Izvješće o ispunjavanju obveza iz poglavlja 11. - hrv · I.b. Ostale potpore u poljoprivredi...

Vlada Republike Hrvatske

Izvješće o ispunjavanju obveza iz poglavlja 11.

Poljoprivreda i ruralni razvitak

Zagreb, sijeĉanj 2011.

2

SADRŢAJ:

POPIS KRATICA ............................................................................................................ 4

IZVJEŠĆE O ISPUNJAVANJU OBVEZA IZ POGLAVLJA 11. POLJOPRIVREDA I

RURALNI RAZVITAK ............................................................................................. 5

I. HORIZONTALNA PITANJA ...................................................................................... 6

I.a. Izravna plaćanja ................................................................................................................... 6 I.b. Ostale potpore u poljoprivredi ............................................................................................. 8

I.c. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ..................................... 8 I.d. Integrirani administrativni i kontrolni sustav ..................................................................... 12 I.e. Trgovinski mehanizmi ....................................................................................................... 16 I.f. Sustav raĉunovodstvenih podataka u poljoprivredi (FADN) ............................................ 17

II. UREĐENJE TRŢIŠTA .............................................................................................. 18

II.a Ratarski usjevi i šećer ........................................................................................................ 19

II.b. Uzgoj stoke, proizvodnja mesa i mlijeka .......................................................................... 21 II.c. Posebni usjevi, vino i jaka alkoholna pića ........................................................................ 22

III. EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA ........................................................................... 24

IV. POLITIKA KVALITETE ........................................................................................ 25

V. RURALNI RAZVOJ ................................................................................................. 25

VI. VERTIKALNO ZAKONODAVSTVO ................................................................... 28

PRILOG ......................................................................................................................... 30

Poljoprivredne potpore 2000. – 2007. ...................................................................................... 32 Podaci o proizvodnji ţitarica 2000. .......................................................................................... 33

Podaci o proizvodnji ţitarica 2001. .......................................................................................... 34 Podaci o proizvodnji ţitarica 2002. .......................................................................................... 35

Podaci o proizvodnji ţitarica 2003. .......................................................................................... 36 Podaci o proizvodnji ţitarica 2004. .......................................................................................... 37

Podaci o proizvodnji ţitarica 2005. .......................................................................................... 38 Podaci o proizvodnji ţitarica 2006. .......................................................................................... 39 Podaci o proizvodnji ţitarica 2007. .......................................................................................... 40 Podaci o ţetvenim površinama, prirodu i proizvodnji ............................................................. 41 Proizvodna godina 2000. ......................................................................................................... 41

Proizvodna godina 2001. ......................................................................................................... 43 Proizvodna godina 2002. ......................................................................................................... 45 Proizvodna godina 2003. ......................................................................................................... 47 Proizvodna godina 2004. ......................................................................................................... 49

Proizvodna godina 2005. ......................................................................................................... 51 Proizvodna godina 2006. ......................................................................................................... 53

Proizvodna godina 2007. ......................................................................................................... 55 Bilanca vina 2000. - 2008. ....................................................................................................... 57

3

Goveda – broj ţivotinja ............................................................................................................ 58 Goveda, klanje – broj ţivotinja ................................................................................................ 58 Goveda, klanje, teţina ţivotinja ............................................................................................... 59 Ovce i koze – broj ţivotinja ..................................................................................................... 59

Podaci o šećeru ......................................................................................................................... 60 Obveze preuzete o okviru WTO-a - šećer ................................................................................ 61 WTO kvota za šećer ................................................................................................................. 62 Podaci o proizvodnji mlijeka .................................................................................................... 63 Obveze preuzete u okviru WTO-a za mlijeko i mlijeĉne proizvode ........................................ 66

Plan implementacije Vinogradarskog registra u RH ...................................................... 71

Vinogradarske zone u RH .............................................................................................. 82

4

POPIS KRATICA

APPRRR: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

ARKOD (vidjeti i LPIS): sustav za identifikaciju zemljišnih ĉestica

DHMZ: Drţavni hidrometeorološki zavod

DKP: digitalni katastarski plan

DMR: digitalni model reljefa

DOF: digitalna ortofoto karta

EAFRD: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (engl. European Agricultural Fund

for Rural Development)

EEZ: Europska ekonomska zajednica

EU: Europska unija

EZ: Europska zajednica

FADN: sustav raĉunovodstvenih podataka u poljoprivredi (engl. Farm Accountancy Data

Network)

GPS: sustav globalnog pozicioniranja (engl. Global Positioning System)

HCR: Hrvatski centar za razminiranje

HCPHS: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

HZPSS: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu sluţbu1

IAKS: integrirani administrativni i kontrolni sustav

IPA: instrument pretpristupne pomoći (engl. Instrument for Pre-Accession Assistance)

IPARD: instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (engl. Instrument for Pre-

Accession Assistance for Rural Development)

JRC: zajedniĉki istraţivaĉki centar (engl. Joint Research Centre)

LPIS (vidjeti i ARKOD): sustav za identifikaciju zemljišnih ĉestica (engl. Land Parcel

Identification System)

MPRRR: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

NN: Narodne novine

OI: oznaka izvornosti

OTU: oznaka tradicionalnog ugleda

OZP: oznaka zemljopisnog podrijetla

SGM: standardna bruto marţa (engl. Standard Gross Margin)

SMR: obavezni zahtjevi za upravljanje (engl. Statutory Management Requirements)

SO: standardna proizvodnja (engl. Standard Output)

SPS: sustav jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu (engl. Single Payment Scheme)

TK: topografska karta

WTO: Svjetska trgovinska organizacija (engl. World Trade Organisation)

1 Od 1. sijeĉnja 2011. godine HZPSS pripojen je Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

5

IZVJEŠĆE O ISPUNJAVANJU OBVEZA IZ POGLAVLJA 11. POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK

za razdoblje od 8. rujna 2008. godine (predaja Pregovaračkog stajališta Republike

Hrvatske za poglavlje 11. Europskoj uniji) do siječnja 2011. godine

Pregovori o poglavlju 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak formalno su otvoreni na sastanku

MeĊuvladine konferencije o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, odrţanom 2.

listopada 2009. godine.

Ovo Izvješće obuhvaća aktivnosti i mjere koje je Hrvatska poduzela s ciljem ispunjavanja

obveza koje proizlaze iz Pregovaraĉkog stajališta Republike Hrvatske i Zajedniĉkog stajališta

Europske unije za poglavlje 11., ukljuĉujući utvrĊena mjerila za zatvaranje pregovora u ovom

poglavlju koja glase:

Hrvatska treba predstaviti plan provedbe za uspostavljanje integriranog administrativnog i

kontrolnog sustava (IAKS) koji će biti u potpunosti u funkciji s datumom pristupanja.

Plan treba pokriti sve radnje potrebne za potpunu provedbu svake zasebne komponente

sustava te njihove integracije, ukljuĉujući prezentaciju trenutnog stanja priprema te

buduće ciljeve navedene u tablici, plan zakonodavstva koji tek treba usvojiti, toĉne

proraĉunske zahtjeve te zahtjeve ljudskih resursa. Hrvatska treba pokazati dostatan

napredak prema postavljanju IAKS-a, ukljuĉujući uspostavljanje sustava za identifikaciju

zemljišnih ĉestica (LPIS).

Hrvatska treba predstaviti plan provedbe za uspostavljanje Agencije za plaćanje koja će

biti u potpunosti u funkciji s datumom pristupanja. Uzevši u obzir standarde u pogledu

neovisnosti, pouzdanosti, odgovornosti i financijskog poštenja, plan bi trebao ukljuĉiti

prezentaciju trenutnog statusa priprema, buduće ciljeve navedene u rasporedu, plan

zakonodavstva koji tek treba usvojiti, jasne proraĉunske zahtjeve, potrebe ljudskih

potencijala ukljuĉujući raspored zapošljavanja i utvrĊivanje mogućih nedostataka i

odgovarajućih rješenja. Hrvatska treba pokazati dostatni napredak prema uspostavljanju

Agencije za plaćanje.

Hrvatska treba predstaviti plan provedbe kako bi se u potpunosti pripremila za primjenu

jedinstvene Uredbe za organizaciju zajedniĉkoga trţišta (EZ) br. 1234/2007 do trenutka

pristupanja u sljedećim podruĉjima: šećer, voće i povrće te mlijeko. Nadalje, Hrvatska

treba pokazati dovoljan napredak prema uspostavljanju jedinstvene organizacije

zajedniĉkog trţišta, koja će postati u potpunosti funkcionalna do trenutka pristupanja.

U svrhu ispunjavanja utvrĊenih mjerila za zatvaranje pregovora u poglavlju 11., na

sjednicama Vlade Republike Hrvatske od 11. i 19. veljaĉe 2010. godine doneseni su

Provedbeni plan uspostave Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

i Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava u Republici Hrvatskoj (prvo i drugo

mjerilo za privremeno zatvaranje poglavlja) te Akcijski plan usklaĊivanja s ureĊenjem trţišta

poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji (treće mjerilo za privremeno zatvaranje

poglavlja).

6

Nakon usvajanja ova dva kljuĉna dokumenta, Republika Hrvatska prikazala je postignuti

napredak u vezi ovih pitanja tijekom dvije monitoring misije Europske komisije odrţane u

2010. godini. Prva je odrţana od 7. do 11. rujna 2010. s ciljem ocjene razine napretka u

uspostavi operativne Agencije za plaćanja te stanja vezanog uz IAKS i LPIS. Ova misija

obuhvatila je provjeru i potvrdu napretka u odnosu na strukture i sustave uspostavljene u

središnjem uredu Agencije za plaćanja u Zagrebu i u njenim regionalnim uredima, kao i

praktiĉke provjere i mjerenja na terenu, tj. verifikaciju kvalitete sustava i podataka. Druga

monitoring misija odrţana je 4. i 5. listopada 2010. i odnosila se na ocjenu napretka u

uspostavi zajedniĉkog ureĊenja trţišta poljoprivrednih proizvoda, ukljuĉujući horizontalne

mjere i mjere po sektorima.

Detalji o napretku koji je Republika Hrvatska prikazala na ovim misijama predstavljen je u

odgovarajućim poglavljima ovog Izvješća. Republika Hrvatska smatra da napredak postignut

nakon usvajanja akcijskih planova dokazuje da su ispunjeni uvjeti utvrĊeni za privremeno

zatvaranje poglavlja 11.

I. HORIZONTALNA PITANJA

I.a. Izravna plaćanja

Vlada Republike Hrvatske usvojila je u prosincu 2008. godine plansko tehniĉki dokument

"Prilagodba sustava potpore poljoprivredi u razdoblju do ulaska RH u EU" koji je dao

smjernice za izradu novog Zakona o drţavnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju. U

navedenom dokumentu definiran je proraĉunski okvir za financiranje mjera I. i II. stupa u

poljoprivredi u razdoblju do ulaska RH u EU uz snaţniji rast udjela mjera II. stupa.

PredviĊeno je takoĊer pojednostavljenje sustava izravnih plaćanja i ravnomjernija raspodjela

plaćanja meĊu korisnicima drţavne potpore.

Polazeći od opisanih smjernica, u srpnju 2009. stupio je na snagu Zakon o drţavnoj potpori

poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 83/09, 153/09, 60/10). Zakonom je pojednostavljen

sustav izravnih plaćanja smanjenjem broja razreda potpore te je uvedeno osnovno plaćanje u

biljnoj proizvodnji kao oblik proizvodno nevezanog plaćanja. TakoĊer su propisani

mehanizmi financijske discipline i utvrĊene najviše razine jediniĉnih plaćanja za 2009. i 2010.

godinu.

Mehanizmi financijske discipline provodili su se u skladu sa Zakonom. Za proizvodnu godinu

2009. plaćanja su izvršena u skladu s raspoloţivim sredstvima Drţavnog proraĉuna. Prosjeĉno

umanjenje obveza u odnosu na maksimalne jediniĉne iznose za sve vrste izravnih plaćanja za

proizvodnu godinu 2009. iznosilo je oko 7 posto. Tijekom sijeĉnja 2011. bit će napravljen

završni obraĉun modulacije za tu proizvodnu godinu jer se ona sukladno Zakonu nije

obraĉunavala unaprijed. Sukladno Zakonu o drţavnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju

bit će tijekom 2011. izvršena i plaćanja za proizvodnu 2010. godinu, kao i obraĉun

modulacije.

Zakon je propisao i okvir na temelju kojeg se zapoĉelo s izgradnjom sustava identifikacije

zemljišnih ĉestica (u daljnjem tekstu: ARKOD) kao i IAKS-a. Donošenjem tog Zakona

napravljen je prvi korak u pribliţavanju hrvatskog sustava izravnih plaćanja u poljoprivredi

7

sustavu koji se primjenjuje u Europskoj uniji.

Okvir za daljnje usklaĊivanje sustava izravnih plaćanja donijela je u veljaĉi 2010. godine

Vlada Republike Hrvatske u obliku plansko tehniĉkog dokumenta „Reforma sustava

poljoprivredne potpore u Hrvatskoj u razdoblju 2010. - 2013. godine – konceptualni okvir za

poljoprivrednu politiku u pretpristupnom razdoblju“. On sadrţi strateški okvir i kljuĉne

elemente hrvatske poljoprivredne politike na temelju kojih će se u pretpristupnom razdoblju

provoditi postupna prilagodba sustava domaće potpore Zajedniĉkoj poljoprivrednoj politici

Europske unije. Jedan od osnovnih ciljeva prilagodbe modela potpora bio je taj da se što je

moguće više smanje negativni, a pojaĉaju pozitivni uĉinci budućeg integriranja Republike

Hrvatske u ĉlanstvo Europske unije i ukljuĉenja u jedinstveno trţište gdje je obvezna

primjena jedinstvene poljoprivredne politike, posebice na podruĉju trţišno-cjenovnih mjera,

ali i mjera ruralnog razvoja.

Time je proces prilagodbe nastavljen i u 2010. godini, a na temelju smjernica iz ovog

dokumenta izraĊen je i usvojen novi Zakon o drţavnoj potpori poljoprivredi i ruralnom

razvoju kojim se propisuje sustav izravnih plaćanja u poljoprivredi za preostalo razdoblje do

ulaska u EU, stvaraju pretpostavke za lakši prijelaz na sustav jedinstvenog plaćanja po

gospodarstvu (SPS sustav) danom pristupanja RH u EU te odreĊuju mjere potpore ruralnom

razvoju koje će se provoditi u pretpristupnom i postpristupnom razdoblju.

Novim Zakonom je predviĊeno zadrţavanje samo nekoliko proizvodno vezanih stavaka u

2011. godini za najosjetljivije sektore: mlijeko (isporuka mlijeka i mlijeĉne krave), goveda

(krave dojilje i tov goveda), ovce i koze te svinjogojski sektor u stoĉarstvu, kao i duhan,

šećerna repa i maslinovo ulje u biljnoj proizvodnji. Tako je broj proizvodno vezanih stavaka

smanjen u razdoblju od dvije godine s više od dvije stotine u 2008. godini na samo devet u

2011. godini. Pri tome je proizvodno vezanim izravnim plaćanjima smanjen udio sa 100% u

2008. godini na samo 35% za proizvodnu 2011. godinu. U odnosu na prosjeĉan udio

nevezanih plaćanja u razdoblju 2009. – 2010. godine od 50%, udio nevezanih izravnih

plaćanja se u 2011. godini dodatno povećava na 65%, a planirani iznos za 2012. iznosi 84%,

što je pribliţno prosjeĉnom sadašnjem iznosu nevezanih plaćanja u zemljama Europske unije.

Zakonom je takoĊer predviĊeno da se od 2012. godine zapoĉinje s primjenom SPS modela

izravnih plaćanja uz dodjelu prava korisnicima na temelju zahtjeva podnesenih u toj godini.

Taj model će biti u potpunosti u skladu sa sadašnjim propisima za izravna plaćanja u EU.

PredviĊeno je zadrţavanje dviju proizvodno vezanih stavaka (krave dojilje, ovce i koze) te

diferencijacija razine izravnih plaćanja izmeĊu livada i pašnjaka s jedne strane i svih ostalih

kategorija korištenja poljoprivrednog zemljišta s druge strane. PredviĊeno je takoĊer

korištenje nacionalne rezerve u skladu s ĉlankom 57. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 za ĉetiri

osjetljiva sektora (mlijeko, tov goveda, duhan, ovce i koze) što će biti u obliku dodatne

vrijednosti prava na plaćanja koja će u cijelosti biti proizvodno nevezana.

Zakon predviĊa primjenu LPIS-a od proizvodne 2011. godine, kao i primjenu naĉela dobre

poljoprivredne i okolišne prakse kao uvjeta za ostvarenje prava na punu potporu. Modulacija

izravnih plaćanja će se primjenjivati do ulaska u EU za tri kategorije korisnika sukladno

nacionalnoj podjeli i stopama, a od ĉlanstva u EU u cijelosti u skladu s pravilima EU za nove

ĉlanice.

Novi Zakon je usvojen u Hrvatskom saboru 15. srpnja 2010. (NN 92/10) i stupio je na snagu

1. sijeĉnja 2011. godine.

8

I.b. Ostale potpore u poljoprivredi

Drţavne potpore

Kako se u okviru pravne steĉevine Europske unije u podruĉju drţavnih potpora zahtijeva

uspostava administrativne strukture i sustava za praćenje svih potpora u poljoprivredi i

ruralnom razvoju koje se financiraju sredstvima iz nacionalnih izvora, tijekom 2009. godine je

stvoren pravni okvir za praćenje drţavnih potpora u poljoprivredi u legislativi koja daje opći

okvir za ureĊenje poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj i koja ureĊuje potpore u

poljoprivredi.

Novi Zakon o poljoprivredi koji je donesen koncem 2009. godine (NN 149/09) daje

nadleţnost Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR) za praćenje

drţavne potpore i voĊenje registra drţavne potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Njime

je takoĊer propisana obveza davatelja drţavne potpore da MPRRR-u dostavljaju podatke o

vrstama i intenzitetu potpora te korisnicima. Pri tome se pod drţavnom potporom

podrazumijeva ona vrsta potpore koja se financira iz Drţavnog proraĉuna Republike Hrvatske

te jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave.

Novi Zakon o drţavnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10) propisuje mjere

drţavne potpore koje mogu financirati jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave te

uspostavu Registra potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju jedinica lokalne i podruĉne

(regionalne) samouprave za praćenje i kontrolu dodjele drţavnih potpora na regionalnoj

razini.

I.c. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Agencija je osnovana na temelju Zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi,

ribarstvu i ruralnom razvoju (NN 30/09). Agencija je sluţbeno upisana u Sudski registar

trgovaĉkih društava pri Trgovaĉkom sudu u Zagrebu 18. prosinca 2009. Upravno vijeće

Agencije usvojilo je Pravilnik o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta, temeljem

kojeg je do kraja 2009. izvršen prijelaz djelatnika iz Ravnateljstva za trţišnu i strukturnu

potporu u poljoprivredi MPRRR te djelatnika Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnoga gospodarstva i ureda drţavne uprave u ţupanijama.

Provedbeni plan uspostave Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

(APPRRR) i integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS-a) u Republici

Hrvatskoj Vlada RH usvojila je 11. veljaĉe 2010. godine s ciljem ispunjavanja mjerila za

zatvaranje pregovora u poglavlju 11., koja su navedena u Zajedniĉkom stajalištu Europske

unije od 2. listopada 2009. (relevantna mjerila za zatvaranje pregovora navedena su na stranici

5. ovoga Izvješća).

Sukladno Provedbenom planu, danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju APPRRR

bit će spremna provoditi mjere trţišne politike i programa ruralnog razvoja koje se financiraju

iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni

razvoj u sukladnosti s Uredbom Komisije (EZ) br. 885/2006 od 21. lipnja 2006. kojom se

9

utvrĊuju detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ-a) br. 1290/2005 u pogledu akreditacije

agencija za plaćanje i drugih tijela i potvrde obraĉuna Europskoga poljoprivrednoga

jamstvenoga fonda (EAGF) i Europskog poljoprivrednoga fonda za ruralni razvoj (EAFRD)

te s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedniĉke

poljoprivredne politike.

APPRRR takoĊer je odgovorna za uspostavu i provedbu integriranog administrativnog i

kontrolnog sustava, koji će se koristiti kao pomoćni alat za izravna plaćanja, komplementarna

nacionalna plaćanja i mjere ruralnog razvoja vezane uz površine.

Sva radna mjesta u sistematizaciji APPRRR (naziv, poslovi i obveze), kao i uvjeti (u smislu

kvalifikacije, vještina, radnog iskustva) za svako od tih mjesta unutar strukture Agencije

definirani su u Pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta.

Djelatnici APPRRR imaju status javnih sluţbenika i kao takvi obvezni su se pridrţavati

Etiĉkog kodeksa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Svi

djelatnici APPRRR (središnji ured i regionalni uredi) potpisali su izjave o povjerljivosti i

nepristranosti koje detaljnije pokrivaju pitanja sadrţana u Etiĉkom kodeksu, posebice kada se

radi o pitanju sukoba interesa i povjerljivosti, odnosno poslovnoj tajni.

Zapošljavanje

Pravilnikom o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, prije usvojenih izmjena i

dopuna u APPRRR je bilo sistematizirano ukupno 518 radnih mjesta – 288 u središnjem

uredu te 230 u regionalnim uredima. Nakon izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjem ustroju

i sistematizaciji radnih mjesta u Agenciji je sistematizirano 528 radnih mjesta, od ĉega 290 u

središnjem uredu (trenutno popunjeno 228) i 238 radnih mjesta u regionalnim uredima

(trenutno popunjeno 236).

Slijedi kronologija natjeĉaja:

Prvi natjeĉaj za zapošljavanje djelatnika

Sukladno Provedbenom planu, APPRRR je krajem sijeĉnja 2010. godine raspisala prvi

natjeĉaj za zapošljavanje u 2010. godini. Natjeĉaj je bio raspisan za prijem u radni odnos za

ukupno 66 djelatnika, od ĉega je 49 radnih mjesta bilo na neodreĊeno vrijeme, a 17 na

odreĊeno vrijeme u svojstvu pripravnika. Nakon završetka procedure natjeĉaja u radni odnos

primljeno je ukupno 58 djelatnika, od toga 15 pripravnika i 43 djelatnika na neodreĊeno

vrijeme.

Natjeĉaji za imenovanje ravnatelja i zamjenika

U sijeĉnju 2010. godine raspisan je i javni natjeĉaj za imenovanje ravnatelja te zamjenika

ravnatelja. Po provedenom natjeĉaju, 24. oţujka 2010. godine Upravno vijeće donijelo je

Odluku o imenovanju ravnatelja Agencije, dok je natjeĉaj za imenovanje zamjenika ravnatelja

poništen. Natjeĉaj za imenovanje zamjenika ravnatelja bio je ponovno raspisan 11. lipnja

2010. i objavljen u Narodnim novinama broj 72/10, a Upravno vijeće Agencije 30. srpnja

2010. donijelo je Odluku o imenovanju zamjenika ravnatelja.

UnapreĊenje organizacijske strukture i dodatno zapošljavanje

10

Sukladno potrebi da APPRRR zapošljava odreĊene specifiĉne struĉnjake, odnosno osoblje

specifiĉnog profila i struĉnosti za odreĊene funkcije (unutarnji IT revizor, struĉni referent za

administraciju mreţnog posluţitelja i savjetnik za informacijsku sigurnost) te uslijed

povećanog obujma poslova u regionalnim uredima, Upravno vijeće Agencije je 30. srpnja

2010. odobrilo prijedlog izmjena i dopuna postojećeg Pravilnika o unutarnjem ustroju i

sistematizaciji radnih mjesta, u okviru kojeg su odreĊena specifiĉna radna mjesta uvrštena u

sistematizaciju. To je rezultiralo povećanjem ukupnog broja zaposlenih u Agenciji na 528, te

otvorilo mogućnost za raspisivanje novog natjeĉaja za zapošljavanje specifiĉnih struĉnjaka.

Stvaranje tih radnih mjesta unutar organizacijske strukture Agencije omogućilo je

zapošljavanje specifiĉnih struĉnjaka kao vlastitog osoblja umjesto oslanjanja na vanjsku

uslugu.

Drugi, treći i ĉetvrti natjeĉaj za zapošljavanje djelatnika

Nakon zapošljavanja 58 osoba slijedom prvog natjeĉaja objavljenog u sijeĉnju 2010., drugi

natjeĉaj za popunjavanje 45 slobodnih radnih mjesta (27 na neodreĊeno vrijeme te 18

pripravnika) bio je otvoren od 02. do 10. lipnja 2010.

Od 45 slobodnih radnih mjesta, na 22 su zaposleni djelatnici na neodreĊeno vrijeme, a 16

djelatnika zaposleno je kao pripravnici. Natjeĉaj za preostala nepopunjena radna mjesta je

poništen.

U kolovozu 2010. je APPRRR raspisala dva dodatna natjeĉaja za specifiĉna radna mjesta:

- 03. kolovoza raspisan je natjeĉaj za 4 radna mjesta: 2 struĉnjaka za javnu nabavu (za

Odjel javne nabave u Sektoru općih i pravnih poslova) i 2 struĉnjaka za tehniĉke analize

(za Odjel za tehniĉke analize u Sektoru za strukturnu potporu). Navedeni natjeĉaj je

poništen dana 22. rujna 2010. godine.

- 23. kolovoza raspisan je natjeĉaj za 3 radna mjesta: 1 savjetnik za informacijsku sigurnost

(za Ured ravnatelja), 1 unutarnji IT revizor (za Sektor za unutarnju reviziju ) i 1 struĉni

referent za administraciju mreţnog posluţitelja (za Sektor za informacijsko upravljanje).

Ovaj natjeĉaj poništen je 14. listopada 2010.

Dana 23. listopada 2010. ponovljen je natjeĉaj za ĉetiri slobodna radna mjesta. Radi se o

radnim mjestima za 2 struĉnjaka za javne nabave (za Odjel javne nabave u Sektoru općih i

pravnih poslova) i 2 struĉnjaka za tehniĉke analize (za Odjel za tehniĉke analize u Sektoru za

strukturnu potporu). Postupak odabira kandidata za sva ĉetiri radnih mjesta je dovršen i

dostavljene su odluke o rasporedu na radno mjesto. Nakon zaprimanja odluka o rasporedu na

radno mjesto, kandidati će potpisati ugovor o zapošljavanju.

Stanje zapošljavanja u regionalnim uredima

Prema spomenutim usvojenim izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustroju i

sistematizaciji radnih mjesta u APPRRR, sada je ukupno sistematizirano 238 radnih mjesta u

regionalnim uredima.

Napravljena je nova analiza obima posla za regionalne urede na temelju oĉekivanog broja

svih zahtjeva za potporu. U novoj analizi obima posla uzeto je u obzir organiziranje poslova

vezanih uz zahtjeve za izravna plaćanja, odnosno planirano vrijeme potrebno za elektroniĉko

11

popunjavanje zahtjeva, prema kojoj jedan djelatnik moţe obraditi oko 350 zahtjeva godišnje.

Sukladno tome, procijenjeni potrebni broj zaposlenih u regionalnim uredima je 340. U skladu

s tom analizom, prijedlog za nove izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem ustroju i

sistematizaciji radnih mjesta u APPRRR će biti dostavljen Upravnom vijeću, kako bi bio

odobren i usvojen u prvom kvartalu 2011., s tim da se novi natjeĉaj za primanje u radni odnos

u regionalnim uredima moţe raspisati poĉetkom 2011. godine.

Edukacije i treninzi

IzraĊen je i usvojen godišnji individualni plan edukacije djelatnika APPRRR za 2010. godinu,

kao i osnovni paket edukacije za nove djelatnike. Edukacija u 2011. godini odvijat će se

temeljem godišnjeg individualnog plana edukacije djelatnika Agencije za 2011. godinu. To se

odnosi na sve djelatnike Agencije, ukljuĉujući i novozaposlene.

Provedba osnovne edukacije za djelatnike regionalnih ureda završila je sredinom svibnja

2010. Novozaposlenih 55 djelatnika iz središnjeg ureda i 227 djelatnika regionalnih ureda

završilo je osnovnu edukaciju. Ista vrsta treninga bit će organizirana za djelatnike središnjeg i

regionalnih ureda nakon novog kruga zapošljavanja. Uz to, za djelatnike središnjeg ureda

odrţano je 39 specifiĉnih treninga. TakoĊer, odrţan je jedan trening trenera za ukupno 10

djelatnika.

U oţujku 2010. godine usvojen je Plan informatizacije za razdoblje 2010. - 2012. U tijeku je

usklaĊivanje poslovnih procesa APPRRR s normom ISO/IEC 27002 u cilju povećanja razine

informacijske sigurnosti.

Projekti u okviru IPA 2007.

U APPRRR trenutno se provodi IPA 2007 projekt „Uspostava uĉinkovitog i financijski

pouzdanog sustava upravljanja i kontrole korištenja poljoprivrednih sredstava sukladno

zahtjevima EU i meĊunarodnim revizorskim standardima“. Opći cilj projekta je jaĉanje

hrvatske javne uprave i institucija s ciljem osiguravanja provedbe Zajedniĉke poljoprivredne

politike u Republici Hrvatskoj nakon pristupanja EU. Navedeni projekt se provodi u tri

komponente: twinning, tehniĉka pomoć i nabava.

Kroz twinning komponentu djelatnici APPRRR u suradnji s twinning struĉnjacima iz

partnerskih agencija za plaćanje ojaĉat će kapacitete APPRRR u svrhu definiranja cijelog

procesa korištenja sredstava iz poljoprivrednih fondova, poĉevši od pripreme prijava za

potpore do plaćanja. Twinning projekt je s provedbom aktivnosti zapoĉeo 19. sijeĉnja 2010., a

predviĊeno trajanje projekta je 20 mjeseci.

Kroz komponentu tehniĉke pomoći osigurat će se uspostava i provedba uĉinkovitog i

pouzdanog financijskog sustava u APPRRR. Svrha ovog projekta je aţuriranje i integracija

svih elemenata IAKS-a, odnosno softverske podrške za cijeli proces obrade prijava na

natjeĉaje i kontrolu korištenja poljoprivrednih fondova. Ovo ukljuĉuje podnošenje zahtjeva za

potporu, administrativne kontrole, unakrsne provjere s ARKOD-om, analizu rizika, kontrolu

na terenu, autorizaciju isplata i izvještavanje u skladu s EU zahtjevima i meĊunarodnim

revizijskim standardima. TakoĊer jedna pod-komponenta bavit će se pripremom i

organizacijom informativne kampanje o Zajedniĉkoj poljoprivrednoj politici Europske unije

za krajnje korisnike. Komponenta tehniĉke pomoći je poĉela s radom 13. travnja 2010.

12

Tijekom lipnja i srpnja 2010. djelatnici APPRRR su u suradnji s predstavnicima oba projekta

dogovorili dodatno praćenje i nadgledanje provedbe projekata kako bi mogli uloţiti dodatne

napore za ostvarivanje ugovorenih ciljeva. Dogovoreni mehanizmi za ostvarivanje gore

navedenog su redovni dvotjedni sastanci voditelja timova i projekata s 29 predstavnika

APPRRR odgovornih za provedbu svih šest komponenti oba projekta, a u cilju minimalizacije

kašnjenja u provedbi projekta.

Komponentom nabave osigurava se informatiĉka oprema (osobna i prijenosna raĉunala) za

djelatnike APPRRR u središnjem i regionalnim uredima, kao i oprema za kontrolore u

APPRRR potrebna za punu mobilnost i uĉinkovitost pri kontroli na terenu (digitalne kamere,

GPS ureĊaji, laserski daljinomjeri i vozila). Putem ove komponente već je nabavljeno 280

osobnih raĉunala i 130 prijenosnih raĉunala, 130 digitalnih kamera, 130 GPS ureĊaja, 130

laserskih daljinomjera i 25 vozila.

Izmjenom projektnog saţetka je višak sredstava, koji je ostao nakon ugovaranja,

preprogramiran u nabavu dodatnih 17 terenskih vozila. Ova vozila, osim za klasiĉnu kontrolu

na terenu na teško dostupnim podruĉjima, koristit će se za superviziju/provjeru provedene

kontrole na terenu, kontrolu LPIS podataka, kontrolu korisnika mjera izravnih plaćanja i

trţišne potpore i podršku djelatnicima regionalnih ureda od strane Sektora za planiranje i

koordinaciju. Traţena vozila će se rasporediti izmeĊu središnjeg i regionalnih ureda prema

naĉelu broja korisnika potpora, veliĉine teritorija koji regionalni uredi pokrivaju i postotku

teško dostupnih podruĉja u ţupanijama.

I.d. Integrirani administrativni i kontrolni sustav

Sukladno Provedbenom planu, APPRRR je odgovorna za uspostavu i provedbu IAKS

sustava koji će sluţiti kao alat podrške za izravna plaćanja, komplementarna nacionalna

plaćanja, te mjere ruralnog razvoja vezane uz površinu. Priprema Provedbenog plana, kao i

pravovremeno ispunjavanje svih već definiranih aktivnosti i zadaća za uspostavu IAKS-a,

osigurat će da će sustav biti u punoj primjeni do dana pristupanja, kako je zadano mjerilom

za zatvaranje poglavlja 11. navedenim na stranici 5. ovoga Izvješća. Krajnji rok za uspostavu

potpuno operativnog i funkcionalnog IAKS sustava je kraj 2011. godine.

Intenzivan rad na razvijanju dokumenata i procedura za IAKS sustav zapoĉeo je u sijeĉnju

2010. godine s poĉetkom projekta IPA 2007 – komponente twinning. Nadogradnja

programske podrške zapoĉela je u okviru aktivnosti s poĉetkom realizacije projekta IPA 2007

– komponente tehniĉka pomoć, u okviru koje će biti izgraĊena softverska podrška procesima

IAKS-a.

Definiranje mjera koje treba provesti

Sukladno dokumentu „Reforma sustava poljoprivredne potpore u Hrvatskoj u razdoblju 2010. -

2013. godine – konceptualni okvir za poljoprivrednu politiku u pretpristupnom razdoblju“,

provedeno je usklaĊivanje s EU shemama potpore u novom Zakonu o drţavnoj potpori

poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10) i definirane su mjere za 2011. i 2012. godinu.

Izravna plaćanja u 2011. obuhvaćat će osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini i

proizvodno vezana plaćanja.

(1) Osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini je plaćanje za:

13

- livade i pašnjake,

- sve ostale vrste korištenja zemljišta.

(2) Proizvodno vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji jesu plaćanja za:

- maslinovo ulje,

- šećernu repu,

- duhan.

(3) Proizvodno vezana plaćanja u stoĉarstvu jesu plaćanja za:

- krave dojilje,

- ovce i koze,

- tov goveda,

- mlijeĉne krave,

- rasplodne krmaĉe,

- kravlje, ovĉje i kozje mlijeko.

Detaljni opis provedbe IAKS shema u 2011. bit će propisan Pravilnikom o provedbi IAKS

sheme u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji će biti usvojen u sijeĉnju 2011. Jedinstveni

zahtjev sastoji se od: zahtjeva za shemu direktne potpore, mjera ruralnog razvoja vezanih uz

površinu (organski uzgoj, integrirana poljoprivredna proizvodnja, podruĉja s oteţanim

uvjetima gospodarenja) i oĉuvanja autohtonih i zaštićenih pasmina domaćih ţivotinja.

Priprema pisanih IAKS procedura

Nastavlja se intenzivan rad na pripremi dokumenata i procedura, uz pomoć struĉnjaka s

projekta IPA 2007 - komponente twinning. Nakon već pripremljenog općenitog dokumenta

“Vodiĉ za pripremu pisanih procedura i dokumenata” pripremljen je i nacrt prikaza procesa za

IAKS, dijagrami tijeka te tekstualni dio. Glavne pripremljene procedure su:

- procedura za odrţavanje Upisnika poljoprivrednih gospodarstva,

- procedura za odrţavanje i voĊenje ARKOD-a,

- procedura za inicijalnu alokaciju prava na plaćanja,

- procedura za odrţavanje prava na plaćanje,

- procedura za inicijalnu alokaciju prava na premije,

- procedura za odrţavanje prava na premije,

- procedura za Vinogradarski registar,

- procedura za pripremu kampanje,

- procedura za podnošenje zahtjeva,

- procedura za popunjavanje i obradu zahtjeva,

- procedura za super-kontrolu,

- procedura za smanjenja i iskljuĉenja, kalkulaciju i autorizaciju,

- procedura za kontrolu na terenu sluĉajnim odabirom poljoprivrednika i analizom rizika,

- procedura za klasiĉnu kontrolu na terenu za poljoprivredne površine,

- procedura za kontrolu metodom daljinskog istraţivanja,

- procedura za klasiĉnu kontrolu na terenu za ţivotinje,

- procedura za klasiĉnu kontrolu na terenu višestruke sukladnosti.

Kontrola višestruke sukladnosti na terenu

APPRRR je pripremila prijedlog o organizaciji kontrole na terenu vezano za višestruku

sukladnost, koji je usvojen od strane uprave u veljaĉi 2010. godine. Osnovna naĉela i naĉini

suradnje u provedbi sustava kontrole dogovoreni su s nadleţnim tijelima (relevantne

14

inspekcije) za kontrolu višestruke sukladnosti te je izraĊen nacrt teksta sporazuma o kontroli

višestruke sukladnosti koji je poslan na potpisivanje u sve relevantne institucije. U lipnju

2010. Sporazum je potpisao MPRRR. On, izmeĊu ostalog, ukljuĉuje i odredbe o:

delegiranom tijelu za obavljanje kontrola na terenu višestruke sukladnosti u nadleţnosti

APPRRR, Upravi za veterinarsku inspekciju MPRRR (SMR-ovi 6, 7, 8, 10, 11, 12, 13,

14, 15, 16, 17, 18) i izvješćivanju;

izvještavanju APPRRR o svim obavljenim inspekcijama višestruke sukladnosti u okviru

nadleţnosti Uprave za poljoprivrednu i fitosanitarnu inspekciju MPRRR (SMR-ovi: 4, dio

7, 9, dio 11, vezano uz biljnu proizvodnju, dobre poljoprivredne i okolišne uvjete).

Pripremljeni su sporazumi s Ministarstvom kulture i Ministarstvom regionalnog razvoja,

šumarstva i vodnoga gospodarstva te će oni biti potpisani tijekom prvog kvartala 2011.

godine.

IAKS pilot projekt

IAKS pilot projekt je odrţan od 19. do 23. srpnja 2010. na šest razliĉitih lokacija, simulirajući

proces podnošenja jedinstvenog zahtjeva u 2011. godini. Ukupno su obraĊena 842

gospodarstva. Rezultati analize korišteni su za pripremu kampanje u 2011. godini. U okviru

IAKS pilot projekta planirana je provedba kontrole na terenu i kontrola daljinskim

istraţivanjem, meĊutim, Drţavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila je

natjeĉaj.

Procedure i obrasci za pilot projekt koriste se za pripremu procedura za podnošenje zahtjeva

za potporu u 2011. godini. Planira se da će kontrolu na terenu u proizvodnoj godini 2011.

obaviti delegirano tijelo te da će se pilot projekt za kontrolu daljinskim istraţivanjem provesti

2011. u suradnji s JRC.

Sustav za identifikaciju zemljišnih ĉestica - ARKOD

Sukladno Provedbenom planu, APPRRR u potpunosti je odgovorna za stvaranje i odrţavanje

ARKOD-a. Do veljaĉe 2011. sva poljoprivredna gospodarstva registrirana u Upisniku

poljoprivrednih gospodarstava bit će unesena u ARKOD sustav.

Potrebne prostorne podloge su nabavljene tijekom 2009. godine. Svi podaci vezani za

digitalne ortofoto karte (DOF) za ĉitavo podruĉje Republike Hrvatske (100% - 10.947 listova)

dostavljeni su u APPRRR 7. travnja 2010. Sklopljen je ugovor o nabavi novih DOF (karte iz

2006/2007 za koje se pribliţava datum isteka), dok je okvirni sporazum za trogodišnji ciklus

aţuriranja potpisan u studenom 2010. Prvi ugovor unutar okvirnog sporazuma potpisan je 22.

studenog 2010.

Dostavljeni su i uneseni u sustav svi digitalni katastarski planovi (DKP) za cjelokupno

podruĉje Republike Hrvatske (3300 katastarskih općina).

Isporuĉeni su kompletni podaci digitalnog modela reljefa (DMR) za cjelokupno podruĉje

Republike Hrvatske (100%) te 100% topografskih karata 25 (TK25).

Inicijalni podaci izraĊeni su za ukupno 9.960 listova (59.760 km2) te su uneseni u sustav. Za

inicijalnu vektorizaciju DOF listova objavljen je javni natjeĉaj i sklopljen ugovor 2. studenog

15

2010. godine. Ugovor je izvršen sredinom prosinca 2010.

Prva faza projekta provoĊenja kontrole kvalitete LPIS sustava završena je u prosincu 2009. U

travnju 2010. sklopljen je ugovor za provoĊenje kontrole kvalitete LPIS sustava – faza II, koji

je trajao do prosinca 2010.

Trenutno se upis u ARKOD sustav obavlja u 21 ţupaniji u regionalnim uredima APPRRR,

lokalnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije te u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu

savjetodavnu sluţbu (HZPSS)2. Potrebne edukacije završilo je 605 konzultanata iz APPRRR,

Hrvatske poljoprivredne agencije i HZPSS i oni pomaţu poljoprivrednicima prilikom

registracije u ARKOD sustav.

Stanje na dan 14. sijeĉnja 2011. je sljedeće: u sustavu ARKOD ukupno je evidentirano

136.193 poljoprivrednih gospodarstava s 1.131.877 ARKOD parcela ukupne površine od

910.408 ha.

Do veljaĉe 2011. (na vrijeme za poĉetak proizvodne kampanje 2011). u ARKOD sustav bit će

upisana preostala poljoprivredna gospodarstva (pribliţno 20.000).

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

U okviru IPA 2007 twinning projekta pripremljen je prijedlog procedure za odrţavanje

Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. Nastavljena je provjera valjanosti podataka putem

integracije s podacima iz drugih sluţbenih registara (Carinska uprava Ministarstva financija,

Ministarstvo unutarnjih poslova, banke). Novi pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava bit će usvojen u sijeĉnju 2011.

Integracija ARKOD-a s drugim registrima

Suradnja s ostalim institucijama odgovornima za pojedine relevantne registre (Registar

ekološke proizvodnje, Registar sjemena i sadnog materijala, Registar proizvoĊaĉa u

integriranoj proizvodnji, Vinogradarski registar) nastavlja se s ciljem povezivanja ARKOD-a

s navedenim registrima. Vinogradarski registar bio je u 2010. godini u fazi testiranja i u punoj

funkciji je od 1. sijeĉnja 2011. Registar ekološke proizvodnje je potpuno operativan, kao i

Registar proizvoĊaĉa u integriranoj proizvodnji.

Specifiĉno je pitanje povezivanja ARKOD sustava s podacima Hrvatskog centra za

razminiranje (HCR) radi evidentiranja minskog i minski sumnjivog poljoprivrednog zemljišta

i kasnijeg korištenja prava na plaćanja po osnovi tog zemljišta. Detaljna baza ukupnog minski

sumnjivog zemljišta HCR-a aţurno biljeţi sve promjene od 1. sijeĉnja 2005. godine i od

2006/2007 se vodi i u digitalnom obliku. Planirano je da se tijekom 2012. godine, a najkasnije

do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju provede precizno povezivanje podataka u

digitalnom obliku svih minski sumnjivih podruĉja koja su nakon razminiranja korištena za

poljoprivredne aktivnosti i prijavljena u ARKOD sustavu.

2 Od 1. sijeĉnja 2011. godine HZPSS pripojen je Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

16

Informiranje korisnika

APPRRR je provela intenzivnu nacionalnu informativnu kampanju u kojoj je

poljoprivrednicima objašnjena vaţnost identifikacije zemljišnih parcela te su pozvani na upis

u ARKOD. Kampanja se sastojala od terenskih konferencija za medije u ţupanijama te audio-

vizualnih reklamnih spotova koji su se tijekom 16 tjedana emitirali na nacionalnoj televiziji i

radio mreţama. Sve novosti o ARKOD-u objavljuju se na internet stranici www.arkod.hr.

Priprema informativne kampanje o Zajedniĉkoj poljoprivrednoj politici Europske unije

zapoĉela je u travnju 2010. godine s poĉetkom projekta tehniĉke pomoći u okviru IPA 2007

programa. U pripremi je prva brošura za korisnike o mjerama i programima koje obuhvaća

zajedniĉka poljoprivredna politika.

APPRRR je uspostavila javnu internet stranicu te izradila promotivni letak o svojim

aktivnostima. U završnoj fazi pripreme je brošura o poslovima koje obavlja APPRRR

(identifikacijska kartica) kojoj je namjera podrobnije opisati razloge osnivanja i naĉin

upravljanja u Agenciji.

I.e. Trgovinski mehanizmi

MPRRR je bio korisnik projekta PHARE 2005 “Jaĉanje institucionalne sposobnosti i podrška

provedbi programa SAPARD/IPARD”, koji je zapoĉeo u listopadu 2007. i trajao do lipnja

2009. godine. Jedna od komponenti projekta bavila se trgovinskim mehanizmima kao

horizontalnom mjerom ureĊenja trţišta poljoprivrednih proizvoda. Uz pomoć konzultanata na

navedenom projektu izraĊen je opći priruĉnik za provoĊenje sustava uvoznih i izvoznih

dozvola, opći priruĉnik za provoĊenje sustava izvoznih subvencija te nacrt priruĉnika za

upravljanje uvoznim kvotama.

Krajem 2008. godine APPRRR osnovala je projektni tim sa zadatkom izrade informacijskog

modula te je u 2009. godini izvršen unos i obrada zahtjeva za izdavanje odluka o uvozu u

okviru carinske kvote putem informacijskog modula. U III. kvartalu 2009. zapoĉet je pilot

projekt izgradnje informacijskog modula za provoĊenje trgovinskih mjera. Kao rezultat

intenzivnog rada na razvoju aplikacija, razvijen je modul za nacionalne trgovinske mjere

temeljem Pravilnika o uvoznim i izvoznim dozvolama za poljoprivredne proizvode (NN

74/10, 106/10) s mogućnošću on-line podnošenja zahtjeva za uvozne i izvozne dozvole putem

Agroneta (internet aplikacije APPRRR-a) od rujna 2010.

U prosincu 2009. godine donesen je Zakon o ureĊenju trţišta poljoprivrednih proizvoda (NN

149/09), koji po uzoru na Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. kojom se

uspostavlja zajedniĉka organizacija poljoprivrednih trţišta i donose posebne odredbe za

odreĊene poljoprivredne proizvode, propisuje sve mjere ureĊenja trţišta osim izravnih

plaćanja u poljoprivredi. Od trgovinskih mehanizama Zakon o ureĊenju trţišta

poljoprivrednih proizvoda propisao je uvozne i izvozne dozvole, uvozne carinske kvote i

izvoznu kvotu za šećer. Nisu propisane trgovinske mjere obuhvaćene Uredbom Vijeća (EZ)

br. 1234/2007, a koje Hrvatska nema pravo primjenjivati zbog svojih obveza prema Svjetskoj

trgovinskoj organizaciji, kao što su: izraĉun dodatnih carina u sektoru ţitarica i riţe, sustav

uvoznih cijena u sektoru voća i povrća, izvozne subvencije.

Temeljem Zakona o ureĊenju trţišta poljoprivrednih proizvoda u lipnju 2010. usvojen je

http://www.arkod.hr/

17

Pravilnik o uvoznim i izvoznim dozvolama za poljoprivredne proizvode (NN 74/10, 106/10).

Pravilnikom je provedeno djelomiĉno usklaĊivanje s Uredbom Komisije (EZ) br. 376/2008 od

23. travnja 2008. o pravilima za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola i avansnim

utvrĊivanjem certifikata za poljoprivredne proizvode.

Pravilnik o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredne i prehrambene proizvode usvojen je u

listopadu 2010. i objavljen u Narodnim novinama br. 121/10. Novi sustav raspodjele

carinskih kvota primjenjivat će se za uvoz u 2011. godini.

U okviru programa IPA 2008 APPRRR je korisnik twinning light projekta „Potpora provedbi

zajedniĉke organizacije trţišta poljoprivrednih proizvoda“. Jedna od komponenti projekta

odnosi se na izvozne subvencije za non-annex I proizvode i njezin rezultat bit će uspostava

administrativnog sustava za provedbu izvoznih subvencija za non-annex I proizvode.

Twinning light projekt sluţbeno je zapoĉeo 18. studenog 2010. i provodit će se do kraja

travnja 2011.

I.f. Sustav računovodstvenih podataka u poljoprivredi (FADN)

MPRRR koordinira provedbu FADN-a, a HZPSS je odreĊen za organizaciju i provedbu

godišnjih istraţivanja na uzorku poljoprivrednih gospodarstava. U provedbu FADN-a

ukljuĉeni su i Drţavni zavod za statistiku, koji na temelju raspoloţivih podataka definira

podruĉje prouĉavanja i uzorak poljoprivrednih gospodarstava za provedbu FADN godišnjih

istraţivanja, te Agronomski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, koji izraĉunava SO koeficijente

poljoprivredne proizvodnje.

Prvi izraĉuni za SO koeficijente izraĊeni su za razdoblje 2005. - 2007., dok je kalkulacija SO

2007. (za razdoblje 2002. - 2006.) u skladu s EU metodologijom u tijeku i oĉekuje se njen

završetak do kraja sijeĉnja 2011.

Uspostava FADN-a provodi se uz tehniĉku pomoć konzultanata tvrtke CA17 Int. Consultancy

u okviru projekta Svjetske banke (Croatia Agricultural Acquis Cohesion Project, IBRD zajam

7360 HR).

Tri zemljopisne FADN cjeline su kako slijedi:

1. Sjeverozapadna Hrvatska

2. Središnja i Istoĉna (Panonska) Hrvatska

3. Jadranska Hrvatska

MeĊutim, Hrvatska bi trebala imati mogućnost ustrojiti jednu jedinstvenu FADN regiju u prve

tri godine nakon pristupanja Europskoj uniji.

U razdoblju od rujna 2008. godine provedene su sljedeće aktivnosti:

prevoĊenje i prilagodba FADN EU metodologije;

izrada FADN upitnika i metodološkog priruĉnika za prikupljanje podataka;

izraĉunavanje SGM koeficijenta poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj;

organizacija i provedba FADN pilot istraţivanja 2008. u 8 ţupanija za raĉunovodstvenu

2007. godinu na uzorku od 86 poljoprivrednih gospodarstava;

edukacija prikupljaĉa podataka iz HZPSS-a (10 djelatnika) za provedbu FADN pilot

18

istraţivanja 2008.;

razvoj FADN IT sustava (unos podataka, odrţavanje i aţuriranje baze podataka, pisanje

izvješća, uvoĊenje FADN kontrolnih mehanizama, izrada podloga za analize);

sistematizacija radnih mjesta i organizacija Sluţbe za poljoprivredno knjigovodstvo,

izvješćivanje i izdavaštvo kao ustrojstvene jedinice HZPSS-a, nadleţne za provedbu

FADN-a;

izrada FADN izvješća za poljoprivredna gospodarstva (71 poljoprivredno gospodarstvo) i

prvih FADN standardnih rezultata;

izrada finalne raĉunalne FADN off-line aplikacije za prikupljanje podataka;

provedba plana odabira poljoprivrednih gospodarstava za FADN pilot istraţivanje za

2009.;

organizacija i provedba FADN pilot istraţivanja 2009. u 11 ţupanija za raĉunovodstvenu

2008. godinu na uzorku od 250 poljoprivrednih gospodarstava u razdoblju od 1. travnja do

1. rujna 2009. godine;



odrţavanje prezentacija na temu uspostave FADN sustava u Republici Hrvatskoj u svrhu

promocije FADN-a na raznim struĉnim skupovima, radionicama, seminarima i

savjetovanjima;

izraĉun SO koeficijenta poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj;

definiranje FADN populacije i FADN uzorka za pilot FADN istraţivanje 2010.;

izrada tipologije poljoprivrednih gospodarstava;

izrada FADN izvješća za 211 individualnih poljoprivrednih gospodarstava;

plan odabira poljoprivrednih gospodarstava za FADN uzorak 2010.;

organizacija FADN pilot istraţivanja 2010. u 21 ţupaniji za raĉunovodstvenu 2009.

godinu na uzorku od 500 poljoprivrednih gospodarstava;



organiziranje i odrţavanje radnih sastanaka s predstavnicima ukljuĉenih institucija i

konzultanata;

izrada godišnjih izvješća i plana aktivnosti na uspostavi FADN-a.

II. UREĐENJE TRŽIŠTA

U Zajedniĉkom stajalištu Europske unije za poglavlje 11. navedeno je da Hrvatska treba

predstaviti provedbeni plan s ciljem pune pripreme za primjenu jedinstvene Uredbe (EZ) br.

1234/2007 o zajedniĉkom ureĊenju trţišta do trenutka pristupanja u sektorima šećera, voća i

povrća te mlijeka, kao i dokazati dostatan napredak u uspostavi zajedniĉkog ureĊenja trţišta

koje mora biti u funkciji do dana pristupanja.

U prosincu 2009. godine usvojen je Zakon o ureĊenju trţišta poljoprivrednih proizvoda, koji

obuhvaća sve mjere ureĊenja trţišta, osim izravnih plaćanja poljoprivrednicima, u sljedećim

sektorima: ţitarice, šećer, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline, voće i povrće te njihove

preraĊevine, vino, ţivo bilje i cvijeće, goveĊe meso, svinjsko meso, ovĉje i kozje meso, meso

peradi, jaja, mlijeko i mlijeĉne preraĊevine, pĉelarski proizvodi i ostali proizvodi (sušena

krma, etanol te lan i konoplja).

19

Zakon, kojim je provedeno djelomiĉno usklaĊivanje s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007,

propisuje sljedeće mjere ureĊenja trţišta:

trţišne intervencije (javne intervencije, potpora privatnom skladištenju, posebne

interventne mjere, prilagodba ponude zahtjevima trţišta, sustav proizvodnih ograniĉenja,

sustav posebnih pomoći);

pravila vezana uz proizvodnju i stavljanje proizvoda na trţište;

priznavanje proizvoĊaĉkih i sektorskih organizacija te proizvoĊaĉkih grupa;

mjere koje se primjenjuju prilikom trgovine s drugim zemljama (uvozne i izvozne

dozvole, carinske kvote, izvozna kvota za šećer);

posebne mjere za pojedine sektore (mlijeko, šećer, vino, hmelj).

Dana 19. veljaĉe 2010. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Akcijski plan

usklaĊivanja s ureĊenjem trţišta poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji. Akcijski plan

usmjeren je na usklaĊivanje mjera za ureĊenje trţišta s pravilima EU u tri sektora (šećer,

mlijeko, voće i povrće), kao i na usklaĊivanje s horizontalnim mjerama ureĊenja trţišta

(kontrole, izvješćivanje, trgovinske mjere, interventne mjere).

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 30. prosinca 2010. Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o ureĊenju trţišta poljoprivrednih proizvoda, kojim su propisane preciznije odredbe o

javnim intervencijama, potpori privatnom skladištenju, priznavanju tvrtki u sektoru šećera,

potporama i proizvoĊaĉkim organizacijama.

U ovom trenutku nije moguće potpuno usklaĊivanje s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007

budući da Hrvatska ne moţe primjenjivati sve mjere predviĊene ovom Uredbom, primjerice

trgovinske mjere koje nisu u skladu s obvezama Republike Hrvatske u odnosu na Svjetsku

trgovinsku organizaciju (izvozne subvencije, sustav ulaznih cijena, dodatne uvozne carine).

TakoĊer, u Zakonu o ureĊenju trţišta poljoprivrednih proizvoda nema odredbi za proizvode

koji se ne proizvode u Hrvatskoj (riţa, banane, dudov svilac). Stoga će puno usklaĊivanje biti

provedeno danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Što se tiĉe izvješćivanja kao horizontalne mjere u okviru zajedniĉkog ureĊenja trţišta,

usklaĊivanje je provedeno donošenjem Pravilnika o prikupljanju podataka i izvješćivanju o

cijenama poljoprivrednih proizvoda (NN 87/10, 107/10). Pravilnik je usklaĊen s odredbama

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 te provedbenih propisa EU koji definiraju ovo podruĉje.

U Hrvatskoj su odrţane dvije misije radi procjene razine pripremljenosti za provedbu

zajedniĉkog ureĊenja trţišta. Od 7. do 9. srpnja 2009. godine odrţana je misija s ciljem ocjene

napora Republike Hrvatske u uspostavi jedinstvenog zajedniĉkog ureĊenja trţišta i pruţanja

savjeta i pomoći hrvatskim sluţbama. Dana 4. i 5. listopada 2010. godine odrţana je

monitoring misija ĉiji je cilj bio utvrditi ostvareni napredak u primjeni zajedniĉkog ureĊenja

trţišta.

II.a Ratarski usjevi i šećer

Ţitarice

U sektoru ţitarica temeljem Zakona o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02) donesena je Uredba o

trţnom redu za ţitarice (NN 75/08, 80/08, 114/08, 125/08) kojom je uspostavljen sustav koji

20

je u najvećem dijelu (interventna cijena, trajanje trţne godine, vrste ţitarica koje mogu biti

predmet javne intervencije, minimalna kvaliteta ţitarica za javnu intervenciju, korekcija

cijena u odnosu na kvalitetu, metode za utvrĊivanje kvalitete zrna) usklaĊen s Uredbom

Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. kojom se uspostavlja zajedniĉka

organizacija poljoprivrednih trţišta i donose posebne odredbe za odreĊene poljoprivredne

proizvode i Uredbom Komisije (EZ) br. 824/2000 od 19. travnja 2000. kojom se odreĊuju

postupci agencija za intervencije za preuzimanje ţitarica i navode metode analize za

utvrĊivanje kakvoće ţitarica. Puno usklaĊivanje postići će se danom pristupanja Republike

Hrvatske Europskoj uniji.

Uz pomoć konzultanata putem projekta PHARE 2005 “Jaĉanje institucionalne sposobnosti i

podrška provedbi programa SAPARD/IPARD”, pripremljeni su nacrti pisanih procedura za

sektor ţitarica (ugovaranje interventnih skladišta, interventni otkup, interventno skladištenje,

prodaja i distribucija najugroţenijim osobama). Dodatna usklaĊivanja obavljat će se

kontinuirano na razini MPRRR i APPRRR.

Šećer

Tijekom 2009. godine usvojeni su sljedeći pravilnici kao dio procesa usklaĊivanja s pravnom

steĉevinom EU:

- Pravilnik o šećerima i metodama analiza šećera namijenjenih za konzumaciju (NN 39/09),

usklaĊen s Direktivom Vijeća 2001/111/EZ od 20. prosinca 2001 o nekim šećerima

namijenjenima za ljudsku prehranu i Prvom direktivom Komisije 79/796/EEZ od 26.

srpnja 1979. kojom se propisuju metode analize koje se koriste u Zajednici za ispitivanje

odreĊenih šećera namijenjenih za ljudsku potrošnju;

- Pravilnik o metodama za odreĊivanje kakvoće šećera pri interventnom otkupu (NN

39/09), usklaĊen s Uredbom Komisije (EEZ) br. 1265/69 od 1. srpnja 1969. kojom se

utvrĊuju metode za odreĊivanje kakvoće šećera kojeg otkupljuju agencije za trţišne

intervencije.

U prosincu 2009. godine donesen je Zakon o ureĊenju trţišta poljoprivrednih proizvoda,

kojim je provedeno djelomiĉno usklaĊivanje s odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007,

te su propisani sljedeći elementi ureĊenja trţišta koji se odnose na sektor šećera: trţišna

godina, privatno skladištenje, proizvodna ograniĉenja, trgovinske mjere, minimalna cijena

šećerne repe, sektorski ugovori, proizvodna taksa, uvjeti za povlaĉenje viškova šećera s

trţišta, uvjeti za odobravanje tvrtki u sektoru šećera.

Pravilnik o dostavljanju podataka u sektoru šećera (NN 95/10) objavljen je u kolovozu 2010.

godine te je njime provedeno djelomiĉno usklaĊivanje s relevantnim odredbama Uredbe

Vijeća (EZ) br. 1234/2007 te Uredbe Komisije (EZ) br. 952/2006 od 29. lipnja 2006. kojom

se utvrĊuju podrobna pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 318/2006 glede upravljanja

trţištem šećera i sustavom kvota Zajednice. Navedeni Pravilnik primjenjuje se od poĉetka

trţišne godine 2010/2011. Potpuno usklaĊivanje nastupit će nakon uspostave sustava

proizvodnih kvota u Hrvatskoj.



odnosi se na sektor šećera i njezin rezultat bit će uspostava administrativnog sustava za

21

provedbu zajedniĉkog ureĊenja trţišta šećera, ukljuĉujući aţuriranje postojećih pisanih

procedura. Twinning light projekt sluţbeno je zapoĉeo 18. studenog 2010. i trajat će do kraja

travnja 2011.

II.b. Uzgoj stoke, proizvodnja mesa i mlijeka

U podruĉju stoĉarske proizvodnje i organizacije trţišta stoĉarskih proizvoda napravljen je

znatan napredak u usklaĊivanju s izmjenama pravne steĉevine Europske unije po pitanju

sustava klasiranja goveĊih, ovĉjih i svinjskih trupova, kao i u provedbi sustava mlijeĉnih

kvota.

Tijekom 2009. i 2010. godine usvojeni su sljedeći propisi kao dio procesa usklaĊivanja s

pravnom steĉevinom EU:

− Pravilnik o kakvoći goveĊih trupova i polovica (NN 2/09, 68/09), usklaĊen s Uredbom

Vijeća (EZ) br. 1234/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br. 1249/2008 od 10. prosinca 2008.

kojom se uspostavljaju detaljna pravila za implementaciju skale zajednice za klasifikaciju

goveĊih, svinjskih i ovĉjih trupova i izvješćivanja o njihovim cijenama;

− Pravilnik o kakvoći svinjskih trupova i polovica (NN 2/09), usklaĊen s Uredbom Vijeća

(EZ) br. 1234/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br. 1249/2008;

− Pravilnik o kakvoći ovĉjih trupova i polovica (NN 30/10), usklaĊen s Uredbom Vijeća

(EZ) br. 1234/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br. 1249/2008;

− Pravilnik o oznaĉavanju goveĊeg mesa (NN 52/10), usklaĊen s Uredbom (EZ) br.

1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvoĊenju sustava za

identifikaciju i registraciju goveda i o oznaĉavanju goveĊeg mesa i proizvoda od goveĊeg

mesa i ukidanju Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97 te Uredbama Komisije (EZ) br. 1825/2000

od 25. kolovoza 2000. kojom se utvrĊuju detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br.

1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu oznaĉavanja goveĊeg mesa i

proizvoda od goveĊeg mesa i (EZ) br. 275/2007 od 15. oţujka 2007. kojom se mijenja

Uredba Komisije (EZ) br. 1825/2000 kojom se utvrĊuju detaljna pravila za primjenu

Uredbe (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu oznaĉavanja

goveĊeg mesa i proizvoda od goveĊeg mesa;

– Uredba o javnim intervencijama i potpori privatnom skladištenju u sektoru goveĊeg mesa

(NN 108/10), koja je usklaĊena s Uredbom Vijeća (EZ) te Uredbama Komisije (EZ) br.

826/2008 od 20. kolovoza 2008. kojom se utvrĊuju zajedniĉka pravila za odobravanje

potpora za privatno skladištenje odreĊenih poljoprivrednih proizvoda i (EU) br.

1272/2009 od 11. prosinca 2009. kojom se utvrĊuju zajedniĉka detaljna pravila za

provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 glede otkupa i prodaje poljoprivrednih

proizvoda u okviru javne intervencije;

– Uredba o javnim intervencijama i potpori privatnom skladištenju u sektoru mlijeka i

mlijeĉnih proizvoda (NN 117/10), koja je usklaĊena s Uredbom Vijeća (EZ) br.

1234/2007 te Uredbom Komisije (EZ) br. 826/2008. i Uredbom Komisije (EU) br.

1272/2009 vezano za otkup i prodaju poljoprivrednih proizvoda u okviru javne

intervencije;

– Pravilnik o proizvodnim ograniĉenjima u sektoru mlijeka i mlijeĉnih proizvoda (NN

112/10), koji je usklaĊen s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007, Uredbom Komisije (EZ)

br. 595/2004 od 30. oţujka 2004. kojom se utvrĊuju detaljna pravila za primjenu Uredbe

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_01_2_42.html




22

Vijeća (EZ) br. 1788/2003 o uvoĊenju pristojbi u sektoru mlijeka i mlijeĉnih proizvoda te

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1788/2003 od 29. rujna 2003. kojom se uvodi pristojba u

sektoru mlijeka i mlijeĉnih proizvoda;

– Pravilnik o prikupljanju podataka i izvješćivanju o cijenama poljoprivrednih proizvoda

(NN 87/10, 107/10) – vidjeti poglavlje II, stranica 19. ovoga Izvješća.

Do kraja lipnja 2011. planira se usklaĊivanje i provedba propisa koji se odnosi na trţišne

standarde mesa peradi.

Uz pomoć konzultanata putem projekta PHARE 2005 “Jaĉanje institucionalne sposobnosti i

podrška provedbi programa SAPARD/IPARD” pripremljene su pisane procedure za provedbu

sustava proizvodnih ograniĉenja u sektoru mlijeka. Dodatna usklaĊivanja obavljat će se

kontinuirano na razini MPRRR i APPRRR.



odnosi se na sektor mlijeka i mlijeĉnih proizvoda i njezin rezultat bit će uspostava

administrativnog sustava za provedbu zajedniĉkog ureĊenja trţišta mlijeka i mlijeĉnih

proizvoda (osim za mlijeĉne kvote).

Sektor govedine i teletine je takoĊer jedna od komponenti projekta i njezin rezultat bit će

uspostava administrativnog sustava za provedbu zajedniĉkog ureĊenja trţišta govedine i

teletine kojim će se nadograĊivati postojeće pripremljene procedure, ali će posluţiti i za

izradu ostalih pisanih procedura potrebnih za uspostavu administrativnog sustava za provedbu

zajedniĉkog ureĊenja trţišta u sektoru goveĊeg mesa.

Twinning light projekt sluţbeno je zapoĉeo 18. studenog 2010. i trajat će do kraja travnja

2011.

II.c. Posebni usjevi, vino i jaka alkoholna pića

Voće i povrće

Tijekom 2008. i 2009. u okviru PHARE 2005 projekta „Jaĉanje institucionalne sposobnosti i

podrška provedbi programa SAPARD/IPARD“ u Republici Hrvatskoj organizirane su

radionice na kojima su proizvoĊaĉi i trgovci voća i povrća upoznati s odredbama zajedniĉke

organizacije trţišta u sektoru voća i povrća.

Donošenjem Zakona o ureĊenju trţišta poljoprivrednih proizvoda (NN 149/09) u prosincu

2009. godine postavljen je pravni temelj za donošenje podzakonskih propisa u sektoru voća i

povrća. Tijekom 2010. godine doneseni su sljedeći propisi:

– Pravilnik o proizvoĊaĉkim organizacijama u sektoru voća i povrća (NN 4/10, 120/10),

koji je usklaĊen s Uredbom Komisije (EZ) br. 1580/2007 od 21. prosinca 2007. kojom se

utvrĊuju provedbena pravila Uredbi Vijeća (EZ) br. 2200/96, (EZ) br. 2201/96 i (EZ) br.

1182/2007 za sektor voća i povrća;

– Uredba o potporama proizvoĊaĉkim organizacijama u sektoru voća i povrća (NN 70/10),

koja je usklaĊena s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br.

23

1580/2007;

– Pravilnik o trţišnim standardima za voće i povrće (NN 77/10), koji je usklaĊen s Uredbom

Komisije (EZ) br. 1580/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br .1221/2008 od 5. prosinca

2008. kojom se izmjenjuje Uredba (EZ) br. 1580/2007 za sektor voća i povrća u pogledu

trţišnih standarda;

– Pravilnik o upisu u Upisnik trgovaca voćem i povrćem (NN 91/10), koji je usklaĊen s

Uredbom Komisije (EZ) br. 1580/2007.

U okviru projekta PHARE 2005 “Jaĉanje institucionalne sposobnosti i podrška provedbi

programa SAPARD/IPARD” pripremljene su pisane procedure za sektor voća i povrća, a koje

će se nadograĊivati radom s konzultantima u sklopu twinning light projekta „Potpora provedbi


odnosi se na sektor voća i povrća i njezin rezultat bit će uspostava administrativnog sustava za

provedbu zajedniĉkog ureĊenja trţišta voća i povrća.

Masline

Poĉetkom 2010. objavljen je Pravilnik o ovlašćivanju panela za senzorsku analizu

djeviĉanskih maslinovih ulja (NN 22/10) Nadalje, u sijeĉnju 2011. objavljen je Pravilnik o

priznavanju proizvoĊaĉkih organizacija u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina (NN

5/11). Navedenim pravilnicima hrvatsko zakonodavstvo se uskladilo s Uredbom Vijeća (EZ)

br. 1234/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br. 867/2008 od 3. rujna 2008. o odreĊivanju

podrobnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 1234/2007 u odnosu na organizacije

subjekata u sektoru maslina, njihove programe rada i njihovo financiranje.

Izrada pisanih procedura za sektor maslina i maslinovog ulja je u poĉetnoj fazi. Budući da

sektor maslina nije obuhvaćen IPA 2008 twinning light projektom, APPRRR zatraţila je

pomoć putem TAIEX ureda za ekspertnu misiju u 12. tjednu 2011. za ovu temu i oĉekuje se

odobrenje projekta.

Vino i jaka alkoholna pića

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 21. sijeĉnja 2010. godine zakljuĉkom

prihvatila Plan implementacije Vinogradarskog registra u Republici Hrvatskoj. Plan

implementacije Vinogradarskog registra daje informaciju o postojećim sustavima evidencija

koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj i razini njihove usklaĊenosti sa zahtjevima Uredbe

Komisije (EZ) br. 436/2009 od 26. svibnja 2009. kojom se propisuju detaljna pravila za

primjenu Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 479/2008 s obzirom na vinogradarski registar, obvezne

izjave, prikupljanje informacija za praćenje trţišta vina, dokumente koji prate pošiljku vina u

prometu i registre koji se vode u sektoru vina, o budućim aktivnostima na uspostavi

Vinogradarskog registra te nadleţnim institucijama. Planom implementacije Vinogradarskog

registra predviĊena je njegova potpuna funkcionalnost do kraja 2010., odnosno u isto vrijeme

kada i uspostava ARKOD sustava. U skladu s navedenim, u listopadu 2010. godine objavljen

je Pravilnik o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj

evidenciji (NN 121/10) koji je usklaĊen s Uredbom Vijeća (EZ) br. 436/2009.

U svibnju 2009. godine usvojen je Pravilnik o jakim alkoholnim pićima (NN 61/09, 141/09)

te je na taj naĉin sektor jakih alkoholnih pića usklaĊen s pravnom steĉevinom EU, odnosno s

Uredbom (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. sijeĉnja 2008. o

definiranju, opisivanju, prezentaciji, oznaĉavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih

24

alkoholnih pića te kojom se ukida Uredba Vijeća (EEZ) br. 1576/89.

U sijeĉnju 2010. godine zapoĉeo je twinning light projekt pod nazivom „Jaĉanje

institucionalnih kapaciteta Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u sektoru

vinarstva“ u kojemu je zemlja partner Austrija, odnosno Agencija za plaćanje i Ministarstvo

poljoprivrede, šumarstva, zaštite i vodnog gospodarstva Republike Austrije.

U listopadu 2010. godine objavljen je Pravilnik o kategorijama proizvoda od groţĊa i vina,

enološkim postupcima i ograniĉenjima (NN 114/10), a koji je usklaĊen s Uredbom Vijeća

(EZ) br. 491/2009 od 25. svibnja 2009. godine koja izmjenjuje i dopunjuje Uredbu (EZ) br.

1234/2007 te s Uredbom Komisije (EZ) br. 606/2009 od 10. srpnja 2009. kojom se propisuju

detaljna pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 obzirom na kategorije

proizvoda od groţĊa i vina, enološke prakse i ograniĉenja u primjeni. Nadalje, u prosincu

2010. godine objavljen je Pravilnik o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama

zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i oznaĉavanju vina (NN 141/10), a koji je

usklaĊen s Uredbom Vijeća (EZ) br. 491/2009 te s Uredbom Komisije (EZ) br. 607/2009 od

14. srpnja 2009. godine o utvrĊivanju odreĊenih podrobnih pravila za provedbu Uredbe

Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla,

tradicionalnih izraza, oznaĉavanja i prezentiranja odreĊenih proizvoda u sektoru vina.

Pisanje procedura za sektor vina će biti obuhvaćeno radom s konzultantima u sklopu twinning

light projekta „Potpora provedbi zajedniĉke organizacije trţišta poljoprivrednih proizvoda“.

Jedna od komponenti projekta odnosi se na sektor vina i njezin rezultat bit će uspostava

administrativnog sustava za provedbu zajedniĉkog ureĊenja trţišta vina. Twinning light

projekt sluţbeno je zapoĉeo 18. studenog 2010. i trajat će do kraja travnja 2011.

III. EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA

Tijekom 2009. godine nastavljeno je usklaĊivanje sa zakonodavnim okvirom EU za podruĉje

ekološke poljoprivrede. IzraĊen je i objavljen Pravilnik o preradi, pakiranju, prijevozu i

skladištenju ekoloških proizvoda (NN 129/09). Pravilnikom su propisana opća i posebna

pravila proizvodnje preraĊene hrane i hrane za ţivotinje, korištenje nekih proizvoda i tvari u

preradi hrane te prikupljanje, pakiranje, prijevoz i skladištenje ekoloških proizvoda, a odredbe

Pravilnika usklaĊene su sa:

− Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o podrobnim pravilima za

provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o organskoj proizvodnji i oznaĉavanju

organskih proizvoda u pogledu organske proizvodnje, oznaĉavanja i nadzora;

− Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o organskoj proizvodnji i

oznaĉavanju organskih proizvoda i kojom se ukida Uredba (EEZ) br. 2092/91;

− Uredbom Komisije (EZ) br. 1254/2008 od 15. prosinca 2008. kojom se mijenja Uredba

(EZ) br. 889/2008 o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o

organskoj proizvodnji i oznaĉavanju organskih proizvoda u pogledu organske

proizvodnje, oznaĉavanja i nadzora.

Hrvatski sabor je 23. studenog 2010. usvojio Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda (NN 139/10), koji je usklaĊen s Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007

25

od 28. lipnja 2007. o organskoj proizvodnji i oznaĉavanju organskih proizvoda i kojom se

ukida Uredba (EEZ) br. 2092/91.

Tijekom prvog kvartala 2011. godine predviĊeno je usvajanje Akcijskog plana razvoja

ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj od 2010. do 2015. godine.

IV. POLITIKA KVALITETE

Hrvatska je tijekom 2009. godine temeljem Zakona o oznakama izvornosti, oznakama

zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda (NN 84/08, 75/09, 107/09, 20/10) donijela novi Pravilnik o oznakama izvornosti i

oznakama zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 88/09,

53/10) i Pravilnik o oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda (NN 82/09, 53/10).

Navedenim propisima su preuzete odredbe Uredbe Komisije (EZ) br. 1898/2006 od 14.

prosinca 2006 koja utvrĊuje detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 510/2006 o

zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te

Uredbe Komisije (EZ) br. 1216/2007 od 18. listopada 2007. kojom se utvrĊuju detaljna

pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 509/2006 o poljoprivrednim i prehrambenim

proizvodima kao zajamĉeno tradicionalnim specijalitetima.

Tijekom 2009. i 2010. godine pristupilo se uspostavi nacionalnog sustava registracije naziva

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao oznaka izvornosti (OI), oznaka zemljopisnog

podrijetla (OZP) i oznaka tradicionalnog ugleda (OTU). Dva certifikacijska tijela, pravne

osobe ovlaštene od strane MPRRR, su u postupku akreditacije prema normi EN 45 011 pri

Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji.

Sukladno obvezi iz Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i

oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji za oznake

koje su bile registrirane pri Drţavnom zavodu za intelektualno vlasništvo propisuje obvezu

podnošenja zahtjeva za obnovu registracije do 31. prosinca 2008. godine, takav zahtjev je

podnesen za Istarski pršut, Slavonski domaći kulen/kulin, Drniški pršut, Cetinski sir i Paški

sir. Slijedom navedenog ovi proizvodi su u postupku obnove registracije. Prema odredbama

novoga Zakona ovim proizvodima priznaje se prethodna registracija do donošenja novog

Rješenja o registraciji. Prema navedenim propisima kao oznaka izvornosti registrirani su i

nazivi „Paška sol“, odnosno „Paška morska sol“, za morsku sol s otoka Paga.

V. RURALNI RAZVOJ

Pretpristupna pomoć EU – IPA V. komponenta

IPARD program odobren je u veljaĉi 2008. godine od strane Europske komisije, a za njegovu

provedbu bilo je potrebno tijekom 2009. godine potpisati meĊunarodne sporazume kojima se

reguliraju meĊusobni odnosi Republike Hrvatske i Europske komisije. U tu svrhu potpisani su

26

Sektorski sporazum, kojim se propisuje naĉin provedbe programa, i Višegodišnji sporazum o

financiranju 2007. - 2010. godine, kojim se propisuju financijske obveze. TakoĊer,

uspostavljena je operativna struktura za provedbu IPARD programa koju saĉinjavaju

Nacionalni fond, IPARD Agencija (APPRRR), Upravna direkcija/Uprava za ruralni razvoj

MPRRR-a i Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU (ARPA).

Prijenos ovlasti za provedbu mjera 101 - „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu

restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“ i 103 - „Ulaganja u preradu i trţenje

poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanje standarda

Zajednice“, odobren je u studenom 2009. godine. Od poĉetka 2010. godine do trenutka izrade

ovog Izvješća, za mjere 101 i 103 raspisana su tri natjeĉaja.

Dobivena je nacionalna akreditacija za mjeru 301 - “Poboljšanje i razvoj ruralne

infrastrukture“ i akreditacijski paket za mjeru 301 poslan je Europskoj komisiji u svibnju

2010. godine. Za mjere 302 - “Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ i 501

- „Tehniĉka pomoć“ takoĊer je dobivena nacionalna akreditacija te je akreditacijski paket

poslan Europskoj komisiji koncem svibnja 2010. godine.

S obzirom da su revizori Europske komisije tijekom postupka akreditacije utvrdili potrebu

daljnjeg unaprjeĊenja mjere 301, posebno u vezi pitanja javne nabave, IPARD agencija je bila

zaduţena poduzeti korektivne aktivnosti i dostaviti Europskoj komisiji doraĊene inaĉice

procedura do 24. rujna 2010. godine, dok se ostala unaprjeĊenja koja zahtijevaju više vremena

trebaju dovršiti prije objave prvog natjeĉaja.

Misija revizora Europske komisije za prijenos ovlasti za mjeru 302 odrţana je od 6. do 14.

rujna 2010. godine te nisu utvrĊeni znaĉajni problemi. Dobivanje prijenosa ovlasti za mjeru

302, kao i za mjeru 301, oĉekuje se u sijeĉnju 2011. uz uvjet da se ne mijenjaju kriteriji iz

IPARD programa.

Za mjeru 501 potrebna su dodatna poboljšanja procedura. Tehniĉki sastanak u vezi ove mjere

odrţan je u Bruxellesu 12. listopada 2010. godine. Nove unaprijeĊene procedure bit će

dostavljene revizorima Europske komisije na razmatranje u prvoj polovici 2011. godine.

Mjera 202 – „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ je u postupku

pripreme za dobivanje prijenosa ovlasti.

S ciljem proširenja obuhvata potencijalnih korisnika radi njihove što bolje pripreme za

jedinstveno trţište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU i poboljšanja apsorpcijskog

kapaciteta korištenja sredstava pretpristupne pomoći, MPRRR je iniciralo izmjene IPARD

programa i uputilo prijedlog izmjena Europskoj komisiji u srpnju 2010. godine. Kljuĉne

izmjene odnose se na uvoĊenje novih dozvoljenih investicija u okviru mjera 101 i 103 i

proširenje obuhvata potencijalnih korisnika programa, u okvirima utvrĊenim strategijom i

ciljevima programa te u skladu s uredbama Europske unije i Sektorskim sporazumom izmeĊu

Republike Hrvatske i Europske unije. Europska komisija usvojila je izmjene IPARD plana

Odlukom od 26. studenog 2010., dok je nova inaĉica procedura dostavljena Europskoj

komisiji na razmatranje i odobrenje 3. sijeĉnja 2011.

Prilagodba nacionalnog zakonodavstva

Sredinom srpnja 2010. Hrvatski sabor je donio novi Zakon o drţavnoj potpori poljoprivredi i

27

ruralnom razvoju (NN 92/10), kojim se, uz izravna plaćanja, ureĊuju mjere ruralnog razvoja i

ostale potpore poljoprivredi za razdoblje do pristupanja i za razdoblje nakon pristupanja

Republike Hrvatske Europskoj uniji.

U segmentu ruralnog razvoja, a vezano uz razdoblje nakon pristupanja Republike Hrvatske

Europskoj uniji, Zakonom se definira, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20.

rujna 2005. o potporama ruralnom razvoju od strane Europskog poljoprivrednog fonda za

ruralni razvoj (EAFRD) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o

financiranju zajedniĉke poljoprivredne politike, sljedeće:

− administrativna infrastruktura nuţna za buduće korištenje sredstava EU poljoprivrednog

fonda za ruralni razvoj (EAFRD): Upravljaĉko tijelo, Agencija za plaćanja, Odbor za

praćenje i ostala tijela ukljuĉena u realizaciju programa ruralnog razvoja;

− naĉin programiranja mjera ruralnog razvoja: izrada Nacionalnog strateškog plana ruralnog

razvoja i Programa ruralnog razvoja (u prvom koraku za razdoblje 2012. – 2013. godina);

− vrste mjera po podruĉjima djelovanja (osima) i intenzitet potpore za korisnike mjera;

− naĉin provedbe mjera potpore.

TakoĊer, MPRRR je izvršio preliminarni odabir mjera ruralnog razvoja za razdoblje nakon

pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, kako bi APPRRR mogla pravovremeno

poĉeti izradu svojih procedura, i to:

− Mjere iz osi I – jaĉanje konkurentnosti: ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, ulaganja

u preradu poljoprivrednih proizvoda, ulaganja u infrastrukturu na poljoprivrednim

gospodarstvima, restrukturiranje samoopskrbnih gospodarstva, uspostava proizvoĊaĉkih

organizacija, proizvodnja proizvoda s oznakom kvalitete i promocija;

− Mjere iz osi II – oĉuvanje okoliša i krajobraza: podruĉja s teţim uvjetima gospodarenja,

agro-okolišne mjere;

− Mjere iz osi III – unapreĊenje ruralnih podruĉja: diverzifikacija u nepoljoprivredne

djelatnosti, turistiĉke djelatnosti, ruralna infrastruktura;

− Mjere iz osi IV – lokalne akcije (LEADER): rad lokalnih akcijskih grupa, provedba

lokalnih razvojnih strategija.

Priprema za implementaciju post-pristupnih shema ruralnog razvoja

Priprema prvog nacrta pisanih procedura za odobrenje projekata i procedura za autorizaciju

zahtjeva za plaćanje zapoĉela je u srpnju 2010. Procedure se pripremaju na temelju postojećih

procedura za provedbu pretpristupnih fondova, koje su već usklaĊene s kljuĉnim elementima

Uredbe Komisije (EZ) br. 885/2006 u smislu kontrole aktivnosti. MeĊutim, postojeće

procedure potrebno je prilagoditi i implementirati u IT sustav.

Nacrti procedura se pripremaju u skladu s “Priruĉnikom za pripremu pisanih procedura i

dokumenata” (pripremljenim za sve procedure APPRRR) uzimajući u obzir iskustva steĉena

za vrijeme provedbe pretpristupnih fondova.

Obje gore navedene procedure ukljuĉuju kompletan proces odobrenja projekata / autorizacije

zahtjeva za plaćanje s jasnom podjelom duţnosti na regionalnoj i središnjoj razini. Procedure

28

bi trebale biti primjenjive za sve ne-IAKS mjere ruralnog razvoja, a kriteriji prihvatljivosti za

svaku mjeru trebali bi biti opisani i provjereni u kontrolnim listama za svaku mjeru u skladu s

kriterijima navedenima u Programu ruralnog razvoja.

Kontrolne liste će sadrţavati sve zahtjeve vezane za pojedinu mjeru sukladno traţenim

pravilima EU, te će biti pripremljene, kao i svi ostali dokumenti specifiĉni za razliĉite mjere

(obrazac zahtjeva za potporu, obrazac zahtjeva za isplatu, popis dokumentacije potrebne kao

prilog uz prijavu/zahtjev za isplatu, itd.), po primitku koncepta za svaku mjeru iz Programa

ruralnog razvoja.

Koncept mjera je izabran kako bi se omogućilo APPRRR-u da ostvari korist od dva IPA

projekta. Koncept obuhvaća kljuĉne elemente mjera (jedna po svakoj osi) koji će se koristiti

kao polazna osnova za izradu procedura i razvoj potrebnog softvera, koji će biti lakše

unaprijediti jednom kada Program bude u završnoj fazi. U tom smislu, prvi nacrti mjera su

dobiveni od MPRRR te će biti predmetom poboljšanja u skladu s potrebama.

IPA 2007 twinning projekt "Jaĉanje kapaciteta hrvatske agencije za plaćanja" poĉela je, prema

planu, u rujnu 2010. godine, s aktivnošću 2.1 "Priprema projektnog master plana na temelju

kriterija za ruralni razvoj". Odrţane su ĉetiri misije, prva je odrţana od 13. do 17. rujna 2010.,

druga od 4. do 8. listopada 2010., treća od 18. do 22. listopada 2010. i ĉetvrta od 13. do 17.

prosinca 2010. godine.

IPA 2007 projekt tehniĉke pomoći "Prilagodba postojećih procedura i razvoj softvera za

ruralni razvoj Europske unije, ukljuĉujući i ribarstvo" će poĉeti u veljaĉi 2011., šest mjeseci

prije nego što je planirano, kako bi se postigla bolja koordinaciju zadataka izmeĊu ova dva

projekta.

VI. VERTIKALNO ZAKONODAVSTVO

Tijekom 2009. i 2010. godine doneseni su temeljem Zakona o hrani (NN 46/07) sljedeći

vertikalni propisi:

- Pravilnik o voćnim sokovima i njima srodnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju

(NN 20/09), usklaĊen s Direktivom Vijeća 2001/112/EZ od 20. prosinca 2001 o voćnim

sokovima i nekim njima srodnim proizvodima namijenjen za ljudsku potrošnju;

- Pravilnik o mlijeku i mlijeĉnim proizvodima (NN 20/09), koji je usklaĊen s Uredbom

Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (Prilozi XII. i XIII.);

- Pravilnik o metodama uzorkovanja i analiza jestivih kazeina i kazeinata (NN 70/09), koji

je usklaĊen s Prvom Direktivom Komisije 86/424/EEZ od 15. srpnja 1986. kojom se

odreĊuju naĉini uzimanja uzoraka jestivih kazeina i kazeinata za kemijsku analizu i Prvom

Direktivom Komisije 85/503/EEZ od 25. listopada 1985. o metodama analize jestivih

kazeina i kazeinata;

- Pravilnik o medu (NN 93/09), koji je usklaĊen s Direktivom Vijeća 2001/110/EZ od 20.

prosinca 2001. koja se odnosi na med;

- Pravilnik o metodama uzorkovanja i analiza ugušćenog (kondenziranog) mlijeka i mlijeka

u prahu namijenjenih za konzumaciju (NN 112/09), koji je usklaĊen s Prvom Direktivom

29

Komisije 87/524/EEZ d 6. listopada 1987. kojom se odreĊuju metode Zajednice u pogledu

uzorkovanja za kemijske analize ugušćenog mlijeka i mlijeka u prahu i Prvom Direktivom

Komisije 79/1067/EEZ od 13. studenog 1979. kojom se odreĊuju metode Zajednice u

pogledu analiza za testiranje odreĊenog potpuno ili djelomiĉno ugušćenog mlijeka (i

mlijeka u prahu) za ljudsku potrošnju;

- Pravilnik o ekstraktima kave i ekstraktima cikorije (NN 81/10), koji je usklaĊen s

Direktivom 1999/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. veljaĉe 1999. o ekstraktima

kave i cikorije.

30

PRILOG

Dodatni podaci zatraţeni u Zajedniĉkom stajalištu Europske unije

(CONF-HR 11/09)

31

SADRŢAJ:

- Poljoprivredne potpore 2000. – 2007.

- Podaci o proizvodnji ţitarica 2000.-2007.; izvor podataka: Drţavni zavod za statistiku

- Podaci o ţetvenim površinama, prirodu i proizvodnji, godine ţetve 2000.-2007.; izvor

podataka: Drţavni zavod za statistiku

- Bilanca vina 2000.-2008.; izvor podataka: Drţavni zavod za statistiku, Ministarstvo

poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja

- Goveda, broj ţivotinja 2000.-2007.; izvor podataka: Drţavni zavod za statistiku

- Goveda, klanje, broj ţivotinja 2000.-2007.; izvor podataka: Drţavni zavod za statistiku

- Goveda, klanje, masa ţivotinja 2000.-2007.; izvor podataka: Drţavni zavod za statistiku

- Ovce i koze, broj ţivotinja 2000.-2007.; izvor podataka: Drţavni zavod za statistiku

- Podaci o šećeru; izvor podataka: Drţavni zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i ruralnoga razvoja

- Obveze preuzete u okviru WTO-a - šećer; izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i ruralnoga razvoja

- WTO kvota za šećer; izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga

razvoja

- Podaci o mlijeku i mlijeĉnim proizvodima; izvor podataka: naveden ispod svake tablice

- Obveze Hrvatske preuzete u okviru WTO-a za mlijeko i mlijeĉne proizvode (koliĉine i

vrijednost); izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja

- Plan implementacije Vinogradarskog registra u Republici Hrvatskoj

- Vinogradarske zone u RH

32

Poljoprivredne potpore 2000. – 2007.

33

Podaci o proizvodnji žitarica 2000.

POVRŠINA PRIROD I PROIZVODNJA

ŠIFRA CRONOS Glavna površina Sekundarna površina Prirod Ţetvena proizvodnja Prosječni sadrţaj

vlage

1 000 ha 1 000 ha 100 kg/ha 1 000 t %

UKUPNO ŢITARICE

(uključujući riţu) C1040 561 553 . 41 170 2 311 897

UKUPNO ŢITARICE (osim riţe) C1050 561 553 . 41 170 2 311 897

Pšenica C1100 182 333 . 47 000 865 260 13,0

Meka pšenica i pir C1120 182 333 . 47 000 865 260 13,0

Meka pšenica, ozima C1123 : . : :

Meka pšenica, jara C1124 : . : :

Obiĉna pšenica C1130 : . : :

Tvrda pšenica, ozima C1133 : . : :

Tvrda pšenica, jara C1134 : . : :

Raţ i suraţica C1140 2 738 . 26 000 7 236 13,0

Raţ C1150 2 738 . 26 000 7 236 13,0

Raţ, ozima C1151 : . : :

Raţ, jara C1152 : . : :

Suraţica C1155 0,000 . : :

Jeĉam C1160 55 511 . 30 300 179 652 13,0

Jeĉam, ozimi C1163 : . : :

Jeĉam, jari C1164 : . : :

Zob i miješane ţitarice, osim suraţice C1170 26 042 . 24 000 61 604 13,0

Zob C1180 26 042 . 24 000 61 604 13,0

Miješane ţitarice, osim suraţice C1185 : . : .

Kukuruz u zrnu C1200 292 431 . 41 000 1 190 238 14,0

Sirak C1211 0,000 . : :

Pšenoraţ C1212 : . : :

Proso, heljda, kukuruzna mješavina, sjeme za ptice, drugdje nenavedeno

C1219 2 498 . 32 000 7 907

RIŢA C1250 : . : :

okruglo zrno

srednje zrno

dugo zrno

34




vlage

1 000 ha 1 000 ha 100 kg/ha 1 000 t %

UKUPNO ŢITARICE

(uključujući riţu) C1040

582 842 . 48 538 2 829 020


Pšenica C1100 184 274 . 44 000 811 674 13,0







Raţ i suraţica C1140 2 981 . 36 220 10 796 13,0

Raţ C1150 2 981 . 36 220 10 796 13,0

Raţ, ozima C1151 : . : :

Raţ, jara C1152 : . : :

Suraţica C1155 0,000 . : :

Jeĉam C1160 61 267 . 31 350 192 067 13,0




Zob C1180 26 103 . 27 440 71 632 13,0


Kukuruz u zrnu C1200 305 867 . 57 660 1 733 003 14,0

Sirak C1211 0,000 . : :


Proso, heljda, kukuruzna mješavina,

sjeme za ptice, drugdje nenavedeno C1219 2 350 . 42 000 9 848

RIŢA C1250

okruglo zrno

srednje zrno : . : :

dugo zrno

35




vlage

1 000 ha 1 000 ha 100 kg/ha 1 000 t %

UKUPNO ŢITARICE


577 654 . 53 323 3 080 229


Pšenica C1100 179 153 . 46 000 822 650 13,0







Raţ i suraţica C1140 3 244 . 28 310 9 207 13,0

Raţ C1150 3 244 . 28 310 9 207 13,0

Raţ, ozima C1151 : . : :

Raţ, jara C1152 : . : :

Suraţica C1155 0,000 . : :

Jeĉam C1160 61 165 . 33 760 206 478 13,0




Zob C1180 24 484 . 30 300 74 187 13,0


Kukuruz u zrnu C1200 306 805 . 63 770 1 956 418 14,0

Sirak C1211 0,000 . : :




RIŢA C1250

okruglo zrno


dugo zrno

36




vlage

1 000 ha 1 000 ha 100 kg/ha 1 000 t %

UKUPNO ŢITARICE


557 888 . 36 097 2 013 835


Pšenica C1100 157 175 . 32 210 506 212 13,0







Raţ i suraţica C1140 2 960 . 20 160 5 967 13,0

Raţ C1150 2 960 . 20 160 5 967 13,0

Raţ, ozima C1151 : . : :

Raţ, jara C1152 : . : :

Suraţica C1155 0,000 . : :

Jeĉam C1160 65 001 . 24 650 160 203 13,0




Zob C1180 25 300 . 21 000 53 025 13,0


Kukuruz u zrnu C1200 304 722 . 42 000 1 279 617 14,0

Sirak C1211 0,000 . : :




RIŢA C1250

okruglo zrno


dugo zrno

37




vlage

1 000 ha 1 000 ha 100 kg/ha 1 000 t %

UKUPNO ŢITARICE


565 951 . 54 200 3 067 481


Pšenica C1100 162 634 . 49 280 801 424 13,0







Raţ i suraţica C1140 2 869 . 31 350 8 994 13,0

Raţ C1150 2 869 . 3 1350 000 8 994 13,0

Raţ, ozima C1151 : . : :

Raţ, jara C1152 : . : :

Suraţica C1155 : . : :

Jeĉam C1160 67 538 . 35 180 237 603 13,0




Zob C1180 23 457 . 31 000 73 462 13,0


Kukuruz u zrnu C1200 306 347 . 63 000 1 931 627 14,0

Sirak C1211 0,000 . : :




RIŢA C1250

okruglo zrno

srednje zrno

dugo zrno

38




vlage

1 000 ha 1 000 ha 100 kg/ha 1 000 t %

UKUPNO ŢITARICE


543 186 . 55 945 3 038 843


Pšenica C1100 146 253 . 41 140 601 748 13,0







Raţ i suraţica C1140 1 848 . 25 630 4 737 13,0

Raţ C1150 1 848 . 25 630 4 737 13,0

Raţ, ozima C1151 : . : :

Raţ, jara C1152 : . : :

Suraţica C1155 0,000 . : :

Jeĉam C1160 50 341 . 32 000 162 530 13,0




Zob C1180 21 185 . 23 350 49 470 13,0


Kukuruz u zrnu C1200 318 973 . 69 180 2 206 729 14,0

Sirak C1211 0,000 . : :




RIŢA C1250

okruglo zrno

srednje zrno

dugo zrno

39




vlage

1 000 ha 1 000 ha 100 kg/ha 1 000 t %

UKUPNO ŢITARICE


559 636 54 226 3 034 640

UKUPNO ŢITARICE (osim riţe) C1050 559 636 54 226 3 034 640

Pšenica C1100 175 551 45 800 804 601 13,0

Meka pšenica i pir C1120 175 551 45 800 804 601 13,0

Meka pšenica, ozima C1123 . . .

Meka pšenica, jara C1124 . . .

Obiĉna pšenica C1130 . . .

Tvrda pšenica, ozima C1133 . . .

Tvrda pšenica, jara C1134 . . .

Raţ i suraţica C1140 2 008 27 300 5 487 13,0

Raţ C1150 2 008 27 300 5 487 13,0

Raţ, ozima C1151 . . .

Raţ, jara C1152 . . .

Suraţica C1155 : : .

Jeĉam C1160 59 159 36 400 215 262 13,0

Jeĉam, ozimi C1163 . . .

Jeĉam, jari C1164 . . .

Zob i miješane ţitarice, osim suraţice C1170 24 914 26 700 66 630 13,0

Zob C1180 24 914 26 700 66 630 13,0

Miješane ţitarice, osim suraţice C1185 . : :

Kukuruz u zrnu C1200 296 195 65 300 1 934 517 14,0

Sirak C1211 0,000 : :

Pšenoraţ C1212 1 591 45 800 7 287

Proso, heljda, kukuruzna mješavina, sjeme za ptice, drugdje nenavedeno

C1219 0,218 39 300 0,856

RIŢA C1250

okruglo zrno

srednje zrno

dugo zrno

40




vlage

1 000 ha 1 000 ha 100 kg/ha 1 000 t %

UKUPNO ŢITARICE


555 692 45 600 2 534 226

UKUPNO ŢITARICE (osim riţe) C1050 555 692 45 600 2 534 226

Pšenica C1100 175 045 46 400 812 347 13,0

Meka pšenica i pir C1120 : : : 13,0

Meka pšenica, ozima C1123 . : .

Meka pšenica, jara C1124 . : .

Obiĉna pšenica C1130 . : .

Tvrda pšenica, ozima C1133 . : .

Tvrda pšenica, jara C1134 . : .

Raţ i suraţica C1140 1 731 25 200 4 364 13,0

Raţ C1150 1 731 25 200 4 364 13,0

Raţ, ozima C1151 . : .

Raţ, jara C1152 . : .

Suraţica C1155 : : .

Jeĉam C1160 59 000 38 200 225 265 13,0

Jeĉam, ozimi C1163 . : .

Jeĉam, jari C1164 . : .

Zob i miješane ţitarice, osim suraţice C1170 28 000 20 000 56 150 13,0

Zob C1180 28 000 20 000 56 150 13,0

Miješane ţitarice, osim suraţice C1185 . : :

Kukuruz u zrnu C1200 288 500 49 400 1 424 599 14,0

Sirak C1211 : : :

Pšenoraţ C1212 2 705 35 300 9 546 13,0


sjeme za ptice, drugdje nenavedeno C1219 0,711 27 500 1 955 13,0

RIŢA C1250

okruglo zrno

srednje zrno

dugo zrno

41

Podaci o žetvenim površinama, prirodu i proizvodnji

Proizvodna godina 2000.

OPIS PROIZVODA ŠIFRA

CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t

Mahunarke za suho zrno C1300 8,259 3,860

- Grašak C1310 0,555 . 16,000 0,913

- Poljski grašak C1320 .

- Grašak, osim poljskoga graška C1311 .

- Grah C1330 7,470 4,000 2,657

- Poljski grah

C1335

(ukljuĉujući C1338)

: :

- Poljski grah (za prehranu ljudi) C1338 : . : :

- Grah za suho zrno C1331 7,470 4,000 2,657

- Ostale suhe mahunarke C1340 0,234 . 12,400 0,290

- Vuĉika C1343 : . : :

- (Ostale suhe mahunarke) (C1341,C1342,C1349)

- Leća C1341 : . : :

- Grahorica C1342 : . : :

- Ostale suhe mahunarke, drugdje nenavedene C1349 .

Korjenasti usjevi C1350 39,101 . 690,397

- Krumpir C1360 17,237 . 115,000 198,243

- Rani krumpir C1362 4,614 . 102,000 46,842

- Ostali krumpir C1363 12,623 . 120,000 151,401

- Šećerna repa C1370 20,985 . 230,000 482,211

- Stoĉna repa C1381 0,725 . 117,000 8,484

- Ostali korjenasti usjevi C1382 0,154 . 95,000 1,459

- Stoĉni kelj C1383 0,154 . 95,000 1,459

- Stoĉna koraba C1384 : . : :

- Stoĉna mrkva C1385 : . : :

- Stoĉna repa C1386 : . : :

- Ostali korjenasti usjevi, drugdje nenavedeni C1390 : . : :

Industrijsko bilje C1400 94,415 . 160,335

- Uljarice C1410 86,874 . 17,211 149,523

- Repica i bijela repa C1420 12,886 . 23,000 29,436

- Repa C1430 12,886 . 23,000 29,436

- Zimska repa C1431 : . : :

- Ljetna repa C1432 : . : :

- Bijela repa C1440 : . : :

- Sjeme suncokreta C1450 25,715 . 21,000 53,956

(- Lan za vlakna i laneno sjeme) C1520+C146

0

- Lan za ulje C1460 : . : :

- Soja C1470 47,484 . 14,000 65,299

- Ostale uljarice C1480 0,789 . 0,832

(- Pamuk i sjeme pamuka) C1540+C149

0

- Sjeme pamuka C1490 : . : :

- Tekstilni usjevi C1500 : . : :

- Lan (slama) C1520 : . : :

- Konoplja C1530 : . : :

- Pamuk C1540 : . : :

- Duhan C1550 5,678 . 17,000 9,714

- Hmelj C1560 . . : .

- Ostalo industrijsko bilje C1570 1,863 .

- Cikorija C1571 : . : :

Ljekovito, aromatsko i zaĉinsko bilje C1580 1,863 . 1,098

- Kim C1582 : . : :

- Industrijsko bilje, drugdje nenavedeno C1589 : . : :

42


CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t

Ostali trajni nasadi, drugdje nenavedeni C2980 . . . .

- Rogaĉ C2971 . . . .

Ukupno krmno bilje C2600 349,220 0,565 36,200 1262,852

- Zelena krma s obradivoga zemljišta C2610 91,563 . 79,548 739,692

- Jednogodišnja zelena krma C2611 22,165 . 171,570 391,610

- Kukuruz, zelena masa C2625 18,372 0,565 191,000 361,592

- Ostala jednogodišnja zelena krma C2612 3,793 . 79,000 30,018

- Trajna zelena krma C2670 38,436 48,328 185,754

- Djetelina i smjese C2671 21,198 47,000 100,179

- Lucerna C2672 17,238 50,000 85,575

- Ostale krmne mahunarke C2673

- Privremene trave i ispaša C2680 30,962 . 52,000 162,328

- Privremene trave C2681 : . : :

- Privremena ispaša C2682 : . : :

- Trajne livade i pašnjaci C0002 257,657 . 20,000 523,160

- Trajne livade C2710 .

- Trajni pašnjaci C2720 .

- Trave C2721 . : :

- Ekstenzivni pašnjaci C2722 : . : :

Ukupna površina L0000 5654,000

- Unutarnje vode L0009 63,000

- Kopnena površina L0008 5591,000

- Ostala površina, drugdje nenavedena L0007 2198,728

- Šumovito zemljište L0006 2226,000

- Šumsko zemljište L0016 1976,000

- Iskorišteno poljoprivredno zemljište L0005 1166,272

- Nasadi u staklenicima (4) L0900 :

- Svjeţe povrće L1112

- Cvijeće i ukrasno bilje L1113

- Trajni nasadi L1114

- Ostale površine, ukljuĉujući vrtove L0004 5,400

- Površine pod trajnim nasadima (osim

jagoda)

(L0003-

C2260) 69,223

- Voćnjaci C2040 28,828

- Vinogradi C2410 28,394

- Maslinici C2450 11,398

- Ukupno voćni nasadi (ukljuĉujući vrtove) L2002 68,620

- Otporne sadnice L2810 0,332

- Biljni materijali za pletarstvo L2960 0,271

Ostali trajni nasadi, drugdje nenavedeni L2980 : .

- Trajne livade i pašnjaci L0002 257,657

- Obradive površine (2) L0001 833,992

- Ţitarice, osim riţe L1050 569,960 .

- Riţa L1250 : .

- Mahunarke za suho zrno L1300 8,460 .

- Korjenasti usjevi L1350 40,813 .

- Industrijsko bilje L1400 94,888 .

- Svjeţe povrće (ukljuĉujući jagode) na

otvorenom, pod niskom zaštitom ispod koje nije

moguće hodati (2)

L1600+C2260 7,123

- Zelena krma s obradivoga zemljišta L2610 92,555 .

- Ostali poljski proizvodi, drugdje

nenavedeni L2695 .

- Ugari (ukljuĉujući masu za zelenu

gnojidbu) L2696 19,362

- Cvijeće i ukrasno bilje, na otvorenom ili

pod niskom zaštitom ispod koje nije moguće hodati

(2)

L3001 0,207

- Površine namijenjene za proizvodnju sjemena (3)

L3310 0,624

1) Podaci o ţitaricama i riţi prikupljeni su u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 837/90 od 26. oţujka 1990.

2) Iskljuĉeni su nasadi u staklenicima ili pod visokom zaštitom ispod koje je moguće hodati (šifre strukturnih istraţivanja D/15, D/17 i G/07) budući da se smatraju vrtovima.

3) Kako je utvrĊeno u skladu s Odlukom Komisije 89/651/EEZ od 26. listopada 1989., Prilog I. - šifra D19.

4) Nasadi u staklenicima pod visokom zaštitom (ispod koje je moguće hodati) ukljuĉuju svjeţe povrće, cvijeće i ukrasno bilje, te trajne nasade u staklenicima.

43

PODACI O ŢETVENIM POVRŠINAMA, PRIRODU I PROIZVODNJI



CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t


- Grašak C1310 0,778 . 24,810 1,930



- Grah C1330 7,149 6,180 4,421

- Poljski grah

C1335


: :




- Vuĉika C1343 : . : :

- (Ostale suhe mahunarke) (C1341,C134

2,C1349)

- Leća C1341 : . : :


- Ostale suhe mahunarke, drugdje nenavedene C1349


- Krumpir C1360 17,435 . 139,210 242,709

- Rani krumpir C1362 4,639 . 133,000 61,708

- Ostali krumpir C1363 12,796 . 141,450 181,001

- Šećerna repa C1370 23,757 . 406,150 964,880

- Stoĉna repa C1381 0,766 . 130,310 9,982


- Stoĉni kelj C1383 0,162 . 91,000 1,479






- Uljarice C1410 78,204 . 20,244 158,315


- Repa C1430 10,319 . 21,760 22,456






0

- Lan za ulje C1460 : . : :

- Soja C1470 41,621 . 22,660 91,841

- Ostale uljarice C1480 0,928 . 11,100 1,033


0



- Lan (slama) C1520 : . : :

- Konoplja C1530 : . : :

- Pamuk C1540 : . : :

- Duhan C1550 5,500 . 19,000 10,502

- Hmelj C1560 . . : .


- Cikorija C1571 : . : :


- Kim C1582 : . : :



- Rogaĉ C2971 . . . .


44


CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t







- Lucerna C2672 18,162 54,000 98,305








- Trave C2721 . : :









- Nasadi u staklenicima (4) L0900 .





- Površine pod trajnim nasadima (osim

jagoda)

(L0003-

C2260)

69,249

- Voćnjaci C2040 29,424










- Riţa L1250 : .




- Svjeţe povrće (ukljuĉujući jagode)

na otvorenom, pod niskom zaštitom ispod koje nije moguće hodati (2)

L1600+C2260

7,453



nenavedeni L2695


gnojidbu) L2696

19,268

- Cvijeće i ukrasno bilje, na otvorenom ili pod niskom zaštitom ispod koje nije moguće hodati (2)

L3001

0,202

- Površine namijenjene za proizvodnju

sjemena (3) L3310

0,746

1) Podaci o ţitaricama i riţi prikupljeni su u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 837/90 od 26. oţujka 1990. 2) Iskljuĉeni su nasadi u staklenicima ili pod visokom zaštitom ispod koje je moguće hodati (šifre strukturnih istraţivanja

D/15, D/17 i G/07) budući da se smatraju vrtovima. 3) Kako je utvrĊeno u skladu s Odlukom Komisije 89/651/EEZ od 26. listopada 1989., Prilog I. - šifra D19. 4) Nasadi u staklenicima pod visokom zaštitom (ispod koje je moguće hodati) ukljuĉuju svjeţe povrće, cvijeće i ukrasno

bilje, te trajne nasade u staklenicima.

45




CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t


- Grašak C1310 0,872 . 24,000 2,082



- Grah C1330 7,104 7,000 5,163

- Poljski grah

C1335


: :




- Vuĉika C1343 : . : :


2,C1349)

- Leća C1341 : . : :


- Ostale suhe mahunarke, drugdje nenavedene C1349 .


- Krumpir C1360 17,222 . 154,000 266,055

- Rani krumpir C1362 4,594 . 151,000 69,527

- Ostali krumpir C1363 12,628 . 156,000 196,528

- Šećerna repa C1370 25,149 . 471,000 1183,445

- Stoĉna repa C1381 0,747 . 158,000 11,822


- Stoĉni kelj C1383 0,168 . 125,000 2,105






- Uljarice C1410 88,797 . 24,732 219,610


- Repa C1430 13,041 . 20,000 25,585






0

- Lan za ulje C1460 : . : :

- Soja C1470 47,897 . 27,000 129,470

- Ostale uljarice C1480 1,024 . 16,000 1,590


0



- Lan (slama) C1520 : . : :

- Konoplja C1530 : . : :

- Pamuk C1540 : . : :

- Duhan C1550 5,489 . 20,000 10,905

- Hmelj C1560 . . : .


- Cikorija C1571 : . : :

Ljekovito, aromatsko i zaĉinsko bilje C1580 2,207 . 9,750 2,152

- Kim C1582 : . : :



- Rogaĉ C2971 . . . .


46


CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t







- Lucerna C2672 17,279 62,000 107,815








- Trave C2721 : . : :














- Površine pod trajnim nasadima (osim jagoda)

(L0003-

C2260) 70,023

- Voćnjaci C2040 30,170



- Ukupno voćni nasadi (ukljuĉujući vrtove)

L2002 69,377







- Riţa L1250 : .




- Svjeţe povrće (ukljuĉujući jagode) na otvorenom, pod niskom zaštitom

ispod koje nije moguće hodati (2)

L1600+C2260 7,554


- Ostali poljski proizvodi, drugdje nenavedeni

L2695 .




L3001 0,200


L3310 0,563




47




CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t


- Grašak C1310 0,889 . 13,000 1,155



- Grah C1330 6,826 7,280 4,967

- Poljski grah

C1335


: :




- Vuĉika C1343 : . : :


2,C1349)

- Leća C1341 : . : :


- Ostale suhe mahunarke, drugdje nenavedene C1349 . :


- Krumpir C1360 16,919 . 97,000 164,051

- Rani krumpir C1362 4,304 . 82,000 35,264

- Ostali krumpir C1363 12,615 . 102,000 128,787

- Šećerna repa C1370 27,327 . 248,000 677,569

- Stoĉna repa C1381 0,701 . 99,000 6,930


- Stoĉni kelj C1383 0,164 . 82,320 1,350






- Uljarice C1410 94,519 . 19,178 181,264


- Repa C1430 15,524 . 18,000 28,596






0

- Lan za ulje C1460 : . : :

- Soja C1470 49,860 . 17,000 82,591



0



- Lan (slama) C1520 : . : :

- Konoplja C1530 : . : :

- Pamuk C1540 : . : :

- Duhan C1550 5,748 . 17,000 9,680

- Hmelj C1560 . . : .


- Cikorija C1571 : . : :


- Kim C1582 : . : :



- Rogaĉ C2971 . . . .


48


CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t







- Lucerna C2672 17,186 42,000 72,056








- Trave C2721 : . : :















(L0003-

C2260) 70,527

- Voćnjaci C2040 30,903










- Riţa L1250 : .






L1600+C2260 8,094



nenavedeni L2695 .




L3001 0,168


sjemena (3) L3310 1,288




49




CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t


- Grašak C1310 0,813 . 22,870 1,859



- Grah C1330 6,137 7,270 4,459

- Poljski grah

C1335


: :



- Ostale suhe mahunarke C1340 . . : .

- Vuĉika C1343 : . : :


2,C1349)

- Leća C1341 : . : :


- Ostale suhe mahunarke, drugdje nenavedene C1349 0,247 . : 0,275


- Krumpir C1360 16,043 . 154,000 247,057

- Rani krumpir C1362 3,658 . 151,000 55,081

- Ostali krumpir C1363 12,385 . 155,000 191,976

- Šećerna repa C1370 26,503 . 476,000 1260,444

- Stoĉna repa C1381 0,858 . 77,350 6,637


- Stoĉni kelj C1383 0,127 . 83,000 1,049






- Uljarice C1410 80,382 . 24,769 199,098


- Repa C1430 14,282 . 22,000 31,392

- Zimska repa C1431 : . : ,





0

- Lan za ulje C1460 : . : :

- Soja C1470 36,979 . 26,480 97,923



0



- Lan (slama) C1520 : . : :

- Konoplja C1530 : . : :

- Pamuk C1540 : . : :

- Duhan C1550 5,394 . 19,000 10,293

- Hmelj C1560 . . : .


- Cikorija C1571 : . : :


- Kim C1582 : . : :



- Rogaĉ C2971 . . . .


50


CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t







- Lucerna C2672 16,712 62,000 103,555





- Trajne livade i pašnjaci C0002 259,465 . 648,663



- Trave C2721 : . : :















(L0003-

C2260) 70,257

- Voćnjaci C2040 29,421




L2002 69,812







- Riţa L1250 : .






L1600+C2260 7,393



L2695 .




L3001 0,172


L3310 0,563




51




CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t


- Grašak C1310 0,447 . 20,000 0,893



- Grah C1330 6,477 9,330 6,041

- Poljski grah

C1335


: :



- Ostale suhe mahunarke C1340 . . : .

- Vuĉika C1343 : . : :


2,C1349)

- Leća C1341 : . : :


- Ostale suhe mahunarke, drugdje nenavedene C1349 . :


- Krumpir C1360 18,903 . 145,000 273,409

- Rani krumpir C1362 4,200 . 155,000 65,252

- Ostali krumpir C1363 14,703 . 142,000 208,157

- Šećerna repa C1370 29,370 . 455,480 1337,750

- Stoĉna repa C1381 0,458 . 116,000 5,307


- Stoĉni kelj C1383 0,059 . 86,000 0,510




- Ostali korjenasti usjevi drugdje nenavedeni C1390 : . : :


- Uljarice C1410 119,787 . 20,072 240,435


- Repa C1430 20,149 . 20,480 41,275






0

- Lan za ulje C1460 : . : :

- Soja C1470 48,211 . 24,810 119,602



0



- Lan (slama) C1520 : . : :

- Konoplja C1530 : . : :

- Pamuk C1540 : . : :

- Duhan C1550 5,131 . 18,670 9,579

- Hmelj C1560 . . : .


- Cikorija C1571 : . : :


- Kim C1582 : . : :



- Rogaĉ C2971 . . . .


52


CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t







- Lucerna C2672 25,411 58,000 147,272






- Trajne livade C2710 154,984 . 35,100 543,835

- Trajni pašnjaci C2720 110,254 . 14,800 163,530

- Trave C2721 : . : :















(L0003-

C2260) 72,870

- Voćnjaci C2040 30,280










- Riţa L1250 : .






L1600+C2260 9,345



nenavedeni L2695 .




L3001 0,164


sjemena (3) L3310 0,484

(1) Podaci o ţitaricama i riţi prikupljeni su u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 837/90 od 26. oţujka 1990.

(2) Iskljuĉeni su nasadi u staklenicima ili pod visokom zaštitom ispod koje je moguće hodati (šifre strukturnih istraţivanja

D/15, D/17 i G/07) budući da se smatraju vrtovima.

(3) Kako je utvrĊeno u skladu s Odlukom Komisije 89/651/EEZ od 26. listopada 1989., Prilog I. - šifra D19.

(4) Nasadi u staklenicima pod visokom zaštitom (ispod koje je moguće hodati) ukljuĉuju svjeţe povrće, cvijeće i ukrasno


53




CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t

Mahunarke za suho zrno C1300 6,693 : : 4,773

- Grašak C1310 0,326 . 22,000 0,715

- Poljski grašak C1320 : . : :

- Grašak, osim poljskoga graška C1311 : . : :

- Grah C1330 6,367 0,630 4,058

- Poljski grah

C1335


. . . .

- Poljski grah (za prehranu ljudi) C1338 . . . .

- Grah za suho zrno C1331 6,367 : 0,630 4,058

- Ostale suhe mahunarke C1340 : . : :

- Vuĉika C1343 . . . .


2,C1349) . . . .

- Leća C1341 . . . .


- Ostale suhe mahunarke, drugdje nenavedene C1349 48,956 : : 1838,783

Korjenasti usjevi C1350 16,759 : 164,000 274,529

- Krumpir C1360 4,681 . 140,000 65,428

- Rani krumpir C1362 12,078 . 173,000 209,101

- Ostali krumpir C1363 31,881 . 489,240 1559,737

- Šećerna repa C1370 0,252 . 147,000 3,697

- Stoĉna repa C1381 0,064 . 128,130 0,820


- Stoĉni kelj C1383 . . . .

- Stoĉna koraba C1384 . . . .

- Stoĉna mrkva C1385 . . . .

- Stoĉna repa C1386 . . . .

- Ostali korjenasti usjevi drugdje nenavedeni C1390 117,036 . : 291,441

Industrijsko bilje C1400 108,856 . 25,600 278,310

- Uljarice C1410 8,413 . 23,770 19,996

- Repica i bijela repa C1420 8,413 23,770 19,996

- Repa C1430 . . . .

- Zimska repa C1431 . . . .

- Ljetna repa C1432 . . . .

- Bijela repa C1440 35,308 . 23,100 81,614

- Sjeme suncokreta C1450 . . . .


0 62,810 . 27,700 174,214

- Lan za ulje C1460 : . : :

- Soja C1470 2,325 . 10,700 2,486

- Ostale uljarice C1480 . . . .


0 . . . .

- Sjeme pamuka C1490 . . . .


- Lan (slama) C1520 . . . .

- Konoplja C1530 . . . .

- Pamuk C1540 4,940 . 22,000 10,851

- Duhan C1550 0,016 . 15,000 0,024

- Hmelj C1560 3,224 . 7,000 2,256

- Ostalo industrijsko bilje C1570 . . . .

- Cikorija C1571 . . . .


- Kim C1582 . . . .

- Industrijsko bilje, drugdje nenavedeno C1589 . . . .


- Rogaĉ C2971 . . . .


54


CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t

- Zelena krma s obradivoga zemljišta C2610 100,045 0,700 : 1198,321

- Jednogodišnja zelena krma C2611 23,192 0,700 321,800 746,397


- Ostala jednogodišnja zelena krma C2612 2,696 : 66,770 18,000


- Djetelina i smjese C2671 19,134 : 63,450 121,411

- Lucerna C2672 26,282 : 62,000 162,694

- Ostale krmne mahunarke C2673 : : :


- Privremene trave C2681

- Privremena ispaša C2682 . . . .


- Trajne livade C2710 162,950 32,700 533,551

- Trajni pašnjaci C2720 110,243 1,381 152,248

- Trave C2721 . . . .

- Ekstenzivni pašnjaci C2722 . . . .

Ukupna površina L0000 5659,000 .

- Unutarnje vode L0009 63,000 .

- Kopnena površina L0008 5596,000 .

- Ostala površina, drugdje nenavedena L0007 2145,839 .

- Šumovito zemljište L0006 2221,000 .

- Šumsko zemljište L0016 2028,000 .

- Iskorišteno poljoprivredno zemljište L0005 1229,161 .

- Nasadi u staklenicima (4) L0900 . .

- Svjeţe povrće L1112 .

- Cvijeće i ukrasno bilje L1113 .

- Trajni nasadi L1114 .

- Ostale površine, ukljuĉujući vrtove L0004 7,604 .


(L0003-

C2260) 76,358 .

- Voćnjaci C2040 31,807 .

- Vinogradi C2410 30,766 .

- Maslinici C2450 13,363 .


L2002 75,936 .


- Biljni materijali za pletarstvo L2960 0,175 .


- Trajne livade i pašnjaci L0002 273,193 .

- Obradive površine (2) L0001 872,006 .


- Riţa L1250 : .






L1600+C2260 10,412 .



L2695 : .


gnojidbu) L2696 16,580 .


L3001 0,125 .


L3310 1,081 .

(1) Podaci o ţitaricama i riţi prikupljeni su u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 837/90 (SL L 88, 3.4.1990., str. 1.) .

(2) Iskljuĉeni su nasadi u staklenicima ili pod visokom zaštitom ispod koje je moguće hodati (šifre strukturnih istraţivanja

D/15, D/17 i G/07) budući da se smatraju vrtovima.

(3) Kako je utvrĊeno u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 143/2002 (Prilog I. šifra D19) od 24. sijeĉnja 2002.

(4) Nasadi u staklenicima pod visokom zaštitom (ispod koje je moguće hodati) ukljuĉuju svjeţe povrće, cvijeće i ukrasno


55




CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t

Mahunarke za suho zrno C1300 4,825 : : 3,173

- Grašak C1310 0,374 . 17,900 0,670

- Poljski grašak C1320 : . : :

- Grašak, osim poljskoga graška C1311 : . : :

- Grah C1330 4,451 : 5,620 2,503

- Poljski grah

C1335


. . : .

- Poljski grah (za prehranu ljudi) C1338 . . : .

- Grah za suho zrno C1331 4,451 : 5,620 2,503

- Ostale suhe mahunarke C1340 : . : :

- Vuĉika C1343 . . : .


2,C1349) . . : .

- Leća C1341 . . : .


- Ostale suhe mahunarke, drugdje nenavedene C1349 52,216 : : 1887,772

Korjenasti usjevi C1350 17,355 : 171,000 296,302

- Krumpir C1360 4,548 . 178,000 80,884

- Rani krumpir C1362 12,807 . 168,100 215,418

- Ostali krumpir C1363 34,306 . 461,200 1582,600

- Šećerna repa C1370 0,504 . 163,300 8,232

- Stoĉna repa C1381 0,051 . 125,100 0,638


- Stoĉni kelj C1383 . . : .

- Stoĉna koraba C1384 . . : .

- Stoĉna mrkva C1385 . . : .

- Stoĉna repa C1386 . . : .

- Ostali korjenasti usjevi drugdje nenavedeni C1390 94,055 . : 210,136

Industrijsko bilje C1400 82,087 . 22,597 186,702

- Uljarice C1410 13,069 . 30,100 39,330


- Repa C1430 . . : .

- Zimska repa C1431 . . : .

- Ljetna repa C1432 . . : .

- Bijela repa C1440 20,615 . 26,300 54,300

- Sjeme suncokreta C1450 . . : .


0 46,500 . 19,500 90,637

- Lan za ulje C1460 1,903 . 12,800 2,435

- Soja C1470 .

- Ostale uljarice C1480 . . : .


0 . . : .

- Sjeme pamuka C1490 . . : .


- Lan (slama) C1520 : . : :

- Konoplja C1530 . . : .

- Pamuk C1540 6,000 . 21,000 12,639

- Duhan C1550 0,016 . 15,000 0,024

- Hmelj C1560 5,952 . 18,100 10,778

- Ostalo industrijsko bilje C1570 . . . :

- Cikorija C1571 . . : .


- Kim C1582 . . : .

- Industrijsko bilje, drugdje nenavedeno C1589 2,857 . 30,000 8,571

Ostali trajni nasadi, drugdje nenavedeni C2980 . . : .

56


CRONOS

GLAVNA

POVRŠINA

ILI

EVIDENTIR

ANA

POVRŠINA

(1 000 ha)

SEKUNDAR

NA

POVRŠINA

ILI

DODATNA

POVRŠINA

(1 000 ha)

PRIROD 100 kg/ha

PROIZVOD

NJA 1 000 t

- Rogaĉ C2971 . . : .


- Zelena krma s obradivoga zemljišta C2610 105,589 2,104 : 1139,564

- Jednogodišnja zelena krma C2611 25,616 2,104 287,870 737,398


- Ostala jednogodišnja zelena krma C2612 2,600 : 71,100 18,527



- Lucerna C2672 23,959 : 57,300 137,291

- Ostale krmne mahunarke C2673 0,700 : : :


- Privremene trave C2681 34,366 . 44,500 153,200

- Privremena ispaša C2682 . . : .

- Trajne livade i pašnjaci C0002 269,745 23,300 628,860

- Trajne livade C2710 159,935 . 30,200 482,651

- Trajni pašnjaci C2720 109,810 . 13,400 146,209

- Trave C2721 . . : .

- Ekstenzivni pašnjaci C2722 . . : .

Ukupna površina L0000 5659,000 .

- Unutarnje vode L0009 63,000 .

- Kopnena površina L0008 5596,000 .

- Ostala površina, drugdje nenavedena L0007 1902,952 .

- Šumovito zemljište L0006 2491,000 .

- Šumsko zemljište L0016 2223,000 .

- Iskorišteno poljoprivredno zemljište L0005 1202,048 .

- Nasadi u staklenicima (4) L0900 . .

- Svjeţe povrće L1112 :

- Cvijeće i ukrasno bilje L1113 :

- Trajni nasadi L1114 .

- Ostale površine, ukljuĉujući vrtove L0004 5,275 .


(L0003-C2260)

80,006 .

- Voćnjaci C2040 32,720 .

- Vinogradi C2410 32,454 .

- Maslinici C2450 14,346 .


L2002 79,520 .


- Biljni materijali za pletarstvo L2960 0,276 .


- Trajne livade i pašnjaci L0002 269,745 .

- Obradive površine (2) L0001 847,022 .


- Riţa L1250 . .





na otvorenom, pod niskom zaštitom


L1600+C2260 12,741 .



nenavedeni L2695 . .

- Ugari (ukljuĉujući masu za zelenu gnojidbu)

L2696 16,895 .


L3001 0,106 .


sjemena (3) L3310 0,814 .

(1) Podaci o ţitaricama i riţi prikupljeni su u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 837/90 (SL L 88, 3.4.1990., str. 1.) .

(2) Iskljuĉeni su nasadi u staklenicima ili pod visokom zaštitom ispod koje je moguće hodati (šifre strukturnih istraţivanja D/15, D/17 i G/07) budući da se smatraju vrtovima.

(3) Kako je utvrĊeno u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 143/2002 (Prilog I. šifra D19) od 24. sijeĉnja 2002.

(4) Nasadi u staklenicima pod visokom zaštitom (ispod koje je moguće hodati) ukljuĉuju svjeţe povrće, cvijeće i ukrasno bilje, te trajne

nasade u staklenicima.

57

Bilanca vina 2000. - 2008.

mil. l

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

PROIZVODNJA 125,82 128,40 130,17 126,52 120,37 124,84 123,74 136,54 127,76

ISKORISTIVA PROIZVODNJA 120,68 125,47 127,35 127,31 124,97 135,38 135,16 149,08 139,25

UKUPNO UVOZ 2,65 6,44 7,92 9,16 13,49 13,39 14,44 15,56 14,12

- EU 15 0,65 0,59 1,01 0,84 0,85 1,98 1,95 2,59 0,90

UKUPNO RESURSI 128,47 134,84 138,09 135,68 133,86 138,23 138,18 152,10 141,89

UKUPNO IZVOZ 7,79 9,36 10,75 8,37 8,89 2,86 3,02 3,02 2,64

- EU 15 4,41 2,84 2,41 2,06 1,71 1,48 1,43 1,23 1,00

POĈETNE ZALIHE 40,06 39,40 35,75 34,41 33,26 36,93 38,33 33,21 40,30

KONAĈNE ZALIHE 39,40 35,75 34,41 33,26 36,93 38,33 33,21 40,30 39,67

PROMJENA ZALIHA -0,66 -3,65 -1,34 -1,15 3,67 1,40 -5,12 7,09 -0,62

DOMAĆA UPORABA 121,34 129,13 128,69 128,46 121,30 133,98 140,29 141,99 139,87

GUBICI 1,09 1,16 1,16 1,16 1,09 1,21 1,26 1,28 1,26

INDUSTRIJSKA UPORABA 22,85 24,31 21,68 25,46 21,07 20,88 18,48 15,00 14,95

LJUDSKA POTROŠNJA 97,40 103,65 105,85 101,84 99,13 111,89 120,55 125,71 123,66

Izvor: Drţavni zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

58

Goveda – broj životinja 1 000 grla

Kategorije 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

PC0000 Ukupno goveda 426,570 438,423 417,113 444,320 465,935 471,025 482,905 467,077

PC1000 Goveda starosti do 1 godine 92,473 104,273 90,507 101,956 135,308 142,916 147,425 145,293

PC1100 Telad za klanje 14,486 14,013 7,359 10,067 17,318 13,203 19,524 19,314

PC1200 Ostala telad 77,987 90,260 83,148 91,889 117,990 129,713 127,901 125,979

PC1210 Muška 37,326 45,757 42,074 49,369 69,058 79,240 81,950 76,190

PC1220 Ţenska 40,661 44,503 41,074 42,520 48,932 50,473 45,951 49,789

PC2000 Goveda starosti od 1 do 2 godine 44,955 51,950 47,295 60,729 56,260 54,356 65,257 64,325

PC2100 Muška 15,491 20,966 20,113 30,183 23,434 17,043 31,445 31,226

PC2200 Ţenska 29,464 30,984 27,182 30,546 32,826 37,313 33,812 33,099

PC2210 Ţenska goveda za klanje 9,168 8,483 6,554 6,212 4,647 2,017 3,204 4,732

PC2220 Ostala ţenska goveda 20,296 22,501 20,628 24,334 28,179 35,296 30,608 28,367

PC3000 Goveda starosti od 2 i više godina 289,142 282,200 279,311 281,635 274,367 273,753 270,223 257,459

PC3100 Muška 2,438 1,747 1,643 1,494 2,956 1,714 1,999 1,628

PC3200 Ţenska 286,704 280,453 277,668 280,141 271,411 272,039 268,224 255,831

PC3210 Junice 20,854 22,604 26,609 24,635 40,402 30,725 27,140 21,159

PC3211 Junice za klanje 1,076 1,167 1,373 1,270 2,083 1,804 1,180 0,547

PC3212 Ostale junice 19,778 21,437 25,236 23,365 38,319 28,921 25,960 20,612

PC3220 Krave 265,850 257,849 251,059 255,506 231,009 241,314 241,084 234,672

Goveda, klanje – broj životinja grla

kategorija 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Volovi 230 176 193 238 265 574 8 7

Bikovi 154 871 156 549 138 601 113 570 117 322 117 272 145 526 117 599

Krave 40 390 42 060 41 417 37 107 41 583 40 261 39 537 29 827

Junice 11 651 11 922 9 314 9 500 8 017 7 404 9 268 15 001

Odrasla

goveda 207 142 210 707 189 525 160 415 167 187 165 511 194 339 162 434

Telad 132 593 108 778 151 462 141 385 157 413 165 395 164 092 168 104

Ukupno 339 735 319 485 340 987 301 800 324 600 330 906 358 431 330 538

59

Goveda, klanje, težina životinja

tone

kategorija 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Volovi 45 37 53 70 76 193 3 2

Bikovi 34 176 32 568 31 097 28 085 29 240 30 282 34 105 33 200

Krave 10 701 11 216 10 894 9 831 11 065 9 467 11 376 8 098

Junice 2 272 1 908 1 946 1 908 1 507 1 921 2 434 3 961

Odrasla

goveda 47 194 45 729 43 990 39 894 41 888 41 863 47 918 45 261

Telad 8 116 7 162 10 132 9 088 10 560 11 922 11 476 9 500

Ukupno 55 310 52 891 54 122 48 982 52 448 53 785 59 394 54 761

Ovce i koze – broj životinja

1 000 grla

Kategorije 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

PS0000 Ovce, ukupno 528,675 539,498 580,016 586,641 721,578 796,48 679,839 645,992

PS1000 Ovce i šiljeţice za rasplod 381,526 368,301 392,794 401,007 508,261 506,379 523,54 498,567

PS1100 Mlijeĉne ovce i mlijeĉne šiljeţice za rasplod 174,679 168,626 179,838 183,599 232,705 254,615 216,931 243,144

PS1200 Ostale ovce i šiljeţice za rasplod 206,847 199,675 212,956 217,408 275,556 251,764 306,609 255,423

PS2000 Ostale ovce 20,306 22,376 23,813 26,792 24,444 38,68 36,051 32,458

PG0000 Koze, ukupno 79,393 92,943 96,534 86,087 126,06 134,483 102,877 91,902

PG1000 Koze koje su se već jarile i koze za rasplod 64,419 74,067 73,523 65,65 91,447 82,348 76,527 68,783

PG1100 Koze koje su se već jarile 55,356 63,647 63,179 56,414 78,582 70,111 66,413 60,046

PG1200 Koze od kojih se oĉekuje prvi pomladak 9,063 10,42 10,344 9,236 12,865 12,237 10,114 8,737

PG2000 Ostale koze 14,974 18,876 23,011 20,437 7,134 18,116 7,792 5,853

60

Podaci o šećeru

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Proizvodnja šećerne repe tone 1 183 445 677 569 1 260 444 1 337 750 1 559 737 1 582 600 1 269 536 Površina zasijana šećernom repom ha 25 149 27 327 26 503 29 370 31 881 34 306 22 000 Prirod šećerne repe tone/ha 47,1 24,8 47,6 45,5 48,9 46,1 57,7 Sadrţaj šećera % 12,2 10,1 14,0 13,0 14,8 11,3 14,0

Proizvodnja šećera tone, ebš* 185 019 143 782 217 788 247 228 330 104 329 953 310 009

od ĉega: šećerna repa tone, ebš 146 780 69 611 176 275 203 618 267 403 198 619 210 021

od ĉega: šećerna trska tone, ebš 38 239 74 171 41 513 43 610 62 701 131 334 99 988

Uvoz

šećera, osim sirovog šećera tone, ebš 31 715 44 915 63 291 172 612 301 461 104 607 102 938

UKUPNO PRERAĐENI

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI tone, ebš 56 094 60 650 55 870 55 675 83 599 62 042 61 549

od ĉega: preraĊevine tone, ebš 25 694 29 597 31 034 34 683 33 742 37 320 38 869

od ĉega: CMO 1702 tone, ebš 30 400 31 053 24 836 20 992 49 857 24 722 22 680

Izvoz

šećera tone, ebš 65 146 162 500 49 049 189 347 247 107 250 976 225 002

UKUPNO PRERAĐENI

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI tone, ebš 13 748 17 258 30 128 116 928 241 456 53 493 35 905

od ĉega: preraĊevine tone, ebš 13 748 17 255 29 146 105 211 221 213 53 472 35 867

od ĉega: CMO 1702 tone, ebš 0 2 982 11 717 20 243 21 38

Potrošnja tone 151 808 159 807 169 726 177 534 223 404 188 575 205 648

Cijene

šećerne repe kn/toni 242,32 248,66 267,13 250,79 247,51 234,49 236,67

šećera kn/toni 4 844 67 4 828,00 4 311,11 5 051,18 5 270,82 5 218,12 4 407,00

Teĉaj 1 € kn 7,406976 7,564248 7,495680 7,400047 7,322849 7,336019 7,223178

*ebš: ekvivalent bijeloga šećera

Izvor: Drţavni zavod za statistiku, MPRRR

Obveze preuzete o okviru WTO-a - šećer

Tarifna

oznaka Opis proizvoda

WTO gornja

granica 2000.

WTO gornja

granica nakon

prijelaznog

razdoblja

Prijelazno

razdoblje

121291 Šećerna repa 15 % 10 % 2000. - 2005.

121292 Šećerna trska 0 %

1701 Šećer od šećerne trske i šećerne repe

170111 Šećer od šećerne trske, sirovi 10 %+20,4 EUR/100

kg

10 %+17,7

EUR/100 kg 2000. - 2005.

170112 Šećer od šećerne repe, sirovi 10 %+23,7 EUR/100

kg

10 %+20,5

EUR/100 kg 2000. - 2005.

170191 Šećer s dodatkom aroma ili bojila

10 %+53,9 EUR/100

kg

10 %+28,4

EUR/100 kg 2000. - 2003.

MAX 29 % MAX 20 %

1701991 Šećer od šećerne trske ili šećerne

repe, rafinirani 30,8 EUR/100 kg 27,0 EUR/100 kg 2000. - 2005.

1701992 Kandis šećer 8 %

1701999 Kemijski ĉista saharoza 10 %

1702 Ostali šećer u krutom stanju

17021 Laktoza i laktozni sirup

170211 - s masenim udjelom laktoze od 99

% ili više 8 %

170219 - ostalo 8 %

170220 Javorov šećer i javorov sirup 45 % 35 % 2000. - 2003.

170230 Glukoza i glukozni sirup s masenim

udjelom fruktoze manjim od 20 %

1702301 - kemijski ĉista glukoza 2 %

1702309 - ostalo 40% 35% 2000. - 2003.

170240 Glukozni sirup, 20-50 % fruktoze 40 % 35 % 2000. - 2003.

170250 Kemijski ĉista fruktoza 2 %

170260 Fruktoza, ostala, više od 50 %

fruktoze 8 %

1702901 Umjetni med 34 % 24 % 2000. - 2003.

1702902 Karamel 15 %

1702903 Maltoza monohidrat 2 %

1702905 Sirup dobiven pri ekstrakciji iz

šećerne trske ili šećerne repe

15,1 EUR/100 kg 12,2 EUR/100 kg 2000. - 2005.

MAX 75 % MAX 60 %

1702909 Ostalo 25,5 EUR/100 kg 21,3 EUR/100 kg

2000. - 2004. MAX 60 % MAX 50 %

1703 Melase dobivene pri ekstrakciji ili

rafiniranju šećera

17031000 - melase od šećerne trske 13 % 8 2000. - 2004.

17039000 - ostalo 13 % 8 2000. - 2004.

62

WTO kvota za šećer

Oznaka KN Opis proizvoda Završna kvota

17011 Sirovi šećer bez dodatka aroma ili

bojila

Kvota 15 000 tona, stopa carine od 15

% u okviru kvote

170111 Sirovi šećer od šećerne trske Kvota 25 000 tona, stopa carine od 5

% u okviru kvote

1701991 Bijeli šećer Kvota 6 600 tona, stopa carine od 0

% u okviru kvote

63

Podaci o proizvodnji mlijeka

Tablica 1. Proizvodnja i isporuke svjeţeg mlijeka

tone

Godina

Ukupna

proizvodnja

kravljeg

mlijeka

Isporuka u mljekare Izravna prodaja

i potrošnja na

gospodarstvu za

vlastite potrebe

Izravna

prodaja Količina %

masti

2000. 605.000 420.109 4,00 184.890 76.950

2001. 695.000 457.435 4,01 196.560 81.810

2002. 661.000 505.841 4,02 189.160 78.730

2003. 660.080 486.789 4,03 173.291 72.123

2004. 682.890 548.827 4,05 134.063 55.797

2005. 789.239 623.914 4,04 165.325 68.808

2006. 847.072 650.503 4,02 196.569 81.812

2007. 859.020 673.467 4,07 185.553 77.230

2008. 825.678 657.754 4,05 167.924 69.890

2009. 817.754 675.289 4,01 142.465 59.294

Izvor: Drţavni zavod za statistiku

Hrvatska poljoprivredna agencija - Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka

Grafikon 1. Promjene mlijeĉne masti i bjelanĉevina u isporuĉenom mlijeku

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija - Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka

64

Tablica 2. Udio mlijeka EU kvalitete u ukupnom isporučenom mlijeku

Godina 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.*

Mlijeko EU higijene (%) 22,7 37,2 49,3 57,5 62,9 72,1 79,9 83,5

* prosjek sijeĉanj-lipanj


Tablica 3. Broj mliječnih krava i gospodarstava koja isporučuju mlijeko za prodaju

Godina 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Krave 255 506 231 009 241 314 241 084 234 672 212 623 212 220

Gospodarstva 58 715 50 778 44 560 38 145 31 960 27 449 23 690


Hrvatska poljoprivredna agencija - Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka

Tablica 4. Struktura mliječnih farmi u Hrvatskoj

Godina

Broj farmi u usporedbi s godišnjom isporukom mlijeka (kg)

≤ 6000 6000-

10000

10000-

50000

50000-

100000 > 100000 Ukupno

2003. 34 110 10 352 13 396 666 191 58 715

2004. 26.455 9 137 14 106 834 246 50 778

2005. 20 665 7 870 14 333 1 244 448 44 560

2006. 16 211 6 658 13 137 1 563 576 38 145

2007. 12 139 5 484 11 753 1 753 830 31 960

2008. 9 954 4 612 10 192 1 778 913 27 449

2009. 7 990 3 663 9 242 1 801 994 23 690


65

Tablica 5. Proizvodnja najvaţnijih mliječnih proizvoda

tone

Godina Mlijeko za

piće

Mlijeko u

prahu Vrhnje Maslac Sir

2003. 332 690 373 21 009 2 853 22 065

2004. 338 290 45 19 410 2 810 23 816

2005. 330 071 678 21 153 3 511 26 472

2006. 326 666 391 22 244 3 678 28 642

2007. 327 426 415 23 500 4 036 29 917

2008. 340 953 754 26 273 4 898 29 082

2009. 327 678 1 707 26 731 5 544 28 237

2010.* 156 036 204 11 642 2 684 13 674

* proizvodnja tijekom prvih šest mjeseci


Tablica 6. Uvoz najvaţnijih mliječnih proizvoda

tone

Proizvod Godina

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Mlijeko u

prahu 13 835 14 764 12 000 9 247 10 574 10 573 6 819

Maslac 952 1 217 897 898 703 988 846

Sir 11 939 11 947 10 660 9 938 10 497 10 374 10 947


Tablica 7. Izvoz najvaţnijih mliječnih proizvoda

tone

Proizvod Godina

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Mlijeko u

prahu 606 713 295 78 139 110 222

Maslac 802 1 228 1 345 1 263 1 811 1 079 1 133

Sir 1 841 1 236 1 234 1 208 1 647 1 983 1 772


66

Obveze preuzete u okviru WTO-a za mlijeko i mliječne proizvode

Sukladno WTO rasporedu obveza, Hrvatska je morala ispuniti sljedeće obveze u pogledu

mlijeka i mlijeĉnih proizvoda:

- trebalo je smanjiti carine tijekom prijelaznoga razdoblja od 3, 4 ili 5 godina od datuma

pristupanja WTO-u; prijelazno se razdoblje razlikovalo s obzirom na tip ili vrstu

proizvoda; posljednja godina za ispunjenje završnih obvezujućih stopa carina bila je

godina 2005.

- Dio I. Odjeljak I. - B WTO rasporeda za Hrvatsku u pogledu carinskih kvota ne

ukljuĉuju mlijeko i mlijeĉne proizvode.

- Dio IV. Odjeljak II. WTO rasporeda za Hrvatsku u pogledu proraĉunskih izdvajanja i

obveza smanjenja koliĉina izvoznih subvencija ne ukljuĉuje ikoji poljoprivredni

proizvod, ukljuĉujući mlijeko i mlijeĉne proizvode.

HS Opis

Obvezujuća stopa

carine na dan

pristupanja

Završna obvezujuća

stopa carine Provedba

Početna

pregovaračka

prava (INR)

Ostale

pristojbe

(ODC)

0401 Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani i bez dodanog

šećera ili drugih sladila

040110 - s masenim udjelom masti od najviše 1 %

0401101 --- mlijeko u spremnicima od 2 l ili manje:

04011011 ---- sterilizirano 10+15,7 EUR/100 kg

MAX 55

8+7,7 EUR/100 kg

MAX 30 2003. AU,KG,NZ,PL,SI 0

04011012 ---- pasterizirano 10+17,8 EUR/100 kg

MAX 55

8+8,7 EUR/100 kg


04011019 ---- Ostalo 10+16,3 EUR/100 kg

MAX 55

8+8,0 EUR/100 kg


0401109 --- Ostalo 10+10,1 EUR/100 kg

MAX 55

8+5,0 EUR/100 kg


040120 - s masenim udjelom masti većim od 1 %, ali ne

većim od 6 %


04012011 ---- sterilizirano 5+22,0 EUR/100 kg 5+14,3 EUR/100 kg 2005. AU,EZ15,CZ,KG,NZ,

PL,SI,SK 0

04012012 ---- pasterizirano 5+24,0 EUR/100 kg 5+15,9 EUR/100 kg 2005. AU,CZ,KG,NZ,PL,SI,

SK 0

04012013 ---- Ostalo 5+21,2 EUR/100 kg MAX

62

5+13,8 EUR/100 kg

MAX 42 2004.

AU,CZ,KG,NZ,PL,SI,

SK 0

0401209 --- Ostalo 10+9,5 EUR/100 kg MAX

50

6+8,8 EUR/100 kg

MAX 40 2004.

AU,EZ15,CZ,HU,KG,

NZ,PL,SI,SK 0

040130 - s masenim udjelom masti većim od 6 %

0401301 --- vrhnje 10+11,8 EUR/100 kg

MAX 19

AU,EZ15,KG,NZ,PL,S

I 0


04013021 ---- sterilizirano 20 AU,KG,NZ,SI 0

04013022 ---- pasterizirano 20 AU,KG,NZ,SI 0

04013029 ---- Ostalo 20 AU,KG,NZ,SI 0

0401309 --- Ostalo 8+10,1 EUR/100 kg MAX

40 AU,KG,NZ,SI 0

0402 Mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili s dodanim

šećerom ili drugim sladilima

040210 - u prahu, granulama ili drugim krutim oblicima, s

masenim udjelom masti ne većim od 1,5 %

7+90,0 EUR/100 kg MAX

50

7+51,3 EUR/100 kg

MAX 35 2003.

AU,EZ15,CZ,KG,NZ,

PL,SI,SK,US,UY 0

68

HS Opis

Obvezujuća stopa

carine na dan

pristupanja



Početna

pregovaračka

prava (INR)

Ostale

pristojbe

(ODC)

04022 - u prahu, granulama ili drugim krutim oblicima, s

masenim udjelom masti većim od 1,5 %

040221 -- bez dodanog šećera ili drugih sladila

0402211 --- visokokvalitetno mlijeko za proizvodnju

dojenaĉke hrane 15

AU,CA,EZ15,CZ,KG,

NZ,SI,SK,US,UY 0

0402212 --- vrhnje u prahu 15 AU,CA,EZ15,CZ,KG,

NZ,SI,SK,US,UY 0

0402219 --- ostalo 7+102,0 EUR/100 kg

MAX 55

7+51,6 EUR/100 kg

MAX 35 2004.

AU,CA,EZ15,CZ,KG,

NZ,SI,SK,US,UY 0

040229 -- Ostalo 7+102,0 EUR/100 kg

MAX 55

7+51,6 EUR/100 kg

MAX 35 2004.

AU,EZ15,CZ,KG,NZ,

SI,SK,US,UY 0

04029 - Ostalo:

040291 -- bez dodanog šećera ili drugih sladila 8+13,2 EUR/100 kg MAX

53

8+7,7 EUR/100 kg

MAX 33 2003.

AU,CA,EZ15,KG,NZ,

SI,US,UY 0

040299 -- Ostalo 6+104,3 EUR/100 kg

MAX 53

6+62,4 EUR/100 kg

MAX 33 2004. AU,KG,NZ,SI,US,UY 0

0403

Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i

ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje,

koncentrirani ili nekoncentrirani, s dodanim ili bez

dodanog šećera ili drugih sladila, aromatizirani ili s

dodanim voćem, orašastim plodovima ili kakaom

040310 - Jogurt

0403101 --- jogurt s dodacima, u spremnicima od 1 l ili

manje

10+23,3 EUR/100 kg

MAX 36

8+19,7 EUR/100 kg

MAX 30 2003. EZ15,KG,SI,US 0

0403102 --- jogurt u prahu 15 KG,SI,US 0

0403109 --- Ostalo 10+20,5 EUR/100 kg

MAX 50

10+15,0 EUR/100 kg

MAX 30 2004 KG,SI,US 0

040390 - Ostalo

0403901 --- kiselo vrhnje u spremnicima od 1 l ili manje:

04039011 ---- s masenim udjelom masti većim od 12 % 10+36,6 EUR/100 kg

MAX 44

10+30,5 EUR/100 kg

MAX 38 2003. AU,KG,SI 0

04039019 ---- Ostalo 10+42,0 EUR/100 kg

MAX 44

10+35,0 EUR/100 kg

MAX 38 2003. AU,KG 0

0403902 --- mlaćenica s dodacima 20 AU,KG,SI 0

0403909 --- Ostalo 10+25,3 EUR/100 kg

MAX 55

10+19,7 EUR/100 kg

MAX 45 2005 AU,KG 0

0404 Sirutka, koncentrirana ili ne, s dodanim šećerom ili

drugim sladilima ili bez njih; proizvodi koji se

69

HS Opis

Obvezujuća stopa

carine na dan

pristupanja



Početna

pregovaračka

prava (INR)

Ostale

pristojbe

(ODC) sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka, s dodanim

šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, što nisu

spomenuti ni ukljuĉeni na drugom mjestu

040410

- Sirutka i modificirana sirutka, koncentrirana ili

ne, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez

njih

10+16,7 EUR/100 kg

MAX 45

10+12,0 EUR/100 kg

MAX 35 2003.

AU,CA,KG,PL,SI,US,

UY 0

040490 - Ostalo 10+16,4 EUR/100 kg

MAX 45

10+11,7 EUR/100 kg

MAX 35 2003. SI,US,UY 0

0405 Maslac i ostale masti i ulja dobiveni od mlijeka;

mlijeĉni namazi

040510 - Maslac 7+65,4 EUR/100 kg MAX

40

7+45,6 EUR/100 kg

MAX 30 2005.

AU,CA,EZ15,CZ,KG,

NZ,SK,UY 0

040520 - Mlijeĉni namazi 10+37,9 EUR/100 kg

MAX 30 HU,KG,NZ,SI,UY 0

040590 - Ostalo 10+60,0 EUR/100 kg

MAX 40

10+42,4 EUR/100 kg

MAX 32 2003. AU,KG,NZ,SI,UY 0

0406 Sir i skuta

040610 - Svjeţi sir (nefermentirani ili neusoljeni),

ukljuĉujući sir od sirutke i skutu

0406101 --- Svjeţi sir (nefermentirani ili neusoljeni) 9+49,0 EUR/100 kg MAX

35

AU,EZ15,KG,NZ,SI,U

S,UY 0

0406102 --- meki sir za pizzu 30 15 2003. KG,SI,US 0

0406109 --- sir od sirutke i skuta 19 AU,KG,NZ,SI,US,UY 0

040620 - Sir, strugani ili u prahu, svih vrsta 10+171,8 EUR/100 kg

MAX 45

8+108,0 EUR/100 kg

MAX 30 2003.

AU,EZ15,KG,NZ,SI,U

S,UY 0

040630 - Sir topljeni, osim struganoga ili u prahu 104,0 EUR/100 kg 83,0 EUR/100 kg 2005. AU,EZ15,CH,KG,NZ,

SI,US,UY 0

040640 - Sir prošaran plavom plijesni 36 30 2003. AU,EZ15,KG,NZ,SI,U

S,UY 0

040690 - Ostali sir

0406901 --- srednje tvrdi

04069011 ---- Cheddar 30 15 2003. AU,CA,CH,CZ,KG,N

Z,SI,SK,UY 0

04069012 ---- Gauda 45 25 2003. AU,CA,CH,KG,NZ,SI,

UY 0

04069019 ---- Ostalo 142,2 EUR/100 kg 107,7 EUR/100 kg 2004. AU,CA,EZ15,CH,CZ,

KG,NZ,SI,SK,US,UY 0

0406902 --- tvrdi 175,0 EUR/100 kg 117,0 EUR/100 kg 2004. AU,CA,EZ15,CH,CZ, 0

70

HS Opis

Obvezujuća stopa

carine na dan

pristupanja



Početna

pregovaračka

prava (INR)

Ostale

pristojbe

(ODC) KG,NZ,SI,SK,US,UY

0406903 --- sir s drugom vrstom plijesni 10+91,5 EUR/100 kg

MAX 36

10+70,4 EUR/100 kg

MAX 30 2003.

AU,CA,CH,CZ,KG,N

Z,SI,SK,US,UY 0

0406909 --- Ostalo 147,7 EUR/100 kg 111,9 EUR/100 kg 2005. AU,CA,EZ15,CH,CZ,

KG,NZ,SI,SK,US,UY 0

71

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I

RURALNOG RAZVOJA

Plan implementacije Vinogradarskog registra u RH

Zagreb, studeni 2009.

72

SADRŢAJ:

Uvod

1. Pravna osnova

2. Zahtjevi Uredbe Komisije (EZ) br. 436/2009

2.1. Podaci Vinogradarskog registra (ĉlanak 3.)

2.2. Minimalni podaci koje sadrţi Vinogradarski registar (Prilog I)

2.3. Obvezne evidencije (ĉlanci 8.-11.)

2.4. UsklaĊenost sustava evidencija u RH sa zahtjevima Uredbe Komisije (EZ) br.

436/2009

3. Postojeći poslovni proces i nadleţnosti

3.1. Nadzor rasadniĉarske proizvodnje

3.2. VoĊenje Vinogradarskog katastra

3.3. VoĊenje Upisnika proizvoĊaĉa groţĊa, vina i voćnih vina

3.4. VoĊenje evidencija o zalihama, berbi i preradi

3.5. Nadleţnosti vezane uz Vinogradarski registar

4. Infrastruktura i tehniĉki preduvjeti

5. Akcijski plan

5.1. UsklaĊivanje zakonodavnog okvira i prijenos podataka u LPIS

5.2. Vremenski slijed uspostave Vinogradarskog registra

73

UVOD

Prije pristupanja EU-u Republika Hrvatska mora uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo s

pravnom steĉevinom EU, što obuhvaća i obvezu uvoĊenja novoga administrativnog sustava.

Vinogradarski registar je jedan od novih elemenata.

Cilj projekta uspostave Vinogradarskog registra u Republici Hrvatskoj jest stvaranje

jedinstvene baze podataka vinogradarstva i vinarstva kojim će se omogućiti praćenje i

provjera potencijala proizvodnje trţišta vina. Registar će takoĊer igrati ulogu u sustavu

potpora i pri organizaciji trţišta vina.

Uredbom Komisije (EZ) br. 436/2009 kojom se propisuju podrobna pravila za primjenu

Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 s obzirom na registar vinograda, obvezne deklaracije te

prikupljanje informacija za praćenje trţišta vina, dokumenata koji prate pošiljke vinskih

proizvoda i evidencije koje se vode u vinskom sektoru, propisano je da drţave ĉlanice vode

Vinogradarski registar s aţuriranim podacima o veliĉini površina pod vinogradima i osiguraju

da su postupci upravljanja i nadzora u odnosu na površine vinograda u skladu s Integriranim

sustavom administrativne kontrole (IACS) u vezi sa sljedećim elementima: (a) raĉunalnoj

bazi podataka, (b) sustavom identifikacije poljoprivrednih ĉestica, (c) administrativnim

nadzorom. Tim se postupcima omogućava – bez ikakvih problema ili nesuglasica –

zajedniĉko funkcioniranje i razmjena podataka s IACS-om.

Sav nadzor vezan uz veliĉinu vinograda mora se zasnivati prvenstveno na Vinogradarskom

registru.

U ovom dokumentu opisano je postojeće stanje vezano za evidencije koje se vode u sektoru

vina u Republici Hrvatskoj.

Dokumentom se dobiva pregled zakonodavnog okvira vezano uz postojeće evidencije, opis

poslovnih postupaka i nadleţnosti, infrastrukture i tehniĉke pretpostavke. Akcijski plan za

uspostavu s vremenskim slijedom naveden je u završnom dijelu dokumenta.

1. Pravna osnova – sadašnje stanje u Hrvatskoj

Nacionalni pravni okvir kojim se pobliţe odreĊuje voĊenje evidencija, potpore i stavljanje

vina na trţište jest:

- Zakon o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02, 90/05),

- Zakon o drţavnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 83/09),

- Zakon o vinu (NN 96/03)

- Pravilnik o vinu (NN 96/96, 7/97, 117/97, 57/00).

Izraz „voćno vino“ u skladu je s ĉlankom 113.d, stavkom 1., toĉkom (a) Uredbe Vijeća (EZ)

br. 491/2009 o izmjenama i dopunama Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 o uspostavi

zajedniĉke organizacije poljoprivrednih trţišta te o posebnim odredbama za neke

poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenoj organizaciji zajedniĉkog trţišta – CMO).

2. Zahtjevi Uredbe Komisije (EZ) br. 436/2009

Odredbe Uredbe Komisije (EZ) br. 436/2009 odnose se na sljedeća pitanja sektora

74

vinogradarstva – vinarstva:

1. Vinogradarski registar;

2. obavezne izjave i skupljanje podataka vezano uz praćenje trţišta vina;

3. prateće dokumente i podrumske evidencije koje se vode u sektoru vina.

2.1. Podaci sadrţani u Vinogradarskom registru (članak 3.)

S ciljem uspostave i voĊenja Vinogradarskog registra drţave ĉlanice prikupljaju sljedeće

podatke:

a) za svakog proizvoĊaĉa groţĊa koji posjeduje ĉesticu pod vinogradom koja je veća od 0,1

ha podatke o:

(i) identitetu proizvoĊaĉa

(ii) lokaciji ĉestica pod vinogradima

(iii) površini ĉestica pod vinogradima

(iv) osobinama vinove loze zasaĊene na ĉesticama pod vinogradima

b) površine ĉestica pod vinogradima osim onih iz toĉke a), (manje od 0,1 ha)

c) u odnosu na obavezne izjave o proizvodnji, koje su sve fiziĉke i pravne osobe (prema

ĉlanku 9. ove Uredbe) duţne podnositi, podaci koji se odnose na:

(i) podatke o identitetu proizvoĊaĉa

(ii) obavezne izjave (predviĊene u glavi II. ove Uredbe).

2.2. Minimalni podaci koje sadrţava Vinogradarski registar (Prilog I.)

1) Podaci o proizvoĊaĉu groţĊa

a) Identifikacija i lokacija

(i) naziv i sjedište proizvoĊaĉa groţĊa (u skladu s jedinstvenim sustavom voĊenja evidencija

o identitetu svakoga vinogradara)

(ii) popis i lokacija ĉestica pod vinogradima (primjenom identifikacijskoga sustava koji vaţi

za sve poljoprivredne ĉestice).

b) Karakteristike ĉestice pod vinogradom

(i) identifikacija ĉestice pod vinogradima: identifikacijski sustav za ĉestice pod vinogradima

treba se uspostaviti na bazi karata ili isprava iz zemljišnog registra ili ostalih kartografskih

materijala. Potrebno je koristiti se tehnikama kompjuteriziranog sustava za zemljopisne

podatke, ukljuĉujući po mogućnosti zraĉne ili prostorne orto-snimke, s homogenim

standardom jamĉenja toĉnosti, u najmanju ruku jednakovrijednu kartografiji u omjeru od 1 :

10 000.

(ii) površina ĉestice (ako se vinova loza uzgaja s nekom drugom kulturom potrebno je navesti

ukupnu površinu dotiĉne ĉestice i površinu uzgoja vinove loze kao ĉiste kulture na toj ĉestici

– u svrhu preraĉunavanja potrebno je koristiti odgovarajuće koeficijente koje odredi drţava

ĉlanica).

75

(iii) površina ĉestice vinograda ili, prema potrebi, površina izraţena u odnosu na ĉistu kulturu,

razvrstana prema karakteristikama vina (vrste vinove loze za proizvodnju vina sa ili bez

zaštićene oznake izvornosti (PDO), zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (PGI) – bijelo,

crno/rosé, za proizvodnju vrsta stolnog groţĊa, proizvodnju groţĊica, za proizvodnju jakih

alkoholnih vinskih pića, za proizvodnju materijala za vegetativno razmnoţavanje vinove loze

(matiĉni nasad); površine s nasadima na koje će se cijepiti, napuštene proizvodne površine).

(iv) sorte vinove loze

(v) površine za koje je dodijeljena potpora (preustrojene ili prenamijenjene, zelena berba,

krĉenje).

(vi) godina sadnje, odnosno procijenjena starost pojedine ĉestice vinograda.

c) Obavezne izjave

(i) izjava o urodu

(ii) izjava o proizvodnji

(iii) izjava o zalihama.

2. Podaci o proizvoĊaĉu mošta i vina

a) ime i sjedište proizvoĊaĉa

b) obavezne izjave (izjava o proizvodnji, izjava o zalihama).

3. Ostalo.

Ukupna površina zasaĊena vinovom lozom koja nije ukljuĉena u podatke o proizvoĊaĉu

groţĊa, kako je predviĊeno u ĉlanku 3. stavku 1. toĉki (b) Uredbe (EZ) br. 436/2009.

2.3. Obavezne izjave (članci 8. - 11.)

1) Izjava o urodu

- podnose je svake godine proizvoĊaĉi groţĊa (osim: proizvoĊaĉa ĉija je ukupna proizvodnja

groţĊa namijenjena za nepreraĊenu potrošnju ili za proizvodnju soka od groţĊa, proizvoĊaĉa

ĉije se gospodarstvo sastoji od manje od 0,1 ha površine pod vinovom lozom i kojih se

nijedan dio uroda ne prodaje i/ili koji isporuĉuju svoj ukupan urod zadruţnoj vinariji ili

zadruzi kojoj oni pripadaju ili s kojom su povezani);

- mora sadrţavati podatke o ĉestici i urodu (zasaĊena površina vinograda u hektarima, broj

ĉestice, koliĉina ubranog groţĊa hl/100 kg, bijelo/crno, koliĉina preraĊenog odnosno

prodanog groţĊa u hl);

- proizvoĊaĉi su duţni svake godine nadleţnim tijelima drţava ĉlanica podnositi izjavu o

urodu za specificiranu administrativnu jedinicu, koja sadrţi najmanje podatke navedene u

Prilogu II. i, prema potrebi, Prilogu III. Uredbe (EZ) br. 436/2009.

2) Izjava o proizvodnji

- podnose je svake godine proizvoĊaĉi vina, osim proizvoĊaĉa vina koji proizvode manje od

10 hl vina i koje se ne stavlja na trţište;

76

- mora sadrţavati podatke o proizvedenom i kupljenom moštu i vinu, o površini pod

vinogradima s koje potjeĉu korišteni proizvodi (koliĉina uroda hl/100kg; vino sa ili bez

zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla razvrstano na mošt i

vino, bijelo i crno).

- fiziĉke ili pravne osobe ili skupine takvih osoba, ukljuĉujući zadruţne vinarije koje su

proizvele vino i/ili mošt od postojećeg uroda, podnose svake godine nadleţnim tijelima

imenovanim od strane drţava ĉlanica izjavu o proizvodnji koja sadrţi barem podatke

navedene u Prilogu IV. Uredbe (EZ) br. 436/2009.

3. Izjava o tretiranju vina i/ili izjava o stavljanju na trţište

- u skladu s ĉlankom 10. Uredbe (EZ) br. 436/2009.

4) Izjava o zalihama

- podnose je svake godine proizvoĊaĉi i to za mošt, koncentrirani mošt, rektificirani

(proĉišćeni) mošt i vino koje posjeduju na dan 31. srpnja tekuće godine proizvodnje;

- mora sadrţavati podatke o zalihama prema kategoriji proizvoda (ukupne zalihe, koliĉinu

bijelog i koliĉinu crnog mošta, koncentriranog mošta, rektificiranog (proĉišćenog) mošta i

vina);

- fiziĉke ili pravne osobe ili skupine takvih osoba, osim privatnih potrošaĉa i prodaje na malo,

svake godine podnose nadleţnim tijelima u drţavama ĉlanicama izjave o zalihama za mošt,

koncentrirani mošt, rektificirani koncentrirani mošt i vino koje posjeduju na dan 31. srpnja,

koja sadrţi barem podatke kako je predviĊeno u Prilogu V. Uredbe (EZ) br. 436/2009.

2.4 Usklađenost sustava evidencija u RH sa zahtjevima Uredbe Komisije

(EZ) br. 436/2009

Postojeći sustavi evidencija koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj dijelom su usklaĊeni sa

zahtjevima Uredbe Komisije (EZ) br. 436/2009.

Podaci vezani uz proizvoĊaĉe groţĊa koji ukljuĉuju identifikaciju i lokaciju, ime i sjedište

proizvoĊaĉa groţĊa, kao i popis i lokaciju ĉestica zasaĊenih vinogradima vode se u bazama

podataka i u skladu su sa zahtjevima Uredbe Komisije (EZ) br. 436/2009.

Podaci o karakteristikama ĉestica pod vinogradima, ukljuĉujući odreĊivanje pojedine ĉestice

pod vinogradima i njezine površine, trenutaĉno se ne vode na naĉin specificiran u Uredbi, što

se prvenstveno odnosi na grafiĉke podatke.

Buduće će aktivnosti na uspostavi Vinogradarskog registra ukljuĉivati digitalne orto-snimke

karata (DOP5) u svrhu LPIS-a. Snimke moraju biti u rezoluciji od 0,5 m (odgovarajuća

veliĉina piksela od 4 500 x 6 000), radiometriĉke rezolucije od 24 bita – stvarne boje, s

prostornom toĉnosti do 1 m.

Izjave koje podnose gospodarski subjekti u Republici Hrvatskoj u skladu su s obaveznim

izjavama, kako je odreĊeno u Uredbi Komisije 436/2009, i sadrţe izjave o urodu, izjave o

proizvodnji i izjave o zalihama u skladu s Prilozima II., III., IV. i V. Uredbe (EZ) br.

77

436/2009.

TakoĊer se evidentiraju podaci o proizvoĊaĉima mošta i vina.

3. Postojeći poslovni postupci i nadleţnosti

3.1. Nadzor rasadničarske proizvodnje

Zavod za sjemenarstvo i rasadniĉarstvo organizira i provodi nadzor proizvodnje voćnih

sadnica i loznih cijepova te vodi evidenciju proizvodnje loznih cijepova. Dodatno struĉnoj

kontroli, nadzorom proizvodnje rasada dobivaju se podaci o cjelovitoj proizvodnji loznih

cijepova.

3.2. Vođenje Vinogradarskog katastra

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS) (prije: Hrvatski zavod za

vinogradarstvo i vinarstvo) vodio je Vinogradarski katastar kao pregled vinogradarskih

površina u Republici Hrvatskoj.

3.3. Vođenje Upisnika proizvođača groţđa, vina i voćnih vina – sadašnje

stanje u Hrvatskoj

Svaki proizvoĊaĉ vina s najmanje 0,05 hektara vinograda i svaki proizvoĊaĉ vina koji

proizvodi za trţište, bez obzira na volumen proizvodnje, duţan je podnijeti prijavu za

proizvodnju vina.

Podaci koji se vode u Upisniku proizvoĊaĉa groţĊa, vina i voćnih vina su sljedeći:

1. Ime i sjedište proizvoĊaĉa

2. Naziv i sjedište tijela kojem je podnijeta prijava

3. Redni broj unosa

4. Naziv katastarske općine u kojoj je smješten vinograd/voćnjak

5. Broj katastarske ĉestice

6. Površina vinograda/voćnjaka u hektarima

7. Broj trsova/stabala

8. Nazivi i struktura u postocima vrsta u vinogradu/voćnjaku

9. Godina sadnje voćnjaka/vinograda.

Upisnik vode uredi drţavne uprave u ţupanijama, odnosno nadleţna upravna tijela u gradu

Zagrebu, a objedinjavanje Upisnika i glavni Upisnik vodi HCPHS. Podaci u glavnom

Upisniku aţuriraju se dnevno tijekom godine prema dostavljenim podacima iz ureda drţavne

uprave.

Prema podacima HCPHS-a, u Upisnik proizvoĊaĉa groţĊa uneseno je 17.732 proizvoĊaĉa,

vina i voćnih vina, koji posjeduju 17.063,73 ha vinograda. Budući da je prema Zakonu o vinu

registracija obavezna samo za vlasnike vinograda i proizvoĊaĉe vina koji svoje proizvode

stavljaju na trţište, podaci o vinogradima objavljeni od strane HCPHS-a razlikuju se od

statistiĉkih podataka objavljenih od strane Hrvatskog zavoda za statistiku.

78

3.4. Vođenje evidencija o zalihama vina, urodu groţđa i proizvodnji –

sadašnje stanje u Hrvatskoj

ProizvoĊaĉi groţĊa, vina i drugih proizvoda od groţĊa i vina upisani u Upisnik proizvoĊaĉa

groţĊa i vina duţni su izvijestiti ured drţavne uprave u ţupanijama, odnosno nadleţna tijela u

gradu Zagrebu o:

- stanju zaliha vina najkasnije s danom 31. srpnja tekuće godine, a o stanju zaliha vina s

danom 31. prosinca najkasnije do 15. sijeĉnja (što nije propis Zajednice) iduće godine,

- koliĉini preraĊenog groţĊa i proizvedenog mošta (vina) nakon završetka berbe, i to

najkasnije do 15. sijeĉnja iduće godine,

- urodu groţĊa za predikatna vina (predikatna vina jesu vina koja u dobrim godinama i

odgovarajućim uvjetima dozrijevanja groţĊa na trsu, te ovisno o postignutom stupnju

prezrelosti groţĊa te vremenu berbe i prerade, postiţu posebnu kakvoću).

HCPHS unosi podatke u digitalnu alfanumeriĉku bazu podataka koja se vodi zasebno od

podataka Upisnika proizvoĊaĉa groţĊa, vina i voćnih vina, a broj iz Upisnika sluţi kao

poveznica.

U vrijeme registracije proizvoĊaĉi su duţni podnijeti dokaze o korištenju zemljišta kao

vlasnika ili vlasniĉkoga prava, ili ugovora o najmu. Vaţno je napomenuti da je pitanje

vlasništva zemljišta u Hrvatskoj vrlo kompleksno, s malim ĉesticama koje se dalje smanjuju

nasljeĊivanjem, a katastar se redovito ne aţurira u odnosu na vlasništvo. To dovodi do

situacije u kojoj za jednu ĉesticu moţe biti više od 20 vlasnika, a za neke od njih nepoznata je

adresa, što onemogućava korisnicima zemljišta sklapanje legalnih ugovora o najmu. Takvi se

vinogradi ne mogu uvrstiti u registar proizvoĊaĉa groţĊa, vina i voćnih vina, ali su uvršteni u

vinogradarske površine registrirane od strane Hrvatskoga zavoda za statistiku.

Tablica: Površine pod vinogradima, proizvoĊaĉi i broj trsova uvršteni u Upisnik (podaci do

30. lipnja 2009.)

Br. Ţupanija Broj registriranih

proizvoĊaĉa Vinogradi, ha Broj trsova

1. Zagrebaĉka 1.508 769,24 4.916.368

2. Krapinsko – zagorska 445 171,97 980.988

3. Sisaĉko – moslavaĉka 121 135,08 526.081

4. Karlovaĉka 92 63,23 327.631

5. Varaţdinska 822 369,08 1.633.225

6. Koprivniĉko – kriţevaĉka 178 142,61 601.808

7. Bjelovarsko – bilogorska 110 245,03 1.100.478

8. Primorsko – goranska 259 128,5 758.556

9. Liĉko – senjska 86 30,44 210.852

10. Virovitiĉko – podravska 124 421,05 1.498.542

11. Poţeško – slavonska 683 1.319,09 5.779.426

12. Brodsko – posavska 119 191,54 806.527

13. Zadarska 677 840,47 3.546.352

14. Osjeĉko – baranjska 472 2.134,36 8.474.849

79

Br. Ţupanija Broj registriranih

proizvoĊaĉa Vinogradi, ha Broj trsova

15. Šibensko – kninska 2.149 875,87 4.466.164

16. Vukovarsko – srijemska 501 1.652,10 6.920.279

17. Splitsko – dalmatinska 3.487 1.827,63 10.496.758

18. Istarska 2.668 3.034,52 11.753.767

19. Dubrovaĉko – neretvanska 2.722 2.215,39 15.955.353

20. MeĊimurska 428 460,79 2.152.134

21. Grad Zagreb 81 35,74 203.251

UKUPNO 17.732 17.063,73 83.109.389

Izvor: HCPHS

3.5. Nadleţnosti vezano uz Vinogradarski registar

Uspostava Vinogradarskog registra u Republici Hrvatskoj poĉela je 2003. izradom

Vinogradarskog katastra. Cilj poĉetnoga plana bilo je stvaranje cjelovite baze podataka prema

površini u sustavu GIS-a. Na temelju toga prikupljane su orto-snimke, napravljeni su digitalni

katastarski planovi i provedena su geodetska mjerenja na terenu. Podaci u vezi s

Vinogradarskim registrom pohranjeni su u digitalnu alfanumeriĉku bazu podataka.

Kod razrade Vinogradarskog registra HCPHS se u tehniĉkom smislu pridrţavao naĉela i

koristio tehniĉkim elementima u skladu s Vinogradarskim registrom propisanim u EU-u (orto-

foto snimke i podloge). MeĊutim, zbog nedostatka financijskih sredstava, postavljenog

primarnog cilja inventarizacije postojećih vinograda i tada raspoloţivih oskudnih orto-foto

snimaka pri Drţavnoj geodetskoj upravi, izrada Vinogradarskog registra zapoĉeta je s

podlogama koje za potrebe LPIS-a nisu bile odgovarajuće (u znatnom dijelu orto-foto snimke

ne udovoljavaju svojom kvalitetom i starošću, budući da su neke od njih stare i do 10 godina).

U tom pogledu, taj dosad obavljen posao je vrijedan stoga što se ovladalo tehnikom,

provedena je obuka drţavnih sluţbenika, a i postojeća identifikacija će olakšati posao na

novim orto-foto snimkama koje će se koristiti za izgradnju sustava LPIS-a. Stoga je rad na

Vinogradarskom registru u proljeće 2009. godine prebaĉen na Agenciju za plaćanja u

poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju. Budući da Agencija za plaćanja u poljoprivredi

ribarstvu i ruralnom razvoju radi na izradi IACS-a i LPIS-a, smatralo se kao najbolje moguće

i najefikasnije rješenje da spomenuta Agencija preuzme posao oko izrade i voĊenja

Vinogradarskog registra.

4. Infrastruktura i tehničke pretpostavke

Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju koristi se informacijskim

sustavom - Integriranim sustavom administriranja potpora (ISAP), koji koristi programsko

rješenje Web aplikacije kojoj putem adsl tehnologije kroz VPN konekciju pristupaju

sluţbenici ureda drţavne uprave zaduţeni za poljoprivredu na 92 lokacije. Integrirani sustav

administriranja potpora (ISAP) je softversko rješenje koje se sastoji od elemenata IACS-a.

Kod provedbe nacionalnih izravnih plaćanja, Republika Hrvatska već koristi elemente IACS-

a.

Matiĉni identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG) je matiĉni broj koji se

dodjeljuje u trenutku registracije u Registar poljoprivrednih gospodarstava (Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava) i koristi se kao matiĉni broj za identifikaciju poljoprivrednog

80

gospodarstva koje podnosi zahtjev za potporu. Za Vinogradarski registar koristit će se

MIBPG kao referentni broj.

Ubuduće će sustav ISAP-a integrirati sve elemente IACS-a.

ISAP se sastoji od sljedećih modula:

1. Registri

2. Administrativna kontrola zahtjeva i odobrenja

3. Kontrola na terenu

4. Financije

5. Upravljanje dokumentima

6. Poslovno upravljanje

7. Trţišna potpora.

Moduli «Registra» sadrţe module «Registra poljoprivrednih gospodarstava», «Trajnih

nasada», «Registre» i bazu podataka o korištenju poljoprivrednoga zemljišta – ARKOD.

Poljoprivredna gospodarstva obuhvaćaju alfanumeriĉku evidenciju o podruĉjima koja se

koriste za poljoprivredne kulture i zasnivaju se na katastarskom sustavu, tj. katastarskim

ĉesticama. Katastarska ĉestica se preko MIBPG (registracijskog broja poljoprivrednoga

gospodarstva) dovodi u vezu s poljoprivrednim gospodarstvom i preko te aplikacije je

osigurana jedinstvena evidencija ĉestice.

Modul «Trajni nasadi» je u fazi ispitivanja i sadrţi alfanumeriĉke podatke o vinogradima,

voćnjacima i maslinicima.

ARKOD, baza podataka o korištenju zemljišta, sadrţi digitalni katastarski plan (DKP),

digitalni orto-foto (DOF), topografske karte (TK) i LPIS sloj na kojem su oznaĉene

poljoprivredne površine koje koristi pojedino poljoprivredno gospodarstvo.

Uspostavom sustava LPIS, alfanumeriĉki podaci o korištenju poljoprivrednoga zemljišta bit

će zamijenjeni grafiĉkim podacima.

S naznakom «korištenje zemljišta – vinograd», u skladu s metodologijom dodat će se ostali s

time povezani podaci.

5. Akcijski plan

5.1. Usklađivanje zakonodavnog okvira i prijenos podataka u LPIS

Uredbom Komisije (EZ) br. 436/2009 utvrĊena su podrobna pravila za provedbu Uredbe

Vijeća (EZ) br. 1234/2007 vezano uz Vinogradarski registar. U prilozima Uredbe definirani

su podaci koje treba sadrţavati Vinogradarski registar. Zakonodavni okvir Republike

Hrvatske bit će usklaĊen s gore navedenom Uredbom.

Podaci iz glavnog Upisnika proizvoĊaĉa groţĊa i vina koji su pohranjeni u HCPHS bit će

preneseni u Vinogradarski registar.

81

Podaci iz digitalne alfanumeriĉke baze podataka o urodu groţĊa, prodanom groţĊu i moštu

namijenjenima za preradu u vino, kupljenom groţĊu i moštu namijenjenima za preradu u

vino, proizvedenom i kupljenom vinu i drugim proizvodima od groţĊa i vina, kao i o

zalihama vina i drugih proizvoda od groţĊa i vina iz prethodnih godina, djelomiĉno su

usklaĊeni s obaveznim izjavama reguliranim Uredbom Komisije (EZ) br. 436/2009, koje

podnose proizvoĊaĉi groţĊa i vina. Podaci će se integrirati u Vinogradarski registar te

izmijeniti i dopuniti prema potrebi.

5.2. Vremenski slijed uspostave Vinogradarskog registra

Vinogradarski registar bit će uspostavljen u okviru LPIS-a. Matiĉni broj (MIBPG) bit će

povezan s pojedinim gospodarskim subjektom kako bi se izbjegle nepravilnosti. S ciljem

uspostave Vinogradarskoga registra u skladu s Uredbom EU-a kojom se propisuje ovo

pitanje, Republika Hrvatska će poduzeti sljedeće korake:

Kompletna razrada metodoloških smjernica za unos osnovnih podataka i metodoloških

smjernica za unos obaveznih izjava u Vinogradarski registar omogućena je stupanjem na

snagu novog zakonodavnog okvira kojim se ureĊuju smjernice za Vinogradarski registar.

Potpuna funkcionalnost Vinogradarskog registra oĉekuje se do kraja 2010. u isto vrijeme kad

i uspostava LPIS-a.

Br. Aktivnosti Poĉetak Završetak Odgovorna institucija

1. UsklaĊivanje zakonodavnog

okvira

06/09 09/10 Ministarstvo

poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog

razvoja (MPRRR)

2. Definiranje funkcionalnih

zahtjeva za softverska rješenja

06/09 10/09 Agencija za plaćanja

3. Razrada metodoloških

smjernica za unos osnovnih

podataka u Vinogradarski

registar


4. Prikupljanje osnovnih

podataka u vezi s površinama

pod vinogradima (postupno

prema dostupnosti DOF

podataka u okviru LPIS-a)


5. Razrada metodoloških

smjernica za unos obveznih

izjava u Vinogradarski registar

11/09 10/10 Ministarstvo

poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog

razvoja (MPRRR),

Agencija za plaćanja

6. Prikupljanje podataka u vezi s

obaveznim izjavama


82

Vinogradarske zone u RH

83

ZONA B

ZONA B

- GODIŠNJI HOD SREDNJE MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA (°C) -

grad I mj II mj III mj IV mj V mj VI mj VII mj VIII mj IX mj X mj XI mj XII mj GOD

ĐURĐEVAC 0,5 2,5 6,3 11,1 16,5 20,0 21,0 20,3 15,2 11,0 5,8 0,8 10,9

VARAŽDIN 0,2 2,6 6,5 11,2 16,6 20,0 21,2 20,6 15,5 11,2 5,9 1,0 11,0

KUTINA 0,6 3,0 7,1 11,6 16,8 20,5 21,7 21,1 16,0 11,7 6,1 1,3 11,5

Izvor: DHMZ, 2009.

ZONA B

- GODIŠNJI HOD SREDNJE MJESEČNE KOLIČINE OBORINE (mm) -


ĐURĐEVAC 40.7 45.6 53.4 65.1 63.9 81.9 85.7 81.1 101.3 63.9 73.9 62.0 818.6

VARAŽDIN 28,7 32.2 50.8 67.0 63.8 80.3 93.1 76.5 103.3 78.6 60.9 52.5 787.5

KUTINA 59.9 48.9 59.0 89.7 78.2 79.5 60.9 77.3 103.8 70.2 92.0 76.9 896.2

Izvor: DHMZ, 2009.

84

Izvor: „Vinova loza“, Zagreb 2008., prof.dr.sc. Edi Maletić, prof.dr.sc. Jasminka Karoglan

Kontić, prof.dr.sc. Ivan Pejić



85

ZONA CI

ZONA CI



SLAVONSKI BROD 0,2 2,7 7,0 11,7 17,1 20,7 21,9 21,3 16,0 11,6 6,1 0,9 11,4

VINKOVCI 0,5 2,7 7,1 12,0 17,5 20,7 22,1 21,7 16,4 12,0 6,3 1,0 11,7

Izvor: DHMZ, 2009.

ZONA CI



SLAVONSKI BROD 53.6 37.9 46.2 74.7 57.6 80.4 90.8 81.3 87.5 74.9 74.6 60.3 820.0

VINKOVCI 51.6 36.5 41.8 59.1 58.4 88.0 75.5 73.7 68.6 62.6 65.7 51.2 732.8

Izvor: DHMZ, 2009.

86





87

ZONA CII

ZONA CII



POREČ 5,3 5,2 8,4 12,2 17,5 21,7 23,6 23,2 18,5 14,6 9,8 6,3 13,9

RIJEKA 6,0 6,6 9,5 12,9 18,3 22,2 24,2 24,0 19,1 15,0 10,4 7,0 14,6

SINJ 3,6 4,8 8,3 11,8 17,2 21,3 23,4 22,8 17,6 13,4 8,4 4,3 13,0

Izvor: DHMZ, 2009.

ZONA CII



POREČ 57.6 41.2 41.9 70.2 69.1 46.6 38.5 59.2 101.1 91.6 103.7 79.8 800.5

RIJEKA 125.8 100.2 106.1 123.6 103.3 70.6 62.0 101.9 165.1 189.3 180.8 157.8 1486.5

SINJ 94.9 86.6 78.9 109.4 89.0 62.5 39.7 96.7 180.3 139.9 161.7 147.3 1287.0

Izvor: DHMZ, 2009.

ZONA CIII

ZONA CIII



HVAR 9,2 9,3 11,5 14,5 19,5 23,7 26,0 25,5 21,6 18,1 13,7 10,2 16,9

SPLIT 8,1 8,5 11,2 14,6 20,2 24,5 26,8 26,2 21,2 17,5 12,6 9,1 16,7

ŠIBENIK 7,1 7,6 10,5 13,8 19,3 23,4 25,8 25,1 20,3 16,6 11,8 8,1 15,8

Izvor: DHMZ, 2009.

ZONA CIII



HVAR 58.8 44.9 54.5 55.4 43.4 23,2 27,4 58.7 55.5 83.2 97.6 103.4 706.1

SPLIT 75.5 53.9 55.8 66.4 57.8 37.8 18,3 43.9 88.5 72.6 121.7 97.1 789.3

ŠIBENIK 65.6 51.2 55.4 68.1 46.2 40.9 30,6 43.4 80.3 63.0 106.2 95.5 746.4

Izvor: DHMZ, 2009.

Izvješće o ispunjavanju obveza iz poglavlja 11. - hrv · I.b. Ostale potpore u poljoprivredi...

Documents

Transcript of Izvješće o ispunjavanju obveza iz poglavlja 11. - hrv · I.b. Ostale potpore u poljoprivredi...