Izrada stručne podloge za uspostavu mjerne postaje za .... Air Quality.pdf · Utjecaj na okolno...

Izrada strune podloge za uspostavu mjerne

postaje za praenje kvalitete zraka na podruju

utjecaja Zrane luke Dubrovnik

Zagreb, veljaa 2016.

NARUITELJ Zrana luka Dubrovnik d.o.o. za usluge u zranom prometu, 20 213 ilipi

IZVRITELJ OIKON d.o.o., Trg senjskih uskoka 1-2, HR-10 020 Zagreb

VRSTA

DOKUMENTACIJE

Izrada strune podloge za uspostavu mjerne postaje za praenje kvalitete

zraka na podruju utjecaja Zrane luke Dubrovnik

BROJ UGOVORA 1046-15

VODITELJICA

PROJEKTA

dr. sc. Boica orgi, mag. chem.

OIKON d.o.o. dr. sc. Boica orgi, mag. chem.

GEKOM d.o.o.

Msc Sanja Grguri, mag. phys. et geophys.

Goran Gaparac, mag. phys. et geophys.

Ana Jurjevi, mag. math.

DIREKTOR

dr. sc. Oleg Antoni

Sadraj

1. Uvod .................................................................................................... 1

2. Analiza podataka ...................................................................................... 1

2.1. Analiza meteorolokih parametara ............................................................ 2

2.2. Analiza rezultata numerikog modeliranja .................................................. 5

3. Odabir lokacije mjerne postaje za praenje kvalitete zraka ................................... 8

3.1. Uvjeti predloenih lokacija ................................................................... 11

3.2. Znaajnost lokacije ............................................................................ 15

4. Prijedlog tehnike specifikacije mjerne postaje kvalitete zraka ............................. 17

4.1. Tehniki uvjeti mjernog mjesta .............................................................. 19

4.2. Definiranje sadraja redovitog godinjeg izvjetaja o praenju kvalitete zraka

koje e se objavljivati na web stranicama Zrane luke u skladu s vaeim regulativama ... 19

4.3. Sustav praenja kvalitete zraka ZLDU ....................................................... 20

4.4. Prijedlog funkcionalno-tehnike specifikacije potrebne mjerne opreme u svrhu

nabave i instalacije mjerne postaje ................................................................. 21

5. Literatura ............................................................................................. 23

6. Dodatak ................................................................................................ 24

6.1. Graevinski radovi .............................................................................. 24

6.2. Konstrukcija kontejnerske jedinice .......................................................... 24

6.3. Meteoroloki stup ............................................................................... 25

6.4. Napajanje elektrinih instalacija ............................................................ 25

6.5. Zatita od udara ................................................................................ 26

Struna podloga za uspostavu mjerne postaje za praenje kvalitete zraka

na podruju utjecaja Zrane luke Dubrovnik

1

1. Uvod

Predmet ovog Elaborata je utvrivanje lokacije mjerne postaje za praenje kvalitete zraka

u okolici Zrane luke Dubrovnik u skladu s Rjeenjem o prihvatljivosti zahvata Zrana luka

Dubrovnik, Opina Konavle na okoli donesenim od strane Ministarstva zatite okolia i

prirode (KLASA: UP/I 351-03/14-02/35, URBROJ: 517-06-2-1-2-14-20) 13. listopada 2014.

Sukladno Rjeenju, prije rekonstrukcije i proirenja zrane luke te takoer tijekom

koritenja potrebno je osigurati mjerenje relevantnih meteorolokih parametara

(temperatura zraka, brzina i smjer vjetra) te kontinuirano mjerenje oneiujuih tvari u

zraku: duikovih oksida (NOx), sumporovih oksida (SOx), benzena, lebdeih estica (obje

frakcije PM2.5 i PM10) i ozona (O3).

Iako je u Rjeenju navedena lokacija naselja Moii kao mjesto za postavljanje mjerne

postaje za praenje kvalitete zraka, ovim Elaboratom takoer se nastojalo analizirati i

druge potencijalne lokacije u skladu s Pravilnikom o praenju kvalitete zraka (NN 03/13)

te uvaavajui slijedee:

- rezultate analize meteorolokih mjerenja s mjerne postaje Dubrovnik Zrana luka

- analizu rezultata numerikog modeliranja provedenog kroz Studiju utjecaja na

okoli razvoja Zrane luke Dubrovnik, opina Konavle (Dvokut Ecro, 2014.)

- analizu stanovnitva (broj, gustoa, starosna dob) prema popisu stanovnitva iz

2011 godine Dravnog zavoda za statistiku

- analizu potencijalnih emisija i akcidentnih situacija kroz izgradnju/razvoj Zrane

luke

- reprezentativnost mjerne postaje za praenje kvalitete zraka

- postojeu infrastrukturu te mogunosti postavljanja nove za potrebe mjerne

postaje

- informacije prikupljene obilaskom terena

U daljnjem tekstu kriteriji odabira postaje.

2. Analiza podataka

Planirana zona obuhvata Zrane luke Dubrovnik (ZLDU) nalazi se u Opini Konavle u

Dubrovako-neretvanskoj upaniji te svojom veliinom zahvaa dijelove naselja Moii i

ilipi. Utjecaj na okolno stanovnitvo razlikovat e se tijekom razliitih planiranih

aktivnosti. Tijekom izgradnje zahvata, utjecaj e zbog manipulativnih radova te kretanja

strojeva unutar zahvata biti ogranien na lokalno stanovnitvo. Ovaj utjecaj povremeno

moe bit jaeg intenziteta ovisno o meteorolokim uvjetima i trenutnim aktivnostima,

meutim on nije dugotrajan i prestat e po zavretku radova. Tijekom izgradnje zahvata,

kontinuirani izvor predstavljat e takoer emisije iz cestovnog i zranog prometa koje e

se nastaviti i tijekom koritenja zahvata odnosno nakon zavretka radova. On se moe

smatrati dugotrajnim te se zbog planiranog poveanja intenziteta zranog prometa

oekuje i njegov povean utjecaj na kvalitetu zraka i lokalno stanovnitvo.



2

Glavni izvor emisija na podruju ZLDU tijekom koritenja zahvata su:

- plinovi nastali sagorijevanjem goriva u motorima zrakoplova

- plinovi osloboeni u atmosferu tijekom pretakanja goriva

- plinovi nastali sagorijevanjem goriva potrebnog za rad zemaljske opreme za

odravanje, servisiranje i opsluivanje zrakoplova na zemlji

- emisije iz motornih vozila za prijevoz putnika, zaposlenika i posjetitelja ZLDU

- emisije iz dimnjaka sredinje kotlovnice

- emisije nastale sagorijevanjem goriva vozila na dravnoj cesti D8, a od kojih je

odreeni postotak vezan uz rad ZLDU

2.1. Analiza meteorolokih parametara

Najblia meteoroloka postaja nalazi se na lokaciji ZLDU s relativno dugim pokrivenim

razdobljem mjerenja od 1981. do 2012. godine. Disperzija oneiujuih tvari pod

direktnim je utjecajem polja vjetra, relativne vlanosti i temperature zraka. Svi

meteoroloki parametri direktno ili indirektno ovise o dozraenom sunevom zraenju koje

je izraenije tijekom ljetnih mjeseci (mjesec kolovoz najsunaniji je mjesec s 333,5

sunevih sati), no s obzirom na poloaj ZLDU, sunevo zraenje je dominantan izvor

energije i tijekom godine (mjesec prosinac je mjesec s najmanje sunevih sati 117,7). U

prosijeku, tijekom godine broj sunevih sati iznosi visokih 2643,4. Zbog slabe varijabilnosti

u insolaciji, tijekom razdoblja mjerenja na ZLDU standardne devijacije srednjaka relativne

vlanosti pojedinog mjeseca ukazuju na vrlo male varijacije tijekom godine (2-7%) s time

da je ona vea od studenog do svibnja dok se u preostalom dijelu godine smanjuje (Slika

2-1). Stoga su mogua dulja zadravanja zrane mase tijekom zimskog dijela godine, no s

obzirom na monoton godinji hod relativne vlanosti zraka, utjecaj relativne vlanosti se

ne smatra znaajnim faktorom na promjenjivost imisijskih koncentracija na ZLDU.

Slika 2-1. Srednja mjesena relativna vlanost zraka i pripadajua standardna devijacija za

razdoblje 1981. 2012.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Re

lati

vna

vla

no

st z

raka

[%

]

Srednja relativna vlanost St. devijacija



3

Srednji godinji hod temperature zraka prati godinji hod sunevog zraenja te je

oekivano srpanj najtopliji mjesec (25,3C), dok je sijeanj najhladniji (7,8C). Srednja

godinja varijacija temperature izrazito je mala i kree se u intervalu od 0,9 do 1,7C to

znai da temperatura tijekom godine ima vrlo mali potencijal utjecaja na kvalitetu zraka

u smislu ekstremnih vrijednosti (Slika 2-2.).

Slika 2-2. Srednja mjesena temperatura zraka i pripadajua standardna devijacija za razdoblje

1981. 2012.

Prizemno polje vjetra jedan je od najznaajnijih faktora u disperziji oneiujuih tvari.

Moe se smatrati kao rezultat frontalnih poremeaja na veim skalama (ciklone i

anticiklone) i lokalnih varijabilnosti (topografija, prijelaz kopno/more, tip tla, prizemno

trenje i sl.) na manjim skalama. Geografski poloaj ZLDU na granici more/kopno rezultira

kontinuiranom izmjenom lokalnih cirkulacija. Dominantno dnevno strujanje upravo je

obalna cirkulacija koja se javlja uslijed neravnomjerno zagrijanih povrina (kopno/more)

te tei uravnoteiti sastav i temperaturu prevladavajuih zranih masa u prvim slojevima

atmosfere. Stoga je taj tip strujanja uglavnom povezan sa sunevim zraenjem jer upravo

ono stvara prostorne gradijente. Tu se jo javljaju, ovisno o dobu godine, u razliitim

intenzitetima bura i jugo kao prevladavajui dominantni vjetrovi na veoj skali. Oni su

nerijetko povezani sa sinoptikim poremeajima ime zahvaaju vee podruje. Glavna

karakteristika juga je monotonost u intenzitetu, dok je bura mahovit vjetar u intenzitetu i

trajanju. Tijekom zimskog dijela godine oba vjetra su dugotrajniji i jai u intenzitetu dok

su tijekom ljetnih mjeseci najee manjih brzina i kraeg trajanja. Prema Slici 2-3.,

godinja rua vjetra pokazuje da je upravo NNE vjetar dominantan na podruju ZLDU.

Javlja se u 14,3% sluajeva i za njega su karakteristine vee brzine vjetra - srednja brzina

7,5 m/s i maksimalna brzina 22,6 m/s. E je najuestaliji vjetar, meutim njegova brzina

je bitno manja (srednja brzina od 2,9 m/s i maksimalna brzina od 12,3 m/s). On se javlja

upravo prilikom karakteristine obalne cirkulacije koja u principu ne pokazuje ekstremne

brzine ve je vie stalan vjetar manjih brzina.

00

05

10

15

20

25

30

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Tem

pe

ratu

ra [

C]

Srednja mjesena temperatura Stand. devijacija



4

Slika 2-3. Godinja rua vjetra za meteoroloku postaju Dubrovnik tijekom razdoblja analize (1981.

2008.).

Tlak zraka na meteorolokoj postaji Dubrovnik relativno je varijabilan tijekom godine.

Generalno, moe se smatrati da su za zimski dio godine karakteristini prolasci visokog

polja zraka, dok je tijekom toplijeg dijela godine atmosfera uglavnom bila nieg tlaka

zraka (Slika 2-4.). Nii tlak zraka moe se povezati s prolascima frontalnih poremeaja

koje mogu uzrokovati ekstremnije vremenske prilike poput veih brzina vjetra, pljuskova,

grmljavine i sl., dok anticiklone (polja visokog tlaka zraka) oznaavaju razdoblja lijepog

vremena, te uglavnom slabijih brzina vjetra, stalne uglavnom nie naoblake.

Slika 2-4. Godinji hod tlaka zraka za meteoroloku postaju Dubrovnik tijekom razdoblja analize

(1981. 2008.).

Atmosfera je kompleksan sustav koji u principu ima tendenciju izbalansirati uneravoteena

podruja. Stoga su sve promjene meteorolokih parametara povezane, primjerice

promjena u polju vjetra svakako e utjecati na relativnu vlanost i temperaturu i obrnuto.

Ovdje treba napomenuti da je dan osvrt na samo nekoliko meteorolokih parametara koji

e imati utjecaj na lokalnu kvalitetu zraka. Stoga nije bitno samo promatrati jedan

izolirani parametar ve njihovu kombinaciju koji daju realnu sliku stvarnog stanja

atmosfere. Ovom analizom pokazano je da se podruje ZLDU moe opisati kao iznimno

vjetrovito podruje to svakako pozitivno utjee na kvalitetu zraka. Provjetravanje

-5

0

5

10

15

20

25N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW

estina smjera

sred.brzina

max.brzina

tiina: 2,4 %

990

992

994

996

998

1000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Tlak

zra

ka [

hP

a]



5

podruja pogoduje manjem zadravanju i akumuliranju oneiujuih tvari na podruju

ZLDU te transportu na dalja podruja. Manje brzine vjetra pogoduju transportu estica na

manje udaljenija podruja te akumuliranju oneienja. Provjetravanjem podruja

svakako se smanjuje i relativna vlanost. Tijekom zimskog dijela godine tlak zraka je

relativno vii u odnosu na preostali dio godine kada se mogu javiti razdoblja s poveanim

imisijskim vrijednostima, meutim za taj dio godine karakteristine su upravo i

ekstremnije brzine vjetra tijekom epizoda bure i juga koji pogoduju upravo jaem

provjetravanju podruja.

2.2. Analiza rezultata numerikog modeliranja

Kroz Studiju utjecaja na okoli provedene su numerike simulacije disperzije oneiujuih

tvari koritenjem Gaussovog modela AERMOD u sluaju izgradnje i koritenja zahvata. Kroz

ovaj elaborat komentirani su samo rezultati numerikih simulacija oekivanih

oneiujuih tvari za vrijeme koritenja zahvata. Tijekom izgradnje zahvata oekuju se

dodatni pritisci na lokalnu kvalitetu zraka iz radnih strojeva te pojaanog prometa na

dionici dravne ceste D8, a i na samoj lokaciji ZLDU. Taj pritisak je konaan te e prestati

nakon zavravanja radova, dok e utjecaj kroz koritenje zahvata biti dugotrajan i smatra

se relevantnim za odreivanje lokacije mjerne postaje kvalitete zraka.

AERMOD model je standardni Gaussov model Amerike Agencije za zatitu okolia koji

rauna vrijednosti koncentracije oneienja na svakom unaprijed definiranom mjestu, a

prema unaprijed definiranim meteorolokim podacima. Time se omoguuje praenje

utjecaja svakog pojedinog izvora oneienja na koncentraciju oneienja na unaprijed

definiranim vorovima receptorske mree. Formiranje dimne perjanice (podizanje,

transport, difuzija i taloenje) pod izravnim je utjecajem satno definiranih meteorolokih

podataka koji mogu biti rezultat mjerenja ili procijenjeni. Bitna karakteristika modela je

uniformno polje vjetra tijekom svakog vremenskog koraka ime esto u rezultatima model

daje precijenjene vrijednosti koncentracija na rubovima domene. U stvarnosti zbog

disperzije i fotokemijskih reakcija u atmosferi, koncentracija oneienja se nakon

odreene udaljenosti od izvora smanjuje, dok se u modelu zbog neuvaavanja

fotokemijskih reakcija ono smanjuju prema Gaussovoj krivulji koje u stvarnosti moe biti

tono na uglavnom manjim udaljenostima od izvora. Stoga se domene vee od 5x5km u

principu ne preporuaju jer mogu dati krivu sliku o disperziji odnosno kretanju dimne

perjanice. Takoer bitna karakteristika je da model ne pamti polje imisija iz prethodnog

vremenskog koraka. Nizom konzervativnih pretpostavki u modelu, model uvijek daje

rezultat na strani sigurnosti, odnosno procjenjuje tzv. worst case scenarij. Time je

rezultat prorauna modela procjena maksimalne koncentracije na receptorskoj mrei.

Kroz Studiju utjecaja na okoli provedene su razliite numerike simulacije na

horizontalnoj rezoluciji od 400 m za svaki pojedinani izvor oneienja (promet,

taksiranje zrakoplova, uzletno/sletni manevri zrakoplova LTO ciklus) te za njihov

kumulativni utjecaj. Kako mjerna postaja kvalitete zraka treba biti reprezentativna i

obuhvatiti utjecaj svih planiranih oneiujuih tvari, kroz ovaj su Elaborat uvaeni

prorauni simulacija koje pretpostavljaju istovremeni rad glavnih motora zrakoplova, 10

pomonih agregata zrakoplova i prolaska vozila odnosno prorauna koji obuhvaaju sve



6

oekivane izvore oneienja. Ta simulacija predstavlja ujedno oekivanu stvarnu

situaciju.

Proraun oekivane maksimalne satne koncentracije na temelju simulacije od jedne

godine pokazuje poveane vrijednosti koncentracija NOx uglavnom u blizini piste.

Poveane koncentracije nalaze se uz mjesta Moii i ilipi te su neto manjeg iznosa na

cijelom podruju junije od piste od Cavtata do ilipa (Slika 2-5.).

Proraun godinjeg srednjaka NOx takoer na temelju simulacije od jedne godine

pokazuje poveanje na junoj strani piste, meutim u ovom sluaju prizemno polje

oneienja je manje te su maksimalne vrijednosti postignute uz samu pistu i obuhvaaju

dijelove naselja Moii i ilipi (Slika 2-6.).

Prorauni obje simulacije nisu pokazale prekoraenje graninih vrijednosti prema Uredbi o

razinama oneiujuih tvari u zraku (NN 117/12) meutim u oba sluaja poviene

koncentracije (ali ispod GV) su izraunate u blizini naseljenih objekata, a na nekim

dijelovima i nad njima.

Slika 2-5. Imisijske koncentracije NOx nastale istovremenim radom glavnih motora zrakoplova (2

LTO ciklusa/sat), 10 pomonih agregata zrakoplova i prolaskom vozila (2400 vozila/sat) za vrijeme

usrednjavanja od 1 sat. (Izvor: Studija o utjecaju na okoli razvoja Zrane Luke Dubrovnik, Opina

Konavle, Dvokut Ecro, 2014).



7

Slika 2-6. Imisijske koncentracije NOx nastale istovremenim radom glavnih motora i pomonih

agregata zrakoplova (2 LTO ciklusa/sat) i prolaskom vozila (1000 vozila/sat) za vrijeme

usrednjavanja od jedne godine.(Izvor: Studija o utjecaju na okoli razvoja Zrane Luke Dubrovnik,

Opina Konavle, Dvokut Ecro, 2014).

Iz Tablice 2-1. i 2-2. slijedi da su maksimalne koncentracije na podruju domene modela

za NOx, CO i HOS usrednjene na 24h izraunate za podruje ilipa dok su usrednjene na

jednu godinu izraunate za podruje Moia.

S obzirom na relativno grubu receptorsku mreu na kojoj su provedeni prorauni te

nedostatak diferencijacije u podnoj hrapavosti koja je u realnosti vrlo izraena na cijelom

uem podruju oko ZLDU, u stvarnoj situaciji su mogua i odstupanja. Gruba horizontalna

rezolucija modela u samoj okolici ZLDU gdje je teren izrazito varijabilne topografije s

gustim niskim, a ponegdje i visokim raslinjem svakako e imati utjecaj na disperziju

oneienja. Oekuje se kako bi se ono moglo vie usporiti te u manjoj mjeri transportirati

nad naseljene objekte.

Tablica 2-1. Vrijednosti koncentracija NOx u tokama receptorske mree u blizini najbliih

naseljenih podruja. (Izvor: Studija o utjecaju na okoli razvoja Zrane Luke Dubrovnik, Opina


Koncentracije NOx [g /m3]

Vrijeme usrednjavanja 1h [GV=200 g/m3]

Vrijeme usrednjavanja 1god [GV=40 g/m3] Receptori

Cavtat 88.9 1.68

Moii 143.19 32.12

ilipi jug 177.81 26.81

ilipi sjever 104.91 14.22

Komaji 73.32 1.51

Drvenik 11.8 0.11

Gabrili-Uskoplje 28.11 0.45

Zvekovia 67.78 2.41



8

Tablica 2-2. Vrijednosti koncentracija HOS i CO u tokma receptorske mree u blizini najbliih

naseljenih podruja. (Izvor: Studija o utjecaju na okoli razvoja Zrane Luke Dubrovnik, Opina


Koncentracije HOS [g/m3] Koncentracije CO [mg/m3]

Vrijeme

usrednjavanja 1h [GV= nema]

Vrijeme usrednjavanja 1god

[GV(benzen)=5 g/m3]

Vrijeme usrednjavanja 1h [GV=nema]

Vrijeme usrednjavanja

8h [GV=10 mg/m3] Receptori

Cavtat 11.75 0.21 0.3325 0.0418

Moii 22.77 2.95 1.7115 0.3225

ilipi jug 26.42 1.48 1.9025 0.2197

ilipi sjever 14.85 0.93 1.1032 0.435

Komaji 11.49 0.13 0.7813 0.1222

Drvenik 0.57 0.01 0.0235 0.0048

Gabrili-Uskoplje 3.06 0.07 0.1321 0.0197

Zvekovia 9.7 0.29 0.7509 0.1269

3. Odabir lokacije mjerne postaje za praenje kvalitete zraka

Uvaavanjem kriterija odabira postaje navedenih u uvodnom dijelu Elaborata, odabrano

je pet potencijalnih lokacija mjerne postaje za praenje kvalitete zraka (Slika 3-1.).

Odabir je temeljen na slijedeim zakljucima prethodne diskusije (a-b) te na analizi

drugih kriterija (c-f):

a) analiza meteorolokih mjerenja s mjerne postaje Dubrovnik Zrana luka

Na lokaciji ZLDU postoji relativno stalno provjetravanje, te se vjetar moe smatrati

kao glavni meteoroloki imbenik na disperziju oneiujuih tvari. Na lokalnim

razmjerima znaajna je obalna cirkulacija koja je ujedno dominantno strujanje

zbog ega je istoni vjetar i najuestaliji. Tijekom hladnijeg razdoblja javljaju se

ekstremnije brzine vjetra kroz buru i jugo. Kako su najuestaliji vjetrovi iz smjera

prvog kvadranta, mjerne postaje svakako moraju biti smjetene na junoj strani

piste.

b) analiza rezultata numerikog modeliranja provedenog kroz Studiju utjecaja na

okoli razvoja Zrane luke Dubrovnik, opina Konavle

Kumulativni utjecaj svih oneiivaa pokazao je poveane koncentracije u blizini

naselja Moii i ilipi, meutim na niti jednom dijelu nisu se javila prekoraenja

graninih vrijednosti prema vaeoj Uredbi (NN 117/12). Zbog pojavljivanja veih

koncentracija na tom dijelu podruja ZLDU, postaja treba biti smjetena na jednoj

od te dvije lokacije. One su relativno udaljenije od samih izvora oneienja to je

u svakom sluaju bolje za reprezentativnost mjerne postaje. Smjetaj postaje u

neposrednoj blizini izvora oneienja moe precijeniti stvarnu sliku odnosno biti



9

pod prevelikim lokalnim utjecajem jedne aktivnosti (jednog izvora oneienja),

to upravo nije svrha praenja stanja okolia.

c) analizu stanovnitva (broj, gustoa, starosna dob) prema popisu stanovnitva iz

2011 godine

Prema popisu stanovnitva iz 2011 godine, na podruju naselja ilipa registrirano je

1866 stanovnika dok je na podruju naselja Moii registrirano neto manje, 894

stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, u skupinu osjetljivog stanovnitva ( godina), u opini ilipi registrirano je 440, a u opini Moii 200 stanovnika. S

obzirom na veu populaciju na prostoru naselja ilipi, smatra se da je postavljanje

postaje u blizini naselja ilipi vie na strani sigurnosti.

d) analizu potencijalnih emisija i akcidentnih situacija kroz izgradnju/razvoj Zrane

luke

Utjecaj zranih luka na kvalitetu zraka naseljenih podruja u blizini zranih luka

openito ovisi o vrsti i rasponu operacija u zranoj luci te udaljenosti naseljenih

podruja od zrane luke. Najvee emisije oneiujuih tvari u pravilu nastaju kao

produkt sagorijevanja goriva prilikom rada zrakoplova. Glavni izvori emisija na

podruju ZLDU su:

- plinovi nastali sagorijevanjem goriva u motorima zrakoplova

- plinovi osloboeni u atmosferu tijekom pretakanja goriva

- plinovi nastali sagorijevanjem goriva potrebnog za rad neophodne zemaljske

opreme za odravanje, servisiranje i opsluivanje zrakoplova na zemlji

- emisije iz motornih vozila za prijevoz putnika, zaposlenika i posjetitelja zrane

luke

- emisije iz dimnjaka sredinje kotlovnice

- emisije nastale sagorijevanjem goriva vozila na dravnoj cesti D8, a od kojih je

odreeni postotak vezan uz rad zrane luke.

Kako su provedene numerike simulacije zbog niza pretpostavki i ogranienja

modela na strani sigurnosti, smatra se da e u stvarnoj situaciji oneienje biti

manje. Poveane trenutne koncentracije oekuju se jedino prilikom LTO ciklusa i

taksiranja zrakoplova kada e biti povean i intenzitet cestovnog prometa. To se

moe smatrati trenutnim poveanjem iji e se utjecaj provjetravanjem u

relativno kratkom vremenu smanjiti. Tijekom izgradnje/razvoja ZLDU nisu sasvim

iskljuene akcidentne situacije u obliku poara i eksplozija radnih strojeva te

spremnika s gorivom. Prilikom takvih sluaja neizbjene su emisije oneiujuih

tvari veih od GV prema Uredbi. Lokacija mjerne postaje za praenje kvalitete

zraka prilikom razdoblja poveanih emisija bez obzira na udaljenost od izvora bit

e pod snanim utjecajem dimne perjanice. Oekuje se da bi lokacija MP-1 (Slika

3-1.) zbog blizine ZLDU i planiranim spremnicima s gorivom mogla biti

reprezentativnija u sluaju potencijalnih akcidentnih situacija.

e) reprezentativnost mjerne postaje za praenje kvalitete zraka

Postaja je reprezentativnija ako nije pod direktnim utjecajem samog izvora

odnosno ako je dovoljno udaljena da moe dati stvarniju sliku o utjecaju na

kvalitetu zraka. Oneienje je najvee na samom izvoru te se moe oekivati da



10

e u neposrednoj blizini izvora (zrakoplovi, promet, agregati) oneienje biti

najvee. Kako se radi uglavnom o mobilnim izvorima oneienja potrebno je

postaviti postaju na razmjerno veu udaljenost kako bi uhvatila utjecaj cijele

putanje zrakoplova, a ujedno i tokastih izvora na podruju ZLDU. Time su lokacije

mjerne postaja MP-2 i MP-4 (Slika 3-1, Slika 3-3, Slika 3-4) reprezentativnije od

postaje MP-1 (Slika 3-1, Slika 3-2). Lokacije MP-2 i MP-4-6 mogu biti pod

kratkotrajnim utjecajem LTO ciklusa, dok je MP-1 i pod direktnim utjecajem

aktivnosti ZLDU od ega su najblie spremnici goriva za zrakoplove.

f) informacije prikupljene obilaskom terena/postojea infrastruktura

U okviru obilaska terena napravljen je obilazak nekoliko moguih lokacija. Zbog

potencijalnih problema s infrastrukturom, sve lokacije izvan podruja ZLDU koje

pripadaju privatnim posjedima su odbaene. Takoer, odbaene su sve

potencijalne lokacije unutar naselja Moii zbog gusto naseljenog podruja -

obilaskom terena nije se mogla pronai reprezentativna lokacija koja ne bi bila pod

moguim lokalnim utjecajem (ceste, domainstva i sl.). Teren naselja Moii gusto

je naseljen na relativno malom podruju, iznimno je razvedene topografije s

mjestimino visokom vegetacijom to teren ini nepogodnim za postavljanje

mjerne postaje. Time je izbor sveden na lokacije uglavnom unutar podruja ZLDU

(MP-1 - MP-3, Slika 3-1.) te u neposrednoj blizini na relativno slabije naseljenijem

podruju. Infrastrukturna mrea na svim predloenim lokacijama dostupna je te

nee predstavljati problem.

Uvaavanjem kriterija te kompleksnosti mikrolokacije s obzirom na vlasnike odnose ili

pak planiranu namjenu zemljita, predloeno je nekoliko lokacija (Slika 3-1).

Prednost lokacije MP-1 je manja udaljenost od Upravne zgrade ZLDU, podruja gdje e se

odvijati manevri zrakoplova te spremita goriva ime e svakako uhvatiti vie

oneiujuih tvari u zraku iz svih potencijalnih izvora na podruju ZLDU. Nedostaci su

visoka okolna vegetacija te breuljkasti predio to e onemoguavati izravan vizualni

kontakt s izvorima oneienja. Takav predio upravo e i pozitivno utjecati na disperziju

oneiujuih tvari ime e onemoguavati direktan transport na podruje naselja Moii.

MP-1 nalazi se na dobroj lokaciji uvaavajui dominantne vjetrove prema rui vjetra (Slika

2-3) ime e njezina lokacija biti pod direktnim utjecajem ZLDU s obzirom na najuestaliji

vjetar iz smjera istoka.

Prednosti lokacije MP-2 su relativno ravan teren, dobar vizualan kontakt sa ZLDU, blizina

upravnih zgrada te razmjerna udaljenost od stajanki zrakoplova i planiranih spremita za

gorivo iz kojih e oekivano dolaziti vei pritisci na kvalitetu zraka. Time e postaja biti

reprezentativnija u odnosu na primjerice MP-1 te nee biti pod direktnim utjecajem

glavnih oneiivaa. Nedostaci lokacije ukljuuju vie raslinje i mogunost utjecaja ceste

D8. S obzirom na rezultate modeliranja oneiujuih tvari (Slike 2-5 2.6) oekuje se da

e postaja biti reprezentativna za kumulativni utjecaj ZLDU na okoli.

Prednosti lokacije MP-3 su razmjerno ravan teren, dobar vizualan kontakt sa ZLDU i pistom

te neto manja gustoa visoke vegetacije (na predjelu prevladava uglavnom nisko

raslinje). Prednost lokacije takoer je malo uzdignutiji teren s obzirom na okolni teren.



11

Malo veu udaljenost od ZLDU s obzirom na MP-1 nije nuno smatrati nedostatkom jer e

biti manje izloena direktnom izvoru oneienja ime e bit reprezentativnija za ocjenu

stanja kvalitete zraka. Nedostaci lokacije su blizina VOR ureaja koji ne doputa blizinu

mjerne postaje odnosno (metalnih) uzdignutih objekata u krugu od 400 m.

U odnosu na prethodno predloene mikrolokacije, lokacije MP 4-6 se nalaze na razmjerno

veoj udaljenosti od Upravne zgrade, predviene stajanke zrakoplova, spremita goriva te

manevarskih prostora, meutim blizu su predviene novo izgraene piste te e svakako

biljeiti utjecaj prolaska zrakoplova na okolno podruje. Kako se lokacije nalaze blie

naseljenijem podruju u blizini ZLDU (ilipi), usporedbom s koncentracijama oneiujuih

tvari provedene kroz SUO (Slike 2-5 2.6), moe se smatrati da e one biti reprezentativne

za kumulativni utjecaj ZLDU na ilipe. Nedostaci su blizina naselju ime se moe oekivati

utjecaj lokalnog prometa i domainstva.

Slika 3-1. Prijedlog lokacija mjerne postaje za praenje kvalitete zraka na podruju Zrane luke

Dubrovnik.

3.1. Uvjeti predloenih lokacija

1. MP-1

Lokacija oznaena zelenom bojom (Slika 3-2 - MP-1) u neposrednoj blizini naselja Moii

(blizu groblja/Crkve) nalazi se na katastarskoj estici k.. 1701/7 odnosno na k. . 1707

(ifra KO: 306762, ime KO: Moii). Obilaskom terena, utvreno je da se lokacija MP-1

nalazi na povienom dijelu terena u relativno gusto obrasloj vegetaciji. Na navedenim k..

ona je djelomino rjea te bi se mikrolokacija svakako trebala definirati na tom dijelu.

Uvjeti lokacije su slijedei:



12

a) Vizualne prepreke (visoka vegetacija) ukloniti tako da postoji vizualni kontakt

mjernih instrumenata prema ZLDU.

b) Oko mjerne postaje potrebno je dodatno raistiti teren u krugu od 5m od mjernih

instrumenata.

2. MP-2

Lokacija oznaena naranastom bojom (Slika 3-3 MP-2) nalazi se na katastarskoj estici

k.. 3362 (ifra KO: 306274, ime KO: ilipi). Kako je predloena lokacija na samoj granici

sa k.. 3361/2, u sluaju nepovoljnih uvjeta, mogue je i pomicanje mjerne postaje na tu

katastarsku esticu. Uvjeti lokacije:

a) Vizualne prepreke (visoka vegetacija) ukloniti tako da postoji vizualni kontakt

mjernih instrumenata prema ZLDU.

b) Oko mjerne postaje potrebno je dodatno raistiti teren u krugu od 5m od mjernih

instrumenata.

c) Udaljenost od D8 ne smije biti manja od 100 m i udaljenost od oblinje lokalne

ceste koja spaja D8 sa pistom ZLDU ne smije biti manja od 40 m. Pri postavljanju

svakako treba imati u vidu udaljenost od VOR-a koja ne smije biti manja od 400 m.

3. MP-3

Lokacija oznaena plavom bojom (Slika 3-3 MP-3) nalazi se na katastarskoj estici k.. 5/2

(ifra KO:306274, ime KO: ilipi). Obilaskom terena pretpostavljeno je postavljanje u

krugu (neposrednoj blizini) postojeih instrumenata (VHF Omni Directional Radio Range -

VOR) koji se nalaze na maloj uzvisini s obzirom na okolni teren. Uvjeti lokacije:

a) Vizualne prepreke ukloniti kako bi se omoguio vizualni kontakt mjernih

instrumenata sa Zranom lukom Dubrovnik. S obzirom na ovaj uvjet, obilaskom

terena utvrena je idealna lokacija za mjernu postaju jer je teren za potrebe rada

VOR-a ve ogoljen. Ukoliko postaja ne moe iz nekih razloga biti u neposrednoj

blizini VOR-a na ogoljenoj povrini, idua mikrolokacija na k.. 5/2 takoer treba

biti na relativno uzvienom predjelu s obzirom na okolni teren te via vegetacija

mora biti uklonjena.

b) Oko mjerne postaje potrebno je dodatno raistiti/ogoliti teren u krugu od 5m

(ukoliko ve postojee stanje nije takvo).



13

Slika 3-2. Prijedlog lokacije MP-1 mjerne postaje kvalitete zraka

Slika 3-3. Prijedlog lokacija MP-2 i MP-3 mjerne postaje kvalitete zraka



14

4. MP-4

Lokacija oznaena svijetlo crvenom bojom (Slika 3-4 MP-4) u blizini naselja ilipi nalazi se

na katastarskoj estici k.. 46/2 (ifra KO:306274, ime KO: ilipi). Uvjeti lokacije:

a) Ukloniti vizualne prepreke (visoka vegetacija) kako bi se omoguio vizualni kontakt

mjernih instrumenata sa Zranom lukom Dubrovnik

b) Oko mjerne postaje potrebno je dodatno raistiti/ogoliti teren u krugu od 5 m


c) Zadrati minimalnu udaljenost od oblinje lokalne ceste ZLDU s lijeve strane od

50m te minimalnu udaljenost od igralita sa sjeverne strane od takoer 70 m.

d) S obzirom da se lokacija nalazi u blizini naseljenog podruja potrebno je ograditi

mjernu postaju te onemoguiti pristup neovlatenim osobama.

5. MP-5

Lokacija oznaena svijetlo-zelenom bojom (Slika 3-4 MP-5) u blizini naselja ilipi nalazi se

na katastarskoj estici k.. 51/1 (ifra KO:306274, ime KO: ilipi). Uvjeti lokacije su

a) Ukloniti vizualne prepreke (visoka vegetacija) kako bi se omoguio vizualni kontakt

mjernih instrumenata sa Zranom lukom Dubrovnik

b) Oko mjerne postaje potrebno je dodatno raistiti/ogoliti teren u krugu od 5 m


c) Zadrati minimalnu udaljenost od oblinjih naseljenih objekata u krugu od 70 m od

mjerne postaje.

d) S obzirom da se lokacija nalazi u blizini naseljenog podruja potrebno je ograditi

mjernu postaju te onemoguiti pristup neovlatenim osobama. Pripaziti da

aktivnosti lokalnog stanovnitva ne utjeu na mjerenja kvalitete zraka. Pod time se

smatra izbjegavati neeljeno boravljenje neovlatenih osoba u blizini postaje i/ili

koritenje oblinje lokacije za parkiranje osobnih automobila i sl.

6. MP-6

Lokacija oznaena utom bojom (Slika 3-4 MP-5) u blizini naselja ilipi nalazi se na

katastarskoj estici k.. 51/1 (ifra KO:306274, ime KO: ilipi). Uvjeti lokacije:

a) Oko mjerne postaje potrebno je dodatno raistiti/ogoliti teren u krugu od 5 m


b) Zadrati minimalnu udaljenost od 100 m od oblinjih naseljenih objekata te lokalne

ceste.

c) S obzirom da se lokacija nalazi u blizini naseljenog podruja potrebno je ograditi

mjernu postaju te onemoguiti pristup neovlatenim osobama.

d) Pripaziti da aktivnosti lokalnog stanovnitva ne utjeu na mjerenja kvalitete zraka.

Pod time se smatra neeljeno boravljenje u blizini postaje.



15

Slika 3-4. Prijedlog lokacija mjernih postaja kvalitete zraka: MP-4, MP-5, MP-6.

3.2. Znaajnost lokacije

Sukladno Pravilniku o praenju kvalitete zraka (NN 03/13), lokacija treba biti

reprezentativna i s obzirom na svojstva zranih masa. Treba izbjegavati doline i druge

lokacije gdje postoji potencijal zadravanja zranih masa i javljanja temperaturnih

inverzija. Idealna pozicija za mjerno mjesto je u blago brdovitom terenu odnosno na

obroncima iznad granice none temperaturne inverzije.

S obzirom da vegetacija predstavlja ponor za veinu oneiujuih tvari u atmosferi,

mjerno mjesto ne smije biti zaklonjeno drveem jer e to rezultirati znaajnim

smanjenjem razina koncentracija. Osim toga mjerno mjesto ne bi smjelo biti izloeno

jakim vjetrovima ili zaklonjeno visokim graevinama.

Od osobitog znaaja je mogue oneienje uslijed taloenja estica zemljane praine iz

neposredne okoline. Blizinu kamenih i seoskih putova i poljoprivrednih zemljita, na

udaljenosti od 100 m do 1 km, treba izbjegavati. Povrina mjernog mjesta trebala bi biti

travnata.

S obzirom na potrebne uvjete te uvaavanjem potencijalnih problema oko mikrolokacije

lokacija MP-1, MP-3, ovim Elaboratom preporua se lokacija MP-2 kao mikrolokacija za

mjernu postaju kvalitete zraka. Najvei problemi lokacije MP-1 vezani su uz prostorno

raznoliku topografiju te razmjerno gustu visoku vegetacije, zbog ega bi se trebalo bitno

intervenirati na krajobraz u tom dijelu podruja. To podrazumijeva uklanjanje znaajne

koliine visoke vegetacije ime bi se omoguio vei potencijal disperziji oneiujuih

tvari na oblinje naselje Moii. Takoer, mogu je direktan utjecaj D8 (prema Pravilniku



16

o praenju kvalitete zraka (NN 03/13), minimalna udaljenost od prometnica s oekivanim

prometnom od 500 vozila dnevno jest 500 m); nadalje, upitna je frekventnost prolazaka

vozila na pristupnom makadamskom putu. Sukladno Pravilniku lokacija MP-3 nalazi se na

neprikladnoj mikrolokaciji koja ne odgovara postojeem ureaju (VOR) te se time

odbacuje, dok se lokacije MP 4-6 nalaze u relativno naseljenijem podruju gdje je mogu

lokalni utjecaj stanovnitva i nekontroliranih aktivnosti (npr. lokacija MP-4 i MP-5 su

smjetene u blizini sportske zone i sl.).



17

4. Prijedlog tehnike specifikacije mjerne postaje kvalitete zraka

U skladu s Rjeenjem o prihvatljivosti zahvata Zrana luka Dubrovnik, Opina Konavle na

okoli donesenim od strane Ministarstva zatite okolia i prirode (KLASA: UP/I 351-03/14-

02/35, URBROJ: 517-06-2-1-2-14-20) mjerenja na mjernoj postaji kvalitete zraka moraju

obuhvatiti kontinuirana mjerenja meteorolokih parametara:

- temperature zraka

- smjera i brzine vjetra

te mjerenja parametara kvalitete zraka:

- duikovih oksida

- sumporovih oksida

- benzena

- lebdeih estica (PM10 i PM2.5)

- ozona

Mjerenja i mjerne metode moraju biti u skladu sa Pravilnikom o praenju kvalitete zraka

(NN 03/13). Takoer, sukladno s Pravilnikom sljedee obaveze se moraju ispunjavati:

- mjerni instrumenti i druga oprema koji se koriste na teritoriju RH moraju biti u

skladu s propisanim referentnim metodama prikazanima u Tablici 4-1. Mogu se

takoer koristiti i druge mjerne metode, meutim rezultati mjerenja moraju biti

ekvivalentni rezultatima dobivenim primjenom referentnih metoda iz Tablice 4-1.

- mjerni instrumenti moraju biti ugaani, odravani i servisirani s dokazanom

mjernom sljedivosti u skladu s referentnim metodama (Tablica 4-1).

- nain provjere kvalitete mjerenja i podataka, nain obrade i prikaza rezultata te

ocjena njihove kvalitete, mora se provoditi prema propisanim referentnim

metodama mjerenja i zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17025.

- svi mjerni instrumenti moraju imati tipsko odobrenje, koje osigurava proizvoa

opreme na temelju izvjea o provedenim testovima izdanom od laboratorija koji

je akreditiran prema normi EN ISO 17025 za izvoenje tih testova. Priznaju se

tipska odobrenja i izvjea o testovima provedenim od laboratorija koji je

akreditiran prema normi EN ISO 17025 za izvoenje tih testova izdanih u dravama

lanicama Europske unije.

- za plinovite oneiujue tvari volumen zraka mora biti standardiziran na

temperaturu zraka od 293 K i tlak 101,3 kPa. Za lebdee estice volumen zraka

odnosi se na atmosferske uvjete pri uzorkovanju.



18

Tablica 4-1. Referentne metode mjerenja za odreivanje koncentracije oneiujuih tvari na

podruju ZLDU sukladno Pravilnikom o praenju kvalitete zraka (NN 03/13)

Oneiujua

tvar

Princip

mjerne/analitike

metode

Metoda mjerenja

SO2 UV fluorescencija

HRN EN 14212:2012 Mjerenje koncentracije sumporovog

dioksida u zraku ultraljubiastom fluorescencijom (EN

14212:2012)

NO2 Kemiluminiscencija

HRN EN 14211:2012 Metoda za mjerenje koncentracije

duikova dioksida i duikova monoksida u zraku

kemiluminiscencijom (EN 14211:2012)

Benzen GC-PID ili GC-FID

HRN EN 14662-1:2007 Mjerenje koncentracije benzena

1.dio: Uzorkovanje prosisavanjem uz termiku desorpciju i

analizu plinskom kromatografijom (EN 14662-1:2005), HRN

EN 14662-2:2007 2.dio: Uzorkovanje prosisavanjem uz

desorpciju otapalom i analizu plinskom kromatografijom

(EN 14662-1:2005), HRN EN 14662-3:2007 3.dio:

Automatsko uzorkovanje prosisavanjem uz istovremenu

analizu plinskom kromatografijom (EN 14662-1:2005)

PM10 Gravimetrijski

HRN EN 12341:2006 Odreivanje PM10 frakcije po veliini

lebdeih estica-Referentna metoda i terensko ispitivanje u

svrhu dokazivanja jednakovaljanosti mjernih metoda (EN

12341:1998)

PM2.5 Gravimetrijski HRN EN 14907:2006 Gravimetrijska metoda za odreivanje

PM2.5 masene frakcije lebdeih estica (EN 14907:2005)

Ozon UV apsorpcija HRN EN 14625:2012 Mjerenje koncentracije ozona

ultraljubiastom fotometrijom (EN 14625:2012)

Ukoliko su pragovi upozorenja SO2 i NO2 te prag obavjeivanja i prag upozorenja za

prizemni ozon prekoraeni, javnost se obavjetava odnosno upozorava sukladno Uredbi o

razinama oneiujuih tvari u zraku (NN 117/12). Pragovi upozorenja prikazani su u

Tablici 4-2.

Tablica 4-2. Pragovi upozorenja i obavjeivanja javnosti za oneiujue tvari SO2, NO2 i O3

Oneiujua tvar

Prag [g/m3] Svrha Vrijeme usrednjavanja

SO2 500 Upozorenje Mjerenje tijekom tri uzastopna sata

NO2 400 Upozorenje

O3 180 Obavjeivanje 1h



19

Sukladno Pravilniku o praenju kvalitete zraka (NN 03/13), i Zakonu o zatiti zraka (NN

130/11,47/14) ZLDU je duna osigurati kontinuirani prijenos izvornih i validiranih podataka

za mjerene oneiujue tvari u informacijski sustav kvalitete zraka koristei protokole i

formate koje definira Agencija za zatitu okolia.

4.1. Tehniki uvjeti mjernog mjesta

Prema Pravilniku o praenju kvalitete zraka (NN 03/13), mjerni automatski instrumenti i

instrumenti za uzorkovanje kvalitete zraka trebaju biti smjeteni unutar manjeg objekta s

osiguranim prikljukom za elektrino napajanje. Uobiajeno se koriste tipski kontejneri

dimenzija do 15 m2 postavljeni na vrstoj podlozi (betonskim temeljima). U prostoriji gdje

se nalaze pumpe i kontrolni mjerni instrumenti treba odravati temperaturu od oko 20 C

(odnosno radnu temperaturu uzorkivaa). Za kratkotrajno uvanje uzoraka unutar objekta

potrebno je osigurati hladnjak. Zbog automatskog kontinuiranog mjerenja prizemnog

ozona potrebno je osigurati i telefonsku liniju radi prijenosa podataka i kontrole mjernog

instrumenta. Pristup mjernom mjestu automobilom ili terenskim vozilom treba biti

ogranien samo na osobe zaduene za nadzor i provoenje programa mjerenja.

Meteoroloki senzori moraju se nalaziti na mjernom stupu visine do 10m standardna

visina za mjerenje brzine i smjera vjetra je 10 m, dok se senzor za mjerenje temperature

postavlja na visinu od 2 m.

Uspostava tehnikih uvjeta za mjerenje i/ili uzorkovanje koncentracija oneiujuih tvari

ukljuuje:

- postavljanje odgovarajueg objekta za smjetaj mjernih instrumenata,

- osiguranje zatite od atmosferskog elektrinog pranjenja,

- uspostavu strujnog prikljuka (220V/50Hz),

- osiguranje stabilnog napona,

- uspostavu telefonskog/GSM prikljuka,

- osiguranje sustava hlaenja/grijanja,

- uspostavu sustava za zatitu instrumenata,

- opremanje stalnih mjernih mjesta s opremom za sakupljanje, pohranjivanje,

obradu i prijenos podataka.

- osiguranje dovoda zraka za potrebe uzorkovanja (ventilacijski ureaj)

4.2. Definiranje sadraja redovitog godinjeg izvjetaja o praenju kvalitete

zraka koje e se objavljivati na web stranicama Zrane luke u skladu s

vaeim regulativama

Dokumentaciju mjernog mjesta ine podaci o namjeni i koritenju zemljita, topografiji

podruja i meteorolokim uvjetima (strujanje, klimatoloki podaci), u obliku karti, tablica

i dijagrama. Katastar emisija u podruju od oko 20 km od mjernog mjesta je takoer

potrebno osigurati i redovito obnavljati.



20

Referentni laboratoriji1 moraju za svaku kalendarsku godinu izraditi izvjee o praenju

kvalitete zraka koje mora sadravati podatke o:

- pravnoj osobi ispitnom laboratoriju ili referentnom laboratoriju koji obavlja

praenje kvalitete zraka

- mjernim mjestima uzimanja uzoraka i opsegu mjerenja

- vremenu i nainu uzimanja uzoraka

- koritenim metodama mjerenja i mjernoj opremi

- osiguravanju kvalitete podataka prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17025

- ostalim podacima iz podruja osiguravanja kvalitete, kao to su osiguravanje

kontinuiteta, sudjelovanje u usporednim mjerenjima, odstupanja od propisane

metodologije i razlozi za to

- o razini oneienosti zraka te o datumima i razdobljima oneienosti zraka koje

prekorauju granine vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugorone ciljeve za prizemni

ozon

- o prekoraenju praga obavjeivanja i pragova upozorenja te o datumima i

razdobljima

- o izraunatim statistikim parametrima oneienosti zraka za oneiujue tvari

prema mjerilima odreenim kroz Pravilnik o praenju kvalitete zraka (NN 03/13)

aritmetikoj sredini, medijanu, 98. percentilu i maksimalnoj vrijednosti, obuhvatu

podataka postotak od ukupno mogueg broja podataka te broju podataka, za

relevantna vremena usrednjavanja

- o razini oneienosti zraka u odnosu na gornji i donji prag procjene

- o kriterijima primijenjenim prilikom ocjenjivanja oneienosti zraka

- o uzrocima prekoraenja granine vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoronog cilja

za prizemni ozon

Godinji izvjetaji o praenju kvalitete zraka moraju se objavljivati redovito na web

stranicama ZLDU s ciljem obavjetavanja javnosti.

4.3. Sustav praenja kvalitete zraka ZLDU

Uspostava sustava za praenje kvalitete zraka na podruju ZLDU mora obuhvatiti:

- pohranu mjerenja na server vlasnika postaje ili nadlenog laboratorija koji e

provoditi kontrolu i validaciju mjerenja

- kontinuirani prijenos mjerenja (meteorolokih parametara i parametara kvalitete

zraka) na ovlateni ured Uprave ZLDU koji e redovito kontrolirati parametre

kvalitete zraka u uvjetima:

o poveanog intenziteta prometa (cestovnog i zranog)

o uvjetima slabog vjetra (



21

potrebno je izvriti spajanje postaje na lokalni sustav dojave kritine razine

oneiujuih tvari.

Praenjem se trebaju utvrditi uzroci eventualnog poveanja koncentracije

oneiujuih tvari u zraku na nain da se biljee meteoroloki uvjeti u kojima su

se ona dogodila (a koji nisu obuhvaeni mjerenjima) te da li su njima prethodile

aktivnosti na ZLDU (LTO ciklus, taksiranje zrakoplova, poveanje prometa i sl.).

Sve informacije prikupljene u svrhu identifikacije prekoraenja graninih

vrijednosti prema Uredbi o razinama oneiujuih tvari u zraku (NN 117/12)

potrebno je priloiti referentnom laboratoriju odnosno tijelu koje e izraditi

Godinji izvjetaj o praenju kvalitete zraka na podruju ZLDU.

- Kontinuirano prikazivanje mjerenja (meteorolokih parametara i parametara

kvalitete zraka) na web-stranicama ZLDU s ciljem izvjeivanja javnosti o

trenutnom stanju kvalitete zraka.

4.4. Prijedlog funkcionalno-tehnike specifikacije potrebne mjerne opreme u

svrhu nabave i instalacije mjerne postaje

U skladu s prethodno opisanim mjernim metodama kroz Tablicu 4-1, te u skladu s

Pravilnikom o praenju kvalitete zraka (NN 03/13) predlau su tehnike specifikacije

mjerne postaje kvalitete zraka prikazane u Tablici 4-3.

Tablica 4-3. Tehnike specifikacije instrumenata za mjerenje parametra kvalitete zraka i

meteorolokih parametara te opis potrebne opreme za sustav praenja parametara kvalitete zraka

Stavka Tehnika specifikacija / opis

Anemometar Proizvoa: Gill, Vaisala

Senzor za temperature zraka

Analizator NO2 Metoda mjerenja: HRN EN 14211:2012

Analizator SO2 Metoda mjerenja: HRN EN 14212:2012

Analizator benzen Metoda mjerenja: HRN EN 14662-1:2007

Analizator PM10 Metoda mjerenja: HRN EN 12341:2006

Analizator PM2.5 Metoda mjerenja: HRN EN 14907:2006

Analizator Ozona Metoda mjerenja: HRN EN 14625:2012

Sustav za kalibraciju oneiujuih tvari Jedinica s vanjskim upravljanjem

Rack Kuite za instrumente

Sustav za uzorkovanje s razdjelnikom I ventilacijskim sustavom

Nul plin

Referentni plin (span plin)

Raunalni softver za upravljanje I izvjeivanje

Softver za prikazivanje, analize te opcionalno izradu izvjetaja

Datalogger

Standardni proizvoai mjernih postaja na podruju Republike Hrvatske su Horiba,

Chromatotec, Thermo ASM Andersen, EAS, Grimm, Umwelttechnik MCZ, Syntech te se



22

shodno tome oni preporuaju i za analizatore parametara kvalitete zraka. Svakako

proizvoa mora zadovoljiti propisane norme iz Tablice 4-3. Softver za prikazivanje,

upravljanje te opcionalno za izraivanje izvjetaja i datalogger, preporuaju se od istog

proizvoaa kao i analizatori. S obzirom da je vjetar bitan imbenik disperzije

oneiujuih tvari na podruju ZLDU, preporua se visokofrekventno (sonino) mjerenje

komponenti vjetra kako bi se uhvatila turbulentna svojstva vjetra.

Ponuditelj je nuan:

- osigurati potrebne graevinarske, strojarske i elektriarske radove, montau

- osigurati kontejner s protupoarnim i protuprovalnim sustavom i klimom

- osigurati svu potrebnu dokumentaciju na traenom jeziku ZLDU koja e sadravati

tehnike specifikacije uzorkivaa, pumpi, radne upute za uzorkiva te upute za

odravanje uzorkivaa, softvera i pumpi

- osigurati redovno odravanje mjerne postaje kvalitete zraka kroz 24 mjeseca

- osigurati rezervne dijelove za razdoblje od godinu dana

- provesti kolovanje o rukovanju instrumentima

- provesti kolovanje o osnovnom odravanju (za minimalno 3 djelatnika) kako bi se

omoguila dugotrajnost opreme

- izdati potvrdu o obuci djelatnika ZLDU

- omoguiti eventualno probno uzorkovanje/rad postaje prema zahtjevu ZLDU kako

bi se utvrdile potencijalni problemi

Potrebna infrastruktura:

- raunalni server za analizu i spremanje mjerenih podataka od svakog

analizatora/uzorkivaa/instrumenta:

o status

o datum i vrijeme poetka/kraja uzorkovanja/mjerenja

o volumen uzorkovanog zraka

o srednji protok prilikom uzorkovanja

o srednja temperatura uzorkovanog volumena zraka

o eventualne greke

Server se moe koristiti i kao bazni server za prikazivanje mjerenja, provedenih

analiza, grafikih priloga na web stranicama ZLDU.

Zbog sigurnosti, preporua se server u minimalnoj Rad-5 konfiguraciji.

- povezivost servera s mjernom postajom (ureajima) mogue ethernet, wireless

vezom, ovisno o mogunostima. Zahtjeva se mogunost upravljanja mjernom

postajom iz ovlatenog ureda ZLDU.

- memorijske kartice prema potrebi, ovisno o tipu infrastrukture mjerne postaje

- eksterni hard disk za arhiviranje/spremanje podataka

- UPS baterija

- dodatna oprema (ekrani, tipkovnice, mievi, lan kablovi, adapteri za raunala, USB

HUB) prema potrebi



23

5. Literatura

- Pravilnik o praenju kvalitete zraka (NN 03/13)

- Zakon o zatiti zraka (NN 130/11, NN 47/14)

- Studija o utjecaju na okoli razvoja Zrane Luke Dubrovnik, Opina Konavle,

Dvokut Ecro, 2014

- Uredba o Informacijskom sustavu zatite okolia (NN 68/08)

- Uredba o razinama oneiujuih tvari u zraku (NN 117/12)



24

6. Dodatak

Mjerna postaja kvalitete zraka biti e kontejnerskog tipa s automatskim sustavom

mjerenja parametara kvalitete zraka te meteorolokih parametara iji senzori e biti

postavljeni na aluminijski stup visine 10m iznad tla. Kontejner sadri mjernu i

komunikacijsku opremu i biti e opremljen sustavom za neprekidno napajanje,

automatskim sustavom za gaenje poara, protuprovalnim sustavom, radnim povrinama te

klima sustavom. Postaja e biti spojena na postojeu elektroenergetsku mreu.

6.1. Graevinski radovi

S obzirom na potrebe odabrane lokacije, u okviru postavljanja mjerne postaje od strane

izvoaa moraju biti izvreni nuni graevinski radovi kako bi se omoguila neometana

funkcionalnost mjerne postaje. Radovi e ukljuivati:

- Izradu pristupnog puta - ovisno o odabranoj lokaciji, postaja mora imati pristup

vozilima u sluaju akcidentnih situacija te pristup ovlatenim osobama za potrebe

odravanja.

- Konstrukciju temelja (kompleksnost ovisi o odabranoj lokaciji)

- Prilagodbu vanjskog izgleda postaje (ovisno o lokaciji, ukoliko e biti potrebno na

due strane kontejnera mogu se postaviti panoi nekomercijalnog tipa npr.

edukativni panoi i sl.). Na vanjskom dijelu postaje moraju biti ispisani podaci o

vlasniku odnosno nadlenom tijelu postaje.

- Postavljanje ograde visine do 2m oko mjerne postaje sa vratima na zakljuavanje

kako bi se sprijeio ulazak neovlatenih osoba.

- Ureivanje okolia te zbrinjavanje graevinskog otpada.

6.2. Konstrukcija kontejnerske jedinice

Kontrukcija kontejnerske jedinice trebala bi biti okvirne veliine 3x3x3m, uzemljena sa

toplinskom (pod K (60) i zid K (60)- 0.45 W/m2K, strop K (100) 0.30 W/m2K) i zvunom

(prema ISO 140/V indeks od 33 do 44 dB) izolacijom. Kako se radi o relativno vjetrovitom

podruju gdje postoji mogunost olujnih brzina vjetra, kontejner bi trebao biti od teih

materijala. Preporuaju se slijedee specifikacije:

- Kostur kontejnera od elinih profila te dodatna pojaanja elinim profilima na

mjestima gdje je to potrebno prema pravilu struke (npr. mjesta gdje e se

montirati police za instrumente).

- Zidovi od kombiniranog materijala npr. sendvi zid sa pocinanim limom sa

vanjske strane

- Podna konstrukcija od vodoodbojne iverice minimalne debljine 22 25mm

(kvalitete E1, V100) sa PVC oblogom na podnoj odnosno hodnoj povrini (minimalna

debljina 2mm) te pocinanim limom sa donje strane (minimalna debljina 0.6mm).

Unutar podne konstrukcije nalazi se mineralna vuna debljine 60mm.



25

- Zidovi su takoer kao i podna konstrukcije u sendvi konstrukciji pocinani lim s

vanjske strane (debljine oko 60mm) te mineralna vuna s unutarnje strane (debljine

do 60mm) zatvorena sa furniranom ivericom debljine oko 10mm (kvaliteta E1,

V20).

- Stropna konstrukcija sline je konstrukcije s vanjske strane pocinani lim

(debljine 0.6mm), zatim mineralna vuna (debljine do 100m) obloena sa ivericom

(E1, V20) debljine oko 10mm.

- Vrata kontejnera izraena od pocinanih i obojenih profila (obostrano) s debljinom

izolacije od minimalno 40mm. Ovisno o zahtjevima naruitelja prema odabranoj

lokaciji, ukoliko e se postaja nalaziti na podruju gdje postoji mogunost provale,

preporua se protuprovalna zatita.

Kontejner mora biti opremljen sa:

- Radnim stolom nosivosti minimalno 50kg otpornim na vlagu i ogrebotine

- Ladiarom s minimalno 3 ladice opskrbljenim bravicom za simultano

zakljuavanje svih ladica

- Uredskom stolicom

- Sklopivim aluminijskim ljestvama za pristup krovu kontejnera (do visine od 3m).

- Glavnom usisnom cijevi za uzorkovanje zraka radi analize mjerenja koncentracija

plinova i estica.

- Klima ureajem za grijanje i hlaenje ukupne snage 3,5 kW energetske klase EER A.

- Sustavom za zatitu od provale i poara.

6.3. Meteoroloki stup

Meteoroloki stup montiran na kontejnersku konstrukciju preporua u teleskopskoj

varijanti od nekoliko segmenata od aluminija (Al 99.5, tvrdo vueni minimalne vlane

vrstoe vmin= 130 N/mm2). U svrhu standardizacije mjerenja te usporeivanjem sa

postojeim mjerenjima na podruju ZLDU preporua se postavljanje ureaja za mjerenje

brzine i smjera vjetra na visini od 10m te temperature na 2m. Stup treba biti postavljen

na ugaoni dio kontejnera.

6.4. Napajanje elektrinih instalacija

Ukupna potrebna maksimalna elektrina snaga mjerne postaje za trofazni prikljuak iznosi

11040W. U snagu e biti ukljueni svi ureaji za mjerenje i umjeravanje, rasvjetu, klimu i

druga potreba troila. Glavni osigurai, brojilo mjerne stanice te razvodni ormar

elektrine instalacije postaje mogu se napajati s niskonaponske mree prema uvjetima

prikljuenja Hrvatske elektroprivrede.

Strujni krugovi unutar kontejnera preporuaju se izvoditi u PP00 vodovima u plastinim

instalacijskim kanalima, a utinice, sklopke i razvodne kutije izvesti u OG tipu montaom

na zid. Na utinice fiksne instalacije potrebno je prikljuiti utine letve sa 3-6 utinica (po



26

potrebi) preko kojih se mogu napajati manja i vea povremena troila (smjetenima u

konzoli s instrumentima ili na stolu).

Rasvjeta u kontejneru sastoji se od:

- svjetiljke na stropu za opu rasvjete

- radne rasvjete na stolu ili uz raunalo (prijenosne stolne lampe)

- fluorescentne svjetiljke s elektroninim pokretaem i etiri cijevi sa 36W snage

- rasvjete u opasnosti fluorescentna cijev snage do 15W smjetena iznad vrata.

6.5. Zatita od udara

Potrebno je predvidjeti:

- Zatitu od opasnog dodirnog napona (npr. sustavom TN-S sa diferencijalnom

zatitnom sklopkom) koja u sluaju bilo kakvog kvara elektrinih instalacija prema

masi, iskljuuje itavu instalaciju kontejnera.

- Zatitu strujnih krugova od prevelikog optereenja i kratkih spojeva automatskih

osiguraima.

- Prednaponsku zatitu i odvodnike struje munja

- Zatitu instrumenata od kolebanja napona

- Uzemljenje kontejnera te meteorolokog stupa

- Povezivanje vrata kontejnera s metalnom konstrukcijom kontejnera.

Svi elementi instalacije sustava zatite od djelovanja munja moraju biti u skladu s vaeim

normama, a prije putanja u rad mjerne postaje potrebno ih je ispitati.

Izrada stručne podloge za uspostavu mjerne postaje za .... Air Quality.pdf · Utjecaj na okolno...

Documents

Transcript of Izrada stručne podloge za uspostavu mjerne postaje za .... Air Quality.pdf · Utjecaj na okolno...