Izvještaj o poslovanju za 2018. godinu · Web viewCilj Društva je osigurati likvidnost i...
107
Izvještaj o poslovanju za 2018.
Transcript of Izvještaj o poslovanju za 2018. godinu · Web viewCilj Društva je osigurati likvidnost i...
Izvještaj o poslovanju za 2018. godinu
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.
Predsjednik Uprave
Miro Škrgatić
2
Misija
Izgraditi autocestu i prateće uslužne objekte te gospodariti pažnjom dobrog gospodara osiguravajući sigurnu, dobro održavanu i protočnu autocestu.
Vizija
Organizacija smo koja uči, organizacija koja se ponaša u skladu s profesionalnim i etičkim vrijednostima, surađuje s drugima i raste u skladu s razvojnim potrebama. Odabiremo put rasta, ali naš rast ne smije ugrožavati ljudske živote, biljni i životinjski svijet, krajolik kroz koji cesta prolazi. O tome vodimo računa u svim aspektima rada. Svoju opredijeljenost za održivi razvoj pokazujemo sustavnim razmatranjem ljudskih i ekoloških aspekata poslovanja.
Kao tvrtka želimo biti sinonim pažljivog i odgovornog odnosa prema korisnicima, društvenoj zajednici, zaposlenicima i okolišu, a isto tako želimo da prometnica kojom gospodarimo bude pojam najsigurnije, najkvalitetnije i najljepše ceste u Hrvatskoj i regiji.
Strategija
Da bi ostvarilo svoju viziju, Društvo primjenjuje strategije dobrog gospodarstvenika, zadržavajući senzibilitet društveno korisnog subjekta te stječući svoje mjesto u društvu profitabilnih, ne gubi ni mjesto društveno važnog projekta, promotora infrastrukturnog razvoja s velikim značajem za nekoliko regija kroz koje prolazi. Razvijanjem svijesti da gradimo i radimo za opće dobro, osiguravamo stalnu podršku zaposlenika, partnera, dobavljača i vlasnika. Dugoročne i stalne odrednice Društva su sigurnost, uslužnost, zaštita i unaprjeđenje okoliša te uspješno
poslovanje.
3
4
Sadržaj
1. Uvod.....................................................................................................................................................5
1.1. Društvo.........................................................................................................................................6
1.2. Ocjena poslovanja.............................................................................................................................8
1.3.Struktura vlasništva i upravljačka struktura....................................................................................10
1.4. Događaji koji su obilježili 2018. godinu.........................................................................................16
1.5. Nastavak poslovanja Društva..........................................................................................................17
1.6. Izloženost rizicima...........................................................................................................................17
1.7. Integrirani sustav upravljanja.........................................................................................................19
1.8. Zaštita na radu i zaštita od požara..................................................................................................20
1.9. Struktura zaposlenih........................................................................................................................21
1.10. Pregled kreditne zaduženosti.........................................................................................................22
2. Financijska aktivnost..........................................................................................................................23
2.1. Račun dobiti i gubitka za razdoblje 01.01. - 31.12.2018. godine...................................................24
2.2. Struktura prihoda............................................................................................................................27
2.2.1. Prihodi od naplate cestarine........................................................................................................29
2.3. Struktura rashoda............................................................................................................................31
2.4. Bilanca.............................................................................................................................................33
2.5. Izvještaj o novčanom tijeku.............................................................................................................37
2.6. Izvještaj o promjenama kapitala.....................................................................................................38
2.7. Financijski pokazatelji....................................................................................................................39
3. Poslovna aktivnost..............................................................................................................................40
3.1. Upravljanje pratećim uslužnim objektima......................................................................................41
3.2. Promet.............................................................................................................................................43
3.3. Sigurnost prometa i ITS (Inteligentni transportni sustavi).............................................................50
3.4. Investicijska aktivnost......................................................................................................................53
3.4.1. Izvanredno održavanje.................................................................................................................53
3.4.2. Infrastrukturni projekti – sufinanciranje EU fondova.................................................................54
3.5. Usluge redovnog održavanja autoceste i naplata cestarine...........................................................60
3.5.1.Usluga redovnog održavanja autoceste........................................................................................60
3.5.2. Usluga naplate cestarine..............................................................................................................63
3.5.3. Restrukturiranje cestovnog sektora..............................................................................................65
5
1. Uvod
6
1.1. Društvo
Vlada Republike Hrvatske je u okviru restrukturiranja cestovne mreže Republike Hrvatske u prosincu 1997. godine donijela Odluku o osnivanju dioničkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb, društva za građenje i gospodarenje autocestom. Društvu je dodijeljena koncesija na 28 godina s ciljem zatvaranja financijske konstrukcije, građenja, gospodarenja i održavanja autoceste Rijeka-Zagreb, te njenih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu.
Vlada Republike Hrvatske je u kolovozu 2007. godine donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i dodijeli koncesije za građenje i gospodarenje autocestom. Navedenom Odlukom se dodijeljena koncesija proširuje na način da autocestu Rijeka-Zagreb predstavlja odsječak od čvora Lučko do čvora Orehovica uključujući pristupne ceste od Lišnice do čvora Novigrad i od Netretića do čvora Novigrad, od čvora Orehovica do graničnog prijelaza Rupa, od čvora Orehovica do čvora Križišće, uključujući pristupnu cestu od čvora Draga do grada Rijeke, te pristupnu cestu od čvora Križišće do mosta Krk.
Temeljem navedenog, 23. kolovoza 2007. godine sklopljen je IV Ugovor o izmjenama i dopunama Ugovora o koncesiji za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb, kojim je produžen rok trajanja koncesije na 32 godine i 11 mjeseci, počevši od dana utvrđenog ugovorom o koncesiji.
Temeljni kapital Društva
Temeljni kapital Društva pri osnivanju iznosi 2.152.000.000,00 kuna, a podijeljen je na 21.520 dionica koje glase na ime, nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 100.000 kuna.Republika Hrvatska jedini je dioničar Društva.
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. započela je s radom 15. ožujka 1998. godine, čime je preuzela funkciju projektiranja, pripreme, vođenja građenja i gospodarenja autocestom.
Prihodi Društva
Prihodi Društva su cestarine, čiju visinu utvrđuje Društvo na način utvrđen Ugovorom o koncesiji, uz suglasnost Ministra mora, prometa i infrastrukture. Osim cestarine Društvo ostvaruje prihode od korištenja cestovnog zemljišta za prateće i uslužne objekte na trasi autoceste, te ostale prihode iz redovnog poslovanja.
Djelatnost Društva
Gospodarska svrha Društva je zatvaranje financijske konstrukcije, građenje, gospodarenje i održavanje autoceste Rijeka-Zagreb, te njenih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu u sklopu ostvarivanja prava iz Ugovora o koncesiji.Osnovne odrednice Društva su sigurnost, ekologija, uslužnost i efikasnost, a prema njima se određuju i mjere sve strategije, planovi i ciljevi. Izgradnja autoceste i gospodarenje izgrađenim dionicama, odvijaju se uz primjenu najviših standarda sigurnosti i zaštite okoliša uz minimalno ometanje odvijanja prometa, te uz maksimalnu sigurnost korisnika u prometu i visoku razinu usluga korištenja autoceste.
7
Pregled koncesijskog područja
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. upravlja koncesijskim područjem u duljini 187,03 km.
Dionice koncesijskog područja Autoceste Rijeka-Zagreb d.d.Oznaka Dionice Duljina u km
A1 Zagreb-Bosiljevo2 65,25
D6 Pristupna cesta D6 Netretić-čvor Novigrad 5,34
A6 Bosiljevo2 - Rijeka (Orehovica) 81,25
A7 Ukupno G. P. Rupa - Rijeka (Orehovica) 28,00
D102 Most Krk s pristupnim cestama 7,19
Ukupno 187,03
8
1.2. Ocjena poslovanja
U 2018. godini Društvo je svoje poslovne aktivnosti usmjerilo na:
1. Operativno i financijsko restrukturiranje;2. Racionalizaciju poslovanja;3. Provođenju projekata financiranih iz EU fondova4. Ulaganja u podizanje kvalitete usluga i sigurnosti korisnika
9
Društvo je za 2018. godinu ostvarilo dobit u visini od 640.210.136 kuna. Ostvarena dobit rezultat je ostvarenih prihoda od korekcije umanjenja vrijednosti koncesijske imovine u visini od 425.000.000 kuna, ostvarenih financijskih prihoda s osnova pozitivnih tečajnih razlika, porasta prihoda od naplaćene cestarine, te smanjenja financijskih rashoda s osnova kamata kao posljedica refinanciranja dijela kreditnih obveza uz povoljnije uvjete.
Društvo kao obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI-a) sukladno MRS 36 Umanjenje vrijednosti u razdoblju 2011-2013. godine provelo je umanjenje vrijednosti koncesijske imovine budući je knjigovodstvena vrijednost koncesijeke imovine bila veća od njene vrijednosti u upotrebi. Vrijednost u upotrebi utvrđuje se diskontiranjem budućih novčanih tokova koje navedena imovina generira. Primjenom metode diskontiranja budućih novčanih tokova, diskontirana vrijednost budućih novčanih tokova na dan 31. prosinca 2018. godine zbog daljnjeg porasta prihoda od naplate cestarine tijekom 2018. godine bila je za 676.514.541 kuna veća od neto knjigovodstvene vrijednosti koncesijske imovine u poslovnim knjigama, temeljem podataka iz financijskih izvješća koji još nisu bili konačni. Po izradi konačne bilance i računa dobiti i gubitka za 2018. godinu izvršeno je ažuriranje modela prema kojem je diskontirana vrijednost ukupnih budućih novčanih tokova na dan 31. prosinca 20148. godine bila za 545.104.148 kuna veća od neto knjigovodstvene vrijednosti koncesijske imovine u knjigama (koncesijska imovina stečena osnivanjem društva, koncesijska imovina po osnovi proširenja koncesije, koncesijska imovina nastala izgradnjom dijelova autoceste Rijeka-Zagreb). Kako su u 218. godini ostvareni bolji rezultati poslovanja od očekivanih, te temeljem projekcije za 2019. godinu i budućih razdoblja, sadašnja vrijednost budućih očekivanih novčanih tokova je za 614.774.287 kuna (odnosno 483.363.895 kuna po ažuriranom modelu temeljem konačnih podataka za 2018. godinu) veća od knjigovodstvene vrijednosti radi čega je uprava Društva donijela odluku o djelomičnom ukidanju umanjenja vrijednosti koncesijske imovine nastale gradnjom autoceste Rijeka-Zagreb zbog načela opreznosti u iznosu od 425.000.000 kuna koje je evidentirano u korist prihoda 2018. godine.
Obzirom na izloženost Društva kreditnom, kamatnom i valutnom riziku, rezultat poslovanja podložan je utjecaju kretanja EUR-a, valuti u kojoj su iskazane sve kreditne obveze. Zbog pozitivnog kretanja tečaja EUR-a tijekom 2018. godine, na dan bilance obveze i potraživanja preračunate su primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke, a dobici ili gubici nastali preračunavanjem uključeni su u dobit ili gubitak razdoblja.
Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. završilo je svoj investicijski ciklus izgradnje autoceste, a težište poslovanja usmjereno je na proces održavanja autoceste u cilju osiguravanja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti korisnika autoceste. Tijekom 2018. godine izvedeni su radovi na sanaciji i održavanju autoceste i objekata na cesti u vrijednosti od 55.160.560 kuna, što je povećanje od 100,34% u usporedbi s prethodnom godinom.U 2018. godini Društvo je svoje aktivnosti usmjerilo na realizaciju projekata za čije financiranje su osigurana sredstva iz EU fondova, i to:
a) Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac
10
U 2017. godini okončan je projekt Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac kao preduvjet za razvoj regije. Kako je Masterplanom definirana baza projekata koje je potrebno provesti, Društvo je uložilo značajan angažman da se sredstva za realizaciju navedenih projekata osiguraju iz EU fondova, a što je i u končnici i rezultiralo otvaranjem poziva za dodjelu bespovratnih sredstava od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u ožujku 2018. godine za sufinanciranje izrade studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastukture na relaciji Zagreb-Karlovac. U lipnju 2018. godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijeo je Odluku o financiranju projekta izrada studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac, a u kolovozu 2018. godine sklopljen je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu studije izvodljivosti u ukupnom iznosu od 2.187.500 kuna. U tijeku je potpisivanje ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem za izradu studije izvodljivosti, obzirom na izvršnost odluke o odabiru.
b) Zidovi za zaštitu od buke Sukladno Akcijskom planu zaštite od buke, a ispunjavajući obvezu propisanu važećim Zakonom o zaštiti od buke, ARZ d.d. je realizirala sve aktivnosti predviđene Akcijskim planom odnosno izradila je: Stratešku kartu buke, Konfliktnu kartu buke i Elaborat - prioriteta područja koja su kandidati za primjenu mjera zaštite od buke.
c) Life Dinalp BearOd 2014. godine jedan od uspješnih projekata koje Društvo provodi uz 70%-tno financiranje iz EU fonda LIFE+ Nature je „Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama“ čija uspješna implementacija ostvaruje rezultate kroz smanjenje pojave i stradavanja životinja na ograđenom prostoru autoceste, čime se povećava sigurnost prometa autocestom.
d) Crocodile II CroatiaKako bi osigurali što bolju informiranost naših korisnika prometnim informacijama na europskoj razini, poboljšali prometne tokove i smanjili prometna zagušenja Društvo je pristupilo projektu "Crocodile II Croatia" čije financiranje je osigurano bespovratnim sredstvima iz CEF-a programa. U tijeku je postupak javne nabave za provedbu radova i implementaciju opreme definirane projektima.
Temeljem Pisma sektorske politike a u cilju optimizacije duga trgovačkih društava iz cestarskog sektora u sklopu procesa financijskog retrukturiranja cestovnog sektora, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. ožujka 2018. godine donijela je Odluku o davanju suglasnosti Društvu za kreditno zaduženje od 202.025.000 EUR, kojim sredstvima su refinancirana dva postojeća kredita uz povoljnije uvjete (nižu kamatnu stopu) i duži vremenski period otplate kredita, što je utjecalo na značajno smanjenje troškova kamata i poboljšanje likvidnosti Društva.
11
1.3.Struktura vlasništva i upravljačka struktura
Skupština Društva
Republika Hrvatska djeluje u Skupštini Društva putem Vlade Republike Hrvatske na način da vlasnika glede ostvarivanja dioničarskih i upravljačkih prava predstavlja ministar mora, prometa i infrastrukture sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske. U 2018. godini održana je redovna Glavna skupština Društva i dvije izvanredne Glavne skupštine Društva.
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor Društva u 2018. godini djelovao je u sastavu: Josip Ostrogović, predsjednik; doc. dr. sc. Marko Šoštarić, zamjenik predsjednika; Boško Jolić – član, predstavnik radnika.
Članovi Nadzornog odbora Josip Ostrogović i doc. dr. sc. Marko Šoštarić imenovani su 28. kolovoza 2017. godine na razdoblje do 6 mjeseci, a na izvanrednoj Glavnoj skupštini održanoj dana 27. veljače 2018. godine donesena je odluka o produljenju mandata članovima Nadzornog odbora Josipu Ostrogoviću i Marku Šoštariću, sukladno Odluci o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 33/16, 43/16 i 109/16) do okončanja postupka izbora i/ili imenovanja članova Nadzornog odbora društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.
Glavna Skupština Društva dana 24. travnja 2018. godine donijela je Odluku o izboru dva nedostatna člana Nadzornog odbora društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. - Josip Ostrogović i Marko Šoštarić, temeljem provedenog postupka izbora i/ili imenovanja članova Nadzornog odbora društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., sukladno Odluci o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, br.33/16, 43/16 i 109/16) na razdoblje od četiri godine.
Nadzorni odbor Društva na Konstituirajućoj sjednici održanoj dana 27. travnja 2018. godine donio je odluku o izboru predsjednika i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora, tako da Nadzorni odbor Društva u novom sazivu djeluje od dana 27. travnja 2018. godine u neizmijenjenom sastavu:
Josip Ostrogović, predsjednik; doc. dr. sc. Marko Šoštarić, zamjenik predsjednika; Boško Jolić, član – predstavnik radnika.
Članu Nadzornog odbora predstavniku radnika gospodinu Bošku Jolić mandat je istekao 21. siječnja 2019. godine, nakon čega su provedeni izbori za predstavnika radnika u Nadzornom odboru. Za člana Nadzornog odbora predstavnika radnika ponovno je izabran Boško Jolić s početkom mandata od 01. ožujka 2019. godine.
12
Tijekom 2018. godine Nadzorni odbor održao je ukupno 13 sjednica. U radu Nadzornog odbora aktivno su sudjelovali svi članovi Nadzornog odbora.U provođenju nadzora nad vođenjem poslova Društva, Nadzorni odbor je 2018. godine u skladu s ovlastima utvrđenim Zakonom o trgovačkim društvima, Statutom društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., te u skladu s Poslovnikom o radu Nadzornog odbora obavljao slijedeće poslove:
1) Imenovanje predsjednika i člana Uprave Društva;2) Razmatranje planova, programa rada i godišnjih proračuna; 3) Razmatranje izvješća; 4) Davanje suglasnosti na odluke Uprave Društva kada je to propisano zakonom ili Statutom;5) Normativna djelatnost;6) Obavljanje ostalih poslova.
Revizijski odbor
Revizijski odbor Društva u 2018. godini djelovao je u dva saziva u sastavu: doc. dr. sc. Marko Šoštarić, predsjednik; prof. dr. sc. Lajoš Žager, član; Vedrana Wagner, član.
U prvom sazivu Revizijski odbor Društva djelovao je do 5. ožujka 2018. godine zbog isteka mandata članova Revizijskog odbora.
Članovi Revizijskog odbora bili su imenovani dana 5. rujna 2017. godine u skladu s imenovanjem članova Nadzornog odbora Društva na razdoblje do provedbe izbora članova Nadzornog odbora društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. sukladno Odluci o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, br.33/16, 43/16 i 109/16), a najviše na vrijeme od šest mjeseci.
Nakon provedbe izbora članova Nadzornog odbora društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. na izvanrednoj Glavnoj skupštini Društva održanoj dana 24. travnja 2018. godine donesena je Odluka o imenovanju članova Revizijskog odbora Društva u sastavu: Marko Šoštarić, Lajoš Žager i Vedrana Wagner, na razdoblje od četiri godine.
Na 1. sjednici Revizijskog odbora održanoj dana 18. svibnja 2018. godine za predsjednika Revizijskog odbora izabran je Marko Šoštarić, stoga Revizijski odbor u novom sazivu djeluje u neizmijenjenom sastavu:
doc. dr. sc. Marko Šoštarić, predsjednik; prof. dr. sc. Lajoš Žager, član; gđa. Vedrana Wagner, član.
13
Tijekom 2018. godine u razdoblju djelovanja Revizijski odbor održao je ukupno 5 sjednica Revizijskog odbora. U radu Revizijskog odbora aktivno su sudjelovali svi članovi Revizijskog odbora.Revizijski odbor tijekom 2018. godine obavljao je sljedeće aktivnosti: pratio postupak financijskog izvještavanja, pratio postupak učinkovitosti sustava unutarnje revizije, te sustav upravljanja rizicima, nadgledao provođenje revizije godišnjih financijskih izvještaja i pratio neovisnost revizorskog društva koje obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja, te pratio provedbu preporuka interne revizije.
Uprava Društva
Upravu Društva do 30. travnja 2018. godine činio je jedan član
Josip Šala, direktor Društva.
Nadzorni odbor Društva dana 27. travnja 2018. godine temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 14. travnja 2018. godine (Klasa: 080-02/18-01/46; Urbroj: 50301-15/07-18-02) donio je Odluku o imenovanju gospodina Mire Škrgatića predsjednikom Uprave i gospodina Tomislava Tkalčića članom Uprave društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., na razdoblje od četiri godine.
Predsjednik Uprave Miro Škrgatić na dužnost je stupio 1. svibnja 2018. godine, a član Uprave Tomislav Tkalčić 1. srpnja 2018. godine, od kada Upravu društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. čine
Miro Škrgatić, predsjednik, Tomislav Tkalčić, član.
Temeljne aktivnosti uprave
Glavninu svojeg djelovanja Uprava Društva je usmjerila na sljedeća područja:
Odluke Uprave Društva; Normativna djelatnost; Racionalizacija poslovanja; Operativno i financijsko restrukturiranje.
Racionalizacija poslovanja
Uprava Društva redovito prati rezultate poslovanja i u skladu s njihovim ostvarivanjem poduzima mjere u vođenju poslovne politike. S obzirom da je Društvo završilo svoj investicijski ciklus izgradnje autoceste, težište poslovanja je na procesu održavanja autoceste te osiguravanja sigurnosti i udobnosti korisnika autoceste. U 2018. godini Društvo je uredno podmirivalo sve svoje obveze ponajprije prema kreditnim institucijama i ostalim ugovornim partnerima.
Odnosi s javnošću
14
Uprava Društva je zaprimala i odgovarala na novinarske upite te je surađivala sa Samostalnom službom za odnose s javnošću Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
U odnosu na pojedine novinarske upite i upite korisnika za koje je odgovore bio ovlašten dati HAC d.o.o., ovlašteni djelatnik Društva surađivao je sa službenikom za odnose s javnošću društva HAC d.o.o.
Organizacijski ustroj Društva
Organizacijski ustroj Društva koji je na snazi od 01. siječnja 2015. godine objavljen je na mrežnim stranicama Društva sukladno usvojenom Planu korporativnog upravljanja.
Shema organizacijskog ustroja
15
Uprava Društva
Tehnički sektor i EU projekti
Samostalna služba interne revizije
Sektor ekonomskih, pravnih i općih poslova i poslova osiguranja
Dijalog s dionicima / zainteresiranim stranama u gospodarenju koncesijskim područjem
Tablica prikazuje glavne sudionike (dionike ili zainteresirane strane), njihove probleme i pitanja u odnosu na Društvo te načine na koje se društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. bavi tim pitanjima.
Uključenost sudionika u gospodarenju koncesijskim područjem
TKO ŠTO KAKO
VLASNICI
Država (Vlada)
Ekonomično i uspješno poslovanjeStručna razmjena informacija i pogledaBrzo i u predviđenom roku rješavanje
problema i zadataka
IzvješćaUgovoriDopisi
Nadzorni odbor, Revizijski odborSkupština
KORISNICILjudi koji se koriste našom
autocestom
Zadovoljenje interesa korisnikaZadovoljstvo korisnika našom uslugom
Kontakt s korisnicima
Ankete o zadovoljstvu korisnikaWeb stranica
Praćenje i rješavanje reklamacija i upita
Besplatni info telefon
PARTNERIDobavljači
PodkoncesionariIzvođačiKreditori
Poštivanje ugovora i suradnja u različitim aktivnostima
Brzo rješavanje zajedničkih problemaStručna razmjena informacija i pogleda
UgovoriDopisi
Sastanci
ZAPOSLENICI
Žene i muškarci koji rade za tvrtku
Ulaganje u radnu snaguKonkurentna struktura plaća
Nagrađivanje radaOtvoreni i osjetljivi komunikacijski
kanaliZaštita zdravlja i zaštita na radu
Odgovorne strukture plaćaProgrami obuke
Programi nagrađivanjaKolektivni ugovor
Intranet
SINDIKATI Savjetovanje, uključenje i sudjelovanje u donošenju odluka
Socijalni partner u pregovorima o
Redovni sastanciInformiranje / traženje mišljenja
Kolektivni ugovor
16
kolektivnom ugovoru
DRUŠTVENA ZAJEDNICA
ŽupanijeGradoviOpćine
Nevladine udruge
SuradnjaPartnerstvo
Očuvanje okoliša
Sporazumi o suradnji i partnerstvuEU projekti
Pomoć u očuvanju okoliša
Kao društvo od javnog interesa društvo Autocesta Rijeka-Zagreb primjenjuje Kodeks etike u poslovanju koji sadrži osnovne smjernice i pravila etičkog ponašanja, te Pravilnik poslovnog ponašanja koji sadrži specifične vrijednosti i pravila za prevenciju korupcije i osiguranje profesionalnog ponašanja, a koji dopunjava Kodeks etike u poslovanju. Sukladno navedenom Pravilniku o poslovnom ponašanju uvedena je obveza potpisivanja Izjave o povjerljivosti i nepristranosti koju potpisuju svi zaposlenici u Društvu, članovi Nadzornog i Revizorskog odbora. Za 2018. godinu svi zaposlenici u Društvu, kao i članovi Nadzornog i Revizijskog odbora potpisali su Izjave o povjerljivosti i nepristranosti.
U skladu s dugogodišnjom praksom društveno odgovornog poslovanja i prepoznavanju specifičnih potreba društva kroz program sponzorstva i donacija nastoji se pružiti potpora kvalitetnim humnitarnim, kulturnim, sportskim i drugim projektima. Postupak, kriteriji i uvjeti dodjele sponzorstava i donacija definirani su Pravilnikom o dodjeli donacija i sponzorstva koji je Uprava usvojila 01. ožujka 2016. godine.
Sukladno Strategiji suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine koji je donio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 27. veljače 2015. godine, te Odluci Vlade Republike Hrvatske o donošenju akcijskog plana za 2015. i 2016. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, društvo provodi aktivnosti definirane Strategijom koje se odnose na trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu. Na web stranicama društva objavljen je Izvještaj o provedbi Antikorupcijskog planna suzbijanja korupcije društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. za 2018. godinu.
U skladu s Anitkorupcijskim akcijskim planom imenovani su:
o Povjerenik za etiku, zadužen za primanje pritužbi djelatnika i građana u vezi s neetičnim i mogućim koruptivnim ponašanjem djelatnika, imenovan Odlukom Uprave, a službeni podaci dostupni na web stranici Društva;
o Službenik za informiranje, imenovan Odlukom Uprave za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama, na web stranicama dostupni službeni podaci o službeniku za informiranje;
o Službenik za zaštitu osobnih podataka, imenovan Odlukom Uprave, službeni podaci dostupni na web stranicama, kao i Politika zaštite osobnih podataka koja se primjenjuje od 25. svibnja 2018. godine.
17
U rujnu 2017. godine usvojen je Plan korporativnog upravljanja društbva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. uz suglasnost Nadzornog i Revizijskog odbora društva. Planom korporativnog upravljanja definirani su slijedeći ciljevi:
Povećati nezavisnost i stručnost članova Nadzornog odbora; Ojačati ulogu Nadzornog odbora; Povećati nezavisnost i stručnost članova revizorskog odbora; Unaprijediti ulogu unutarnje revizije s najboljom praksom; Poboljšati otvorenost Društva u smislu dostupnosti informacija; Uspostaviti jasnu odgovornost i izvješćivanje između pojedinih ustrojstvenih jedinica
unutar Društva; Uspostaviti funkciju korporativnog tajnika u internoj komunikaciji unutar Društva; Usvojiti politike imenovanja i nagrađivanja
1.4. Događaji koji su obilježili 2018. godinu
Ostvareni promet u 2018. godini na koncesijskom području Autocesta Rijeka-Zagreb od 23,57 milijuna vozila najveći je dosad zabilježeni promet od osnutka Društva. U posljednjih 5 godina (od 2014.-2018.) zabilježen je rast broja vozila od 25,77% (2018./2014.), a što je detaljno prikazano u točci 3.2. ovog izvješća. Rast prometa utjecao je i na rast prihoda od naplate cestarine koji bilježe svoj maksimum od početka poslovanja Društva. Osim povećanja prometa na rast prihoda od naplate cestarine utjecalo je i sezonsko povećanje cijena cestarine od 10% za I, Ia i II skupinu vozila u razdoblju od 15. lipnja 2018. godine do 15. rujna 2018. godine.
18.7419.89
21.3422.59
23.57
Broj vozila u petogodišnjem razdoblju u mil. vozila
2014 2015 2016 2017 2018
Tijekom 2018. godine nastavljene su aktivnosti na projektu operativnog i financijskog restrukturiranja cestarskog sektora u suradnji sa Svjetskom bankom, koje je prihvatila Vlada Republike Hrvatske dana 16. ožujka 2017. godine.
18
U sklopu financijskog restrukturiranja cestarskog sektora Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. ožujka 2018. godine donijela je Odluku o davanju suglasnosti Društvu za kreditno zaduženje u iznosu od 202.025.000 EUR, kojim su refinancirana dva postojeća kredita na dulji vremenski period i uz povoljniju kamatnu stopu, što je utjecalo na značajno poboljšanje likvidnosti Društva.
U prosincu 2018. godine s društvom HAC d.o.o. sklopljen je novi Ugovor o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste, naplate cestarine i nadzora i vođenja prometa na razdoblje od 4 godine, s primjenom od 14. prosinca 2018. godine. Novim Ugovorom smanjena je visina naknade za pružanje usluga koje su predmet sklopljenog Ugovora koja na godišnjoj razini za prvu godinu ugovora iznosi 155.498.265,00 kuna, i ista je podložna korekciji ukoliko se analizom stvarno nastalih troškova utvrde odstupanja koja bi bila na štetu jedne od ugovornih strana bilo zbog neizvršenja usluga, bilo zbog nedovoljne naknade za izvršenje ugovornih obveza.
19
1.5. Nastavak poslovanja Društva
Daljinji nastavak poslovanja Društva ovisi prije svega o strateškim odlukama Vlade Republike Hrvatske, vezanim uz provođenje postupka restrukturiranja i smanjenja javnog duga.Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje 2017.-2020. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je 11. svibnja 2017. godine, sukladno kojem će se provoditi aktivnosti definirane programom.Cilj Društva je osigurati likvidnost i stabilnost u poslovanju podmirenjem financijskih obveza i osigurati racionalno upravljanje troškovima.
1.6. Izloženost rizicima
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. suočena je s rizicima koji proizlaze iz niza segmenata poslovanja. Društvo analizira i prati navedene rizike, ali ne koristi nikakve instrumente za aktivnu zaštitu izloženosti.
Rizike koji proizlaze iz redovnog poslovanja Društvo nastoji umanjiti pravilnom primjenom Zakona i propisanih zakonskih odredbi, te redovnog održavanja ceste kako bi se osigurala sigurnost korisnika i zaposlenika. Uprava Društva provodi nadzor i upravlja financijskim rizicima koji se odnose na poslovanje Društva kroz izvještaje koji analiziraju izloženost prema stupnju i veličini rizika. Sukladno obvezi uspostave učinkovitnog i djelotvornog sustava unutanjih kontrola propisanoj Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Društvo je izradilo Metodologiju upravljanja rizicima i Registar rizika po poslovnim procesima, koji su usvojeni na sjednici Uprave održanoj 30. ožujka 2018. godine. Za svaki poslovni proces identificirani su rizici, izvršena je procjena učinka i vjerojatnosti nastanka učinka kako bi se rizici rangirali i utvrdili prioritetni rizici. Za svaki identificirani i rangirani rizik određen je način postupanja po riziku (smanjivanje rizika, prenošenje rizika, prihvaćanje rizika i izbjegavanje rizika), te su definirane mjere za postupanje po riziku i odgovorne osobe za provedbu mjera s rokovima provedbe istih. Najveći rizici identificirani su u poslovnim procesima IT i poslovima kontrole provedbe ugovora o redovnom održavanju autoceste i naplate cestarine. Kako bi smanjila rizike u procesima IT-a, Društvo je pokrenulo aktivnosti za implementaciju međunarodne norme ISO 27001:2013 Upravljanje informacijskom sigurnošću kojom su između ostalog definirane sigurnosne procedure i politike IT procesa.
Upravljanje financijskim rizicima
Društvo je najizloženije financijskim rizicima u poslovanju. Financijski rizici uključuju tržišni rizik (uključujući valutni rizik i rizik cijena), kreditni rizik, kamatni rizik, rizik likvidnosti i novčanog tijeka.
Tržišni rizik
Tržišni rizici nastaju kao posljedica promjene financijskih cijena poput tržišnih kamatnih stopa, deviznih tečajeva, cijena dobara na robnim burzama te tržišne vrijednosti financijskih instrumenata.
20
Društvo ne koristi različite derivativne financijske instrumente kako bi upravljalo izloženošću kamatnom i financijskom riziku.Obzirom na visoku zaduženost Društva čiji je kreditni portfelj izražen u EUR-ima u kojima se i otplaćuju kreditne obveze, prisutna je visoka izloženost rizicima promjene valutnih tečajeva. Kao posljedica promjene valutnih tečajeva nastaju tečajne razlike koje utječu na rezultat poslovanja kroz negativne ili pozitivne tečajne razlike koje se iskazuju u računu dobiti i gubitka.
Društvo posluje na hrvatskom tržištu, povećanje cijene cestarine odobrava Ministar mora, prometa i infrastrukture, te stoga Društvo ne može utjecati na povećanje cijene cestarine.
Kamatni rizik
Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tržišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske instrumente. Rizik kamatnih stopa kod tijeka novca je rizik da će troškovi kamata na financijske instrumente biti promjenjivi tijekom razdoblja. Zbog činjenice da Društvo koristi kredite s promjenjivim kamatnim stopama baziranim na EURIBOR kamatnoj stopi, Društvo je izloženo riziku promjene kamatnih stopa i ne primjenjuje zaštitu od tog rizika. Obzirom na kretanje EURIBOR kamatne stope u 2018. godini i ranije, isto se je pokazalo povoljnije za Društvo.
Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik da jedna strana neće izvršiti obvezu ili će je izvršiti sa zakašnjenjem, čime će uzrokovati drugoj strani financijski gubitak. Kreditni rizik vezan uz naplatu kratkotrajnih potraživanja relativno je nizak, budući se potraživanja od kupaca sastoje od velikog broja pojedinačnih kupaca, od kojih se nepodmirena potraživanja utužuju.
21
22
1.7. Integrirani sustav upravljanja
Uvođenjem i integracijom sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001, sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001 i sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu prema specifikaciji OHSAS 18001 u jedinstveni sustav upravljanja, Društvo se obvezalo primjenjivati i neprekidno poboljšavati integrirani sustav upravljanja sukladno zahtjevima ovih normi.
Procesi
Poslovni procesi podržani su postojećim pisanim postupcima, internim pravilnicima i ugovorima te omogućuju upravljanje njima. Obzirom na promjene u organizacijskom ustroju Društva, opisi procesa prilagođeni su novom ustroju Društva. U društvu Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ostali su glavni procesi gospodarenja autocestom te izvanredno održavanje uz prateće procese podrške.
Eksterni audit
Eksterni audit u Društvu proveden je od 16. do 18. listopada 2018. godine, a tijekom audita provjerena je implementacija i održavanje svih zahtijevanih odredbi ISO 14001:2015, ISO 9001:2015 i OHSAS 18001:2007 normi. Audit tim potvrđuje da je organizacija uspostavila i održava sustav upravljanja koji ispunjava zahtjeve i principe norme koji omogućuje organizaciji sustavno ispunjavanje bitnih zahtjeva vlastite Politike za proizvod i uslugu. Tijekom audita nije zabilježena nijedna nesukladnost, a uočene primjedbe su prihvaćene te odrađene potrebne korektivne preventivne mjere u cilju poboljšanja sustava, samim auditom je potvrđena učinkovitost prethodno provedenih mjera.
Po uspješnom okončanju audita izdani su certifikati od strane DNV GL.
23
1.8. Zaštita na radu i zaštita od požara
Tijekom 2018. godine sve aktivnosti izvršavane su u skladu s izrađenim godišnjim Planom i Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara, a koje su od interesa za Republiku Hrvatsku te godišnjim Planom čišćenja cestovnog pojasa od lakozapaljivih tvari za 2018. godinu. Na zahtjev Državne uprave za zaštitu i spašavanje, dostavljen je Izvedbeni program zimske službe za razdoblje 2018/2019. godine. Izrađeni program jedna je od mjera civilne zaštite za postupanje u nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Zaštita od požara obuhvaća sve aktivnosti iz područja sigurnosti čiji je cilj smanjenje rizika nastanka požara ili ukoliko bi do istog došlo, osiguranje brzog i djelotvornog gašenja požara. Pri tome je potrebno osigurati ispravno funkcioniranje svih sustava i definirati sve nužne radnje koje se moraju poduzeti u slučaju nastanka požara.
Temeljem izrađene procjene rizika za radna mjesta primjenjuju se pravila zaštite na radu, preventivne mjere, ispitivanja sredstava rada i radne opreme, organiziranje radnih postupaka kako bi se otklonila i svela na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljeda na radu, te kako bi se na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurala bolja razina zaštite na radu. U radnim prostorijama u kojima borave djelatnici izvršena su ispitivanja radnog okoliša, instalacija, ispitivanja sustava za dojavu požara, te vatrogasnih aparata.
Izdvajanjem poslova naplate cestarine i održavanja autoceste izdvojeni su poslovi s posebnim uvjetima rada, a samim tim i operativni radnici na održavanju autoceste i naplate cestarine, te stoga u 2018. godini u Društvu Autocesta Rijeka – Zagreb d.d., nije zabilježena niti jedna ozljeda na radu.
Na dionici kojom upravlja Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., u objektima za rad (COKP te NP) provodile su se sve potrebne aktivnosti kako bi se realizirale Zakonom propisane obveze iz područja zaštite na radu i zaštite od požara (servis i umjeravanje sigurnosnih ventila i manometara u kotlovnicama, ispitivanje elemenata sustava za zaštitu od požara, ispitivanje elemenata elektro sustava, deratizacija COKP, PUO, tunela, NP i dezinsekcija COKP i NP, ispitivanje ispravnosti radne opreme, strojeva i uređaja, redovno tehničko nadgledanje postaja za točenje diesel gorivom itd.)
24
25
1.9. Struktura zaposlenih
Na dan 31.12.2018. godine u društvu Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. bilo je zaposleno 40 djelatnika, dok je na dan 31.12.2017. godine bilo zaposleno 38 djelatnika. U radnom odnosu u Društvu na dan 31. prosinca 2018. godine bio je zaposlen djelatnik na određeno vrijeme, čiji radni odnos je prestao 01.01.2019. godine.
Trošak osoblja u 2018. godini iznosi 10.522.366 kuna i neznatno je viši u odnosu na 2017. godinu kada je iznosio 9.606.109 kuna, a što je posljedica većeg broja zaposlenih u 2018. u odnosu na prethodnu godinu. Trošak osoblja niži je u odnosu na planirani za 9,54%.
Zaposleni prema kvalifikacijskoj strukturi i spolu u 2018.
Zaposleni prema dob/spol u 2018.
1.10. Pregled kreditne zaduženosti
U prvim fazama izgradnje dionica autoceste Rijeka-Zagreb Društvo se financiralo prvenstveno iz kreditnih linija odobrenih od strane europskih investicijskih i razvojnih banaka dok je u kasnijim fazama izgradnje koristilo kredite komercijalnih banaka kao sredstva iz vlastitih izvora. Ukupno ugovoreni iznos kredita na dan 31.12.2018. iznosi 1.250.570.728 EUR. Svi krediti osigurani su državnim jamstvima RH izdanim od strane Ministarstva financija Republike Hrvatske, osim
26
mr.sc.; 1Mag.; 3
VSS; 20VŠS; 7
SSS; 9
Broj zaposlenih prema kvalifikacijskoj struk-turi u 2018. godini
mr.sc. Mag. VSS VŠS SSS
0
2
4
6
8
10
4
9 10
3
7 7
Zaposleni po dob/spol u 2018. godini
Žensko Muško
Kvalifikacijska struktura
Broj zaposlenih
na 31.12.2018.
Spol
M Ž
mr.sc. 1 0 1
Mag. 3 2 1
VSS 20 11 9
VŠS 7 2 5
SSS 9 2 7
Ukupno 40 17 23
Spol/dob u 2018. godini
Od 31 do 40 godina
Od 41 do 50 godina
Preko 51 godine Ukupno
Žensko 4 9 10 23
Muško 3 7 7 17
Ukupno 7 16 17 40
iznosa od 85.045.727,50 EUR koje se odnosi na sredstva doznačena od strane Ministarstva financija prikupljena izdavanjem euro obveznica.
Veći dio kreditnog portfelja sastoji se od kredita podignutih sa svrhom financiranja izgradnje autoceste i proširenja koncesije, osim sredstava dobivenih od izdavanja euro obveznica koja su utrošena na podmirenje kreditnih obveza te kredita kojim su se u sklopu procesa restrukturiranja duga refinancirala dva postojeća kredita. Refinanciranje je izvršeno kreditom u iznosu od 202.025.000 EUR koji je odobren u travnju 2018. od zajednice ponuditelja koju čine Privredna banka Zagreb d.d., Zagrebačka banka d.d., Erste&Steiermarkische bank d.d., OTP banka ( ex Societe Generale-Splitska banka d.d..) i Hrvatska poštanska banka. Kredit je odobren na rok od 12 godina uz kamatnu stopu u visini 6M Euribora uvećanog za maržu od 1,95% i valutnu klauzulu. Tijekom 2018. godine došlo je do prodaje udjela u dva postojeća kredita od strane Dexi CL banke i KA FInanz AG, te su se kupnjom udjela u tim kreditima, kao kreditori pojavile Privredna banka Zagreb d.d. i Raiffeisen bank Austria d.d. Otplata glavnica svih kredita nastavlja se prema ugovorenoj dinamici otplate.
Kamatne stope svih kredita ugovorene su na bazi Euribora uvećanog za određenu maržu, osim sredstava od euro obveznica za koje je ugovoren fiksni iznos kamate čija otplata počinje 2019. godine kada će se otplatiti iznos kamate od 2.729.967,85 EUR, dok će sve preostale godine kamata iznositi 2.338.757,51 EUR. Kreditna zaduženost Društva na dan 31. prosinca 2018. godine iznosi EUR 747.591.797.
Pregled kredita za financiranje izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb sa državnim jamstvom - na dan 31.12.2018. u EUR-ima
Banka Ugovoreni iznos kredita
Povučeni iznos kredita
Otplaćeni iznos Dug po glavnici
EIB 60.000.000 60.000.000 39.448.331 20.551.669
EBRD 60.000.000 60.000.000 56.000.000 4.000.000
EIB 210.000.000 210.000.000 66.251.923 143.748.077
EBRD 50.000.000 50.000.000 20.238.092 29.761.908
KFW 133.500.000 133.500.000 71.208.750 62.291.250
KFW 110.000.000 110.000.000 23.650.000 86.350.000
KA FINANZ & KOMMUNALKREDIT & PBZ (ex DEXIA) 200.000.000 200.000.000 136.363.636 63.636.364
RBA ( ex KA FINANZ) &INTESA SP 140.000.000 140.000.000 89.090.909 50.909.091
PBZ & ZABA &ESB & OTP & HPB 202.025.000,00 202.025.000,00 727.290 201.297.710,00
RH MIN FIN (obveznice) 85.045.727,50 85.045.727,50 0 85.045.727,50
Ukupno 1.250.570.728 1.250.570.728 502.978.931 747.591.797
27
2. Financijska aktivnost
28
2.1. Račun dobiti i gubitka za razdoblje 01.01. - 31.12.2018. godine
U razdoblju od 01.01.2018. - 31.12.2018. godine temeljem ostvarenih poslovnih aktivnosti, ostvareni su slijedeći rezultati poslovanja Društva:
Ukupni poslovni prihodi ostvareni su u iznosu od 1.173.004.818 kuna, a čine ih prihodi od naplate cestarine, prihod od podkoncesije, prihod od javnog duga, prihod od ukidanja umanjenja vrijednosti koncesijske imovine, prihod od naknade troškova po koncesijskom ugovoru, te ostali poslovni prihodi. Ostvareni poslovni prihodi bez prihoda ostvarenih s osnova ukidanja umanjenja vrijednosti koncesijske imovine bilježe rast od 2,88% u usporedbi s prethodnom godinom, najvećim dijelom zbog rasta prihoda od naplate cestarine.Društvo kao obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja sukladno MRS 36 Umanjenje imovine u prethodnim godinama provelo je umanjenje vrijednosti koncesijske imovine budući je knjigovodstvena vrijednost koncesijske imovine bila veća od njene vrijednosti u upotrebi. Vrijednost u upotrebi utvrđena je diskontiranjem budućih novčanih tokova koje navedena imovina generira. Kao posljedica povećanja prihoda od naplate cestarine i smanjenja rashoda tijekom 2018. godine utvrđeno je da je diskontirana vrijednost budućih novčanih tokova na dan 31. prosinca 2018. godine veća za 676.514.541 kn (odnosno 545.104.148 kn po ažuriranju modela konačnim podacima za 2018. godinu) od neto knjigovodstvene vrijednosti koncesijske imovine, te je stoga provedeno ukidanje umanjenja vrijednosti koncesijske imovine nastale gradnjom autoceste Rijeka-Zagreb u iznosu od 425.000.000 kn koje je evidentirano u korist prihoda.
Ukupni poslovni rashodi za 2018. godinu iznose 545.817.767 kuna, a čine ih trošak naknade za pružene usluge redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine, trošak amortizacije materijalne i nematerijalne imovine, trošak izvanrednog održavanja ceste i objekata na cesti, troškovi najamnina, konzultantske i intelektualne usluge, bankarske usluge, troškovi osoblja i materijalnih prava zaposlenika, premije osiguranja, ostali troškovi poslovanja. U usporedbi s prethodnom godinom ukupni poslovni rashodi bilježe rast od 6%, a porast je posljedica većeg obima izvedenih radova izvanrednog održavanja ceste i objekata na autocesti, te povećanja troškova bankarskih naknada nastalih zbog refinanciranja dvaju postojećih kredita uslijed čega je došlo do obračunskog terećenja cjelokupnog iznosa razgraničenih bankarskih naknada po tim kreditima kao i dodatnog razgraničenja naknade po novom zaduženju. Ostvareni poslovni rashodi manji su 1,87% u odnosu na planirane poslovne rashode 2018. godine.
Ukupni financijski prihodi ostvareni su u iznosu od 74.713.131 kuna, a čine ih prihodi od kamata u iznosu od 215.226 kuna, te prihodi od pozitivnih tečajnih razlika u iznosu od 74.497.905 kuna. U strukturi financijskih prihoda značajno povećanje u usporedbi s
29
prethodnom godinom bilježe prihodi s osnova pozitivnih tečajnih razlika koji su veći 84,59% uslijed pozitivnog kretanja tečaja EUR-a, u kojoj valuti su iskazane dugoročne kreditne obveze. Na dan bilance dugoročne obveze svedene su na srednji tečaj Narodne banke Hrvatske, što je rezultiralo značajnim povećanjem prihoda od pozitivnih tečajnih razlika budući je tečaj EUR-a na dan 31.12.2018. iznosio 7,417575, što je 1,28% manja vrijednost u odnosu na 31.12.2017. godine.
Ukupni financijski rashodi iznose 61.690.046 kuna, isti su 33,65% manji u usporedbi s prethodnom godinom, a u odnosu na planirane manji su 52,60%. Financijske rashode čine kamate po dugoročnim kreditima, koje bilježe trend smanjenja usljed provedenog procesa restrukturiranja duga koji je uključivao tri postojeća kredita na način da je jedan kredit prijevremeno otplaćen u cijelosti u prosincu 2017. godine, dok su druga dva kredita refinancirana uz povoljnije uvjete, te je redovnom otplatom smanjena glavnica kredita, što je u konačnici rezultiralo smanjenjem financijskih rashoda s osnova kamata.
Rezultat poslovanja za 2018. godinu je pozitivan i iznosi 640.210.136 kuna, što je 267,89% više od ostvarene dobiti za 2017. godinu.
30
Račun dobiti i gubitka za 2018. godinu u odnosu na 2017. godinu i Plan 2018. godineRedni broj Opis Ostvarenje
2018.Ostvarenje
2017.Indeks
3/4 Plan 2018. Indeks 3/6
1 2 3 4 5 6 7
POSLOVNA AKTIVNOST
1 Prihod od naplate cestarine 657.231.985 631.282.741 104,11 620.000.000 106,01
2 Prihod od podkoncesije 25.250.633 25.304.976 99,79 25.457.257 99,19
3 Prihod od naknade troškova po koncesijskom ugovoru 21.716.610 19.137.426 113,48 21.053.675 103,15
4 Prihod od amortizacije dionica javni dug 31.210.976 31.210.976 100,00 31.210.976 100,00
5 Ostali prihodi 12.594.614 20.130.237 62,57 4.925.212 255,72
I Poslovni prihodi bez korekcije 748.004.818 727.066.355 102,88 702.647.120 106,46
1 Prihod od korekcije ukidanja umanjenja koncesijske imovine 425.000.000
II Poslovni prihodi s korekcijom 1.173.004.818 727.066.355 161,33 702.647.120 166,94
1 Troškovi sirovina i materijala 468.106 335.208 139,65 701.800 66,70
2 Ostale usluge 219.986.814 198.564.333 110,79 237.395.905 92,67
3 Ostali troškovi poslovanja 29.714.904 21.341.036 139,24 16.923.173 175,59
4 Nepriznati troškovi za pretporez 789.398 1.060.784 74,42 1.305.000 60,49
5 Trošak prodane robe 959.347 1.213.932 79,03 1.200.000 79,95
6 Amortizacija materijalne imovine 1.498.889 2.362.205 63,45 1.521.400 98,52
7 Rezerviranja i vrijednosno usklađenje 2.842.082 787.374 360,96
8 Troškovi osoblja 10.522.366 9.606.108 109,54 10.899.084 96,54
III Ukupno operativni troškovi 266.781.905 235.270.979 113,39 269.946.362 98,83
1 Amortizacija nematerijalne imovine 279.035.862 279.670.830 99,77 286.265.000 97,47
IV Ukupni poslovni rashodi 545.817.767 514.941.809 106,00 556.211.362 98,13
31
V Rezultat iz poslovne aktivnosti bez korekcije prihoda 202.187.051 212.124.546 95,32 146.435.758 138,07
VI Rezultat iz poslovne aktivnosti s korekcijom prihoda 627.187.051 212.124.546 295,67 146.435.758 428,30
FINANCIJSKA AKTIVNOST
I Financijski prihodi 74.713.131 54.878.498 136,14 100.000 74.713,13
1 Prihod iz prodaje udjela u povezanim poduzećima 14.205.683
2 Pozitivne tečajne razlike 74.497.905 40.359.271 184,59
3 Prihodi od kamata 215.226 313.544 68,64 100.000 215,23
II Financijski rashodi 61.690.046 92.981.835 66,35 130.150.000 47,40
1 Kamate po kreditima 61.690.046 92.627.301 66,60 130.000.000 47,45
2 Ostali financijski rashodi 354.534 0,00 150.000 0,00
III Rezultat financijske aktivnosti 61.690.046 92.981.835 66,35 130.150.000 47,40
A Ukupan prihod bez korekcije prihoda 822.717.948 781.944.853 105,21 702.747.120 117,07
B Ukupan prihod s korekcijom prihoda 1.247.717.948 781.944.853 159,57 702.747.120 177,55
C Ukupan rashod 607.507.813 607.923.644 99,93 686.361.362 88,51
D Rezultat poslovanja bez korekcije prihoda 215.210.136 174.021.209 123,67 16.385.758 1.313,40
E Rezultat poslovanja s korekcijom prihoda 640.210.136 174.021.209 367,89 16.385.758 3.907,11
2.2. Struktura prihoda
Struktura prihoda za 2018. godinu u odnosu na 2017. godinu i Plan 2018. godineRedni broj Opis Ostvarenje
2018.Ostvarenje
2017.Indeks
3/4 Plan 2018. Indeks 3/6
1 2 3 4 5 6 7
1 Prihod od naplate cestarine 657.231.985 631.282.741 104,11 620.000.000 106,01
2 Prihod od prefakturiranih troškova 527.313 509.351 103,53
3 Prihod najma za odašiljače 2.190.873 1.572.589 139,32 1.634.338 134,05
4 Prihod od prodaje solarne energije 620.183 701.274 88,44 700.000 88,60
5 Prihod od podkoncesije 25.250.633 25.304.976 99,79 25.457.257 99,19
6 Prihod od naknade troškova po 21.716.610 19.137.426 113,48 21.053.675 103,15
32
koncesijskom ugovoru
7 Prihod od amortizacije dionica-javni dug 31.210.976 31.210.976 100,00 31.210.976 100,00
8 Prihod od oglašavanja 402.900 383.585 105,04 350.000 115,11
9 Prihod od naplate šteta 2.113.307 2.262.529 93,40 1.500.000 140,89
10 Prihod od koncesije IFRIC12 383.422 4.229.042 9,07
11 Prihodi od EU projekata 165.016 376.659 43,81 500.000 33,00
12 Ostali poslovni prihodi 6.191.601 10.095.206 61,33 240.874 2.570,47
I Poslovni prihodi bez korekcije 748.004.818 727.066.355 102,88 702.647.120 106,46
1 Prihod od korekcije ukidanja umanjenja koncesijske imovine 425.000.000
II Poslovni prihodi s korekcijom 1.173.004.818 727.066.355 161,33 702.647.120 166,94
1 Prihod od kamata 215.226 313.544 68,64 100.000 215,23
2 Pozitivne tečajne razlike 74.497.905 40.359.271 184,59
3 Prihod od prodaje udjela u povezanim poduzećima 14.205.683
III Financijski prihodi 74.713.131 54.878.498 136,14 100.000 74.713,13
A Ukupan prihod bez korekcije 822.717.949 781.944.854 105,21 702.747.120 117,07
B Ukupan prihod s korekcijom 1.247.717.949 781.944.854 159,57 702.747.120 177,55
U strukturi ukupnih prihoda, poslovni prihodi čine 94,01% ukupno ostvarenih prihoda Društva, dok financijski prihodi čine 5,99% ukupnih prihoda Društva. Najveći dio prihoda Društvo ostvaruje od obavljanja svoje osnovne djelatnosti, a to je naplata cestarine korisnicima za pružene usluge korištenja autoceste sukladno prijeđenoj udaljenosti.
Ostvareni prihodi od naplate cestarine u 2018. godini veći su 4,11% u odnosu na prethodnu godinu, a u odnosu na planirane bilježe rast od 6,01%.
Ukupni prihodi Društva za 2018. godinu bilježe rast od 59,57% zbog ostvarenih prihoda s osnova ukidanja umanjenja vrijednosti koncesijske imovine, koji su detaljno opisani u točki 2.1. ovog izvješća.
33
Prihod od naplate cestarine52.67%
Prihod od pre-fakturiranih
troškova0.04%Prihod najma
za odašiljače0.18%
Prihod od pro-daje solarne
energije0.05%
Prihod od podkoncesije
2.02%Prihod od naknade troškova po koncesijskom ugovoru1.74%
Prihod od amortizacije dionica-javni dug2.50%
Prihod od oglašavanja0.03%
Prihod od naplate šteta0.17%
Prihod od koncesije IFRIC120.03%
Prihodi od EU projekata0.01%
Ostali poslovni prihodi0.50%
Prihod od ko-rekcije ukidanja umanjenja kon-
cesijske imovine34.06%
Prihod od kamata0.02%
Pozitivne teča-jne razlike
5.97%
Struktura prihoda u 2018.
2.2.1. Prihodi od naplate cestarine
Prihodi od naplate cestarine predstavljaju najvažniji prihod Društva, i isti bilježe rast.
Prihod od cestarine po kategorijama vozila
Ostvareni prihod od naplate cestarine u 2018. godini iznosi 657.231.985 kuna, i veći je za 4,11% u odnosu na prethodnu godinu, a u odnosu na planirani veći je 6,01%. Najveći udio u strukturi prihoda od naplate cestarine ima I kategorija vozila koja čini 63,23% ukupnog prihoda od naplate
34
cestarine, a zatim slijedi IV kategorija koja čini 18,90% ukupnog prihoda od naplate cestarine. U usporedbi s prethodnom godinom kod svih kategorija vozila zabilježen je porast prihoda od naplaćene cestarine Najveći rast prihoda od naplate cestarine bilježi II kategorija 10,82%, zatim Ia kategorija 6,70%, I kategorija 4,29%, IV kategorija 1,01%, dok je neznatan rast prihoda zabilježen kod III kategorije vozila.
Pregled prihoda od naplate cestarine po kategorijama u 2018. godine u odnosu na 2017. godinu i Plan 2018. godineRedni broj
Prihod od naplate cestarine po kategorijama vozila
Ostvarenje 2018.
Ostvarenje 2017.
Indeks 3/4
Plan 2018. Indeks 3/6
1 2 3 4 5 6 7
1 Prva kategorija 415.578.514 398.466.554 104,29 408.523.557 101,73
2 Prva A kategorija 1.940.241 1.818.337 106,70 1.874.832 103,49
3 Druga kategorija 71.422.317 64.449.471 110,82 69.004.009 103,50
4 Treća kategorija 39.151.879 38.843.867 100,79 36.907.209 106,08
5 Četvrta kategorija 124.226.595 122.985.981 101,01 118.259.327 105,05
6 Ostalo 4.912.440 4.718.531 104,11 5.431.065 90,45
Ukupno prihod od cestarine 657.231.985 631.282.741 104,11 640.000.000 102,69
*stavka Ostalo odnosi se na odbjegla vozila, izjave vozača, manjkove blagajnika, prolaske invalida, prolaske NATO vozila
Prva kategorija63.23%
Prva A kate-gorija0.30%Druga
kate-gorija
10.87%Treća kategorija
5.96%
Četvrta kategorija18.90%Ostalo
0.75%
Prihod od naplate cestarine po kategorijama vozila 2018.
Prihodi od naplate cestarine po sredstvima plaćanja
U strukturi prihoda od naplate cestarine po sredstvima plaćanja najveći udio ima gotovinska naplata cestarine koja iznosi 39,73%, zatim elektronska naplata cestarine od 38,16%. Elektronska naplata cestarine u usporedbi s prethodnom godinom bilježi rast od 6,47% prepaid i post paid 3,91%, što je u skladu s Odlukom Vlade RH od 28. kolovoza 2014. godine o mjerama za
35
povećanje korištenja elektroničkih sustava za naplatu cestarine, dok pretplata (godišnje i mjesečne karte) bilježi rast od 13,87%.
Pregled prihoda od naplate cestarine po kategorijama u 2018. godine u odnosu na 2017. godinu i Plan 2018. godineRedni broj
Prihod od naplate cestarine po sredstvima plaćanja
Ostvarenje 2018.
Ostvarenje 2017.
Indeks 3/4
Plan 2018. Indeks 3/6
1 2 3 4 5 6 7
1 Gotovinska naplata cestarine 261.139.122 259.824.327 100,51 260.638.997 100,19
1.a Gotovinska naplata cestarine 239.663.147 238.973.197 100,29 240.175.270 99,79
1.b Cestarina otočana 21.475.976 20.851.130 103,00 20.463.727 104,95
2 Devizna naplata cestarine 34.288.233 35.160.116 97,52 34.496.373 99,40
3 Kartična naplata cestarine 101.850.704 92.053.945 110,64 94.595.156 107,67
4 Smart kartice 2.753.002 2.693.037 102,23 2.704.311 101,80
5 ENC TAG 250.808.165 235.560.054 106,47 240.731.435 104,19
6 ENC PP 1.470.367 1.415.050 103,91 1.723.712 85,30
7 Pretplata 1.250.768 1.098.397 113,87 1.173.006 106,63
8 Prijeboj HAC 461.262 258.935 178,14 220.656 209,04
9 Cestarina povlaštenih korisnika 2.936.751 2.999.304 97,91 3.473.931 84,54
10 Izjave vozača 191.342 143.155 133,66 172.078 111,20
11 Ostali razlozi naplate 82.268 76.420 107,65 70.345 116,95
Ukupno prihod od cestarine 657.231.985 631.282.741 104,11 640.000.000 102,69
*ostali razlozi naplate odnose se na manjkove blagajnika i odbjegla
36
Gotovinska naplata cestarine 39.73%
Devizna naplata ces-tarine5.22%
Kartična naplata cestarine15.50%
Smart kartice0.42%
ENC TAG38.16%
ENC PP0.22%
Pretplata0.19%
Prijeboj HAC0.07%
Cestarina povlaštenih korisnika0.45%
Izjave vozača0.03%
Ostali razlozi naplate0.01%
Prihod od naplate cestarine po sredstvima plaćanja 2018.
2.3. Struktura rashoda
Pregled poslovnih rashoda za 2018. godinu u odnosu na 2017. godinu i Plan 2018. godineRedni broj
Opis Ostvarenje 2018. Ostvarenje 2017. Indeks 3/4
Plan 2018. Indeks 3/6
1 2 3 4 5 6 7
1 Energija 37.716 30.073 125,41 42.800 88,12
2 Gorivo i mazivo 150.139 121.986 123,08 168.000 89,37
3 Potrošni materijal 166.739 167.413 99,60 448.500 37,18
4 Sitni inventar, gume i odjeća 113.512 15.736 721,35 42.500 267,09
I Troškovi sirovina i materijala 468.106 335.208 139,65 701.800 66,70
1 Prijevozne usluge 35.455 9.168 386,72 10.650 332,91
2 Poštanski, telefonski i internet 244.955 207.071 118,30 399.100 61,38
3 Usluge redovnog održavanja 519.048 5.462.211 9,50 2.296.030 22,61
4 Izvanredno održavanje 55.160.560 27.532.900 200,34 68.991.123 79,95
5 Najamnine 1.058.205 1.079.805 98,00 1.373.411 77,05
6 Propaganda i donacije 125.911 84.541 148,93 114.000 110,45
7 Registracija vozila 1.394 1.394 100,00 2.000 69,71
8 Komunalne usluge 119.902 88.750 135,10 98.500 121,73
9 Ostali troškovi usluga 517.481 491.898 105,20 504.498 102,57
10 Trošak pružanja usluga naplate cestarine i redovnog održavanja
162.203.903 163.606.594 99,14 163.606.594 99,14
II Ukupno troškovi usluga 219.986.814 198.564.333 110,79 237.395.90 92,67
1 Amortizacija nematerijalne imovine 1.498.889 2.362.205 63,45 1.521.400 98,52
2 Amortizacija materijalne imovine 279.035.862 279.670.830 99,77 286.265.000 97,47
III Amortizacija 280.534.751 282.033.035 99,47 287.786.40 97,48
1 Naknade troškova zaposlenika 461.704 318.690 144,88 382.691 120,65
2 Konzultantske i intelektualne usluge 2.222.636 1.840.121 120,79 3.371.000 65,93
37
3 Reprezentacija 88.961 26.932 330,32 51.460 172,87
4 Premije osiguranja 1.399.025 1.354.754 103,27 1.935.792 72,27
5 Doprinosi i porezi koji ne zavise od rezultata poslovanja
623.391 408.395 152,64 481.860 129,37
6 Naknade članova nadzornog odbora 130.535 77.498 168,44 124.000 105,27
7 Naknade članova revizorskog odbora 51.241 18.329 279,56 57.600 88,96
8 Naknade za ugovore o djelu 123.311 120.593 102,25 65.000 189,71
9 Bankarske naknade i članarine 21.267.338 13.041.301 163,08 9.072.420 234,42
10 Troškovi ostalih materijalnih prava 256.000 47.152 542,93 15.000 1.706,6
11 Ostali troškovi 3.090.761 4.087.270 75,62 1.366.350 226,21
IV Ostali troškovi poslovanja 29.714.905 18.451.941 161,04 16.923.173 175,59
V Rezervacije 2.842.082 787.374 360,96 #DIV/0!
VI Nepriznati troškovi za pretporez 789.398 1.060.784 74,42 1.305.000 60,49
VII Trošak prodane robe 959.347 1.213.932 79,03 1.200.000 79,95
VIII Troškovi osoblja 10.522.366 9.606.109 109,54 10.899.084 96,54
Ukupno poslovni rashodi 545.817.767 514.941.809 106,00 556.211.362 98,13
Ukupni poslovni rashodi Društva za 2018. godinu iznose 545.817.767 kuna i isti su veći 6% u odnosu na prethodnu godinu, a u usporedbi s planiranim manji su za 1,87%.
U strukturi poslovnih rashoda najzastupljeniji su troškovi amortizacije materijalne i nematerijalne imovine koji čine 51,40% poslovnih rashoda, zatim slijedi trošak naknade za pružanje usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine temeljem Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine koji čini 29,72% poslovnih rashoda Društva.
Najznačajnije povećanje troškova poslovanja u 2018. godini zabilježeno je kod slijedećih kategorija:
Troškovi izvanrednog održavanja povećani su 100,34% u usporedbi s prethodnom godinom, a rezultat su izvođenja većeg obima radova izvanrednog održavanja koji se odnose na sanaciju i održavanje autoceste i objekata na cesti u cilju osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata;
Bankarske naknade povećane su 63,08% u usporedbi s prethodnom godinom, a rezultat su jednokratnog priznavanja unaprijed plaćenih naknada za prijevremenu otplatu kredita u sklopu financijskog restrukturiranja javnog duga;
Naknade članova nadzornog i revizorskog odbora bilježe rast od 89,69%, a isti je rezultat obračunate i isplaćene naknade razmjerno vremenskom razdoblju djelovanja članova Nadzornog i Revizorskog odbora. U 2017. godini naknada članovima Revizijskog odbora isplaćena je za ukupno 4 mjeseca djelovanja, dok je članovima Nadzornog odbora u 2017. godini naknada isplaćena za ukupno 5 mjeseci za dva imenovana člana Nadzornog odbora (od imenovanja do kraja godine), a jednom članu Nadzornog odbora predstavniku radnika naknada je u 2017. godini isplaćena tijekom cijele godine.
38
2.4. Bilanca
Bilanca Autoceste Rijeka-Zagreb na dan 31.12.2018. godine u 000 kuna
O P I S
31.12.2018. 31.12.2017.
HRK HRK
AKTIVA
Nematerijalna imovina 4.033.371.753 3.906.271.820
Materijalna imovina 18.757.649 19.809.539
Dugotrajna financijska imovina 0
Ukupno dugotrajna imovina 4.052.129.402 3.926.081.359
Kratkotrajna imovina 399.842.606 437.222.192
Zalihe 744.438 153.887
Potraživanja od kupaca 28.328.750 28.257.714
Potraživanja za dane predujmove 13.414 3.414
Ostala potraživanja 1.465.961 1.170.147
Ukupno potraživanja 29.808.125 29.431.275
39
Kratkotrajna financijska imovina 179.835.562 280.564.544
Novac 189.454.481 127.072.486
Ukupno kratkotrajna imovina 399.842.606 437.222.192
Plaćeni troškovi i obračunati prihodi 314.147 152.127
UKUPNA AKTIVA 4.452.286.155 4.363.455.678
PASIVA
Upisani kapital 2.152.000.000 2.152.000.000
Rezerve iz dobiti -2.152.000.000 -2.152.000.000
Preneseni gubitak -2.434.203.918 -2.607.697.933
Dobit tekuće godine 640.210.136 174.021.209
Ukupno kapital -1.793.993.782 -2.433.676.724
Dugoročna rezerviranja 12.315.355 12.772.832
Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 5.041.472.927 5.280.890.309
Ostale dugoročne obveze 573.052.076 618.184.999
Ukupno dugoročne obveze 5.614.525.003 5.899.075.308
Kratkoročne obveze 588.170.602 854.242.450
Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 531.927.958 799.959.524
Obveze prema dobavljačima 48.791.209 47.567.765
Obveze prema zaposlenima 522.081 461.837
Obveze za poreze i doprinose 6.929.354 6.253.324
Ukupno kratkoročne obveze 588.170.602 854.242.450
Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 31.268.977 31.041.812
UKUPNA PASIVA 4.452.286.155 4.363.455.678
Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina
40
Nematerijalnu imovinu čini vrijednost dodijeljene koncesije, softwera, ulaganja, osnivački izdaci, izdaci za projektnu dokumentaciju i studije umanjeni za otpisanu vrijednost nematerijalne imovine.
Knjigovodstvena vrijednost nematerijalne imovine prestaje se priznavati u trenutku smanjenja, prodaje ili rashoda ili kada se buduće ekonomske koristi ne očekuju od uporabe ili prodaje ove imovine. Dobit ili gubitak proizašla od prestanka priznavanja nematerijalne imovine uključuju se u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je prestalo njihovo priznavanje, a klasificiraju se kao prihod u visini razlike između neto iznosa potraživanja od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti imovine.
Na dan 31. prosinca 2018. godine neto knjigovodstvena vrijednost nematerijalne imovine iznosi 4.033.371.753 kuna, a čine je neto vrijednost koncesije i nematerijalne imovine u pripremi.
Društvo je osnovano temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske 1997. godine, te je društvu dodijeljena koncesija na razdoblje od 28 godina. Republika Hrvatska je na ime uplate dionica prilikom osnivanja prenijela Društvu pravo gospodarenja na do tada izgrađenom infrastrukturom. U kolovozu 2007. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o proširenju i vremenskom produženju koncesije na 32 godine i 11 mjeseci. U poslovnim knjigama Društva vrijednost koncesijskog ugovora od 2.152.000.000 kuna evidentirano je kao nematerijalna imovina sukladno IFRIC Tumačenju 12. U poslovnim knjigama nisu evidentirane javne ceste preuzete na upravljanje temeljem koncesijskog ugovora, već je u poslovnim knjigama evidentirana vrijednost koncesijskog ugovora kao nematerijalna imovina. Ulaganje u izgradnju novih dionica u poslovnim knjigama evidentirano je kao povećanje nematerijalne imovine u trenutku puštanja u promet.
Društvo je provelo umanjenje vrijednosti koncesijske imovine nastale izgradnjom u iznosu 2.400.000.000 kuna na teret rezultata 2011. godine. Budući je izgradnja autoceste Rijeka-Zagreb trajala desetak godina (od 1998-2008. godine), puni iznos prihoda ova cesta će ostvarivati u razdoblju trajanja koncesije, dakle unutar 25 godina, a obzirom na uobičajeni ekonomski vijek trajanja ceste najmanje 40-50 godina, nije realno očekivati da će se prihodima ostvarenim u preostalom koncesijskom periodu pokriti svi neamortizirani troškovi gradnje. Zbog navedenog, sukladno Međunarodnom standardu 36 Umanjenje imovine, Društvo je u razdoblju 2011.-2013. godine provelo umanjenje vrijednosti koncesijske imovine budući je knjigovodstvena vrijednost koncesijske imovine bila veća od njene vrijednosti u upotrebi. Vrijednost u upotrebi utvrđena je diskontiranjem budućih novčanih tokova koje navedena imovina generira.
Tijekom 2016. godine ostvareni rezultati poslovanja Društva na svim naplatnim postajama bili su znatno bolji od planiranih, kao i od rezultata prethodnih godina, te su 2016. godine ostvareni uvjeti za djelomično ukidanje umanjenja vrijednosti koncesijske imovine koje je provedeno u 2016. godine i to 600.000.000 kuna smanjenjem prenešenih gubitaka i 400.000.000 kuna u korist prihoda 2016. godine.
U 2018. godini utvrđeno je da je zbog daljnjeg povećanja prihoda od cesarine u 2018. godini diskontirana vrijednost budućih novčanih tokova na dan 31.12.2018. godine za 676.514.541 kuna veća od neto knjigovodstvene vrijednosti koncesijske imovine, te je Uprava donijela odluku o daljnjem djelomičnom ukidanju umanjenja vrijednosti koncesijske imovine nastale gradnjom autoceste Rijeka-Zagreb u iznosu od 425.000.000 kuna. Uslijed ukidanja umanjenja vrijednosti koncesijske imovine povećana je osnovica za obračun amortizacije u 2017. godini, te će dodatno biti povećana osnovica za obračun amortizacije i u 2019. godini, zbog ukidanja umanjenja vrijednosti koncesijske imovine.
41
Materijalna imovina
Materijalna imovina na dan 31.12.2018. godine iznosi 18.757.649 kuna, a čine je nekretnine, postrojenje i oprema, alati, namještaj i materijalna sredstva u pripremi. Nabava materijalne imovine tijekom godine evidentirana je po trošku nabave. Nabavnu vrijednost čini fakturna vrijednost nabavljene imovine uvećane za stvarne troškove nastale do njihova stavljanja u upotrebu. Dugotrajnu materijalnu imovinu čine sredstva čiji je korisni vijek trajanja duži od 1 godine, a pojedinačna vrijednost veća od 3.500 kuna.
Kratkotrajna imovina
Zalihe
Zalihe na dan 31.12.2018. godine iznose 744.438 kuna, a čine ih vrijednost ENC uređaja.
Potraživanja
Na dan 31.12.2018. godine ukupna potraživanja iznose 29.808.125 kuna, od čega potraživanja od kupaca iznose 28.328.750 kuna, potraživanja od države 983.285 kuna, potraživanja od zaposlenih 42.819 kuna, potraživanja za dane predujmove 13.414, te ostala potraživanja 439.857 kuna. U odnosu na prethodnu godinu potraživanja od kupaca neznatno su povećana, dok su potraživanja od države smanjena, a odnose se na potraživanja za izvlaštenje zemljišta, projektiranje te izmještanje instalacija temeljem Ugovora o koncesiji. Kako bi se radovi nesmetano odvijali, Društvo plaća navedene stavke, te ih naknadno refundira iz državnog proračuna, sukladno odredbama Ugovora o koncesiji.
Novac na računu i u blagajni
Novčana sredstva na dan 31.12.2018. godine iznose 189.454.481 kuna, a čine ih novčana sredstva na žiro-računima i u blagajni Društva. Devizna sredstva na deviznom računu i deviznoj blagajni iskazana su po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 31.12.2018. godine, a tečajne razlike evidentirane su kao prihod ili rashod s osnova tečajnih razlika obračunskog razdoblja.
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi
Na dan 31. prosinca 2018. godine plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi iznose 314.147 kuna.
42
Dugoročne obveze
Dugoročne obveze Društva na dan 31.12.2018. godine iznose 5.614.525.003 kuna, a odnose se na obveze prema kreditorima za financiranje izgradnje cestovne infrastrukture, i uredno servisiranje kreditnih obveza po postojećim kreditima u iznosu od 5.041.472.927 kuna, te na državne potpore s osnova kredita preuzetih u javni dug i potpore s osnova nepovratnih sredstva Ministarstva financija za izgradnju dionica autoceste, umanjenu za obračunatu amortizaciju imovine nabavljene odnosno financirane sredstvima državne potpore.
Kratkoročne obveze
Ukupne kratkoročne obveze na dan 31.12.2018. godine iznose 588.170.602 kuna i najvećim se dijelom odnose na obveze prema kreditorima koje dospjevaju tijekom 2019. godine. Obveze prema dobavljačima iznose 48.791.209 kuna i odnose se na obveze za izvedene radove koje nisu dospjele na dan 31.12.2018. godine kao i obveze prema dobavljačima za isporučenu robu i izvršene usluge.
Obveze prema zaposlenicima odnose se na obračunate, a neisplaćene plaće i naknade zaposlenicima za prosinac 2018. godine, koje su isplaćene u siječnju 2019. godine. Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe odnose se na obračunate poreze, prireze i doprinose.
43
44
2.5. Izvještaj o novčanom tijeku
P O Z I C I J A 2018. 2017.
HRK HRK
Novčani tokovi iz redovnih aktivnosti
Dobit prije poreza 640.210.136 174.021.209
Amortizacija 298.536.891 300.035.175
Vrijednosno usklađivanje 293.177 424.462
Ukidanje umanjenja od koncesije -425.000.000 0
Prihodi od kamata -215.226 -313.544
Rashodi od kamata 61.690.046 92.603.994
Neamortizirana vrijednost prodane i rashodovane imovine 1.146.043 1.467.766
Povećanje dugoročnih rezerviranja -457.477 -2.673.962
Ostala usklađenja 1.748
Promjena zaliha -590.551 463.932
Promjena potraživanja od kupaca -891.406 2.554.026
Promjena ostalih potraživanja -301.251 1.731.805
Promjena plaćenih troškova i obračunatih prihoda -162.020 4.389.102
Promjena obveza prema dobavljačima 1.223.445 -1.622.127
Promjena obveza za poreze i doprinose 676.029 -714.344
Promjena obveza prema zaposlenicima 60.244 31.207
Promjena obračunatih troškova i odgođenih prihoda 227.164 -1.987.479
Plaćane kamate -61.690.046 -92.603.994
Naplaćene kamate 215.226 313.544
Neto novčani tok iz redovnih aktivnosti 514.970.424 478.122.520
Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti
Nabava materijalne i nematerijalne imovine -836.521 -5.057.623
45
Ostale promjene na materijalnoj i nematerijalnoj imovini 105.5426 0
Izdaci za nabavu dugotrajne financijske imovine 0 0
Izdaci za nabavu kratkotrajne financijske imovine 100.724.421 -278.756.365
Primici od prodaje dugotrajne financijske imovine 0 30.924.931
Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti 99.993.442 -252.889.057
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
Otplata dugoročnih obveza -284.550.305 -658.105.345
Primici od kratkoročnih kredita -268.031.566 71.313.127
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti -552.581.871 -586.792.218
UKUPNO NETO NOVČANI TOK 62.381.995 -361.558.754
NOVAC NA DAN 1. SIJEČNJA 127.072.4863 488.631.240
NOVAC NA DAN 31. PROSINCA 189.454.481 127.072.486
2.6. Izvještaj o promjenama kapitala
O P I S Upisani kapital
Ostale
rezervePreneseni gubici Dobit tekuće
godine UKUPNO
HRK HRK HRK HRK HRK
Stanje 1. siječnja 2017. godine 2.152.000.000 0 -5.349.409.030 589.711.097 -2.607.697.933
Prijenos gubitka prethodne godine 0 0 589.711.097 -589.711.097 0
Dobit tekuće godine 0 0 0 174.021.209 174.021.209
Stanje 31. prosinca 2017. godine 2.152.000.000 0 -4.759.697.933 174.021.209 -2.433.676.724
Prepravljeno stanje 31.12.2017. 2.152.000.000 -2.152.000.000 -2.607.697.933 174.021.209 -2.433.676.724
Prva primjena MSFI 9 0 -527.194 0 -527.194
Prepravljeno stanje 01.01.2018. 2.152.000.000 -2.152.000.000 -2.608.225.127 174.021.209 -2.434.203.918
Prijenos gubitka prethodne godine 0 174.021.209 -174.021.209 0
46
Dobit tekuće godine 0 0 640.210.136 640.210.136
Stanje 31. prosinca 2018. godine 2.152.000.000 -2.152.000.000 -2.434.203.918 640.210.136 -1.793.993.782
2.7. Financijski pokazatelji u kn
FINANCIJSKI POKAZATELJI 31.12.2018 31.12.2017
1 2 3
Kratkotrajna imovina 399.842.606 437.222.192
Dugotrajna imovina 4.052.129.402 3.926.081.359
Ukupna imovina 4.451.972.008 4.363.303.551
Kratkoročne obveze 588.170.602 854.242.450
47
Dugoročne obveze 5.614.525.003 5.899.075.308
Vlastiti kapital -1.793.993.782 -2.433.676.724
Ukupni prihodi 1.247.717.949 781.944.853
Ukupni rashodi 607.507.813 607.923.644
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 640.210.136 174.021.209
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
Koeficijent tekuće likvidnosti 0,68 0,51
Koeficijent financijske stabilnosti 1,06 1,13
POKAZATELJ ZADUŽENOSTI
Koeficijent zaduženosti 1,39 1,55
Financijska poluga -2,48 -1,79
Neto dug/EBITDA 6,62 13,41
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,26 0,17
Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 2,93 1,66
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja 2,05 1,29
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
Neto profitna marža 0,55 0,24
Neto rentabilnost imovine (ROA) 0,14 0,04
Rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) -0,36 -0,07
EBIT marža 0,53 0,29
EBITDA marža 0,57 0,55
POKAZATELJ FINANCIRANJA
Stupanj samofinanciranja -0,40 -0,56
48
3. Poslovna aktivnost
49
50
3.1. Upravljanje pratećim uslužnim objektima
Prateći uslužni objekti (PUO) predstavljaju dodanu vrijednost autoceste, te radi potrebe putnika tijekom putovanja uvjetovale izgradnju čitavog niza popratnih sadržaja u uslužnim zonama, unutar ograde autoceste, koji su u službi zadovoljenja putnika i njihovih prijevoznih sredstava kao što su: sanitarni čvorovi, parkirališta, površine za odmor, bankomati, benzinske postaje, električne punionice, caffe bar, restoran, motel.
Na koncesijskom području Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. 19 pratećih i uslužnih objekata predano je na upravljanje korisnicima cestovnog zemljišta (podkoncesionarima) te je 18 izgrađeno i otvoreno. Osim dugoročno ugovorenih pratećih uslužnih objekata Društvo je tijekom ljetne sezone sklopilo ugovor o korištenju cestovnog zemljišta na platou Krk kao mjestom za okrjepu i odmor.
Tijekom 2018. godine obavljen je inspekcijski nadzor gdje su ugovorni partneri upozoreni na manje nepravilnosti koje su pravovremeno otklonjene, a istovremeno Društvo proaktivnom politikom potiče korisnike kako bi prateće usluže objekte unaprijedili i zadržali željeni standard lokacija kojima upravlja Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.
U sklopu nacionalnog programa mreže brzih punionica za električna vozila na već izgrađenim lokacijama Društvo je iskazalo pismo potpore u podizanju razine usluge na odmorištima. Nadalje PUO Draganić-sjever i jug te PUO Ravna Gora pokrenuli su implementaciju punionica temeljem navedenog programa. Društvo INA d.d. također je u početnoj fazi implementacije za PUO Cernik, Lepenica i Vukova Gorica.
Pred turističku sezonu 2018. godine organizirali smo sastanak za sigurnost turista i ostalih građana na PUO Draganić sjever i jug te na PUO Vukova Gorica uz suradnja sa PU Karlovac, Tifon d.o.o., INA .d.d. i Hrvatskim autocestama d.o.o.. Cilj sastanka je smanjenje broja kaznenih djela te implementacija video nadzora na navedenim PUO objektima.
Tijekom 2018. godine započeta je kapitalna rekonstrukcija PUO Cernik – istok (INA d.d.) te je proširena usluga odmorišta, također je počela i rekonstrukcija PUO Kraljevica sjever i jug (Tifon d.o.o.)
51
Pregled pratećih uslužnih objekata na koncesijskom području Autoceste Rijeka-Zagreb d.d.Redni
broj
Lokacija Podkoncesionari Stanje
1 2 3 4
1 PUO Stupnik - zapad Crodux derivati dva izgrađeno
2 PUO Desinec - sjever Petrol izgrađeno
3 PUO Desinec- jug Petrol izgrađeno
4 PUO Draganić -sjever Tifon izgrađeno
5 PUO Draganić - jug Tifon izgrađeno
6 PUO Vukova Gorica Ina izgrađeno
7 PUO Ravna Gora Tifon izgrađeno
8 PUO Lepenica - sjever Ina izgrađeno
9 PUO Lepenica - jug Općina Fužine -
10 PUO Tuhobić - jug Crodux derivati dva izgrađeno
11 PUO Cernik-zapad Ri-Petrol izgrađeno
12 PUO Cernik-istok Ina rekonstrukcija
13 PUO Zamet - zapad Ri-Petrol izgrađeno
14 PUO Vrata Jadrana - sjever Crodux derivati dva izgrađeno
52
15 PUO Vrata Jadrana - jug Crodux derivati dva izgrađeno
16 PUO Rupa - istok Crodux derivati dva izgrađeno
17 PUO Rupa - zapad Crodux derivati dva izgrađeno
18 PUO Kraljevica - sjever Tifon rekonstrukcija
19 PUO Kraljevica - jug Tifon rekonstrukcija
3.2. Promet
Na dionicama Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. uspostavljen je zatvoren sustav naplate cestarine sa dvanaest naplatnih postaja od Zagreba do Rijeke, te otvoreni sustav naplate na naplatnim postajama most Krk i Rupa. Temeljem ostvarenih prolazaka vozila na naplatnim postajama Društvo prati promet i prihod na dionicama koje su u nadležnosti Društva.
Evidentirani promet u 2018. godini iznosi 23,57 milijuna vozila što je za 4,34% više od ostvarenog prometa u 2017. godini. Od ukupnog ostvarenog prometa, na dionici Zagreb-Rijeka ostvaren je promet od 18,33 milijuna vozila što je 4,92% više u odnosu na prethodnu godinu, dok je promet na dionici Rupa-Matulji veći za 0,67%, a na mostu Krk 4,67% u odnosu na ostvareni promet u 2017. godini.
Broj vozila na koncesijskom području Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. u milijunima vozila kroz petogodišnje razdoblje
Redni broj Naziv 2014 2015 2016 2017 2018
Indeks 2018/201
7
1 2 3 4 5 6 7 8
1 Zagreb-Rijeka 14,29 15,19 16,39 17,47 18,33 104,92
53
2 Rupa-Matulji 2,67 2,78 2,93 2,98 3,00 100,67
3 Most Krk 1,78 1,92 2,02 2,14 2,24 104,67
Ukupno 18,74 19,89 21,34 22,59 23,57 104,34
54
Ostvareni vozni kilometri i PGDP
Ukupan broj voznih kilometara u 2018. godini iznosi 1.252.401.239, dok PGDP (prosječni godišnji dnevni promet) iznosi 21.101 što je 4,78% više od ostvarenja u 2017. godini.
Na dionici autoceste Rijeka-Zagreb u 2018. godini ostvareno je 1.204.104.007 voznih kilometara ili 22.518 PGDP, što je 4,96% više nego 2017. godine. Na pravcu autoceste Rupa-Matulji ostvareno je 48.297.323 voznih kilometara i 8.214 PGDP-a, što je 0,6% više u odnosu na 2017. godinu, a promet mostom Krk bilježi PGDP od 12.301 vozila, što je 5,01% više u odnosu na 2017. godinu.
Ostvareni vozni kilometri i PGDP 2018. i 2017.godina
OpisVozni kilometri PGDP
Indeks 2/32018 2017 2018 2017
1 2 3 4 5 6
Zagreb-Bosiljevo II 792.042.194 759.778.147 32.533 31.208 104,25
Bosiljevo II-Rijeka 412.061.813 387.448.119 14.147 13.302 106,35
Zagreb-Rijeka 1.204.104.007 1.147.226.266 22.518 21.455 104,96
Rupa-Matulji 48.297.232 48.010.458 8.214 8.165 100,60
Most Krk 12.301 11.714
Ukupno 1.252.401.239 1.195.236.724 21.101 20.138 104,78
Zagreb-Bosiljevo II Bosiljevo II-Rijeka Zagreb-Rijeka Rupa-Matulji Most Krk0
5,000
10,000
15,000
20,000
25,000
30,000
35,000
PGDP 2018./2017.
2018 2017
55
56
Broj vozila, voznih kilometara i PGDP po dionicama
Najopterećeniji dio koncesijskog područja je pravac Zagreb-Karlovac i to dionica Zagreb-Zdenčina gdje je broj vozila iznosio 13.733.369 što predstavlja 37.626 PGDP i 15,63% učešća voznih kilometara u ukupnim voznim kilometrima.
Broj vozila, vozni kilometri i PGDP po dionicama 2018. i 2017. godine
Dionica Duljina
Broj vozila Vozni kilometri PGDPIndeks 5/6
% Učešće vozni km2018 2017 2018 2017 2018 2017
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Zagreb-Zdenčina 14,25 13.733.369
13.198.942 195.700.508 188.084.924 37.626 36.16
1104,0
5 15,63
Zdenčina-Jastrebarsko 6,25 13.505.17
012.991.14
0 84.407.313 81.194.625 37.000 35.592
103,96 6,74
Jastrebarsko-Karlovac 18,10 12.612.10
912.108.05
1 228.279.173 219.155.723 34.554 33.173
104,16 18,23
Karlovac-Novigrad 11,49 10.166.185 9.723.027 116.809.466 111.717.580 27.853 26.63
8104,5
6 9,33
Novigrad-Bosiljevo I 13,61 9.998.521 9.568.451 136.079.871 130.226.618 27.393 26.215
104,49 10,87
Bosiljevo I-Bosiljevo II 3,00 10.255.28
8 9.799.559 30.765.864 29.398.677 28.097 26.848
104,65 2,46
Bosiljevo II-Vrbovsko 12,72 5.168.657 4.885.615 65.745.317 62.145.023 14.161 13.38
5105,7
9 5,25
Vrbovsko-Ravna Gora 17,47 5.343.490 5.051.673 93.350.770 88.252.727 14.640 13.84
0105,7
8 7,45
Ravna Gora-Delnice 10,21 5.318.823 5.024.581 54.305.183 51.300.972 14.572 13.766
105,86 4,34
Delnice-Vrata 8,93 5.629.499 5.260.026 50.271.426 46.972.032 15.423 14.411
107,02 4,01
Vrata-Oštrovica 12,44 5.572.025 5.208.763 69.315.991 64.797.012 15.266 14.271
106,97 5,53
Oštrovica-Rijeka 18,03 4.385.642 4.103.181 79.073.125 73.980.353 12.015 11.242
106,88 6,31
Zagreb-Rijeka 146,50 18.333.661
17.470.215
1.204.104.007
1.147.226.266 22.518 21.45
5104,9
6 96,14
Rupa-Matulji 16,11 2.997.966 2.980.165 48.297.232 48.010.458 8.214 8.165 100,60 3,86
57
Most Krk 2.244.865 2.137.850 12.301 11.714
105,01
Ukupno 162,61 23.576.492
22.588.230
1.252.401.239
1.195.236.725 21.101 20.13
8104,7
8 100,00
Zagreb-Zdenčina12.84%
Zdenčina-Jastrebarsko12.63%
Jastrebarsko-Karlovac11.79%
Karlovac-Novigrad9.51%Novigrad-Bosiljevo I
9.35%
Bosiljevo I-Bosiljevo II9.59%
Bosiljevo II-Vrbovsko4.83%
Vrbovsko-Ravna Gora5.00%
Ravna Gora-Delnice4.97%
Delnice-Vrata5.26%
Vrata-Oštrovica5.21%
Oštrovica-Rijeka4.10%
Rupa-Matulji2.80%
Most Krk2.10%
Broj vozila po dionicama za siječanj-prosinac 2018. godine
Vozni kilometri i PGDP po kategorijama vozila
Najveći promet ostvaren je kod I skupine vozila i čini 77,60% ukupno ostvarenog prometa u 2018. godini. Druga po zastupljenosti je II skupina vozila sa 7,46%, IV skupina vozila sa 6,68% ukupnog prometa, dok je III skupina vozila na trećem mjestu po zastupljenosti u ukupnom prometu sa 3,55%. Povećanje prometa u 2018. godini ostvreno je kod svih kategorija vozila.
Vozni kilometri i PGDP po kategorijama vozila 2018. i 2017. godine
Kategorija vozilaBroj vozila Vozni kilometri PGDP
Indeks 2/3
% Učešće PGDP2018 2017 2018 2017 2018 2017
1 2 3 4 5 6 7 8 9
I 18.295.383 17.523.181 1.000.447.711 953.457.197 16.856 16.064 104,41 79,88
IA
150.303 141.697 5.357.687 5.038.731 90 85 106,07 0,43
II
1.758.036 1.651.219 87.587.086 82.113.942 1.476 1.383 106,47 6,99
III
837.051 816.688 44.967.897 43.908.141 758 740 102,49 3,59
58
IV
1.576.034 1.523.477 98.743.786 96.003.702 1.664 1.618 103,45 7,88
IX 959.685 931.968 15.297.072 14.715.011 258 248 102,97 1,22
Ukupno 23.576.492 22.588.230 1.252.401.239 1.195.236.725 21.101 20.138 104,38 100
I77.60%
IA0.64%
II7.46%
III3.55%
IV6.68%
IX4.07%
Broj vozila po kategorijama 2018.
Most Krk
Temeljem članka 10. stavak 3. Zakona o otocima pravne i fizičke osobe koje imaju prebivalište/sjedište na premoštenom otoku oslobođene su plaćanja mostarine mosta Krk. Tijekom 2018. godine u ukupno ostvarenom prometu stanovnici otoka participiraju 29,21%. Člankom 90. st. 2. Zakona o cestama regulirano je pravo refundacije besplatnog prolaza mostom.
Broj vozila po kategorijama vozila i PGDP na mostu Krk 2018. godinu
Redni broj Kategorija Broj vozila PGDP % Učešće
PGDP
1 I 1.289.544 7.066 57,44
2 IA 30.272 166 1,35
3 II 181.522 995 8,09
4 III 49.744 273 2,22
59
5 IV 20.043 110 0,89
6 IX 673.740 3.692 30,01
7 Ukupno 2.244.865 12.301 100
I57.44%
IA1.35%
II8.09%
III2.22%
IV0.89%
IX30.01%
Broj vozila po kategorijama za most Krk
60
Udio otočkih vozila/ukupan broj vozila na Mostu Krk za 2018. godinu.
Kategorija Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Ukupno
Ukupan broj vozila most Krk 99.716 87.273 122.974 179.498 213.829 269.212 342.557 350.739 215.417 147.229 112.021 104.400 2.244.865
Otok IA skupina 33 25 57 446 488 607 827 943 587 308 72 32 4.425
Otok I skupina 45.773 39.791 48.655 50.337 52.441 47.490 44.951 41.670 48.814 52.378 48.935 48.661 569.896
Otok II skupina 2.891 2.358 3.213 3.636 4.236 4.418 4.634 4.165 3.854 3.622 2.956 2.603 42.586
Otok III skupina 1.756 1.588 1.976 1.903 2.068 1.808 2.103 1.892 1.842 1.838 1.608 1.458 21.840
Otok IV skupina 1.308 1.147 1.678 1.460 1.637 1.492 1.570 1.406 1.335 1.485 1.464 1.056 17.038
Broj otočkih vozila 51.761 44.909 55.579 57.782 60.870 55.815 54.085 50.076 56.432 59.631 55.035 53.810 655.785
% otočkih vozila 51,91 51,46 45,20 32,19 28,47 20,73 15,79 14,28 26,20 40,50 49,13 51,54 29,21
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac0
50,000
100,000
150,000
200,000
250,000
300,000
350,000
400,000
Odnos otočkih i ukupnog broja vozila most Krk u 2018.
Ukupan broj vozila most Krk Broj otočkih vozila
61
Vršni dani u 2018. godini
U tablici se nalazi pregled vršnih dana za ulaz i izlaz na dionicama koncesijskog područja Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. Najveći vršni promet na svim ulazima i izlazima sa 100.067 vozila ostvaren je 27. srpnja 2017. godine, dok je 2017. ostvaren najveći vršni promet od 97.492 vozila 28. srpnja 2017. godine.
Vršni dani po mjesecima u 2018. godini
Zatvaranje dionica u 2018. godini
U 2018. godine dionice autoceste ukupno su bile zatvorene 561:26:00 sati. Dionice su bile najviše zatvorene u mjesecu siječnju i veljači zbog nepovoljnih vremenskih prilika, kao i u mjesecu svibnju zbog prometne nezgode. U ostalim mjesecima nije bilo zataranja dionica autoceste.
Zatvaranje dionica u 2018. godini po mjesecimaRazlog zatvaranja
(u satima) / Mjesec
Ukupno
Radovi Vjetar Zimski uvjeti Nezgoda Ostalo
Siječanj 75:17:00 21:50:00 9:50:00 106:57:00
62
MjesecUlaz/Izlaz
Datum Broj vozila
Siječanj 26.01. 39.072
Veljača 16.02. 40.981
Ožujak 30.03. 54.400
Travanj 27.04. 77.602
Svibanj 30.05. 66.675
Lipanj 21.06. 79.548
Srpanj 27.07. 100.067
Kolovoz 03.08. 96.228
Rujan 01.09. 75.552
Listopad 05.10. 60.016
Studeni 04.11. 53.560
Prosinac 21.12. 53.363
Veljača 197:50:00 254:55:00 1:03:00 453:48:00
Svibanj 0:41:00 0:41:00
Ukupno 561:26:00
63
3.3. Sigurnost prometa i ITS (Inteligentni transportni sustavi)
Sigurnost prometa i sigurna mobilnost na autocestovnim dionicama u nadležnosti tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. predstavljaju najvažniji prioritet održivog razvoja. Obzirom da je autocesta po svojoj naravi infrastrukturni cestovni objekt ''visoke razine uslužnosti'', korisnicima pruža najviši standard udobnosti i sigurnosti. Obzirom da prometne nesreće izazivaju višestruke gubitke, nakon završetka projekta izgradnje punog profila autoceste, aktivnost Društva usmjerena je na održavanje autoceste i prateće infrastrukture s nastojanjem da se smanji vjerojatnost za nastanak prometnih nesreća, odnosno smanje posljedica tih nesreća na najmanju moguću mjeru. To se postiže kvalitetnom izvedbom nužnih sanacijskih mjera te kontinuiranom interakcijom s korisnicima autoceste.
Tijekom 2018. godine provođene su sljedeće aktivnosti iz područja sigurnosti prometa i ITS-a:
ugradnja nove i zamjena postojeće prometne opreme i signalizacije za sigurno vođenje i upravljanje prometom duž cijelog koncesijskog područja tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.;
analiza prometnih nesreća za 2018. godinu za potrebe izrade Biltena HUKA; kontinuirana analiza prometnih elaborata za postavu turističke signalizacije na koncesijskom
području Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. i izdavanje suglasnosti za iste; aktivno sudjelovanje u radu Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-
goranske županije; izdavanja suglasnosti za snimanja promotivnih i igranih filmova te sportskih događanja na
lokacijama koncesijskog područja ARZ d.d.; izrada projektne dokumentacije i priprema za provedbu javnog nadmetanja za opremu i
radove EU projekta CROCODILE II CROATIA; suradnja sa susjednim državama na EU projektu CROCODILE II; priprema za provedbu postupka izrade projektne dokumentacije i početak provedbe EU
projekta CROCODILE 3 Croatia.
64
Prometne nesreće
Analizirajući prometne nesreće prema izvješćima i prema podacima o prometnim nerećama temeljenim na podacima iz Zapisnika o prometnim nesrećama pripadajućih Tehničkih jedinica održavanja, tijekom 2018. godine na dionicama Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. koja u svojoj ukupnoj dužini iznosi 187,03 km, zabilježeno je ukupno 576 prometnih nesreća od kojih su 6 sa smrtnim posljedicama, 86 nesreća s ozlijeđenim osobama i 484 nesreće s materijalnom štetom.
Prometne nesreće prema posljedicama 2018/2017 godinu
Prometne nesreće prema posljedicama
2018 2017 2018 2017 2018 2017 2018 2017Indeks
2018/2017
A1/A6 A7 D102Ukupno
Zagreb-Rijeka Orehovica-Rupa most Krk
S poginulim osobama 4 4 2 0 0 0 6 4 150,00
S ozlijeđenim osobama 66 64 15 12 5 2 86 78 110,26
S materijalnom štetom 388 460 82 82 14 3 484 545 88,81
Ukupan broj prometnih nesreća 458 528 99 94 19 5 576 627 91,87
Broj stradalih osoba po dionicama u 2018/2017 godinu
Nastradale osobe u prometnim nesrećama
2018 2017 2018 2017 2018 2017 2018 2017Indeks
2018/2017
A1/A6 A7 D102Ukupno
Zagreb-Rijeka Orehovica-Rupa most Krk
Poginule osobe 5 5 2 0 0 0 7 5 140,00
Teško ozlijeđene osobe 18 14 3 0 0 3 21 17 123,53
Lakše ozlijeđene osobe 92 82 16 14 7 2 115 98 117,35
Ukupan broj stradalih osoba 115 101 21 14 7 5 143 120 119,17
Analizom prometnih nesreća utvrđeno je da su najčešći uzroci prometnih nesreća brzina neprilagođena uvjetima, dok je prema vrsti prometne nesreće najčešća pojava slijetanja vozila s kolnika autoceste i nalet na vozilo ispred sebe.
65
Sigurnost prometa
Sve dionice kojima upravlja Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. u velikoj su dužini pokrivene opremom za nadzor i upravljanje prometom, osiguran je 24/7 video nadzor kritičnih točaka kao što su čvorovi, tuneli, vijadukti i mostovi, kojim se upravlja iz 5 centara kontrole, a podatke primaju iz mjernih petlji, meteoroloških stanica, detektora zaustavljanja vozila i senzora ugljičnog dioksida u tunelima i sl., te su predefinirani parametri automatskog upravljanja ovisno o podacima pristiglima iz uređaja na cesti.
Pored statičke prometne signalizacije upravljanje prometom odnosno dinamičkom signalizacijom vrši se iz centara za kontrolu prometa ispisom tekstualnih poruka – obavijesti na info portalima te ispisom znakova na svjetlosnim promjenjivim znakovima, a ovisno o prometnim i vremenskim uvjetima.
Za povećanje sigurnosti prometa te smanjenja broja nezgoda na koncesijskom području kojim upravlja Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb, potrebno je kontinuirano provoditi mjere za povećanje sigurnosti prometa.
Mjere za povećanje sigurnosti prometa na autocesti
66
67
Mjere za povećanje sigurnosti prometa
na kocesijskom području kojim upravlja društvo
Autocesta Rijeka-Zagreb
Mjere koje provode državne
institucije
Kvalitetna oprema na autocesti
Kvalitetno održavanje autoceste
Educiranje i informiranje
korisnika autoceste
Dobar nadzor i upravljanje prometom
3.4. Investicijska aktivnost
Pregled investicijskih aktivnosti u 2018. godini
Redni broj Naziv Ostvarenje
2018. Plan 2018. Indeks 3/4
1 2 3 4 5
1 Ostale investicije izgradnje 403.572 448.882 89,91
2 Izvlaštenje zemljišta 853.747 3.000.000 28,46
3 EU projekti 230.290 439.980 52,34
5 Investicije u informatičke sustave 0 2.000.000 0,00
6 Izvanredno održavanje 55.160.560 68.991.123 79,95
7 Dugotrajna imovina 665.341 500.000 133,07
Ukupno 57.313.510 75.379.985 76,03
Plan investicijske aktivnosti Društva obuhvaća ulaganja u investicije koje se odnose na sanacije i održavanje postojećih objekata na autocesti kao i samu autocestu. Od ukupno planiranih sredstava za investicijske aktivnosti Društva u 2018. godini realizirano je 57.313.510 kuna što čini 76,03% planiranih sredstava.
3.4.1. Izvanredno održavanje
Izvanredno održavanje obuhvaća ulaganja koja se odnose na sanaciju i održavanje autoceste i postojećih objekata na autocesti. Izvanredno održavanje cesta povremeni su radovi za koje je potrebna tehnička dokumentacija, a obavljaju se radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.
Radovi izvanrednog održavanja, obuhvaćaju održavanje dionica u prometu u ukupnoj duljini od 187,03 kilometara.
U 2018. godini ukupna vrijednost realiziranih radova izvanrednog održavanja ceste i objekata na cesti iznosi 55.160.560 kuna, što je 79,95% planiranog iznosa.
Najveći dio radova odnosi se na sanaciju asfaltnog kolnika, hidroizolaciju i betonske površine na objektima, obnovu asfaltne kolničke konstrukcije, sanaciju hidrantske mreže, sanaciju revizionih okana i ugradnju novih poklopaca sustava za odvodnju, sanaciju klizišta, sanaciju kaverni, sanaciju prijelaznih naprava, izradu izvedbene tehničke dokumentacije za sanaciju objekata itd.
68
3.4.2. Infrastrukturni projekti – sufinanciranje EU fondova
Koncesijsko područje Autoceste Rijeka-Zagreb dio je TEN-T Mediteranskog koridora: Rijeka-Zagreb-Budimpešta koji je u potpunosti izgrađen, stoga društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. nema velike sektorske projekte koji se odnose na izgradnju nove infrastrukture u smislu izgradnje novih kilometara autoceste.
Projekti koje Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. provodi i koje planira u sljedećem programskom razdoblju do 2020. godine odnose se na povećanje uslužnosti i povećanje razine sigurnosti korisnika autoceste (poboljšati protočnost prometa, smanjiti uska grla, modernizirati sustav za upravljanje prometom i prevenciju nesreća, izvršiti ulaganja u odbojne ograde, osigurati zaštitu okoliša kroz
izgradnju zidova za zaštitu od buke, rekonstruirati postojeći sustav rasvjete s ciljem prelaska na energetski učinkovitu rasvjetu).
Studija izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac
Za najstariju dionicu autoceste (Zagreb-Karlovac 39,28 km) s najvećim volumenom prometnog toka u RH Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. izradila je strateški dokument „Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb - Karlovac kao preduvjet za razvoj regije“. Projekt je sufinanciran iz EFRR u sklopu OP Promet 2007-2013. Masterplanom su identificirani ciljevi, mjere i aktivnosti, odnosno definirana je baza projekata koje je potrebno provesti na i u nastavku dionice autoceste Zagreb - Karlovac u svrhu poboljšanja usluge, veće protočnosti, povećanja sigurnosti cestovnog prometa, povećanje ekoloških i energetskih parametara.
Jedna od glavnih aktivnosti za postizanje navedenih ciljeva je prvenstveno projekt izrada studije izvodljivosti jačanja kapaciteta autoceste Zagreb-Karlovac i povezivanja s ostalom prometnom infrastrukturom s
detaljnom analizom opcija i analizom opravdanosti koja ima za cilj identificirati opcije i ulaganja
69
potrebna za rješavanje ključnih problema identificiranih Masterplanom, a koja se odnose na funkcionalnost ceste, protočnost prometa, sigurnost korisnika, ekološke i energetske parametre.
Ključni problemi koji se rješavaju izradom ove studije jesu velika prometna zagušenja koja se javljaju u vršnim satima, kao i buduća zagušenja koja će nastati sukladno procjenama i prometnom modelu izrađenom za razdoblje do 2030.g. u okviru Masterplana, zatim neadekvatna prometna oprema, otvoreni sustav odvodnje, emisije buke, energetski neučinkovita rasvjeta. Ovi problemi kao posljedicu uzrokuju slabu funkcionalnost ceste, onemogućuju kvalitetno pružanje usluga, usporavaju protok roba i usluga, utječu na sigurnost korisnika i predstavljaju opasnost po okoliš, stoga je potrebno identificirati potencijalna rješenja/opcije i izvršiti njihovu detaljnu analizu. Studija će pokazati pragove isplativosti projekata temeljem kojih će se donijeti informirana odluka o provedbi odnosno nastavku samog Projekta.
Dana 9. ožujka 2018. godine od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture otvoren je poziv broj: KK.07.1.1.04 za sufinanciranje izrade studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac. Bespovratna sredstva dodjeljuju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Rok za predaju projektnog prijedloga bio je 30. travnja 2018. godine. Projektni prijedlog podnesen je 25. travnja 2018. godine od ovlaštene osobe prijavitelja (Autoceste Rijeka-Zagreb d.d.) putem sustava e-Fondovi u elektroničkom obliku.
Dana 20. lipnja 2018. godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Odluku o financiranju projekta izrada studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac, čime je uspješno završena prijava projekta odnosno projektni prijedlog je zadovoljio sve zahtjeve poziva KK.07.1.1.04.
Dana 1. kolovoza 2018. godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. sklopili su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac. Ukupna vrijednost studije iznosi 2.187.500,00 kn, ukupno prihvatljivi troškovi iznose 1.727.777,00 od čega 85% potječe iz EU, dok 15% će financirati ARZ i Partneri Zagrebačka županija, Grad Karlovac, Grad Jastrebarsko, Općina Stupnik i Općina Klinča Sela.
Dana 11. rujna 2018. dokumentacija za nadmetanje za uslugu izrade studije izvodljivosti za projekt - Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac stavljena je na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima.
Dana 21. rujna 2018. godine, a skladno traženju Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. dostavila je dokumentaciju o nabavi za Uslugu izrade studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb – Karlovac za ex ante kontrolu.
Dana 17. listopada 2018. godine zaprimili smo komentare i preporuke od SAFU na dokumentaciju o nabavi, te sukladno planu nabave dana 30. studenog 2018. godine objavljen je poziv za nadmetanje za uslugu „Izrada studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb - Karlovac" na stranicama eojn.nn.hr i www.arz.hr.
70
Nastavak projekta ovisi o rezultatima studije izvodljivosti, koja se planira izraditi do I kvartala 2020. godine, ovisno o završetku postupka javne nabave.
Realizaciju projekta prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac podupire i Vlada Republike Hrvatske, isto je definirano Zaključkom Vlade od 06. prosinca 2018. godine.
Zidovi za zaštitu od buke
Sukladno Akcijskom planu zaštite od buke, a ispunjavajući obvezu propisanu važećim Zakonom o zaštiti od buke, ARZ d.d. je realizirala sve aktivnosti predviđene Akcijskim planom odnosno izradila je: Stratešku kartu buke, Konfliktnu kartu buke i Elaborat - prioriteta područja koja su kandidati za primjenu mjera zaštite od buke. Prema izrađenoj dokumentaciji evidentna su područja koja su kandidati za primjenu mjera za zaštitu od buke, odnosno evidentiran je preostali dio stanovnika koji je izložen prekomjernim razinama buke. Dokumentacija je izrađena za kompletno koncesijsko područje kojim trenutno upravlja Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., a duljina autocesta i cesta obuhvaćenih područjem izrade karte buke je 187,03 km, te prolazi kroz područja 82 naselja s ukupno 238.000 stanovnika.Rezultati izrađene strateške i konfliktne karte buke daju prikaz lokacije i procjenu razine buke te procjenjuju koliki broj stanovnika i stambenih jedinica je izložen određenim razinama buke. Na temelju navedenih rezultata izrađen je Elaborat, odnosno identificirana su prioritetna područja koja su kandidati za primjenu mjera zaštite od buke. To su lokacije oko Grada Rijeke (Čavle, Orehovica, Drage, Kastav, Matulji) te lokacije Delnice-Zalesina, rubni dijelovi Karlovca, Bosiljevo -Resnik Bosiljevski, Fužine-Belo Selo, Ravna Gora-Kupjak, Netretić, Vrbovsko-Osojnik, Ravna Gora.
Za sva prioritetna područja koja su evidentirana za primjenu mjera za zaštitu od buke, ARZ d.d. je pokrenuo I. fazu projekta Zaštite od buke koja se odnosi na izradu projektne dokumentacije i provedbu upravnog postupka odnosno ishođenje građevinske dozvole. U srpnju 2018. godine potpisan je ugovor za izradu projektne dokumentacije, provedbu kompletnog upravnog postupka za zidove za zaštitu od buke na autocesti A1, A6 i A7 te projektantski nadzor. Vrijednost ugovorenih usuga iznosi je 1.656.600,00 kn.
Predviđeno vrijeme provedbe I. faze projekta je 18 mjeseci odnosno II kvartal 2020., nakon čega slijedi II. faza odnosno izgradnja zidova za zaštitu od buke.
Paralelno s provedbom I. faze, ARZ d.d. ulaže znatan angažman da potrebna sredstva za realizaciju sustava upravljanja bukom osigura iz EU izvora financiranja, kroz modifikaciju Operativnog programa konkurentnost i kohezija.
71
LIFE DINALP BEAR
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je dana 7. listopada 2014. godine zaključila s tvrtkom ZAVOD ZA GOZDOVE SLOVENIJE iz Ljubljane Ugovor o suradnji na projektu iz programa EU fonda LIFE+ Nature: LIFE DINALP BEAR LIFE13 NAT/SI/000550 "Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama".
Odlukom od 7. travnja 2014. godine o financijskoj pomoći europskim projektima, Europska komisija podržala je projekt "Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama", LIFE DINALP BEAR: LIFE13 NAT/SI/000550, koji je Republika Slovenija kandidirala na osnovu poziva na natječaj za LIFE+ 2013 Europske komisije, Generalnog direktorata za okoliš (Službeni list Europske unije 2013/C 47/21 od 19. veljače, 2013. godine).
U projektu LIFE DINALP BEAR sudjeluje 9 partnera iz Slovenije, Hrvatske, Italije i Austrije, a vodeći partner na projektu je Šumarski zavod Slovenije iz Ljubljane. Od hrvatskih partnera u projektu sudjeluju Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ukupna vrijednost projekta je 5.987.478 Eura od čega će Europska komisija osigurati 4.149.202 Eura sufinanciranja iz LIFE+ programa što iznosi oko 70 % vrijednosti projekta. Dio projekta koji će provesti Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. iznosi 502.819 EUR-a.
Kao rezultat projekta „Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama“ (LIFE DINALP BEAR), očekuje se autocesta bez prometnih nesreća s medvjedima i krupnim divljim životinjama, a što će biti primjer dobre prakse za rješavanje konfliktnog odnosa životinja i prometa i na drugima prometnicama u Europskoj uniji.
Do sada su provedene sve planirane aktivnosti Projekta od strane Društva u okviru financijskog plana i zadanih rokova, opsegu i kvaliteti, a održavanje postavljene opreme pokrit će se iz sredstava projekta Life Dinalp Bear za vrijeme njegova trajanja. Određene su kritične dionice, provodi se snimanje i monitoring ulaska životinja na područje autoceste te je formiran interventni tima za slučaj pojave životinje na autocesti, a izrađen je i protokol za rad interventnog tima.
U okviru ovog projekta postavljeno je 60 km električne ograde, izlazne rampe i vrata za životinje koje se nađu unutar zaštitne žičane ograde, te su postavljena dva info kioska za informiranje na prostorima pratećih i uslužnih objekata u Vukovoj Gorici i Ravnoj Gori te je poduzeto niz mjera
72
prema našim korisnicima autoceste kako bi ih što kvalitetnije obavijestili o opasnostima od životinja na cesti i educirali za sigurnu vožnju.
Tijekom 2018. godine nastavljeno je sa radovima održavanja instalirane opreme, s radom interventnog tima te praćenja učinkovitosti poduzetih mjera.
Kao rezultat uspješne provedbe Projekta odnosno nakon implementacije predviđenih mjera već sad je primjetno znatno smanjenje pojave i stradavanja životinja na ograđenom prostoru autoceste te posljedično povećanje sigurnosti prometa autocestom.
CROCODILE II CROATIA
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) potpisali su 26.10.2016. godine Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Crocodile II Croatia. Sporazumom je utvrđen iznos bespovratnih sredstava iz CEF-a (Connecting Europe Facility – Instrument za povezivanje Europe) od 9.312.600,00 €, a što je 85% od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi 10.956.000 € (ARZ - 2.932.000 €).Projekt Crocodile II Croatia uključuje upravitelje hrvatskih cesta i autocesta s ciljem koordiniranog upravljanja i kontrole prometa te postizanja usklađenosti Inteligentnih transportnih sustava (ITS), što će rezultirati visokom kvalitetom usluga informiranja putnika na jednom od najvažnijih cestovnih koridora u Europi. Za razmjenu podataka i informacija između centara za kontrolu i upravljanje prometom, prometnih informacijskih centara, pružatelja i korisnika usluga u prometu na europskoj razini koristit će se DATEX II standard.
Glavni ciljevi projekta Crocodile II Croatia su: uspostava nacionalne pristupne točke u skladu s ITS Direktivom i smjernicama EU; informiranje korisnika o sigurnosti prometa u realnom vremenu; poboljšanje prometnih tokova i smanjenje prometnog zagušenja; pružanje usluge informiranja vozača teretnih vozila na dostupnost parkirališnih mjesta.
Projekt je započeo 01.05.2016. godine. Kroz Projekt je u 2017. i 2018. godini održano šest tehničkih radionica EU projekta CROCODILE II na kojima su sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te predstavnici hrvatskih upravitelja autocesta i državnih cesta.Izrađena je i dostupna web stranica Projekta Crocodile II Croatia www.crocodile2croatia.eu (14.02.2017. godine) i održano je javno predstavljanje Projekta Crocodile II Croatia u prostorija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, 23.02.2017. godine.
73
Izrađivali su se Glavni projekti nakon čega se krenulo u postupak javne nabave za provedbu radova i implementaciju opreme definirane projektima.Također, u 2018. godini su izvršene uplate novčanih sredstava na račun tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. temeljem utrošenih, a koji su predviđeni Projektom. Završetak Projekta predviđa se za 2020. godinu.
Skica: Arhitektura Središnjeg centra za nadzor i vođenje prometa na autocestama (SCNVP-AC)
CROCODILE 3 CROATIA
Projekt CROCODILE 3 Croatia se nastavlja na projekt CROCODILE 2 CROATIA i dio je koridora CROCODILE 3 koji uključuje šest zemalja članica (Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Italija i Slovenija).
Uz tvrtku Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., na projektu sudjeluju i ostali upravitelji autocesta i državnih cesta u Republici Hrvatskoj. Projekt je započeo 1. siječnja 2018. godine.Glavni fokus projekta CROCODILE 3 Croatia je usmjeren na nastavak implementacije DATEX II standarda za izmjenu prometnih informacija značajnih za sigurnost prometa. Projektom će se omogućiti poboljšanje i harmonizacija DATEX II standarda nadogradnjom sustava u centrima za upravljanje i kontrolu prometa Bosiljevo, Delnice i Čavle kako bi se poboljšala kvaliteta informacija i podataka koji će se dostavljati u nacionalnu pristupnu točku.
74
Također će biti izvršena nadogradnja postojećih planova i procedura za vođenje prometa. Kroz projekt će se ugraditi i prometna oprema (info displeji, video kamere i meteo stanice). Projekt sufinancira Europska unija iz CEF programa s 85% vrijednosti projekta. Ukupna vrijednost projekta: 4.896.000,00 EUR (ARZ - 1.200.000,00 EUR).Do sada je potpisan Sporazum o poslovnoj suradnji radi reguliranja međusobnih prava i obveza svih sudionika na projektu. Izrađena je i dostupna web stranica projekta www.crocodile3.crocodile2croatia.eu.Završetak Projekta je predviđen za 31. prosinca 2020. godine.
3.5. Usluge redovnog održavanja autoceste i naplata cestarine
Uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine na dionicama pod koncesijom Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. u 2018. godini pružala je tvrtka Hrvatske autoceste d.o.o. temeljem sklopljenog Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplati cestarine od 14. rujna 2014. godine, za koju uslugu je ugovorena fiksna naknada koja na godišnjem nivou iznosila 163.606.594,00 kuna. Istekom predmetnog ugovora (14. rujna 2018.godine) potpisan je dodatak Ugovoru kojim je produžen rok važenja osnovnog ugovora do 14. prosinca 2018. godine i smanjena naknada u razdoblju od 15. rujna do 14. prosinca 2018. godine. Dana 14. prosinca 2018.godine potpisan je novi četverogodišnji Ugovor o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste, naplate cestarine i nadzora i vođenja prometa sa društvom Hrvatske autoceste d.o.o., kojim je ugovorena niža godišnja naknada za gore navedene usluge koja za prvu godinu primjene ugovora iznosi 155.498.265,00 kn, čime je ostvena ušteda u odnosu na Ugovor sklopljen 2014. godine u iznosu od 8.108.329,00 kn na godišnjoj razini.
3.5.1.Usluga redovnog održavanja autoceste
Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. kao upravitelj dionice autoceste koju ima pod koncesijom, preuzelo je zadaću praćenja, provođenja nadzora i kontrole radova redovnog održavanja s ciljem poboljšanja i racionalizacije procesa održavanja uz zadržavanje planiranih standarda održavanja i zadovoljavanje važećih zakona, propisa i pravilnika vezanih za redovno održavanje autocesta.
Sukladno članku 13. Pravilnika o održavanju cesta svi poslovi redovnog održavanja (nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje sustava odvodnje, redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata, interventni radovi, zimska služba) uključeni su u troškove redovnog održavanja, a vrijeme i raspored pojedinih radova definirani su u Operativnom programu održavanja.
U svrhu jednoznačnog definiranja obaveza tj. radova redovnog održavanja izrađen je Standard redovnog održavanja autocesta, u sklopu kojeg se nalazi i jedinstvena nomenklatura radova redovnog održavanja kao i normativi za sve predmetne radove.
75
Prema zahtjevu Svjetske Banke vezano za smanjenje i racionalizaciju troškova redovnog održavanja u 2016.g. izrađena je peta revizija Standarda redovnog održavanja autocesta koja je u primjeni od 01.01.2017.godine. Isto tako u tijeku je prema naputku Svjetske Banke izrada nacionalnog standarda redovnog održavanja cesta i autocesta kojim bi se održavanje dodatno racionaliziralo, uskladilo sa europskom praksom i pronašla optimalna varijanta istog, a da se u isto vrijeme ne ugrozi sigurnost i udobnost prometovanja. Sukladno navedenom Standardu za radove redovnog održavanja su definirane količine, dinamika i normativi za izvršavanje istih, a odstupanja su moguća samo zbog vremenskih uvjeta, koje nije moguće planirati, te su primjenom navedenog standarda optimalizirani radovi redovnog održavanja na godišnjoj razini za dionice pod koncesijom Autoceste Rijeka- Zagreb d.d.
Tijekom 2018. godine u cilju optimizacije procesa redovnog održavanja vršene su slijedeće redovne kontrole:
Operativna i administrativna kontrola ugovora o redovnom održavanju; Sudjelovanje u usuglašavanju planova redovnog održavanja te kontroli njihovog izvršenja; Provjera izdavanja suglasnosti koje u ime i za ARZ d.d. izdaje HAC d.o.o.; Kontrola radnih naloga i druge dokumentacije redovnog održavanja; Koordinacija provedbe aktivnosti nadzora; Izvješća iz djelokruga rada; Predlaganje mjera za otklanjanje uočenih slabosti funkcioniranja sustava internih kontrola
ugrađenih u poslovne procese; Izrada mjera poboljšanja i racionalizacije uz zadržavanje planiranih standarda održavanja; Izrada internih akata koji se odnose na rad održavanja i mjere za sankcioniranje utvrđenih
nepravilnosti.
Izvanredne kontrole
Nadziranje i pregled autoceste; Zimsko održavanje autoceste; Održavanje kolnika; Održavanje objekata. Održavanje odvodnje; Održavanje zemljanih dijelova autoceste; Održavanje prometnih znakova, opreme i signalizacije na autocesti te sustava za nadzor,
kontrolu i vođenje prometa; Održavanje elektroenergetskih objekata i postrojenja elektrosustava, električnih i strojarskih
uređaja i instalacija te svih drugih sustava.
Dokumenti koji su prema obavezama iz Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine izrađeni od strane HAC d.o.o. i dostavljeni ARZ d.d. tijekom 2018. godine su:
Godišnji plan redovnog održavanja HAC-ONC d.o.o. za 2018. godinu
76
Operativni planovi radova redovnog održavanja za 2018. godinu
Operativni program rada zimske službe za period 2018./2019. godine
Godišnji plan ophodnje za period od 01.11.2018. do 31.10.2019. godine Izdane suglasnosti za obavljanje izvanrednih prijevoza i radova koje u ime i za ARZ d.d. izdaje i
naplaćuje HAC d.o.o.
Operativna jedinica zapadna Hrvatska obavlja uslugu redovnog održavanja u 6 tehničkih jedinica za održavanje autoceste. Rad je organiziran prema dionicama ceste:
Tehnička jedinica: LUČKO (A1, Lučko – Karlovac); Tehnička jedinica: BOSILJEVO (A1, Karlovac - Čvor Bosiljevo II– Vrbovsko A 6); Tehnička jedinica: DELNICE (A6, Vrbovsko – Vrata); Tehnička jedinica: ČAVLE (A6, Vrata - Čvor Orehovica); Tehnička jedinica: RUPA (A6, Čvor Orehovica - GP Rupa A7); Tehnička jedinica: MOST KRK - D 102 Most Krk.
Za redovno održavanje u 2018.godini na dionicama pod upravljanjem ARZ-a, na materijalne troškove (bez plaća i materijalnih prava djelatnika) utrošeno je 40.341.406,00 kuna što je za 35,22% više od planiranog iznosa. Razlog povećanih troškova je izrazito loše vrijeme (velika količina padalina i niske temperature) u periodu zimske službe, što je uzrokovalo veliku potrošnju posipala (sol i kalcij), kao i dodatne troškove u održavanju mehanizacije.
Količina ostalih (sve osim zimske službe) izvršenih radova redovnog održavanja u 2018. godini u okvirima je godišnjeg operativnog plana po TJO, dok za radove koji nisu izvršeni prema operativnom planu radova redovnog održavanja nije bilo potrebe za izvršavanje.
Zaključno se može reći da su primjenom pete revizije Standarda redovitog održavanja autocesta radovi racionalizirani i optimizirani, te da će se troškovi istih u narednom periodu bitno smanjiti uz preduvjet striktnog pridržavanja predmetnog standarda.
Vatrogasne postrojbe
U sklopu sektora održavanja HAC d.o.o. nalazi se vatrogasna postrojba HAC d.o.o. u koju su raspoređene vatrogasne postaje. Vatrogasne postaje HAC d.o.o. koje operativno pokrivaju dionice autoceste na koncesijskom području Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. ustrojene su sukladno izrađenim Procjenama ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, a djeluju kroz tri vatrogasne postaje: Veliki Gložac, Javorova kosa i Tuhobić s ukupno 61 vatrogascem raspoređenim u smjenskom radu.
U 2018. godini vatrogasne postaje na dionici Autoceste Rijeka-Zagreb d.d., intervenirale su po pozivu dežurnog operatera na 619 vatrogasnih intervencija. U odnosu na 2017. godinu kada je bilo 641 intervencija, broj intervencija se smanjio za 22 intervencije. Najveći broj intervencija bio je u svibnju i rujnu 2018. godine.
77
Po vrstama intervencija najviše je bilo događaja koji su vezani za tehničke intervencije u prometu (prometne nezgode, osiguranja vozila, uklanjanje posljedica prometnih nezgoda i dr.). U 2018. godini najveći broj intervencija zabilježen je na području Vatrogasne postaje Javorova kosa (270 intervencija), dionica Vrbovsko-Delnice koja je zbog konfiguracije terena, čestih oborina i zimskih uvjeta najrizičnija te se na njoj u pravilu najviše pojavljuje potreba za intervencijom vatrogasne postrojbe. Temeljem rješenja Ministarstva unutarnjih poslova PU Primorsko-goranske, početkom 2018. godine dovršena je izgradnja vatrogasne postaje Javorova kosa.
3.5.2. Usluga naplate cestarine
Na dan 31.12.2018. u operativnoj jedinici naplate cestarine zapadna Hrvatska zaposleno je 173 operativnih radnika koji su direktno vezani uz proces naplate cestarine. Na pravcu Zagreb-Bosiljevo zaposleno je 85 operativna radnika, a na pravcu Rijeka-Vrbovsko, Krk i Rupa 86 radnika te 2 koordinatora. U pratećim službama, koje su u funkciji poslovnih procesa vezanih uz naplatu cestarine na isti dan bilo je zaposleno 184 radnika.
Sektor naplate cestarine funkcionalno je podijeljen na dvije poslovne cjeline:
Operativa naplate cestarine; Poslovi logistike.
Operativna jedinica zapadna Hrvatska obavlja uslugu naplate cestarine na dionicama autoceste pod upravljanjem Autoceste Rijeka- Zagreb d.d.
Operativna jedinica zapadna Hrvatska sastoji se od dvije tehničke jedinice naplate cestarine:
TJNC Zagreb – Bosiljevo; TJNC Rijeka - Rupa - Most Krk.
Rad blagajnika na naplatnim postajama organiziran je u tri smjene, a osim naplate cestarine na naplatnim postajama omogućena je i prodaja ARZ ENC uređaja. Poslovi logistike raspoređeni su u Odjel za analitiku i operativnu podršku i Odjel za prihod, prodaju i logistiku naplate cestarine.
Poslovne aktivnosti Sektora za naplatu cestarine objedinjene su i iskazane u godišnjem Planu poslovanja koji je HAC d.o.o. obavezan dostaviti do 01. listopada tekuće godine za iduću godinu na suglasnost Upravitelju sukladno odredbama Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine.
Prodaja i pretplata
Uz naplatu cestarine vezani su i poslovi logistike, te poslovi prodaje ARZ pretplatnih proizvoda koji uključuju: pravovremeno evidentiranje novčanih nadoplata u prodajnim uredima i putem izvoda banke, praćenje stanja korisničkih računa, ispostavljanje računa i opomena korisnicima po bilo kojoj
78
osnovi (negativno stanje računa, izjava, odbjegla vozila i dr.), te kompletiranje i dostavljanje dokumentacije ARZ-u za pokretanje naplate potraživanja sukladno zakonskim odredbama.
Poslovi vezani uz zaprimanje i rješavanje pritužbi korisnika na cjelokupan proces naplate cestarine (kriva kategorizacija vozila, pogrešno naplaćena cestarina, neprofesionalno ponašanje operativnog osoblja i dr.) raspoređeni su unutar službe logistike dok su poslovi INFO centra organizacijski raspoređeni unutar samostalnog odjela za unutarnju kontrolu i nepravilnosti.
Tablica prodanih pretplatnih proizvoda u 2018. godini
Godina Pretplatni proizvod Komada Naplaćeno (kn) s PDV-om
2018 godina ENC¹ 7.367 890.528
ENC SEZONSKI 99 11.892
OTOČKI ENC 3.369 410.398
DODATNI NOSAČI 842 16.840
MJESEČNE KARTE 2.780 1.489.612
GODIŠNJE KARTE 15 70.488
SMART KARTICE 445 13.350
SEZONSKE SMART KARTICE 3 90
SMS BON 75² 32.465 2.374.003
SMS BON 200² 47.332 9.229.740
SMS BON 400² 20.583 8.027.370
SMS BON 800² 7.254 5.658.120
ENC PAKET 420,00 1.708 717.360
ENC PAKET 610,00 1.343 819.230
ENC PAKET 1.000,00 932 932.000
79
NADOPLATE ENC UREĐAJA 249.877 119.261.233
NADOPLATE SMART KARTICA 6.706 7.154.714
UKUPNO 383.120 157.076.968
¹ Pretplatni proizvod ENC uključuje i sve prodane postpaid ENC uređaje vezane uz kreditnu karticu
² SMS bonovi prodani putem Trilix-a preko distributera INA, HP,Fibis, Crodux, Tifon, Petrol, iNovine i Logista - umanjeno za proviziju distributera
Tijekom 2018. godine prodano je korisnicima autoceste 14.818 ENC uređaja i to najvećim dijelom samostalni uređaji s minimalnom uplatom od 100 kuna. Prodanih uređaja koji su formirani u pakete po različitim apoenima bilo je 3.983 komada. Korisnicima otočkog ENC-a koji koriste isti za besplatni prolazak mostom Krk prodano je 3.369 ENC uređaja. Tijekom 2018. godine korisnicima je prodano 448 SMART kartica, 2.780 mjesečnih karata i 15 godišnjih karata koje su vezane za vozilo i dionicu, a namijenjene su prvenstveno lokalnom stanovništvu.
Temeljem Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine HAC d.o.o. obavlja i uslugu rješavanja prigovora i reklamacija korinika. Tijekom 2018. godine zaprimljeno je 627 reklamacija koje su se odnosile na reklamacije vezane uz neispravnost ENC uređaja.
3.5.3. Restrukturiranje cestovnog sektora
Tijekom 2018. godine nastavile su se aktivnosti započete prijašnjih razdoblja na projektu operativnog i financijskog restrukturiranja sektora cestovne infrastrukture u suradnji sa Svjetskom bankom kojim su obuhvaćena sva trgovačka društva cestarskog sektora i svi ključni aspekti restrukturiranja.
Nastavno na drugu fazu financijskog restrukturiranja dana 29. ožujka 2018. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o davanju suglasnosti za kreditno zaduženje u visini 202.025.000 EUR-a društvu Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. radi refinanciranja postojećih kreditnih obveza, kojim bi se postojeći ugovori o kreditu prolongirali na dulji vremenski rok od uz povoljniju kamatnu stopu.
Temeljem Odluke Vlade RH i Nadzornog odbora Društva, dana 5. travnja 2018. godina potpisan je Ugovor o dugoročnom sindiciranom kreditu u iznos do 202.025.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti između ARZ d.d. i sindikata banaka kojim su se refinancirala dva postojeća kredita.
Istovremeno su nastavljene i aktivnosti operativnog restrukturiranja cestarskog sektora u svrhu provedbe aktivnosti definiranih Pismom sektorske politike s ciljem optimizacije operativnih poslovnih procesa kojim bi se povećala efikasnost poslovanja cestarskih tvrtki uz istodobno zadržavanje visokih standarda održavanja i sigurnosti.
Studija razvoja elektroničke naplate cestarine u RH
80
Predstavnici Društva sudjelovali su u radu Povjerenstva u postupku javne nabave - evaluacija tehničkog dijela ponuda za izbor konzultanta za potrebe izrade studije o razvoju sustava elektroničke naplate cestarine u Republici Hrvatskoj u sklopu „Projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora“. Nakon konačne evaluacije bilo je završeno otvaranje financijskog dijela ponuda 4. lipnja 2018. godine, čime je rad Povjerenstva u dijelu izbora konzultanta završen. Tijekom godine rad konzultanta za potrebe izrade studije o razvoju sustava elektroničke naplate cestarine u Republici Hrvatskoj se intenzivirao, a kao rezultat isporučen je i zapisnički prihvaćen dokument „Inception report“, te je do kraja godine isporučen prvi nacrt „Draft Strategy proposal“;
u prvom kvartalu 2018. godine izrađene su analize i modifikacija politike cijena cestarine, stoga je u skladu s Pismom sektorske politike 22. svibnja Uprava Društva donijela odluku o sezonskoj korekciji cijena cestarine od 15. lipnja do 15. rujna 2018. godine za I., I.A i II. kategoriju vozila.
Izmjene u računovodstvenoj praksi i propisima za cestarska društva u RH
Tijekom 2018. godine predstavnici Društva sudjelovali su na više sastanaka na temu pregled trenutnog stanja opcija izmjene u računovodstvenoj praksi i propisima za entitete u cestarskom sektoru te je dostavljeno očitovanje na segmente završne Studije koji se odnose na Društvo. Dostavljena je završna studija iz koje proizlazi da izmjene u računovodstvenoj praksi regulirane prijedlogom izmjena Zakonom o cestama neće imati utjecaja na Društvo.
Environmental and Social Compliance Report (ESCR)
Tijekom 2018. godine u izradi Environmental and Social Compliance Report (ESCR) u okviru Projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora (MARS). Izrađen je projektni zadatak (TOR) za ESCR konzultanta i nakon imenovanja povjerenstva izvršen je odabir ESCR konzultanta za: „Expert and coordination services for preparation of the Modernization and Restructuring of the Road Sector ENVIRONMENTAL AND SOCIAL COMPLIANCE REPORT (ESCR) of the “Implementing Agencies’” (HC, HAC and ARZ) management systems and operations”. Krajem 2018. godine završen je ESCR izvještaj za Društvo, koji je usvojen od strane Uprave Društva ESCR izvještaj i akcijski plan provođenja aktivnosti.
Maintenance Consultant – nacionalni standarda redovitog održavanja javnih cesta u RH;
Tijekom 2018. godine predstavnici Društva sudjelovali su u evaluacija tehničkih ponuda za Maintenance Consultant, dovršetak procedure pregleda, ocjene tehničkih i financijskih ponuda za odabir konzultanta za izradu nacionalnog standarda redovitog održavanja javnih
81
cesta u RH, nakon čega je odabran konzultant i definiran opseg šest različitih tehničkih zadataka.
1. Analiza postojećeg pravnog okvira za održavanje cesta, standardi održavanja (ako postoje), ugovorni odnosi i prakse održavanja u HAC-u, ARZ-u, HC-u i ŽUC-evima;
2. Izrada nacrta prijedloga standarda održavanja za sve javne ceste (u obliku razine usluga i standarde krajnjeg učinka), uključujući i neophodne izmjene u zakonskim propisima (Zakoni i primjenjivi Pravilnici);
3. Provođenje radionica sa sudionicima objašnjavajući prijedloge te primajući komentare i prijedloge sudionika;
4. Detaljnije izmjene u relevantnim Zakonskim odredbama (Zakoni i provedbeni propisi) za podnošenje MMPI-u;
5. Detaljno definiranje standarda krajnjeg učinka održavanja za javnu cestovnu mrežu uzimajući u obzir primljene primjedbe / prijedloge;
6. Izrada programa obuke te provođenje obuke u korištenju standarda održavanja;
7. Redovito izvješćivanje Povjerenstva za razvoj standarda održavanja javnih cesta o poslovnim aktivnostima.
RAMS- baza cestovnih podataka
Predstavnici društva održali su niz sastanaka sa konzultantom u pripremi dokumentacije za RAMS na kojima je prezentiran plan rada, općeniti podaci o organizaciji rada i bazi podataka i predočena je odgovarajuća dokumentacija. Nakon provedene analize zaprimljen je preliminarni izvještaj i održana koordinacija oko definicije zajedničkog stava prema konzultantu u cilju uspješne i brze finalizacije dokumenta. Kao rezultat navedenog Prihvaćena je cestovna Strategija upravljanja imovinom izrađena od strane konzultanata u procijenjena vrijednost implementacije.
Upravljanje ljudskim resursima
Predstavnici Društva sudjelovali su u radu konzultanata za upravljanje ljudskim resursima, te je prihvaćen nacrt dokumenta Podrška pri upravljanju ljudskim resursima za Autocestu Rijeka-Zagreb d.d. koji je izrađen od odabranog konzultanta sa navedenim preporukama.
82
83
