Suada DervišbegovićStručni savjetnik za fizikuDatum: 26. januar 2009.god.

Seminar iz fizike''Fizika u obrazovanju – Teme savremene fizike''

Tradicionalni seminar za nastavnike i profesore Federacije BiH ''Fizika u obrazovanju – Teme savremene fizike '' je i ove godine održan u Fojnici od 22. do 24. januara u organizaciji Društva fizičara u BiH. Seminaru je prisustvovalo 90 učesnika od kojih je 20 nastavnika osnovnih škola i 15 profesora srednjih škola Kantona Sarajevo, stručni savjetnik za fiziku i pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku KS.Organizacioni odbor Seminara u sastavu: prof. dr. Esad Hadžiselimović (PMF u Sarajevu), prof. dr. Rajfa Musemić (Mašinski fakultet u Sarajevu), prof. dr. Refik Fazlić (PMF u Tuzli), Suada Dervišbegović, prof. (PPZ Sarajevo), Armin Lagumdžija, dipl. fiz. (Mašinski fakultet u Sarajevu) sačinio je, na osnovu ponuđenih radova, program dat u Prilogu 1. Predavanja i sadržaj radionica su objavljeni u Zborniku radova koji je distribuiran svim učesnicima Seminara.

Program radionica je obuhvatao: -eksperimentalne zadatke sa ispita AS/A – level Physies Cambridge programa u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji u Sarajevu (Alma Suruliz, prof., Aida Agić, prof.)- vježbe sa senzorima iz istraživačkog programa metodike nastave fizike u Centru za edukaciju i razvoj nastavnih tehnologija – PPZ Sarajevo (Suada Dervišbegović, prof. i nastavnici Lisica Husein, Alma Bušatlić i Meliha Feta) -eksperimentalne zadatke pripremljene na PMFu u Tuzli (prof. dr. Hrustem Smailhodžić) - ogledni sat - primjer interaktivne nastave u praksi (dr. Sci. Ana Sušec, PMF u Zagrebu). Pogledati Prilog 3.

Radionice – nastavnica oponaša kretanje sa zadanog grafika pomoću opreme sa senzorom

Veoma interesantna i korisna predavanja koja se odnose na teme savremene fizike su intepretirana na način primjenljiv za nastavu fizike. Predavači su bili profesori s PMFa u Tuzli i Sarajevu i gost predavač prof. dr. Krešo Zadro iz Zagreba.

Predavanja koja se odnose na fiziku u obrazovanju su obuhvatila aktuelne tokove u nastavi fizike koji doprinose procesu njenog osavremenjavanja u metodičkom, organizacionom i tehničkom pogledu. Već na sastanku Stručnog aktiva nastavnika i profesora fizike Kantona Sarajevo (avgust 2008.god.) su preporučene i ovom prilikom realizirane teme:

- Silabusi Cambridge programa, Alma Suruliz, prof. fizike u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji

- Informacija o eksternom ocjenjivanju, Kenan Novalija, prof. u Prvoj gimnaziji- Kompjuterizirana mjerna oprema u nastavi fizike, Dževdeta Dervić, prof. fizike u

Drugoj gimnaziji- Informatička interaktivna mreža u nastavi fizike, Zlata Šiljak, prof. fizike u

Elektrotehničkoj školiPogledati Prilog 2.

Autori filma – učenici Elektrotehničke škole prezentiraju ogledni sat

Veoma korisno i primjenljivo predavanje na iskustva u našim školama je i predavanje gošće dr. sci. Ane Sušac, profesorice iz Zagreba: ''Primjena edukacijskih istraživanja u nastavi fizike'' i predavanje Amine Dervišević, prof. fizike iz Bosanske Krupe: ''Umne mape u nastavi fizike''.

Pošto je 2009. godina proglašena MEĐUNARODNOM GODINOM ASTRONOMIJE, Astronomsko društvo Orion iz Sarajeva i Muhamed Muminović, dipl. fiz. su pripremili promociju edukativnog filma ''Oči uperene ka nebu''. Film je titlovan na bosanski jezik, bavi se svim aspektima teleskopa i njegovim dometima u astronomiji.

Iskustva sa Seminara se mogu direktno primijeniti u nastavi fizike. Sve je veći broj nastavnika koji raspolažu reprezentativnim materijalom iz sopstvenog iskustva za prezentaciju. Stoga je prisutno žaljenje kod svih učesnika što veći broj nastavnika nije u mogućnosti da prisustvuje Seminaru.

Prilog 1.

Seminar iz fizikeza nastavnike i profesore

Fizika u obrazovanju - Teme savremene fizike

PROGRAM SEMINARA

Fojnica, 22 – 24. januar/siječanj 2009. godine

Organizacioni odbor Seminara

Prof. dr Esad Hadžiselimović - predsjednikProf. dr Rajfa MusemićProf. dr Lamija TanovićProf. dr Refik FazlićSuada Dervišbegović, prof.Armin Lagumdžija, dipl. fiz.

Voditelj Radionice za osnovne škole: Suada Dervišbegović, prof. Voditelj Radionice za srednje škole: prof. dr Hrustem Smailhodžić

Tehnički sekretar Seminara: Armin Lagumdžija, diplomirani fizičar

SRIJEDA, 21. 01. 2009.

19.00-20.00h: Registracija učesnika i podjela materijala

ČETVRTAK, 22. 01. 2009.: PRVI DAN SEMINARA

09.00 – 10.00h: Registracija učesnika i podjela materijala

10.00 – 10.15h: SVEČANO OTVARANJE SEMINARA

10.15 – 11.00h : «Nanomagneti: fizika i primjene», prof. dr Krešimir Zadro11.00 – 11.20h: «O interpretaciji entropije i veza sa hemijskim reakcijama»,

prof. dr Esad Hadžiselimović11.20 – 11.40h: «Zastupljenost hemijskih elemenata i broj atoma u ljudskom tijelu», prof. dr Nenad Tanović

11.40 – 12.00h: Pauza

12.00 – 12.20h: «Eratosten – čovjek koji je prvi izmjerio obim Zemlje», prof. dr Nenad Tanović, Jasmina Baluković12.20 – 12.45h: «Generacija ultrakratkih laserskih impulsa i molekularna

spektroskopija », as. Elvedin Hasović, dipl. fiz.12.45 – 13.15h: «Fizika na Large Hadron Collideru », prof. dr Jugoslav Stahov

Pauza za ručak

Rad u Radionici za OŠ : 16.00-18.00 h Ana Sušac: Nastavna jedinica "Tlak" – primjer interaktivne nastave u praksi

Suada Dervišbegović: Senzori

Rad u Radionici za SŠ : 16.00-18.00 hAlma Suruliz, Aida Agić i Damir Avdić: UZORAK ISPITNOG PAPIRA PRAKTIČNOG DIJELA IPITA AS / A – LEVEL PHYSICS

PETAK, 23. 01. 2009.: DRUGI DAN SEMINARA

09.00 – 09.45h: «Primjena rezultata edukacijskih istraživanaj u nastavi fizike», Dr. Sci. Ana Sušac09.45 – 10.05h: «Umne mape u nastavi fizike», Amna Dervišagić, prof.10.05 – 10.30h: « Silabusi Cambridge programa », Alma Suruliz, prof.10.30 – 10.40h: Informacija o eksternom ocjenjivanju, Kenan Novalija10.40 – 10.55h: «Kompjuterizirana mjerna oprema u nastavi fizike»,

Dževdeta Dervić, prof.10.55 – 11.10: Film: Informatička interaktivna mreža u nastavi fizike,

Zlata Šiljak, prof.11.10 – 11.30h: «Toplotne mašine», Nazif Tutkur, prof. 11.30 – 11.50h: «Laseri u ekologiji», prof. dr Hrustem Smailhodžić

11.50 – 12.10h: Pauza

12.10 – 12.30h: «Transparentnost atmosfere za elektromagnetno zračenje », prof. dr Hrustem Smailhodžić

12.30 – 12.40h: « Položaj Sunca i oblik Zemlje », Muhamed Muminović12.40 – 12.50h: «Međunarodna astronomska godina 2009»,

Muhamed Muminović12.50 – 13.40h: Projekcija filma: “Eyes on the Skies”

Pauza za ručak

Rad u Radionici za OŠ : 16.00-18.00h Alma Suruliz, Aida Agić i Damir Avdić: UZORAK ISPITNOG PAPIRA PRAKTIČNOG DIJELA IPITA AS / A – LEVEL PHYSICS

Rad u Radionici za SŠ : : 16.00-18.00h:Mr. Smajo Sulejmanović, prof. dr Hrustem Smailhodžić: Kretanje tijela u homogenom fizičkom polju

SUBOTA, 24. 01. 2009.: TREĆI DAN SEMINARA

9.00 – 10.00 h: Podjela certifikata učesnicima Seminara10.00 – 12.30h: Skupština DF u BiH12.30 – 12.45h: Zatvaranje Seminara

Odlazak učesnika Seminara poslije ručka

Prilog 2

Silabusi Cambridge programaAlma Suruliz, prof. fizike, Prva bošnjačka gimnazija, Sarajevo

Prije analize silabusa Cambridge programa fizike potrebno je objasniti njegove programske sadržaje.Prvi dio silabusa čini IGCSE silabus (International General Certificate of Secondary Education) koji je ekvivalentan silabusu predmeta Fizika za prvi i drugi razred gimnazije Kantona Sarajevo. Drugi dio programa je tzv. A level silabus koji je zahtjevniji i komplikovaniji od silabusa predmeta za izbornu nastavu trećeg i četvrtog razreda gimnazije Kantona Sarajevo.Ovi silabusi su podložni promjenama i profesor je dužan svake školske godine se informirati da li ima nekih promjena i postupiti po njima.

IGCSE ispit iz Fizike se polaže nakon završenog drugog razreda gimnazije. Ovaj ispit sastoji se od tri komponente:

- prva komponenta je tzv. Paper 1 – on sadrži pitanja višestrukog izbora i ovu komponentu polažu svi učenici;

- druga komponenta se sastoji od dva dijela i to Paper 2 (Core) – koji polažu učenici koji u trećem razredu nisu izabrali izborno područje u kome ima fizike i Paper 3 (Extended) – koji polažu učenici koji su izabrali izborno područje u kome ima fizike;

- treća komponenta je praktični dio ispita i sastoji se od tzv. Paper 4 ili Paper 5 ili Paper 6 – realiziranje ove komponente zavisi od prostornih i kadrovskih mogućnosti, kao i od opremljenosti škole. Ovu komponentu polažu svi učenici.

Paper 4 se može polagati samo u onim školama u kojima profesori posjeduju odgovarajući certifikat za ocjenjivanje, prema standardima CIE (Cambridge International Examinations ).Paper 5 se nakon ispita šalje u Cambridge na eksterno ocjenjivanje.Paper 6 je alternativa praktičnom ispitu i šalje se u Cambridge na ocjenjivanje.

Paper 1 nosi 30% konačne ocjene, Paper 2 (odn. Paper 3) nosi 50% konačne ocjene, a Paper 4 (odn. Paper 5, Paper 6) nosi 20% konačne ocjene.

Učenici koji žele imati ocjenu ispita veću od C biraju prošireni (Extended) curriculum. Učenici koji polažu osnovni (Core) curriculum mogu dobiti najveću ocjenu C. Prolazne ocjene su:A*, A, B, C, D, E, F i G. Za svaku oblast u silabusu je definirano šta koliko učenik treba da posjeduje znanja ako je izabrao osnovni ili prošireni curriculum.

Pored ciljeva i zadataka nastave predmeta Fizika silabus IGCSE sadrži način ocjenjivanja ispitnih papira, jedinice i njihove simbole, te definicije fizikalnih veličina. Silabus sadrži i upute nastavnicima kako da pripreme učenike za ispit, u skladu sa važećim standardima. U silabusu su opisana znanja i vještine koje učenici moraju usvojiti za svaku pojedinu ocjenu. Silabus sadrži i terminologiju koja se koristi u ispitnim papirima, kao npr. šta znači definiši, objasni, opiši, skiciraj, procijeni itd.Na kraju silabusa su dati matematički zahtjevi koje učenik mora savladati za uspješno polaganje ispita.

Analiza silabusa IGCSE pokazala je da se od učenika traži više praktičnih znanja i vještina, a matematički aparat je vrlo jednostavan. Na primjer, iznenađujuće je da je kompletna elektrostatika obrađena bez ijedne matematičke formule.

Prije prikazivanja silabusa A level Physics potrebno je objasniti šta je A level .

A level bilo kojeg predmeta sastoji se od dva dijela: AS level i A2 level.

Znači, A level = AS level + A2 level

Da bi se kompletirao A level Physics potrebno je položiti pet ispitnih papira i to:Paper 1, Paper 2 i Paper3 (praktični ispit) za AS level, odnosno Paper 4 i Paper 5 za A2 level.Dozvoljeno je da učenik radi svih pet ispitnih papira u jednom ispitnom roku za kompletan A level.

Shema vrednovanja prikazana je tabelarno:

Paper 1 – sadrži 40 pitanja višestrukog izbora baziranih na AS silabusu.

Paper 2 – sadrži određen broj struktuiranih pitanja baziranih na AS silabusu.

Paper 3 – sadrži dva eksperimentalna zadatka iz različitih područja fizike. Vrijeme za izradu zadataka je dva (2) sata; zadatak se radi jedan sat.

Paper 4 – se sastoji iz dva dijela: Dio A sadrži pitanja iz A2 silabusa i nosi 70 bodova. Dio B sadrži pitanja iz primijenjene fizike i nosi 30 bodova.

Paper 5 – sadrži dva pitanja, jednako bodovana, koja su bazirana na praktičnim vještinama planiranja, analiziranja i evaluacije.

Procenti broja tačnih odgovora za odgovarajuće ocjene su dati u tabeli:

Struktura A level silabusa razdvaja oblasti koje se rade na AS nivou i onih koje se rade na A2 nivou.Struktura silabusa je prikazana u tabeli:

Primijenjena fizika, tj. prikupljanje i prenošenje informacija, zauzima oko 12% ukupnog kursa A level. Nakon svake oblasti navedeni su rezultati učenja koji se očekuju kod učenika. U silabusu A level velika pažnja je posvećena praktičnom dijelu ispita, tj. Paper 3.Shema ocjenjivanja je prikazana u tabeli:

Question 1

Skill Breakdown of marks Manipulation, measurement and observation

9 marks Successful collection of data 7 marks

Range and distribution of values 1 mark Quality of data 1 mark

Presentation of data and observations

7 marks Table of results: layout 1 mark Table of results: raw data 1 mark Table of results: calculated quantities

2 marks

Graph: layout 1 mark Graph: plotting of points 1 mark Graph: trend line 1 mark

Analysis, conclusions and evaluation

4 marks Interpretation of graph 2 marks

Drawing conclusions 2 marks

Question 2 Skill Breakdown of marks Manipulation, measurement and observation

7 marks Successful collection of data 6 marks

Quality of data 1 mark Presentation of data and observations

3 marks Display of calculation and reasoning 3 marks

Analysis, conclusions and evaluation

10 marks

Drawing conclusions 1 mark Estimating uncertainties 1 mark

Identifying limitations 4 marks

Suggesting improvements 4 marks

U okviru analize praktičnog ispita data je lista osnovnih potreba kabineta fizike, što nastavniku može poslužiti kao baza za opremanje kabineta.Paper 5 zahtijeva od učenika kreativnost, te se zbog toga ne može uvježbavati. Shema ocjenjivanja za Paper 5 data je u tabeli:

Question 1 Skill Breakdown of marks Planning 15

marks Defining the problem 3

marks

Methods of data collection 5 marks

Method of analysis 2 marks

Safety considerations 1 mark

Additional detail 4 marks

Question 2 Skill Breakdown of marks Analysis, conclusions and evaluation

15 marks

Approach to data analysis 1 mark

Table of results 2 marks

Graph 3 marks

Conclusion 4 marks

Treatment of errors 5 marks

Silabus sadrži i literaturu potrebnu za obezbjeđenje mjera sigurnosti u laboratoriji. Pri kraju je eksplicitno dat matematički aparat potreban za realizaciju programa A level. Kao i silabusu IGCSE Physics data je terminologija koja se koristi u ispitnim papirima. Na samom kraju su date fizikalne veličine, njihovi simboli i jedinice, kao i lista resursa za učenike i nastavnike, uključujući i primjenu informacione tehnologije u nastavi fizike.

Zanimljivo je da Silabus A level Physics ne sadrži Teoriju relativnosti i Dinamiku fluida, ali zato sadrži elemente Elektronike. S obzirom na zahtjeve silabusa A level i učenik i nastavnik imaju težak zadatak. Po mom mišljenju najupečatljiviji je praktični ispit Paper 3 za koji oko mjesec dana prije ispita dođe instrukcija šta nastavnik treba pripremiti od pribora za praktični ispit. Pri tome nastavnik ne dobije informaciju o praktičnim zadacima na samom ispitu, nego može samo da nagađa, a što ne smije ni natuknuti učenicima. Na početku praktičnog dijela ispita otvaraju se zapečaćene koverte sa ispitnim papirima i distribuiraju se učenicima. Nastavnik je dužan da paralelno sa učenicima radi ispitne zadatke, pri čemu mora biti sakriven od učenika. Smatram da A level Physics predstavlja kvalitativan skok za učenike i iziskuje mnogo truda i pripreme za nastavnike. Primijetila sam da unutar iste grupe učenika koji slušaju A level Physics gradivo lakše prate učenici matematičkog smjera u odnosu na učenike prirodnog smjera. Razlog je bolji matematički osnov koji su učenici matematičkog usmjerenja stekli pohađanjem kursa A level Mathematics, a u okviru kojeg imaju Mehaniku i Statistiku.

KOMPJUTERIZIRANA MJERNA OPREMAU NASTAVI FIZIKE

Dževdeta Dervić, prof. fizike, Druga gimnazija, prof.dr. Nenad Tanović, Prirodno matematički fakultet, sarajevo

Uvod

Razvoj nauke i tehnologije u današnje vrijeme zahtjeva i razvoj metoda koje koristimo u nastavi. Za približavanje i objašnjavanje prirodnih pojava u fizici, potrebno je pored znanja i umijeće nastavnika. To umijeće podrazumijeva kako ostvariti pažnju svih učenika na času, kako na najbolji način objasniti i prenijeti znanje da bi ono što trajnije ostalo u učeničkom pamćenju. Pored toga važno je znati navesti učenike na razmišljanje o pojavama, te logičkom načinu razmišljanja. To su neki od problema sa kojim se susreću nastavnici u našim školama.

Tradicionalni način održavanja nastave, neke škole su prevazišle. Kada kažem tradicionalni, mislim na oblik rada koji se svodi na objašnjavanje uz isključivo korištenje krede i table. Neki nastavnici to već odavno ne koriste, međutim dosta je i onih koji smatraju da je njihova dužnost objasniti, ispričati ono što nam je dato planom i programom, a na učenicima je da li će to naučiti ili ne. Mislim da ovakvo ’’plasiranje’’ informacija učenicima nije od velike pomoći. Kako je danas vrlo lahko doći do informacija, poželjnije je da ih naučimo kako fizikalno da razmišljaju. A to nikako nije moguće ako im samo prenosimo informacije. Za kvalitetnije održavanje nastave, potrebno je aktivno učešće učenika u njoj. Korištenje kompjuterizovane opreme dosta nam može pomoći i poboljšati nastavu, tako da se pažnja ne svodi na nastavnika kao predavača, već na učenika kao aktivnog učesnika na času.

Kompjuterizirana mjerna oprema u nastavi fizike

Do sada je potvrđeno, da studenti na univerzitetskom uvodnom kursu fizike imaju poteškoće pri razumijevanju fundamentalnih koncepata Newton-ove mehanike. Kompjuter se često koristi za rješavanje edukacionih problema, ali korištenje kompjutera u različitim situacijama ne daje uvijek uniformno zadovoljavajuće rezultate (štetni načini korištenja kompjutera, npr. izvođenje nekih matematičkih formula u PP prezentaciji gdje učenici ostaju uskraćeni za pojedinačne korake izvođenja). U narednim redovima, navedene su različite kompjuterske aktivnosti, koje su zasnovane na rezultatima fizikalnih edukacionih istraživanja i dizajnirana slijedeći principe i modele kognitivnog učenja, koje mogu uspješno podučavati osnovne fizikalne koncepte i odnose se na širok krug učenika u uvodnom kursu fizike, bez velikog gubljenja vremena ili dodatne opreme.

Računarske simulacije predstavljaju integralni dio fundamentalne i primenjene fizike i jednako su važne i u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici. Računari kao bilo koja nova tehnologija utiču na način kako učimo i kako mislimo. Fizičari predstavljaju vodeću snagu u društvu na implementaciji novih tehnologija.

Jedan od načina primjene kompjutera u nastavi fizike je korištenje multimedijalnih CD-ova. Korištenjem istih moguće je učenicima približiti pojave i učiniti im učenje zanimljivim i efikasnijim. Tu se radi o interaktivnim programima koji koriste multimedijalne efekte kao što su: tekst, slika, animacija, zvuk (govor). Pored toga moguće je promjenom vrijednosti parametara koji opisuju proces doći do spoznaje o njihovoj vezi tj. o zakonitostima

procesa i pojava što je isključivo privilegija kompjutera. Gradivo je izloženo na savremen, zanimljiv i praktičan način. U ovim programima kombinirani su razni oblici nastavnog procesa: teorijski su obrađeni nastavni sadržaji, demonstrirane su fizikalne pojave, na nekima se nalazi i snimak izvođenja laboratorijskih vježbi, moguće je provjeriti znanje uz razne kvizove, … Na ovakvim CD-ovima sadržan je skup svih informacija koje su neophodne za izučavanje fizike na srednjoškolskom nivou. Jako dobro je organiziran sadržaj programa. Podijeljena je fizika po oblastima. Jednostavno je prelaziti sa jednog sadržaja na drugi i jednog oblika na drugi. Pored pomoći učenicima korištenje ovog načina pomaže i nastavnicima pri pripremanju i izvedbi nastave.

Na Univerzitetu u Maryland-u napravljeno je istraživanje te objavljeni rezultati istog. Profesori su tražili bolji način razumijevanja fizike od strane studenata. Pokušali su to postići uvođenjem MBL tehnologije, odnosno kompjuterizirane mjerne opreme u nastavu. Posmatrane su grupe studenata koje slušaju osnovni kurs iz fizike tri semestra. Podijelili su studente u dvije grupe od po 25. Jedna grupa je učila fiziku slušajući tradicionalna predavanja, a druga grupa služila se kompjuteriziranom opremom.

Nakon održanih predavanja i aktivnosti napravljen je test za sve studente. Test je sadržavao jednaka pitanja za obje grupe. Rezultati testa pokazali su da je grupa sa kompjuteriziranom opremom pokazala bolje rezultate na testu. Samo je 10% od svih odgovora bilo pogrešno. Studenti iz ove grupe pokazali su bolje razumijevanje fundamentalnih koncepata. Dali su više tačnih odgovora koji se tiču opisivanja kretanja korištenjem grafikona.

Isti projekat sproveden je i na Univerzitetu u Washington-u. Također se pokazalo da je način održavanja nastave uz korištenje kompjuterizirane mjerne opreme efektniji od tradicionalnog načina. Specifični problemi koji su istraženi su razumijevanje koncepta trenutne brzine i koncepata trećeg Newton-ovog zakona. Lahkoća sa ovim konceptima je neophodna za razumijevanje mehaničkih i drugih generalnih problema (kao što je relacija između veličine i njene brzine promjene i prirode interakcije), što je veoma važno za razumijevanje osnova fizike. Poznato je da su ovi koncepti nerazumljivi većini učenika. Akcenat je na ovom problemu, pokušavši ga riješiti korištenjem MBL (microcomputer- based laboratory) aktivnosti. Studenti mogu provjeriti III Newton-ov zakon spajajući dvoja kolica i posmatrajući njihove interakcije.

U uvodnom dijelu učenici:- povlače kolica stvarajući silu te posmatraju rezultat na ekranu kompjutera,- predviđaju relativne veličine sile za auto,- predviđaju i posmatraju dvije identične sile kada jedna kolica guraju druga,- predviđaju i posmatraju dvije identične sile kada kada se na oba kolica stave željezni blokovi, - predviđaju i posmatraju dvije identične sile kada kada se na jedna kolica stave željezni blokovi,- predviđaju i posmatraju dvije identične sile kada se kolica sudaraju.

Učenici i za ovu vježbu crtaju dijagrame i koriste ih za svoja predviđanja. Za izvođenje ove vježbe dovoljan je jedan čas.

Jedna oblast primjene računara u nastavi fizike je i akvizicija (prikupljanje) podataka o procesu koji se analizira. Ovakva primjena je uobičajena u industriji i nauci, dok je iz više razloga bila nedostupna u nastavi. Za neke škole ovakva oprema je skupa, ali prednost je u

postepenoj nabavci iste. Ovakvu opremu mogli smo vidjeti u Centru za edukaciju u Sarajevu, gdje su postavljene vježbe koje se izvode iz mehanike. Priprema oglednih sati i edukacija rada na opremi je dostupna svim nastavnicima koji to žele uz asistenciju prof. Suade Dervišbegović, stručnog savjetnika za fiziku. Tako, ako je prije bila potrebna posebna edukacija nastavnog osoblja za korištenje opreme, danas je to puno lakše i brže, a ujedno doprinosi istraživanjima u metodici nastave fizike. U današnje vrijeme i učenici posjeduju dovoljno znanje iz oblasti računara, tako da vrlo brzo shvate korištenje opreme, jer je prilagođena nastavi.

Korištenje ovakve opreme omogućava prelazak sa tradicionalne na aktivnu nastavu. Oprema sa senzorima pomaže za kvalitetnije održavanje demonstracionih i laboratorijskih vježbi, koje su, kako znamo jako zastupljene u nastavi fizike.

Učenicima je teško shvatiti neke fizikalne pojmove kao što su inercija, energija, sila, brzina itd. Ovim sadržajima neki nastavnici ne daju dovoljno vremena za shvatanje i pojašnjavanje. Učenici često kažu da im je jasno što je energija, ustvari znaju definiciju, a konceptualno jako teško razumiju ovaj kao i dosta drugih fizikalnih pojmova i pojava.

Česti su problemi na koje nailaze učenici pri izradi laboratorijskih vježbi. Oprema sa senzorima pomaže da učenici shvate i razumiju fiziku na konceptualnom nivou. Korištenjem ove opreme nastavnik može uključiti različite aktivnosti koje su vrlo uspješne u radu sa učenicima koji imaju problema pri razumijevanju fizike. Kompjuterski kontrolirana laboratorijska oprema kombinirana sa pomoćnom tehnologijom osigurava studentima razna mjerenja. Ova oprema koristi se na zapadu duže nego kod nas, ali i neke naše škole počele su sa postepenom nabavkom iste. U Kantonu Sarajevo je preko 50% škola uvelo ovakav oblik nastave ili počelo sa nabavkom opreme.

Korištenjem opreme sa senzorima na času je moguće postići razumijevanje fizike na konceptualnom nivou, stvaranje integralne predodžbe nekog procesa i pojave, te racionalizaciju časa, što su tri osnovne prednosti u odnosu na klasičnu opremu.

U prilogu dostavljam laboratorijske vježbe koje su urađene upotrebom kompjuterizirane mjerne opreme.

U svim ovim vježbama koristi se senzor kretanja, koji je spojen sa kompjuterom preko USB linka. Na kompjuteru je potrebno instalirati softver pomoću kojeg kontroliramo mjerenja i predstavljamo ih u raznim oblicima, najčešće u pogodnom grafičkom obliku.

U svakom slučaju, učenici mogu zajedno da rade u grupi od četiri ili pet učenika. Oni raspravljaju i predviđaju o tome kako će grafikon izgledati za različita kretanja, kako bi se dobili željeni rezultati. Zatim mogu napisati predviđene rezultate na svojim radnim listovima, potom izvršiti mjerenje i analizu rezultata mjerenja koja ima široke mogućnosti. Sve ove aktivnosti moguće je završiti u toku jednog časa, jer vježbe omogućavaju da se mjerenje obavi brzo, što ostavlja dovoljno vremena za analizu rezultata. Obrnut je odnos sa klasičnom opremom.

Vježba: Ravnomjerno pravolinijsko kretanje

Za izvođenje ove vježbe potreban je senzor kretanja spojen preko USB linka sa računarom.Učenici dobivaju različite grafikone kretanja. Potrebno je da prije izvođenja vježbe oni sami pridruže kretanje danom grafikonu. Zatim da opišu to kretanje. Nakon toga izvode vježbu. Jedan učenik stane ispred senzora kretanja i kreće se kako bi oponašali dati grafikon. Nakon završenog kretanja, slijedi analiza. Uglavnom se zadani grafikon ne podudara u potpunosti sa grafikonom koji opisuje kretanje učenika. Razlike između tih grafikona objašnjavaju učenici. Nakon izvedene vježbe učenici dobro razumiju ravnomjerno pravolinijsko kretanje i to u prostor-vremenu, što se podcjenjuje kao problem u procesu učenja i razumijevanja grafičkog predstavljanja kretanja. U ovoj vježbi oni razumiju pojmove i fizikalne veličine koje su neophodne za opis ravnomjerno pravolinijskog kretanja. Nakon izvedene vježbe postaju im familijarni pojmovi referentno tijelo, pozicija, pomak, put, srednja brzina, srednja putna brzina i trenutna brzina.

Vježba: Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje na strmoj ravni

Pored senzora kretanja u ovoj vježbi koriste se kolica čije se kretanje posmatra na strmoj ravni. Na jedan kraj ravni postavi se senzor, a na drugi kolica. Kolica se kreću na strmoj ravni u različitim smjerovima, što prati senzor kretanja. U ovoj vježbi učenici prvo previđaju kako bi izgledao grafikon ovog kretanja. Crtaju grafikon zavisnosti pozicije od vremena, brzine od vremena i ubrzanja od vremena. Nakon toga pogledaju grafikon na kompjuteru koji je dobiven mjerenjem, te vrše analizu (pomoćni koordinatni sistem, matematičko fitovanje,…).Nakon izvršene vježbe kod učenika je primjetno dobro razumijevanje ravnomjerno promjenljivog pravolinijskog kretanja. Imaju cjelovitu predstavu o svim parametrima koji opisuju ovakvo kretanje.

Vježba: Provjera II Newton-ovog zakona

U ovoj vježbi koristi se senzor kretanja, kolica sa tegovima koja pokreće nosač obješen preko kotura na mehaničkoj klupi. Kretanje tijela (kolica) vrši se pod djelovanjem konstantne sile. Senzor kretanja snima brzinu kolica. Iz grafikona brzine učenici dolaze do ubrzanja i dovode ga u vezu sa silom. Profesor na foliji predstavi radni list koji posjeduje svaka grupa. Radni list učenici ispunjavanju postepeno, dok vrše predviđanje, mjerenje i provode račun.

Ovdje se počinje sa predviđanjem, vrijedi II Newton-ov zakon (ubrzanje tijela proporcionalno je sili koja djeluje na tijelo). Zatim slijedi mjerenje, iz grafikona brzine određuje se ubrzanje, određivanjem tačaka i fitovanjem. Nakon toga učenici analiziraju grafikone i kretanje.Učenici nakon završene vježbe imaju integralnu predstavu veze uzroka kretanja i samog kretanja, dakle integralnu dinamičku sliku.

Zaključak

Analiza rezultata primjene MBL tehnologija je i u našim školama potvrdila pomenuta istraživanja na Univerzitetu Washington i Maryland, da postoji razlika u nivou znanja kod učenika koji slušaju nastavu na tradicionalan način i učenika koji korištenjem savremene tehnologije aktivno učestvuju na času. Učenici koji su aktivno učestvovali na času sami su došli do informacija, koje će samim tim lakše i trajnije zapamtiti. Motivacija za učenje, interesiranje za dano gradivo, zadovoljstvo učenika i stepen aktivnosti na času značajno se razlikuju i to u korist novog načina rada.

Kako i sama radim u nastavi, bila sam u situaciji da koristim ovu opremu na časovima u prvom razredu. Jedan senzor kretanja može poslužiti za više od jedne vježbe i moguće ga je koristiti bez ostale mehaničke opreme koja dolazi u kompletu, tako da to omogućuje postepenu nabavku opreme.

Poučena svojim iskustvom i iskustvom mojih učenika, koji su dali svoje komentare na upotrebu ove opreme na časovima, navest ću nekoliko razloga zbog kojih smatram da je vrlo korisna upotreba kompjuterizirane opreme u nastavi:

- Računar koristimo za mjerenje vrijednosti fizikalnih veličina. Mjerenja su preciznija i moguće je npr. mjerenje nekih dijelova sekunde.

- Svi učenici su motivirani i nastavnik ima pažnju svih.- Svi učenici u odjeljenju složili su se da im je čas bio zanimljiviji i dinamičniji nego

primjenom tradicionalnih metoda.- Rezultati mjerenja predstavljeni su grafički i učenici su vrlo lahko mogli primjetiti

promjenu grafikona ukoliko promijenimo neki parametar. - Učenici su aktivno učestvovali u nastavi. Postavljali su pitanja šta bi se desilo ako

promijenimo npr. masu automobila. Ovo nam je omogućilo eksperimentiranje.- Kako se jedan senzor može koristiti odvojeno od ostatka opreme, učenici su sami davali

ideje za druge vježbe koje bi se mogle uraditi korištenjem senzora. Npr. senzor kretanja smo koristili za praćenje kretanja automobila. Učenici su dali ideju da se isti može koristiti za vježbu sa oscilacijama.

Učenici sa kojima sam radila provjeru II Newton-ovog zakona prošle godine, sada su drugi razred. I sada se sjećaju časa i vježbe koju su izvodili. Usvojeno znanje na tom času je trajnije.

Priloig 3.

Radionica 1. – eksperimentalni zadaci (Alma Suruliz i Aida Agić, profesori fizike u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji)

Radionice za 12 grupa prema Uzorku ispitnog papira praktičnog dijela ispita AS/A level physics Cambridge programa, održanog u novembru 2008. godine u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji i prevedenog sa engleskog na bosanski jezik.

Napomena: Možda neće biti potrebe da koristite sav materijla koji vam je na raspolaganju.

1. U ovom eksperimentu posmatrati ćete kretanje dva obična klatna, te mjeriti vremenski interval od trenutka kada su klatna puštena da osciluju pa do trenutka kada se počnu zajedno kretati. Istraživati ćete kako ovaj vremenski interval zavisi od dužine jednog od klatana koja se mijenja.

(a) Postavite klatna jedno do drugog kao na slici 1.1, tako da i jedan i drugi konac budu fiksirani između dva drvena bloka. Postavite klatno A tako da mu je dužina oko 0.65 m. Klatno A bi trebalo biti postavljeno na lijevoj strani jer se njegova dužina ne mijenja tokom eksperimenta.

Slika 1.1

(b) Podesite klatno B tako da je njegova dužina oko 0.5 m.Izmjerite i zabilježite vrijednost l.

l = ........................m

(c) Pustite oba klatna da osciluju (male oscilacije).

Uključite štopericu u trenutku kada su klatna u liniji, slika 1.2, i kreću se u istom smjeru.

Slika 1.2

Odredite vrijeme t koje protekne do trenutka kada se klatna ponovo počnu kretati u liniji, u istom smjeru.

t =........................s

(d) Mijenjajte l i ponavljajte (c) sve dok ne budete imali set od šest mjerenja za vrijednosti l i t.

Za l bi trebalo uzimati vrijednosti od 0.3 m do 0.6 m.

Izračunajte vrijednosti za i , te ih unesite u tabelu:

(e) Nacrtajte grafik zavisnosti (y –osa) u odnosu na

(x- osa), ta najbolje fitovanu liniju.

(f) Odredite gradijent i odsječak na y-osi ove linije.

gradijent = .....................

odsječak na y-osi=.......................

(g) Jednačina koja povezuje t i l je:

gdje su p i q konstante.

Koristeći odgovor iz (f) odredite vrijednost za p.

p=............................

(h) Koristeći odgovore iz (f) i (g) odredite vrijednost za q.

q=...............................

2. (a) Trebalo bi da u datom materijalu imate i zavojnicu kao

na slici 2.1.:

Sl.2.1

(i) Izmjerite i zapišite prečnik d izolacione (kartonske) tube.

d=............................................m

(ii) Procijenite relativnu grešku za vrijednost d.

relativnu greška=..........................................

(iii) Koristeći vrijednost izračunatu u (i) procijenite dužinu jednog navoja žice x .

x=.........................................m

(b) Spojite strujni krug kao na slici 2.2. i držite kontakte

na dva mjesta na zavojnici koja su predviđena za to.

Sl. 2.2

(c) (i) Izmjerite i zabilježite broj namotaja između dva

kontakta n , zatim to isto uradite za veličinu napon V,

te za električnu struju I.

n=...................................................

V=...................................................

I=...................................................

(ii) Odredite vrijednost otpora R između dva kontakta.

R=......................................

(iii) Vrijednost otpora po jedinici dužine žice je data sa:

Iskoristite svoje već izračunate rezultate za dobijanje

veličine .

=.......................................

(d) Ponavljajte (c) za različite vrijednosti n.

n=...........................................

V=...........................................

I=...........................................

R=...........................................

=...........................................

(e) Koristeći rezultate mjerenja objasnite činjenicu da je R proporcionalno sa n.

.............................................................................................................................................

......................................................................................................................................................

......................................................................................................................................................

...............................................................................................................

(f) (i) Navedite četiri izvora grešaka ili ograničenja koji su mogli

uticati na tok eksperimenta.

1..................................................................................................................................................................................................................................................................................

2..................................................................................................................................................................................................................................................................................

3..................................................................................................................................................................................................................................................................................

4..................................................................................................................................................................................................................................................................................

(ii) Predložite četiri poboljšanja koja se mogu koristiti u ovom eksperimentu:

(Možete predložiti korištenje drugačije aparature, ili možda drugačije postupke.)

1..................................................................................................................................................................................................................................................................................

2..................................................................................................................................................................................................................................................................................

3..................................................................................................................................................................................................................................................................................

4..................................................................................................................................................................................................................................................................................

Radionica 2. – senzori

(Suada Dervišbegović, Husein Lisica, Alma Bušatlić, Meliha Feta)

Radionice u 4 grupe prema realiziranim oglednim satima čiji primjerak slijedi u pisanoj pripremi nastavnice Sanele Karović. Sati su pripremani u Centru za edukaciju i razvoj nastavnih tehnologija – Prosvjetno pedagoški zavod, Sarajevo.

Pisana priprema

ŠKOLA : „ Hamdija Kreševljaković“

NASTAVNI PREDMET : Fizika

RAZRED : VII (SEDMI) ODJELJENJE : b REDNI BROJ ČASA : 25 DATUM : 02.12.2008.

TEMA : Međudjelovanje i kretanje

NASTAVNA JEDINICA/LEKCIJA : Sistematizacija ravnomjernog pravolinijskog kretanja

CILJ : povezivanje naučenih pojmova iz ravnomjernog pravolinijskog kretanja u jednu cjelinu. Na ovom času učenici/ce će koristiti senzor kretanja, da uporede i razlikuju svoje kretanje kad se kreću nazad i naprijed relativno u odnosu na senzor po pravoj liniji konstantnom brzinom. Njihov izazov će biti podudariti svoje kretanje sa predstavljenim grafikom ( x-t ) Ovo kinetičko iskustvo će pomoći učenicima da:- osjete kretanje kao promjenu položaja- konkretno osjete i bolje razumiju pojmove: referentno tijelo/sistem referencije, pozicija, položaj,pređeni put, pomak, konstantna brzina - da se kreću od konkretnog ka apstraktnom pišući razumljiv opis kretanja predstavljenog specifičnim grafikonom koji su iskusili- razvijanje analiza i sinteza .

ZADACI:

KOGNITIVNI : naučiti učenike da prepoznaju grafik i pravilno ga procijene primjenivši ranije stečeno znanje iz kinematike. FUNKCIONALNI: povezivanje fizike sa drugim prirodnimnaukama:matematikom (funkcije),te informatikom (primjena računara u nastavi fizike) tj. uvođenje interaktivnog učenja.ODGOJNI: Razvijanje interesa ka nauci,poticanje istraživačkog duha,jačanje samosvjesnosti posebice kod slabijih učenika ili učenika koji imaju problem prilagođavanja nastavnom procesu.

PRIPREMNE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

Izvori informacija za nastavnika :1. Gabela , N. , Muratović , H. , (2001)Fizika VII , Grafeks Mostar2. Kulenović E. , (2001) , Fizika VII , IP „Svjetlost“ d.d. Sarajevo3. Gabela , N. , Muratović , H. , (2005) , Fizika u osnovnoj školi , Priručnik za

nastavnike . Grafeks Mostar4. Muratović , H. , (2006) Metodika nastave fizike I , skripta , PMF Sarajevo5. Softver : Futur Graph : Personal professor –Physics Lessons6. Šalaka Zinka , Interaktivna zbirka zadataka iz mehanike (CD)7. Pasco studio Data softver za izradu laboratorijskih vježbi8. Internet

Izvori informacija za učenike :

1. Gabela ,N. ,Muratović , H. , (2001) Fizika VII , Grafeks Mostar2. Kulenović , E. , (2001) , Fizika VII , IP „Svjetlost“ d.d. Sarajevo3. Muratović , H. , (2004) Zbirka zadataka iz fizike VII , Grafeks Mostar

Lista ogleda :

Vježba „Pridruži kretanje grafiku“ (izvode učenici)

Potrebna nastavna sredstva i materijali :

Edukacioni softveri , Interaktivna zbirka zadataka iz mehanike , Personal professor –Physics lessons , Pasco Studio Data softver sa USB linkom , računar projektor.

Vidovi motivacije učenika :

Interaktivno izvođenje nastavnog sata koristeći savremenu opremu što daje posebnu svježinu u nastavi fizike .

Praćenje i ocjenjivanje napretka učenika :

Kontinuirano pratiti rad učenika na času i domaći rad . Svaku aktivnost bilježiti u evidenciju o radu učenika na času . Tako ćemo imati uvid o tome , kojeg učenika treba nagraditi prilikom ispitivanja . Neophodno je na svakom satu dati priliku i slabijim učenicima da iskažu svoje sposobnosti .

Planiranje i izvođenje nastavnog sata :

TIP RADA : utvrđivanje (sistematizacija gradiva)LOKACIJA RADA : UčionicaMETODE RADA : ilustrativno-demonstraciona , usmeno izlaganje , dijalogOBLICI RADA : frontalni , individualni , interaktivni

Glavne nastavnikove aktivnosti :

Nastavnik daje smjernice za izvođenje sata u kojem glavnu ulogu imaju učenici:Dijeli učenike u grupe od kojih svaka ima svog lidera i pomoćnika,daje liste instrukcija sa slikom grafika te radne listove za učenike.

Glavne učeničke aktivnosti :

Učenici aktivno sudjeluju u času demonstrirajući kretanje po uputama nastavnika , rješavaju zadatke i postavljene problema pomoću softvera odgovaraju pismeno na pitanja iz listića koje dobiju od nastavnika.

Planovi ogleda :

1. Demonstracija ravnomjernog pravolinijskog kretanja

Izvođenje vježbe „ Pridruži kretanje grafiku “

GRAF 1.

Iz prve grupe odabrati učenika koji će opisati dato kretanje na sljedeći način :Kao referentno tijelo uzeti senzor i kretati se u odnosu na njega .

Najprije se treba postaviti u položaj 0,5 m od referentnog tijela . U tom položaju ostati u intervalu od 0 s – 2 s .U intervalu 2 s do 8 s tijelo se kreće po pravolinijskoj putanji od položaja 0,5 m do položaja 1,8 m .U intervalu od 8 s do 10 s tijelo miruje u položaju 1,8 m .Odrediti ukupan pređeni put , pomak od krajnje do početne pozicije , pomak između pojedinih dijelova puta te brzinu u svakom vremenskom trenutku .Potom drugi učenik pridružuje dato kretanje grafiku .Za očekivati je da se neće njegovo kretanje podudariti u potpunosti sa kompjuterom .Treći učenik analizira prethodni rezultat .

GRAF 2.

Sad je ne redu druga grupa .

Prvi učenik opisuje kretanje na sljedeći način :Referentno tijelo je senzor kretanja . Najprije se učenik postavlja u položaj 0,5 m od referentnog tijela .Od 0 s do 2 s tijelo miruje u položaju 0,5 m .Od 2 s do 4 s tijelo se kreće od položaja 0,5 m do položaja 1,1 m .Od 4 s do 6 s tijelo miruje .Od 6 s do do 8 s tijelo se kreće od 1,1 m do 1,8 m.Od 8 s do 10 s tijelo miruje u poziciji 1,8 m od referentnog tijela .Odrediti ukupan pređeni put , pomak od krajnje do početne pozicije , pomak između pojedinih dijelova puta te brzinu u svakom vremenskom trenutku .Drugi učenik pridružuje kretanje grafiku .Treći učenik analizira rezultat .

GRAF 3.

Na redu je treća grupa .Najprije prvi učenik opisuje dati grafik :Tijelo tj. učenik postavlja se u položaj 0,5 m od referentnog tijela .Od 2 s do 5 s tijelo se kreće od pozicije 0,5 m do 1,8 m .Od 5 s do 7 s tijelo miruje u poziciji 1,8 m .Od 7 s do 9 s tijelo se vraća nazad ka referentnom tijelu iz pozicije 1,8 m u poziciju 1m .Od 9 s do 10 s tijelo miruje u poziciji 1m .Drugi učenik pridružuje kretanje datom grafiku .Teći učenik analizira njegov rezultat .

GRAF 4.

Četvrta grupa Prvi učenik opisuje dato kretanje na sljedeći način :

Referentno tijelo je senzor kretanja . Tijelo odn. učenik se postavlja u položaj 0,5 m od referentnog tijela .Od 0 s do 2 s tijelo miruje u poziciji 0,5 m .Od 2 s do 4 s tijelo se kreće od senzora od pozicije 0,5 m do pozicije 1,4 m .Od 4 s do 6 s tijelo se kreće tako da se vraća ka senzoru idući od pozicije 1,4m do pozicije 0,8 m .Od 6 s do 8 s tijelo tj.učenik se kreće ponovo idući od senzora od pozicije 0,8 m do 1,8 m .Od 8 s do 10 s tijelo miruje u poziciji 1,8 m .Drugi učenik pridružuje kretanje grafiku .Treći učenik analizira odstupanje.

Vremenski plan časa :

UVOD : 10 min .GLAVNI DIO SATA : 30 min .ZAVRŠNI DIO SATA : 5 min .

Izvođenje nastavnog sata :

Uvodni dio :

Pregledati domaću zadaću .Prozvati nekog od učenika da pročita zadatke koji su bili za zadaću i da odgovori na njih .Uključiti softver : Personal Professor-Physics lessons .Uraditi sljedeći primjer :

Rezultati su vidljivi na prethodnoj slici . Rješenje ne pokazivati , prije nego učenici ne izračunaju sami .Očekivani rezultati :s=140m∆x=20m.

Ponoviti :1 . Šta proučava kinematika ?O : Dio fizike koji pruočava kretanje uzimajući u obzir samo odnose među fizičkim veličinama koje opisuju to kretanje , a ne i uzroke kretanja .2 . Šta čini referentni sistem ?O : Referentno tijelo i koordinatni sistem povezano sa satom .3 . Opiši pojam materijalne tačkeO : Materijalna tačka je tijelo čije dimenzije možemo zanemarit i.4 . Prema brzini sva kretanja možemo podijeliti na :O : Ravnomjerno i promjenjivo kretanje .

Glavni dio časa :

Upoznati učenike sa senzorom kretanja i reći im da ćemo ga koristiti ovaj čas .Učenike podijeliti u grupe od po 4-5 učenika . Svaka grupa ima svog lidera .Prije nego što učenici počnu sa vježbom sa senzorom , podijeliti učenicima liste instrukcija koje će sadržavati sliku grafika i upute na šta treba da obrate pažnju .Dati učenicima par minuta da pismeno opišu grafike svako za svoju grupu .

Nakon toga , pozvati nekog od učenika da pročita svoje predviđanje datog kretanja . Po potrebi drugi učenik će ga dopuniti.Sljedeći učenik demonstrira kretanje a treći učenik će da kaže koliko je odstupanje od zadanog grafika .

Prodiskutovati sa učenicima o : promjeni položaja u pojedinim vremenskim intervalima . Koliki je ukupni pređeni put a koliki pomak ? Kada je pomak negativan ? Kada je brzina pozitivna a kada negativna? Kolika je trenutna brzina u određenim vremenskim intervalima ?

Istim redom sve grupe obavljaju identične zadatke za svoje grafike.Rezultate sumirati prema scoru koji su ostvarili učenici i proglasiti najbolju grupu .U drugom dijelu časa učenicima podijeliti radne listove u kojima će odgovarati na postavljena pitanja i tako pokazati koliko su usvojili dato gradivo .

Radni list za učenike :

SISTEMATIZACIJA RAVNOMJERNOG PRAVOLINIJSKOG KRETANJA

Odgovori na sljedeća pitanja :

1 . Koja je razlika između puta i pomaka ?_____________________________________________________________________

2 . Koje tijelo nazivamo referentno tijelo ?_____________________________________________________________________

3 . Materijalna tačka je :_____________________________________________________________________

4 . Prema obliku putanje kretanje može biti : _______________ i ________________

5 . Vrste brzina: a)__________________, b)_______________ , c)________________ .

6 . Popuni tabelu :

Kinematičke veličine kod ravnomjernog pravolnijskog kretanja

Fizička veličina Oznaka veličine Mjerna jedinica vrijeme

v metar (m)

put

7 . ∆x/∆t je izraz _________________________ a s/∆t je izraz za ______________________

8 . Iz datog grafika pročitaj: a ) kolika je brzina kretanja tokom vremena:

0

1

2

3

4

5

6

0 1 2 3 4 5 6 7

t(s)

v(m

/s)

b ) pređeni put nakon 2 , 4 , 5 s

0

4

8

12

16

20

24

0 1 2 3 4 5 6

t(s)

s(m

)

Očekivani odgovori :

Radni list za nastavnika:

SISTEMATIZACIJA RAVNOMJERNOG PRAVOLINIJSKOG KRETANJA

Odgovori na sljedeća pitanja :

1 . Koja je razlika između puta i pomaka ?Put je skalarna a pomak vektorska veličina . Pomak može biti i negativan . 2 . Koje tijelo nazivamo referentno tijelo ?Tijelo koje miruje a u odnosu na koje opisujemo kretanje .

3.Materijalna tačka jeTijelo čije dimenzije možemo zanemariti u datim uslovima kretanja .

4 . Prema obliku putanje kretanje može biti : pravolinijsko i krivolinijsko .

5 . Vrste brzina : a ) srednja putna , b ) srednja , c )t renutna.

6 . Popuni tabelu :

Kinematičke veličine kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja

Fizička veličina Oznaka veličine Mjerna jedinica vrijeme t sekunda (s) brzina v metar u sekundi (m/s) pomak ∆x metar (m) put s metar (m)

7 . ∆x/∆t je izraz za srednju a s/∆t je izraz za srednju putnu brzinu.

8 . Iz datog grafika pročitaj: a ) kolika je brzina kretanja tokom vremena :

0

1

2

3

4

5

6

0 1 2 3 4 5 6 7

t(s)

v(m

/s)

v = 4 m/s

b ) pređeni put nakon 2 , 4 , 5 s

0

4

8

12

16

20

24

0 1 2 3 4 5 6

t(s)

s(m

)

Pređeni put s nakon 2 s je 8 m , nakon 4s je 16 m a nakon 5 s je 20 m.

Nakon što učenici odgovore na zadata pitanja nastavnik na računaru pokazuje rješenja urađena u Power pointu , kako bi drugi učenici ispravili eventualne greške.Svakoj grupi ponuditi dva pitanja . Ukoliko pogrešno odgovore dati šansu drugoj ekipi .Bodovati svaki tačan odgovor ( 1 bod ) .

Završni dio časa:

Ponuditi učenicima zadatak iz interaktivne zbirke zadataka :Pravolinijsko kretanje : primjer brzine .Rješenje zadatka provjeriti tek kad učenici riješe zadatak , pomoću animacije.Zahvaliti se učenicima na lijepoj saradnji na času . Ocijeniti najaktivnije učenike .Dati domaći zadatak :Nacrtati grafike v-t i s-t kretanja tijela , ako se ono kreće konstantnom brzinom od 2,5 m/s . Ko ima mogućnost , grafike može uraditi u exelu i snimiti na disketu koju će donijeti u školu .

Seminar, Fojnica 2009.Radionica – osnovne škole

Zadatak uz vježbu sa senzorima

1. Učenik je poređenje kretanja tijela, predstavljenog grafikom 2 sa ponuđenim grafikom 1, opisao na sljedeći način:U intervalu Δt = 3s – 2s tijelo se kretalo ubrzano, zatim u intervalu Δt = 4s – 3s ravnomjerno, većom brzinom i u intervalu Δt = 5s – 4s usporeno u odnosu na zadani grafik.U intervalu Δt = 9,5s – 6s srednja brzina tijela je veća, jer je ostvaren veći pomak.

U datom opisu pogrešno je:-

2. Tijelo je sa površine Zemlje izbačeno vertikalno naviše, u smijeru x ose, početnom brzinom vo. Do povratka na Zemlju na tijelo je djelovala samo sila zemljine teže. Ubrzanje tijela pri kretanju od Zemlje i ka Zemlji je:

a) istog smijera i pozitivno b) istog smijera i negativno c) suprotnog smijeraPročitati to iz grafika brzine.

Zadatak iz testa – Neum 2006.

Na slici su dati grafik pozicije tijela koje se kreće po x-osi i grafik puta. Da li ta dva grafika predstavljaju isto kretanje?Dati potrebno obrazloženje.