1

Vukovarska 148 – 21 000 Split, Hrvatska

Tel: + 385 21 47 35 48

Fax: + 385 21 47 37 63

Žiro račun 2360000-1101479197

Žiro račun 2407000-1100339990

MB 00314862

OIB 38236450160

neir@neir.hr www.neir.hr

Izvještaj o sondažnom istraživanju na objektu Hrvatski dom na

Visu

Listopad, 2011.

Upisano u Sudski registar Trgovačkog suda u Splitu MBS 060103282. Temeljni capital u iznosu 18.600,00 kuna uplaćen u cijelosti. Član uprave: Ivo Miloš. Žiro račun broj 2360000-1101473197 kod Zagrebačke banke d.d. i 2407000-1100339990 kod OTP banke d.d..

2

Hrvatski dom smješten je na Viškoj rivi.

Slika broj 1. Istočno pročelje objekta na kojem je izvršeno sondiranje

3

Slika br. 2. Mjesta sondiranja i uzimanja otisaka žbuke

2. 1. 3. 4.

U svrhu sondažnog istraživanja uzeti su uzorci žbuke na mjestima vanjske fasade objekta.

Napravljene su četiri sonde na istočnom pročelju objekta. Uzorkovan je i dio profila pored sonde

broj 4.

4

Slika br. 3. i 4. Uzimanje otisaka žbuke

Slika br. 5. Mjesto uzimanja otisaka 1. 2.

5

Izrađen je mikro-presjek koji je proučavan i fotografiran mikroskopom Dino – Lite Digital

Microscope u reflektiranom svijetlu.

Sonda broj 1.

Nalazi se na istočnom pročelju objekta' Hrvatski dom', lokacija vidljivo na slici br.2..

Sondažnim ispitivanjem zamijećen je višeslojni karakter žbuke .

Slika broj 6. Mjesto izvršenog sondiranja

6

Sloj 1.

Slika 7. Presjek sloja 1., sonda 1.

Slika 8. Površina sloja 1. , sonda 1 . Slika 9. Tretirani presjek sloja 1., sonda 1.

Izvršenim pregledom prvog sloja žbuke vidljivo je da se radi o vapnenoj žbuci. Ona se odlikuje slabim

mehaničkim svojstvima, lako se drobi.

Prema obliku i veličini čestica agregata zaključeno je da je najvjerovatnije korišten morski pijesak

uglavnom karbonatnog i silikatnog podrijetla (slika br. 9.). Iz slike 8. se vidi da je površina prekrivena

oker bojom .

7

Slika broj 10. Grumen neizreagiranog vapna

Na slici broj 10. prikazan je grumen ne iz reagiranog vapna. On se nalazi u samoj žbuci i prisutan je u

uzorcima sivo bijele žbuke (u svim sondama).

Sloj 2.

Slika 11. Presjek sloja 2., sonda 1.

U sloju 2 nađena su dva sloja, jedan čistog vapna i drugi vapnene žbuke. Ista vapnena žbuka je

detektirana i u sloju 1.

8

Sonda broj 2.

Nalazi se sa istočne strane objekta ‘Hrvatski dom’, lokacija vidljiva na slici broj 12.

Sondažnim ispitivanjem zamijećen je višeslojni karakter žbuke.

Slika broj 12. Mjesto izvršenog sondiranja

9

Slika broj 13. Presjek uzorka žbuke, sonda 2.

.

Slika broj14. Tretirani presjek uzorka žbuke, sonda 2

10

Slika broj 15. Površina uzorka žbuke, sonda 2.

Mikroskopskim pregledom uzorka žbuke zaključeno je:

- da se radi o vapnenoj žbuci (kao i kod sonde 1), te

- da postoje dva sloja.

Međutim, ovdje je uočena razlika samo u boji slojeva (slika broj 14. tretirani uzorak).

Gornji sloj je žuto-smeđe boje (kao i sama površina uzorka), dok je donji dio tipično sivo bijeli.

Na površini su prisutna i mikro onečišćenja.

11

Sonda broj 3.

Nalazi se na istočnom pročelju objekta ‚Hrvatski dom’, lokacija vidljiva na slici broj 16.

Sondažnim ispitivanjem zamijećen je višeslojni karakter žbuke.

Slika broj 16. Mjesto izvršenog sondiranja

12

Slika broj 17. Presjek sva tri sloja, sonda 3.

Slika broj 18. Presjek prva dva sloja , sonda 3 Slika broj 19. Površina uzorka , sonda 3

Pregledom uzorka ustanovljeno je da postoje tri sloja.

Prvi sloj se sastoji od bojane vapnene žbuke (kako je vidljivo iz slika broj 17. i 18.), te nije na cijeloj

površini iste debljine.

Dalje sljedi sloj vapna, te na kraju obična sivo bijela vapnena žbuka (kao i kod sonde 1.).

13

Sonda broj 4.

Nalazi se na istočnom pročelju objekta ‚Hrvatski dom’, lokacija vidljiva na slici broj 20.

Sondažnim ispitivanjem zamijćen je višeslojni karakter žbuke.

Slika broj 20. Mjesto izvršenog sondiranja

14

Slika broj 21. Presjek prva dva sloja uzorka žbuke, sonda 4.

Slika broj 22. Presjek donja dva sloja uzorka žbuke, sonda 4.

15

Tijekom pregleda uzorka žbuke uočena su četri sloja.

Prvi sloj sastoji se od sloja oker boje prekrivene mikro onečišćenjem.

Drugi sloj je sloj vapna (kao i kod sonde broj 3.).

Treći sloj sastoji se od vapnene žbuke nešto finijeg agregata i oker boje (koji smo također uočili

kod sonde broj 3.).

Četvrti, zadnji, je sloj obične sivo bijele vapnene žbuke.

Pored sonde 4. napravljeno je i uzorkovanje profila.

Slika 23. Mjesto uzorkovanja uzorka profila

Dio profila (koji je uzet kao uzorak) također je pregledan i ispitan.

16

Slika broj 24. Presjek uzorka profila

Slika broj 25. Presjek uzorka tretiranog uzorka

17

Mikroskopskim pregledom vidljivo je da se uzorak sastoji od tri sloja.

Prvi sloj je tanki sloj oker boje.

Drugi sloj je žuto tonirana žbuka.

Treći sloj je siva žbuka.

Primjećeno je veće prisustvo finijeg agregata nego u prijašnjim uzorcima, ali je dovoljna i mala

razlika u količinskim odnosima granulata punila žbuke da se dobiju različiti konačni vizualni

efekti.

Ovakav finiji materijal najvjerovatnije je korišten za profilaciju.

Međutim, ovaj uzorak se razlikuje od predhodnih većim mehaničkim svojstvima.

Dodaci pucolana i/ili gipsa osjetno poboljšavaju mehanička svojstva žbuke, za što

pretpostavljamo da je i slučaj ovog uzorka.

Kvantitativnom kemijskom analizom dobili smo znatno veće količine soli, sulfata i klorida (u

odnosu na predhodne uzorke) što ide u prilog gore navedenom zaključku.

Vodeći se ovim zaključkom, napravljene su probe sa dodatcima gipsa i cementa (slika 22.).

S obzirom da je potrebno duže vrijeme da bi se ispitala mehanička svojstva, rezultati ovih

ispitivanja bit će dostavljeni naknadno.

Slika broj 26. Uzorci napravljenih proba

18

Slika broj 27. Oštećenja objekta Slika broj 28. Oštećenja objekta

3 5 1 4 2

Zaključak:

Na slikama broj 27. I broj 28. imamo gotovo sva oštećenja koja su zahvatila cijeli objekt:

1. slaba čvrstoća prijananja između slojeva žbuke

2. odvajanje žbuke zbog vlažnosti pozadine

3. zatamnjenja, vodoravna i nepravilno položena sjena vlažnog područja

4. crne naslage nastale pod utjecajem atmosferlija

5. propadanje žbuke curenjem krovnih spojeva i neispravnih žljebova.

Da bi se napravila sanacija žbuke predmetnog objekta, potrebno je ukloniti sve trenutne izvore

vlage, kao i onemogućiti daljnji budući prodor vode.

Prijedlog konzervatorsko restauratorskog postupka:

19

Izrada dokumentacija zatečenog stanja pisanom, grafičkom i foto dokumentacijom

Izrada dokumentacija izvedenih konzervatorsko – restauratorskih radova pisanom,

grafičkom i foto dokumentacijom

Dijagnostika na kamenim elementima

Uzorkovanje za laboratorijska ispitivanja

Kvalitativna kemijska analiza topljivih soli (sulfati, kloridi, nitrati) u

kamenu

Kvantitativna kemijska analiza topljivih soli (sulfati, kloridi, nitrati) u

Kamenu

Sanacija i čišćenje kamenih elemenata

Čišćenje kamena

Desalinizacija kamena

Rekonstrukcije kamena

Obrada rekonstrukcija

Konsolidacija I hidrofobna zaštita

Prijedlog sanacije:

Uklanjanje svih slojeva žbuke, osim profilacija oko prozora I dekorativnih arhitektonskih

elemenata.

Zaštita svih elemenata koji ostaju na pročelju, i zaštita kamenih elemenata.

Obavezno pranje površine.

20

Konsolidacija očišćene površine.

Nanošenje sloja sanacijskog šprica tvorničkog naziva STO MURISOL VS.

Nakon toga slijedi nanos sanacijske žbuke STOMURISOL SP FEIN, namijenjena za saniranje

vlažnih i solima izloženim podlogama .

Poslije stavljanja navedene žbuke u kalupe i njenog sušenja slijedi nanos prajmera STO PRIM

SILIKAT.

Postupak sanacije završavamo nanošenjem dva premaza STO SIL FILL ( disperzijska boja s

punilom i karakteristikama žbuke koja se nanosi četkom)

Prije bojanja napraviti uzorke boje na fasadi objekta i konzultirati se s nadležnom

konzervatorskom službom.

21

Sonde u unutrašnjosti:

Sonda br. 6. ( prije sondiranja )

Sonda br. 6

Sloj 2. Sloj 1.

22

Sonda br. 6.

Sonda br.6. je napravljena na južnom zidu velike dvorane. Uklanjanjem slojeva akrilnog

premaza, pronađeni su dijelovi mramorizacije zida.

23

Sonda br. 7.

Sonda br. 7.

sloj 2. sloj 1.

Na južnom zidu napravljena i druga sonda br. 7. gdje je također pronađen oslik mramorizacije.

24

Sonda br. 5.

sloj 3. sloj 2. Sloj 1.

Sonda br. 5. je napravljena na istočnom zidu iza pozornice, gdje nisu pronađeni tragovi oslika.

25

Sonda br. 8. na dijelu balkona iznad pozornice,vidljivi ostaci svjetlo-zelene boje, bijele i završne

crne.

Sonda br. 9. napravljena na stropu dvorane, na kojem su samo pronađeni slojevi premaza bijele

akrilne boje.

26

Zaključak:

Rezultat napravljenih sondi u unutrašnjosti objekta su dijelovi mramorizacije, te zbog specifične

tehnike oslika i završnog premaza na njoj, prilikom sanacije unutrašnjih zidova preporuča se

kombinacija kemijskog i mehaničkog čišćenja premaza iznad oslika.

Nakon postupka čišćenja, potrebno je staviti podlogu, impregnator koji će nove slojeve povezati

sa starim oslikom, da bi se u budućnosti izbjeglo odvajanje slojeva boje od podloge.

27

Izvođač radova: Neir d.o.o. Split

Voditelj radova: Zrinka Bočina, restaurator – prof. likovne umjetnosti

Restauratori. : Zrinka Bočina, restaurator – prof. likovne umjetnosti

Ela Mrduljaš Kutlača, dipl. restaurator- konzervator

Dijagnostička ispitivanja

i analize: Iva Gjerga Bratić, dipl. inženjer kemije

Dokumentacija: Zrinka Bočina, restaurator – prof. likovne umjetnosti

Iva Gjerga Bratić, dipl. inženjer kemije