u svijetu”, nagla-šava Nikola Benvenuti, pred-

sjednik udruge vinogradara i vinara Istre, Vinistra.

POTEŠKOĆE DOMAĆIH VINARAUpravo zato što su, pojedi-načnim djelovanjem, mali vinari iz Hrvatske često presitni gospodarski subjekti da bi mogli ravnopravno i uspješno sudjelovati na tržištu, potrebno je uložiti mnogo rada i truda da bi bili konkurentni. Taj posao im dijelom olakšavaju zadruge i udruge poput Vinistre. “Vinistra okuplja i prezen-tira istarske proizvođače vina u zemlji i inozemstvu te putem naše udruge oni nastupaju na domaćim i ino-zemnim smotrama i sajmo-vima pa im se tako pomaže u prezentiranju i plasiranju njihovih proizvoda”, rekao nam je Benvenuti. Istarski vinari, zahvaljujući udruži-vanju i kvalitetnom proizvo-du, snažno su zastupljeni na domaćem tržištu, kako kod trgovaca, tako i u restorani-ma i drugim ugostiteljskim objektima, a najpopularnija su mlada, svježa vina koja se pune godinu za godinom, među kojima svakako pred-

njači malvazija. To potvrđu-ju i u Metro Cash & Carryju Hrvatska koji trenutno nudi više od 600 vinskih marki iz cijelog svijeta, od čega je gotovo 380 marki iz Hr-vatske čiji udio čini čak 80 posto prodaje vina. “Nakon Hrvatske, drugo mjesto u udjelu prodaje zauzimaju makedonska vina. Kao pravi ljubitelji ‘dobre kapljice’, Hr-vati biraju kvalitetno vino, ali pritom paze i na budžet, a među najprodavanijim vinima ističu se bijela i to posebice graševina i malva-zija”, dijeli s nama svoja za-pažanja Brajević.

Mali vinari iz Hrvatske su presitni da bi mogli ravnopravno sudjelovati na tržištu


ANKETA

Domaće vino daleko najomiljenijeDomaćim vinarima bit će drago čuti da čak 91,9%

građana više vole hrvatska nego strana vina. Upravo je to pokazalo anketno istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji vina u Hrvatskoj provedeno tijekom listopada 2014. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana.Od konzumenata vina najviše je onih koji vino piju samo u posebnim prilikama (16,3%) te onih koji kažu da ovo piće konzumiraju rijetko (14,8%). Redovitih potrošača je više od petine: 11,9% je onih koji vino piju svakodnevno, a 11,7% onih koji to čine barem jednom tjedno. Povremenih konzumenata, onih koji piju vino barem jednom mjesečno ima 7,7%, a da vino uopće ne piju ističe pak 37,6% ispitanika.Bijelo vino odnosi laganu prevagu kada je riječ o preferiranoj vrsti vina. Naime, bijelo vino konzumira 56,4%, a crno vino 52,7% sudionika ankete. Daleko iza je rose koji je najdraža vrsta vina za 3,4% ispitanika.Svakako najvažniji zaključak istraživanja je da domaća vina ne trebaju strahovati za svoj imidž jer čak 91,9% sudionika ovog istraživanja naglašava da više vole piti hrvatska nego strana vina. Vina stranog podrijetla prvi su izbor za samo 5% ispitanika.Upitani iz koje regije najviše vole piti vina potrošači su sa 36,3% glasova na prvo mjesto smjestili Dalmaciju, koju slijedi Slavonija čijim je vinima vjerno 27,5% ispitanih. Nakon toga dolaze Istra (18,7%), Zagorje (12,5%) te Moslavina (4,1%).Na kraju, podatak da 44% potrošača vino kupuje u trgovini (dućanu, trgovačkom centru) ne iznenađuje, no da čak 36,2% ispitanika svoje vino nabavlja od prijatelja ili poznanika (domaće vino) ipak pomalo čudi. Kod vinara u rinfuzi vino kupuje 6,5% potrošača, a u vinoteci njih 5,3%.

izvoz vina u prvih 6 mjeseci 2014. 4,8 milijuna euraNOVE PRILIKES obzirom da ovaj segment čini vrlo važan dio nabave i prodaje Metroa, očito je kako kod nas postoji snaž-

na kultura ispijanja vina i pjenušavih vina. Suradnja s hrvatskim dobavljačima, kažu iz Metroa, za njih je iznimno važna. “Jedan od naših ciljeva je doprinijeti razvoju malog i srednjeg poduzetništva. To želimo postići tako što prepozna-jemo proizvođače kojima pomažemo u plasiranju njihovih proizvoda na do-

maće i na strana tržišta gdje Metro posluje”, napominje Brajević. Metro u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta, njeguje odlične odnose s domaćim vinarima pa je jedan od boljih primjera trgovaca na našem području koji uklju-čuju domaće vinare u svoj rad. U Hrvatskoj su ostvarili sjajnu suradnju s velikim brojem vinara, a nekolicini su otvorili put i na tržišta diljem svijeta. Tako su vina Skaramuča uvrštena u au-strijski asortiman, a u listo-padu se očekuje i plasman hrvatskih vina Plenković/Zlatan otok i Cattunar na

police veleprodajnih centara Metroa u Srbiji, a trenutno pregovaraju o plasiranju tih proizvoda i na druga tržišta Metro grupe. No, ne treba

zanemariti ni kako vina, uz navede-no, imaju i važnu ulogu u promociji Hrvatske te

postaju prepoznatljiva di-ljem svijeta, što potvrđuje i časopis USA Today prema kojem je Hrvatska svrstana na visoko peto mjesto naj-boljih vinskih regija u svije-tu. Uz to, u zadnje vrijeme sve se češće na vinu može uočiti eko oznaka koja po-drazumijeva jamstvo da se prilikom uzgoja vinove loze vodi računa o održavanju prirodnog ekološkog susta-va vinograda, što znači da se ne koriste nikakva kemijska ili sintetička sredstva za zaštitu loze kao ni umjetna gnojiva. Ipak, Hrvatska još uvijek nije dovoljno razvije-no tržište za prodaju velikih količina organskih vina, od-nosno da slijedi ovaj trend. Međutim, i kod nas ima vinara koji se polako okre-ću ili su već krenuli prema takvom načinu proizvodnje. “Nijemci su primjerice veo-ma ekološki osviješteni te se Njemačka nalazi na samom vrhu svjetske ljestvice po pi-tanju ekološke proizvodnje vina, s otprilike pet posto ukupne površine vinograda”, uspoređuje Benvenuti. U svijetu, po tom pitanju pred-njače Italija, Grčka i Francu-ska, a ispred njih je Austrija s oko osam posto ukupne površine vinograda u ruka-ma ekoloških vinogradara. No, računajući na kvalitetu koju hrvatski vinari imaju, sve veću prepoznatljivost u svijetu i polagani, ali siguran proboj na strana tržišta, zasigurno nećemo ostati nezamijećeni niti na ovom području.

Stručnjaci često domaćim vinima zamjeraju visoku cijenu


Intervju

Na jednom od najljepših i najsunčanijih otoka u Europi, otoku Hvaru, prostiru se vinogradi obitelji Plenković. Vina-rija Zlatan otok jedna je od značajnijih izvoznika

hrvatskih vina, a iz njihovih podru-ma dolaze nam autohtone dalmatin-ske vinske sorte. Pod rukovodstvom direktora tvrtke, Zlatana Plenkovića, tamo se iz sezone u sezonu stvaraju visoko kvalitetna vina koja su pre-poznata i nagrađivana na mnogim svjetskim i domaćim natjecanjima. Svoje poslovanje započeli su prije 28 godina u sklopu obiteljskog po-ljoprivrednog gospodarstva, a 1991. godine osnovali su tvrtku Vitis koja je dvije godine kasnije preimenovana u Zlatan otok, ime koje je danas pozna-to i na svjetskom tržištu. S obzirom na dugu tradiciju i stečeno iskustvo u vinarskom sektoru, upitali smo direktora ove vinarije za mišljenje o vinskoj sceni u Hrvatskoj, važnosti brendiranja, udruživanjima, nastu-pima na sajmovima, suradnji i kon-kurenciji.

Kako općenito gledate na vinsku scenu u Hrvatskoj? Gdje su tu prilike za doma-će vinare, a gdje leže najveći izazovi?Činjenica je da hrvatska vinska scena napreduje velikim koracima. Među-tim, hrvatske vinare se medijski ne prati dovoljno niti imaju potporu resornih državnih institucija, što bi nedvojbeno moglo pomoći razvoju

ovog sektora. Kada bi se poradilo na ova dva faktora svakako bi bilo lakše širiti proizvodnju, ulagati u nove tehnologije i tražiti nova tržišta. Vinari u Hrvatskoj su napravili svoj dio posla jer proizvodimo dobar i kvalitetan proizvod. Gledajući kva-litetu domaćeg vina mogu slobodno reći kako imamo jednako kvalitetna vina kao i bilo koja druga zemlja, ako ne i kvalitetnija. No, za razliku od jedne Francuske, nemamo dovoljno sredstava da bi promovirali svoje proizvode pri čemu izostaje podrška i od strane državnih institucija u tom pogledu. Stoga, prilike koje nam real-no stoje nadohvat ruke nismo uvijek

u mogućnosti iskoristiti. Zato nam treba samo mali vjetar u leđa kako bismo postali uistinu konkurentni i mogli stajati uz bok bilo kojoj drugoj vinskoj zemlji. Recite nam nešto o proizvodnji vinarije Zlatan otok. Kolika je vaša proizvodnja na godišnjoj razini, koliki udio plasirate u izvoz te koja su vam glavna izvozna tržišta?Vinarija Zlatan otok u zadnjih pet godina proizvodi u prosjeku između 500.000 i 800.000 boca vina na godiš-

njoj razini. Zasad izvozimo samo 20 posto ukupne proizvodnje, no svaka-ko želimo povećati udio koji u našem plasmanu zauzimaju izvozna tržišta. Štoviše, u planu nam je izvoziti čak 50 posto proizvodnje. Već imamo odre-đene naznake koje vode u tom smje-ru, ali o tome možemo govoriti nakon što se ti potencijalni izvozni poslovi realiziraju. Za uspjeh vina jedno od najbitnijih obilježja je brend, kako samih vina, tako i Hrvatske kao vinske destinacije. U zadnje vrijeme ulažu se veliki napori u tom smjeru kroz projekt “Vina Cro-atia – Vina Mosaica”. Kako ste vi kao vinar zadovoljni ovim brendiranjem te što treba učiniti kako bi ono bilo još uspješnije?Slažem se da je brend jedno od naj-važnijih obilježja u našem poslovanju. Vinari su napravili dobar posao s projektom “Vina Mosaica” te je pozi-tivan pomak, odnosno napredak po tom pitanju, osjetan. Međutim, i to sve zajedno još uvijek nije dovoljno kako bi se Hrvatska mogla istinski prezentirati i promovirati na među-narodnoj sceni kao vinska destinacija. Zato nam je potrebna pomoć države koja nam kroz svoje mjere državnih potpora može uvelike pomoći pri brendiranju, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu. Takve potpore postoje i danas, ali su uistinu nedo-voljne da bi se mogla prezentirati kvaliteta naših vina i kvaliteta Hrvat-ske kao vinske destinacije.

PODRŠKOM do razvoja

Činjenica je da hrvatska vinska scena napreduje velikim koracima. Međutim, hrvatske vinare se medijski ne prati u dovoljnoj mjeri niti imaju podršku resornih državnih

institucija, što bi svakako dobro došlo u cilju jačeg razvoja ovog sektora, naglašava Zlatan Plenković, direktor tvrtke Zlatan otok

“Hrvatski vinari nemaju dovoljno sredstava da bi promovirali svoje proizvode”


20% udio izvoza u ukupnoj proizvodnji

Recite nam nešto o svojim brendovima. Koja vina predstavljaju perjanicu vaše ponude te u kojim kategorijama? Naši vinogradi se nalaze na vinorod-nim položajima južnih padina otoka Hvara. Uz to, imamo vlastite vinogra-de u makarskom vinogorju, a u vina-riji Zlatan otok prerađuje se i grožđe sestrinske tvrtke Vinoline iz Šibenika. S obzirom na našu lokaciju, kao tvrtka smo se odlučili na brendiranje au-tohtonih vinskih sorti Dalmacije. Od toga bih izdvojio tri sorte s kojima smo ostvarili izvrsne rezultate, a to su plavac, pošip te crljenak za koje mogu reći da su perjanice naše ponude.

Jeste li član nekog udruženja vinara te što općenito mislite o ovakvom tipu organiziranja proizvođača? Kako vidite ulogu HGK u tom smislu?Udruge su vrlo bitan faktor u poslova-nju svakog vinara. Član sam nekoliko udruga te smatram kako nam one uvelike pomažu u tome da dosegne-

mo još bolju kvalitetu. I općenito gledajući, mišljenja sam da je svako udruženje dobro došlo ako djeluje u korist svojih članova. Pobornik sam

toga i da udruge striktnije kontroli-raju svoje članove jer vjerujem kako bi takva kontrola dovela do još veće kvalitete krajnjeg proizvoda.

U kojoj vam mjeri nastupi na međuna-rodnim sajmovima i izložbama pomažu u jačanju brenda pa samim time i plasmana na strana tržišta?Za poslovanje hr-vatskih vinara vrlo je važno izlaziti na sajmove i natjeca-nja kako bi se do-datno promovirali na međunarodnoj sceni. Mi nastu-pamo uglavnom na pet do deset međunarodnih sajmova godišnje, što nam pomaže u brendiranju tvrtke, ali plasman naših vina putem ovakvih promocija i nije tako značajan. Za plasman proizvoda pokazalo se puno boljom opcijom biti u direktnom kontaktu s našim zainteresiranim, odnosno potenci-jalnim kupcima.

Sredinom ove godine ugovorili ste i novu suradnju s trgovačkim lancem Metro Cash & Carry Hrvatska. Što ovaj korak znači za vinariju Zlatan otok? Planirate li ostvariti sličan tip suradnje i s drugim trgovcima?Suradnja s trgovačkim lancem Metro Cash & Carry je veliki napredak za

našu tvrtku koji nam daje dodatan polet za rad, tim više što je Metro veliki međunarodni trgovački lanac pa nam otvara i vrata brojnih stranih tržišta. Ovaj mjesec bi, zahvaljujući njima, naša vina trebala biti dostupna i na tržištu Srbije. Uz njih, imamo i dogovorenu suradnju s drugim veli-kim trgovačkim lancima, a nadamo se kako će se takve suradnje, kako s trgovcima, tako i s ostalim zainteresi-ranim kupcima, i dalje širiti na obo-strano zadovoljstvo. Sve jači izazov na domaćem tržištu predstavljaju strana vina koje uvoze trgovački lanci. Na koji način domaći vinari tomu mogu konkurirati?Iako se često po medijima vide natpisi kako su strana vina znatno povoljnija i kvalitetnija, moje osobno mišljenje je kako ne treba plašiti kupce s takvim podacima. Naime, vjerujem i znam kako mi u Hrvatskoj imamo veću kva-litetu vina od onih koja su uvezena iz inozemstva. U kojoj se mjeri može govoriti da su hrvatska vina cjenovno konkurentna uvoznim etiketama? Koliko je cijena uopće bitna za uspjeh vina na hrvat-skom tržištu?Omjer kvalitete i cijene naših vina puno je bolji nego kod onih uvoznih i upravo zato se ne bojimo konkurenci-je. Vino svojim okusom govori samo za sebe. Stoga je važno da potrošač bude zadovoljan omjerom kvalitete i cijene koju plaća za taj proizvod, a vjerujem kako hrvatska vina svakako imaju dobro izbalansirana ova dva faktora. Štoviše, mišljenja sam da do-maćim vinima u omjeru cijene i kva-litete malo tko u svijetu može parirati. Domaćim vinarima bih preporučio da svi oni koji imaju mogućnost u Hrvat-

skoj okrenuti se autohtonim sortama to i učine umjesto da se posvećuju sortama kojima je tržište već zasićeno. Tako ćemo stvoriti i dodatnu vrijed-nost naših vina.

“Vinarija Zlatan otok prosječno godišnje proizvodi između 500.000 i 800.000 boca vina”

“Domaćim vinarima treba samo mali vjetar u leđa kako bi postali uistinu konkurentni”

Zlatan PlenkovićZlatan otok

Pileća posebna mini 300g

Za naše najmlađe...Za naše najmlađe...

• bez umjetnih boja i pojačivača okusa.

• samo najbolji proizvodi

• meso najviše kvalitete• atraktivna, šarena pakiranja

• bez glutena• degustacije u trgovinama• super pokloni

• • zanimljivosti na internetu Halal proizvodi

Pileća Mini Hrenovka 100g bez ovitka

Odlična hrenovka s 82% otkoštenog pilećegmesa. Termički je obrađena i nije ju potrebnokuhati. Uronite hrenovke u hladnu vodu,zagrijavajte do vrenja i poslužite.

Pi leća posebna(za del ikatesu- cca. 1250g)

Pileća posebna kobasica proizvedena odprvoklasnog pilećeg mesa s dodanim začinima.

Pileća posebna skomadićima filea 250g

Pi leća posebna skomadićima f i lea( za d e l ika t e su - c c a . 1 2 5 0 g )

Pileća posebna kobasica od pažljivo odabranogpilećeg mesa s dodanim komadićima filea i začina.

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. ČakovecRudolfa Steinera 740 000 Čakovec, Hrvatskatelefon: + 385 40 372 888fax: + 385 40 372 [email protected], www.perutnina.com

Pileća jetrena pašteta 50g

Od pažljivo odabrane piletine(52% strojno otkoštenog pilećeg mesai 17% pileće jetre) za fini doručak ili užinu.

Slikaproizvoda

Temperaturačuvanja

Šifraproizvoda

15212

15289

15294

15295

15296

15297

Kod proizvodaKod kartona

(EAN 14 kartona)Kod za naručivanje

38389770220703850220202121

(03838977022070)3838977022070

38389770220943838977122091

(03838977022094)3838977022094

38389770249513850220202947

(03838977024951)3838977024951

21142432114244

(93850220152955)3850220152952

38389770252483850220202961

(03838977025248)3838977025248

21142462114247

(93850220152979)3850220152976

Pileća posebna kobasicas komadićima filea

ovitak

Nazivproizvoda

Pileća mini hrenovkabez ovitka

vakuum

Pileća jetrena paštetaovitak

Pileća posebna kobasicaovitak

Pileća posebna kobasicaovitak fi 75

Pileća posebna kobasicas komadićima filea,

ovitak fi 75

Roktrajanja(dana)

60

35

75

75

75

75

Težinakutije(kg)

3,5

1,2

3,6

cca. 5

4

cca. 5

Komadau

kartonu

35

24

12

4

16

4

Težinaproizvoda

(g)

100

50

300

cca.1250

250

cca.1250

od 0°Cdo + 4°C

od 0°Cdo + 4°C

od 0°Cdo + 4°C

od 0°Cdo + 4°C

od 0°Cdo + 4°C

od 0°Cdo + 4°C

Pileća posebna mini 3 0 0g

Za naše najmlađe...Za naše najmlađe...

• bez umjetnih boja i pojačivača okusa.

• samo najbolji proizvodi

• meso najviše kvalitete• atraktivna, šarena pakiranja

• bez glutena• degustacije u trgovinama• super pokloni

• • zanimljivosti na internetu Halal proizvodi

Pileća Mini Hrenovka 100g bez ovitka

Odlična hrenovka s 82% otkoštenog pilećegmesa. Termički je obrađena i nije ju potrebnokuhati. Uronite hrenovke u hladnu vodu,zagrijavajte do vrenja i poslužite.

Pi le ća poseb na( za del ikatesu- cca. 1250g)

Pileća posebna kobasica proizvedena odprvoklasnog pilećeg mesa s dodanim začinima.

Pileća posebna skomadićima filea 250g

Pi leća posebna skomadićima f i lea(za del ikatesu - cca. 1250g )

Pileća posebna kobasica od pažljivo odabranogpilećeg mesa s dodanim komadićima filea i začina.

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. ČakovecRudolfa Steinera 740 000 Čakovec, Hrvatskatelefon: + 385 40 372 888fax: + 385 40 372 [email protected], www.perutnina.com

Pileća jetrena pašteta 50g

Od pažljivo odabrane piletine(52% strojno otkoštenog pilećeg mesai 17% pileće jetre) za fini doručak ili užinu.

Slikaproizvoda

Temperaturačuvanja

Šifraproizvoda

15212

15289

15294

15295

15296

15297

Kod proizvodaKod kartona

(EAN 14 kartona)Kod za naručivanje

38389770220703850220202121

(03838977022070)3838977022070

38389770220943838977122091

(03838977022094)3838977022094

38389770249513850220202947

(03838977024951)3838977024951

21142432114244

(93850220152955)3850220152952

38389770252483850220202961

(03838977025248)3838977025248

21142462114247

(93850220152979)3850220152976

Pileća posebna kobasicas komadićima filea

ovitak

Nazivproizvoda

Pileća mini hrenovkabez ovitka

vakuum

Pileća jetrena paštetaovitak

Pileća posebna kobasicaovitak

Pileća posebna kobasicaovitak fi 75

Pileća posebna kobasicas komadićima filea,

ovitak fi 75

Roktrajanja(dana)

60

35

75

75

75

75

Težinakutije(kg)

3,5

1,2

3,6

cca. 5

4

cca. 5

Komadau

kartonu

35

24

12

4

16

4

Težinaproizvoda

(g)

100

50

300

cca.1250

250

cca.1250

od 0°Cdo + 4°C

od 0°Cdo + 4°C

od 0°Cdo + 4°C

od 0°Cdo + 4°C

od 0°Cdo + 4°C

od 0°Cdo + 4°C


Strategija poslovanja

Uplovili smo u zadnji kvartal ove godine i još imamo par mjese-ci kada pokušavamo ostvariti ciljeve koje smo si zadali ili su

nam ih drugi postavili za ovu godinu. Budući u našoj zemlji BDP pada već 11. kvartal za redom, što je čak ne-slavni rekord jer se smatra najduljim padom gospodarstva u posljednjih 60 godina u Europi i šire, uspješno poslovati u Hrvatskoj je postalo stvar-no poprilično izazovno. Kriza očito toliko mijenja gospodarsku strukturu i okruženje da naprosto svi moramo kontinuirano učiti i prilagođavati se.Ali srećom i ovdje postoji neki ALI, koji upravo u ovom kontekstu daje tračak nade i pomaže održati opti-mizam, a ja iskreno vjerujem kako je i optimizam vrlo važan dio BDP-a. Budući da ovdje govorimo o poslova-nju, onda svakako treba napomenuti kako prvenstveno mislim na optimi-zam koji je utemeljen na konkretnim tržišnim pokazateljima i argumen-tima. Dakle, ovaj gornji “ali”, koji pomaže optimizmu, argumentiram postojanjem i uspješnim poslovanjem tvrtki koje, unatoč gore navedenim otežanim okolnostima, ipak nalaze

snage, ideja, volje i želje za uspjehom te postižu dobre poslovne rezultate. Sretna sam i zahvalna što neke od njih i sama poznajem, s nekima uspješno i dugo surađujem, pa si uzimam pravo na optimizam i vjeru kako se ipak, unatoč kriznim tržišnim okolnostima, može dobro poslovati.

NOVI PRISTUPUzmemo li u obzir kako uspijevaju, razvijaju se i na tržištu opstaju one tvrtke koje se najbolje prilagođavaju promjenama i novim tržišnim okol-nostima, a promjene su često vrlo kompleksni i zahtjevni procesi, name-će se logična potreba raspolaganja no-vim tržišnim podacima i poznavanjem realnih uvjeta poslovanja. Naravno, strategije poslovanja treba prilagođa-

vati i bazirati na novim kvalitetnim tr-žišnim analizama. Na osnovu osobnog iskustva primjećujem, a i neka istraži-vanja pokazuju kako 70-ak posto for-muliranih strategija ne prođe uspješno

fazu implementacije strategije, dok druga kazuju kako prosječno čak 95% zaposlenika poduzeća ne poznaje ili ne razumije strategiju. Pokušamo li

to dovesti u vezu, za pretpostaviti je kako radi vrlo visokog postotka nerazumijevanja

strategije poduzeća, one najčešće niti ne prođu uspješno fazu implementa-cije. Osim toga, ljudi vole svoje navike i teško ih je mijenjati, a još ako/kada niti ne razumiju zašto bi to činili, do-

KUPAC U SREDIŠTU prodajne strategije

Nada FinderleDarna d.o.o. Zagreb

Nije baš profesionalno trošiti svoje i vrijeme poslovnog partnera govoreći mu što proizvod/usluga jest. Važnije je komunicirati što proizvod/usluga može učiniti i zašto će to učiniti, odnosno kako će pomoći kupcu

Na tržištu opstaju one tvrtke koje se najbolje prilagođavaju promjenama

klijent


đemo do “poslovanja po starim šablo-nama i utabanim, poznatim stazama”. U vremenima kakva su došla, vjeru-jem kako je potrebno poduzeti sve što može pomoći u ostvarivanju boljih rezultata. Budući da smo svakodnevno izloženi brojnim i brzim promjenama, na koje često ne možemo niti utjecati, važno je što bolje se prilagođavati vre-menu u kojem živimo i radimo.

ČOVJEK U PRVOM PLANUOčito pod utjecajem krize, sve češće se može čuti kako je tvrtkama fokus na prodaji i prodajnim rezultatima. Osobno se aktivno bavim prodajom više od 20 godina, a marketingom i medijima duže od 10 godina. Sve te godine poslovne planove ali i odnose temeljila sam na ljudima. Prije svega,

ja sam čovjek i trudim se biti što bo-ljim čovjekom. Ne surađujem s kom-panijama, nego surađujem s ljudima, a proizvode, usluge, analize, strategije, poslovne planove, kao i ovaj članak, radim za ljude i s ljudima. Godinama promatram i čini mi se kako vodeći ljudi u tvrtkama (pre)često zaborav-ljaju ili u drugi plan stavljaju čovjeka. Ponekad izgleda kao da brojevi i profit trebaju upravljati čovjekom, a ne obr-nuto. Možda je i to jedan od razloga zašto smo upali u ovako zahtjevno i kompleksno vrijeme u kojem živimo,

a kriza ima puno širi smisao i utjecaj? Zadnjih nekoliko mjeseci imala sam naglašeni fokus na prodajne razgovore i procese prodaje unutar tvrtki. Uh, svašta se tu može vidjeti. Prije svega, vrlo rijetko sretnem prodavače (uzima-

jući u obzir i vodeće ljude u kompani-jama koji bi također trebali kvalitetno prodajno predstavljati svoju tvrtku), koji znaju jednostavno, kratko i razu-mljivo prodati svoj proizvod ili uslugu. Vrlo često su prodajni razgovori suviše kompleksni, opterećeni nepotrebnim podacima, a nedostaju osnovni argu-menti kako će meni (kupcu) koristiti i

koji problem može riješiti njihov pro-izvod ili usluga. Pokušavam potpita-njima skratiti, konkretizirati i skrenuti razgovor na najvažnije, ali obično kao povratna informacija dođu nerazumlji-vi, često preopširni argumenti, općeni-ti odgovori, tipične prodajne floskule ili cijena, odnosno nekakvi dodatni popusti koji sami po sebi nemaju smi-sla ako kupac nije siguran treba li mu uopće taj proizvod/usluga. U razgovo-ru s poslovnim partnerima, nekada ih zamolim da meni (prodavaču) prodaju svoj proizvod/uslugu. Ispostavilo se

kako to i nije baš jednostavno, mada sam ja vrlo zainteresirana razumjeti ih i “kupiti” njihovu priču. ALI, nismo li u mogućnosti kratko kupca provesti kroz prodajni razgovor, prepoznati njegove potrebe i ponuditi rješenje,

trebali bi napraviti korak unazad, osmisliti, osvježiti i prilagoditi svoju prodajnu strategi-

ju, a posebno našu prodajnu “priču”. Prodajni proces bi trebao proći kroz pet glavnih faza: uvodna faza + small talk, postavljanje pitanja – upoznava-nje kupca, isticanje prednosti, zaklju-čivanje prodaje i na kraju vođenje i briga o realizaciji prodane usluge/pro-izvoda. Nije baš profesionalno trošiti svoje i vrijeme poslovnog partnera govoreći mu što proizvod/usluga jest. Važnije je komunicirati što proizvod/usluga može učiniti i zašto će to učini-ti, odnosno kako će pomoći kupcu.

BRIGA ZA KUPCAPoznato je istraživanje zadovoljstva kupaca u kojem su sudjelovale tisuće kupaca širom svijeta. Rezultati istra-živanja bili su porazni, a meni se po-sebno važna i korisna čini informacija kako se samo 4% kupaca žalilo zbog loše usluge, odnosno čak 96% kupaca se nije žalilo na lošu uslugu. Uzmemo li u obzir i kako od onih koji odu, njih oko 90% se nikada neće vratiti, očito je zašto treba biti pažljiv prema kupci-ma i koliko je važno slušati potrošače. Briga za kupca zahtijeva promatranje iz perspektive kupca, razumijevanje njegovih potreba, rješavanje problema te građenje i razvijanje dugotrajnih dobrih odnosa.Dobra priprema i planiranje važan su dio uspješnog posla, ali ako nam se baš nekako ne ide iz “zone komfora”, uvijek postoji ona opcija: dok traje – traje, što nikako ne bih preporučila. Okruženje u kojem moramo poslovati ne možemo kontrolirati, ali može-mo kontrolirati svoje misli, stavove te odnos prema tržištu i poslovanju. Poslovanje postaje sve kompleksnije pa stoga moramo konstantno usvajati nova znanja i vještine kako bismo se uspješno prilagođavali novim uvjeti-ma. Pitamo li se gdje smo sada i što želimo postići, lakše i preciznije se nazire put kojim trebamo ići kako bi stigli do željenog cilja.

Strategije poslovanja treba prilagođavati i bazirati na kvalitetnim tržišnim analizama

70% formuliranih strategija ne prođe uspješno fazu implementacije

klijent


Cigarete i rezani duhan

KONSOLIDACIJA TRŽIŠTA U PUNOM JEKU

Duhansko tržište pulsira. Zbivanja nikada ne nedostaje, a teme se polako pomiču s rasta trošarina na sve veći udio rezanog duhana i to poglavito onog na ilegalnom

tržištu pa sve do stalno prisutnih težnji za spajanjima i preuzimanjima

Politika je umijeće mogućega. Paradi-gma je to koja se od-nosi na sve pojedine

segmente političkog života. Ekonomski život je pak sa-stavni dio političkog, gdje politika određuje načine funkcioniranja ekonomije i svih industrija koje je sa-činjavaju. Dakako, politika (država) i industrija imaju zajednički cilj, a to je ostva-renje optimalnih uvjeta za

poslovanje i uspjeh. Ukoli-ko se trebaju uvesti određe-ne promjene, one se nikada ne uvode naglim rezovima, nego postoje određeni periodi prilagodbe koji su specifični za svaku zemlju ponaosob. Hrvatska, kao nova članica Europske uni-je, itekako ima svoje osobi-tosti koje nerijetko sami ne poštujemo. A pravilo po-stupanja otprilike se može opisati riječima: Određene nužne reforme se odgađa-

ju do unedogled, dok se s druge strane trudimo biti prvi u onim segmentima u kojima to nitko od nas niti očekuje niti traži. Kao pri-mjer tome može poslužiti tržište duhanskih proizvo-da i (pre)brzo usklađivanje visine trošarina s onima u Europskoj uniji. Rezultanta takvih postupanja očituje se u tome što Hrvatska, u usporedbi s drugim zemlja-ma, a s obzirom na kupov-

nu moć, ima najskuplje cigarete u Eu-ropi. Vodeći smo, samo na krivoj tablici. Drastičan

rast cijena cigareta paralel-no za sobom vuče i rapidan rast crnog tržišta. Mnogi su stručnjaci upozoravali na činjenicu da se tako brzim rastom trošarina u Hrvatskoj stvara velika disproporcija u odnosu na susjedne zemlje u kojima su cigarete znatno jeftinije. Ipak, u posljednje vrijeme, nije crno tržište cigareta ono što nas brine, nego dramatičan rast nelegalne prodaje rezanog duhana,

što pogađa proizvođače u ovoj industriji, ali i zna-čajno smanjuje prihode državnog proračuna po osnovi trošarina koje na ovaj način nisu plaće-ne. Je li moglo drugači-je? Vje-rojatno je moglo i trebalo. Novonastalo stanje, naime, nije nikome u interesu.

RAST CRNOG TRŽIŠTAPrema podacima proizvo-đača, može se procijeniti kako je tijekom 2013. godine u Hrvatskoj pro-

dano više od 6 milijardi cigareta. Pritom je uku-pni prihod proizvodnje

duhanskih proizvoda u 2013. godini iznosio

1,388 milijardi kuna, što je pad od velikih 21% u odnosu na 2012. kada je

vri-Uvoz cigara i cigareta od duhana u prvih 6 mjeseci porastao je za 72,7%

1,02 milijarde eura


jednost proizvodnje izno-sila 1,761 milijardi kuna. Istodobno, maloprodajna vrijednost ukupnog trži-šta duhanskih proizvoda procjenjuje se na oko 6,9

milijardi kuna. Tržište ciga-reta bilježi kontinuirani pad veličine tržišta pa je tako samo u prvih pet mjeseci 2014. godine ukupno ciga-retno tržište palo za gotovo 13%, što je uzrokovano sve slabijom kupovnom moći građana i sve većim porezi-ma na cigarete. Povećanje

trošarina dovodi do posku-pljenja cigareta, koje pak za posljedicu ima povećanje neoporezive potrošnje i cr-

nog tržišta. Takvo stanje nije nepoznanica niti u Europi pa se tako procjenjuje da je na razini EU oko 10% crnog tržišta

duhanskih proizvo-da. U Hrvatskoj pak, prema istraživanju Ipsos Pulsa iz ožujka 2014., gotovo 14%

pušača su redovni po-trošači rezanog duhana,

a još 18% su povremeni, što je ukupno više od 32%, dok je, primjerice, još u ožujku 2013. redov-nih pušača bilo manje

od 10%. Fino rezani duhan opterećen

je nižim pore-

zima i stoga pristupačniji cjenovno osjetljivijim pušačima, no problem je u

tome što se, prema procje-nama proizvođača, gotovo dvije trećine ovog tržišta odvija u sivoj zoni. “Carin-ska uprava nije provodila istraživanja o opsegu ile-galnog tržišta u Republici Hrvatskoj. Za operativne potrebe koristimo se rezul-tatima istraživanja prema kojima je u 2012. udio ilegalnog tržišta u RH bio 11%. Također, za sada nisu primijećena posebna pove-ćanja crnog tržišta cigareta, ali je zamijećen drastičan porast sirovog duhana na ilegalnom tržištu”, kažu iz Carinske uprave. S tim se slažu i proizvođači koji su kroz Koordinaciju za du-hanske proizvode HUP-a proveli studiju o opsegu nelegalne prodaje. “Sudio-nici na duhanskom tržištu su u procesu istraživanja i analize crnog tržišta.

Stoga, prije zaprimanja konačnih rezultata ne bi imalo smisla spekulirati

o možebitnim rezultati-ma. No u ovom momentu se svakako može istaknuti kako problem crnog tržišta eskalira iz godine u godi-nu”, naveli su u svom odgo-voru iz kompanije British American Tobacco, članice

procijenjena vrijednost hrvatskog tržišta u 2014.

KONSOLIDACIJA TRŽIŠTA U PUNOM JEKU

Vodeći brendovi cigareta u Hrvatskoj su Ronhill i Marlboro

1,02 milijarde eura


Cigarete i rezani duhan spomenute Koordinacije. Prema procjeni KMPG-jeve studije Sun Report za 2013. godinu, koja proučava opseg i razvoj nezakonite trgovine cigaretama u Eu-ropskoj uniji, kada bi se ukupna količina cigareta kojima se trguje na nezako-nit način konzumirala na legalnom tržištu, Hrvatska bi ostvarila dodatni pore-zni prihod od otprilike 25 milijuna eura. No, aktualno stanje na tržištu dobrim je dijelom posljedica naglog rasta trošarina na duhan-ske proizvode pa cjenovno osjetljivi potrošači u sve većoj mjeri prelaze na reza-ni duhan i to poglavito onaj koji se može nabaviti na crnom tržištu. “Kako cijena duhanskih proizvoda uve-like ovisi o razini poreznog opterećenja, znamo da nam predstoje nova poskuplje-nja, ali ne znamo kojom točno dinamikom će se ona kretati. Već dugo duhanska industrija predlaže Mini-starstvu financija uspostavu kalendara trošarina koji bi definirao pravilne vremen-ske razmake njihovog po-većanja. Time bi i industrija i potrošači dobili nužno potrebnu predvidljivost, što bi im olakšalo prilagodbu te smanjilo pritisak rastu-ćeg crnog tržišta”, ističu iz Japan Tobacco Internati-onala. Naime, prije ulaska u EU, Vlada RH je prihva-tila obvezu usklađivanja trošarina s trošarinskim modelom EU, što znači da Hrvatska nije imala prijela-zno razdoblje kao, primje-rice, druge novoprimljene zemlje članice. Od ožujka 2014. specifična trošarina iznosi 210 kuna za 1000 komada cigareta, propor-cionalna trošarina 37% od maloprodajne cijene cigare-ta, te minimalna trošarina na cigarete 598,50 kuna za 1000 komada cigareta. Na-dalje, na sitno rezani duhan

primjenjuje se carina od 520 kuna za kilogram, a za ostali duhan za pušenje 450 kuna za kilogram. Visina trošarinskog opterećenja na duhanske prerađevine (cigare, cigarilose i duhan za pušenje) nije predmet usklađenja s EU zakono-davstvom jer prema naci-onalnom zakonodavstvu prelazi propisane europske minimalne trošarine. No, jasno je kako se rast troša-rina prelijeva na konačnu cijenu duhanskih proizvoda u maloprodaji pri čemu se, barem kada je riječ o cigaretama, njihovo po-skupljenje zasigurno može očekivati za nekoliko go-dina kada uslijedi druga faza usklađivanja. Naime, tijekom pristupnih prego-vora Republici Hrvatskoj je ipak odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. godine za postupno i vremenski proporcionalno ujednačavanje rasta uku-

pne trošarine na cigarete do dostizanja minimuma udjela ukupne trošarine od

60% prosječne ponderi-rane maloprodajne cijene cigareta i minimalnog iznosa od 90 eura za 1000

Ukupni prihod (u milijunima kuna)

Djelatnost 2012. 2013. Indeks 13./12.

Proizvodnja prehrambenih proizvoda 31.088 30.575 98

Proizvodnja duhanskih proizvoda 1.761 1.388 79

Izvor: DZS

Proizvodnja duhanskih proizvoda Mjerna jedinica

2012. 2013. 2013. 2014.

I-XII I-XII I-VI I-VI

Cigarete koji sadrže duhan ili mješavine duhana i duhanskih na-domjestaka (isključuje trošarine na

duhanske proizvode)

mil. kom. 11.202 9.445 5.265 3.752

Izvor: DZS

Trgovinska bilanca duhana i duhanskih proizvoda

UVOZ VS. IZVOZDuhan i prerađeni

nadomjesci duhana Cigare i cigarete od duhana

TONA USD TONA USD

UVOZ I-VI 2013. 3.426 30.614.816 1.436 20.814.698

I-VI 2014. 2.948 43.904.005 1.526 35.954.037

IZVOZ I-VI 2013. 5.734 48.359.247 3.725 40.169.997

I-VI 2014. 6.475 41.158.169 2.498 21.531.737Izvor: DZS


tržišni udio TDR-a u 2013.58%

Duhansko tržište u Hrvatskoj

komada cigareta bez obzira na prosječnu ponderiranu maloprodajnu cijenu ciga-reta puštenih u potrošnju. O kretanjima na tržištu zatražili smo i komentar Hrvatske gospodarske komore te dobili očeki-van odgovor. “Ulaskom u EU povećane su trošarine na domaćem tržištu, a uvedene su i znatno veće carine na izvoz cigareta na tržišta regije. Logična posljedica svega toga je smanjenje ukupnog tržišta i manji prihodi državnog proračuna. Novi izazovi su očuvanje postojećih tržišta u regiji te pronalaženje novih tržišta”, konstatira Dražen Miloloža iz Sektora za poljoprivredu, prehram-benu industriju i šumarstvo HGK. Kada se spominje duhanska industrija u Hr-vatskoj, dakako, govori se o TDR-u, jedinoj preostaloj hrvatskoj tvornici cigareta, koja posluje u sastavu Adris grupe. Posljednjih mjeseci sve se glasnije spominje mogućnost strateškog po-vezivanja TDR-a s nekom od globalnih kompanija. I direktor korporativnih komunikacija Adris Grupe

Predrag Grubić nedavno se u izjavi za HRT osvrnuo na medijske spekulacije o prodaji TDR-a. “Sve što se u ovom trenutku može reći je da TDR, u situaciji kada četiri kompanije drže više od 80% svjetskog tržišta i više od 90% zapadnoeurop-skog, razmišlja i razmatra različite strateške moguć-nosti kako bi se povećala održivost TDR-a i zadržala radna mjesta u Kanfanaru i proizvodnja u Hrvatskoj. Sve drugo u ovom trenutku su nagađanja”, naglasio je Grubić. U sklopu medij-skih napisa o preuzimanju TDR-a spominje se interes kineske China National Tobacco Corporation i japanske kompanije Japan Tobacco International.

PAD PROIZVODNJEU svakom slučaju jedno je sigurno: hrvatsko je tržište u posljednjih nekoliko go-dina postalo vrlo aktivan poligon otvorenog natje-canja vodećih kompanija globalne duhanske indu-strije. Na temelju kretanja u proteklih nekoliko godina, u budućnosti se može očekivati daljnje osipanje tržišnog udjela TDR-a. To potvrđuju i statistički po-daci DZS-a prema kojima je industrijska proizvodnja duhana u Hrvatskoj u 2012. iznosila 11.787 tona da bi u 2013. pala na 9.834 tone, dok je proizvodnja cigareta u slobodnom padu: u 2012. je iznosila 11,2 milijarde komada, u 2013. nešto manje od 9,5 milijardi, dok je u prvoj polovici 2014. godine ukupna proizvodnja iznosila 3,8 milijardi koma-da (za usporedbu, u prvoj polovici 2013. proizvodnja je iznosila 5,3 milijarde komada). Sukladno kre-tanjima u prvoj polovici godine, moglo bi se sa sigurnošću reći kako će i u 2014. doći do značajnog

smanjenja proizvodnje cigareta u Hrvatskoj. Gle-damo li pak trgovinsku bilancu, uočava se trend značajnog pada izvoza ciga-reta u ovoj godini. Naime, u prvih šest mjeseci 2014. izvezeno je ukupno 6.475 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana uz

ukupnu vrijednost izvoza od 41,2 milijuna američkih dolara. U istom lanjskom periodu količinski izvoz je bio znatno manji (5.734 tone), no vrijednost izvoza je bila veća te je iznosila 48,4 milijuna dolara. Tom izvoznom padu najvećim je dijelom doprinijela bi-lanca cigara i cigareta od duhana čija je vrijednost gotovo prepolovljena. Tako

je u prvom polugodištu ove godine izvoz ove kategorije proizvoda iznosio 2.498 tona uz vrijednost od 21,5 milijuna dolara, dok je lani u istom razdoblju izvezeno 3.725 tona uz ostvarenu vri-jednost izvoza od 40,2 mi-lijuna dolara. Vrijednosno je riječ o padu od velikih

46,5%. Uspo-redo s time, neprerađeni duhan/du-hanski otpaci ostvarili su dvostruko

veći izvoz; s lanjskih 1.878 tona (6,7 milijuna dolara) na 3.754 tone (16,2 miliju-na dolara) u prvom polu-godištu 2014. godine. Uvoz u količinskom pogledu nije rastao. Ukupno je u prvih šest mjeseci uvezeno 2.948 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana, dok je lani u istom razdoblju uvoz iznosio 3.426 tona. No struktura uvoza otkriva

Na hrvatskom je tržištu lani prodano oko 6,36 milijardi cigareta

Vodeći proizvođači cigareta u 2013.

1. Adris Grupa 58,0%

2. Philip Morris International 21,8%

3. Japan Tobacco International 7,0%

4. Imperial Tobacco Group 6,9%

5. British American Tobacco 6,0%

Vodeći brendovi cigareta u 2013.

1. Ronhill (Adris Grupa) 20,0%

2. Marlboro (Philip Morris International) 16,8%

3. Benston (Adris Grupa) 9,1%

4. York (Adris Grupa) 8,6%

5. Walter Wolf (Adris Grupa) 8,6%

Vrijednosna prodaja

milijuni € 2013. 2014.*

Duhan i duhanski proizvodi 994 1016,4

Cigarete 936,7 953,1

Duhan za motanje 47,9 53

Količinska prodaja

Cigarete (u milijardama komada) 6,36 5,83

Duhan za motanje (tona) 392,5 408,7Izvor: Euromonitor International, * procjena







4. Adris Grupa 9,3%

5. Monus 7,4%


1. Fabrika Duhana Sarajevo 34,1%




5. Bulgartabac Holding 3,4%


1. Best (Philip Morris International) 12,4%

2. Classic (Philip Morris International) 9,1%


4. Bond Street (Philip Morris International) 6,9%



1. Fabrika Duhana Sarajevo 34,1%




5. Bulgartabac Holding 3,4%

Vrijednosna prodaja

milijuni € 2013. 2014.*

Duhan i duhanski proizvodi 936,7 984,6


Duhan za motanje 12,8 16,3

Količinska prodaja


Duhan za motanje (tona) 213,1 248,2

Vrijednosna prodaja

milijuni € 2013. 2014.*




Količinska prodaja


Duhan za motanje (tona) 381 476,1

Duhansko tržište u Srbiji Duhansko tržište u BiH

pravu sliku. Ukupna je vri-jednost, naime, poskočila s 30,6 milijuna dolara u prvom polugodištu 2013. na 43,9 milijuna dolara u istom razdoblju tekuće godine. Posebno se to od-nosi na kategoriju cigara i cigareta od duhana koje su s lanjskih 1.436 tona vri-jednih 20,8 milijuna dolara došle na 1.526 tona vrijed-nih 36 milijuna dolara u prvom polugodištu ove go-dine. To znači da je vrijed-nost uvoza u tom razdoblju porasla za čak 72,7%.

PROIZVOĐAČI I BRENDOVIInače, TDR je prošle go-dine na domaćem tržištu prodao oko 3,4 milijarde cigareta. Ukupna prodaja TDR-a na svim tržištima u 2013. godini iznosila je 9,5 milijardi cigareta (od čega 65% čini izvoz), što predstavlja pad od 17,8% u odnosu na 2012. godinu.

Negativni trendovi prisutni su i na tržištima Bosne i Hercegovine te Srbije, gdje je pad duhanskog tržišta čak i izraženiji nego u Hr-vatskoj. Ipak, za hrvatsku je kompaniju ohrabrujuće što

bi u vrlo skoro vrijeme tre-bala ponovno moći izvoziti u Srbiju uz nižu carinsku stopu kakva je bila na snazi dok je Hrvatska bila članica Cefte. Naime, Srbija je odo-brila kvotu od 1,6 milijardi komada cigareta godišnje za uvoz iz EU po carinskoj stopi od 15%, a trenutno se odvija proces definiranja načina korištenja navedene kvote. Tržišni udio TDR-a u Hrvatskoj konstantno opada, a kao najjači tak-

mac nametnuo se Philip Morris International (PMI) čiji udio iz godine u godi-nu raste. Tu su još ranije spomenuti Japan Tobacco International (JTI) te Impe-rial Tobacco Group (ITG) i

British Ame-rican Toba-cco (BAT). Riječ je o četiri najveće svjetske mul-tinacionalne

kompanije koje imaju svoje proizvodne pogone u ze-mljama regije: PMI u Srbiji i Makedoniji, JTI u Srbiji, BAT u Srbiji i Mađarskoj te ITG u Makedoniji. Philip Morris je u svibnju ove godine ugovorio strateško partnerstvo s Tutunskim kombinatom iz Prilepa, što je označeno kao prva faza privatizacije ovog ma-kedonskog proizvođača. Prema ugovoru, novofor-mirana zajednička tvrtka

Philip Morris Tutunski kombinat Prilep odgovorna je za proizvodnju, distribu-ciju, promociju i prodaju brendova iz zajedničkog portfelja na domaćem trži-štu te je osiguran direktan plasman značajnih količina makedonskog orijentalnog duhana za potrebe Philipa Morrisa. Tim potezom PMI je zauzeo čvrsto drugo mjesto na makedonskom tržištu s oko 23% udjela u 2013. godini. Od ostalih nezavisnih kompanija na regionalnom tržištu treba spomenuti Fabriku duhana Sarajevo (1. mjesto u BiH) te tvrtku Monus (5. mjesto u Srbiji). Također, prošla je već godina dana od kada je Bulgartabac Holding službeno preuzeo “Fabriku duvana Banja Luka” naja-vivši pritom ozbiljne plano-ve, a među njima je i proi-zvodnja cigareta ne samo za BiH, već za tržište zemalja

Gotovo 14 posto pušača su redovni potrošači rezanog duhana

Izvor: Euromonitor International, * procjenaIzvor: Euromonitor International, * procjena




2. Tutunski Kombinat Prilep 18,1%

3. Adris Grupa 9,5%








5. Adris Grupa 5,0%


1. Rodeo (Imperial Tobacco Group) 28,2%

2. Brand (Tutunski Kombinat Prilep) 13,4%

3. Boss (Imperial Tobacco Group) 12,6%

4. West (Imperial Tobacco Group) 10,5%



1. West (Imperial Tobacco Group) 17,7%


3. Boss (Imperial Tobacco Group) 14,4%

4. Camel (Japan Tobacco International) 5,6%

5. Winston (Japan Tobacco International) 5,1%

Vrijednosna prodaja

milijuni € 2013. 2014.*



Duhan za motanje 0 0

Količinska prodaja



Vrijednosna prodaja

milijuni € 2013. 2014.*


Cigarete 737,5 763


Količinska prodaja



Duhansko tržište u MakedonijiDuhansko tržište u Sloveniji

Cefte. Bugarski proizvođač nije odgovorio na naš upit, no da se nešto “ozbiljno” poradilo govori i plasman Bulgartabaca među pet vodećih kompanija na tr-žištu Bosne i Hercegovine. Na hrvatskom tržištu, pak, u maloprodaji cigareta još su prisutni Korea Tobacco putem zastupnika tvrtke Legenda promet, Rober-to plus distribuira Black Devil (brend nizozemske kompanije Heupink & Bloemen Tabak), dok dis-kontni lanac Lidl Hrvatska kao svojevrsne vlastite

brendove u ponudi ima Goldfield i Templeton. Pre-ma podacima Euromonitor Internationala, ukupna je

vrijednost prodaje duhana i duhanskih proizvoda u 2013. godini u Hrvatskoj

iznosila 994 milijuna eura, dok se za ovu godinu pred-viđa rast na iznos iznad milijarde

eura. Najveći dio, dakako, odnosi se na cigarete pa je njihova prodaja lani bila 936,7 milijuna eura (6,36

milijardi cigareta), dok se u ovoj godini očekuje porast na 953,1 milijun eura una-toč smanjenoj količinskoj prodaji (5,83 milijarde ci-gareta). Duhan za motanje bi istodobno s prošlogodiš-njih 392,5 tona vrijednih 47,9 milijuna eura trebao narasti na 408,7 tona čija bi vrijednost u ovoj godini trebala doseći 53 milijuna eura. Podaci Euromonito-ra pokazuju da je vodeća

kompanija na duhanskom tržištu u Hrvatskoj TDR s udjelom od 58%, a slijede Philip Morris International s 21,8%, Japan Tobacco International sa 7%, Impe-rial Tobacco Group sa 6,9% i British American Tobacco sa 6% udjela. Među vodećih pet brendova četiri pripa-daju TDR-u, a vodećem Ronhillu (20% udjela) naj-veći izazivač je Marlboro (PMI) sa 16,8% tržišta.

U prvoj polovici 2014. izvoz cigara i cigareta od duhana pao je za 46,5%

China National Tobacco Corporation (burzovno ime China Tobacco) je kineski

proizvođač duhanskih proizvoda u držav-nom vlasništvu. Kompanija ima monopol na kineskom tržištu koje čini oko 30% svjetske potrošnje cigareta te predstavlja najvećeg proizvođača duhanskih proizvoda na svijetu mjereno prema prihodima (97 milijardi eura u 2012.). China National Tobacco Corporation je osnovana 1982. godine te se nalazi pod ju-risdikcijom državne institucije State Tobacco

Monopoly Administration (STMA). I dok STMA upravlja monopolom, China Tobacco se brine za potrošačku bazu od 350 milijuna pušača koji godišnje konzumiraju 1,7 bilijuna cigare-ta. Proizvodnja se odvija u 130 tvornica loci-ranih diljem Kine s ciljem smanjenja njihovog broja na ispod 100 u skorije vrijeme. Tvrtka posjeduje više od 900 brendova, a najjači od njih - Hongtashan - bilježi svega 4% udjela na tržištu. Strani proizvođači na kineskom tržištu drže svega 3% tržišnog udjela.

China Tobacco - poznato o nepoznatom

gotovo lani je prodano na 5 regionalnih tržišta35 milijardi cigareta

Izvor: Euromonitor International, * procjenaIzvor: Euromonitor International, * procjena



RASKORAK količinskog i vrijednosnogRast trošarina i posljedični skok maloprodajnih cijena doveo je do toga da se količinska prodaja kategorije značajno smanjila,

dok vrijednosno ostaje na približno istoj razini (kod cigareta) ili osjetno raste (kod rezanog duhana)

Tijekom posljednjih godina prilagodba trošarinskog opte-rećenja na cigarete

i rezani duhan odlučno je utjecala na prodajna kre-

tanja cijele kategorije. Dio potrošača zbog viših cijena ove proizvode više ne može priuštiti pa je došlo do osjetnog pada količinske prodaje (-11,7% kod ciga-

reta, -13,9% kod rezanog duhana). No, vrijednosno gledano ovaj manjak su “pokrili” preostali potroša-či koji su gotovo nivelirali stanje kod cigareta te je

Kategorija cigareta obuhvaća sve

vrste cigareta koje su napravljene od tanko rezanog duhana zamotanog u papir. Cigarete s filterom i bez filtera su uključe-ne, dok duhan za lule, duhan za motanje, cigare i cigarillosi nisu sastavni dio kategorije prema Nielsenovoj klasifikaciji. Vodeći proizvođači u katego-riji su Philip Morris In-ternational i TDR, dok

su na tržištu s manjim udjelom pri-sutni British American Tobacco i

Japan Tobacco Inter-national. Proizvođači su pritom navedeni abecednim redom i nije nužno da redoslijed odražava njihove tržišne udjele. Količinska prodaja u promatranom je periodu iznosila blizu 4,9 milijardi cigareta, što je pad od 11,7% u odnosu na pret-hodnih 12 mjeseci. Vrijednosna prodaja je istodobno smanjena za 1,9% na ukupno 5,3 milijarde kuna. Ovako znatan pad količinske i relativno mali pad vrijednosne prodaje može se, dakako, objasniti rastom ma-

loprodajnih cijena ciga-reta. Glavni

kanal za prodaju ciga-reta su kiosci kroz koje se plasira gotovo treći-na kategorije (32,3%). Prema jačini cigareta odnosno udjelu katra-na, uvjerljivo najveći udio zauzimaju “light” cigarete (6-8 mg) s čak 60%. Količinski udjeli

prema formatu cigare-ta otkrivaju dominaci-ju queen size cigareta koje zauzimaju 93%

kategorije. Tu su još regular (3%), dok po 2% imaju slim i super slim cigarete.

CIGARETE

rujan 2013. -

kolovoz 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (milijuna

cigareta)4.890 -11,7

Vrijednosna prodaja (milijuna

kuna)5.298 -1,9

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

11,5

32,3

12,1

18,3

12,7

103,7

Lokacija prodaje (količinska) prema tipovima prodajnih mjesta

rujan 2013. - kolovoz 2014.Izvor: Nielsen

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Benzinske postaje

Kiosci

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Količinski udjeli prema formatu cigareta (udio katrana u cigaretama)rujan 2013. - kolovoz 2014.

Regular

93%Slim

Super slim

Queen size

3%

2%

2%

CIGARETE

Količinski udjeli prema jačini cigareta (udio katrana u cigaretama)rujan 2013. - kolovoz 2014.

“Light” (6-8mg)

60%“Full flavor” (preko 9 mg)

“Super Light” (do 3 mg)

“Ultra Light” 4-6 mg)

28%

11%

2%

Napomena: Nazivi segmenata se ne koriste u duhanskoj industriji zbog zakonske regulative, ali u ovom slučaju su stavljeni kako bi slikovito prikazali segmente.


RASKORAK količinskog i vrijednosnog

DUHAN

rujan 2013. -

kolovoz 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (tona) 122 -13,9

Vrijednosna prodaja (milijuna kuna) 111 12,7

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

8,3

79,8

2,33 2,31 3,6

Lokacija prodaje (količinska) prema tipovima prodajnih mjesta

rujan 2013. - kolovoz 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Benzinske postaje

Kiosci

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Izvor: Nielsen

REZANI DUHAN

Analizu pripremio:Kristian Anić-Kaliger

Kategorija rezanog duhana obuhvaća

posebno pripremljeno i rezano lišće duhana koji se koristi za puše-nje u luli ili za pušenje zamotano u cigaret-ni papir od strane

konzumenata. U ovu kategoriju nisu

uključeni duhan za žvakanje,

cigarete i cigare. Vo-

deći pro-izvođa-

či u

kategoriji su: British American Tobacco, Duhanka, Flandria, Imperial Tobacco Group, Japan Tobacco International i TDR. Proizvođači su pritom navedeni abecednim redom i nije nužno da redoslijed odražava tržišne udjele. Količin-ska prodaja kategorije rezanog duhana u zadnjih je 12 mjeseci iznosila 122 tone te je smanjena za 13,9% u odnosu na prethodno godišnje razdoblje. Ci-jena rezanog duhana

u tom je periodu značajno pora-

sla jer je vri-

jednosno gledano kategorija u plusu za 12,7% te je iznosila nešto više od 111 mi-lijuna kuna. Kiosci su apsolutni vladari pro-daje rezanog duhana s udjelom od 79,8%, a potom dolaze ben-zinske postaje s 8,3%, udjela. Zanimljiva je podjela prema vrsti upotrebe duhana, gdje razlikujemo segmente RYO (Roll Your Own),

koji predstavlja duhan za motanje u papir za cigarete, te MYO (Make Your Own) odnosno duhan za punjenje u “cigaretne tube” (za

osobnu upotrebu). RYO segment je ipak popularniji te zauzima 73% udjela, dok preo-stalu četvrtinu (27%) drži segment MYO.

vrijednosni pad iznosio malih 1,9%, dok je kod rezanog duhana unatoč

snažnom padu prodanih količina ostvaren vrijedno-sni skok od 12,7%. Riječ je o podacima o prodaji koji ne obuhvaćaju cash&carry

i diskontne trgovine (Lidl) te se odnose na razdoblje zadnjih 12 mjeseci (rujan

2013. – ko-lovoz 2014.). U tom je raz-doblju pro-dano ukupno 4,9 milijardi komada ci-

gareta i 122 tone rezanog duhana pri čemu je zbroje-na vrijednost prodaje obje kategorije iznosila 5 mili-jardi i 409 milijuna kuna.

Kiosci su glavni kanal prodaje i kod cigareta (32,3%) i kod rezanog duhana (79,8%)

Udjeli prema vrsti upotrebe duhana

RYO

73%MYO

27%

RYO (Roll Your Own) – duhan za motanje u papir za cigareteMYO (Make Your Own) – duhan za punjenje u “cigaretne tube” (za osobnu upotrebu)


Cigarete

20 kn

BENSTON (meko pakiranje)

BENSTON BLUE

BENSTON BLUE 100`S

BENSTON SILVER

BENSTON SLIMS BLUE

BENSTON SLIMS LILA

BENSTON WHITE

BENSTON WHITE 100`S

CAMEL SILVER

CHESTERFIELD BLUE

CHESTERFIELD BLUE 100`S

CHESTERFIELD RED

CHESTERFIELD RED 100`S

CHESTERFIELD SILVER

DAVIDOFF ID BLUE

DAVIDOFF ID IVORY

DAVIDOFF ID ORANGE

LARGO 25 RED (25 kom.)

LARGO RED (24 kom.)

PALL MALL AMBER

PALL MALL BLUE

PALL MALL BLUE 100`S

PALL MALL RED

PALL MALL RED 100`S

PALL MALL SILVER

PALL MALL SILVER 100`S

WALTER WOLF (meko pakiranje)

WEST RED

WEST RED 100`S

WEST RED GT

WEST SILVER

WEST SILVER 100`S

WEST SILVER GT

WEST WHITE

WINSTON BLUE

WINSTON BLUE CHROMO

WINSTON CLASSIC

WINSTON CLASSIC CHROMO

WINSTON SILVER

YORK

YORK (meko pakiranje)

YORK 100`S

YORK GOLD

YORK GOLD 100`S

YORK NEO BLUE

YORK NEO RED

21 kn

BOHEM CIGAR NO.3

BOHEM CIGAR NO.6

FILTER 160 (meko pakiranje)

KARELIA SLIMS

KARELIA SLIMS BLUE

KARELIA SLIMS CREME COLOR

KARELIA SLIMS MENTHOL

MC 4

MC 4 SLIMS

MC 5 100`S

MC 6

MC 6 SLIMS

MC 9

MC 9 100`S

PALL MALL CLICK ON

RONHILL UNLIMITED BLUE

RONHILL UNLIMITED WHITE

TEMPLETON FINE FLAVOUR

TEMPLETON FULL FLAVOUR

TONINO LAMBORGHINI L6

TONINO LAMBORGHINI L8

WALTER WOLF SILVER

WINSTON 100`S RED

WINSTON 100`S BLUE

WINSTON BLUE (metalno pakiranje)

WINSTON BLUE SUPER SLIMS

WINSTON COOL XSPRESSION

WINSTON SILVER SUPER SLIMS

19 kn

CHESTERFIELD BLUE ON 100 SSL

CHESTERFIELD CROWN AQUA

CHESTERFIELD CROWN BLUE

CHESTERFIELD PURPLE ON 100 SSL

CIMA CLASSIC

ESSE BLUE

ESSE CLASSIC

FILTER 57 INDIGO

FILTER 57 INDIGO 100’S

FILTER 57 REGULAR

FILTER 57 REGULAR 100’S

FILTER 57 SNOW

LD BLUE

LD BLUE 100`S

LD PINK SUPER SLIMS

LD PINK SUPER SLIMS (purse box)

LD RED

LD RED 100`S

LD SILVER

LD VIOLET SUPER SLIMS

LD VIOLET SUPER SLIMS (purse box)

PARAMOUNT GOLD 100`S

PARMOUNT RED 100`S

RONHILL SPLASH BLUE

RONHILL SPLASH WHITE

STYLE SLIMS BLUE

STYLE SLIMS ROSE

WINSTON XSTYLE BLUE

WINSTON XSTYLE SILVER

YORK SILVER

18 kn

GOLDFIELD FINE FLAVOUR

GOLDFIELD FULL FLAVOUR

L&M BLUE LABEL

L&M RED LABEL

LARGO 25 BLUE (25 kom.)

PALL MALL SUPERSLIM AMBER

PALL MALL SUPERSLIM BLUE

PARAMOUNT GOLD

PARAMOUNT RED

RESPECT MENTHOL

16 kn

LEADER BLUE

LEADER CIEL

LEADER RED

ROTHMANS BLUE

ROTHMANS BLUE 100`S

ROTHMANS SILVER

ROTHMANS SILVER 100`S

ROTHMANS SKY BLUE

17 kn

FORTUNA

KARELIA BLUE

KARELIA KING SIZE

KOLUMBO (meko pakiranje)

LARGO (25 kom.)

MC

PARTNER SPECIAL BLUE

PARTNER SPECIAL BLUE 100`S

PARTNER SPECIAL RED

PARTNER SPECIAL RED 100`S

Legenda

BAT HRVATSKA d.o.o.

IMPERIAL TOBACCO ZAGREB d.o.o.

JT INTERNATIONAL ZAGREB d.o.o.

LEGENDA PROMET d.o.o.

LIDL HRVATSKA d.o.o.k.d.

PHILIP MORRIS ZAGREB d.o.o.

ROBERTO PLUS d.o.o., ZAGREB

TDR d.o.o.

Izvor: Carina.hr


22 kn

FILTER 160 GOLD

FILTER 160 GOLD 100`S

FILTER 160 WHITE

FILTER 160 WHITE 100`S

LUCKY STRIKE BLUE

LUCKY STRIKE ORIGINAL RED

MARLBORO GOLD

MARLBORO GOLD 100’S

MARLBORO SILVER

PHILIP MORRIS BLUE

PHILIP MORRIS BLUE 100 SSL

PHILIP MORRIS RED

PHILIP MORRIS RED 100 SSL

PHILIP MORRIS SUPREME

RONHILL BLACK WAVE

RONHILL GOLD WAVE

WALTER WOLF FLAVOUR

WALTER WOLF FLAVOUR 100’S

WALTER WOLF PURE FLAVOUR NO.10

WALTER WOLF PURE FLAVOUR NO.6

WALTER WOLF WHITE ICON

WALTER WOLF WHITE ICON 100`S

23 kn

AVANGARD NO.7

AVANGARD NO.9

KARELIA SUPERSLIMS OME

KARELIA SUPERSLIMS OME YELLOW

LUCKY STRIKE CLICK & ROLL

LUCKY STRIKE TEPIC

LUCKY STRIKE TEPIC BLUE

RONHILL ADRIATIC BLUE

RONHILL AQUAMARINE ULTIMA

RONHILL MEDITERRA-NEAN RICH

RONHILL MENTHOL FRESH

RONHILL SHELL WHITE

RONHILL SHELL WHITE 100`S

RONHILL SLIMS AZURE

RONHILL SLIMS VELVET

RONHILL STONE WHITE

RONHILL STONE WHITE 100`S

YORK (24 kom.)

YORK GOLD (24 kom.)

24 kn

CAMEL BLACK

CAMEL BLUE

CAMEL BLUE OYSTER

CAMEL FILTERS

CAMEL FILTERS OYSTER

CAMEL WHITE

FILTER 160 GOLD (24 kom.)

GAULOISES BLONDES

G. KARELIAS & SONS SMOOTHER TASTE VIR.

G. KARELIAS & SONS VIRGINIA FILTERS

MARLBORO CORE FLAVOR

MARLBORO GOLD TOUCH

MARLBORO TOUCH 4

MARLBORO TOUCH 6

MURATTI AMBASSADOR BLUE

MURATTI AMBASSADOR RED

25 kn

AVANGARD NO.4

AVANGARD NO.8

BLACK DEVIL - FINEST FLAVOUR

BLACK DEVIL - SPECIAL FLAVOUR

CAMEL BLUE (metalno pakiranje)

CAMEL FILTERS (metalno pakiranje)

DAVIDOFF CLASSIC

DAVIDOFF GOLD

DAVIDOFF GOLD SLIMS

MARLBORO

MARLBORO BEYOND

MARLBORO GOLD ACCENT

MARLBORO GOLD ORIGINAL

MARLBORO GOLD ORIGINAL 100’S

RONHILL HERITAGE

RONHILL HERITAGE NO.6

RONHILL HERITAGE NO.8

WALTER WOLF BLACK (metalno pak.)

WALTER WOLF WHITE (metalno pak.)

26 kn

KENT BLUE FUTURA

KENT SILVER NEO

KENT WHITE INFINA

MARLBORO FLAVOR PLUS

MARLBORO GOLD BEYOND

27 kn

VIRGINA SLIMS WHITE

VIRGINIA SLIMS BLACK

VOGUE BLEUE

VOGUE LILAS

28 kn

DUNHILL INTERNATIONAL

35 kn

G. KARELIAS & SONS EXCELLENCE

38 kn

SOBRANIE WHITE RUSSIAN

SOBRANIE BLACK RUSSIAN

40 kn

DAVIDOFF MAGNUM GOLD

DAVIDOFF MAGNUM CLASSIC

MALOPRODAJNE CIJENE CIGARETA

na dan 13.09.2014.Donosimo pregled registriranih

maloprodajnih cijena svih brendova cigareta na hrvatskom tržištu prema

cjenovnim razredima



Prošla se godina definitivno može nazvati godinom nepovoljnih tržišnih uvjeta za duhansku industriju u Hrvatskoj. Takav

trend pogotovo je evidentan u katego-riji cigareta. Negativno gospodarsko okruženje prisutno je na hrvatskom tržištu još od 2008. godine, ali upravo zbog regulatornih promjena koje se odnose na drastično povećanje tro-šarina, duhanski sektor pretrpio je najviše štete.

RAST JEFTINIH CIGARETAProdaja cigareta se 2013. godine smanjila sa 7,1 milijarde na 6,4 mi-lijarde komada, što je pad od značajnih 10 posto. Iako je na ovaj trend veliki utjecaj imala ekonomska kriza, glavni razlog ovolikog pada je povećanje poreza. Naime, u 2012.

i 2013. godini došlo je do snažnog rasta trošarina na cigarete što je ima-lo direktan utjecaj na porast cijena ovih proizvoda. Dodatni udar na ovu kategoriju došao je u vidu pro-pisa koji se odnose na marketinške aktivnosti kada je hrvatska Vlada uvela zabranu javnog izlaganja cigareta na prodajnim mjestima i zabranila prodaju ovih proi-zvoda na automatima. Osim pada

potražnje za cigaretama, tržište je svjedočilo još jednoj promjeni tren-da kada je riječ o cjenovnoj kategori-zaciji proizvoda. Tako je potražnja za cigaretama najnižeg cjenovnog ranga porasla za tri posto između 2012. i 2013. godine, da bi u konačnici 2013. godine dosegnula 32 posto udjela. S druge strane, potražnja za ciga-retama srednjeg cjenov-nog

SNAŽAN PAD pod regulatornim utjecajem

Gordan Stanić Euromonitor International

Uvođenjem regulatornih mjera duhanski sektor u Hrvatskoj pretrpio je veliku štetu, a bolji dani, sudeći po trenutnim trendovima, ne očekuju ga niti u narednom periodu


ranga je pala za jedan posto pa sada zauzima 42 posto količinskog udjela. Pad je primjetan i u premium cje-novnom razredu i to za dva posto te je ukupan udio ove vrste cigareta smanjen na 26 posto. Također je važ-

no napomenuti i kako je udio ciga-reta srednjeg cjenovnog ranga i pre-mium proizvoda i dalje visok, ali ne zbog novih brendova koji ulaze u ovaj segment, već je do toga došlo zato što su neke marke, koje su se prije nalazile u nižem cjenovnom segmen-tu, sada prešle u visoki, upravo radi povećanja cijena. Međutim, ova priča ima i drugu stranu. Uzimajući u obzir kako su promjene cijena došle naglo, jasno je bilo kako pušači neće odjed-nom prestati pušiti. Tako je povećanje cijena dovelo do toga da je volumen nelegalne trgovine ovim proizvodima lani porastao za pet posto.

REZANI DUHANPočetkom ekonomske krize, 2008. godine, rezani duhan doživio je pravi procvat. Rast ovog segmenta uglav-nom je rezultat nametnutog poreza na cigarete koji nije prvotno obuhva-tio i rezani duhan. No, to se promi-jenilo 2012. godine. U razdoblju od 2008. do 2011. godine ova kategorija je imala povećanje po kumulativnoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 36 posto. Međutim, kako je 2012. porez obuhvatio i ovu kategoriju, CAGR stopa rasta smanjila se na 4 posto. Iako je lani nastavljena pore-zna presija, rezani duhan je ostvario količinski rast od 5 posto. Taj rast su prvenstveno potaknuli pušači kojima su cigarete preskupe pa vide rezani duhan kao jeftiniju alternativu. Tu je također važno napomenuti i kako se rezani duhan sastoji od duhana za

motanje (RYO – roll your own) i

du-

hana za lule. Potkategorija duhana za lule je u periodu od 2008. do 2013. stagnirala te ima 2,5 posto udjela u cjelokupnoj količinskoj prodaji duha-na. Inače, pušenje lule nema snažnu tradiciju u Hrvatskoj, a taj trend i dalje nema naznaku rasta. Karakteri-stično je da duhan za lule uglavnom konzumira starija populacija, dok oni mlađi preferiraju cigarete ili duhan za motanje koji je pokretač čitave kate-gorije rezanog duhana i čini 97,5 po-sto ukupne prodane količine duhana u 2013. godini.

CIGARE KAO LUKSUZKategorija cigara u Hrvatskoj je, sa 7 milijuna prodanih komada u 2013. godini, relativno mala. Prema po-dacima Euromonitor Internationala ova kategorija se sastoji od cigara i cigarilosa. Najveći dio te prodaje od-nosi se na cigarilose kojih je u 2013. godini prodano 6 milijuna komada. Cigare su na hrvatskom tržištu pri-sutne od početka 1990-ih godina, ali nikada nisu pridobile značajniju po-pularnost. No, ono što ovu kategoriju čini zanimljivom jest to da se cigare percipiraju kao luksuzni proizvodi. Od početka ekonomske krize GINI indeks, koji prati pravednost raspo-djele osobnih prihoda, u Hrvatskoj je rastao kao posljedica polarizacije imućnosti i podjele društva na bogate i siromašne. U tom kontekstu, cigare

su imale 7-postotnu kumulativnu godišnju stopu rasta (CAGR) tijekom perioda od 2008. do 2013. godine. Većina tog rasta dolazi od cigarilosa, koji su rasli po godišnjoj CAGR stopi od osam posto, dok su cigare imale rast od tek jedan posto.

PROGNOZA DO 2018.Pošto Hrvatska slijedi inicijative Eu-ropske unije koje imaju za cilj smanje-nje navike pušenja, očekuje se kako će porez na cigarete i duhan i dalje rasti, što će dovesti do daljnjih povećanja cijena ovih proizvoda i u konačnosti do smanjenja potrošnje. S obzirom na to, očekuje se kako će cigarete ostvariti količinski pad CAGR stope za šest posto u razdoblju između 2013 i 2018. godine. Istodobno, možemo i očekivati porast nelegalne trgovine s predviđenom CAGR stopom količin-skog rasta od četiri posto. Kao rezultat

tih dvaju trendova, udio nezakonite trgovine u ukupnoj potrošnji cigareta povećat će se s 20 posto u 2013. na 26 posto u 2018. godini. Duhan će, slije-dom toga, u periodu 2013.-2018. na-staviti rasti, ali sporijim tempom, te će

Udio nezakonite trgovine cigareta porast će s 20% u 2013. na 26% u 2018.

32% udio cigareta nižeg cjenovnog ranga

Količinska prodaja rezanog duhana u periodu 2008.-2013. (u tonama)

450

400

350

300

250

200

150

100

50

02008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Rezani duhan

Količinska prodaja cigareta u periodu 2008.-2013. (milijuna komada)

10.0009.0008.0007.0006.0005.0004.0003.0002.0001.000

02008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Legalna trgovinaNelegalna trgovina

Potražnja za cigaretama najnižeg cjenovnog ranga lani je porasla za 3%



Količinska prodaja cigara u periodu 2008.-2013. (milijuna komada)

8

6

4

2

02008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

cigare

Udio cigareta po cjenovnom rangu u periodu 2012.-2013.

PremiumSrednji cjenovni rangNiži cjenovni rang

Količinska prodaja cigareta u periodu 2013.-2018. (milijuna komada)

2013.

1.575

6.363

2014.

1.657

5.830

2015.

1.747

5.409

2016.

1.836

5.058

2017.

1.926

4.805

2018.

1.941

4.817

Legalna trgovina Nelegalna trgovina

Količinska prodaja duhanskih proizvoda u periodu 2013.- 2018. (%)

20%

15%

10%

5%

0

-5%

-10%

-15%

2012.-2013. 2013.-2014. 2014.-2015. 2015.-2016. 2016.-2017. 2017.-2018.

Cigarete Cigare Rezani duhan

Izvor: Euromonitor International

u tom razdoblju postići količinski rast CAGR stope od četiri posto. Glavni razlog ovog rasta bit će preljev puša-ča cigareta u ovu kategoriju kojeg će potaknuti potraga za jeftinijim alter-nativama kao što je duhan za pušenje. Prednost nepostojanja trošarine koju je ova kategorija imala do 2012. godi-ne vjerojatno se neće ponoviti unutar prognoziranog perioda. Dok Hrvatska slijedi EU propise o visini trošarin-skog opterećenja do 2017. godine, trošarina na cigarete i duhan će se iz godine u godinu povećavati. Cigare obuhvaćaju vrlo malu kategoriju pa kao rezultat toga one nisu glavna meta poreznih regulacija. Međutim, kako

se cigare i dalje smatraju luksuznim proizvodom, potražnja za njima će, u skladu s tim, također ostati ograniče-na. U trenutnom ekonomskom okru-ženju gdje BDP i dalje pada, za očeki-vati je kako se broj građana s visokim raspoloživim dohotkom neće drastič-no povećati. Ipak, trend u kojem ljudi žele pokazati svoj životni standard će se nastaviti kroz kulturu pušenja rezanog duhana koja će zauzimati sve važniju poziciju na hrvatskom trži-štu. Očekuje se kako će kumulativna godišnja stopa rasta za promatrano razdoblje iznositi tri posto.

26%32%

29%

43%

42%

28%

Prodaja cigareta lani je pala za 10%, a rezanog duhana porasla za 5%

Hrvatska

BiH

Slovenija

Austrija

Češka

Mađarska

Slovačka

Srbija

Rumunjska

Turska

Crna Gora Kosovo

Albanija

Grčka

Moldavija

Ukrajina

Bugarska

Bratislava: ITG

Pečuh: BAT

Senta: JTI

Blagoevgrad: B

Sofija:B

Pleven: B

Bukurešt: JTI

Ortopeni: PMI

Manisa: IT

Kalamata: KTC

Aspropyrgos: PMI

Prilep: TKP

Torbali: JTI

Plovdiv: KTI

Banja Luka: B

Skopje: ITG

Izmir: KT&G

Niš: PMI

Sarajevo: FDS

Vranje: BAT

Kanfanar: TDR

Makedonija


Cigarete

TVORNICE CIGARETA u široj regiji

Legenda

B: Bulgartabac

BAT: British American Tobacco

FDS: Fabrika duhana Sarajevo

ITG: Imperial Tobacco Group

JTI: Japan Tobacco International

KT&G: Korea Tobacco & Ginseng Corporation

KTC: Karelia Tobacco Company

KTI: King’s Tobacco International

PMI: Philip Morris International

TDR: Tvornica duhana Rovinj

TKP: Tutunski kombinat Prilep

Izvor: Cigarette Citadels -

Stanford University

Geografski prikaz proizvodnih pogona duhanskih kompanija u regijama središnje i jugoistočne Europe


Cigarete – ponašanje potrošača

VIŠEGODIŠNJI stabilan trend

Premda liječnici sva-kodnevno upozorava-ju na njihovo štetno djelovanje za ljudski

organizam, ljudi i dalje puše cigarete u jednakoj mjeri. Uživanje duhana postalo je univerzalni svjetski fe-nomen. Cigareta se može naći u svakom kutku našega planeta, a u duhanskom dimu uživaju ljudi bez obzi-ra na pripadnost, zanimanje ili socijalni status.

TREND KONZUMACIJETGI (Target Group Index) je jedno od rijetkih multi-funkcionalnih oruđa nami-

jenjeno profiliranju potro-šača, tržišta i konkurencije. U sklopu TGI istraživanja prikazan je trend pušenja

cigareta u proteklih pet godina koji ne pokazuje značajne promjene. U 2013. godini u nikotinu je uživala oko trećina Hrvata. Pritom se bilježi mali pad u konzumaciji cigareta u od-nosu na 2012. godinu, što je prvenstveno posljedica poskupljenja duhanskih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kada je pušenje cigareta u pitanju, nema razlike između spolova, odnosno i muškarci (49%) i žene (51%) podjednako konzumiraju duhanske proizvode. U pogledu fre-kvencije upotrebe cigareta

i podjele svih pušača na: male (do 10 cigareta na dan), umjere-ne (od 10 do 30 cigareta na

dan) i velike (više od 30 ci-gareta na dan) pušače, uvi-jek je zanimljivo vidjeti i analizirati postotak učešća

velikih i umjerenih pušača, odnosno svih pušača koji su u proteklih godinu dana pušili cigarete. Dobiveni podaci otkrivaju kako je najviše umjerenih pušača, odnosno onih koji dnevno puše od 10 do 30 cigareta.

BRENDOVI CIGARETAKada govorimo o markama cigareta koje pušači najviše konzumiraju u Hrvat-skoj, na prvom je mjestu Ronhill, a zatim slijede Marlboro te Walter Wolf. Ono što TGI istraživanje čini različitim od ostalih istraživanja, osim velikog uzorka, pokrivenosti cijele

Hrvatske i kontinuiranosti, jest da se radi o “single so-urce” istraživanju, odnosno da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži. Pored konzumacije hrane i pića, wkorištenja proizvoda za domaćinstvo, te medijskih preferencija, u TGI istraživanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skladu s tim zani-mljivo je pogledati i kakva su obilježja životnog stila pušača kod vodeće tri mar-ke cigareta.Iz navedenih “lifestyle” obilježja možemo zaklju-čiti da su pušači Ronhill

Muškarci (49%) i žene (51%) podjednako konzumiraju duhanske proizvode

Trend pušenja cigareta u proteklih pet godina ne pokazuje značajne promjene, no u 2013. se bilježi mali pad u konzumaciji

cigareta u odnosu na prethodnu godinu, što je prvenstveno posljedica poskupljenja duhanskih proizvoda na

hrvatskom tržištu


konzumira duhanske proizvode

VIŠEGODIŠNJI stabilan trend

trećina Hrvata

35% 36%38% 37%

34%

Udio pušača u ukupnoj populaciji

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

60

30

50

25

40

20

30

15

20

10

10

5

%

%

Struktura pušača prema konzumaciji cigareta

Brendovi cigareta s najvišom razinom konzumacije

Obilježja životnog stila pušača Ronhilla

Obilježja životnog stila pušača MarlboraObilježja životnog stila pušača Walter Wolfa

veliki

Ronhill

umjereni

Marlboro

mali

Walter Wolf

Izvor: TGI Mediana, 2013.

Izvor: TGI Mediana, 2013.

Radije gledam filmove u kinu nego na televiziji.

Rado pratim modne trendove.

Smatram sebe zainteresiranim za

umjetnost.Volim riskirati.

Volim uživati u životu danas, ne brinem za budućnost.

Često objavljujem komentare/mišljenja na

internetu.

Osjećam potrebu provjeravati stranice

društvenih mreža svaki dan.Volim se isticati u društvu.

Dok gledam televiziju često sam na internetu.

Rado pratim modne trendove.

Marihuanu bi trebalo legalizirati.

Dan nema dovoljno stvari za sve što bih želio.

Mislim da sam dosta pod utjecajem drugih ljudi.

Glazba je važan dio mog života.

Novac je najbolje mjerilo uspjeha.

Često kupujem proizvode spontano bez prethodnog

razmišljanja o tome.

Ronhill

MarlboroWalter Wolf

cigareta modno osviješteni, vole privlačiti pozornost osoba u čijem se društvu nalaze te vole biti u tijeku s aktualnim društvenim do-

gađanjima. Pušači Marlbo-ro cigareta su liberalnijih pogleda na život. Također su hedonisti koji vole uži-vati u životu, a ujedno su i “multitasking” osobe koje uspjeh mjere prvenstveno kroz novac. Pušači Walter

Wolfa su spontani, žive ubrzano. Vole se javno izra-žavati putem interneta. Također su

modno osviještene osobe kojima je glazba važna životna komponenta. Kada je pak u pitanju povjerenje u medije, pušači najviše vjeruju televiziji (41%), internetu (32%), radiju (14%), tisku (7%), te dru-gim vrstama medija (6%). Engleski kralj James I. rekao je: “Pušenje je ogavno za oči, gnusno za nos, škodljivo za mozak i opasno za pluća!”, no odu-vijek je bilo poznato da se zabranama i negativnim kampanjama teško može zaustaviti nešto što potro-šači žele. Uvođenjem razli-čitih inovacija, cigareta se stalno mijenja i prilagođa-va zahtjevima tržišta, što je ujedno odgovor različitim izazovima, posebice kad je u pitanju antipušačka kampanja i odnos pušenja i zdravlja.

Najviše je umjerenih pušača, odnosno onih koji dnevno puše od 10 do 30 cigareta

Maja JuričanResearch Assistant, Mediana Fides


Logistika

Svaka kompanija koja se bavi pro-dajom svjesna je koliko je bitno da police budu pune robe koja se prodaje. To je u današnje vrijeme

krize važnije nego inače, a kompanije troše ogromne resurse na to da izra-čunaju i nabave baš onu robu koja se u tom trenutku traži. Zar onda nije fru-strirajuće gledati niz nedostataka koji su izravno povezani s tim kako su tre-nutno gotovo svi trgovački centri neu-sklađeni s logistikom. Distribucija robe u urbanim sredinama je možda jedan

od najzahtjevnijih i logistički najkom-pleksnijih izazova. S jedne strane grad je ogromno potencijalno tržište, a s druge strane se smatra “uskim grlom” i logističkom “noćnom morom”. S razvojem online naručivanja i kupova-nja, pritisak na logistiku tim je veći.

TROŠAK NEUSPJEŠNE DISTRIBUCIJEU jednom istraživanju britanskog udruženja trgovaca za e-maloprodaju (IMRG - Interactive Media in Retail Group) spominje se da su troškovi neuspješnih isporuka britanskih trgo-vaca u dosadašnjem tijeku godine bili 473 milijuna funti i procjenjuje se da će do kraja 2014. premašiti 700 miliju-na funti. U istraživanju su uzeti u obzir scenariji kao što su neuspješne ispo-ruke, zakašnjele isporuke, izgubljene narudžbe i povrati robe. Predsjednik IMRG-a Andrew Starkey kaže: “Neu-spješne isporuke proizašle iz narudžbi maloprodajnih i online trgovaca svake godine uzrokuju skoro milijardu eura troškova koji su mogli biti izbjegnuti.” Međutim, nije sve tako crno. Unatoč trenutnom gubitku od oko 473 miliju-na funti, troškovi povezani s neuspješ-nim isporukama su smanjeni za oko 50 posto u posljednje dvije godine. Isto tako, zahvaljujući nedavnim inovacija-ma u isporukama u e-tailu (e-trgovina) maloprodajne tvrtke su uspjele sma-njiti taj trošak i osigurati kupcima više izbora, ali i više informacija o tome

kada i gdje se mogu očekivati nji-hove isporuke.

Jedan od problema je vjerojatno i u percepciji kupaca. Što je to uspješna odnosno neuspješna ispo-ruka? Kada online kupac ku-puje, on to radi sa samo jednim klikom (kao što to redovni kupci na Amazonu znaju, postoji tzv 1-click shopping). Nezgodna je stvar u tome što su očekivanja takvog kupca što se tiče isporuke jednaka: “Isporuka u jednom kliku” (1-click delivery).

ISPORUKA u jednom kliku

Antonio ZrilićLogiko

Kada online kupac kupuje, on to radi sa samo jednim klikom (1-click shopping). Nezgodna je stvar u tome što su očekivanja takvog kupca što se tiče isporuke jednaka: “isporuka u jednom kliku” (1-click delivery)

S razvojem online naručivanja i kupovanja pritisak na logistiku je sve veći

ALTERNATIVNE USLUGE DOSTAVE


Direktor Blackbaya Nigel Doust (koji je sudjelovao u istraživanju), navodi da smo tijekom protekle dvije godi-ne svjedoci značajnih poboljšanja u obavljanju kućnih dostava, ali nave-deno izvješće naglašava da još uvijek ostaje dosta razloga za frustracije s nemogućnošću prijevoznika i trgo-vaca da osiguraju sigurne isporuke. Jedan od načina kako bi odgovorili na ovaj izazov i smanjili ogromne troškove istaknute u ovom izvješću, jest da prijevoznici ulože više u od-nose s potrošačima, kao i da prošire ponudu alternativnih usluga dostave (kao što na primjer tvrtka Zappos dozvoljava svojim kupcima da na-ruče nekoliko pari cipela i one koje

im ne odgovaraju vrate – i to sve be-splatno). Potrošači će i dalje tražiti da prijevoznici i trgovci na malo budu bolji i njihovi zahtjevi za uslugom će biti sve veći. Nadajmo se da će trgov-ci i prijevoznici prihvatiti izazov da

kroz tehnološka poboljšanja zatvore jaz između performansi kućnih do-stava i očekivanja potrošača. Urbanu

strategiju za distribuciju tereta je teško provesti jer sustavno zahtije-va veće troškove. Strategije koje se mogu provesti u gradskoj logistici, ublažavajući pritom problem teretne distribucije, možemo podijeliti na tri dijela: informacijska tehnologija, logistički prijateljski objekti i prila-godba voznog parka.

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJADanas su tehnološki alati za uprav-ljanje distribucijom u gradu vrlo razvijeni i samo ovisi o kompanijama koje alate i u kojoj mjeri će koristiti. Najviše se koriste tehnologije koje se odnose na rutiranje odnosno izradu optimalnih ruta po kojima treba dis-tribuirati robu. Ovi sustavi pomažu u reduciranju troškova goriva te omo-gućuju bržu dostavu i bolje iskorišta-vanje vozila.

LOGISTIČKI PRIJATELJSKI OBJEKTI?Termin “Logistics friendly” odnosi

na to koliko je jednostavno da roba ulazi i izlazi iz trgovač-

kih centara, kako iz per-spektive prilaza te izlaza, tako i kod konačne dostave

do pojedinog

izloga. Postoje zapravo

dva logistička aspekta kod isporuka u trgovačke centre. Prvi je sama isporuka kamiona u i iz kom-pleksa trgovačkog centra što je učin-kovitije moguće, sa što je moguće manje čekanja. Drugi aspekt je distri-bucija unutar trgovačkog centra od

utovarno/istovarne platforme (doka) ili vrata koji dostavljači moraju kori-stiti, do same trgovine. Kako bi se to napravilo na optimalan način potre-ban je temeljiti fizički redizajn trgo-vačkog centra, ali isto tako je potreb-no i bolje sagledati ulogu prijevoza u trgovački centar te dostavu ili pri-kupljanje iz trgovine koja je konačno odredište. Učinkovitost se odnosi i na prometnu stranu problema – čekanje vozila, teško parkiranje ili okretanje te zakrčivanje ostalog prometa u jeku najvećih gužvi. Konsolidacija koja bi unaprijed razdvajala isporuku do centra i dostavu unutar centra može predstavljati dio optimalnog rješenja.

PRILAGODBA VOZNOG PARKAOva strategija se odnosi na korištenje prilagođenih vozila za distribuciju gradskog prijevoza tereta. Vozila s manjim kapacitetom imaju tendenci-ju da se bolje prilagode za isporuke u središtu grada. Isto tako, kretanje po starim gradskim jezgrama (naročito u priobalnom području) je strogo re-gulirano i u njih je moguće ući samo u određeno ograničeno vrijeme. Ino-vativne strategije, poput manjih elek-tričnih vozila, pa čak i teretni bicikli i tricikli, su uspješno implementirani i naglašavaju dobar potencijal za pri-

lagodbu u gradskoj sredini. Također, električni kamioni su obećavajuća tehnologija zbog očuvanja okoliša, niže buke i emisije ugljičnog dioksida. Sve navedene strategije balansiraju sa svojim prednostima i nedostacima koje variraju od ekonomske isplati-vosti prema sve većoj reguliranosti i ekološkim zahtjevima, a koji se najče-šće odnose na veće troškove distribu-cije. Također, sve se više potiče zeleni oblik gradske logistike jer je sadašnja situacija neodrživa zbog većeg za-gađenja okoliša. Budući da je svaki grad različit, što se tiče učestalosti prometa, jedna strategija ne obuhvaća sve gradove te se svaka od njih može prilagoditi specifičnostima pojedine gradske sredine.

Potrebno je ostvariti da roba nesmetano ulazi i izlazi iz trgovačkih centara

1 mlrd eura - troškovi britanskih trgovaca u 2014.neuspješnih isporuka

Potrošači će i dalje tražiti da prijevoznici i trgovci na malo budu bolji


Juhe u vrećici

INSTANT RJEŠENJE za cjelovit obrok

Ručak ili večera nezamislivi su bez juhe. Ona obroku daje cjelovitost i zaokruženost te posebnu notu, bez obzira radilo se o domaćoj juhi ili brzom instant pripravku

Juha je jedno od najstarijih jela. Poznata je u svim civilizacijama i kultu-

rama, posebno po svojim okrepljujućim moćima, ozdravljenju bolesnika te kao saveznik u borbi protiv prehlada. Danas ju često zamišljamo kao dio toplog obroka koji bez juhe nije kompletan. Ona nas podsjeća na obiteljsku atmosferu i toplinu doma. No danas sve rjeđe sami pripremamo juhe, a sve češće konzumiramo one u vrećici. Nedostatak slo-bodnog vremena, jedna od

klasičnih boljki modernog čovjeka, tjera nas da pose-žemo za instant hranom koja se priprema na brzi-nu. Juha u vrećici tipični je primjer takve hrane. U pet minuta možemo imati taj osjećaj topline doma i kompletnog obroka bez dodatno uloženog tru-da u pripremu predjela. Od 1897. godine kada je dr. John T. Dorrance za Campbell Soup Company

izumio prvu instant juhu pa sve do danas, juha u vrećici prošla je dugi put usavršavanja i rasta kori-štenja kategorije.

VELIČINA I KORIŠTENJEU okviru BRANDpuls istraživanja konti-nuirano se prate marketinški poka-zatelji uspjeha za kategoriju juha u vrećici/in-stant juha i za brendove unu-tar nje. Ovi marketinški pokazatelji

važni su za uspješno vođenje brenda i rano uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja sli-jedi prikupljeni su u prvoj polovici 2014. godine na području Hrvatske. U po-pulaciji stanovnika Hr-vatske od 15 do 64 go-dine danas imamo 52% korisnika juha u vrećici. Od 2008. godine trend

korištenja kategorije bilježi porast od 3%, no i dalje 48% hrvatske populacije trenutno ne konzumira juhe u vrećici. Tek za 33% korisnika kategorije juha u vrećici jako je bitan brend proizvoda koji konzumi-raju. Ostalim korisni-cima

kategorije marka nije jako bitna, što nam govori da je lojalnost u ovoj kate-goriji osrednja te da ima još prostora za rast, kako za cijelu kategoriju juha u vrećici, tako i lojalnosti prema brendovima unutar nje. Heavy korisnika juha u vrećici koji kategoriju

konzumiraju bar jednom tjedno imamo 15%, a jed-nako toliko (15%) imamo i light

korisnika koji juhe konzumiraju rjeđe od jednom mjesečno. Medium korisnika koji kategoriju kon-zumiraju bar jednom mjesečno je najviše,

i to 22%. Heavy kori-snici kategorije juha u vrećici su podjednako muškarci i žene. Nešto

češće su mlađe dobi, od 15 do 29 godi-

na, a nešto rjeđe su u dobi od 50 do 64 godine. Srednje su obrazovani, a velik broj njih su ne-oženjeni/neudane, značajno više negoli je to u popu-laciji Hrvat-

ske. Daljnjom

U populaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine imamo 52% korisnika juha u vrećici


Juhe u vrećicisegmentacijom heavy ko-risnika juha u vrećici nai-lazimo na dvije grupe: one zaposlene s iznadprosječ-nim prihodima kućanstva i one nezaposlene s ispod-prosječnim prihodima kućanstva. Najčešće žive u

gradu, češće od prosjeka žive u Zagrebu i okolici te Istri/Sjevernom primorju/Gorskom kotaru.

STAVOVI O KATEGORIJIHeavy korisnici juha u vrećici vole ići u kupovinu i smatraju to ugodnom ak-tivnošću. Kada kupuju prije svega su vođeni imidžom koji proizvod prenosi. U životu su usmjereni izgrad-nji vlastite životne karije-re, kako poslovne, tako i osobne. Teže obrazovati se, stvoriti karijeru i obitelj, steći osobni ugled i uza sve to dobro se zabaviti i ugod-no provesti. Ovi korisnici vole kuhati, pripremati obroke i isprobavati nove prehrambene proizvode koji se pojave na tržištu. Heavy korisnici kategorije juha u vrećicama smatraju da je juha pola ručka te da bi juhe u vrećici trebale biti u pakiranjima za različit broj osoba kako bi i veća i manja kućanstva mogla koristiti jednu vrećicu za jedan obrok. Podijeljeni su oko mišljenja da je pripre-manje domaćih juha samo za žene s puno slobodnog vremena, tj. kućanice. No ne slažu se s time da su juhe u vrećici jednako kva-litetne kao i domaće.

PREGLED BRENDOVA Osim općenitog praćenja kategorije juha u vrećici unutar BRANDpuls istra-

živanja prate se i brendovi. Najvažniji indikator koji se prati svakako je razi-na korištenja (“usage”), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korište-nja je važno za procjenu

potrošačke mase na koju u određenom trenutku mo-žemo računa-ti. Prvi brend u kategoriji

juha u vrećici prema razini korisnika je Podravka s 38% korisnika na cijeloj populaciji. Drugi brend je Maggi s 24% korisnika, a treći Knorr s 18% korisni-ka. U okviru BRANDpulsa također uspoređujemo brendove na tržištu prema njihovoj snazi. Kombina-cijom najvažnijih marke-tinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, kori-štenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstve-na mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni. I prema BRANDscore-u Podravka je vodeći brend u kategoriji juha u vrećici u Hrvatskoj. Svoju poziciju može zahvaliti visokim vrijednostima koje je po-stigao na svim brend indi-katorima.

Korisnici kategorije juha u vrećici, 2014.

Korisnici kategorije

52%

Heavy15%

Light15%

Medium 22%

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Podravka

77,8%

33,6%

89%

78,4%

55%

89%

49%

38%

34%

27%

8,9%

Maggi

49%

29,6%

83,1%

53,3%

50,3%

88%

44%

24%

20%

9,6%

2,8%

Knorr

53%

27,5%

77,7%

44,7%

48,3%

84%

41%

18%

14%

7,4%

2%

33,6%

77,8%

89%

78,4%

55%

89%

49%

38%

34%

27%

8,9%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda juha u vrećici, 2014.

BRANDscore - TOP 3 brenda juha u vrećici,

2014.

Brend BRANDscore

Podravka 64

Maggi 49

Knorr 45

Od 2008. godine trend korištenja juha u vrećici bilježi porast od 3%

Jelena JakšićProduct Manager, Ipsos Puls

Promo

• Prva Knorr juha nastala je još davne 1889. godine i imala je oblik kobasice. Zvala se Erbswurst (grašak sa šunkom), i još se i danas prodaje u Njemačkoj. U tome je razdoblju popularizirana, zahvaljujući teškoj njemačkoj hladnoći, od strane radnika u in-dustriji koji su se skupljali na jednom mjestu, grijali vodu i pripremali ovu juhu koja je tada predstavlja-la okrepljujući obrok

• Knorr proizvodi danas se rade od povrća, začina i začinskog bilja uzgojenih i dozrelih na suncu te ubranih u sezoni kad im je kvaliteta najveća

• Knorr ima svoj tim kuhara koji stoje iza Knorr proizvoda, a čini ga 250 vrhunskih kuhara širom svijeta koji stvaraju za vas

• Od 2001. Knorr tvornice su smanjile: utrošak energije za 37%, potrošnju vode za 14% te emisiju Co2 za 53%. Jer brinemo o našim resursima

• Knorr na kineskom znači “Sretna obitelj”

Jeste li znali:


Oprema za trgovine

Hrvatski trgovci su u posljednjem deset-ljeću napravili veliki iskorak u brendiranju

svoje maloprodajne mreže pa se tako danas može bez ustručavanja reći kako su domaće trgovine iskoračile iz stanovite općenitosti u do-menu posebnog. Naime, da-našnji kupci su itekako upo-znati sa svim pojedinačnim predstavnicima trgovačkog sektora, imaju određene sta-vove o njihovoj ponudi, una-prijed znaju što mogu očeki-vati i zašto odlaze u neki od trgovačkih lanaca, što samo po sebi govori da se tijekom godina kod hrvatskog po-trošača razvila svijest o ma-loprodajnom brendu. Više se ne ide u neku apstraktnu trgovinu, nego se kaže: Idem u Konzum, Lidl, Billu, Kaufland, Plodine ili neki drugi brend. Pored klasičnih marketinških alata kojim se ovi trgovački lanci služe kako bi se izdvojili i prezen-tirali kao poželjno mjesto kupovine, poput televizijskih spotova, preporuka u tisku, informiranja putem letaka i slično, sve ove tvrtke imaju i zasebne pristupe u onome što im je svima zajedničko: Kako bi prezentirali i potom prodali robu, svima im je potrebna oprema za trgo-vine. Način izbora opreme, vrsta, boja i pozicioniranje jedan je od pristupa izravnog brendiranja koji ima velikog efekta na ponašanje kupaca, jer uređenost i uočljiv a opet ne odviše napadan interijer prodavaonice utječe na po-zitivno raspoloženje kupaca. A to je ono što svaki trgovac želi postići.

KOMUNIKACIJA S KUPCIMADa je tomu tako potvr-đuju nam i iz čakovečkog Promminga, jednog od vo-dećih domaćih proizvođača opreme za trgovine: “Globa-lizacijom tržišta, otvaranjem svijeta informacija i vizual-

nog nadmetanja, svaki kupac opreme mnogo truda ulaže u isticanje osobnosti. Kreiranje vlastitog identiteta, nečeg po čemu će se i kupci moći identificirati, traži individu-

alni pristup svakom lancu ili pojedinoj trgovini.” Naime, u komunikaciji s kupcima, uređenje prostora jedan je od važnijih čimbenika o kojima treba voditi računa pa trgovci i proizvođači ula-žu značajan trud i sredstva u oblikovanje okruženja

koje će kupca potaknuti na kupnju. Pritom se prvo pra-vilo odnosi na podređenost prostora robi koja se prodaje, a asortiman dalje diktira raspored te vrstu polica, rasvjetu, klimatizaciju, glaz-bu i organizaciju prostora. Osim fiksne opreme koja čini temelj poslovanja svake prodavaonice, u prezentaciji ponude trgovine izuzetno su važni pomični stalci koje su-srećemo na različitim pozici-jama na prodajnom mjestu, od ulaza gdje obično stoje stalci s informativnim ma-terijalima pa sve do blagajni gdje se nalaze police koje

nude proizvode namijenjene impulsnoj kupnji. Različite POS (point of sale) tehnike pritom uključuju displaye, pozicionere, vješala, blistere i slično. Pored toga, brzi

tempo života pred trgovce je stavio nove izazove kako bi zadržali lojalnost svo-jih kupaca pa

tako već godinama svjedo-čimo i brojnim tehnološkim unapređenjima u trgovina-ma, kao što su vaganje na blagajni, automatske blagaj-ne ili beskontaktno plaćanje. Funkcija svih tih inovacija je da se kupcu omogući što je moguće manji gubitak

dragocjenog vremena kako bi trgovinu nakon kupnje napustio zadovoljan. Jedino takav kupac će doći ponov-no, a to je maksima na kojoj

počiva moderna trgovina. O još uvijek nedovoljnoj usmjerenosti domaćih trgo-vaca na suvremena tehno-loška rješenja govore nam pak iz tvrtke Mettler Toledo: “Surađujemo s većinom

stranih i domaćih trgovačkih lanaca. Primjetno je da je kod domaćih lanaca prisutna veća štednja kada je u pitanju investiranje u opremu i nove

tehnologije koje bi im u stvari trebale donijeti zna-čajne uštede. Također im nije priori-

tetno redovno održavanje opreme, koje bitno utječe na životni vijek uređaja, a time i rezultati mjerenja koji utječu direktno na profit”. Ove bi riječi trebalo shvatiti vrlo ozbiljno poglavito stoga

Zadnjih godina u maloprodaji se sve više investira u preuređenje trgovina

Podređenost prostora robi koja se prodaje prvo je pravilo uređenja trgovine

Uređenje prostora jedan je od važnijih čimbenika o kojima treba voditi računa pa trgovci i proizvođači ulažu značajan

trud i sredstva u oblikovanje okruženja koje će kupca potaknuti na kupnju

POTICAJ za kupnju


što dolaze iz tvrtke koja ima iskustvo poslovanja na naj-većim svjetskim tržištima. Mettler Toledo je, naime, vodeći međunarodni pro-izvođač preciznih mjernih instrumenata. Ova je tvrtka najveći svjetski proizvođač i dobavljač sustava za vaganje za laboratorije, industriju i maloprodaju hrane. Jedna od divizija u koncernu je i “Trgovina” koja razvija i pro-izvodi rješenja za vaganje u trgovini i maloprodaji hrane. Tako Mettler Toledo u svom asortimanu nudi trgovcima samoposlužne i poslužne vage, kontrolne vage, vage za skladišta, softverska rješenja, podršku i servis.

PROIZVODNJA OPREMEDakako da su proizvođači opreme za trgovine životno vezani uz investicijske ciklu-se u sektoru maloprodaje, a kako su ta ulaganja značajno smanjena u proteklim godi-

nama industrija opreme za trgovine je bila primorana prilagoditi se trenutku te se u većoj mjeri okrenuti vanj-skim tržištima. Zlatno doba maloprodajnih ulaganja od prije desetak godina vjero-jatno se više neće vratiti, no aktivnosti na tržištu ipak ima. Uz povremena otvo-renja novih supermarketa i hipermarketa, u proteklom periodu bilo je i aktivnosti na preuređenju postojećih objekata, a ne treba zanema-riti niti preuzimanja tvrtki (Konzum preuzima objekte Mercatora, Spar i Lonia objekte Dione, a Studenac objekte tvrtke Merkur 5), što za sobom povlači investicije u rebranding te obnovu ili prilagodbu opreme. “Kad govorimo o ‘food programu’ (marketi, supermarketi), novi poslovi se uglavnom ugovaraju na projektima ‘face liftinga’ postojećih tr-govina (naglasak na odjele

voća i povrća, kruha) te na novim projektima u pravilu manje kvadrature u rural-nijim područjima”, kažu nam iz Sobočan interijera iz Murskog Središća. Riječ je o tvrtki koja je jedan od hr-vatskih lidera u proizvodnji opreme za trgovačke centre, trgovine i butike višeg kva-litativnog razreda. Uz to, tvrtka je izvozno orijentira-na te bi udio plasmana na inozemna tržišta (uglavnom EU) do kraja 2014. trebao doseći 55 posto. “Na hrvat-skom tržištu rast potražnje je izraženiji u ‘non-food programu’, gdje se povećava prodaja POS displaya koji su u funkciji promocije te bolje prodaje. Stjecanjem novih kupaca na domaćem tržištu te rastom prodaje opreme s većom dodanom vrijedno-šću uspijevamo nadoknaditi manjak većih investicija”, ističu u Sobočan interijerima te dodaju kako u narednim godinama očekuju daljnji pad potražnje u Hrvatskoj pa se stoga planiraju jače foku-sirati na inozemna tržišta gdje očekuju rast potražnje za svojim proizvodima. Još jedna tvrtka sa sjeveroza-pada Hrvatske, čakovečki

Promming, jedan je od vo-dećih igrača u sektoru proi-zvodnje opreme za trgovine. O svom pristupu klijentima kažu: “Razgovor sa svakim trgovcem teče tako da uklo-pimo njegove želje i potrebe, ali i savjetujemo, kako bi se njihovi kupci osjetili ugodno i motivirano za kupnju spe-cifičnog proizvoda. Ponekad je dovoljno definirati samo detalj opreme, boju ili manju nadogradnju”. U nastoja-njima da zadovolje zahtjeve svojih klijenata iz Prommin-

ga ističu kako s tim ciljem sve više ojačavaju i suradnju s renomiranim dizajnerskim i arhitektonskim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu. U osvrtu na aktualno stanje na tržištu konstatiraju kako je kriza imala poguban utjecaj na domaće trgovce koji ulažu izuzetne napore da opstanu na tržištu, potisnuti stranim lancima. “Strani lanci uglav-nom rade godišnje ugovore i uvoze opremu. Naravno, takvi odnosi na tržištu nas motiviraju da i sami daje-mo ponude inženjerskim biroima van Hrvatske i preko njih plasiramo naš proizvod. Tako se dešava da naše police ponovno budu uvezene u susjedni novo-otvoreni prodajni centar”, kažu u Prommingu. Inače, ovaj čakovečki proizvođač specijaliziran je za opremu prehrambeno-mješovitih centara, prodaju tehničkih i tekstilnih proizvoda, tiska, obuće i drugih vrsta robe. Tvrtka je ostvarila suradnju s gotovo svim trgovačkim lancima na hrvatskom trži-štu, a pohvalili su se i kako su preko inozemnih biroa opremali brendove od St. Petersburga do Dubaija.

Sektor opre-me za trgo-vine slijedi kretanja u maloproda-ji te im se prilagođava

svojom ponudom i odgovori-ma na zahtjeve koje pred njih postavlja otvoreno tržište. U pojedinim segmentima je prisutna naglašena sezonal-nost koja se vezuje za blag-dane ili velika sportska na-tjecanja. Tako su tvrtke koje se bave proizvodnjom polica za izlaganje proizvoda već zaprimile narudžbe za pred-stojeću božićnu sezonu kada nas u trgovinama očekuju šaroliki displayi s proizvodi-ma koji pozivaju na kupnju. Pa tko voli, nek’ odoli.

komunikacija s kupcima

Manjak domaćih investicija okrenuo je proizvođače opreme prema stranim tržištima

izravna

POTICAJ za kupnju


PROMO

NCR-ova softverska rješenja optimiziraju operacije trgovačkih maloprodajnih lanaca i distributera diljem svijeta

Posljednjih gotovo 130 godina, kompa-nija NCR svjetski je lider u tehnologija-

ma maloprodajnih transakcija. Nedavno je svoje inovacije dodatno proširila, ponudiv-ši poslovnim subjektima unutar opskrbnog lanca novi portfelj usluga, kroz takozvani Power Enterprise softver. Ovakva rješenja, koja diljem svijeta uvode trgovci na malo, veletrgovci i distributeri, bitno olakšavaju svakodnevne transakcije između poslovnih subjekata i potrošača.

Usluge koje NCR nudi kroz Power Enter-prise sustav primarno su dakle namijenje-ne trgovcima na malo i distributerima robe brzog obrtaja (kao što su hrana, roba široke potrošnje, roba s diskontnim cijenama, te proizvodi namijenjeni zdravlju i ljepoti). Rješenja uključuju trgovanje, automatsko skladištenje i nadopunjavanje skladišta, transport, te upravljanje skladištem i B2B odnosom s klijentima. Ona povećavaju učinkovitost, pomažu u optimizaciji cijena i zaliha, te osiguravaju točnost podataka, dok je pristup podacima - ključnim za donošenje odluka i poduzimanje akcija - osiguran na razini cijelog poduzeća.Zadovoljstvo nam je najaviti da u suradnji s M.A.I. Trade, dio rješenja iz Power Enterprise sustava ove godine možemo

ponuditi i hrvatskome tržištu. Rješenja koja uvodimo pomno su odabrana, na temelju benefita koje na lokalnom tržištu osiguravaju trgovcima u maloprodaji i distributerima.

Pojednostavljen sustav upravljanja artiklima i politikom određivanja cijenaZahvaljujući NCR HQ aplikaciji, izazovni zadaci planiranja prodajnog asortimana, te upravljanja politikom određivanja cijena bitno su pojednostavljeni. Lanci mješovite robe, koji rade i s desecima tisuća artikala, surađuju sa stotinama dobavljača, te uprav-ljaju tisućama promjena redovnih cijena i troškova, moraju uložiti jako puno napora kako bi sve to držali pod kontrolom. NCR HQ svime time upravlja kroz samo jednu aplikaciju koja osigurava točne i dosljedne podatke o artiklu - u svim sustavima, te između trgovinskih partnera. Uz NRC HQ rješenje, ručno unošenje podataka svedeno je na minimum, čime se smanjuju troškovi radne snage i opasnost od nastanka pogre-šaka, dok automatizirani sustav za određi-

vanje cijena omogućuje ostvarivanje cilja-nih marži, kako za redovne artikle, tako i za artikle koji se nude po promotivnim cijenama. Povratno, poboljšani asortiman

robe te dosljedni pristup u određivanju cijena pozitivno utječe na zadovoljstvo kupaca. Kroz portal za suradnju, NRC HQ također poboljšava komunikaciju s dobavljačima i to razmjenom elektroničkih podataka o artiklima (npr. o promjenama troškova, poslovnim dogovorima, promje-nama cijena i novim artiklima).

Maksimizacija koristi od investicije u zaliheImati dovoljno robe na policama, kako bi zadovoljili potražnju potrošača i potrebe kupaca, konstantan je izazov za svakog trgovca. Naručite li previše, police će biti pune, a potrošači zadovoljni, no ne uspijete li sve prodati, bit ćete prisiljeni smanji-ti cijenu ili čak robu baciti, a to će vam stvoriti nepotrebne gubitke. S druge strane, naručite li premalo, propuštate potencijal-nu prodaju te riskirate da vaši kupci odu konkurenciji. NCR DDR - Demand Driven Replenish-ment (obnova zaliha usklađena s potra-žnjom), aplikacija je koja kreira savršenu narudžbu za vaš dućan kako biste u njemu imali točno onoliko robe koliko je po-trebno. U svrhu predviđanja potražnje za svakim artiklom unutar svakog dućana, algoritmi za predviđanje koriste signale potražnje, dolazeće promocije, povijesne obrasce ponašanja te kalendar događanja. Sustav analizira prognoze, zajedno s ciklu-sima dostave te drugim ključnim varija-blama na temelju kojih stvara optimalnu narudžbu – narudžbu s kojom su potrebe vaših potrošača zadovoljene, a gubici sve-deni na minimum. Sve to podržano je i sustavom za praćenje stavaka na zalihama te mobilnom tehnologijom koja optimizira njihovo upravljanje.NCR Purchasing aplikacija upravlja obnav-ljanjem zaliha na skladištu, radi zadovolje-nja potreba u višekanalnom sustavu dis-tribucije. Uz ovaj suvremeni alat, koji au-tomatizira vaše dnevne aktivnosti, sada se možete bolje usredotočiti na iskorištavanje prilika za ostvarenje dodane vrijednosti, kroz smanjenje troškova i maksimizaciju financiranja od strane dobavljača. Narudž-be skladišta uzimaju u obzir potražnju iz svih kanala, skupa sa svim varijablama, kao

DILJEM SVIJETA NAŠA RJEŠENJA POMAŽU NAJBOLJIM TRGOVCIMA NA MALO I DISTRIBUTERIMA DA SVOJE OPERACIJE VODE VIŠE STRATEŠKI. TAKAV PRISTUP OSIGURAVA VEĆU DOBIT, SMANJUJE TROŠKOVE I POVEĆAVA ZADOVOLJSTVO KUPACA TE OPĆENITO OSIGURAVA VEĆE KOMPARATIVNE PREDNOSTI. - Todd Michaud, globalni potpredsjednik NCR-a i generalni direktor za NCR Global Enterprise, Merchandising and Supply Chain Solutions


NCR-ova softverska rješenja optimiziraju operacije trgovačkih maloprodajnih lanaca i distributera diljem svijeta

što su prilike za kupovinu unaprijed, ras-poni cijena i sl. Oba rješenja dizajnirana su tako da podržavaju nijanse u nadopunja-vanju zaliha hrane te osiguravaju točniju prognozu od rješenja koja nisu namijenje-na za prehranu.

Optimizacija transportaSmanjivanje transportnih troškova, uz zadržavanje standarda usluge prema klijen-tima veliki je izazov za većinu kompanija. NCR nudi cijeli niz rješenja kojima se auto-matiziraju operacije transporta te povećava njegova učinkovitost. NCR Transportation Optimization aplikacija je koja omogućava smanjenje broja prijeđenih kilometara, uz pomoć sustava za planiranje ruta, što posljedično smanjuje utrošak goriva i troškove prekovremenog rada. Dock Sc-heduling sustav svojevrsni je online portal za prijevoznike koji omogućava planiranje isporuka, objedinjujući informacije o do-stupnosti pristaništa, raspoloživosti radne snage u skladištu s ulaznim dostavama radi povećanja produktivnosti skladišta. Uprav-ljanje pristaništem koordinira kretanje pri-

kolica kroz skladište te osigurava vidljivost dizalica i hitne dostave. Radi potvrđivanja dostave robe, osiguranja potrebnih potpisa te kreiranja elektronskih računa koristi se Power Delivery mobilna tehnologija. Sve to smanjuje ulazne i izlazne troškove prijevoza, optimizira korištenje skladišnih resursa te osigurava iznimnu točnost i transparentnost do zadnjeg kilometra u lancu opskrbe.

Zadovoljstvo maloprodajnih kupacaNCR’s Customer Relationship Manage-ment solutions, rješenja za upravljanje odnosima s kupcima koja NCR nudi, posebno su dizajnirana kako bi zadovoljila specifične potrebe trgovaca i distribute-ra. Mobilna i web rješenja omogućuju kupcima da sami plasiraju svoju narudžbu, te nude alate za prodaju putem mobilnih aplikacija. Bez obzira koristite li tablet, laptop ili drugu web platformu, zahva-ljujući našim rješenjima, vaši će prodajni predstavnici postati pouzdani prodajni savjetnici te vam na ovaj način pomoći da postanete tržišni lideri u pružanju usluga kupcima. NCR Power Mobile, naša najnovija aplikacija s privlačnim korisnič-kim sučeljem, prodajnim predstavnicima i kupcima omogućava da preko svojih pametnih telefona ili tableta dodatno istraže proizvode, naruče robu i provjere status narudžbe te da u bilo koje vrijeme pristupe cijelom nizu podataka o artiklu koji ih interesira.

Sveobuhvatan pristup današnjem lancu opskrbeKompanije diljem svijeta koriste NCR Global Enterprise, Merchandise and Supply Chain rješenja kako bi optimizi-rale tijek robe, podataka i plaćanja kroz kompleksnu mrežu maloprodajnih lanaca, uz poseban fokus na postizanje izvrsnosti u upravljanju robom kratkog roka trajanja. Ova rješenja, namijenjena primarno vodećim globalnim trgovcima robe široke potrošnje, i distributerima hrane prisutna su i koriste se u više od 50 zemalja diljem svijeta. U suradnji s M.A.I. Trade svoje NCR Power Enterprise rješenje uvodimo i u ovu regiju, počevši s Hrvatskom.

O M.A.I. TRADEM.A.I Trade je regionalna kompanija specijalizirana za IT rješenja u malo-prodaji i ugostiteljstvu. Osnovana 1993. godine u Rijeci, M.A.I. Trade već je više od 10 godina ovlašteni NCR-ov razvojni partner. S tisućama POS uređaja ugrađe-nih diljem regije, vodeći smo dobavljači IT usluga u maloprodaji. Slijedeći svjetske trendove u maloprodaji, i rastućoj lokalnoj potražnji za naprednim maloprodajnim tehnologijama, vjerujemo da je domaće tržište spremno prihvatiti nova softver-ska rješenja u maloprodaji i distribuciji koje sada, u suradnji s NCR-om, nudimo svojim kupcima.

O NCR-uNCR Corporation globalni je lider u tehnologijama vezanim uz transakcije s potrošačima, koji svakodnevnu interak-ciju s poslovnim partnerima pretvara u iznimno iskustvo. Sa svojim softverom, hardverom te portfeljem usluga, NCR podržava više od 485 milijuna transakcija dnevno - u maloprodaji, financijskom sektoru, putničkim agencijama, ugosti-teljstvu, telekomunikacijskim uslugama i tehnologiji, te malom poduzetništvu. NCR-ova rješenja pojednostavljuju sva-kodnevne transakcije, čineći život lakšim. Sa sjedištem u Duluthu, Georgia, NCR zapošljava oko 29.000 ljudi te posluje u 180 zemalja diljem svijeta. NCR je trgo-vačka marka NCR korporacije u SAD-u i ostalim zemljama. Pozivamo investitore da posjete našu web stranicu, koju redovito ažuriramo s financijskim i drugim bitnim informacijama o NCR-u.

Više o NCR rješenjima saznajte na www.mai.hr


Uređenje prodajnog prostora

Recesija. Vjerojatno najčešće ko-rištena riječ u svim poslovnim razgovorima u zadnjih nekoliko godina u svijetu, a posebno kod

nas. Mada je, kako se čini, vrijeme one prave ozbiljne recesije u većini svjetskih ekonomija prošlo, ona je osim na gospodarstvo ostavila veliki trag i na gotovo sve ostale aspekte svakodnevnog života. Proizvođači su na tržišta izbacivali posebne “recesij-ske” modele proizvoda, od mobitela do automobila, tržišta nekretninama su se protresla do te mjere da ih je praktički trebalo iznova definirati, financijske institucije su nestajale, a zamjenjivali su ih neki novi financijski

modeli… došlo je doba dijeljenja i dodatnog iskorištavanja onog što već posjedujemo. Od Airbnb-a preko ko-jeg se iznajmljuju stanovi ili sobe koje se trenutno ne koriste, preko Lyft-a - aplikacije s kojom svatko s osobnim

automobilom i viškom vremena može postati taksist pa sve do iznajmljivanja alata koji nam leži u spremištu većinu godine, garažnog mjesta za vrijeme dok smo na poslu i slično. Takav, socijalno osjetljiv način promišljanja svijeta oko nas utjecao je i na vodeće trendove uređenja prostora, počevši od privatnih stanova i kuća, preko malih trgovina i kafića pa sve do ma-instream globalnih trgovačkih lanaca.

RECIKLIRANI TRENDGotovo da nije bilo ozbiljnog brenda koji zadnjih godina nije koristio reci-klirane materijale, drvene palete, jefti-nu završnu obradu, vidljive instalacije,

pa čak i namjerno neu-redno “sklepane” poli-ce ili promo displaye. Dugo su se trgovački lanci borili protiv toga

ne shvaćajući dovoljno koliko se uisti-nu svijet oko njih promijenio u jako malo vremena. Neki novi, mladi ljudi počeli su kreirati i diktirati trendove koristeći ono što im je dostupno i prije svega jeftino. Recikliranjem i

ponovnim iskorištavanjem postojećih elemenata dobili smo tisuću i jedan način korištenja drvenih transport-nih paleta, namještaj iz pedesetih i šezdesetih postao je nezaobilazan akcent svakog prostora, proizvođači podnih obloga čupali su kosu nad tisućama kvadrata neobrađenih be-tonskih ploha, a najobičnije žarulje koje vise na žici iz stropa izluđivale su električare. Internet kao katalizator tih promjena stvorio je stotine i tisu-će “opinion-makera” preko njihovih blogova i instagram fotografija te u drugi plan bacio tradicionalne stručne

PROŠLO JE VRIJEME drvenih paleta

Damjan GeberBrigada

Dok će u malim trgovinama trendovi reciklaže, retro stilova, ponovnog iskorištavanja objekata u drugačijim kontekstima trajati još neko vrijeme, kod velikih trgovaca promjena je već nastupila. Reciklirane i improvizirane detalje u trgovinama sada sve češće mijenja kvalitetna izrada, briga o detalju i obrtnička preciznost

Recesija je imala odraza i na vodeće trendove uređenja prostora


publikacije. Odjednom je blog kuća-nice iz predgrađa Minnesote sa svojih par milijuna sljedbenika diljem svijeta učinio izradu vješalice od vodovodnih cijevi nečim što svi žele i što je naj-bolje od svega, mogu jednostavno i jeftino proizvesti.

NEDOSTATAK KARAKTERAOno gdje su trgovci i trgovački lanci pogriješili je nedovoljno razumijeva-nje trendova i neselektivno prihvaća-nje svega što bi se pojavilo u bespući-ma Mreže. Glavni razlog tomu je, po meni, struktura ljudi koji donose od-luke koja se uglavnom nije mijenjala desetljećima. Rijetko koja tvrtka ima u svom sastavu izvanserijske viziona-re i genijalce koji mogu predvidjeti

ili čak diktirati trendove; većina ih osluškuje tržište i želi mu se što prije prilagoditi. To nije loš pristup, dapa-če, vizionari nisu nužno i garancija dugoročnog uspjeha neke tvrtke, ali ako se želi razumjeti novu generaciju i nov način života, trebalo bi im se ozbiljno posvetiti, pozvati ih u tim ili bar porazgovarati s njima, a ne anali-zirati potpuno nove trendove starim alatima. Rezultat je u tom slučaju površan, kako je površno bilo i ubaci-vanje svih tih “hipsterskih” momenata unutar svih mogućih oblika prodajnih prostora. Trgovina je prostor u kojem

mi kao kupci donosimo odluku o zamijeni nečeg svog za nešto tuđe, a kako za gotovo sve na ovom svijetu postoji alternativa, tako i kupac ima

izbora gdje će se to točno desiti. Jedna od važnih činjenica koje utječu na tu odluku je prostor u kojem se nalazi i način na koji su proizvodi izloženi. Ako se radi o maloj, kvartovskoj tr-govini, sasvim je u redu izlagati pro-izvode na drvenim paletama, starim perilicama rublja, bakinim vitrinama i slično. U redu je da se sa zidova lju-šti boja, da je rasvjeta jednostavna i

pomalo neočekivano neprikladna i da prodavač (najčešće ujedno i vlasnik) sjedi ispred nje sa šalicom kave u ruci. Takav tip trgovine u stvari i ne može drugačije izgledati jer šarmantnim, in-timnim pristupom vrlo jasno prikazu-je karakter samog vlasnika i time una-prjeđuje dojam autentičnosti njegovih proizvoda. Manufakturni pristup polu-improviziranom dojmu interije-ra ne samo da je financijski prihvatljiv malim trgovcima, već bi im trebao biti i svojevrsni standard prilikom uređe-nja prostora u kojem prodaju ono u što prije svega vjeruju. Jednako kako

ovakav način uređenja prostora nije pravi smjer za velike trgovačke lance, tako niti generički uređena trgovina s tipskim aluminijskim policama,

MDF prodajnim pultom, rasvje-tom iz kataloga i dosadnim sivim pločicama nije

dobar smjer za malu trgovinu. Ono što je zajedničko i malim i velikim formatima jest karakter… bez njega je danas gotovo nemoguće uspješno poslovati. Dok je kod malih trgovaca karakter naočigled jednostavno ugra-diti u prostor, postoji toliko primjera koji dokazuju suprotno. U većini njih kao da postoji neki strah od pokaziva-nja emocija, strasti, žara s kojim rade to što rade, a to je nešto što kupci vrlo brzo primijete. Ako vlasnik trgovine nije u stanju svoj prostor urediti tako da prenese vlastitu emociju zbog koje se i bavi tim poslom, da pokaže da mu je stalo, zašto bi mu onda kupci uopće dali povjerenje i na kraju, svoj novac.

PAMETNO BRENDIRANJEDok će u malim trgovinama trendovi reciklaže, retro stilova, ponovnog iskorištavanja objekata u drugačijim kontekstima trajati još neko vrijeme, kod velikih trgovaca promjena je već nastupila i vrlo brzo se širi. Veliki trgovački lanci su s razlogom “veliki”, a taj je da nemaju jednu osobu koja će sama uređivati svaki detalj trgovine i brinuti se o proizvodima, već iza toga stoji cijeli sustav. Pametnim brendi-ranjem, tržišnim pozicioniranjem i marketinškom strategijom može se stvarati dojam osobnog zalaganja i brige osobe prema osobi, ali u trgovi-ni kao konačnom mjestu transakcije nečeg našeg za nešto tuđe potrebno je ipak prikazati malo više od onog što ionako možemo sami izraditi kod kuće. Stvaranje želje i inspiracija su vrlo jaki okidači za kupovinom. Taj osjećaj se mora izgraditi i kroz pro-storno uređenje. Nema ničeg lošeg u inspiriranju “hipsterskom” estetikom, ali velika je razlika između inspiracije i doslovnog kopiranja. Recikliranje prirodnih materijala je vrlo dobar pri-mjer, njih svakako treba koristiti u što većem broju, jer gotovo je nevjerojat-no da u današnje vrijeme postoji itko tko ne shvaća važnost brige za okoliš. Međutim, briga o okolišu nije puko

Lakirani furnir, mesing, bakar i kamen se sve češće koriste u uređenju trgovina

originalnošćureciklirane ideje treba zamijeniti


Uređenje prodajnog prostora

slaganje starih drvenih letvi na zid ili izlaganje nove kolekcije na hrpi tran-sportnih paleta, osim ako sam kon-cept trgovine nije takav da je to apso-lutno neminovno. Uguravanje takvih, prvenstveno dekorativnih, akcenata u prostor vrlo brzo postaje dosadno, a s vremenom i pomalo uvredljivo jer ipak se radi o ozbiljnim trgovačkim brendovima koji prodaju kvalitetnu i vjerojatno ne baš jeftinu robu.

POVRATAK PLEMENITIH MATERIJALAReciklirane i improvizirane detalje u trgovinama sada sve češće mijenja kvalitetna izrada, briga o detalju i obrtnička preciznost. Materijali su i dalje prirodni, prije svega drvo, cigla i metal, ali sada im se pridružuju i neki malo plemenitiji (skuplji) poput laki-ranog furnira, mesinga, bakra i kame-

na. Većini Hrvata će prva asocijacija biti vjerojatno prilično negativna na sam spomen tih materijala jer smo na ovim prostorima, na žalost, proživjeli period u kojem su se oni koristili bez ikakvih kriterija u vrlo čudnim, a ne-rijetko i kičastim kombinacijama. Nov

način korištenja bakra ili mramora je daleko od toga: oni se u interijerima pojavljuju s mjerom, na mjestima gdje su zaista neophodni i svrha im je vrlo

jasna - dojam finoće i kva-litete u prostoru. Ne mora to biti butik visoke mode ili zlatarna, čak ni obični supermarketi unutar svojih specijaliziranih odjela ih ne bi trebali unaprijed zaobila-

ziti. Najbolji primjer te nove estetike u uređenju prodajnih prostora je Lo-blaws St. Clair & Bathurst iz Toronta koji je nedavno osvojio nagradu za najbolju rekonstrukciju u kategoriji supermarketa prestižnog američkog magazina VMSD (Visual Merchandi-

sing and Store Design). Tu su i dalje prisutni većinom osnovni materijali i “hipsterski” detalji - drvo, beton, vidljive instalacije, keramičke pločice, viseće žarulje i slično, ali niti oni više nisu improvizirani već uredni i s vrlo visokim stupnjem završne obrade. Signalizacija je još jednostavnija nego prije, svodi se na ono bitno i jasno prikazano kako bi se kupci bolje snala-zili u prostoru i osjećali sigurno. Zone pojedinih grupa proizvoda su jasno definirane i tretirane svaka na svoj način, kako kroz uređenje interijera i odabir materijala, tako i kroz speci-fične načine izlaganja. U konačnici, to je jedan vrlo lijep i ugodan prostor koji je otišao korak dalje kada je riječ

Bez jasno definiranog karaktera trgovačkog prostora gotovo je nemoguće uspješno poslovati


o uređenju (naravno i financijski), ali bez sumnje će to vrlo brzo isplatiti i postaviti kriterije koje će i konkurenci-ja morati pratiti.

STARBUCKS KONCEPTMožda najbolji primjer novih trendova u maloprodaji dolazi iz pomalo neo-

čekivanog primjera - novog Starbucks koncepta. Iako se radi prvenstveno o uslužnoj djelatnosti, Starbucks koncept je puno više od toga, a pogotovo njihov novi “Vagon”. Da, Starbucks je odlučio preskočiti još jednu barijeru i ponov-no diktirati standarde. Na određenim švicarskim prugama unutar željeznič-kih kompozicija sada je i njihov vagon, tj. potpuno opremljena trgovina sa svim elementima koje njihove trgovine imaju. Od ponude, atmosfere, načina poslovanja pa do uređenja interijera, to zaista jest pravi Starbucks i to možda najljepši dosad. Kao što su oni među prvima prihvatili urbani stil uređenja prostora i stvaranja ugodne, kućne,

atmosfere u svojim lokalima, tako su sad i među prvima implementirali novi stil. U interijeru i dalje domini-raju “topli” materijali, ali s iznimnom brigom o svakom detalju. Od savršeno krojenih kožnih fotelja s ugravira-nim grbom preko stolarski precizno izvedenih stolova od punog drveta ili

finog furnira pa do intimne rasvjete i mekanog tapisona. Konceptualno, to je potpun pogodak u zemlji gdje se velik broj poslovnih ljudi koristi kvalitet-nim željezničkim prijevozom, a kava kupljena u Starbucksu na kolodvoru se brzo ohladi i ostavlja te na milost i nemilost automatima. Stvaranjem ka-rakterističnog prostornog osjećaja ne samo da je i kava ukusnija, a putovanje ugodnije već je i brend imidž dobio čitav niz novih pluseva na prilično zasićenom tržištu. Hrabrost i ulaganje u novo naravno nisu jednostavni, a vjerojatno niti najjeftiniji način, ali svakako su jedini pristup koji može stvoriti razliku. Pratiti trendove koji

su već etablirani za veće sustave znači već u startu biti iza nekoga jer, s obzirom na sve neophodne procedure,

implementacija tako nečega ne može biti onoliko brza koliko se oni brzo mi-jenjaju. Prepoznavanje novih smjerova na vrijeme i njihovo pravilno interpre-tiranje je puno bolji, ali i riskantniji način da se brzo dođe ili dugo ostane na vrhu, samo treba znati kako… ili se okružiti ljudima koji to znaju.

Pratiti trendove koji su već etablirani znači već u startu biti iza nekoga

novi trendovi traže alatenove


Sakupljači vlage

ZA UGODNIJE i zdravije stanovanje

Svi smo se barem jed-nom do sada susreli s crnim mrljama u kutevima soba, na ru-

bovima kade i tuš kabine ili kondenzacijom na prozori-ma. Takve pojave uobičajene su u svim prostorima koji se malo koriste ili pak imaju česte i nagle promjene tem-perature koje nastaju uslijed kuhanja, grijanja, sušenja rublja ili tuširanja. Njih uzrokuje vlaga kojoj dodatno pogoduje i obilje kiše, odno-sno vremenske prilike koje

su kod nas prisutne već neko vrijeme. Zbog stvaranja viška vlage u zraku dolazi do poja-ve plijesni i grinja pa nastaju razna oštećenja na tepisima, zavjesama, namještaju i zido-vima, što u konačnici dovodi do nepotrebnih dodatnih troškova u kućnom budžetu. Da bi se takve pojave spri-ječile višak vlage treba na vrijeme detektirati i ukloniti, što je ujedno i glavna zadaća

odvlaživača zraka, odnosno sakupljača vlage.

DJELOVANJE ODVLAŽIVAČAProsječna obitelj kroz sva-kodnevne aktivnosti, kao što su kuhanje, tuširanje, kupanje i grijanje na plin, tijekom dana proizvede čak 12 litara vode u zraku. Previ-še vlage, osim što je štetno za dom, loše utječe i na ljudsko zdravlje jer pojačava simpto-me bolesti kao što su astma i artritis. Odvlaživači zraka svode tu povišenu razinu

vlage na op-timalnu kon-centraciju od 50 do 60 posto i time preven-tivno djeluju na zdravlje

i očuvanje doma. Znajući to ne čudi ni podatak kako potražnja za takvim proi-zvodima ovisi o vremenskim prilikama, odnosno da su sakupljači vlage najtraženiji u hladnijim danima kada su oborine učestale. “Vrhunac potražnje za našim sakuplja-čem vlage, Air max, osjetimo u periodu od listopada do veljače”, potvrđuje nam Ma-rina Duvnjak, Senior Produ-

ct Manager iz tvrtke Bolton Croatia. Sakupljači vlage, odnosno odvlaživači zraka koji djeluju bez električne energije su mali, diskretni i jednostavni za uporabu te se mogu postaviti u različite prostore kao što su kupao-nice ili kuhinje u kojima su problemi s vlagom naj-češći, a mogu se, osim u kućan-stvu, ko-ri-

stiti i u prikolicama za kampiranje, auto kućama i brodovima. Oni funkcioni-raju na principu kemijske reakcije pa im za djelovanje nije potreban dodatni izvor električne energije, što ih čini ekološki prihvatljivijima. No, važno je znati kako od-

vlaživači zraka na kemij-skoj osnovi nisu

dovoljni u prosto-

rima u

Odvlaživači zraka svode povišenu razinu vlage na optimalnu koncentraciju

Sakupljači vlage poboljšavanju kvalitetu života i sprječavaju dodatne troškove u kućanstvu. Ipak, hrvatskim je potrošačima ova kategorija još uvijek

relativna nepoznanica


dnevno proizvede prosječna obitelj

ZA UGODNIJE i zdravije stanovanje

12 l vode u zraku

kojima je vlaga posljedica ozbiljnijih problema kao što su poplave, pa su u tom slučaju profesionalni odvla-živači zraka koji rade pomo-ću električne energije bolji odabir. Ipak, takvi uređaji imaju znatno veću cijenu, glomazni su, dovode do po-

većanja potrošnje električne energije i nisu praktični niti namijenjeni svakodnevnoj uporabi.

PUNJENJA ZA BAZES druge strane, odvlaživači koji rade na principu kemij-skih reakcija za rad trebaju dodatne granule ili tablete, odnosno punjenja, koja se mijenjanju ovisno o količini vlage i veličini prostorije. Takva punjenja se zasnivaju na specijalnim solima koje na sebe vežu vlagu iz zraka i postepeno se tope čime se stvara slana otopina u bazi odvlaživača. Proizvođači sakupljača vlage kažu kako, ovisno o ranije spomenuta dva faktora, jedno punjenje, u prostoriji veličine do 20 m2, može trajati do tri mje-seca. To punjenje se dobije prilikom kupnje baze za sa-kupljanje vlage, a može ga se nabaviti i zasebno. No, ukoli-

ko je velika koncentracija vlage u zraku, to punjenje će se brže istrošiti pa, logično, i da kada je manje vlage to pu-njenje može potrajati i duže od navedenog roka. Uz to, ovakvi odvlaživači u svojoj bazi imaju posudu u kojoj se skuplja višak vlage iz zraka

pa je potrebno isprazniti je kada se punje-nje otopi. Iz Henkela kažu kako njihov od-

vlaživač zraka, Ceresit stop vlazi, osim što upija vlagu i osvježava prostor te neutra-lizira neugodne mirise ima i sistem za zaštitu od prolije-vanja pa straha od izlijevanja viška vlage iz posude u slu-čaju prevrtanja nema. Što se pak tiče osvježivanja prosto-ra, na tržištu se mogu pro-naći i punjenja za odvlaživač zraka s nekoliko vrsta različi-tih mirisa koji se postepeno otpuštaju u prostor što ga ujedno i dodatno osvježava. Za optimalno djelovanje ovih uređaja proizvođači preporučuju postaviti jedan odvlaživač u svaku prosto-riju veličine do 20 m2 gdje postoji problem s vlagom. Uz to, prilikom postavljanja od-vlaživača treba voditi računa da ima dovoljno cirkulacije zraka, odnosno da ga se po-stavi barem 10 centimetara od zida i da nije pozicioniran u blizini radijatora.

SVIJEST POTROŠAČASada kada znamo prednosti i mane ovih proi-zvoda koji rješavaju problem vlage u ku-ćanstvima ne možemo se ne zapitati koliko su oni zapravo prepoznati i traženi na hrvatskom tržištu? Prisut-nost sakupljača vlage, po-gotovo dolaskom hladnijeg perioda, sve je očitija diljem trgovačkih lanaca, ali i spe-cijaliziranih prodavaonica za boje i lakove te u centrima za vrt i dom. Zahvaljujući dugogodišnjim naporima od strane proizvođača koji rade na informiranju, i potrošači su počeli shvaćati koliko je vlaga uistinu štetna, ne samo za dom već i za njihovo zdravlje. Uz to, odvlaživači zraka koji ne koriste električ-

nu energiju najjednostavnije su i najefikasnije rješenje koje se trenutno nudi na tr-žištu za rješavanje problema s kondenzacijom, vlagom i ustajalošću zraka čega je radi klimatskih uvjeta u zadnje

vrijeme sve više.

No, iako je pomak u

svijesti po-trošača vidljiv,

pred proizvođa-čima je još uvijek dug put koji trebaju proći kako bi im približili ovu kategoriju koja im pomaže na spomenutom području. Radi toga proizvo-đači i dalje neumorno rade na edukaciji tržišta o pred-nostima odvlaživača zraka, odnosno štetnosti vlage u prostorima u kojima se bora-vi, te nam kažu kako su kon-stantno usmjereni na razvoj ove kategorije. To potvrđuju i iz Henkela te najavljuju kako će ove jeseni proširiti svoj asortiman odvlaživača zraka s novim bijelim apara-

tom privlač-nog dizajna. Upravo zato kategorija sakupljača vlage bez upotrebe

električne energije, iako je još uvijek nedovoljno prepo-znata, postaje sve popular-nija na tržištu Hrvatske pa vjerujemo da će u budućno-sti doći do pravog procvata na ovom području.

Najveća potražnja za odvlaživačima zraka je u periodu listopad-veljača

Sakupljači vlage koji ne koriste električnu energiju funkcioniraju putem kemijske reakcije


Intervju

Hrvatska prehrambena in-dustrija može postati regi-onalni lider jer su hrvatske tvrtke napravile najveći iskorak u zemlje regije glede investicija, akvizicija

i prepoznatljivosti brendova, kaže Jelušić Kašić.

Možete li nam ukratko dati presjek svo-je dosadašnje karijere? Kada ste počeli raditi u EBRD-u, na kojim ste sve pozici-jama bili te što su vaša sadašnja zaduže-nja u okviru Europske banke?Neposredno nakon završetka Eko-nomskog fakulteta u Zagrebu zapo-slila sam se kao pripravnik u HNB-u, u Sektoru za centralno-bankarske operacije. Na natječaju za Ron Brown stipendije dobila sam priliku upisati dvogodišnji poslijediplomski studij iz međunarodne ekonomije i financija na američkom Brandeis University u Massachusettsu. Tamo sam također radila kao asistent iz bankarstva i makroekonomije, te odradila i dvije poslovne prakse u Merrill Lynchu i u Massachusetts State House u Bostonu. Nakon poslijediplomskog studija u Americi vratila sam se u Hrvatsku, te prvo zaposlenje dobila u investi-cijskom odjelu Raiffeisen banke. U EBRD-u sam se zaposlila u siječnju 1998., u timu za Ukrajinu, Rumunj-sku, Moldaviju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Nakon toga sam više od 13 godina radila u EBRD-ovom sek-toru agrobiznisa, radeći na gotovo svim projektima financiranja indu-

strije hrane, pića i maloprodaje koje je banka financirala u 14 zemalja. Zadnjih sedam godina, do 2013., bila sam zadužena za jugoistočnu Euro-pu te koordinirala i vodila projekte u tom sektoru. Spomenut ću samo neke od projekata po zemljama kojih je ukupno bilo oko 40. U BiH smo financirali Bimal, VF Komerc, Bingo, Konzum BiH i Jami, a u Makedoniji Vitaminku, Vitaliju i Mik Sv. Nikole. Na Kosovu smo podržali Albi, Pesto-vu, Haxhijahu, u Rumunjskoj Expur Saipol, u Bugarskoj Olivu i Boni Holding te u Crnoj Gori Voli i Meso-promet, dok smo u Srbiji financirali Štark, Grand Kavu, Nectar, Ideu, MK

Grupu te Victoria Grupu. U Hrvatskoj smo u tom razdoblju financijski podr-žali Agrokor, Atlantic Grupu i Spar te ranije Dukat, Getro i Vetropack stražu koji su u međuvremenu otplatili svoje kredite. Nakon ovog angažmana, od lipnja 2013. godine nalazim se na mje-stu direktorice EBRD-a za Hrvatsku.

Možete li pojasniti princip djelovanja EBRD-a? Na koji način se on razlikuje od poslovanja komercijalnih banaka?Strategija EBRD-a za Hrvatsku ima tri glavna usmjerenja. Prvo se odnosi

na ublažavanje utjecaja krize kroz poticanje održivog rasta, podršku korporativnom sektoru te domaćim i stranim investitorima. U skladu s tim, prošle godine podržali smo re-strukturiranje ABS Sisak (bivše Želje-zare Sisak) i zadarskog Aluflexpacka te osigurali dvije kreditne linije ko-mercijalnim bankama za financiranje malih i srednjih poduzeća i projekata energetske učinkovitosti. Iz korpora-tivnog sektora u dosadašnjem tijeku ove godine podržali smo Vodoskok, Marina Dalmaciju, Podravku i Atlan-tic grupu. Naš drugi cilj je pridonijeti razvoju projekata te što boljem kori-štenju sredstava iz EU fondova. Treća strateška odrednica odnosi se na pružanje podrške daljnjem restruk-turiranju javnih poduzeća s ciljem povećanja njihove konkurentnosti. Jedan takav pozitivan primjer je i podrška modernizaciji i restrukturi-ranju HŽ Infrastrukture čije finan-ciranje je zaključeno krajem 2013. godine. Također, imali smo i ostale vrlo uspješne inicijative u više pod-ručja poput razrade nacrta Zakona o faktoringu, uspostavljanja programa financijske podrške investicijama u energetsku efikasnost i projekte obnovljive energije (WeBSEFF II) u kojem po prvi put mogu sudjelovati privatna i municipalna poduzeća iz Hrvatske. EBRD također pruža tehničku pomoć u implementaciji projekata s Hrvatskim vodama, HŽ Infrastrukturom te s manjim poje-dinačnim tvrtkama s kojima banka

DOBRI TEMELJI ZA DALJNJI ISKORAK

Hrvatska ima dobru prehrambenu industriju i jake brendove koje treba jačati, podupirati njihovo širenje u regiji i posebno u novim članicama EU koje poznaju

naše tržište i imaju povjerenje u kvalitetu proizvoda, ističe Vedrana Jelušić Kašić, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku

“U Hrvatskoj smo financijski podržali Agrokor, Atlantic Grupu i Spar”


2,9 milijardi eura ukupna ulaganja EBRD-a u Hrvatskoj

radi na pripremi projekata. Uz to, sredstvima tehničke pomoći podržali smo razvoj zajedničke IT platforme za regionalnu integraciju burzi u su-radnji sa Zagrebačkom, Bugarskom i Makedonskom burzom. Osnovani su i regionalni private equity fond ENEF od 40 milijuna eura kao i venture capital fond ENIF vrijedan također 40 milijuna eura koji će slu-žiti tvrtkama koje su tek pokrenute

kako bi razvile svoje ideje koje banke, zbog nedostatka boniteta, najčešće ne mogu financirati. Takav fond ne-dostaje na domaćem tržištu kako bi se premostio jaz između financiranja u razdoblju nakon osnivanja tvrtke i njezina razvoja u tvrtku sa stabilnim prihodima.

Koliko iznose dosadašnja ulaganja vaše banke u Hrvatsku, a koliko u zemlje naše regije?U Hrvatskoj je do sada uloženo oko 2,9 milijardi eura u više od 160 po-jedinačnih projekata. U 2013. smo investirali oko 288 milijuna eura u 19 projekata u odnosu na 210 miliju-na eura i 13 projekata u godini rani-je. Struktura financiranja odražava potražnju i stanje na tržištu. Sve se

češće financiraju ulaganja u učin-kovitost, opera-tivnu i financij-sku, a sve s ciljem povećanja konku-rentnosti, poseb-no sada kada je Hrvatska članica EU i u okruženju slabe potražnje. Struktura por-tfelja banke po sektorima je vrlo raznolika, uklju-čuje ulaganja u infrastrukturu (33%), korpo-rativni sektor (25%), financijski sector (33%) te ulaganja u energi-ju i resurse (10%), od čega ulaganja u privatni sek-tor čine skoro 70% ukupnog portfelja. Zain-teresirani smo dati podršku stra-teškom kapitalu kod privatizacija, javno-privatnog partnerstva (JPP) koji može transfe-rom svog znanja i tehnologije unaprijediti po-slovanje, ali isto tako i domaćem kapitalu zaintere-

siranom za prekogranično širenje. U cijeloj središnjoj i jugoistočnoj Euro-pi lani smo uložili oko 3,3 milijarde eura, od čega je najviše investirano u Poljskoj (757 milijuna eura), u Sr-biji (424 milijuna eura), u BiH (208 milijuna eura) te u Mađarskoj (200 milijuna eura).

S kojim ste hrvatskim kompanijama do-sad ostvarili suradnju te koje biste pro-jekte izdvojili kao posebno značajne?Svaku investiciju u mala poduzeća smatramo posebno značajnom jer mala i srednja poduzeća čine više od 95% našeg cjelokupnog gospodarstva. U zadnjih 12 mjeseci direktno smo financirali tri takve tvrtke: Podatkovni centar Križ, Vodoskok i Piramidu. Ta-kođer, preko komercijalnih banaka i leasing društava plasirali smo 125 mi-lijuna eura sredstava upravo za malo i srednje poduzetništvo, uključujući i sredstva za investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Pro-jekt s ABS Sisak je svakako bitan za naše gospodarstvo, a EBRD je s 20 milijuna eura financirao preuređenje postojećih proizvodnih pogona i im-plementaciju nove opreme. Tim pro-jektom omogućeno je dovršenje ope-rativnog post-privatizacijskog restruk-turiranja sisačke željezare, nakon dva neuspjela pokušaja strateških kupaca te zatvaranja postrojenja u prosincu 2011. godine. EBRD financiranje po-moglo je sponzoru, grupaciji Danieli, da iznova započne s proizvodnjom i unaprijedi proizvodni proces kako bi Sisak mogao proizvoditi specijalizi-rane poluproizvode od čelika visokog profila, uz znatnu uštedu energije i drugih resursa. Za očekivati je da će uspjeh ABS Siska postati primjer uspješnog restrukturiranja velikih

industrijskih tvrtki ne samo za Hrvat-sku nego i za cijelu regiju, koji će se moći primijeniti i na druge industrije. Od većih projekata spomenula bih financijski aranžman EBRD-a od 307 milijuna eura Atlantic grupi koji je ujedno predstavljao najveće sindicira-no financiranje u jugoistočnoj Europi te godine. Udio vlastitih sredstava banke od 60 milijuna eura bio je naj-veći među financijerima. Paket equity i quasi equity od 57,5 milijuna eura za preuzimanje Droge Kolinske bio je također ključan pri realizaciji najveće prekogranične akvizicije. Ove godine podržali smo izgradnju njihove nove tvornice u Novoj Gradiški s kreditom od 10 milijuna eura. Od posebnog

Vedrana Jelušić KašićEBRD

“EBRD je lani investirao 288 milijuna eura u 19 projekata u Hrvatskoj”


Intervjuje značaja i Agrokorova investicija u bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije na loka-ciji Gradec u blizini Vrbovca. Bioplin-sko postrojenje koristi između ostalog i termički obrađen klaonički otpad pridonoseći većem očuvanju okoliša i smanjenju utroška energije.

Hrvatska je već 15 mjeseci članica EU. Mislite li da je članstvo u Uniji u prote-klom periodu imalo nekog pozitivnog odraza na hrvatsko gospodarstvo? Što se može i treba učiniti kako bi ti učinci bili bolji i vidljiviji?Za gospodarski rast bitna su ulaga-nja strateških i financijskih partnera kao i sredstva EU fondova. Još uvijek je rano da se vide učinci vezano za korištenje sredstava iz EU fondova. Europski parlament odobrio je du-gogodišnji budžet za razdoblje 2014. - 2020. u iznosu od 960 milijardi eura od čega je 9 milijardi predviđeno za Hrvatsku. Učinkovito korištenje sred-

stva EU fondova može potpomoći rast jer pokreće niz popratnih industrija vezanih za samog nositelja projekta, poput građevinarstva ili proizvodnje mehanizacije. EBRD može pomoći kod pripreme i financiranja nacional-ne komponente.

U kojoj je mjeri Hrvatska u zadnjih godi-nu dana postala interesantnija stranim investitorima?Privatizacije, projekti javno-privatnog partnerstva i koncesije su načini pri-vlačenja kapitala. Sadašnje makroeko-nomsko okruženje je izuzetno teško te ima utjecaja na investitore. Zbog toga je od velike važnosti unaprijediti investicijsko okruženje kako bi Hrvat-ska postala što poželjnije odredište za investicije. Ono što se može napraviti je što profesionalnije pripremiti tvrtke za prodaju kao i sam prodajni proces, što uključuje angažman adekvatnih pravnih, financijskih i tehničkih stručnjaka. Također, potreban je i angažman stručnjaka u menadžmentu javne uprave kao nositelju reformi u

javnim poduzećima. Time bi se ujed-no i smanjile i relativno česte promje-ne u upravama i pospješilo provođe-nje reformi.

Nedavno ste podržali projekt “Potpora kvalitetnim prehrambenim proizvo-dima u Hrvatskoj za poboljšanje veza poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i proizvođača”, koji je rezultirao zaštitom naziva sa zemljopisnim oznakama nere-tvanskih mandarina i baranjskog kule-na. Kako gledate na ovu suradnju, koji je njen značaj te imate li u planu slične projekte u prehrambenom sektoru?To je bio zajednički projekt EBRD-a i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), koji je proveden u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Neretvanskom udru-gom voćara “Mandarina” iz Opuzena,

Udrugom proizvođača kulena “Ba-ranjski kulen” iz Belog Manastira te koncernom Agrokor. Znak zemljopi-sne oznake upotrebljava se za proizvo-de koji posjeduju određenu osobitu kakvoću, ugled ili značajke koje se prvenstveno mogu pripisati njihovom podrijetlu. Zaštita ovih proizvoda, osim što podiže njihovu konkuren-

tnost, pruža mogućnost lokalnim proizvođačima da njihov kvalitetan i zaštićeni proizvod učinkovitije pri-stupi širem tržištu, i to prvenstveno

“Zajam od 307 milijuna eura Atlantic grupi jedan je od većih projekata EBRD-a u regiji”

“U cijeloj središnjoj i jugoistočnoj Europi lani smo uložili oko 3,3 milijarde eura”


boljim pristupom distribucijskim mrežama. Trenutno razmatramo su-radnju s Ministarstvom poljoprivrede u sektoru voda koja bi mogla uključiti paket tehničke pomoći za unaprje-đenje tog sektora. Također, spremi smo angažirati tehničku pomoć kako bismo pokušali sagledati moguća una-prjeđenja skladišnice kao instrumenta osiguravanja kredita kod komerci-jalnih banaka vezano za financiranje poljoprivrednih žitarica i uljarica.

Što je po vašem mišljenju ključno za hrvatsku prehrambenu industriju kako bi ostvarila bolje rezultate? Gdje leže prilike za rast?Hrvatska ima dobru prehrambenu in-dustriju i jake brendove koje treba ja-čati, podupirati njihovo širenje u regiji i posebno u novim članicama EU koje

poznaju naše tržište i imaju povjerenje u kvalitetu proizvoda. Osobno mislim da će lokalni brendovi iz agrobiznis sektora i turizam biti najatraktivniji investitorima. Pritom smatram kako strategiju uspjeha i konkurentnosti treba graditi na dodanim vrijednosti-ma, specifičnostima, poštujući pritom izvornosti proizvoda, jer nemamo predispozicije za natjecanje u igri velikih brojeva u usporedbi s jačim europskim gospodarstvima, a ni najjeftiniju radnu snagu u odnosu na zemlje u regiji. Hrvatska prehrambena industrija može postati regionalni lider. Hrvatske su tvrtke napravile naj-veći iskorak u regiji glede investicija, akvizicija i prepoznatljivosti brendo-va. Još 2003. godine Agrokor je pre-uzeo srpskog proizvođača sladoleda i smrznute hrane - Frikom, dok je Lura, današnji Dukat, kupila Somboled. Obje su tvrtke nastavile daljnje širenje u regiji. Agrokor je zauzeo liderske tržišne pozicije sa svojim brendovima i u prehrambenoj industriji i u malo-prodaji u Hrvatskoj, Bosni i Hercego-vini i Srbiji. Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske napravilo je važan iskorak, proširivši ne samo portfelj proizvoda nego i tržišta poslovanja. Neke od domaćih prehrambenih kompanija već su desetljećima prisut-ne na tržištima EU, kao što su Podrav-

ka i Viro tvornica šećera ili Atlantic grupa koja je investirala izravno na tržišta Europske unije, u segmentu sportske prehrane, u njemački Haleko još 2005. Međutim, većinu domaćih tvrtki ograničava troškovna nekon-kurentnost i nedovoljni budžeti koji bi podržali prvo marketinšku promo-ciju a potom i distribuciju. Jedan od mogućih odgovora može biti zajed-ničko nastupanje na novim tržištima, posebno u onim slučajevima gdje su proizvodni portfelji kompatibilni te je korištenje zajedničke distribucijske platforme moguće.

FMCG & Retail Business Arena održava se već petu godinu za redom. Kakva su

vaša iskustva do sada i koliko ste za-dovoljni s dosadašnjim uspjehom ove konferencije te suradnjom sa suorgani-zatorom Infoarena grupom?Godišnji skupovi FMCG & Retail Bu-siness Arene postali su mjesto susreta javnog i privatnog sektora, vodećih menadžera iz prehrambenog sektora, financijskih institucija, uključujući komercijalne i razvojne banke, pri-vatne equity fondove te predstavnike ministarstava poljoprivrede iz regije.

Suradnja s Infoarenom i EBRD-om na organizaciji FMCG & Retail Busi-ness Arene je izuzetno dobra. EBRD je institucionalni partner, uglavnom aktivan u izradi programa te izboru tema, dok Infoarena preuzima na sebe organizaciju događaja pružajući pot-punu logističku podršku.

Što možemo očekivati od ovogodišnje konferencije koja se ovaj put održava u Dubrovniku i u nešto dužem trajanju? Koje su glavne teme o kojima će se ra-spravljati i tko su glavni govornici?U sklopu ovogodišnje glavne teme “Kako upravljati izazovima i iskoristiti prilike” razgovarat će se o nekoliko važnih područja poput povezivanja regije Crnog mora i Dunava s medi-teranskim zemaljama koje obilježava jaka potražnja za žitaricama, te o inovacijama u maloprodaji usko po-vezanim s potrošačima ali i proizvo-đačima. Ministarstvo poljoprivrede podržalo je ovogodišnju konferenciju te se očekuje i vrlo zanimljiv okrugli stol ministara poljoprivrede koji će predstaviti inicijative i strategije za unaprjeđenje međunarodne poslovne suradnje. U sklopu Arene održat će se dinamičan okrugli stol o equity ulaga-njima, povezivanjima i konsolidaciji u FMCG industriji. Rumunjska će biti predstavljena kao zemlja sa zanimlji-vim mogućnostima za ulaganje u pre-hrambenoj industriji i maloprodaji pri čemu će u okruglom stolu sudjelovati menadžeri iz vodećih tvrtki kao što su Expur, Luka Constanta, Agricover, Sam Mills, itd.

EBRD je dosad financirao u Hrvatskoj160 projekata

“Hrvatska ima dobru prehrambenu industriju i jake brendove koje treba jačati”

“U sklopu reformi javnih poduzeća potreban je angažman stručnjaka u menadžmentu”


Iz regije

TRŽIŠTE MALOPRODAJE U SRBIJI

Agrokor dao podatke za

odobravanje koncentracije

Hrvatski koncern Agrokor, koji je početkom rujna postao vlasnik

80,75% Mercatora, u propisanom je roku dostavio Komisiji za zaštitu konkurencije Srbije tražene podatke za odobravanje koncentracije vlasniš-tva u toj zemlji. Agrokoru je u Srbiji odobrena koncentracija kapitala uz uvjet prodaje 21 prodavaonice. Prema rješenju Savjeta Komisije za zaštitu kon-kurencije Srbije s kraja prosinca 2013., Agrokoru je bila naložena prodaja 21 prodajnog objekta (alternativno 22) u 15 gradova i općina Srbije, ukupne neto prodajne površine od oko 20.000 m2. U

BiH i dalje protiv slobodnog uvoza iz

HrvatskeBez obzira na kritike Europske unije Bo-

sna i Hercegovina ne može prihvatiti zahtjeve da svoje tržište u cijelosti otvori za bescarinski uvoz iz Hrvatske, ocijenio je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić ističući kako je za gos-podarstvenike u njegovoj zemlji jedino prihvatljivo rješenje puni reciprocitet u trgovini. Bojić je kazao kako su za BiH neprihvatljive kritike iz Bruxellesa zbog činjenice da ona do sada nije prilagodila privremeni trgovinski sporazum s Unijom. Ta prilagodba zatražena je nakon ulaska Hrvatske u EU s ciljem da joj se i kao čla-nici Unije omogući nesmetani nastavak izvoza u BiH.

Lidl i Ikea dolaze u Srbiju

Njemački diskontni trgovački lanac Lidl trebao bi do kraja godine otvoriti

prve trgovine u Srbiji, a do kraja studeno-ga 2016. očekuje se otvaranje prve robne kuće švedske Ikee, najavljeno je iz srpskog ministarstva trgovine i telekomunikacija. Lidl je kupio deset parcela u Srbiji, ali im je potrebno više. Planiraju otvoriti 15 objekata odjednom.

Pregovori o prodaji Radenske u

završnoj faziSkupina Pivovarna Laško (PL) završila

je pregovore o prodaji Radenske češ-koj kompaniji Kofola, nakon što je svoju raniju ponudu povukla tvrtka Coca-Cola Hellenic, dok je manje izgledan uspjeh

priopćenju Komisije kažu da je Agrokor u propisanom roku dostavio izvješće sa svim podacima koji se odnose na Agroko-rovu kompaniju Idea. Komisija ističe da je uvažavajući poslovne interese Agrokora tijekom realizacije propisanih strukturnih mjera “zaštitila” podatke koji se odnose na rok za izvršenje strukturnih mjera, zbog čega oni nisu dostupni javnosti.

Mercator prodaje više od 210 nekretnina, od kojih očekuje pri-hod veći od 200 milijuna eura. Slovenski mediji pišu kako će Mercatorov nekretninski portfelj biti jedna od ključnih poluga preko kojih će Agrokor otplatiti

preuzimanje slovenske tvrtke. Među nekretninama koje su ponuđene na prodaju prevlada-vaju manje trgovine živežnim namirnicama, poslovni kom-pleksi te građevinska zemljišta.

Najveća prosječna mjesečna plaća zaposlenih u zemljama bivše Jugoslavije je u Slove-niji 1.002,75 eura, a najniža u Makedoniji – 352,47 eura. Istovremeno, prosječna zarada u Hrvatskoj je 728,92 eura i

Hrvatska je pored Slovenije, je-dina država bivše Jugoslavije, koja ima prosječnu plaću veću od 500 eura. Prosječna plaća u Crnoj Gori je iznosila 473 eura, u BiH 423,87 eura, a u Srbiji 381,26 eura.

U Sloveniji najviše plaće u regiji • • •

obiteljske tvrtke Polič koja za sada ostaje u igri. Kofola, sa 700 zaposlenih, druga je najveća češka kompanija za punjenje i prodaju pića, a kupnjom Radenske želi ojačati svoj položaj u regiji. Radenska godišnje proda stotinjak milijuna litara mineralnih voda i drugih pića. Vrijednost koju je ponudio potencijalni češki kupac nije poznata.

Mercator prodaje nekretnine • • •


ZA SAVRŠENU KLIMU U VAŠEM DOMU.

ODVLAŽIVAČ ZRAKA

www.stopvlazi.henkel.hr

SPRIJEČITE štetne posljediceprekomjerne vlage:

kondenzaciju, plijesan, uništavanje bojena zidu, osjećaj hladnoće...

Aero360_OglasZamagljeni208x297:Layout 1 2014.10.20 13:48 Page 1


Iz svijeta

KRIZA BRITANSKOG DIVA

Tesco snizio prognozu

dobitiBritanski maloprodajni div Tesco

snizio je prognozu polugodišnje dobiti, zbog računovodstvene greške, i pokrenuo istragu za čijeg je trajanja suspendirano čak osam izvršnih duž-nosnika. Krajem kolovoza objavljena prognoza polugodišnje dobiti viša je 23%, odnosno 250 milijuna funti, no što bi trebala biti, priopćili su iz Tesca, pojašnjavajući da je greška otkrivena u sklopu priprema predstojećeg poslov-nog izvješća, čija je objava odgođena za 23. listopada. U kolovozu je kompanija objavila da u šestomjesečnom raz-doblju zaključno s 23. kolovoza očekuju dobit od trgovanja od oko 1,1 milijardu funti. “Tesco je otkrio previsoku pro-

Nestlé: Rast prodaje usporio

Nestlé je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio usporavanje

rasta prodaje jer se pogoršala situacija u azijskim gospodarstvima, dok su u Europi cijene pale, no najveća svjetska prehrambena grupa ipak je zadržala svoje prognoze rasta u 2014. Proizvođači hrane suočavaju se s teškim uvjetima, jer cijene na razvijenim tržištima padaju, dok se rast tržišta u nastajanju usporava. Prihodi od prodaje Nestléa dosegnuli su 66,2 milijarde švicarskih franaka, dok su u istom lanjskom razdoblju iznosili 68,35 milijardi. “Unatoč teškom okruženju, još uvijek ciljamo na organski rast od oko 5% u 2014., uz poboljšanje marži”, poručio je izvršni direktor Nestléa Paul Bulcke.

eBay izdvaja PayPal u zasebnu kompaniju

Internetska aukcijska kuća eBay objavila je da će u drugoj polovini iduće godine

izdvojiti platni sustav PayPal u zasebnu kompaniju. “Temeljita strateška analiza pokazuje da suradnja eBaya i PayPala nakon 2015. nedvojbeno donosi manju korist tvrtkama, i na strateškom i na planu konkurencije”, izjavio je izvršni direktor eBaya John Donahoe.

Coca-Cola i PepsiCo obećali smanjiti udio

kalorijaNajveći američki proizvođači be-

zalkoholnih pića, među kojima su Coca-Cola i PepsiCo, obećali su smanjiti udio kalorija u zaslađenim pićima za 20 posto u idućih 10 godina kroz edukativne

cjenu očekivane dobiti u polugodišnjem razdoblju, čiji uzrok leži u prvom redu u ubrzanom priznanju prihoda od trgovanja i odgođenom zbrajanju troškova”, navodi se u priopćenju. Očekuje se da će Tesco prijaviti dobit od trgovanja u visini od 850 milijuna funti, što je gotovo dvostruko manje od 1,6 milijardi funti ostvarenih u istom razdoblju lani.

Do kraja listopada Danone će zatvoriti tvornicu Smolensk u Rusiji zbog nedostatka mate-rijala i povećanih cijena. Zbog nedostatka materijala u regiji tvornica je neprofitabilna, što je dovelo do viših cijena sirova

mlijeka. Tvornica je sposobna proizvoditi više od 100 tona proizvoda dnevno, ali je ta pro-izvodnja drastično pala preko ljeta. Oprema i tvornica bi se trebali prodati.

Kalifornija je postala prva američka savezna država koja je zabranila plastične vrećice. Prema donesenom zakonu, plastične vrećice za jednokratnu uporabu u trgo-vinama prehrane i ljekarnama

u Kaliforniji će biti zabranjene od 1. srpnja 2015., a u ostalim trgovinama godinu dana po-slije. Francuska vlada također namjerava zabraniti plastične vrećice za jednokratnu upora-bu od 1. siječnja 2016.

programe, marketing i ambalažu. Šesna-est najvećih američkih proizvođača hrane i pića, uključujući Coca-Colu i PepsiCo, 2010. se obvezalo da će do 2012. ukloniti 1.000 milijardi kalorija s američkog tržišta, a do 2015. njih 1.500 milijardi. Te su kompanije dio zaklade za zdravu težinu koja je 2009. osnovana kako bi se smanjila pretilost.

Kalifornija zabranila plastične vrećice • • •Danone zatvara tvornicu u Smolensku • • •

Mediterra Natura d.o.o. je ovlašteni prodajni zastupnik

Misnih Vina Đakovačke nadbiskupije za RH.

Proizvodnja Misnih Vina dio je stoljetne tradicije nadbiskupije, nastalih iz najkvalitetnijeg grožđa

s položaja Dilj planine u pitomom slavonskom selu Trnava. Nadaleko čuvena Misna Vina nalazila

su svoj put na europskim dvorovima u prošlosti, a danas su kao jedan od prepoznatih hrvatskih

brendova prisutna širom prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu (Japan, Danska, Poljska).

Misno Vino ima temeljnu dodanu vrijednost u odnosu na druga, a pored činjenice da se radi o

sortama vrhunske kvalitete koje u rukama vještih enologa daju prepoznatljiv okus, boju i miris.

Činjenica da je vino napravljeno u skladu sa strogim odredbama kanonskog prava, posvećeno

i proizvedeno u skladu s najvišim ekološkim standardima organske proizvodnje, nekim kupcima

daju upravo dodatnu motivaciju za uživanje u ovom jedinstvenom nektaru.

U ponudi imamo misni Traminac, Chardonnay, Prvostolnik Cuveé, Graševinu i Cabernet

Sauvignon.

Obratite nam se s povjerenjem!

Mediterra Natura d.o.o.Ede Murtića 8, 10 000 Zagreb, CroatiaM: [email protected]: +385 1 6681 512F: +385 1 6681 512www.mediterra.pl


Globalna kretanja

POREDAK TRGOVACA NA MALO u središnjoj i istočnoj Europi u 2014.

Ovo je vjerojatno zadnja godina u kojoj se Metro Grupa nalazi na prvom mjestu liste vodećih trgovaca u središnjoj i istočnoj Europi. Regija se ubrzano konsolidira, a najbrži

rast bilježe Schwarz grupa i ruski div Magnit

Ovogodišnji poredak trgovaca na malo odražava usporava-nje u međunarod-

nom poslovanju. Iznimka su Schwarz grupa i impre-sivno širenje lokalnih igra-ča, kao što je npr. ruski div Magnit. Na prvom je mje-stu i dalje Metro grupa, ali njezino vodstvo posustaje. Dapače, naše je predviđanje

da je ovo zadnja godina u kojoj će Metro održati vo-deću poziciju.Regija se nastavlja konsoli-dirati. Auchan je od Metro grupe u 2013. godini do kraja preuzeo mrežu Real hipermarketa sastavljenu od 91 poslovnice u Poljskoj, Rusiji i Ukrajini. Time je postao jačim konkurentom Kauflandu u Poljskoj i jed-

nim od vođa kanala hiper-marketa u Rusiji. Metro grupa se usredotočuje na svoje cash & carry poslova-nje, a Rusija joj je glavno tr-žište za investicije. U 2014. je Agrokor kupio Mercator, a Ahold preuzeo mrežu Spara Austria u Češkoj. U cijeloj regiji međunarod-ni igrači osjećaju pritisak očekivanja sa svojih doma-

ćih tržišta te zabrinutost zbog održavanja efikasno-sti. Delhaize grupa je na-pustila sva tržišta središnje i istočne Europe osim onih Srbije i Grčke, a Tescova ulaganja u ovu regiju još su uvijek na čekanju jer se ovaj trgovac na malo suočava s problemima na matičnom tržištu Ujedinjenog Kra-ljevstva.

METRO GRUPA SCHWARZ GRUPA MAGNIT1 2 3

Broj poslovnica u 2013*: 459

Promet u 2013*.: € 17,5 milijardi

Promet u 2018.**: € 20 milijardi

Broj poslovnica u 2013*: 2.146


Promet u 2018.**: € 25,5 milijardiBroj poslovnica u 2013*: 8.093


Promet u 2018.**: € 31,9 milijardi

Metro Grupa je svoje poslovanje u središnjoj i istočnoj Europi svela

samo na cash & carry podružnice, nakon što je hipermarkete prodala Auchanu, a Metro Cash& Carry se usredotočio na B2B klijente. Metro grupi najveću priliku za rast predstavlja Rusija, kad se radi o ukupnom prometu. Na tom tržištu ovaj trgovac na malo planira gotovo udvostručiti broj prodavaonica tako da ih do 2018. bude 140, usprkos sankcijama EU-a.

Schwarz grupa jača svoj položaj te 2015./2016. planira ulazak na tržišta

Litve i Srbije. Najveći poticaj rastu ovog trgovca na malo bili su povećana pro-duktivnost Lidlovih trgovina i kompaktni formati Kauflanda. Kako bi do 2018. postala vodeći igrač, Schwarz grupa nastojat će iskoristiti sinergiju ovih svojih dvaju bannera.

Magnit je treće mjesto na ovoj listi preuzeo od X5 Retail grupe nakon

što je u 2013. postigao ogroman rast od 25 posto koji je uslijedio kao posljedica strategije širenja orijentirane na poveća-nje efikasnosti. Fokus Magnita sada je na malim samoposlugama i kompaktnim hipermarketima na ruskom tržištu te na velikim ulaganjima u nove distribucijske centre, transportnu flotu i nove proi-zvodne pogone. U 2014. ovaj trgovac na malo stremi rastu od 30 posto.


Derya YildizRetail Analyst - Turkey & CEE

POREDAK TRGOVACA NA MALO u središnjoj i istočnoj Europi u 2014.

X5 RETAIL GRUPA AUCHAN TESCO JERÓNIMO

MARTINS4 5 6 7




Broj poslovnica u 2013*: 322









U prvom kvartalu 2014. godine X5 Retail grupa

napustila je ukrajinsko tržište kako bi se koncentrirala na dostizanje Magnita i poslo-vanje na domaćem ruskom tržištu. Za širenje oslanja se na otvaranje franšiza te ispi-tuje situaciju na novim pro-storima kao što je Tatarstan. Osim toga, tu je i obnova i rebranding bannera Perekre-stoka koji bi trebao postati “zeleni” koncept.

Poslovanje na tržištu središnje i istočne Europe

velika je podrška rastu Auc-hana. Većina njegova fokusa usmjerena je na uključivanje Real hipermarketa u svo-ju mrežu, prilagodbu tog koncepta i poboljšanje baze dobavljača. Kompaktni for-mat Auchan City iz Rusije bi se mogao proširiti na Poljsku i Rumunjsku.

Tescov cilj je na tržištu središnje i istočne Europe

održati sadašnji položaj, bez postizanja realnog rasta. Iako je ulaganje u širenje na čeka-nju, nedavno je Tesco krenuo u preuređenje nekih trgovi-na, uvođenje kafića u svoje prodavaonice i iznajmljivanje viška prostora na različitim tržištima s ovog područja.

Tijekom sljedeće tri godine Jerónimo Martins u Poljskoj

planira uložiti €1.4 milijarde te do 2015. imati 3.000 prodava-onica Biedronke. Osim toga, slijedeći primjer Lidla ovaj tr-govac na malo eksperimentira s pekarnicom unutar trgovine, a u planu su mu i male samo-posluge i drugi maleni formati u blizini urbanih centara kao i franšize u ruralnim područjima te online prodaja.


Globalna kretanja

U sljedećih pet godina, Metro grupa će pasti

na ljestvici, a preteći će je Magnit, Schwarz grupa i Auchan. Schwarz grupa će 2015. i 2016. godine ući na tržište Litve i Srbije, s oba svoja bannera i tako će pro-širiti svoj otisak na području središnje i istočne Europe. Pritom će posebno profi-tirati Lidl, zbog sve veće popularnosti diskontnog formata koji će po brzini rasta biti drugi najbrži for-mat u regiji, s predviđenom petogodišnjom složenom stopom rasta od 8 posto.Godine 2018. tržištem će vladati Magnit koji u slje-dećih pet godina nastavlja s agresivnim širenjem kako bi udvostručio svoj promet. Ciljana tržišta ovog trgovca na malo jesu gradovi širom Rusije s manje od pola milijuna stanovnika. Među-tim, u manjim gradovima Magnit bi mogao naići na neke izazove jer će tamo ekonomska kriza ostaviti više traga nego u velikim urbanim područjima. Kako bi se tome prilagodio, i Magnit se u Rusiji, baš kao i Auchan, koncentrira na kompaktne hipermarkete. Igrači koji posluju kroz višestruke kanale, npr. Carrefour i Rewe grupa, također nastoje suziti svoje poslovanje i usredotočiti se na odgovarajuće kanale, budući da diskonti vrlo agresivno rastu. Tesco tre-nutačno ne prati ovaj trend i predviđa se da će u sljede-ćih pet godina imati najnižu složenu godišnju stopu rasta (0,6 posto). Sankcije EU-a Rusiji svim će međuna-rodnim igračima ograni-čiti mogućnosti širenja, a mogle bi uzrokovati i trajne probleme za dobavljače u središnjoj Europi.

PREDVIĐANJA

TOP 20 trgovaca na malo u središnjoj i istočnoj Europi - 2013.*-2018.**

PoredakPromjena

2013.-2014.

Tvrtka

Broj prodajnih

mjesta 2013.*

Prodaja 2013.*

(mil. EUR)

Prodaja 2018.**

(mil. EUR)

1 Metro Group 459 17.531 19.965

2 Schwarz Group 2.146 17.296 25.525

3 Magnit 8.093 15.776 31.893

4 X5 Retail Group 4.543 14.499 19.843

5 Auchan 322 13.424 24.132

6 Tesco 1.172 8.642 8.923

7 Jerónimo Martins 2.497 8.376 14.335

8 Carrefour 1.636 5.997 7.709

9 Rewe Group 1.471 5,902 8,680

10 SPAR International 1.276 5.175 6.876

11 Dixy Group 1.798 4.788 8.996

12 COOP 11.156 4.775 5.248

13 Eurocash 5.196 4.111 5.370

14 Lenta 87 3.927 6.520

15 Delhaize Group 1.065 3.811 4.700

16 O’Key 94 3.748 7.124

17 SPAR (Austria) 664 3.259 4.234

18 CBA 4.926 3.151 3.595

19 Agrokor 1.970 3.122 7.003

20 ATB Market 830 3.093 4.726Izneseni podaci uključuju prodaju svih roba koje možebitno drže pojedini banneri navedenih tvrtki. *procjena / **prognoza


Promet u 2013*.: € 6 milijardi

Promet u 2018.**: 7,7 milijardi







Carrefour je i dalje suočen s teškim uvjetima poslovanja u

Poljskoj i Rumunjskoj, ali situacija se poboljšava. Plan širenja ovog francuskog trgovca na malo jest uglavnom putem franšiza malih formata u Poljskoj, s planiranih 200 otvorenja godišnje. Osim toga, Carrefour se u Poljskoj udružio s Lukoilom kako bi 2013. ušao na benzinske crpke.

Budući da je već prisutna u nekoliko zemalja središnje

Europe, Rewe grupa u skoroj budućnosti nema planova za ulazak na nova tržišta. Umjesto toga, investirat će u poslovanje na već postojećim. I dalje joj je najvažnije tržište Češke Republi-ke, na kojem su 2014. otvorene prve trgovine Billa Stop & Shop na benzinskim crpkama.

Godina 2013. je bila uspješ-na godina za SPAR u Rusiji,

s prometima koji su prošle godine porasli za 26 posto. Ovaj trgovac na malo zadao si je ambiciozan cilj da do 2020. godine uđe među prvih pet u Rusiji, a krećući se u tom smje-ru pokrenuo je i EUROSPAR, novi format za Rusiju.

CARREFOUR REWE GRUPA REWE GRUPA8 9 10

www.infoarena.hr | tel: +385 1 6431 454 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

THE MOST INFLUENTAL INTERNATIONAL 5TH FMCG, RETAIL & AGRIBUSINESS ARENA WILL BE HELD IN NOVEMBER

BOOK YOUR TIME!

5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 201416th to18th November, 2014hotel Dubrovnik Palace in Dubrovnik

The 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014 is an ideal opportunity to meet the representatives of the companies and top decision makers from private and public sector and investors from 7 regions in one place in only 3 days!

In the conference will participate representatives of the companies from South-Eastern Europe, Central and Eastern Europe, Commonwealth and Independent States, European Union, Russia, North Africa and Middle East.

In 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014 you can hear about priorities and financial programmes of the EBRD, exchange experience and new technologies through various

examples in practice / hot spot tables / workshops and find partners for business co-operation in mentioned regions.

More information on this and other conferences which are coming soon can be seen on www.infoarena.biz.

Have questions? Contact us! [email protected]

Join us this year in the 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014!!!

Your Infoarena team


Što jedemo...I dok možda nikada nećemo saznati što je bilo prije - kokoš ili jaje, ipak možemo biti sigurni u jedno: pileće meso je globalno

popularno kako zbog jednostavnosti pripreme, tako i radi nutritivnih svojstava

kojima obiluje

Prema nekim vjero-vanjima, domaća kokoš uzgojena je prije 5.000 godina

od istočnoazijske divlje kokoši bankiva koja je prenesena u Kinu oko 1.400. godine prije nove ere, nakon čega se širila prema Zapadu. Za razliku od hinduista koji smatraju kravu svetom životinjom, zanimljivo je kako su Per-zijanci svetom životinjom smatrali upravo kokoš. Ova životinja proširila se po Europi zahvaljujući

Feničanima koji su je pre-nijeli Grcima, a u Ame-riku ju je donio Kristofor Kolumbo 1492. godine pa je tako kokoš, odnosno pi-letina danas omiljena hra-na diljem zemaljske kugle. Njena popularnost i ne čudi kada znamo da se ova namirnica danas koristi u gotovo svim jelima, od spravljanja juha i paprika-ša do klasičnog pečenja ili pohanja, a jaja koja se do-biju od kokoši neizostavan su sastojak svih kolača i zdravoga doručka.

ZDRAVO I HRANJIVOPileće meso je, zbog svog specifičnog i laganog okusa, kao i zbog velikih mogućno-sti kombiniranja s ostalim namirnicama i prilozima, ali i zbog trenda zdrave prehrane, jedno od omiljenih namirni-ca u domaćinstvu. No, osim što je to meso vrlo popular-no, ono obiluje i kvalitetnim nutritivnim svojstvima. Tako je meso peradi, u čiju sku-pinu ulazi i pileće, odnosno kokošje meso, dobar izvor visokokvalitetnih proteina, odnosno esencijalnih amino

kiselina, vitamina B skupine i minerala kao što su željezo i cink. Spomenuti proteini su pak, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu koje su ujedno i esencijalne za rast i razvoj svih tjelesnih tkiva. “Svijetlo pileće meso, to jest pileća prsa, obiluju proteinima čiji udio iznosi od 20 do 23 po-sto”, kaže nam Helga Medić, profesorica na Prehrambe-no-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Kako su proteini glavni izvor tvari za izgrad-nju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa,

važnost konzumacije piletine za organizam je i više nego očita. No, kako nutricioni-sti paze na svaki detalj kod namirnica, kada se radi o pilećem mesu preferiraju da se koža s njega odstrani jer to smanjuje udio masti u ovoj namirnici s početnih 11 po-sto na samo 1,6 posto. “Kada se odstrani koža s mesa pe-

radi, takva namirnica postaje nemasna u odnosu na crveno meso zbog toga što je mast locirana potkožno i sadrži minimalne količine intramu-skularne masti”, objašnjava Medić. Ipak, nema svako pile iste količine masti i jednaku kvalitetu trupova i mesa jer na te elemente utječu čimbe-nici poput genetskog podri-

jetla, starost i spol, tov te sastav hrane. Uz to, kod mesa peradi masne kiseline

Pileće meso je dobar izvor proteina, vitamina B skupine i minerala (željezo i cink)

Planetarna POPULARNOST


su manje zasićene nego one zastupljene u mesu goveda i svinja, što u tom kontekstu čini piletinu jednom od naj-boljih namirnica za obrok. Također, ispitivanja udjela masti i njenog sastava u mesu peradi pokazala su kako svi-jetlo meso sadrži manje masti nego tamno, što znači da je bijelo pileće meso prepo-ručljivo i onima koji paze na liniju ili su iz zdravstvenih ra-zloga na dijeti i moraju paziti na prehranu. Uz to, cijena pilećeg mesa je pristupačna pa je tako, prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TI-SUP), prosječna veleprodajna cijena pilećeg trupa po ki-logramu lani iznosila 15,20 kuna, dok je u tjednu od 15. do 21. rujna ta cijena bila 14,18 kuna.

PRODAJA KAO DOKAZTu pristupačnost potvrđuju i trgovci koji kažu da je pileće

meso jedno od najtraženijih artikala iz njihovog mesnog asortimana. To i ne čudi ako se zna da su proizvodi od pilećeg mesa danas zauzeli dobar udio u hladnjačama. Tako je, prema podacima iz trgovačkog lanca Billa, upravo klasično, cijelo pile na prvom mjestu po prodaji,

a slijedi ga pileći file koji je drugi najtraženiji artikal iz ovog segmenta. Iz Kauflanda pak navode osjetan porast prodaje pilećih prerađevina poput salama, pašteta i polu-gotovih smrznutih proizvoda. Osim ovih klasičnih pilećih proizvoda, u posljednjih nekoliko godina paleta proi-zvoda od ovog mesa podosta se proširila pa se tako u hlad-

njacima danas nalaze mari-nirano pileće meso, panirano meso, meso s dodatkom povrća, ražnjići, pileći rasjek, samo određeni dio piletine poput krilca ili bataka, mlje-veno pileće meso i različiti program smrznutih pani-ranih pilećih proizvoda. Uz

to, na tržištu su prisutne sve veličine pakiranja, od većih obiteljskih pakiranja pilećeg mesa, do porcija za jednu ili dvije osobe. Kako je ovu na-mirnicu moguće pripremati na razne načine i svatko ima svoj omiljeni recept, upitali smo stručnjake koji od njih je najpovoljniji za organizam. “Važno je naglasiti da meso pripremljeno kuhanjem i pirjanjem ima nižu ener-getsku vrijednost od onog pripremljenog prženjem i pečenjem zbog dodatka ulja ili masti na kojima se sprav-lja pa je preporuka piletinu pripremati upravo kuhanjem i pirjanjem”, savjetuje profe-sorica Medić. Uz pileće meso, u domaćinstvima je popu-

larno i kokošje, no stručnjaci napominju da kako piletina stari, odnosno meso prelazi iz pilećeg u kokošje, raste mu i udjel masti te postaje žila-vije, pa iz tih razloga piletinu smatraju nešto boljim odabi-rom za obrok. Ipak, i kokošje meso ima brojne prednosti i nutritivne kvalitete, pogotovo

kada ga spravljamo za juhu, pa ni njega ne treba izbjega-vati. Radi svih prednosti koje pileće meso ima, odnosno zbog niskog udjela masti i visokog udjela visokokva-litetnih proteina u piletini, Svjetska zdravstvena orga-nizacija preporučuje čestu

konzumaciju pilećeg mesa. Pa koliko ga onda kon-zumiramo? Prema podaci-ma Državnog

zavoda za statistiku (DZS), prosječna vrijednost potroš-nje mesa peradi u Hrvatskoj 2011. godine je iznosila 1.512 kuna po glavi stanovnika. S obzirom da tu statističku kategoriju samo dijelom čini piletina, nismo mogli dobiti točan iznos u kilogramima. No, zahvaljujući podacima Udruženja prerađivača i trgovaca peradi u zemljama Europske unije (a.v.e.c.) znamo da je 2012. godine prosječan stanovnik susjedne nam Italije jeo 18,5 kilogra-ma pilećeg mesa, Portugalac čak 39,7 kilograma, a prosjek Europske unije iste godine iznosio je 23,1 kilogram po stanovniku.

UZGOJ PILIĆA I dok pri kupnji i konzuma-ciji ne razmišljamo previše

o tome kako je piletina došla do hladnjaka u dućanu ili mesnici, iza te jednostavne radnje

zapravo stoji čitav proces. Naime, pilići se pripremaju za konzumaciju već od prvog dana kada se izlegu. Jed-nodnevne piliće dovodi se u prethodno pripremljen pro-stor u kome započinje njihov rast koji u intenzivnom tovu najčešće traje 42 dana. No ponekad se, osobito na obiteljskim gospodarstvima gdje se pilići hrane za osobne potrebe, tov protegne i do dobi pilića od dva mjeseca. “Osnovu za takav intenzivan

1.512 kn - potrošnja po stanovniku RH

Piletinu je najbolje pripremati kuhanjem i pirjanjem

Cijelo pile je najprodavaniji artikal od pilećeg mesa u trgovinama

mesa peradi


Što jedemo...tov predstavljaju teški linijski hibridi pilića koji se odliku-ju snažnom konstitucijom, otpornošću i vitalnošću, dobrom konverzijom hrane, dobro izraženim pektoral-nim mišićima i relativno kratkim nogama”, ističe Zlatko Janječić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Ipak, nije sve tako jednostavno kako se na prvu čini jer je za proizvodnju peradi potrebno puno rada, znanja i ulaganja. Jedan od uvjeta dobre proizvodnje pi-letine je optimalan smještaj u peradnjacima koji mogu biti s prozorima ili bez prozora, ovisno o vrsti proizvodnje. Pri gradnji peradnjaka svaki detalj je bitan pa se mora voditi računa i o ekološkim čimbenicima kao što su kli-matska područja, padaline te dominantni vjetrovi kako bi proizvodnja pilića bila ispla-tiva. “Termoregulacijski me-hanizmi jednodnevnih pilića nisu autonomni, odnosno

pilići nisu u stanju regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu neovisno o okolnoj tem-peraturi sve do dobi od tri tjedna pa posebnu pažnju treba usmjeriti na prilagodbu grijanja u peradnjaku”, pojaš-njava Janječić. U peradnjaci-ma je važno i tijekom cijelog tova pilićima osigurati 23 sata svjetla i jedan sat mraka ili se može provoditi tako-zvana isprekidajuća osvijet-ljenost. To znači da se više-kratno izmjenjuju razdoblja svjetla i mraka tijekom 24 sata u različitim odnosima poput dva sata svjetla, tri sata tame i slično. Takvim nači-nom osvjetljenja povećava se ušteda električne energije, poboljšava konverzija hrane, ali i smanjuje mortalitet pili-

ća. “Kod uzgoja pilića važno je i pravilno postaviti hra-nilice i pojilice za opskrbu pilića hranom i vodom koje treba podizati tako da njihov rub bude uvijek u visini nji-hovih leđa, čime se sprječava rasipanje hrane i vode. Zbog toga su pilići prisiljeni više stajati što u konačnici rezul-tira čvršćim nogama”, navodi Janječić. Time se ujedno i izbjegava konstantan dodir

pilića i stelje (podloge koja se stavlja na pod) pa na njihovim prsima ne dolazi do

stvaranja takozvanog prsnog žulja koji umanjuje kvalitetu pilećih trupova. Budući da troškovi hrane u brojlerskoj (industrijski uzgojenoj) pro-izvodnji čine preko 70 posto svih troškova, jasno je da se tom čimbeniku mora posve-titi posebna pažnja. Krmne smjese kojima se pilići hrane moraju podmirivati njiho-ve hranidbene potrebe za energijom, bjelančevinama, mineralima, vitaminima i ostalim potrebnim hranjivim tvarima. No, treba znati i kako su tovni pilići veoma osjetljivi na svaku promjenu hrane pa je potrebno dobro voditi računa o tome da pre-lazak na novu krmnu smjesu bude postepen.

DOMAĆE VS. INDUSTRIJSKOU današnjim suvremenim peradarnicima, koji imaju kontrolirane uvjete uzgoja, pilići se nakon završenog tova odvoze u klaonicu. Tamo ih se nakon omamlji-vanja usmrćuje te im se skida perje. Iza toga slijedi evis-ceracija (vađenje iznutrica i crijeva), pilići se rashlađuju te se pakiraju na podloške cijeli ili prethodno rasječe-ni. Otkošteno pileće meso kao i meso prsiju najčešće se panira ili služi za izradu salama i hrenovki. Time piletina postaje dostupna čitave godine u svježem ili zamrznutom obliku. Ipak, mnogi vjeruju kako su tako dobiveni pilići lošije kvalitete od onih iz domaćeg uzgoja. No, ukoliko se u tovu pilića na obiteljskom gospodarstvu koriste hibridni pilići i pri tome se primjenjuje hranid-beni režim sličan onome na

velikim farmama, razlike u pilećem mesu nema. S druge strane, profesor Janječić kaže kako će promjene u kvaliteti biti vidljive ako se hranid-ba u posljednjim tjednima tova promjeni i počnu se koristiti krmiva proizvedena na domaćinstvu kao što su kukuruz i ječam te ukoliko perad ima pristup na zatrav-njeni ispust. To se u prvom redu odnosi na boju pilića, potkožnu mast kao i onu istaloženu u trbušnoj šupljini pa će tako hranjeni pilići imati intenzivnije žutu boju. Uz to, u domaćem uzgoju se tov obično produljuje pa je i čvrstoća mesa puno veća, a s obzirom na to da u zelenoj travnatoj masi koju konzu-miraju pilići ima različitih spojeva, meso je aromatičnije i ukusnije. Dakle, razlike se mogu osjetiti, ali samo pod određenim uvjetima u pre-hrani i uzgoju pilića.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz i izvoz mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od peradi, svježi,

rashlađeni ili smrznuti, od kokoši vrste Gallus domesticus, od 2010. do 2013. godine je rastao, s tim da je uvoz znatno veći od izvoza. Naime, u 2010. godini uvoz piletine i kokošjeg mesa je iznosio nešto manje od 20 milijuna eura, dok je izvoz istodobno bio gotovo četiri puta manji, nešto iznad 5 milijuna eura. Ti iznosi su značajno povećani lani kada je izvezeno pi-letine i kokošjeg mesa u vrijednosti nešto većoj od 7 milijuna eura, no i uvoz je proporcionalno rastao dosegnuvši vrijed-nost od 27 milijuna eura.

Izvoz kaska za uvozom

Kada se piletini odstrani koža udio masti se smanjuje s 11 na 1,6 posto


Naziv tvrtke: ________________________________________________________________________________________________ OIB: _____________________________________________________________________________________________________

Ime i prezime osobe/osoba: _______________________________________________________________________________________

Adresa tvrtke: _______________________________________________________________________________________________

Telefon: __________________________________________________________________________________________________

Fax: _________________________________ E-mail: _____________________________________________________________ Potpisi i pečat:

Hotel Antunović, Zagreb, 27. i 28.11.2014. od 9 do 17 sati

• 24 predavanja iz područja prodaje• 20 vrhunskih predavača• Iznimno pristupačna cijena - SAMO 62,00 kn po jednom predavanju• Dva dana kontakata i druženja s kolegama iz prodajne struke• Brojni praktični primjeri i pripremljene vježbe s ciljem unapređenja

vaših prodajnih rezultata

5dobrih razloga zašto doći

na Superprodavač konferenciju:

U organizaciji mjesečnika

POZIVAMO VAS NA DVODNEVNU EDUKATIVNU POSLOVNU KONFERENCIJU

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE)•Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije)•Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)

U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te radni materijali (blok, kemijska olovka) te potvrda o

sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo.

Cijena jedne kotizacije za OBA dana iznosi 1.490,00 kn + PDV 25%

PRIJAVNICA ZA DVODNEVNU

KONFERENCIJU „ S U P E R P R O D A V A Č “

Hotel Antunović, Zagreb27. i 28.11.2014.

Molimo da ispunjenu prijavnicu pošaljete na fax. 01/48 36 099 ili na e mail: [email protected]

KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e mail [email protected] ili na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742

Program je na www.poslovni-savjetnik.com

M E D I J S K I P O K R O V I T E L J I :

S P O N Z O R I :

Superprodavač 208x297.indd 1 7.10.2014. 15:40:56


Ja TRGOVAC

OBITELJSKI BIZNIS i ozračje

Iza naziva tvrtke Folding stoji

obitelj Ivković koja je svojim

predanim radom hrabro zakoračila u maloprodaju. Iako

su uvjeti poslovanja trgovaca u zadnjem desetljeću postajali

sve teži i teži, u ovoj osječkoj

tvrtki i dalje čvrsto vjeruju u boljitak

ove branše

Svi koji prate područje maloprodaje znaju da nije potrebno poseb-no naglašavati kako

su današnji uvjeti na tržištu nepovoljni za male trgovce. Oni se konstantno bore s velikim trgovačkim lancima i šoping centrima za opsta-nak držeći se pritom svoje provjerene formule – kvar-tovskih trgovina smještenih u susjedstvu koje s kupcima ostvaruju prisan odnos. No, obiteljska atmosfera naravno nije dovoljna da

bi se dobro poslovalo, nego je uz dobar odnos prema kupcima i lokaciju trgovne potrebno imati i kvalitetnu ponudu te cjenovno kon-kurentan asortiman. To je formula koju je vrlo uspješ-no implementirala osječka trgovačka kuća Folding.

PRIJEVOZ PA TRGOVINA ROBEPriča o maloprodaji i pro-davaonicama započela je još davne 1989. godine kada je otac sadašnjeg vlasnika, Vlade Ivkovića, otvorio prvu trgovinu mješovite robe. Ta trgovina je otvorena u ulici Svete Ane 83 u Osijeku, a i

danas se nalazi na istoj lokaciji pod imenom Tamara koje je dobila po sestri sadaš-njeg vlasnika.

Poduzeće Folding, pod čijim okriljem sada djeluje ta trgo-vina, osnovano je 1996. godi-ne s primarnom djelatnošću prijevoza robe u domaćem i inozemnom prijevozu. I da-nas je, kao i prije 25 godina, prijevoz primarna djelatnost ove kompanije, ali se u me-

đuvremenu, zbog dobrih partnerskih odnosa, proširila i na maloprodaju mješovite robe te zbrinjavanje neopa-snog otpada kojim se Folding počeo baviti prije dvije i pol godine. Od samih početaka ova tvrtka je koncipirana kao obiteljski biznis pa su tako u začecima poslovanja u njoj bili zaposleni svi članovi obitelji Ivković, a danas u sklopu tvrtke rade otac i sin. Iako su 1989. godine u malo-prodaji bile zaposlene samo dvije djelatnice sada ih tamo radi 15. Otkako se ova obi-telj odlučila na poslovanje u ovom sektoru Vindija se na-metnula kao glavni partner u segmentu prijevoza robe, što se odrazilo i na maloprodaju jer se upravo radi tog kvali-tetnog partnerskog odnosa proširio Vindijin asortiman

u Foldingovim prodavaoni-cama. Takav odnos je i danas primjetan u njihovim trgo-vinama pa direktor ponosno izdvaja kako su upravo po tome i prepoznatljivi u Osi-jeku. Nekoliko godina nakon

Danas u sklopu Foldinga djeluju četiri Plus market prodavaonice

Naziv tvrtke: Folding d.o.o.

Ime posjećene trgovine: Trgovina Tamara 1

Adresa:Adama Reisnera 110,

31 000 Osijek Vlasnik:

Vlado Ivković Broj blagajni: 1

Kvadratura: 60 m2


otvaranja prve prodavaonice počeli su širiti maloprodaju te su otvorili i svoju drugu trgovinu tek nekoliko stotina metara dalje. Zadnje prošire-nje poslovanja imali su 2009. godine, ali su i dalje ostali do-sljedni trendu otvaranja po-slovnica u centru grada koje su blizu jedna drugoj. Iako se na prvu čini neobičnim imati prodavaonice tako zgusnuto, ova formula se pokazala i više nego uspješnom. Naime, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća nije bilo drugih du-ćana u blizini lokacija gdje su i danas Foldingove prodava-onice pa je izbor bio logičan. Iako su one relativno blizu, to su tri različita kvarta u kojem svaki dućan ima svoje stalne kupce. Uz to, sve tri ove tr-govine imaju prepoznatljiv

kvartovski ugođaj, a veličina im varira od 50 do 130 m2. Danas tako u sklopu Foldinga djeluju četiri prodavaonice, a ona smještena u osječkom prigradskom naselju Čepin je specifična po tome što se

nalazi odmah preko puta tamošnje osnovne škole pa je i asortiman u tom dućanu prilagođen dječjem uzrastu. Radi toga ova prodavaonica obiluje prigodnim proizvodi-ma koje kupci školskog uzra-sta najradije biraju kao što su mali sokovi u tetrapaku, čokoladice i sendviči.

PARTNER I SUSJEDZahvaljujući takvom promi-šljanju ovog trgovca poslo-vanje tvrtke se razvijalo, a s njim je rastao i kvalitetan odnos s poslovnim partne-rima. Tako danas Folding funkcionira u sustavu Plus marketa pa im je, logično, i glavni izvor nabave robe Konzumov Velpro te Mer-cator. Uz to, Ivković izdvaja i odličan poslovni odnos s mljekarom Meggle čija je tvornica smještena u Osijeku pa su, zahvaljujući toj uspješ-noj suradnji, i njihovi proi-zvodi uvelike zastupljeni u dućanima Tamara. “Jedna od naših prednosti i konkuren-tnosti je činjenica da ostvaru-jemo dugogodišnju suradnju s Vindijom i Meggleom po pitanju prijevoza, što se odra-žava i na ekskluzivne cijene u maloprodaji. Zato smo u gradu prepoznati upravo po kvaliteti i cijeni Vindijinog Cekin svježeg mesa i mli-ječnog asortimana što naši kupci svakako prepoznaju”, pojašnjava Ivković. Uz nave-deno, na akcijskom asorti-manu ovog trgovca mogu se pronaći i osnovni prehram-beni artikli poput ulja, braš-

na, šećera i sličnih proizvoda, čime pokušavaju dodatno privući kupce u svoje dućane pa direktor kaže kako se u njihovim prodavaonicama nerijetko dogodi da imaju konkurentnije cijene čak i od onih najnižih koje najčešće imaju veliki trgovački lanci. Jedna od također prepo-znatljivih prednosti dućana Tamara je i urednost te kon-cipiranost trgovina za koje, ističu iz Foldinga, redovito dobivaju pohvale od svojih stalnih kupaca, što im puno znači. Uz to, specifičnost ove kvartovske trgovine čini i odnos prodavača i kupca koji prelazi uobičajenu poslovnu praksu pa im to pruža do-datnu prednost nad velikom konkurencijom koja nema tu vrstu komunikacije niti

takvu dozu prisnosti. “Apso-lutno njegujemo tu tradiciju gdje su naši kupci navikli na naše djelatnice, a većinu su i osobno upoznali kroz sve ove godine poslovanja. Moram naglasiti kako su gotovo sve naše djelatnice višegodišnje zaposlenice što govori i o nji-hovim kvalitetama i o našim tradicionalnim vrijednosti-ma”, ponosno ističe Ivković. Upravo zato su kroz sve ove godine kao kvartovska trgo-vina uspjeli održati stalnu bazu kupaca, neizbježno pokušavajući privući i nove.

IZAZOVA NE NEDOSTAJEIpak, u poslovanju malih tr-govaca nije sve tako skladno i jednostavno. To je očito iz velikog broja malih trgovaca koji su bili primorani za-tvoriti svoje dućane jer nisu uspjeli ostati konkurentni na današnjem tržištu, a i oni koji još uvijek održavaju svoje poslovanje konstantno su

pod pritiskom pada kupovne moći pa i sam direktor pri-znaje kako je upravo to jedan od najvećih problema s ko-jim se sada suočava u svom poslovanju. “Iskreno, moram priznati kako je došlo vrlo teško razdoblje za male tr-govce i trgovine poput naše. Činjenica kako danas u Osi-jeku možete nabrojati male trgovce na prste jedne ruke govori dovoljno o situaciji na tržištu”, kaže nam Ivković. Konkurencija u vidu velikih trgovačkih lanaca je masovna i teško joj je parirati cijenom, a upravo radi ekonomske krize to je današnjim potro-šačima najbitnija stavka pri-likom kupnje. Zato oni koji nemaju kvalitetne partnere i dobru suradnju nemaju ni šanse na današnjem tržištu.

Mali trgovci se, uz navede-no, suočavaju i s trendom odumiranja gradskih sre-dišta. Više je

nego očito kako je došlo do preseljenja svakodnevnog života i slobodnog vremena u trgovačke centre pa se dućani po centru grada ma-sovno zatvaranju, a trgovine se sele u trgovačke centre ili propadaju. “Osijek je vrlo specifičan po tome, o čemu svjedoče i brojni prazni poslovni prostori u samom gradskom središtu”, potvr-đuje nam Ivković. Tamošnja gradska uprava pokušala je niskom cijenom najma gradskih lokala pridonijeti oživljavanju osječkog cen-tra, ali nažalost, za sada ta mjera nije dala značajniji uspjeh. Ipak, iz Foldinga vjeruju u bolju budućnost malih trgovaca i ostaju optimistični. “Nada umire posljednja i tom mišlju se vodimo u svom poslovanju te se iz dana u dan borimo za boljitak malih trgovaca za koji vjerujemo da će i doći”, zaključuje direktor Foldinga.

otvorena prva prodavaonica Tamara

OBITELJSKI BIZNIS i ozračje

Velpro, Mercator, Meggle i Vindija najvažniji su partneri tvr tke Folding

1989.


Leaflet report

UZ SLANU JUHU slatko vino

Juhe i vino su sastavni dio svakodnevnog obiteljskog objeda, a leci su svakako jedan od načina kako ove kategorije proizvoda približiti potrošačima

Bližimo se kraju go-dine. Stvaraju se planovi, budžeti, postavljaju marke-

tinški ciljevi i strategije za 2015. godinu. Naravno, svim tim procesima pretho-di dobra priprema, analiza i istraživanje tržišta. U tim nastojanjima zasigurno može pomoći i LeReS istra-živanje koje tvrtka FOCUS provodi svake godine o upotrebi i primjeni letaka kod krajnjeg kupca. Ovo istraživanje je potvrdilo da je letak medij koji tvrtke sve učestalije koriste za potrebe

informiranja, educiranja i pozivanja na kupnju.

RAZLIČITI, A SLIČNIVino i juha djeluju naizgled kao dvije sasvim različite i odvojene kategorije, a ipak stoje jedno pored drugoga svaki puta kada objedu-jemo. Sada, u sezoni koja nam slijedi i sa sobom do-nosi hladnoću, povezanost ovih dvaju kategorija postat će sve veća. Juha uvijek dobro dođe, a vino, pogo-tovo ono kuhano, svatko od nas će si zasigurno tu i tamo priuštiti u trenucima

opuštanja. I jedna i druga kategorija proizvoda redo-viti je stanovnik letaka koje svakodnevno prelistavamo tražeći najbolju ponudu ili neki proizvod koji nas

osobito zanima. Ovdje že-limo prikazati sezonalnost objava za obje kategorije te njihove pripadajuće udjele po GAV-u za 2013. i 2014.

godinu. Monitoring pro-mocija u lecima tijekom tog razdoblja otkriva stanje koje je obilježilo kretanja u ovim kategorijama. Ono se oči-tuje kroz parametar GAV

(Gross Adver-tising Value) koji predstav-lja kvalitetu oglašavanja, a čine ga osnovni

parametri: pozicija u let-ku, veličina objave u cm2, format letka i njegov bruto domet. Na temelju toga se radi tržišna procjena po-

Vodeće vinarije po broju promocija u 2014. su Vina Belje i Vina Laguna

Top 3 brenda juha u vrećici - broj objava u lecima (siječanj-rujan 2014.)

Brendovi siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan

Podravka 51 40 39 23 26 28 45 44 58

Maggi 20 14 28 38 20 43 42 29 32

Knorr 4 38 4 11 6 17 4 8 13


vrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke. GAV parametar je od iznimne važnosti za oglašivače jer se na temelju dobivenih poda-taka rade kontrole, analize i planiranja.

JUHE U LECIMAU kategoriji juha (gotove juhe iz vrećice) promatrana su vodeća tri brenda na hrvatskom tržištu: Podrav-ka, Maggi i Knorr. Riječ je o trojcu koji se bori za svakog korisnika kroz razli-čite komunikacijske kanale. Prateći njihove promotivne aktivnosti kroz letke u pe-riodu od siječnja do rujna ove godine može se uočiti sezonalnost broja promo-cija po mjesecima. Ukupno

gledano, Podravka ima naj-veći broj promocija (354), Maggi je devetomjesečno razdoblje zaključio s 266 promocija, dok je Knorr na trećem mjestu imao 105 promocija u lecima. Znača-jan rast Knorr je imao tije-kom veljače, no nakon toga se vratio u okvire koji su bili manje-više konstantni. Po-dravka i Maggi isprepliću se po mjesecima. Krajem pro-ljeća i početkom ljeta, kad se spremamo na godišnji, povećan je broj promocija kod svih brendova. Kraj kolovoza bilježi pad, a kraj rujna uzlet. Naravno, jesen-ski okusi počinju se ogla-

šavati, dok ih ljetni okusi i dalje prate. Po bruto ogla-snoj vrijednosti Podravka je u 2014. ostala lider unatoč tome što je zabilježila pad udjela na 42,4% s 53,6% koliko je imala u prošloj godini. Maggi je svoj udio u GAV-u povećao s lanjskih 21,2% na 30% u ovoj godi-ni, dok je Knorr ostvario blagi pad s 20,3% u 2013. na 19% u tekućoj godini.

VINO U LECIMAI vrapcima na grani je jasno da hrvatski vinari imaju izuzetno bogatu ponudu, a njihova međusobna borba se odvija kako u HoReCa kanalu prodaje, tako i u maloprodaji. Dakako da je i kod vina primjetna sezonal-

nost promo-cija u lecima tijekom prvih devet mjeseci 2014. Ono što upada u oči je snažan

iskorak Kauflanda tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci te povratak u prosjek kon-kurencije na koncu ljeta. Svi trgovci su imali značajan rast broja promocija u pe-riodu uskršnjih blagdana, dok je od ostalih kretanja osobito zanimljiv Spar koji ima stabilnu poziciju tijekom promatranog pe-rioda te bilježi snažan rast u rujnu. U lecima vodećih pet trgovaca u periodu si-ječanj-rujan 2014. bilo je ukupno 1.373 promocije vina. Kaufland je na prvom mjestu s 405 promocija, a u stopu ga slijedi Spar s 385 promocija. Ostala tri trgov-

ca imaju slične vrijednosti: Mercator 213, Konzum 201 i Plodine 172 promocije u lecima. Usporedba vodećih hrvatskih vinarija po ključu bruto oglasne vrijednosti otkriva da su u prvih devet mjeseci sve vinarije, osim Iločkih podruma i PP Ora-hovice, povećale svoj udio u GAV-u. Najveći rast pritom bilježe Vina Laguna i Kutje-vo. Pojedinačno, vodeće vinarije po broju promocija u prvih devet mjeseci 2014. su Vina Belje i Vina Laguna, obje sa po 152 promocije. Erdutski vinogradi su imali 128 promocija, dok je broj

promocija Badela 1862 u tom periodu dosegao 106. Po 99 promocija su imali Iločki podrumi i PP Ora-hovica, a listu zaključuje Kutjevo s 96 promocija. Na kraju, važno je pogledati i kakvi su udjeli u GAV-u kada je riječ o ambalaži vina. Još uvijek su u trendu butelje od 0,75 l koje zauzi-maju gotovo polovicu kate-gorije. Važna su i pakiranja od 1 l i 3 l koje imaju po nešto više od 20% udjela.

broj promocija vina u lecima 5 vodećih trgovačkih lanaca

Podravka ima najveći broj promocija u kategoriji juha za vrećice

1.373

Melani CipotMarko Havaši

Focus ispitivanje tržišta

Broj promocija vina u lecima pet vodećih trgovačkih lanaca (siječanj-rujan 2014.)

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan

Spar/Interspar 43 34 34 52 41 47 46 34 51

Kaufland 29 25 49 77 44 56 70 23 32

Mercator 16 22 24 31 33 23 21 34 9

Konzum 17 11 14 25 26 23 31 35 19

Plodine 11 8 15 32 21 21 22 22 20

Top 3 brenda juha u vrećici (GAV), siječanj-rujan 2014.

2013. 2014.

Podravka 53,6% 42,4%

Maggi 21,2% 30,0%

Knorr 20,3% 19,0%

Broj promocija vodećih vinarija u lecima (2013.-2014.)

2013. 2014.

Vina Belje 146 152

Vina Laguna 119 152

Erdutski vinogradi 121 128

Iločki podrumi 106 99

Badel 1862 97 106

PP Orahovica 101 99

Kutjevo 64 96

Udio vina u GAV-u po ambalaži (2014.)

1 l 20,4%

2 l 2,8%

5 l 7,5%

Ostala pakiranja 0,4%

0,75 l 47,9%

3 l 20,9%


Sirela, najpoznatija robna marka sireva u Hrvatskoj, dobila je novog člana

obitelji – polutvrdi sir Tilzit – te novi izgled koji odsad krasi logotip s ikonom majstora sirara. Novi polutvrdi kravlji sir Sirela Tilzit odlikuje blago slankasti okus i karakteri-stična čipkasta struktura, a dobio je najviše ocjene potrošača, kažu u Duka-tu u čijem sastavu poslu-je ova bjelovarska tvrtka. Sirelin Tilzit dostupan je u blok pakiranju od 3 kg i 400 g te narezan na tanke ploške u novom “slice” pakiranju od 150 grama.

Atlantic grupa je, u sklopu svog brenda Naturavita, predstavila novi čaj od ko-

prive. Perjanica Naturavita čajeva je dobro poznati Uvin H čaj, najpoznatiji i najproda-vaniji urološki čaj na tržištu, čija tradicija seže u daleku 1977. godinu. Osim urološ-kih čajeva, Naturavita nudi i druge funkcionalne čajeve: sljez, sljezov korijen, kamili-cu i kadulju, a sada se obitelji biljnih čajeva pridružuje i čaj od koprive. Logističke infor-macije - Naturavita kopriva; jedinično pakiranje: kutijica 30 g omot. EAN kod proizvoda:

3850322009628; EAN kod transportnog pakiranja: 3850322009635. Rok trajanja: 18 mjeseci. Proizvođač: Cedevita d.d.

Novo na polici

Grupa Vindija nedavno je pripremila posve novo ruho za svoj Vindino

desert s okusom lješnjaka i čokolade, a od sada je dostupan i u novom 3+1 gratis izdanju. Pakiranje u kojem Vindino dolazi zaštićeno je prikladno dizajniranom kartonskom ovojnicom koja na zadnjoj strani ima crtež dinosaura Vindina spreman da ga se oboji i ukrasi po želji autora. Ovaj mliječni desert donosi

četiri 60-gramske čašice ukusne i kremaste poslastice, ukrašene likom simpatičnog malog dinosaura Vindina koji je zaštitni znak proizvoda.

Mliječni i sirni deserti Vindino sadrže proteine,

kalcij i vitamin D, sastojke potrebne za normalan rast i

razvoj kostiju kod djece. Kako bi se postigao koristan učinak na zdrav-lje, dovoljne su dvije čašice Vindino

deserta na dan, poručuju iz Vindije.

PREPORUKA

Sir Tilzit u ponudi Sirele

Novo iz Naturavite - čaj od koprive

Vindino desert u 3+1 gratis izdanju

Prva Cola u Hrvatskoj s

prirodnim sladilomNa tržištu pića u Hrvatskoj dostupna

je Sky Cola Green, osvježavajuće bezalkoholno gazirano piće od biljnih ekstrakata, koje zbog prirodnog sladila iz lista biljke stevije ima smanjenju energetsku vrijednost za najmanje 30 posto. Inače, ovo je prvi cola napitak na hrvatskom tržištu s prirodnim zaslađivačem iz lista biljke stevije koja je otkrivena prije 2.000 godina. Uz odličan cola okus, ovo piće sadrži svega 30 kalorija na 100 mililitara što ga čini idealnim za sve koji traže piće s malo kalorija. Stevia nema kalorija pa kao dodatak hrani i piću smanjuje energetsku vrijednost, pri-tom nadomje-štajući slatke sastojke poput šećera, poruču-

ju iz Jamnice.


U novoj liniji Dolcela pudin-ga, naziva Gourmet, nalaze

se dva nova puding deserta u maštovitim kombinacijama. Puding čokolada s komadićima narančine kore ima kremastu strukturu, a okus čokolade sa-vršeno nadopunjuju komadići narančine kore koji se nalaze u pakiranju. Ljubitelje vanilije oduševit će Puding vanilija s komadićima jagode čiji je kremasti okus obogaćen koma-

dićima jagode koji se također nalaze u pakiranju. Marketinš-ka podrška: Web. Logističke informacije - komercijalno pakiranje: Puding čokolada s komadićima narančine kore (52 g); Puding vanilija s komadićima jagode (40 g); kom/kart: 17; kart/ pal: 2.465. Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, Koprivnica. Tele-fon i fax: 0800 0808. Web site: www.podravka.com.

Dolcela pudinzi s komadićima voća

PROVJERITE

Badel AmaroBadel Amaro je gorko slatki liker proizveden prema originalnoj recepturi, prepoznatljive i priznate Badel 1862 kvalitete. Ugo-dan miris pomno biranog aromatskog bilja te blaga svježina citrusa, karakteristike su ovog bogatog i izvrsno balansiranog li-kera. “Amaro je izvanredan solo uz kockicu leda i krišku naranče, a u toplijim danima preporučujemo long mix Amara i tonic pića 7 Up”, ističu iz proizvođača. Badel Amaro dostupan je u boci od 1 L, a sadrži 28% volumena alkohola.

Atrix kreme za zaštitu i njegu rukuBeiersdorfov brend Atrix predstavio je limitirano izdanje kreme za intenzivnu zaštitu od 250 ml po cijeni pakiranja od 150 ml. Atrix linija sadrži i kremu za intenzivnu zaštitu u pakiranju u tubi te nježnu zaštitnu kremu. Atrix kreme bazirane su na jedinstve-noj formuli s kamilicom, aloe verom te pantenolom (vitamin B5) - sastojcima koji se brzo upijaju te čine njegu ruku jednostav-nom i učinkovitom.


Novo na polici

Podravka je proširila asortiman voćnih čajeva s dva nova okusa – mango

i ananas te jagoda i malina koji su posebno namijenjeni za najmlađe po-trošače. Čaj mango i ananas mješavina je mljevenog voća i bilja oplemenjena prirodnom aromom manga i ananasa. Čaj jagoda i malina sadrži mljevene ljekovite biljke kamilicu, rooibos i komorač, a oplemenjen je mirisom i okusom maline i jagode. Osim u vrućoj, oba čaja se mogu pripremati i u hladnoj

vodi, a u hladni čaj mango i ananas se za potpuni užitak može dodati i pola žlice instant napitka Provita. Novi voćni okusi dolaze pakirani u aroma omotače koji čuvaju svježinu i miris, a transport-no pakiranje je shelf ready kutija s 10 komada unutra. Marketinška podrška: TV, internet, prodajno mjesto. Logističke informacije - komercijalno pakiranje: 20 filtar vrećica u aroma omotaču; 10 kom/kart; 100 kart/pal.

Novi okusi Podravka čajeva za djecu

Valentić na tržištu s vlastitim

brendomTvrtka Valentić je, u suradnji s

domaćim proizvođačem Fructus d.o.o., od listopada na tržište po-čela plasirati brend Incanto. Ovo je prvi puta da tvrtka Valentić izlazi na domaće tržište s vlastitim brendom iza čijeg imena se skriva dvadesetak vrsta voćnih likera, voćnih rakija te voćnih vina. Proizvodi brenda Incanto moći će se kupiti u brojnim ugostitelj-skim objektima i trgovačkim lancima diljem Hrvatske. Svi proizvodi dobi-veni su prirodnim putem, po staroj recepturi, bez primjesa umjetnih boja, aroma, sladila ili sličnih poboljšavača okusa, a aroma likera Incanto proizlazi iz višemjesečnog odležavanja svježeg voća u vrhunskom destilatu.

PIK Hamburger u novom pakiranjuSvima dobro poznati PIK hamburger od nedavno je dostupan i u

novom praktičnom i atraktivnom pakiranju koje čuva njego-vu svježinu, miris i okus. Pripremljen od visoko kvalitetnog svinjskog mesa, s dodatkom začina, odličan je odabir za pripremu mnogobrojnih jela poput variva, graha, kajgane, pita, tjestenina ili hlad-ne plate. Čak i najjednostavnije jelo postat će prava delicija kada se obogati punim okusom PIK Hamburgera, poručuju iz PIK Vrbovca. Kao prijedlog za jelo, iz ove tvrtke preporuču-ju da se isproba prilikom pripreme slavnog umaka za tjesteninu Carbonara te kažu kako će se s PIK Hamburgerom osjetiti razlika.

Konzum je proširio ponudu svoje trgovačke marke novim proizvodom - K Plus Muesli to go u

ambalaži od 70 g. Proizvod dolazi u praktičnom pakiranju, plastičnoj čaši s kartonskim omotom, a od studenog će na poklopcu biti i plastična žličica. Muesli žitne pahuljice odličan su izbor za početak dana, ali i kao hranjiv međuobrok. Uz novi K Plus Muesli to go u praktičnom pakiranju, porcija mueslija za brzu pripremu ukusnog obroka dostupna je gdje god se nalazili. K Plus Muesli to go dostupni su po cijeni 7,99 kuna u Konzum prodavaonicama u tri okusa: s komadićima voća, čokolade ili lješnjaka. Proizvođač: Vitalia.

K Plus Muesli to go


Tilzit sir u novom pakiranjuVindijin polutvrdi kravlji

sir Tilzit, koji se odlikuje blago pikantnim okusom i mirisom, od sada je dostupan u pakiranju od 150 grama. Ambalaža u kojoj proizvod dolazi moderno je dizajnira-na i prati liniju ostalih polutvrdih sireva iz Vindijine kolekcije, kao što su Edamac, Gauda, Dimek i Varaždinec. Sir Tilzit, koji se “najbolje snalazi” u dobrom sen-dviču ili na pizzi, dolazi u MAP pakiranju koje čuva svježinu i izvr-stan okus namirnice zahvaljujući kontro-liranoj atmosferi. Logističke informacije - Tilzit (150 g): 18 kom/kart, 80 kart/pal. Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6,

Varaždin. Telefon i fax: 042 399 999; 042 399 076. E-mail: [email protected].

Uspješan marketing na samom mjestu prodaje stvar je perspektive. Ergonomske vage linije UC Evo Line predstavljaju oblik i funkciju u savršenoj harmoniji.

www.mt.com/retail-EvoLine

Savršena u svakom pogleduTrgovačka vaga UC Evo Line

Mettler Toledo d.o.o., Mandlova 3, Zagreb, tel.: 01 2958 130

Römerquelle Emotion mineralne vode s okusima u ponudi Metroa Metro Cash &

Carry ekskluzivno tržištu predstavlja nova pakiranja najpopularnije austrijske mineralne vode Römerquelle. Pijenje samo jedne litre Römerquelle vode pokriva 18% dnevnih potreba za kalcijem i 19% potreba za magnezijem. Ova čista, ukusna i osvježavajuća mineralna voda već je poznata hrvatskom tržištu, no od sada dolazi i u dva izuzetno atraktivna okusa: limunske trave te crvene naranče i grejpa te je dostupna isključivo u Metro prodajnim centrima. Ova pakiranja Römerquelle vode 1 L PET dostupna po cijeni od 8,61 kn.

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Prodajne vještine u maloprodaji

Dodatne informacije: E-mail: [email protected]

Tel: 01/663-6462

Mapa znanja d.o.o. Ede Murtića 6,10 000 Zagreb

Predavač: Boris Vulić

Četvrtak, 20.11.2014. od 8:00 do 14:00 sati.Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb.

Kotizacija: 880,00 HRK + PDV.

40% uštede na godišnjoj pretplati

za pakete Start ili Business

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

FAX to E-Mail

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

BUDITE ISPRED KONKURENCIJE!

WEB - GOOGLE PROMOCIJA - NEWSLETTER - DIZAJN

VIŠE INFORMACIJAWWW.STILU.NETSTILU.net d.o.o.

[email protected]+385 1 4873 999

HR32777946648

INFORMATIČKO SAVJETOVANJE & PODRŠKA

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

www.renault.hr

NOVI RENAULT TRAFIC VAŠA VOŽNJA DO USPJEHA

RENAULT LAKA GOSPODARSKA VOZILA - BROJ 1 U EUROPI* Navedena prosječna potrošnja odnosi se na Novi Renault Trafic Furgon L1H1 Energy dCi 120 Twin Turbo. Prosječna potrošnja: 5,9-6,6 l/100km. Emisija CO2: 155-174 g/km. Slika je simbolična. **Jamstvo od 4 godine obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 3. i 4. godinu ili 150 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta pri kupnji uz Renault Financiranje. *** Renault poklanja Paket PRO+ svim kupcima lakih gospodarskih vozila, koji su kupnju obavili putem Renault Financiranja.

SAMO 5,9 l/100 km*

DO 4,15 m TERETNOG PROSTORA

NOVI TWIN TURBO MOTORI

Renault preporučujeBesplatni telefon 0800 15 16

Ja TRGOVAC magazin – listopad 2014.

Documents

Transcript of Ja TRGOVAC magazin – listopad 2014.