Izvješće Opservatorija za

istraživanje i inovacije (RIO) o državama za 2016.:

Hrvatska

Serija izvješća

Opservatorija za

istraživanje i inovacije o

državama

Račić, D., Švarc, J., Hristov, H.

EUR 28483 HR

Ova je publikacija izvješće znanstvene politike Zajedničkog istraživačkog centra, službe za znanost i širenje

znanja Europske komisije. Cilj joj je procesu stvaranja europskih politika pružiti znanstvenu podršku

utemeljenu na činjenicama. U znanstvenim podacima iznesenima u ovoj publikaciji nisu izražena politička

stajališta Europske komisije niti se ona podrazumijevaju. Ni Europska komisija ni bilo koja druga osoba koja

postupa u ime Komisije nisu odgovorne za moguću uporabu ove publikacije.

Podaci za kontakt

E-pošta: JRC-B7-NETWORK@ec.europa.eu

Znanstveno središte Zajedničkog istraživačkog centra

https://ec.europa.eu/jrc

JRC105846

EUR 28483 HR

PDF ISBN 978-92-79-65993-5 ISSN 1831-9424 doi:10.2760/461123

Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2017.

© Europska unija, 2017.

Ponovna uporaba dokumenta dopuštena je uz uvjet da se navede izvor i da se ne naruši izvorno značenje ili

izvorna poruka tekstova. Europska komisija nije odgovorna za posljedice koje proizlaze iz ponovne uporabe.

Kako citirati ovo izvješće: Račić, D., Švarc, J., Hristov, H.; Izvješće Opservatorija za istraživanje i

inovacije (RIO) o državama za 2016.: Hrvatska; EUR 28483 HR; doi:10.2760/461123

Sve slike su zaštićene autorskim pravom Europske unije 2017., osim slike nadzorne ploče EIP-a na prvoj

stranici, koja je vlasništvo Nielsa Meyera i ustupljena u skladu s licencijom CC BY 2.0

Izvješće Opservatorija za istraživanje i inovacije o državama za 2016. Hrvatska

U seriji izvješća RIO-a o državama za 2016. analiziraju se te ocjenjuju razvoj i uspješnost nacionalnog sustava

istraživanja i inovacija te s time povezanih politika 28 država članica EU-a (EU-28).

Cilj su izvješća praćenje i evaluacija provedbe politike EU-a te olakšavanje učenja o politikama u državama članicama.

Print ISBN 978-92-79-69860-6 ISSN 1018-5593 doi:10.2760/584354

Sadržaj

PREDGOVOR ................................................................................................... 3

ZAHVALE ........................................................................................................ 4

1. GLAVNI DOGAĐAJI U RAZVOJU POLITIKE ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA 2016. ... 5

1.1. Usmjerenost na nacionalnu i regionalne strategije pametne specijalizacije . 5

2. GOSPODARSKI KONTEKST ......................................................................... 6

Struktura gospodarstva ..................................................................... 6 2.1.

Poslovno okruženje ........................................................................... 7 2.2.

Dostupnost ljudskih resursa ............................................................... 7 2.3.

3. GLAVNI SUBJEKTI U PODRUČJU ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA ......................... 7

4. TRENDOVI U PODRUČJU ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA .................................... 9

4.1. Javna raspodjela sredstava i izdaci za istraživanje i razvoj ..................... 9

4.2. Privatni izdaci za istraživanje i razvoj ................................................. 10

4.3. Inovacije javnog sektora i uključenost civilnog društva ......................... 11

5. IZAZOVI ZA INOVACIJE ............................................................................ 12

5.1. Izazov 1. Povećanje financiranja istraživanja i inovacija te poboljšanje

apsorpcije ESIF-a ............................................................................ 12

Opis 12

Odgovor politike .............................................................................. 12

Ocjena politike ................................................................................ 13

5.2. Izazov 2. Stvaranje koherentnog i integriranog okvira politika istraživanja i

inovacija ........................................................................................ 13

Opis 14

Odgovor politike .............................................................................. 14

Ocjena politike ................................................................................ 15

5.3. Izazov 3. Jačanje sposobnosti privatnog sektora za istraživanje i inovacije te

poboljšanje poslovnog okruženja za inovacije...................................... 15

Opis 15

Odgovor politike .............................................................................. 16

Ocjena politike ................................................................................ 16

5.4. Izazov 4. Jačanje javnih kapaciteta za istraživanje i inovacije ............... 16

Opis 17

Odgovor politike .............................................................................. 17

Ocjena politike ................................................................................ 18

6. USMJERENOST NA STVARANJE I POTICANJE TRŽIŠTA .................................. 18

LITERATURA .................................................................................................. 20

POPIS KRATICA I DEFINICIJA .......................................................................... 22

TABLICA S PODACIMA ..................................................................................... 23

POPIS SLIKA .................................................................................................. 23

Predgovor

U ovom se izvješću analizira sustav istraživanja i inovacija u Hrvatskoj za 2016., uključujući

odgovarajuće politike i financiranje, uz poseban naglasak na teme od ključne važnosti za

politike EU-a. U izvješću se utvrđuju glavni izazovi hrvatskog sustava istraživanja i inovacija te

ocjenjuju provedeni odgovori politike. Izvješće je pripremljeno u skladu sa smjernicama za

prikupljanje i analizu različitih materijala, uključujući dokumente politike, statističke podatke,

izvješća o evaluaciji, web stranice itd. Gdje je to moguće, kvantitativni podaci uspoređeni su s

podacima iz izvješća o ostalim državama članicama EU-a. Ako nije navedeno drukčije, svi

podaci upotrijebljeni u ovom izvješću temelje se na statističkim podacima Eurostata koji su bili

dostupni u siječnju 2017. Sadržaj izvješća djelomično se temelji na Izvješću RIO-a o državama

za 2015. (Račić, Švarc, Hristov, 2016.).

Zahvale

Ovo su izvješće komentarima i prijedlozima upotpunili Monika Ivanović, Miljenka Kuhar, Željka

Skočilić, Ana Varjačić i Anita Šimić iz Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske,

Mislav Jurišić iz Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-

BICRO), Hrvoje Mataković iz Hrvatske zaklade za znanost te Juan-Carlos Del-Rio i Katarzyna

Szkuta iz Glavne uprave Zajedničkog istraživačkog centra. U obzir su uzeti i komentari GU-a za

istraživanje i inovacije te GU-a za regionalnu i urbanu politiku.

Autori

Domagoj Račić, Mreža znanja d.o.o (ZAGREB, Hrvatska)

Jadranka Švarc, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (ZAGREB, Hrvatska)

Hristo Hristov, Europska komisija, Glavna uprava Zajedničkog istraživačkog centra, jedinica

B.7, Znanje za financije, inovacije i rast (BRUXELLES, Belgija)

GLAVNI PODACI

Hrvatska je 2015. zaustavila dugotrajnu

(2009. – 2014.) negativnu stopu rasta

BDP-a, a realni BDP povećao se za 1,6 %.

Ti pozitivni pokazatelji predviđaju se i za

2016. i 2017.

Stopa zaposlenosti u sektoru visoke i

srednje tehnološke proizvodnje (3,2 %) i u

uslugama utemeljenima na znanju

(32,53 %) i dalje je ispod prosjeka EU-28

(4,69 % 2013. i 36,95 % 2014.).

Sustav upravljanja i financiranja

istraživanja i inovacija centraliziran je te je

u njega uključeno svega nekoliko javnih

tijela.

Osobina je tog sustava slaba intenzivnost

istraživanja i razvoja, a izravna javna

potpora izdacima za istraživanje i razvoj

smanjila se tijekom razdoblja fiskalne

prilagodbe nakon krize.

Programsko razdoblje 2014. – 2020. prvo

je cjelovito razdoblje u kojem Hrvatska

ima pristup ESIF-u. ESIF će biti važan

izvor financiranja javnog i privatnog

sektora.

Parlamentarni izbori održani su

11. rujna 2016., nakon što je prethodnoj

Vladi izglasano nepovjerenje u lipnju 2016.

poslije samo pet mjeseci na vlasti. Nova

Vlada prisegnula je 19. listopada.

GLAVNI IZAZOVI POLITIKA ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA

Povećanje financiranja istraživanja i inovacija

te poboljšanje apsorpcije sredstava ESIF-a.

Unatoč poduzetim naporima i mjerama Hrvatska

ima problema s povećanjem ulaganja u

istraživanje i inovacije te zaostaje u ostvarivanju

ciljne vrijednosti od 1,4 % BDP-a za istraživanje i

razvoj do 2020. Očekuje se da će Hrvatska

iskoristiti ESIF kako bi pokrenula ulaganja u

istraživanje i inovacije.

Stvaranje koherentnog i integriranog okvira

politika istraživanja i inovacija. Reformama za

prevladavanje rascjepkanosti R&I sustava

postignuta su određena poboljšanja u upravljanju

istraživanjima i inovacijama. Doneseni strateški

dokumenti poticaj su za reformu nacionalnih

sustava obrazovanja, istraživanja i inovacija.

Međutim, oni se tek moraju početi provoditi.

Jačanje sposobnosti privatnog sektora za

istraživanje i inovacije te poboljšanje

poslovnog okruženja za inovacije. Stvaranje

poslovnog okruženja poticajnog za inovacije,

jačanje veza između znanosti i poslovanja te

razvoj „pametnih” vještina za zadovoljavanje

poslovnih potreba neki su od glavnih ciljeva

Strategije pametne specijalizacije i Strategije

poticanja inovacija. Financijska sredstva

usmjerena na istraživanja u poslovnom sektoru i

dalje su nedostatna.

Jačanje javnih politika i upravljanja u sustavu

istraživanja i inovacija. Provedba reformi već je

počela i prvi su rezultati uglavnom obećavajući.

Bespovratna sredstva za istraživanja sada se

dodjeljuju na temelju stroge evaluacije, što bi

trebalo rezultirati manjim brojem istraživačkih

projekata visoke kvalitete. Institucionalnim

financiranjem utemeljenim na dostignućima

trebala bi se ojačati i financijska odgovornost

institucija za istraživanje i razvoj.

GLAVNI DOGAĐAJI U RAZVOJU POLITIKE ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA 2016.

Donesena je Strategija pametne specijalizacije (S3).

Objavljeni su prvi pozivi za financiranje iz ESIF-a i pokrenut je fond za poticanje ulaganja u

kapital u ranoj fazi financiranja za inovativne MSP-ove.

Pokrenuto je osnivanje Inovacijske mreže za industriju.

Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poduzetništva i obrta spojili su se u Ministarstvo

gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Donesen je novi Zakon o javnoj nabavi.

5

1. Glavni događaji u razvoju politike istraživanja i inovacija

2016.

Pokretanje Fonda za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja kao jedne od sastavnica projekta Poduzetničkog

kapitala za inovacije i poduzetništvo

(travanj 2016.)

HAMAG-BICRO pokrenuo je novi program za poticanje

ulaganja u kapital inovativnih MSP-ova u ranoj fazi

financiranja. Proračun tog programa iznosi 2,5 milijuna EUR.

Završen je 6. poziv Programa provjere inovativnog koncepta u okviru projekta STP II, u kojem su sklopljeni ugovori za 62 projekta iz privatnog i javnog sektora te je dodijeljeno 2,5 milijuna EUR.

Novi Zakon o javnoj nabavi

(travanj 2016., prosinac 2016.)

Novim Zakonom o javnoj nabavi uvodi se novi postupak nabave – Partnerstvo za inovacije.

Strategija pametne specijalizacije (S3) (travanj 2016.)

Vlada je u travnju 2016. donijela Strategiju pametne specijalizacije (S3) (Narodne novine br. 32/2016).

Objava prvih poziva za financiranje iz ESIF-a (u okviru OPKK-a)

(svibanj 2016., kolovoz 2016., studeni 2016.)

Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poduzetništva i obrta (sada spojeni u Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta) objavili su prve pozive za financiranje iz ESIF-a (Kompetentnost i razvoj MSP, Inovacije novoosnovanih MSP, Komercijalizacija

inovacija u poduzetništvu, Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja, Podrška

razvoju Centara kompetencija). Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je u studenome 2016. ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za „Vrhunska istraživanja Znanstvenih centara izvrsnosti” za razvoj vrhunskih istraživanja i jačanje kapaciteta.

Inovacijska mreža za industriju

(svibanj 2016.)

Osnivanje Inovacijske mreže za industriju pokrenuto je u okviru Strateškog projekta za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju. Ta će se mreža sastojati od Inovacijskog vijeća za industriju i osam tematskih inovacijskih vijeća, centara kompetencija koji će se osnovati i financirati s pomoću ESIF-a, te od nacionalnih klastera konkurentnosti.

1.1. Usmjerenost na nacionalnu i regionalne strategije pametne specijalizacije

Opis i vremenski okvir: Strategija pametne specijalizacije (S3) Republike Hrvatske

donesena je tek nedavno: u travnju 2016. (Narodne novine br. 32/2016). Usmjerena je

na sljedeća tematska područja: zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš,

promet i mobilnost, sigurnost, hrana i biogospodarstvo. Ključne tehnologije razvoja

(KET) te informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) utvrđene su kao horizontalne

teme povezane s prethodno navedenim područjima. S3 je objavljen zajedno s Akcijskim

planom za 2016. i 2017., u kojemu se predlaže niz mjera, kao što su: utvrđivanje

mogućnosti za istraživanje i inovacije u istraživačkom i poslovnom sektoru, osnivanje

Inovacijske mreže za industriju, tematskih inovacijskih vijeća, tematskih inovacijskih

platformi, centara kompetencija itd. Predviđa se da će Vijeće za Nacionalni inovacijski

sustav i Međuministarska radna skupina upravljati strategijom S3 te uspostaviti sustav

evaluacije i praćenja.

6

Novosti u razvoju: donošenjem strategije S3 stvorena je mogućnost iskorištavanja ESIF-

a u razdoblju 2014. – 2020. Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poduzetništva i

obrta (sada Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta) te Ministarstvo znanosti i

obrazovanja (prije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) objavili su prve pozive

(Kompetentnost i razvoj MSP, Inovacije novoosnovanih MSP, Povećanje razvoja novih

proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja), čime je započela

provedba Akcijskog plana za primjenu strategije S3 u 2016. i 2017. U kolovozu 2016.

objavljen je ograničeni poziv na podnošenje projektnih prijedloga za dodjelu

bespovratnih sredstava za Podršku razvoju Centara kompetencija. Javni natječaj za

savjetničke usluge Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta u procesima

osnivanja i operativnog funkcioniranja nacionalnog inovacijskog sustava objavljen je u

rujnu 2016 i poništen u prosincu iste godine. Cilj natječaja bilo je osnivanje Inovacijske

mreže za industriju (koja uključuje Inovacijsko vijeće za industriju, tematska inovacijska

vijeća i inovacijsku web-platformu), uz savjetničku podršku.

U studenome 2016. objavljen je ograničeni poziv na dostavu prijedloga za podršku

istraživačkih projekata Znanstvenih centara izvrsnosti osnovanih 2014. i 2015. MZO je

nastavio financirati i pripremu projektne dokumentacije za projekte istraživačke

infrastrukture iz ESIF-a (OPRK 2007. – 2013.) i Drugog projekta tehnologijskog razvoja

(STP II). MZO je pripremio i nekoliko poziva u okviru OPKK-a koji će se objaviti 2017.

(programi dodjele bespovratnih sredstava za istraživačke projekte znanstvenih

organizacija, za zajedničke projekte znanosti i industrije, za modernizaciju istraživačke

infrastrukture, za znanstveno i tehnologijsko predviđanje itd.), a kojima bi se trebali

povećati kapaciteti sektora istraživanja i razvoja za provedbu visokokvalitetnih

istraživanja i zadovoljavanja potreba gospodarstva.

Otvorena pitanja: mnoge aktivnosti predviđene Akcijskim planom odgođene su zbog

različitih čimbenika. Još uvijek nije osnovano nekoliko važnih tijela, uključujući Vijeće za

Nacionalni inovacijski sustav, koje je zamišljeno kao temeljna ustanova za koordinaciju

provedbe strategije S3.

2. Gospodarski kontekst

Hrvatsko je gospodarstvo 2015. ponovno počelo rasti nakon dugog razdoblja pada

gospodarske proizvodnje (2008. – 2014.). BDP po glavi stanovnika iznosio je

10 400 EUR (standard kupovne moći (PPS) 16 700 EUR), što je znatno ispod prosjeka

EU-28 (28 800 EUR), ali se povećao u odnosu na 2013. (HR: 10 200 EUR / 15 800 EUR

PPS; EU-28: 26 700 EUR) i 2014. (HR: 10 200 EUR / 16 100 EUR PPS; EU-28:

27 500 EUR). Istodobno, ukupna faktorska produktivnost (TFP) smanjuje se od 2006., a

2014. naglo je pala na 83,6 % razine zabilježene 2006. (Feenstra i dr., 2015). Razina

radne produktivnosti u Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2015. bila je među pet najnižih

u EU-u (Eurostat). Unatoč tome, realni BDP povećao se 2015. za 1,6 %, a pozitivni

rezultati predviđaju se i za 2016. (2,6 %), 2017. (2,5 %) i 2018. (2,3 %), prvenstveno

zahvaljujući ulaganjima, potrošnji i izvozu. Opći dug Vlade u stalnom je porastu od 2008.

(49 % BDP-a) te je 2015. dosegnuo razinu od 86,7 % BDP-a, no predviđa se njegov

postupni pad na 82,8 % 2018. Proračunski se deficit 2015. smanjio na –3,3 % BDP-a uz

pozitivne prognoze za sljedećih nekoliko godina. Nezaposlenost, dugotrajni strukturni

problem u Hrvatskoj, smanjila se 2015. (16,3 %) prvi put u nekoliko godina i predviđa

se da će se 2018. dodatno smanjiti na 10,3 %, čemu u prilog idu ubrzana gospodarska

aktivnost i smanjenje radne snage (EK, 2016.a).

Struktura gospodarstva 2.1.

Bruto dodana vrijednost (BDV) usluga 2014. iznosila je 69,2 % ukupnog BDV-a (EU-28:

74 %), dok je udio usluga utemeljenih na znanju iznosio 34,5 % ukupnog BDV-a (EU-

28: 23,61 %). Proizvodnja je iznosila 14,65 % BDV-a (EU-28: 15,5 %), dok je udio

visokotehnoloških proizvodnih industrija, u padu od 2010., narastao na 3,9 % 2014.

7

(EU-28: 7,2 %). Većina društava ima status MSP-ova, a njih 91,7 % zapošljava najviše

devet osoba (EU-28: 93 %). Samo 0,28 % od ukupnog broja poduzeća zapošljava više

od 250 osoba (EU-28: 0,19 %). Udio zaposlenosti u visokoj i srednje visokoj tehnološkoj

proizvodnji smanjio se s 3,7 % ukupne zaposlenosti 2011. na 3,2 % 2015., dok

zaposlenost u sektorima utemeljenima na znanju postupno raste, s 28,4 % ukupne

zaposlenosti 2011. na 32,5 % 2015.

Poslovno okruženje 2.2.

Hrvatska se 2016. nalazila na 43. mjestu ljestvice poslovanja prema pokazatelju „lakoće

poslovanja” (Svjetska banka, 2016.). Unatoč trudu koji je Hrvatska u posljednjih

nekoliko godina uložila u stvaranje povoljnog okruženja za poslovanje, kao što su

smanjenje bilježničkih naknada, uvođenje novog oblika društava s ograničenom

odgovornosti sa smanjenim minimalnim potrebnim kapitalom te pojednostavnjenje

postupaka osnivanja poduzeća, njezin trenutačni položaj na ljestvici gotovo se nije

promijenio (2014. bila je na 39. mjestu, a 2015. na 40. mjestu). Prema pokazatelju

lakoće pokretanja poslovanja za 2016. (GII, 2016.) Hrvatska se nalazi na 64. mjestu

(73. mjesto 2015.). Nadalje, čini se da se „lakoća dobivanja kredita” smanjila jer je

Hrvatska pala sa 56. mjesta 2015. na 63. mjesto 2016. (GII, 2016.).

Dostupnost ljudskih resursa 2.3.

Stopa nezaposlenosti 2012. iznosila je 16 % radne snage, u 2013. se povećala na

17,3 %, u 2014. je ostala na istoj razini, zatim se 2015. smanjila na 16,3 %, a najnoviji

podaci (2. kvartal 2016.) pokazuju daljnji pad: 13,4 % (iako ovdje ulogu imaju i

sezonski čimbenici). Pozitivan je pokazatelj broj novih doktora znanosti (u dobi od

25 godina do 34 godine na tisuću stanovnika), koji se gotovo udvostručio, sa 0,41

(2009.) na 0,81 (2015.). No broj istraživača na tisuću stanovnika gotovo se i nije

promijenio; štoviše, neznatno se smanjio, sa 2,67 (2011.) na 2,62 (2013.). Broj osoba

zaposlenih u području znanosti i tehnologije povećao se sa 13,6 % u 2010. na 15,3 % u

2015. (EU-28: 20,2 %). Pokazatelj ljudskih resursa u području znanosti i tehnologije koji

raste najsporije udio je znanstvenika i inženjera u ukupnoj populaciji: 2015. iznosio je

2,6 % (2010. 2,0 %), dok je prosjek EU-a bio 4,4 % (2010. 3,2 %). Istodobno, broj

novih diplomanata u području znanosti, matematike, računarstva, inženjerstva i

proizvodnje na 1 000 stanovnika posljednjih nekoliko godina nije se promijenio (2014.

1,94) i ispod je prosjeka EU-28 (2014. 2,3).

3. Glavni subjekti u području istraživanja i inovacija

Upravljanje sustavom istraživanja i inovacija centralizirano je na državnoj razini (slaba

regionalna dimenzija). Politika istraživanja i razvoja uglavnom je u nadležnosti

Ministarstva obrazovanja i znanosti (MZO) (donedavno Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa), dok su inovacije u nadležnosti Ministarstva gospodarstva,

poduzetništva i obrta (donedavno dva odvojena tijela: Ministarstvo poduzetništva i

obrta te Ministarstvo gospodarstva). Prethodno navedena tijela i Ministarstvo

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sve su važnija zbog sve veće uloge

europskih strukturnih i investicijskih fondova za financiranje istraživačkih i inovacijskih

djelatnosti. Glavno tijelo za financiranje kompetitivnih istraživačkih projekata je

Hrvatska zaklada za znanost, koja je odgovorna za povećanje konkurentnosti i

vidljivosti hrvatskog istraživačkog prostora te za njegovu integraciju u europski

istraživački prostor (EIP). Najviše savjetodavno tijelo za istraživanja, visoko obrazovanje

i tehnologiju jest Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki

razvoj. Agencija za znanost i visoko obrazovanje odgovorna je za osnivanje

nacionalnog sustava osiguranja kvalitete i evaluaciju znanstvenog rada i visokog

obrazovanja. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

8

(HAMAG-BICRO) odgovorna je za provedbu svih mjera koje se financiraju iz ESIF-a, a

povezane su s poslovnim istraživanjima i inovacijama, te za pružanje podrške pri

provedbi strategije S3 i Strategije poticanja inovacija u obliku tehničkog tajništva. Osim

toga, HAMAG-BICRO provodi programe EUREKA/Eurostars i dio je koordinacijske mreže

EEN za djelatnosti povezane s inovacijama u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj su 184 znanstvene organizacije registrirane za obavljanje znanstvene

djelatnosti u Upisniku znanstvenih organizacija 1 . Ta brojka uključuje 25 javnih

istraživačkih instituta i 91 visokoškolsku ustanovu. Osim toga, postoji nekoliko

istraživačkih instituta u vlasništvu države koji su usmjereni na financiranje putem tržišta.

Postoji oko 25 privatnih istraživačkih organizacija koje su ili neovisni instituti (npr.

Mediteranski institut za istraživanje života) ili dio korporacije (npr. Ericsson Nikola

Tesla). U posljednjih nekoliko godina osnovano je nekoliko malih društava usmjerenih na

istraživanja, a neka od njih ne nalaze se u Upisniku znanstvenih organizacija.

Istraživanje i razvoj u privatnom sektoru poslovanja uglavnom se odvijaju u nekoliko

velikih multinacionalnih društava: PLIVA (farmaceutska industrija), Ericsson Nikola Tesla

(IKT), Podravka (prehrambena industrija) i Končar – Institut za elektrotehniku

(elektrotehnika).

Ograničen broj privatnih zaklada omogućava bespovratna sredstva za projekte u

području istraživanja i kulture te stipendije za studente. Najznačajnija je od takvih

zaklada grupa ADRIS. Zaklada „Prof. dr. Marijan Hanžeković” dodjeljuje sredstva za

promicanje ekonomskih znanosti, prvenstveno poticanjem mladih stručnjaka nagradama

i stipendijama. Urede u Zagrebu imaju i neke strane privatne zaklade2.

Postoji nekoliko znanstvenih i tehnoloških ustanova kojima su glavni ciljevi podrška

suradnji znanosti i industrije te komercijalizacija rezultata istraživanja, kao što su

Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, TERA Tehnopolis (čiji je suosnivač

Sveučilište u Osijeku), Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u

Zagrebu i Centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju Sveučilišta u Splitu. Važne mjere za

poboljšanje nacionalnog sustava inovacija uključuju, među ostalim, daljnje jačanje ureda

za prijenos tehnologija pri sveučilištima, osnivanje Inovacijske mreže za industriju te

stvaranje tematskih inovacijskih platformi i centara kompetencija.

Na inicijativu Vlade osnovano je trinaest klastera konkurentnosti (u svojstvu neprofitnih

organizacija) kako bi se stvorile sinergije specifične za pojedini sektor radi povećanja

nacionalne konkurentnosti. Iako je njihova uloga još uvijek ograničena, očekuje se da će

se uklopiti u Inovacijsku mrežu za industriju i da će imati aktivnu ulogu u ukupnom

nacionalnom sustavu inovacija. Klasteri su odgovorni i za određivanje projekata od

nacionalne važnosti, što je uvjet za prijavu na javne pozive centara kompetencija.

Predviđeno je i osnivanje tematskih inovacijskih platformi povezanih s prioritetnim

ciljevima Strategije pametne specijalizacije (S3)3. To bi se trebalo pokrenuti u okviru

strateškog projekta podrške uspostavi inovacijske mreže za industriju i tematskih

inovacijskih platformi, koji je započeo u svibnju 2016. i koji bi trebao trajati četiri

godine, zajedno s osnivanjem Inovacijskog vijeća za industriju i osam tematskih

inovacijskih vijeća (povezanih s tematskim i međusektorskim temama strategije S3).

MZO je na temelju prijedloga Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i

tehnološki razvoj 2014. i 2015. osnovao 13 znanstvenih centara izvrsnosti. U njima su

okupljeni najbolji znanstvenici u pojedinim područjima/poljima znanosti, a usmjereni su

na suvremene istraživačke teme. Očekuje se da djeluju kao prepoznatljive istraživačke

1 Sve pravne osobe koje obavljaju znanstvenu djelatnost u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju upisuju se u Upisnik. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5489&sec=2167 2 Primjerice njemačka Zaklada Konrad Adenauer i Zaklada Friedrich Ebert. 3 http://s3platform.jrc.ec.europa.eu/regions/HR/tags/HR

9

skupine konkurentne na međunarodnoj razini u smislu kvalitete i opsega znanstvene

proizvodnje te da sudjeluju u djelotvornoj međunarodnoj suradnji.

4. Trendovi u području istraživanja i inovacija

Ukupni bruto domaći izdaci u području istraživanja i razvoja (GERD) iznosili su 2015.

gotovo 375 milijuna EUR. Tri su glavna izvora financiranja istraživanja i razvoja: poslovni

sektor (175 milijuna EUR), vlada (136 milijuna EUR) i inozemno financiranje

(54 milijuna EUR) (Eurostat, 2016.).

Slika 1 Trend GERD-a prema izvorima financiranja Izvor podataka: Eurostat, 2016.

U usporedbi sa 2014., kada je iznosio 340 milijuna EUR, GERD je narastao. Povećanje

GERD-a uglavnom je povezano s većim ulaganjima iz poslovnog sektora i dotokom novca

iz inozemstva (Eurostat, 2016.). Intenzitet GERD-a 2015. povećan je na 0,85 % (0,79 %

2014.), ali je još uvijek ispod razine prije krize (0,88 % u 2008.). U usporedbi s

ulaganjima u zemljama EU-28 (2,03 %) Hrvatska znatno zaostaje (Eurostat, 2016.). Ta

je stopa znatno niža od nacionalne ciljne vrijednosti od 1,4 % koja se treba postići do

2020., a koja je utvrđena Ekonomskim programom Republike Hrvatske iz travnja 2013.,

no i dalje ima pozitivan trend. Prema podacima Europske ljestvice uspjeha u

inovacijama (EK, 2016.d), ukupni prihod od inovacija smanjio se sa 10,5 % ukupnog

prihoda u 2010. na 10 % u 2012.

Velike se nade polažu u apsorpciju dostupnih sredstava EU-a za aktivnosti i

infrastrukturu u području istraživanja i razvoja za razdoblje 2014. – 2020. kao sredstava

za povećanje financiranja istraživanja i razvoja u Hrvatskoj. Međutim, povećanje

izdataka za istraživanje i razvoj na 1,4 % BDP-a do 2020. još je uvijek izazov. Sve u

svemu, posljednjih je nekoliko godina obilježilo uvođenje strukturnih reformi u sustav

istraživanja i inovacija usmjerenih na poboljšanje učinkovitosti dodjele sredstava i

okvirnih uvjeta poslovanja. Glavne reforme u tom području uključuju promjene u

dodjelama bespovratnih sredstava za istraživanje, razvoj novih dokumenata strateškog

razvoja te reorganizaciju instrumenata i ustanova za dodjeljivanje bespovratnih

sredstava za istraživanje i inovacije. Budući da europski strukturni i investicijski fondovi

(ESIF) imaju sve veću važnost u financiranju istraživanja i inovacija, njima dopunjuju

proračunska sredstva.

4.1. Javna raspodjela sredstava i izdaci za istraživanje i razvoj

Hrvatska je tek 2011. započela proračunsku prilagodbu nakon krize i ona još uvijek nije

završena. GERD se od 2009. smanjio u nominalnim vrijednostima, i u postotnim

vrijednostima od 2008. (0,88 % BDP-a) do 2010. (0,74 % BDP-a), no 2015. pokazivao

je pozitivne znakove (0,85 % BDP-a). Početna vrijednost GBAORD-a 2011. iznosila je

1,53 % ukupnih izdataka države, a 2014. smanjila se na 1,3 %. Eurostat najavljuje

značajno povećanje GBAORD-a za 2015. (1,77 % BDP-a), što može biti znak oporavka i

odraz je Vladina angažmana oko politike istraživanja i razvoja. Međutim, GERD koji

financira država ostao je na istoj razini kao 2010., odnosno 0,21 %. Izravna javne

potpore za istraživanje i razvoj smanjile su se tijekom razdoblja proračunske prilagodbe

10

nakon krize. S druge strane, iako su proračunska sredstva nedovoljna, dodjeljuju se

redovito. Proračunska prilagodba nakon krize u Hrvatskoj negativno se odrazila na

izravnu javnu podršku izdacima za istraživanje i razvoj, gdje je došlo do znatnih rezova

proračuna za istraživanje i razvoj. S druge strane, neizravna podrška istraživanju i

razvoju poreznim poticajima vjerojatno je imala ulogu u održavanju ukupne javne

podrške, iako tu podršku neravnomjerno iskorištava relativno malen broj poduzeća.

Očekuje se da će povećanje javnog financiranja istraživanja i inovacija doći prvenstveno

iz ESIF-a. Pozivi u području istraživanja i inovacija objavljeni 2015./2016. uključuju:

Inovacije novoosnovanih MSP, Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze

iz aktivnosti istraživanja i razvoja, Podršku razvoju Centara kompetencija i Vrhunska

istraživanja Znanstvenih centara izvrsnosti. Znatna sredstva utrošena su 2016. za

financiranje pripreme dokumentacije za provedbu projekata istraživačke infrastrukture.

Stoga se planira da će se 2017. mogućnosti za financiranje projekata u području

istraživanja i inovacija te za modernizaciju istraživačke infrastrukture iz ESIF-a znatno

povećati.

Hrvatska je omogućila neizravnu podršku za istraživanje i razvoj s pomoću sustava

poreznih poticaja za prihvatljive troškove projekata u području istraživanja i razvoja. Ta

mjera jednaka je subvenciji od otprilike 20 % za ulaganja u istraživanje i razvoj. Ukupni

iznos poreznih poticaja za istraživanje i razvoj 2014. (16,6 milijuna EUR) 4 iznosio je

5,3 % ukupnih državnih proračunskih sredstava ili izdataka za djelatnosti istraživanja i

razvoja (340 milijuna EUR5), što znači da Hrvatska ne ulazi u krug zemalja u kojima

porezni poticaji čine znatan dio ukupnog financijskog napora vlade u području

istraživanja i razvoja (kao što su Irska sa 43 %, Mađarska s 34 % ili Francuska s 28 %6)

u istoj godini. Prema evaluaciji poreznih poticaja za istraživanje i razvoj, tim se mjerama

„povećao broj poduzeća s izdacima za istraživanje i razvoj, iako ne nužno i sama visina

izdataka” (Aralica i dr., 2011). Unatoč relativno velikodušnih poreznih olakšica procjene

pokazuju da porezni poticaji nisu pretjerano važni za MSP-ove i da pogoduju postojećim

poduzećima na štetu novih poduzeća na tržištu (Svjetska banka, 2015). Taj je program

završio u prosincu 2014. i priprema se novi zakonodavni okvir za porezne poticaje u

području istraživanja i razvoja u skladu s Uredbom o općem skupnom izuzeću (GBER).

4.2. Privatni izdaci za istraživanje i razvoj

Izdaci poduzeća za istraživanje i razvoj (BERD) u posljednjem su desetljeću u Hrvatskoj i

dalje niski (u rasponu od 0,3 % do 0,44 % BDP-a). BERD je iznosio 0,39 % BDP-a

2008., a u razdoblju nakon financijske krize imao je ustaljenu vrijednost od oko 0,34 %.

Znaci oporavka pojavili su se 2013. (0,41 %), nakon čega je 2014. uslijedio pad

(0,38 %), da bi 2015. BERD dosegnuo najvišu vrijednost (0,44 %). Intenzivnost

istraživanja i razvoja 2014. iznosila je 0,85 %, a BERD je iznosio više od polovine te

vrijednosti.

Poslovni sektor glavni je izvor financiranja hrvatskog BERD-a. Uzimajući u obzir

nominalne vrijednosti, inozemno financiranje BERD-a u neprestanom je porastu od 2013.

Iznosilo je oko 16 % ukupnog BERD-a u 2015. Glavni izvor inozemnog financiranja je

strani poslovni sektor. Povećanje BERD-a uglavnom je rezultat većih ulaganja iz samog

poslovnog sektora. Unatoč nedavnom povećanju, niska ulaganja poslovnog sektora u

4 Godišnje izvješće o državnim potporama za 2014. koje je objavilo Ministarstvo financija 5 Izvor: Državni zavod za statistiku: www.dzs.hr/HRV-Eng/publication/2015/08-02-

02_01_2015.htm 6 Izvor: OECD, Pokazatelji poreznih poticaja za istraživanje i razvoj: http://oe.cd/rdtax i

Glavni pokazatelji za znanost i tehnologiju 2016/1: www.oecd.org/sti/msti.htm, te

statistički podaci Eurostata o istraživanju i razvoju:

http://ec.europe.eu/eurostat/web/science-technology-innovation/data/database

11

istraživanje i razvoj razlog su za zabrinutost jer se takvom situacijom onemogućava

razvoj sveobuhvatnog inovacijskog sustava koji je potreban za međunarodnu

konkurentnost i gospodarski oporavak. Više od 90 % iznosa za istraživanje i razvoj čine

ulaganja srednjih i velikih poduzeća. Nešto manje od 8 % privatnih ulaganja potječe od

mikropoduzeća i malih poduzeća (OPKK, 2014.).

Slika 2 Glavni sektori proizvodnje (C10 – C12 = Proizvodnja prehrambenih proizvoda; pića i duhanskih proizvoda; C21 = Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka; C29 =

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica). Glavni uslužni sektori (J = Informacije i komunikacije, M = Profesionalne, znanstvene i tehničke djelatnosti).

Izvor podataka: Eurostat, 2016.

Dok je intenzitet BERD-a u uslužnom sektoru uglavnom ostala stabilna, intenzivnost

BERD-a u proizvodnom sektoru dosegnula je vrijednosti prije krize tek 2013. Unutar

uslužnog sektora, poslovni izdaci 2014. uglavnom su usmjereni na sektor znanstvenog

istraživanja i razvoja (gotovo 52 %) te na sektor informacija i komunikacija (42,7 %

ukupnih usluga). Hrvatska ima dugovječnu tradiciju u sektoru IKT-a, koji je bio u padu u

razdoblju nakon krize, ali se počeo oporavljati nakon 2011. Međunarodna su poduzeća

koja djeluju u tom području Siemens, Ericsson, IBM, SAP, Microsoft, ENVOX. Ericsson

Nikola Tesla je najveći pružatelj složenih telekomunikacijskih proizvoda i usluga u regiji.

Farmaceutski proizvodi (55 % ukupne proizvodnje) i automobilska industrija (26 %

ukupne proizvodnje) čine više od dvije trećine proizvodnog sektora. Automobilsku

industriju u Hrvatskoj čine poduzeća koja proizvode i opskrbljuju dijelove za najveće

svjetske proizvođače automobila (PSA, GM, Fiat, BMW, Audi – Volkswagen grupa, Ford,

Renault, Toyota, Volvo itd.). Hrvatska se isto tako može pohvaliti proizvodnjom

električnih automobila (npr. Rimac Automobili)7. To je vjerojatno glavni razlog rastućeg

trenda u posljednjih nekoliko godina.

U sektoru farmacije djeluje nekoliko privatnih društava: PLIVA (Teva), GlaxoSmithKline,

Hospira, Fidelta (Galapagos), ACG Lukaps, Farmal (farmacija). Međutim, ne postoje

pouzdani podaci o stvarnoj potrošnji tih multinacionalnih društava u području

istraživanja i razvoja.

4.3. Inovacije javnog sektora i uključenost civilnog društva

Pojam inovacija u javnom sektoru još je uvijek nov u javnoj politici u Hrvatskoj i nije

dovoljno dobro objašnjen ni empirijski potvrđen. Međutim, Hrvatska je znatno

napredovala od 2014. pokretanjem novih propisa, strategija i aktivnosti za poboljšanje

javnih usluga uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Hrvatska je u Europskoj ljestvici uspjeha u inovacijama javnog sektora (EK, 2013.)

zastupljena s deset od ukupno 22 pokazatelja. Hrvatska je u trima pokazateljima bila

bolja od prosjeka EU-a: 1) udio zaposlenosti u „kreativnim zanimanjima”; 2) poboljšanje

javnih usluga za poduzeća i 3) uvođenje inovativnih javnih usluga za poduzeća koja su

7 http://www.aik-invest.hr/sektori/automobilska-industrija/

12

znatno utjecala na njihovo poslovanje. U Izvješću o globalnoj konkurentnosti za 2016. –

2017. (WEF, 2016.) Hrvatska se nalazi na 129. mjestu od 138 zemalja (posljednja od

zemalja EU-a) prema pokazatelju Nabava naprednih tehnoloških proizvoda od strane

vlade. To je blagi pad u odnosu na prethodno razdoblje, u kojemu se Hrvatska nalazila

na 124. mjestu od 134 zemlje. Prema indeksu razvoja e-uprave (EGDI) Ujedinjenih

naroda (UN, 2014.), Hrvatska je postigla rezultat od 0,6282 u usporedbi s prosjekom

EU-a od 0,7300 (regionalni prosjek 0,6936 i svjetski prosjek 0,4712). Hrvatska se 2014.

nalazila na 47. mjestu od ukupno 193 države članice Ujedinjenih naroda, što je lošiji

plasman u odnosu na 2010. (35. mjesto).

U području e-inovacija u javnom sektoru, koje uključuje, među ostalim, zajedničko

oblikovanje i stvaranje inovativnih rješenja e-politika i usluga u suradnji s građanima,

najveći napredak postignut je pokretanjem portala e-Savjetovanja 8 , koji omogućava

svim zainteresiranim dionicima aktivnije sudjelovanje u oblikovanju novih zakonskih

inicijativa i zakona.

Civilno društvo sve je aktivnije u područjima socijalnog poduzetništva i socijalnih

inovacija. Većinu značajnih socijalnih inovacija pokrenule su nevladine organizacije, a

socijalni poduzetnici postupno su razvili svoje strukture i ustanove za podršku. One

upotrebljavaju sredstva dostupna nevladinim organizacijama (iz domaćih izvora i izvora

EU-a) i vlastita sredstva radi razvijanja projekata, dijeljenja znanja i olakšavanja

suradnje. Podrška je javnosti socijalnim inovacijama sporadična.

5. Izazovi za inovacije

Glavni strukturni izazovi hrvatskog sustava istraživanja i inovacija ostali su isti kao i

prethodnih godina, uz poseban naglasak na niske stope apsorpcije ESIF-a. Mogu se

utvrditi sljedeći izazovi:

5.1. Izazov 1. Povećanje financiranja istraživanja i inovacija te poboljšanje apsorpcije ESIF-a

Opis

Hrvatski je GERD 2015. iznosio 0,85 % BDP-a, što je gotovo jednako stopi zabilježenoj

2008. U usporedbi s državama članicama EU-a, Hrvatska bilježi najniže razine

intenzivnosti istraživanja i razvoja. Istodobno se nacionalna ciljna vrijednost od 1,4 %

BDP-a, koja se treba postići do 2020., čini dalekom. Doduše, ta nova ciljna vrijednost

činila se ostvarivom 2004., kada je GERD iznosio 1,03 % BDP-a. U Europskom

semestralnom izvješću o državama 2014. navodi se: „Velik je izazov za Hrvatsku

uspostava istraživačkih i inovacijskih kapaciteta na temelju ciljanih javnih ulaganja iz

europskih strukturnih i investicijskih fondova i nacionalnih sredstava radi privlačenja

privatnih ulaganja”. U Izvješću o državama za prethodnu godinu (2013.) zaključeno je

da „niska stopa izdataka za istraživanje i razvoj sprečava rast produktivnosti i brži

prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju”.

Odgovor politike

Hrvatska je posljednjih godina usmjerila svoj trud na poboljšanje ukupnog okruženja

financiranja istraživanja i inovacija. Doneseni su važni dokumenti kojima se daje prioritet

apsorpciji ESIF-a (npr. Strategija pametne specijalizacije) i ukupnom okruženju

istraživanja i inovacija (Strategija poticanja inovacija i Strategija obrazovanja, znanosti i

tehnologije). Da postoji politička volja za stvaranje uvjeta za povećanje ulaganja u

8 https://vlada.gov.hr/e-consultation-portal-launched-for-citizens-to-take-more-active-part-in-law-making/16865

13

istraživanje i razvoj vidljivo je, među ostalim, iz prethodno navedenih strateških

dokumenata.

Uzimajući u obzir smanjeno financiranje istraživanja i razvoja Vlada Republike Hrvatske

razmotrila je i konsolidirala sheme za dodjelu bespovratnih sredstava i obnovila niz

instrumenata za podršku ulaganjima u istraživanje i razvoj. Nekoliko je programa

financiranja uključeno u program Poduzetnički impuls (IRCRO, RAZUM i Program

provjere inovativnog koncepta) koji se financira iz STP-a II. Programom je predviđeno i

nekoliko mjera usmjerenih na olakšavanje pristupa kapitalu, uključujući programe

sjemenskog kapitala i kapitala namijenjenog poduzećima u ranoj fazi razvoja. U

lipnju 2016. završen je 6. poziv za program Provjere inovativnog koncepta, što je bio

zadnji poziv u području istraživanja i inovacija predviđen u okviru programa STP II.

Pokrenuti su i prvi programi za dodjelu bespovratnih sredstava za istraživačke i

inovacijske aktivnosti financirane iz ESIF-a (npr. Kompetentnost i razvoj MSP9, Inovacije

novoosnovanih MSP 10 , Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz

aktivnosti istraživanja i razvoja11, podrška Znanstvenim centrima izvrsnosti12). Te će

programe provoditi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstvo

znanosti i obrazovanja.

MZO je pripremio nekoliko poziva na financiranje iz ESIF-a koje će objaviti 2017.,

uključujući pripremu početnih faza projekta, nekoliko programa dodjele bespovratnih

sredstava za ulaganja u organizacijsku reformu i infrastrukturu sektora istraživanja,

razvoja i inovacija (javna istraživačka infrastruktura), istraživačke projekte koji uključuju

suradnju znanosti i industrije te podršku uredima za prijenos tehnologija.

Osim programa izravnog financiranja Hrvatska je poslovnom sektoru otvorila mogućnost

poreznih poticaja za istraživanje i razvoj. Porezni poticaji za istraživanje i razvoj ukinuti

su u prosincu 2014. zbog neusklađenosti hrvatskog pravnog okvira sa zakonodavstvom

EU-a. Međutim, MZO je 2016. pripremio novi zakonodavni okvir za porezne poticaje za

istraživanje i razvoj u skladu s Uredbom o općem skupnom izuzeću (koja bi trebala biti

donesena 2017.).

Ocjena politike

Hrvatska je i dalje daleko od ostvarivanja ciljne vrijednosti od 1,4 % BDP-a za

istraživanje i razvoj. Unatoč poduzetim mjerama i naporima, Hrvatska ima poteškoća s

povećavanjem ulaganja u istraživanje i inovacije, a situacija se nije mnogo promijenila

nakon pristupa zemlje EU-u. Treba napomenuti da je Hrvatska imala pristup fondovima

EU-a u ograničenom razdoblju u ciklusu 2007. – 2013. Međutim, na temelju prethodnog

programskog iskustva Hrvatska će trebati uložiti dodatne napore kako bi osigurala

prikladne kapacitete za apsorpciju ESIF-a s ciljem nacionalnog razvoja (EK, 2015).

Postoje velika očekivanja da će Hrvatska uložiti maksimalne napore kako bi utjecala na

ulaganja u istraživanje i inovacije u aktualnom razdoblju. Međutim, to je povezano s

upravljačkim kapacitetima (vidjeti izazov 2.) i sposobnostima poslovnog sektora za

apsorpciju financijskih sredstava (vidjeti izazov 3.). Mjerama podrške koje financira

država (npr. porezni poticaji za istraživanje i razvoj) postigao se relativan uspjeh u

mnogim područjima i vjerojatno se pridonijelo održavanju razine financiranja, ali nisu

ostvareni opipljivi rezultati kada je riječ o povećanju intenziteta istraživanja i inovacija

(vidjeti izazov 3.).

5.2. Izazov 2. Stvaranje koherentnog i integriranog okvira

9 http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1248 10 http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1193 11 http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1158 12 http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1315

14

politika istraživanja i inovacija

Opis

Hrvatska je najmlađa članica Europske unije i ima relativno nov sustav istraživanja i

inovacija. Dugo vremena Hrvatsku je obilježavao manjak čvrste političke opredijeljenosti

za inovacije (OECD, 2014.). U jednoj od preporuka u okviru Europskog semestra 2015.

navodi se: „Za izgradnju nacionalnog sustava inovacija koji donosi rezultate bit će

potrebne bitne promjene u sustavu upravljanja javnim znanstvenim institucijama i

istraživanjima koje se financiraju javnim sredstvima” (EK, 2015). Europska komisija

potvrdila je je da politike „potpore inovacijama karakterizira nedostatak usklađenog i

integriranog okvira politike za istraživanja i razvoj” (EK, 2016.c). Aktualna politika u

području znanosti i inovacija pati i zbog nedovoljne razine koordinacije i sinergije među

vladinim tijelima odgovornima za politike istraživanja i inovacija (Ministarstvo znanosti i

obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (koje je nastalo nedavnim

spajanjem dvaju odvojenih ministarstava) i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova

Europske unije). Politiku Hrvatske u području istraživanja, razvoja i inovacija

karakterizira nedostatak koordinacije i kontinuiteta. Nedovoljna angažiranost oko R&I

pridonijela je niskoj razini i visokoj volatilnosti u financiranju istraživanja i razvoja, čime

se onemogućila dugoročna usmjerenost na ljudske resurse i ulaganja u inovacije (OECD,

2014., str. 16.). To je vidljivo u niskim razinama intenzivnosti istraživanja i razvoja

(vidjeti izazov 1.), a i u slabim rezultatima Hrvatske na ljestvici (učinkovitosti) inovacija

– nalazi se na 26. mjestu prema SII-u 2016. (EK, 2016.b), odnosno na 27. mjestu na

temelju izračuna omjera između rezultata inovacija i uloženih sredstava (Edquist i

Zabala-Iturriagagoitia, 2015.). Rezultat su toga i kašnjenja u izradi i provedbi nekoliko

važnih strateških dokumenata.

Odgovor politike

Okruženje za istraživanje i inovacije promijenilo se u posljednjih nekoliko godina. Neke

su se institucije spojile radi bolje integracije i koordinacije. Rezultat je toga stvaranje

Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (najviše

savjetodavno tijelo u sustavu) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i

investicije – HAMAG-BICRO (glavne agencije za MSP-ove). Osim toga, bivše Ministarstvo

gospodarstva i bivše Ministarstvo poduzetništva i obrta spojili su se u Ministarstvo

gospodarstva, poduzetništva i obrta, a bivše Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

postalo je Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

Doneseno je nekoliko važnih dokumenata (Strategija obrazovanja, znanosti i

tehnologije13, Strategija poticanja inovacija 2014. – 2020.14, Plan razvoja istraživačke i

inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020.15). Strategija pametne

specijalizacije (S3) donesena je u travnju 2016. Cilj je strategije S3 ujedinjenje svih

važnih stajališta iz različitih nacionalnih strategija u jedinstveni strateški okvir. Njome se

potvrđuje da je provedba takve politike vrlo složena i da zahtijeva predanost relevantnih

institucija i snažne sposobnosti politike na nacionalnoj i regionalnoj razini. Jačanje

nacionalnog sustava inovacija utvrđeno je kao prioritet u hrvatskom Nacionalnom

programu reformi 2016.

Osim toga, Hrvatska je prvi put izradila nacionalni Plan za europski istraživački prostor:

Plan implementacije Republike Hrvatske 2016. – 2020. (listopad 2016.). U Planu

implementacije daje se pregled nacionalnog strateškog okvira i smjernice za daljnji

razvoj znanosti i tehnologije te kratak pregled trenutačne situacije svakog od prioriteta

EIP-a u Hrvatskoj.

13 http://www.novebojeznanja.hr/ 14 http://www.mingo.hr/page/donesena-strategija-poticanja-inovacija-republike-hrvatske-2014-2020 15 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13111

15

MZO je tijekom 2016. izradio prijedlog strateškog projekta „Znanstveno i tehnologijsko

predviđanje”, a njegova se provedba planirana u razdoblju 2017. – 2021. Jedan je od

glavnih ciljeva projekta uspostava sveobuhvatnog i koherentnog pregleda hrvatskog

sustava istraživanja i inovacija. To će se postići stvaranjem pravnog okvira za

upravljanje istraživačkim podacima na nacionalnoj razini (u skladu s politikom otvorene

znanosti), integriranog sustava IKT-a (Sustav informacija o hrvatskoj znanstvenoj

djelatnosti – CroRIS) i provedbom aktivnosti planiranja i predviđanja.

Ocjena politike

Poduzetim reformama postignut je određen napredak u upravljanju istraživanjima i

inovacijama. Može se očekivati da će se spajanjem nekih ključnih posredničkih ustanova

(npr. HAMAG-BICRO) te racionalizacijom i spajanjem ureda za projekte EU-a koji djeluju

u različitim ministarstvima (Račić, D., Švarc, J., 2015.) postići bolja sinergija među

institucijama. Nadalje, to je u skladu sa zaključcima analitičkog izvješća u okviru ES-a

2015. (EK, 2015b.). Nedavnim spajanjem Ministarstva gospodarstva i Ministarstva

poduzetništva i obrta trebao bi se integrirati Vladin pristup privatnom sektoru.

Doneseni strateški dokumenti (Strategija poticanja inovacija te Strategija obrazovanja,

znanosti i tehnologije) važan su korak naprijed u reformi nacionalnih sustava

obrazovanja, istraživanja i inovacija. Međutim, najveći broj mjera u suštini su

administrativne mjere, administrativna reorganizacija, izrada i donošenje novih

dokumenata, strategija itd. Time se postavlja pitanje o njihovoj stvarnoj provedbi.

Dijelovi koji se odnose na inovacije i istraživanje čine se nepovezani, a postizanje

razvojnih ciljeva do 2020. mogla bi biti preambiciozna ideja. Predviđeno je provođenje

evaluacije tijekom provedbe (interim) i ex-post evaluacije, ali hrvatski evaluacijski

sustav općenito se čini vrlo slabim u tom pogledu. Pozitivan pomak u području evaluacije

učinjen je u sklopu S3 (2016.), u okviru koje je tijekom faze pripreme izrađeno nekoliko

analitičkih dokumenata s procjenom učinaka.

5.3. Izazov 3. Jačanje sposobnosti privatnog sektora za istraživanje i inovacije te poboljšanje poslovnog okruženja za

inovacije

Opis

Ukupno poslovno okruženje u Hrvatskoj je nepovoljno za inovacije zbog nedostatka

koordinacije u kreiranju instrumenata potpore inovacijama, zbog pristupa financiranju i

neprikladnih okvirnih uvjeta (OECD, 2014; VEU, 2015; EK, 2015). Postoji prostor za

napredak u području uređivanja tržišta proizvoda, olakšavanja ulaska i izlaska poduzeća,

a došlo je i do određenih kašnjenja i poteškoća pri dobivanju dozvola i ugovaranju

sredstava (VEU, 2015.).

Na kapacitet za inovacije negativno utječe nekoliko čimbenika. Privatna ulaganja u

istraživanje i inovacije i javno financiranje poslovnih istraživanja i inovacija ostaju na

niskim razinama. Hrvatska zaostaje u nekoliko pokazatelja, npr. u dizajnu i žigovima, u

broju MSP-a s koji razvijaju inovacije unutar poduzeća, u broju MSP-a koji uvode

inovacije itd. (EK, 2016.b). Rezultat svega toga jest „niska razina ravnoteže”, u kojoj

„slabe inovacijske sposobnosti poslovnog sektora i niska razina ulaganja u istraživanje i

razvoj i inovacije dovode do slabe stvarne potražnje i ponude usluga povezanih s

inovacijama i istraživanja” (EK, 2015). To predstavlja važnu prepreku i javno-privatnoj

suradnji.

Prema Izvješću Svjetske banke o poslovanju 2016. (Svjetska banka, 2016), Hrvatska

zauzima 43. mjesto na ljestvici lakoće poslovanja (2015. zauzela je 39. mjesto),

odnosno 21. mjesto u EU-u. Od deset tema koje se ocjenjuju radi određivanja plasmana

pojedine zemlje, Hrvatska bilježi napredak u njih šest i pad u jednom području. Najveći

pad (za 26 mjesta) zabilježen je u području dobivanja kredita.

16

Hrvatski su problem neusklađenost ponude i potražnje radne snage te profili vještina koji

nisu prikladni za inovacije jer „sposobnost poslovnih inovacija znatno ovisi, među

ostalim, o specijaliziranim vještinama u području dizajna, inženjerstva, marketinga i

informacijskih tehnologija te o zahtjevima za inovaciju i aktivnostima koje prisutnost

takvih vještina stvara u poduzećima” (OECD, 2014). CSR 2016. ide i korak dalje te tvrdi

da je „provedba politika za poboljšanje važnosti obrazovanja za tržište rada spora”.

Odgovor politike

Stvaranje poslovnog okruženja za MSP-ove otvorenog za inovacije, jačanje veza između

znanosti i poslovanja te razvoj potrebnih „pametnih” vještina za zadovoljavanje

poslovnih potreba neki su od ključnih ciljeva strategije S3, Inovacijske strategije i ostalih

strateških dokumenata povezanih s istraživanjem i inovacijama. O pitanjima ljudskih

resursa govori se u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije i u takozvanom

naprednom informacijskom sustavu o tržištu rada (EK, 2016.c). Akcijskim planom S3

predviđeno je nekoliko tipova infrastrukture za podršku istraživanju i inovacijama, kao

što su klasteri konkurentnosti (koji su već osnovani), centri kompetencija (poziv je

objavljen u kolovozu 2016.) i znanstveni centri izvrsnosti (ograničeni poziv objavljen je u

studenome 2016.).

Vlada Republike Hrvatske različitim kanalima pokušava potaknuti poslovne aktivnosti i

ulaganja u istraživanja i inovacije. Uvedeni su različiti programi izravnog financiranja

(HAMAG-BICRO) i različiti instrumenti za poboljšanje pristupa financijskim sredstvima.

Novi programi podrške koji se financiraju iz ESIF-a uključuju mjere usmjerene na razvoj

novih proizvoda i usluga kao rezultat istraživačkih i razvojnih djelatnosti te inovacija u

novoosnovanim MSP-ovima. Osim toga, neizravna podrška omogućena je zahvaljujući

poreznim poticajima za istraživanje i razvoj, ali taj se instrument transformira (vidjeti

izazov 3.).

Ocjena politike

Ukupni je iznos financiranja R&I u poslovnom sektoru nizak. Kako bi se omogućila veća

stopa apsorpcije sredstava ESIF-a od strane privatnog sektora, korisna bi bila opsežna

evaluacija znanja stečenih iz prethodnih javnih poziva jer bi se tako uklonilo nepotrebno

administrativno opterećenje koje onemogućava ili usporava prijavu projekata. Važno je

da mjere budu kreirane na takav način da se podudaraju sa stvarnim potrebama

mogućih kandidata i da je postupak evaluacije podložan međunarodnim standardima. To

podrazumijeva razvoj kompetencija i održavanje organizacijske stabilnosti u agencijama

koje upravljanju sredstvima ESIF-a povezanih s istraživanjem i inovacijama (vidjeti

izazove 1. i 2.).

Evaluacijom potreba poslovnog sektora i uvođenjem novih instrumenata zahvaljujući

ESIF-u te uzimanjem u obzir strategije S3, u Hrvatskoj je moguće poticati privatne

istraživačke i inovacijske aktivnosti te je moguće pomoći Hrvatskoj da izađe iz zamke

„niske razine ravnoteže” (Svjetska banka, 2015). Kada je riječ o neizravnim mjerama,

prema evaluaciji poreznih poticaja za istraživanje i razvoj, tim se mjerama „povećao broj

poduzeća s izdacima za istraživanje i razvoj, iako ne nužno i sama vrijednost izdataka”

(Aralica i dr., 2011). Postoje procjene koje pokazuju da porezne olakšice nemaju

pretjeranu važnost za MSP-ove i da pogoduju postojećim poduzećima na štetu novih

poduzeća na tržištu (Svjetska banka, 2015). To je znak da bi bilo korisno provesti

temeljitu evaluaciju tog instrumenta prije donošenja novog zakonodavnog okvira. Kada

je riječ o neusklađenosti ljudskih resursa, provedba reformi čini se relativno sporom.

Budući da predložene promjene uključuju samo manja sredstva iz poslovnog sektora,

postizanje opipljivih rezultata ovisi prvenstveno o apsorpciji fondova EU-a (EK, 2016.c).

Osim toga, kurikularna reforma kojom se stavlja veći naglasak na relevantne

kompetencije i nastavne predmete mogla bi biti dugoročno korisna, u kombinaciji s

iskorištavanjem ESIF-a.

5.4. Izazov 4. Jačanje javnih kapaciteta za istraživanje i inovacije

17

Opis

Unatoč tome što su neka hrvatska sveučilišta velika po broju studenata16, i dalje su

uglavnom rascjepkana te su fakulteti obično organizirani kao pojedinačni pravni subjekti.

To može biti prepreka za provedbu jedinstvenih strategija i dugoročnog planiranja. Osim

toga, to može predstavljati prepreku i za određivanje upisnih kvota te usklađivanje

akademskih programa i tržišta rada (npr. povećanje broja diplomanata u području

znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM)), unatoč činjenici da Hrvatska

ima najmanju stopu učenika koji prijevremeno napuštaju školovanje i ima visoku stopu

završavanja višeg sekundarnog obrazovanja. Većina od 25 javnih instituta provodi

istraživanja u području društvenih i humanističkih znanosti. Istodobno nema dovoljno

sredstava za financiranje javnih istraživanja, a načini financiranja prilično su usitnjeni.

Financiranje javnih istraživanja bilo je nedovoljno povezano s rezultatima, a evaluacija

visokih učilišta i javnih istraživačkih organizacija se u velikoj mjeri nedovoljno koristila

sve do 2013. Kao što je istaknuto u Izvješću o državama za Hrvatsku 2016. (EK,

2016.c), „[n]epostizanje kritične razine, fragmentiranost, relativna izoliranost i

neusklađenost između akademskih programa i potreba tržišta rada i dalje utječu na

javna istraživanja”.

To je negativno utjecalo na integraciju hrvatskih visokih učilišta i javnih istraživačkih

organizacija u Europski istraživački prostor (EIP), osobito kada je riječ o mogućnosti brze

prilagodbe međunarodnoj konkurentnosti i postizanju izvrsnosti – ostvareni kompozitni

pokazatelj izvrsnosti istraživanja još uvijek je vrlo nizak u usporedbi s rezultatom EU-28

2012. (47,8), s time da su jedino Rumunjska (13,2) i Litva (14,1) postigle lošiji rezultat

od Hrvatske (18,89). Postoje znatne prepreke i u pogledu komercijalizacije rezultata

istraživanja i suradnje znanosti i industrije. Zajedničke javno-privatne publikacije

smanjile su se za 9,37 %, uspješnost u pokazateljima Primjena patenata u okviru PCT-a

te Povezivanje i poduzetništvo smanjila se za 9,3 %, odnosno 9,4 % (EK, 2016.b).

MZO u razdoblju 2013. – 2017. provodi u Hrvatskoj novi međunarodni projekt

stipendiranja i mobilnosti za iskusne istraživače – NEWFELPRO, financiran sredstvima

programa FP7-MSCA-COFUND. Dugoročni je cilj projekta NEWFELPRO povećati prisutnost

pojedinaca kvalificiranih za istraživanja tako da im se omoguće nove prilike za stjecanje

relevantnog međunarodnog iskustva, čime se pridonosi daljnjem razvoju međunarodnih

mreža znanstvenika.

Odgovor politike

Model javnog financiranja istraživanja i razvoja usmjeren je na dodjele višegodišnjih

bespovratnih sredstava (trogodišnji ciklusi) visokim učilištima i javnim istraživačkim

organizacijama iz državnog proračuna koje provodi MZO primjenom pokazatelja

utemeljenih na uspješnosti.

Odgovornost za financiranje kompetitivnih istraživačkih projekata prebačena je s MZO-a

na Hrvatsku zakladu za znanost (HRZZ). Novi postupci uključuju stroži postupak

evaluacije projekata kako bi se odabrao manji broj istraživačkih projekata visoke

kvalitete. MZO je Hrvatskoj zakladi za znanost 2013. dodijelio 5,3 milijuna EUR

(40 milijuna HRK), a u razdoblju od 2014. do 2016. 10,5 milijuna EUR (79 milijuna HRK)

godišnje. Uvode se preduvjeti kojima se podupiru zajednička istraživanja, uključujući

suradnju na međunarodnoj razini i povećanje kapaciteta za apsorpciju fondova EU-a i

Obzora 2020.

Trinaest znanstvenih centara izvrsnosti osnovano je 2014. i 2015., a do 2016. ovisili su

isključivo o financiranju iz državnog proračuna. Dodatna sredstva za te centre planiraju

16 Na primjer, na Sveučilište u Zagrebu upisano je više od 72 000 studenata.

18

se prikupiti iz ESI fondova, u skladu sa strategijom S3 (vidjeti Plan za provedbu

strategije S317), a poziv je objavljen u studenome 2016.

Projektom „Znanstveno i tehnologijsko predviđanje (2017. – 2021.)” nastoji se

uspostaviti institucijski okvir koji je važan za stvaranje politike utemeljene na dokazima i

za djelotvornija ulaganja iz nacionalnih i europskih izvora u sektor javnih istraživanja,

razvoja i inovacija.

Strategija za obrazovanje, znanost i tehnologiju (2014.) uključuje mnoge mjere za

poboljšanje istraživanja, razvoja i inovacija, od promjene financiranja visokih učilišta i

javnih istraživačkih organizacija te upravljanja njima, razvoja suradnje između znanosti i

poslovnog sektora do mjera za dovoljan broj (post)diplomanata u području znanosti,

tehnologije, inženjerstva i matematike.

Vlada je počela planirati proces restrukturiranja javnih istraživačkih instituta kako bi

racionalizirala izvore i podigla kvalitetu istraživanja te odgovornost javnih istraživačkih

ustanova.

Ocjena politike

Prvi su rezultati predloženih reformi obećavajući. Institucionalno financiranje u

kombinaciji s procesom reakreditacije javnih istraživačkih organizacija i visokih učilišta

znatno je pridonijelo jačanju financijske odgovornosti javnih istraživačkih organizacija.

Dodjela bespovratnih sredstava za projektna istraživanja uključuje strogi proces

ocjenjivanja koji bi trebao dovesti do malenog broja visokokvalitetnih istraživačkih

projekata18, najviše 250 po pozivu godišnje. No to može biti rizično za održavanje

nacionalne baze znanja jer su se dodijeljena sredstva pokazala nedovoljnima za

pokrivanje potreba istraživača, osobito u prirodnim, medicinskim i tehničkim znanostima

(Račić, D., Švarc, J., 2015.). U situaciji u kojoj postoje proračunska ograničenja,

učinkovitom upotrebom sredstava ESIF-a i Obzora 2020. moglo bi se postići povećanje

broja izvora i dotoka sredstava u sustav (vidjeti izazov 1.).

Postoje pozitivni primjeri sprečavanja gubitka istraživačkih potencijala zbog smanjenih

sredstava. Na primjer, zahvaljujući posebnoj odluci Vlade da nastavi financirati mlade

znanstvenike unatoč nepovoljnim izmjenama Zakona o znanosti i visokom

obrazovanju19, oni su mogli nastaviti raditi u sustavu. To zasigurno pridonosi jačanju

znanstvenih temelja i sprečavanju gubitka financijskih sredstava uloženih u njihovo

obrazovanje.

6. Usmjerenost na stvaranje i poticanje tržišta

Poticanje inovacija s pomoću politika koje potiču potražnju za inovacijama još uvijek nije

uobičajena praksa u Hrvatskoj, unatoč činjenici da su relevantna nacionalna tijela,

osobito Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, prepoznala važnost i moguće

pozitivne učinke takvih politika. Strategijom poticanja inovacija 2014. – 2020.

obuhvaćaju se mjere usmjerene na stvaranje potražnje za razvojem inovativnih

proizvoda, procesa i usluga. To je sigurno odraz prepoznavanja potrebe i inicijative za

17 https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2016/12%20sjednica%20Vlade/12%20-%201.pdf (prilog 4.) 18 Sveučilište u Zagrebu ponovno je ušlo na popis 500 najboljih svjetskih sveučilišta nakon što

dvije godine za redom nije bilo na popisu (Šangajska ljestvica, 2016.). 19 Velika skupina mladih znanstvenika na sveučilištima u statusu poslijedoktoranata, asistenata ili izvanrednih profesora trebali su 2015. i sljedeće godine raskinuti ugovore sa sveučilištima, prvenstveno zbog izmjena Zakona kojim se ukidaju sredstva MZOS-a za zapošljavanje znanstvenih novaka (članak 43.).

19

razvoj inovacijskih politika na strani potražnje. Međutim, ove su mjere još uvijek u

pripremi ili u vrlo ranoj fazi provedbe.

Te mjere uključuju reviziju Zakona o javnoj nabavi na način da se daje prednost

funkcionalnim zahtjevima, a ne detaljnim tehničkim opisima, da se omogući zelena

nabava i olakšaju administrativni i financijski zahtjevi postupaka javne nabave koji

otežavaju sudjelovanje MSP-ovima u postupcima nabave.

Nedavno donesenim Zakonom o javnoj nabavi 20 uveden je novi postupak nabave –

Partnerstvo za inovacije, koji bi se trebao koristiti u slučajevima kada tijelo koje

raspisuje natječaj traži inovativan proizvod, uslugu ili radove koje se ne može nabaviti

na tržištu. Predloženi novi postupak temelji se na pravilima koja se primjenjuju u

konkurentnom postupku s pregovaranjem, uz poseban naglasak na kriterije povezane s

vještinama ponuditelja u području istraživanja i razvoja i primjenu inovativnih rješenja.

Kada je riječ o propisima i normama, osnivanje Inovacijske mreže za industriju unutar

Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta pokrenuto je u okviru strateškog

projekta podrške uspostavi inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih

platformi, koji je započeo u svibnju 2016., a očekuje se da će trajati četiri godine.

Očekuje se da će se projektom omogućiti opsežno praćenje i evaluacija učinkovitosti

inovacijskih politika i poboljšanje propisa i normi kojima se potiču razvoj i učinkovitost

inovacija u Hrvatskoj. Jačanje sustava istraživanja, razvoja i inovacija trebalo bi se

ostvariti i projektom „Znanstveno i tehnologijsko predviđanje”, koji je predložilo

Ministarstvo znanosti i obrazovanja i koji će se provesti u razdoblju 2017. – 2021. Bliska

suradnja MINGO-a i MZO-a u provedbi tih projekata važna je za rješavanje problema

rascjepkanosti nacionalnog sustava istraživanja i inovacija.

Glavne mjere podrške kojima se nastoji povećati internacionalizacija društava, osobito

MSP-ova, uključuju nekoliko programa za dodjelu bespovratnih sredstava koji se

financiraju iz ESIF-a u okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. –

2020. Kao i u drugim područjima, potpora poduzećima koja ulaze na nova tržišta u

velikoj se mjeri oslanja na financiranje iz ESIF-a. Iako su planirane mjere relativno dobro

osmišljene, tek će se u budućnosti moći vidjeti njihova djelotvornost i njihovi stvarni

rezultati, osobito u kontekstu parlamentarnih izbora u rujnu i mogućih promjena u

sveukupnom sustavu istraživanja i inovacija. Kada je riječ o privlačenju izravnih stranih

ulaganja, trenutačno ne postoje posebne aktivne mjere ili politike usmjerene na

omogućavanje izravnih stranih ulaganja povezanih s istraživanjem, razvojem i

inovacijama.

20 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2016_12_120_2607.html

20

Literatura

Aralica, Z., Botrić, V., Švaljek, S. (2011.) Evaluacija poreznih poticaja usmjerenih na

potporu aktivnostima (Evaluation of tax incentives aimed at supporting

activities), Ekonomski institut, Zagreb, (na hrvatskom jeziku).

VEU (2015.) Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2015.,

Vijeće EU-a.

http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/csr2015_croatia_hr.pdf

Cornell University, INSEAD, i WIPO (2016.) Globalni pokazatelj inovacija (GII) 2016.:

Pobjeda uz globalne inovacije (The Global Innovation Index (GII) 2016:

Winning with Global Innovation), Ithaca, Fontainebleau i Ženeva.

https://www.globalinnovationindex.org/gii-2016-report#

EK (2013.) Europska ljestvica uspjeha u inovacijama javnog sektora 2013. – pilot-vježba

(European Public Sector Innovation Scoreboard 2013 – A pilot exercise).

http://bookshop.europa.eu/hr/european-public-sector-innovation-scoreboard-

2013-pbNBAZ13001/

EK (2015.) Radni dokument službi Komisije – Izvješće za Hrvatsku 2015. SWD(2015) 30

final. Europska komisija, Bruxelles.

http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/cr2015_croatia_hr.pdf

EK (2016.a) Gospodarske prognoze GU-a za gospodarske i financijske poslove za

proljeće 2016.: Hrvatska.

http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2016_spring/hr_en.pdf

EK (2016.b) Europska ljestvica uspjeha u inovacijama.

http://ec.europa.eu/growth/industry/innovation/facts-figures/scoreboards_hr

EK (2016.c). Radni dokument službi Komisije – Izvješće za Hrvatsku 2016. SWD(2016)

80 final/2. Europska komisija, Bruxelles.

http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2016/cr2016_croatia_hr.pdf

EK (2016.d) Statistički podaci Eurostata. http://ec.europa.eu/eurostat/data/browse-

statistics-by theme, datum pristupa: kolovoz 2016.

Edquist, C., Zabala-Iturriagagoitia, J.M. (2015.) Ljestvica uspjeha u inovacijama je

pogrešna: slučaj Švedske koja prema ljestvici nije predvodnik inovacija EU-a

(The innovation Scoreboard is flawed: the case of Sweden – not being the

innovation leader of the EU). Lund University.

OECD (2014.) Revizija inovacijskih politika OECD-a: Hrvatska 2013. (OECD Reviews of

Innovation Policy: Croatia 2013), OECD Publishing.

http://dx.doi.org/10.1787/9789264204362-en

Feenstra, Robert C., Robert Inklaar i Marcel P. Timmer (2015.) Sljedeća generacija

podataka Penn World Table (The Next Generation of the Penn World Table),

American Economic. https://fred.stlouisfed.org/series/RTFPNAHRA632NRUG

OPKK 2014. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., Ministarstvo

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. https://razvoj.gov.hr/o-

ministarstvu/eu-fondovi/financijsko-razdoblje-eu-2014-2020/operativni-

programi/356

Račić, Domagoj, Švarc, Jadranka (2015.) Izvješće o zemljama „Put prema izvrsnosti”:

HRVATSKA (Stairway to Excellence Country Report: CROATIA). Europska

komisija – Zajednički istraživački centar, Institut za prospektivne tehnološke

studije, Bruxelles.

http://s3platform.jrc.ec.europa.eu/documents/20182/117536/S2E_Report_HR.

pdf/1f532811-b9d5-43d2-b8d4-86a85af04ca0

21

Račić, Domagoj, Švarc, Jadranka, Hristov, Hristo (2016.) Izvješće Opservatorija za

istraživanje i inovacije (RIO) o državama za 2015.: Hrvatska. Izvješće

Zajedničkog istraživačkog centra o znanosti i politici. Europska komisija –

Zajednički istraživački centar, Institut za prospektivne tehnološke studije,

Bruxelles.

https://rio.jrc.ec.europa.eu/en/file/9391/download?token=MODIdB5o

UN 2014., Istraživanje Ujedinjenih naroda o e-upravi 2014. Ujedinjeni narodi: New York.

https://publicadministration.un.org/egovkb/en-us/Reports/UN-E-Government-

Survey-2014

Svjetska banka (2015.) Pametna specijalizacija u Hrvatskoj: saznanja iz analize

trgovine, inovacija i produktivnosti (Smart specialization in Croatia: Inputs

from Trade, Innovation, and Productivity Analysis). Aprahamian, Arabela i

Paulo Guilherme Correa, ur. Directions in Development. Washington, DC:

Svjetska banka. doi:10.1596/978-1-4648-0458-8. Licencija: Creative

Commons Attribution CC BY 3.0 IGO

Izvješće Svjetske banke o poslovanju (Doing Business Report) 2016.

http://www.doingbusiness.org/

Svjetski gospodarski forum (WEF, 2016.) Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2016. –

2017. https://www.weforum.org/reports/the-global-competitiveness-report-

2016-2017-1

22

Popis kratica i definicija

BERD Izdaci poslovnog sektora za istraživanje i razvoj / Business

Expenditures for Research and Development

HRZZ Hrvatska zaklada za znanost

DESI

Indeks digitalnog gospodarstva i društva / Digital Economy and Society

Index

EIP Europski istraživački prostor

ESIF Europski strukturni i investicijski fondovi

EU Europska unija

EU-28 Europska unija uključujući 28 država članica

ISU Izravna strana ulaganja

GBAORD Proračunska izdvajanja za istraživanje i razvoj / Government Budget

Appropriations or Outlays on R&D

BDP Bruto domaći proizvod

GERD Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj / Gross Domestic

Expenditure on R&D

HAMAG-

BICRO

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

HEI Visoka učilišta

IRCRO Program za istraživanje i razvoj HAMAG-BICRO-a

MINGO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

MZO Ministarstvo znanosti i obrazovanja

OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj / Organisation for

Economic Co-operation and Development

OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

OPRK Operativni program Regionalna konkurentnost 2007. – 2013.

PoC Program provjere inovativnog koncepta / Proof of Concept programme

JIO Javne istraživačke organizacije

RAZUM Program razvoja na znanju utemeljenih poduzeća

I&I Istraživanje i inovacije

I&R Istraživanje i razvoj

Z&T Znanost i tehnologija

SF Strukturni fondovi

SIIF Fond za ulaganje u znanost i inovacije / Science and Innovation

Investment Fund

MSP Mala i srednje velika poduzeća

S3 Strategija pametne specijalizacije

UKF Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja” / Unity through Knowledge Fund

RK Rizični kapital

SOO Sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

23

Tablica s podacima

Popis slika

Slika 1. Trend GERD-a prema izvorima financiranja ...................................... Error! Bookmark not defined.

Slika 2. Glavni sektori proizvodnje (C10 – C12 = Proizvodnja prehrambenih proizvoda; pića i duhanskih proizvoda; C21 = Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka; C29 = Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica). Glavni uslužni sektori (J = Informacije i komunikacije, M = Profesionalne, znanstvene i tehničke djelatnosti). .................................. Error! Bookmark not defined.

2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

GDP per capita (euro per capita) 10500 10500 10400 10300 10200 10200 10400

Value added of services as share of

the total value added (% of total) 67.28 68.07 68.31 68.45 68.99 69.23

Value added of manufacturing as share

of the total value added (%) 14.44 14.16 14.39 14.48 14.12 14.65

Employment in manufacturing as share

of total employment (%) 17.33 16.57 17.2 17.44 17.1 17.14 16.72

Employment in services as share of

total employment (%) 57.86 58.51 57.68 60.08 61.82 63.67 64.14

Share of Foreign controlled enterprises

in the total nb of enterprises (%) 2.32 2.73 2.79 2.72

Labour productivity (Index, 2010=100) 98.6 100 103.8 106.3 108.7 106.3 110.2

New doctorate graduates (ISCED 6)

per 1000 population aged 25-34 0.41 0.62 0.71 0.78 0.81 0.8

Summary Innovation Index (rank) 29 29 28 28 29 29 32

Innovative enterprises as a share of

total number of enterprises (CIS data)

(%) 37.9 39.7

Innovation output indicator (Rank,

Intra-EU Comparison) 26 26 27 27

Turnover from innovation as % of total

turnover (Eurostat) 10.5 10

Country position in Doing Business

(Ease of doing business index

WB)(1=most business-friendly

regulations) 39 40 43

Ease of getting credit (WB GII) (Rank) 56 63

EC Digital Economy & Society Index

(DESI) (Rank) 24 25 24

E-Government Development Index

Rank 35 47 37

Online availability of public services –

Percentage of individuals having

interactions with public authorities via

Internet (last 12 months) 17 19 17 26 25 32 35 36

GERD (as % of GDP) 0.84 0.74 0.75 0.75 0.82 0.79 0.85

GBAORD (as % of GDP) 0.69 0.72 0.75 0.72 0.62 0.62 0.83

R&D funded by GOV (% of GDP) 0.43 0.37 0.36 0.34 0.32 0.33 0.31

BERD (% of GDP) 0.34 0.33 0.34 0.34 0.41 0.38 0.44

Research excellence composite

indicator (Rank) 26

Percentage of scientific publications

among the top 10% most cited

publications worldwide as % of total

scientific publications of the country 3.94 4.57 4.05 4.54

Public-private co-publications per

million population 24.36 28.59 31 23.15 14.31 10.6

Europe Direct je služba koja će vam pomoći

pronaći odgovore na pitanja o Europskoj uniji.

Besplatan telefonski broj (*):

00 800 6 7 8 9 10 11 (*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (iako ih neki operateri, telefonske govornice ili hoteli

mogu naplaćivati).

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak:

preko Knjižare EU-a (https://bookshop.europa.eu/hr/home/),

• više od jednog primjerka ili plakati/karte:

preko predstavništva Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), preko izaslanstava u trećim zemljama (http://collections.internetmemory.org/haeu/content/20160313172652/http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), obraćanjem službi Europe Direct (https://europa.eu/european-union/contact_hr) ili pozivom na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan telefonski broj iz bilo kojeg dijela EU-a (*)). (*) Dobivene su informacije besplatne, kao i većina poziva (iako ih neki operateri, telefonske govornice ili hoteli mogu

naplaćivati).

Publikacije koje se naplaćuju:

• preko Knjižare EU-a (https://bookshop.europa.eu/hr/home/).

doi:10.2760/461123

ISBN 978-92-79-65993-5

KJ-N

A-2

8483-H

R-N