Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u...

64
Ondina Krnjak Izložba Mostra LE MEDAGLIETTE DEVOZIONALI insegne religiose delle abitanti il convento di S. Teodoro a Pola SVETAČKE MEDALJICE pobožna znamenja žiteljica samostana Sv. Teodora u Puli Pula, 2010.

Transcript of Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u...

Page 1: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

Ondina Krnjak

Izložba Mostra

LE MEDAGLIETTE DEVOZIONALI insegne religiose delle abitanti il convento di S. Teodoro a Pola

SVETAČKE MEDALJICEpobožna znamenja žiteljica

samostana Sv. Teodora u Puli

Pula, 2010.

Page 2: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE ‒ PULAMUSEO ARCHEOLOGICO DELL’ISTRIA ‒ POLA

81

Organizator izložbe / Organizzatore della mostraArheološki muzej Istre, Pula / Museo archeologico dell’Istria, Pola

Izdavač kataloga / Editore del catalogoArheološki muzej Istre, Pula / Museo archeologico dell’Istria, Pola

Za organizatora i izdavača / Rappresentante dell’organizzatore e dell’editoreDarko Komšo

Autorica izložbe i teksta / Autrice della mostra e del testoOndina Krnjak

Urednica kataloga / Redattrice del catalogoOndina Krnjak

Prijevod / TraduzioneElis Barbalich-Geromella

Lektorica (hrvatski jezik) / Revisione dei testi (lingua croata)Milena Špigić

Laboratorijska obrada građe / Trattamento di laboratorioHana Filiplić

Fotografije / FotografieAlfio Klarić, Arhiva AMI-a

Oblikovanje plakata, kataloga i pozivnice / Design del manifesto, del catalogo e dell’ invitoAlfio Klarić – Sv. German Pula

Tisak / StampaPrintera Grupa – Zagreb

Naklada / Tiratura1000

© Arheološki muzej Istre, Pula, 2010.La presente opera è protetta da Copyright

Autorica izražava posebnu zahvalnost vlč. Ivanu Grahu na dragocjenim savjetima i pomoći.L’autrice esprime i sensi di una particolare gratitudine al reverendo Ivan Grah per i preziosi consigli e l’aiuto fornitole.

Page 3: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

Uvodnik

Već je nebrojeno puta istaknuto kako je Pula grad izuzetno bogate i dinamične prošlosti, o čemu svjedoče i brojni spomenici, kako iz antičkoga vremena, tako i iz razdoblja srednjega i novog vijeka. No, još su brojniji spomenici koji više nisu vidljivi, njih je grad „progutao“, ugradio u svoje tkivo. Arheološka istraživanja, koja se vrše na području grada Pule, nanovo otkrivaju osebujnu i zanimljivu baštinu.

Spomenik sakralne baštine grada Pule, zabilježen u povijesnim izvorima, ali već više od 100 godina „nevidljiv“, jest i ženski benediktinski samostan s crkvom Sv. Teodora u Puli, koji je bio podignut na rubnom dijelu starogradske jezgre.

Pulske benediktinke su prvi put spomenute sredinom 10. st., dok o smještaju njihova samostana iz toga vremena nema spomena. Prema pisanim izvorima iz kasnijih razdoblja poznato je da se samostan do 1356. godine nalazio izvan gradskih zidina, te da je nakon te godine premješten unutar grada, nedaleko od vrata Sv. Ivana. Nakon višestoljetnog postojanja, pulski ženski benediktinski samostan ugasio se krajem 1789., odnosno početkom 1790. godine. Proces urbanističke preobrazbe Pule, posebice u drugoj polovici 19. st., doveo je do korjenitih promjena. Realizacijom nove koncepcije, u skladu s ciljevima vojno-pomorske baze Habsburške/Austro-Ugarske Monarhije, mnoga stara zdanja su u potpunosti negirana i podređena novoj viziji grada. Tako je na sjeveroistočnom dijelu grada, na mjestu gdje se nekada uzdizao gradski bedem, 1873. godine podignuta mornarička vojarna koja je manjim dijelom „sjela“ na samostanski kompleks, dok je ostali dio pokriven novim naslagama zemlje.

Sve što je ostalo od samostana i crkve Sv. Teodora, otkriveno je tijekom zaštitnog arheološkog istraživa-nja koje je Arheološki muzej Istre provodio u razdoblju od 2005. do 2009. godine.

Pored ostataka građevina i raznih pokretnih nalaza, pronađene su mnoge svetačke medaljice koje će biti predstavljene ovom izložbom. Poznavanje i objavljivanje te vrste građe do nedavno je bilo vrlo oskudno, ili ograničeno na najreprezentativnije primjerke. No, u novije vrijeme, afirmacijom novovjekovne arheolo-gije, svoj građi koja proizlazi iz arheoloških istraživanjima pridaje se podjednaka pažnja. Danas te medaljice imaju kulturološku vrijednost i predstavljaju nezaobilazno poglavlje u proučavanju slojevitosti življenja na ovome prostoru.

Napominjem kako izbor mjesta prvog postava ove izložbe, Gradske knjižnice i čitaonice u Puli, nije slučajan. Neposredna blizina mjesta nalaza arheološke građe, koja se ovom prilikom iznosi pred javnost, za-sigurno će bolje dočarati i pridonijeti razumijevanju povijesnih mijena u ovom dijelu grada, a nova saznanja o ljudima koji su tu nekad živjeli obogatiti će i sve nas.

Ravnatelj Darko Komšo

IntroduzioneCome è stato innumerevoli volte rilevato, Pola è una città dal passato eccezionalmente ricco e dinamico, di cui rendono testimonianza anche i suoi numerosi monumenti, sia di epoca antica che quelli risalenti al medio evo e all’evo moderno. Ebbene, sono più numerosi ancora i monumenti che non sono più visibili avendoli la città «fagogitato» nel proprio tessuto urbano; per questo le ricerche archeologiche che vi si effettuano continuano a rivelare un patrimonio assolutamente peculiare e interessante.

Uno di questi monumenti di origine sacra, attestato nelle fonti storiche, ma «invisibile» da oltre un secolo, è il convento delle Benedettine con la chiesa di S. Teodoro, che fu eretto ai margini del centro storico polese.

La prima attestazione delle Benedettine polesi risale al X sec., ma mancano menzioni circa l’ubicazione di un loro convento databile alla stessa epoca. Da fonti scritte successive si è appreso che un convento bene-dettino femminile si trovava nel 1356 al di fuori delle mura cittadine e che dopo quell’anno venne trasferito all’interno della città, poco distante da Porta S. Giovanni. Questo convento, abitato per secoli, si estinse alla fine del 1789, o all’inizio del 1790. Specie dalla metà del XIX sec. il processo di riassetto urbanistico di Pola comportò cambiamenti radicali. La realizzazione di un nuovo assetto urbano, conforme alle finalità del porto militare della Monarchia asburgica austro-ungarica, significò la cancellazione di molti vecchi edifici polesi e la loro completa subordinazione alla nuova concezione della città. In tal modo nella sua area nord-orientale, nel posto in cui un tempo sorgevano le mura cittadine, venne costruita nel 1873 una caserma per la Marina, che andò ad occupare solo in minima parte la superficie già del complesso conventuale, mentre quella restante venne coperta da nuovi strati di terra.

Tutto quanto era rimasto del convento e della chiesa di S. Teodoro è stato scoperto durante gli scavi di conservazione effettuati dal Museo archeologico dell’Istria nel periodo fra il 2005 e il 2009.

Sono state così riportate alla luce, accanto a resti di edifici e a vari reperti mobili, le medagliette de-vozionali presentate in questa mostra. Fino a poco tempo fa la conoscenza e la presentazione al pubblico di questo tipo di materiale erano piuttosto scarse o al massimo limitate agli esemplari più rappresentativi. Invece in periodi più recenti, con l’affermarsi dell’archeologia postmedievale, tutto il materiale ricavato dagli scavi archeologici gode di pari attenzione. Oggi, quelle medagliette hanno valore culturologico e rap-presentano un capitolo ineludibile nello studio della stratificazione esistenziale di quest’ambiente.

Tengo a sottolineare che la scelta di allestire la mostra in questo posto, nella Biblioteca e sala di let-tura civica di Pola, non è casuale. L’immediata vicinanza del sito archeologico in cui il materiale che in quest’occasione si espone al pubblico è tornato alla luce, avrà il potere di evocare meglio i mutamenti storici avvenuti in questa parte della città e di contribuire alla loro comprensione, mentre le nuove conoscenze in merito alle persone che qui un tempo vissero sarà di arricchimento per tutti noi.

Il direttore Darko Komšo

Page 4: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj
Page 5: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

5

Arheološka istraživanja na području nekadašnje gradske četvrti Sv. Teodora u Puli, 2005. ‒ 2009.

Arheološki muzej Istre je u razdoblju od 2005.-2009. godine pro-vodio zaštitno arheološko istraživanje na rubnom dijelu staro-gradske jezgre, u blizini današnje Gradske knjižnice i čitaonice, a na području nekadašnje gradske četvrti Sv. Teodora u Puli (k.č. 493/3 i 493/5, k.o. Pula, blok 16, lokacija 11). Istraživanje na povr-šini od približno 4000 m², odvijalo se u okviru pripremnih radova za izgradnju parkirne kuće. Stručna voditeljica istraživanja bila je dr. sc. Alka Starac.Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj površini pronađeni su ostaci građevina i mnoga pokretna materijalna kulturna dobra koja je moguće datirati od početka 1. tisućljeća pr. Kr. do 20. st. po Kr. Najmlađi i površini najbliži bio je kom-pleks koji je nekad obuhvaćao ženski benediktinski samostan i crkvu Sv. Teodora.

Indagini archeologiche nell’ex rione polese di S. Teodoro, 2005 ‒ 2009

Dal 2005 al 2009 il Museo archeologico dell’Istria ha effettuato sca-vi archeologici di conservazione ai margini del centro storico pole-se, nei pressi della Biblioteca civica e sala di lettura, in passato rione urbano intitolato a S. Teodoro (particelle catastali 493/3 e 493/5 del comune catastale di Pola, blocco 16, sito 11). Le ricerche, che hanno coinvolto una superficie di circa 4000 m², si sono svolte nell’ambito dei lavori preliminari alla costruzione di un parcheggio multipiano. Vi ha soprainteso la dr. sc. Alka Starac.Durati diversi anni, gli scavi hanno riportato alla luce su tutta la su-perficie resti di edifici e parecchi beni materiali mobili, databili fra l’inizio del primo millennio a. C. e il XX sec. d. C. Lo strato più re-cente e prossimo alla superficie apparteneva al complesso un tempo comprendente un convento femminile benedettino e la chiesa di S. Teodoro.

Pogled na arheološki lokalitet.

Veduta del sito archeologico.

Page 6: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

6

Benediktinski samostan i crkva Sv. Teodora u Puli

Među mnogobrojnim pulskim crkvama i samostanima koje u no -vovjekovnom razdoblju spominju pisani izvorij, nalazi se i ženski benediktinski samostan s crkvom Sv. Teodora. Prema pisanim podacima, samostanski kompleks Sv. Teodora bio je prvotno smješten izvan gradskih zidina, a pretpostavlja se da je mogao nastati još u vrijeme bizantske vladavine. Podatak o prvom spomenu opatice iz Sv. Teodora 950. godine je nepouzdan (autori koji prenose taj podatak navode slabu čitljivost rukopisa, stoga je točnost podatka upitna), dok su vjerodostojni podaci iz 12. i 13. stoljeća koji spominju opatice istoga samostana.Godine 1356., u sukobima s ugarskim kraljem Ljudevitom, Mlečani su dali srušiti samostane koji su se nalazili izvan grada, a njihove stanovnike preseliti unutar gradskih zidina. Tom je pri-godom sestrama benediktinkama bilo dodijeljeno novo sjedište gdje su mogle ponovno podići klauzuru. To je mjesto nosilo na-ziv Bitinio (ili Betinio), a nalazilo se pored razorene crkve Sv. Ivana, tj. na rubu grada, nedaleko od nekadašnjih sjeveroistočnih kopnenih gradskih vrata Sv. Ivana.Samostan je rekonstruiran 1458. godine, a nedugo nakon toga, papa Pio II. nakanio ga je ukinuti. Isti papa je svoju namjeru

Il Convento benedettino e la chiesa di S. Teodoro a Pola

Tra le numerose chiese e monasteri polesi citati nell’evo moderno da fonti scrittej figurano anche un convento di Benedettine con una chiesa dedicata a S.Teodoro. In origine, sempre in base a documenti scritti, il complesso conventuale suddetto si trovava fuori le mura cittadine e si suppone che potesse risalire già all’epoca bizantina. Il riferimento all’anno 950 come prima attestazione delle suore di S. Teodoro è poco attendibile (gli autori che riportano il dato in que-stione sottolineano la scarsa leggibilità del manoscritto, la cui esat-tezza è quindi dubbia); risultano invece molto più credibili notizie, riguardanti le stesse monache, che risalgono al XII e XIII sec.Nel 1356 , durante gli scontri con il re ungaro Ludovico, i Veneziani fecero abbattere i conventi che si trovavano all’esterno della città, motivo per cui i loro occupanti furono trasferiti all’interno delle mura cittadine. Alla claustrazione delle Benedettine in quell’oc-casione venne assegnata una nuova sede. Quel posto veniva chia-mato Bitinio (Betinio) e si trovava accanto alla distrutta chiesa di S. Giovanni, ovvero ai margini della città, poco distante dall’allora porta di terra nord-orientale intitolata al santo in parola.Il convento fu ricostruito nel 1458, ma non molto tempo dopo papa Pio II pensò di sopprimerlo. Sennonché già nel 1460 lo stesso papa,

j Primjerice, prema Valierovu pisanju u Puli je 1580. godine postojalo 26 grad-skih i 13 prigradskih crkava, od čega je 12 gradskih i 10 prigradskih bilo u ruševnom stanju (iz Ivan Grah, Croatica Christiana Periodica, 20, str. 33, fu-snota 25).

j Ad esempio, secondo il Valier, nel 1580 a Pola esistevano 26 chiese urbane e 13 suburbane, di cui 12 fra quelle urbane e 10 fra quelle suburbane in rovina (da Ivan Grah, Croatica Christiana Periodica, 20, pag. 33, nota 25).

Page 7: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

7

Veduta grada Pule u Descriptio portus et urbis Polae, A. de Ville, 1633.(pored: izdvojeni detalj s crkvom Sv. Teodora).

Veduta della città di Pola in Descriptio portus et urbis Polae di A. de Ville, 1633 (al lato: dettaglio che raffigura la chiesa di S. Teodoro).

Page 8: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

8

Kopija katastarskog plana Pule iz 1855. godine s označenim samostanskim kompleksom Sv. Teodora.

Copia del piano catastale polese del 1855, in cui è rilevato il complesso conventuale di S. Teodoro.

Page 9: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

9

opozvao već 1460. godine na nagovor mletačkog dužda koji je pravdao njegovo postojanje činjenicom da je to jedini ženski benediktinski samostan ne samo u gradu Puli, već i šire te da ga građani vrlo časte.Rimska kurija je 1597. godine naložila sjedinjenje samostana Sv. Teodora sa ženskim pulskim samostanom Sv. Katarine, koji je, kako se čini, mogao biti osnovan nakon 1460. godine. Godine 1671. požar je uništio gotovo sve samostanske zgrade, zbog čega su sestre benediktinke prešle u biskup-sku palaču, odnosno njih dvadesetak uselilo je 1701. godine u dio Franjevačkog samostana dok im javnim doprinosima nije sagrađen novi samostan.Benediktinke su konačno napustile samostan Sv. Teodora 1789. godine, navodno radi nezdrava podneblja. Četiri opatice i dvije časne sestre preselile su se k benediktinkama Sv. Ivana Laterana u Veneciju. Sa sobom su iz Pule odnijele vrijednije pokretnine, dok su samostansku zgradu s vrtom prepustile pulskoj općini, uz obvezu plaćanja godišnje pristojbe, te preuređenja samostana u hospicij ili kakvu drugu dobrotvornu ustanovu.Kada su u vrijeme Napoleona, godine 1806., bili ukinuti svi sa-mostani, preživjele redovnice otišle su u Sv. Annu di Castello, drugi samostan, također u Veneciji.Godine 1873., u Puli, na području samostana Sv. Teodora, podi-g nuta je mornarička vojarna.

Kult sv. Teodora u PuliPrema nekim pretpostavkama, u gradu Puli sv. Teodor se počeo štovati još u vrijeme bizantske vladavine Istrom, te je njemu u čast podignuta prvotna crkva Sv. Teodora izvan zidina.

esortato dal doge veneziano che ne auspicava l’esistenza in quanto unico convento benedettino femminile della città di Pola e dintorni, peraltro tenuto in grande considerazione dalla cittadinanza, cam-biò idea.Nel 1597 la curia romana ordinò che il convento polese venisse uni-to a quello femminile di S. Caterina, il quale ultimo, a quanto sem-bra, era stato fondato dopo il 1460. Nel 1671 un incendio distrusse praticamente tutti gli edifici con-ventuali in parola e perciò le suore benedettine dovettero trasferirsi nel palazzo vescovile; invece nel 1701 una ventina di monache si insediò in un’ala del convento francescano di Pola, finché, grazie a pubblici contributi, non gli venne costruito uno nuovo.Le Benedettine lasciarono definitivamente il convento di S. Teodoro nel 1789, presumibilmente a causa dell’ambiente malsano. Quattro badesse e due monache si trasferirono presso le Benedettine di S. Giovanni Laterano a Venezia. Portarono via da Pola beni mobili di valore, cedendo però l’edificio conventuale, orto compreso, alla mu-nicipalità dietro pagamento di una tassa annuale e a condizione che venisse destinato ad ospizio o comunque a un’istituzione benefica.Allorché Napoleone nel 1806 soppresse tutti i monasteri, le mona-che superstiti si ritirarono a S. Anna di Castello, un altro convento veneziano.Nel 1873, nell’area dell’ex convento di S. Teodoro di Pola venne co-struita una caserma della marina.

Il culto di S. Teodoro a PolaStando ad alcune supposizioni, a Pola il culto di S. Teodoro risali-rebbe ai tempi del dominio bizantino in Istria. Una prima chiesa a lui intitolata venne costruita fuori le mura cittadine.

Page 10: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

10

Pulski statut iz 15. st. nalaže svetkovanje na dan sv. Teodora mučenika.Kasnije, u vrijeme pulskog biskupa Alvisea Marcella (1653.-1661.), prilikom izvođenja radova na katedrali pronađene su relikvije svetih mučenika Teodora, Demetrija, Jurja, Mohora i Fortunata, Bazilija i ugarskog kralja Salomona. Te se moći sada čuvaju u glavnome oltaru. Svi ti sveci se iznimno štuju, a sv. Teodora se slavi 9. studenog.

Sv. Teodor je prvokršćanski mučenik, koji pripada skupini tzv. svetaca ratnika. Nakon 9. stoljeća njegov je lik podvojen na sv. Teodora vojnika i sv. Teodora generala, no, iako se radi o istome liku, prate ih različite legende.Sv. Teodor vojnik, štovani velikomučenik, doživio je martirij u Amasiji 17. veljače, između godina 306. i 311. Njegovi posmrtni ostaci prenijeti su iz Amasije u Euhaitu. Na tom je mjestu već u 6. st. podignuta bazilika koju su počeli posjećivati hodočasnici. Kult sv. Teodora ubrzo se proširio cijelim Istočnim Carstvom, a ubrzo i Zapadnim. Među ostalim, bio je prvotni zaštitnik Venecije, od 6. do 13. stoljeća., nakon čega je bio zamijenjen sv. Markom.Po istočnom kalendaru sv. Teodor vojnik štuje se 17. veljače, dok se blagdan sv. Teodora generala slavi 8. veljače. U zapadnim martirologijima sv. Teodora vojnika slavi se 9. studenog, a sv. Teodora generala 7. veljače.

Comunque sia, lo statuto polese del XV sec. imponeva l’osservanza della festa del martire cristiano in questione.In seguito, al tempo del vescovo polese Alvise Marcello (1653-1661), vennero scoperte, durante alcuni lavori alla cattedrale, le reliquie dei santi martiri Teodoro, Demetrio, Giorgio, Mauro e Fortunato, Basilio e del re ungaro Salomone. Le reliquie sono ora conservate nell’altar maggiore. Tutti quei santi sono oggetto di grande devozio-ne. S. Teodoro si festeggia il 9 novembre.

S. Teodoro fu un protomartire cristiano appartenente al gruppo dei cosiddetti santi guerrieri. Dopo il IX sec. la sua figura subì uno sdoppiamento fra il S. Teodoro soldato e il S. Teodoro generale e, sebbene si tratti dello stesso personaggio, anche le leggende che lo riguardano differiscono.S. Teodoro soldato, venerato protomartire, venne martirizzato ad Amasea il 17 febbraio fra l’anno 306 e il 311. I suoi resti mortali furono trasferiti da Amasea a Euchaite, località in cui già nel VI sec.venne innalzata una basilica, meta di pellegrinaggi. Ben presto il suo culto si diffuse in tutto l’Impero d’Oriente e di lì a poco anche in quello d’Occidente. Fra il VI e il XIII sec., fu tra l’altro il primo patrono di Venezia, per essere poi rimpiazzato da S. Marco. In base al calendario orientale, S. Teodoro soldato si festeggia il 17 febbraio, invece la festa di S. Teodoro generale cade l’8 febbraio. Nei martirologi occidentali il S. Teodoro soldato si celebra il 9 novem-bre e il S. Teodoro generale il 7 febbraio.

Page 11: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

11

O stanovnicama samostana Sv. Teodora

Kao što je već rečeno, prvi spomen opatice iz samostana Sv. Teodora na listinama ka tasta pulskog kaptola iz 950. godine upi-tan je. No, u raznim ispravama od 12. do 16. stoljeća susreće se veći broj pouzdanih podataka koji govore o njihovu postojanju i djelovanju u Puli. Nakon tog razdoblja, podatke o samostanu i broju opatica moguće je naći u mnogim biskupskim izvješćima upućenim Sv. Stolici. Njihov se broj kroz različita razdoblja mijen-jao. Najopsežnije istraživanje vezano za same žiteljice samostana proveo je prof. dr. Slaven Bertoša. Svoje je istraživanje temeljio na Matičnim knjigama kaptolske župe Pula.j Predstojnice (priore), časne sestre (suore), opatice (abbadesse) i sestre dvorkinje (con-verse) spominju se uglavnom u knjigama umrlih od početka 17. do početka 19. stoljeća. U tim knjigama, među mnogim podaci-ma, moguće je pronaći i njihovo porijeklo. Najčešće su dolazile iz istarskih gradića (npr. Domenica de Gobbi iz Fažane, Marija Mirković iz Raklja, Maria Petronija iz Pirana), kvarnerskih otoka (npr. Maria Gradenigo Castorija s Cresa), Venecije (primjerice Virginia Valle, Maria Caterina Alberti, Maria Angela da Monte zvana Formenti, Giulia Panizzi), te gradova u Terrafermi (kao Maria Fabris i Maria Giovanna iz Palme). Opatice su također imale svoje sluge, sluškinje i privremene ili stalne radnike. Npr. sluge Jure iz Kožljaka i Mikula s Krka, radnik Angelo Vachian iz Buie u Furlaniji.

Sulle abitanti del convento di S. Teodoro

La prima attestazione delle monache ospitate nel convento di S. Teo-doro nei documenti catastali del capitolo polese, risalente all’anno 950, non è – come dianzi detto - molto affidabile. Invece, in diversi documenti risalenti al periodo fra il XII e il XVI sec. si trovano nume-rosi riferimenti attendibili che ne testimoniano l’esistenza e l’operato a Pola. Dopo detto periodo, notizie sul convento e sul numero delle monache sono reperibili in parecchie relazioni vescovili inviate alla Santa Sede. Il loro numero nel tempo subì variazioni. La ricerca più approfondita in materia è stata condotta dal prof. dr. Slaven Bertoša. Egli ha basato i propri studi sui registri anagrafici della parrocchia ca-pitolina di Pola.j Le priore, le suore, le abbadesse e le converse sono in prevalenza citate nei registri dei defunti a partire dall’inizio del XVII sec. e fino all’inizio del XIX sec. Tra gli altri dati , che sono numero-si, è possibile risalire anche alle loro origini. Provenivano per lo più dalle cittadine istriane (ad es. Domenica de Gobbi da Fasana, Maria Mirković da Castelnuovo d’Arsa, Maria Petronio da Pirano), dalle isole quarnerine (ad es. Maria Gradenigo Castorio da Cherso), da Venezia (ad es. Virginia Valle, Maria Caterina Alberti, Maria Angela da Monte detta Formenti, Giulia Panizzi) e dalle città della Terraferma (come Maria Fabris e Maria Giovanna da Palma). Le monache disponevano di propri servi e serve e di salariati saltuari o fissi. Ad es. i servi Jure di Cosliacco e Mikula di Veglia, il lavoratore Angelo Vachian di Buia in Friuli. Inoltre, nel monastero vivevano e vi morivano ricche borghesi,

j Te su knjige bile oduzete nakon Drugog svjetskog rata i deponirane u pa-zinskom Državnom arhivu. Iako se i dalje čuvaju u toj ustanovi, smatraju se vlasništvom župe.

j Quei registri furono rilevati dopo la II guerra mondiale per essere depositati presso l’Archivio di stato di Pisino. Sebbene si trovino ancora nella dianzi detta istituzione, si ritengono proprietà della parrocchia.

Page 12: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

12

Nadalje, tu su živjele i umirale i bogate građanke koje su us-tanovi ostavile određeni imetak, a opatice su se za uzvrat brinule o njima do konca njihova života. Jedna od njih, primjerice, bila je i Antonia Boschetti, koja će biti spomenuta u sljedećem poglavlju.

che lasciavano in eredità all’istituzione i loro averi in cambio dell’assi-stenza loro prestata dalle monache fino alla fine dei loro giorni.Una di costoro fu, ad es., Antonia Boschetti, di cui diremo nel capi-tolo seguente.

Posljednja počivališta žiteljica benediktinskog samostana Sv. Teodora

U srednjovjekovnoj i novovjekovnoj Puli pokojnici su se poka-pali unutar gradskih zidina. Urbanizacija pogrebnih običaja bila je uvjetovana vjerskim poimanjima. U očekivanju novoga života nakon sudnjega dana ustalio se običaj pokapanja ad sanctos o martyribus sociatus, odnosno što bliže grobnicama svetaca ili njihovim moćima, kako bi put pokojnika prema uskrsnuću bio olakšan. To je upućivalo na pokapanje u posvećenom prostoru koji je obuhvaćao crkvu, atrij i sve što je pripadalo crkvi (npr. dvorište). Osim toga, povijesni izvori kažu da se u srednjovjekov-noj i novovjekovnoj Puli gotovo uz svaku crkvu nalazilo i grob-lje. Pokapalo se svugdje unutar tih mjesta, a na nekim dijelovima često su se ukopavale kosturnice. Smatralo se da za tijelo koje je bilo predano crkvi više nije bilo bitno što će kasnije biti učinjeno s njegovim ostacima, pod uvjetom da su se ti ostaci čuvali unu-

L’ultima dimora delle abitanti il convento benedettino di S. Teodoro

Nella Pola medievale e in quella dell’evo moderno i defunti venivano sepolti all’interno delle mura cittadine. Quest’urbanizzazione delle usanze funebri era dettata dal credo religioso. Infatti, in attesa della resurrezione dopo il giorno del giudizio, era invalso l’uso di seppel-lire i morti ad sanctos o martyribus sociatus, ovvero il più vicino possibile alle tombe dei santi o alle loro reliquie, affinché il viaggio del defunto verso la salvezza ne fosse favorito. Ciò significava inu-mare in aree consacrate compredenti sia la chiesa, che l’atrio, che tutto quanto appartenesse alla chiesa (ad es. il chiostro). Da fonti storiche si ha conferma che a Pola nel medio evo e nell’evo moderno c’era un cimitero praticamente accanto ad ogni chiesa. All’interno di quei luoghi si seppelliva pressoché dappertutto e in alcuni punti spesso venivano scavati degli ossari. Si riteneva che per le spoglie consegnate alla chiesa non fosse cruciale ciò che sarebbe avvenu-

Page 13: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

13

tar posvećenog prostora. Pokapanja će biti prenijeta iz grada tek krajem prve polovice 19. stoljeća organizacijom današnjeg groblja Monte Ghiro (1846. god.).Matične knjige kaptolske župe Pula, među podacima koji stoje uz imena mnogobrojnih predstojnica, časnih sestara, opatica, sestara dvorkinja, ali i običnih građanki i pomoćnog osoblja, gotovo bez iznimke sadrže i podatak o mjestu njihova ukopa.

Primjerice, „u dobi od 56 godina početkom siječnja 1746. godine umrla je sestra Matilde, rodom iz Šišana. Kanonik Natale Razzo, službeni samostanski ispovjednik, podijelio joj je sve potrebne sakramente. Pokopana je u samostanskoj crkvi.“Isto je bilo i s bogatom građankom Antoniom Boschetti, koja je umrla početkom siječnja 1649. godine, primivši sve sakramente od pulskog kanonika Giacoma Bonarellija. I njezin ukop je obav-ljen u samostanskoj crkvi.U matičnim knjigama spominju se još mnogi takvi primjeri.Iz svega, moguće je zaključiti da su se u krugu samostana poka-pali gotovo svi koji su tu za života boravili.

to dei loro resti, a patto che quegli stessi resti venissero conservati all’interno di uno spazio consacrato.Le sepolture saranno trasferite all’esterno della città solo alla fine della prima metà del XIX sec. con l’allestimento dell’odierno cimi-tero di Monte Ghiro (1846).Fra le note riportate accanto ai nomi di numerose priore , suore, badesse, converse, ma anche di semplici borghesi e del personale di servizio, i registri anagrafici della parrocchia capitolina polese rivelano, quasi senza eccezione, anche il luogo della loro sepoltura.

Ecco un esempio: «all’età di 56 anni, all’inizio del gennaio 1746, moriva sorella Matilde, nativa di Sissano. Il canonico Natale Razzo, confessore conventuale ufficiale, le impartì i santi sacramenti neces-sari. Fu inumata nella chiesa conventuale».Lo stesso avvenne nel caso della ricca borghese Antonia Boschetti, morta all’inizio del gennaio 1649, ricevendo tutti i sacramenti dal canonico polese Giacomo Bonarelli. Anche la sua sepoltura avven-ne nella chiesa conventuale.Nei registri anagrafici si incontrano moltissimi altri esempi del genere.Se ne deduce che nell’ambito del convento venivano sepolti pratica-mente tutti coloro che vi avevano abitato in vita.

Page 14: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

14

Kripte u samostanskoj crkvi Sv. TeodoraArheološkim istraživanjem iz 2005. godine, utvrđeno je da se u crkvi nije sačuvao pod, kao što nisu nađeni ni tragovi svetišta. No, ostale su očuvane grobne kripte sa znatnim brojem kosturnih ukopa, od kojih je većina bila opremljena vezenom nošnjom s cvjetnim ukrasima, prstenčićima, te krunicama s malim metal-nim svetačkim medaljicama i raspelima.Svi ti prilozi bili su nađeni u kriptama br. 10, br. 1, br. 2, br. 6, br. 8, br. 11 (nanizane po količini nađenih medaljica). Prema arhivskim podacima i vremenu nastanka obrađenih na-la za, moguće je zaključiti da su isti pripadali upravo brojnim stanovnicama samostana koje spominju matične knjige iz Držav-nog arhiva u Pazinu, i to iz razdoblja 17. i 18. stoljeća.Za vrijeme istraživanja, u samostanskom kompleksu otkriven je i aneks s četiri prostorije. Tu je, ispod trećeg poda (po redu nala-za), otkriveno ukupno osamnaest novovjekovnih i srednjovje-kovnih kosturnih grobova bez grobne arhitekture i bez priloga. Pojedini grobovi sadržavali su veći broj ukopa.

Le cripte nella chiesa conventuale di S. Teodoro Durante gli scavi archeologici del 2005 venne accertato che il pa-vimento della chiesa non si era conservato. Non furono nemmeno trovate tracce del presbiterio. Invece risultarono ben conservate le cripte sepolcrali con un gran numero di scheletri inumati, la mag-gior parte dei quali rivestiti di costumi coperti di ornamentazioni a motivi floreali, con anulari, nonché provvisti di rosari con piccole medagliette devozionali e crocette. I corredi suddetti furono rinve-nuti nelle cripte n.ro 10, n.ro 1, n.ro 2, n.ro 6, n.ro 8 , n.ro 11 (ordi-nate secondo la quantità di medagliette ritrovate).Da fonti d’archivio, e in base all’epoca cui risale parte dei reperti, è possibile concludere che essi appartenevano proprio alle numerose abitatrici del convento fra il XVII e il XVIII sec., menzionate nei registri anagrafici conservati presso l’Archivio di stato di Pisino.Durante le ricerche nel complesso conventuale venne scoperto an-che un annesso composto di quattro vani. Ivi, sotto la terza pavi-mentazione ( in ordine di scoperta), sono venuti alla luce comples-sivamente diciotto ossari databili al medio evo e all’evo moderno, non murati e privi di corredi. Alcuni di quei sepolcri erano stati usati per più sepolture.

Kripta 1, fotografija dr. sc. A. Starac.Kripta 1, crtež S. Bertoldi.

La cripta n.ro 1, foto di A. Starac.La cripta n.ro 1, disegno di S. Bertoldi.

Page 15: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

15

Page 16: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

16

Svetačke medaljice – simboli vjere, zaštite i utjehe

Svetačke medaljice pripadaju skupini tzv. devocionalija, a služile su (i služe) za iskazivanje pobožnosti u svakodnevnome životu.To su privjesci, uglavnom manjeg formata, kružnog, ovalnog, sr-colikog ili poligonalnog oblika. Sadrže reljefne prikaze na objema stranama, a najčešće su to motivi s likovima Isusa, Bogorodice, svetaca, ukazanja (čudotvornih prikaza), čudotvornih predmeta (svetih slika ili skulptura) i hodočasničkih mjesta. Često ih prate i prigodni natpisi. Najčešće su izrađene od jeftinih, neplemenitih metala (bronce, bakra, aluminija i sl.), samo rijetko od srebra i zlata.Do medaljica se dolazilo na razne načine. Dijelili su ih biskupi, misionari ili župnici, ali su se i prodavale u hodočasničkim mje-stima, na sajmenim danima uz crkvena stjecišta i ostalim vjer-skim prigodama.Medaljice su vjernici najčešće vješali na svoje krunice, ali nosile su se i oko vrata. No, nerijetko su se koristile i na mnoge druge načine.Kao izraz duboke pobožnosti, nisu se ni u smrti odvajale od ti-jela preminule osobe. Stoga se, prilikom arheoloških istraživanja gdje su zastupljeni i novovjekovni slojevi, posebice na prostori-ma grobalja, crkava i sl., pronalaze i predmeti te vrste.

Le medagliette devozionali – simboli di fede, protezione e consolazione

Le medagliette appartengono al gruppo dei cosiddetti devozionali, e servivano (e servono) alla professione di fede nella vita di ogni giorno.Si tratta di ciondoli, per lo più di piccolo formato, aventi forma cir-colare, ovale, cordiforme o poligonale. Presentano su ambo i lati raffigurazioni in rilievo, nella maggior parte dei casi si tratta di mo-tivi con le immagini di Gesù, della Madonna, di santi, di apparizioni (immagini miracolose), di oggetti miracolosi (dipinti o sculture sa-cri) e di santuari meta di pellegrinaggi. Molto spesso sono correda-te di scritte in tema. E in prevalenza sono di metallo non pregiato (bronzo, rame, alluminio e simili), solo raramente d’argento e d’oro.Si acquisivano in vario modo. Le distribuivano i vescovi, i missiona-ri o i parroci, ma venivano anche vendute nei santuari cui ci si reca-va in pellegrinaggio, durante le fiere ospitate nei pressi delle chiese e in altre occasioni religiose.Di solito i fedeli appendevano le medagliette sui rosari, ma si por-tavano pure al collo. Tuttavia, non di rado venivano usate anche in parecchi altri modi.In quanto espressione di profonda devozione, neanche alla morte le medagliette venivano separate dalla salma del defunto. Per que-sto motivo, durante gli scavi archeologici in cui si incontrano strati dell’evo moderno, specie in aree cimiteriali, ecclesiastiche e simili, oggetti del genere non mancano.

Page 17: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

17

Krunica s privjescima-medaljicama.

Rosario corredato di medagliette devozionali.

Page 18: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

18

Isus, Bogorodica, sveci zaštitnici, hodočasnička mjesta i drugi motivi na medaljicama benediktinki Sv. Teodora

Nakon laboratorijske obrade utvrđeno je da su od ukupnog bro-ja (51), tri medaljice u potpunosti istrošene, a samim time i u potpunosti nečitke. Nadalje, na dijelu medaljica sadržaj se jedva nazire ili samo je djelomično čitak, dok na određenom broju nije prepoznat. Ipak, veći dio medaljica (na licu i naličju) sadrži motive koji su prepoznatljivi i iščitani. Prema njihovu sadržaju moguće je reći da su najčešće bili štovani i prizivani:

a) Isus Krist (ikonografski motivi: Spasitelj svijeta (Salvator Mundi), Bičevanje, Raspeće, Raspelo, Oruđa Kristovih muka/simboli Križnoga puta, Imago Pietatis), kao utemeljitelj kršćan-stva i prema kršćanskom vjerovanju utjelovljeni Sin Božji, utje-lovljena Božja Riječ, Mesija, Spasitelj i Otkupitelj svijeta.b) Bogorodica (ikonografski motivi: Bezgrešna, Sućutna (Pietà), sv. Marija - Majka Spasitelja svijeta, Bogorodica od ružarija, Bogorodica s Djetetom i svecima tipa “Sacra conversazione”, Bogorodica od sedam žalosti, sv. Marija i Isus), kojoj su se vjer-nici najčešće obraćali za pomoć. Ona je kao Gospa od zdravlja, Gospa od milosrđa, Gospa od pomoći imala ulogu zaštitnice i one koja liječi različite tjelesne bolesti, drugi su sveci imali mno-go uža područja svoje zaštite.c) Presveti oltarski sakrament (Tijelo i Krv Kristova pod prilika-ma kruha i vina, čuvaju se u svetohraništu). Čašćenje Presvetog oltarskog sakramenta nastaje u 13. stoljeću, a na cijelo se zapad-

I motivi sulle medagliette delle Benedettine di S. Teodoro: Gesù, la Vergine, santi patroni, luoghi di culto e altro

Dopo il trattamento di laboratorio s’è potuto stabilire che del nume-ro complessivo (51) di medagliette rinvenute, 3 risultano del tutto corrose, e perciò assolutamente illeggibili. In altre le immagini si distinguono appena o solo parzialmente, mentre in un determinato numero non sono identificabili.Comunque, la maggior parte delle medagliette (diritto e rovescio) presenta motivi che sono riconoscibili e che sono stati interpretati.A seconda del loro contenuto è possibile concludere che ad essere venerati e evocati erano soprattutto:

a) Gesù Cristo (in base ai seguenti motivi iconografici: Salvator Mundi, la Flagellazione, la Crofissione, il Crocifisso, gli Strumenti della Passione/i simboli della Via Crucis, l’Imago Pietatis), in quan-to istitutore del cristianesimo e, in base al credo cristiano, incar-nazione del Figlio di Dio e del Verbo Divino, Messia, Salvatore e Redentore dell’Umanità.b) la Madonna (nei seguenti motivi iconografici: la Vergine Maria, la Pietà, S.Maria - Madre del Salvatore, la Vergine con il Bambino e santi del tipo «Sacra Conversazione», la Madonna dei Sette Dolori, S. Maria e Gesù Cristo), cui i fedeli si rivolgevano per impetrarne l’aiuto. Come Madonna della Salute, Madonna della Misericordia e Maria Ausiliatrice rivestiva il ruolo di protettrice e taumaturga per diverse malattie del corpo; invece gli altri santi esercitavano la pro-pria protezione in ambiti più ristretti. c) il Santissimo Sacramento d’altare (il Corpo e il Sangue di Cristo

Page 19: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

19

no kršćanstvo proširuje tek u 14. stoljeću. Tada nastaju različita bratstva i udruge s izričitom svrhom za klanjanje Presvetom.Na području pulske biskupije poklanja mu se sve veća važnost od kraja 16. stoljeća, kada se javljaju prve Bratovštine Presvetog sakramenta - Scuola del Sacramento, vjerska laička udruga iz redova “malih bratovština” (Scuole Piccole). Te su bratovštine osnivane kako bi promicale kult Euharistije i kako bi nadgledale doličnost njezina čuvanja i prikazivanja u župnim crkvama. Njihova učestalost na području pulske biskupije sredinom 17. stoljeća dokazuje da su bile najaktivnije upravo u vrijeme pro-tureformacije.d) sljedeći sveci: sv. Franjo Asiški, sv. Karlo Boromejski, sv. Anton Padovanski, sv. Benedikt, sv. Dominik, sv. Marija Magdalena, sv. Ruža Limska, sv. Franjo Saleški, sv. Franciska Rimska, sv. Andrija, sv. Veronika, sv. Jakov, sv. Josip s Djetetom, sv. Venancije. Svetim zaštitnicima-čudotvorcima obraćalo se pri različitim ži-votnim teškoćama, prvenstveno zdravstvenim. Vjera da sveci mogu izliječiti bolesne postoji jako dugo. Bolesne su liječili već apostoli, oni su kao Isusovi nasljednici imali tu moć, a prema nekim iskazima od ranog su se kršćanstva na grobovima svetaca događala čudotvorna izlječenja. Još iz 9. stoljeća potječu tragovi o imenima svetaca kojima su se ljudi obraćali u bolesti. U razvi-jenom i kasnom srednjovjekovlju, kao i u novome vijeku obraća-lo se svecima prilikom različitih bolesti. Obraćanje svecima-ču-dotvorcima bilo je osobito izraženo u vrijeme snažnih i brojnih epidemija kuge i malarije.Da je vrijeme 17. i 18. stoljeća, kada su živjele spomenute sta-narke samostana Sv. Teodora, bilo kužno, može posvjedočiti i nešto veći broj medaljica s prikazima sv. Franje Asiškog, sv.

in specie di pane e vino, che si conservano nel tabernacolo). La ve-nerazione del Santissimo Sacramento d’altare fu istituita nel XIII sec. per diffondersi in tutta la cristianità occidentale appena nel XIV sec. Fu allora che si formarono varie confraternite e associa-zioni dedite espressamente all’adorazione del Santissimo.Nel territorio della diocesi polese gli si dedicò un’attenzione cre-scente a partire dalla fine del XVI sec., quando comparvero le prime Confraternite del Santissimo Sacramento – Scuole del Sacramento, associazioni confessionali laiche sorte dalle confraternite det-te Scuole Piccole. Esse venivano istituite per promuovere il culto dell’eucaristia e per badare che la sua conservazione ed esposizio-ne nelle chiese parrocchiali avvenissero sempre con decoro. La loro frequenza nel territorio della diocesi polese attorno alla metà del XVII sec. dimostra che furono particolarmente attive proprio all’epoca della Controriforma.d) i seguenti santi: S. Francesco d’Assisi, S. Carlo Borromeo, S.Antonio da Padova, S. Benedetto, S. Domenico, S. Maria Maddalena, S. Rosa da Lima, S. Francesco di Sales, S.Francesca Romana, S. Andrea, S. Veronica, S. Giacomo, S. Giuseppe col Bambino, S. Venanzio.Ai santi protettori-taumaturghi ci si rivolgeva nelle difficoltà della vita, spe-cie in caso di malattia. La fede nelle capacità dei santi di operare guarigioni esiste da tempo immemore. Già gli apostoli curavano gli ammalati, avendone ricevuto il potere da Gesù in quanto suoi adepti; e, secondo alcuni racconti, sin dagli albori del cristianesimo sulle tombe dei santi avvenivano guarigioni miracolose. Tracce con i nomi dei santi invocati dalla gente in caso di malattia risalgono già al IX sec. In pieno medio evo e nel basso medio evo, ma anche nell’evo moderno, si continuò a chiedere l’intervento dei santi con-tro le varie malattie, soprattutto durante le tante, terribili epidemie

Page 20: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

20

Karla Boromejskog i ostalih, koji su slovili za zaštitnike od kuge, odnosno zaraznih bolesti.To razmišljanje može potvrditi i vrlo potresni podatak da je ljeti 1645. godine, u samo mjesec dana umrlo 16 stanovnica samostana. e) hodočasnička mjesta gdje se časte čudotvorni sveti pred-meti: Loreto (drveni kip Bogorodice s Djetetom), Sirolo (dr-veno Raspelo), Passau-Chlumek (slika Bogorodice s Djetetom - Marije pomoćnice), Rijeka, crkva Sv. Vida (drveno riječko “ču-dotvorno raspelo”), Einsiedeln (kip Crne Bogorodice), Mondovì (slika Bogorodice s Djetetom). Vjernici su od davnina hodočastili u mnoga svetišta, posebno marijanska, a i dandanas vjernici obilaze ta svetišta. Tu se mole za zdravlje bolesnih, žalosni traže utjehu, a grješnici utočište.U sveta se mjesta hodočasti(lo) zbog događaja koji su se u njima zbili, zbog svetih uspomena, nekog ukazanja, svete slike ili kipa, koji se na tom mjestu posebno časti, čuda ozdravljenja koje se na tom mjestu dogodilo i slično.f) sadržaji iz života Isusa Krista i Bogorodice, te razni simbolični prikazi (Navještenje, Rođe nje, Bijeg svete obitelji u Egipat, Isus i Bogorodica, sv. Srce, Prijenos sv. Nazaretske kuće, ......)

Predlošci ikonografskih motiva na medaljicama mogli su biti i pojedinačni bakrorezi, kao i bakrorezi s nizovima sličica koje prikazuju Krista (najčešće prizore iz Muke), razne tipove Bogorodice (Bogorodice s Djetetom ili Bogorodice žalosne, i dr.), svece, svetice. Većina prikaza Bogorodice s Djetetom donosi prototipove Bogorodica iz poznatih hodočasničkih svetišta u Europi. Ti bakrorezi s nizovima sličica, većim dijelom bez umjetničke

di peste e di malaria. Che il XVII e il XVIII sec., quando vissero le abitatrici del convento di S. Teodoro, fossero funestati dalle pestilenze è un dato di fatto con-fermato anche da un aumentato numero di medagliette di quell’epo-ca con le immagini di S. Francesco d’Assisi, S. Carlo Borromeo e altri santi, che godevano la fama di protettori dalla peste e in genere dalle malattie infettive. Un’ulteriore conferma in tal senso giunge dall’im-pressionante numero di ospiti del monastero decedute nell’estate del 1645: nel giro di un solo mese, i decessi furono 16.e) i luoghi di pellegrinaggio in cui venivano venerati oggetti sacri miracolosi: Loreto (statua lignea della Madonna con il Bambino), Sirolo (Crocifisso di legno), Passau-Chlumek (dipinto della Vergine con il Bambino – Maria Ausiliatrice), Fiume, chiesa di S. Vito (Crocifisso «fiumano» ligneo miracoloso), Einsiedeln (statua della Madonna Nera), Mondovì (ritratto della Madonna con Bambino).Sin dai tempi più remoti i fedeli hanno compiuto pellegrinaggi nei santuari, specie mariani, come del resto avviene anche oggi. Lì si prega per la salute degli ammalati, le persone disperate vi cercano consolazione e i peccatori rifugio.Ci si reca(va) in pellegrinaggio nei luoghi sacri per la fama di cer-ti avvenimenti ivi svoltisi, per le sacre memorie conservatevi, per qualche apparizione, o per i dipinti e le statue miracolose custodite che godono di particolare venerazione, per le guarigioni miracolose avvenutevi e via dicendo.

Prizori iz života Isusa Krista i Bogorodice.

Medagliette devozionali con scene della vita di Gesù e della Madonna.

Page 21: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj
Page 22: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

22

invencije i s minimalnim grafičkim umijećem, bili su izvedeni na standardiziranom folio formatu.Merkantilne grafike, kao proizvod ars minor, često su bile jedini način prenošenja aktualnog likovnog izričaja iz mnogih umjetničkih središta, te jedino nadahnuće i mjerilo za lokalne majstore i naručitelje.

f ) motivi iconografici tratti dalle vite di Gesù Cristo e della Vergine, come pure varie raffigurazioni simboliche (l’Annunciazione, la Nati-vità, la Fuga in Egitto, Gesù e la Vergine, il Sacro Cuore, la Tras lazione della Casa di Nazaret,…).

A modello dei motivi iconografici più frequenti potevano essere prese singole incisioni su rame o incisioni comprendenti serie di quadretti raffiguranti Gesù (innanzitutto le scene della Passione), le varie tipologie mariane (la Vergine con Bambino o l’Addolorata, ecc.), santi e sante. La maggior parte delle rappresentazioni della Madonna con il Bambino riprendeva i prototipi delle immagini conservate nei più noti luoghi di pellegrinaggio europei.Le serie di incisioni su rame, per lo più prive di inventiva e di parti-colari pregi grafici, venivano eseguite in formato standard in folio.Le grafiche commerciali, prodotti dell’ars minor, erano spesso l’uni-co modo per divulgare le ultime tendenze artistiche provenienti dai più importanti centri culturali, nonché l’unica fonte e criterio di ispirazione per i maestri e i committenti locali.

Sličice Bogorodice, Isusa, svetica i svetaca, bakrorez, nepoznati autor (iz Valvasoreve grafičke zbirke Nadbiskupije zagrebačke, preuzeto iz M. Abaffy, Radovi Inst. za pov. umj., 29/2005)

Immaginette di Gesù, della Vergine, di santi e sante, incisione su rame, autore anonimo (dalla Collezione grafica del Valvassor dell’Arcidiocesi zagabrese, tratto da M. Abaffy, Radovi Inst. za pov. umj., 29/2005)

Page 23: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

23

* * *Godine 2005., na rubnom dijelu starogradske jezgre, na kraju Kandlerove ulice i pored današnje Gradske knjižnice i čitaonice u Puli, započeto je zaštitno arheološko istraživanje. Površini naj bliži bio je kompleks koji je nekada obuhvaćao ženski bene-diktinski samostan i crkvu Sv. Teodora. Unutar perimetralnih zidova crkve nađene su kripte, od kojih su neke sadržavale dije-love metal nih ukrasa, prstenje, dijelove krunica, raspelca i 51 sve-tačku medaljicu.Ikonografskom analizom konstatirano je da su na medaljicama prikazani sljedeći motivi: Isus (različiti ikonografski motivi), Bogorodica (raznovrsni motivi), Presveti oltarski sakrament, mnogi sveci, kao i razni prizori iz Kristova života. Osim toga, prikazani su i čudotvorni sveti predmeti, događaji. Često su pri-kazi popraćeni i prigodnim natpisima.Na pojedinim primjerima uočena je izrazito kvalitetna faktura, što upućuje na kalupe zlatarskih radionica, gdje se radilo s ple-menitim metalima, vrlo precizno izvedenih detalja.Osim toga, upravo ti primjerci sadrže motive koji do sada u Istri nisu nađeni, npr. Navještenje, Rođenje, Bijeg u Egipat, Bogorodica na prijestolju tipa Sacra conversazione, …Izuzetnost medaljica, bilo po sadržaju ili vrsnoj fakturi, moguće je možda pripisati činjenici da su tu živjele, obitavale i pokapale se predstojnice, časne sestre, opatice, sestre dvorkinje i bogat-ije građanke, tj. poseban sloj vjernica koji si je mogao priuštiti izuzetnije primjerke.Sve su medaljice izrađene od neplemenitih metala, uglavnom bron ce ili sličnih legura. Izuzetak bi moglo predstavljati nekoliko medaljica koje na

* * * Nel 2005 allo sbocco di via Kandler, nei pressi dell’odierna Biblioteca e sala di lettura civica di Pola, proprio ai margini del centro sto-rico, ebbero inizio lavori di conservazione archeologica. Lo strato più superficiale degli scavi rivelò i resti di un complesso un tempo comprendente un convento benedettino femminile e la chiesa di S. Teodoro. All’interno delle mura perimetrali ecclesiastiche venne-ro alla luce delle cripte, di cui alcune contenenti resti di ornamenti metallici, anellini, pezzi di rosario, crocifissi e 51 medagliette devo-zionali. L’analisi iconografica rivelò che i motivi raffigurati sulle medagliette sono i seguenti: Gesù (in diverse varianti), la Madonna (diversi mo-tivi), il Santissimo Sacramento d’altare, parecchi santi, come pure varie scene dalla vita di Cristo. Sono inoltre riprodotti oggetti sacri e avvenimenti miracolosi, molto spesso corredati da scritte in tema.Alcuni esemplari sono di fattura eccezionalmente accurata, il che indica l’uso di stampi impiegati nelle botteghe di oreficeria che la-voravano metalli preziosi. Inoltre, proprio questi esemplari presen-tano motivi finora mai rinvenuti in Istria, come ad es. l’Annuncia-zione, la Natività, la Fuga in Egitto, la Vergine in trono sul tipo delle Sacre conversazioni…La loro eccezionalità, sia per il contenuto sia per la raffinata confe-zione, si può forse attribuire al fatto che nel convento vivevano, sog-giornavano e venivano sepolte priore, monache, badesse, converse e ricche borghesi, ovvero un particolare strato sociale di fedeli, che potevano permettersi dei prodotti più ricercati.Tutte le medagliette sono ricavate da metalli non preziosi, in pre-valenza bronzo o altre leghe. Un’eccezione potrebbero essere quelle sulla cui superficie sono probabilmente conservati resti di dorature,

Page 24: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

24

površini vjerojatno imaju sačuvane ostatke pozlate. Kemijska bi analiza mogla potvrditi ispravnost pretpostavke.Za veći dio medaljica nemoguće je definirati mjesto izrade. Pretpostavlja se da su se izrađivale u samim hodočasničkim mjestima, u samostanima ili kod samoukih seoskih izrađivača. Samo manji broj, uglavnom one kvalitetnije, vjerojatno su izrađivane u rimskim kovnicama. O tome govori natpis ROMA koji se u pravilu uvijek nalazi u odsječku na licu medaljice.Po sadržaju i tipologiji bliske su istovrsnom materijalu iz mnogih dijelova Hrvatske, kao i susjednih zapadnoeuropskih i srednjo-europskih kulturno-povijesnih sredina. Medaljice se datiraju u 17. i 18. stoljeće.Iz svega navedenog razvidno je da arheologija svojim rezulta-tima može bitno koristiti pri popunjavanju povijesne slike koja se dobiva uz pomoć mnogih znanstvenih disciplina.

Danas svetačke medaljice iz proteklih stoljeća imaju kulturološku vrijednost te bi trebale predstavljati obvezatan dio jednog multi-disciplinarnog pristupa u proučavanju slojevitosti življenja na pojedinim prostorima.

ma per averne conferma servirebbero analisi chimiche.Nella maggior dei casi è impossibile dire dove furono prodotte le medagliette in questione. Si presume che venissero confeziona-te nei luoghi stessi dei pellegrinaggi, nei conventi o da artigiani di campagna autodidatti. Solo una minima parte, quelle migliori, furo-no con tutta probabilità prodotte nelle zecche romane. Lo conferma la scritta ROMA che di regola è impressa nell’esergo sul fronte della medaglietta.Per contenuto e tipologia sono simili all’analogo materiale rinve-nuto in diverse altre aree della Croazia, come pure nei vicini centri storico-culturali euro-occidentali e centro-europei. Vengono datate al XVII e XVIII sec.Da quanto sopra, è indubbio che l’archeologia con le sue scoperte può contribuire in maniera significativa a completare i quadri stori-ci fornitici da altre discipline scientifiche.

Per il loro valore culturologico oggi le medagliette devozionali dei se-coli passati dovrebbero rappresentare una componente imprescin-dibile dell’approccio multidisciplinare allo studio dei diversi aspetti della vita e delle sue stratificazioni nei diversi ambienti umani.

Page 25: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

Katalog / Catalogo

Page 26: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj
Page 27: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

27

1. Medaljica s prikazima Spasitelja svijeta (Salvator Mundi) - Bogorodice od

sedam žalostiOvalnog oblika, s ušicom, rubni dio djelomično oštećen.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 3,67 gMjere: 29x19 mmDatacija: 17. st.Inv. br.: NV-53

L.: Dopojasni lik Isusa Krista s uzdignutom desnom rukom, rustične izrade. Uokolo teče natpis: .SALVATOR. MUNDI. = Spasitelj svijeta. Prizor je okružen istaknutom profilacijom čiji su rubovi djelomično oštećeni.N.: Sjedeći lik Bogorodice, ruku prekriženih na grudima, s četiri mača na desnoj i tri mača na lijevoj strani koji je probadaju - Bogorodica od se-dam žalosti, u odsječku: ROMA. Prizor je okružen istaknutom profilacijom čiji su rubovi djelomično oštećeni.

2. Medaljica s prikazima Isusa Krista - sv. Marije

Romboidnoga oblika, s ušicom i manjim oštećenjima.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 1,92 gMjere: 28x18 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-54

1. Medaglietta con le effigi del Salvator Mundi e della Madonna dei Sette DoloriDi forma ovale, con appiccagnolo, parzialmente danneggiata ai margini.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 3,67 g.Dimensioni: 29 x 19 mm.Datazione: XVII sec.N.ro inv.: NV-53.

D.: Effigie di Gesù Cristo (busto) con la mano destra benedicente, di rustica fattura. Leggenda circolare: .SALVATOR.MUNDI. L’immagine è circondata da un’orlatura rilevata, dai margini parzialmente danneggiati.R.: Madonna seduta, con le mani incrociate sul petto e quattro spade sul lato destro e tre su quello sinistro che la trafiggono – Madonna dei Sette Dolori, nell’esergo: ROMA. L’immagine è circon-data da un’orlatura rilevata, dai margini in parte danneggiati.

2. Medaglietta con le effigi di Gesù Cristo e di S. MariaDi forma romboidale, con appiccagnolo, legger-mente danneggiata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,92 g.Dimensioni: 28 x 18 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-54.

Page 28: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

28

L.: Poprsje Isusa Krista-Spasitelja svijeta, u desnom profilu. Uokvireno trakastom profilacijom unutar koje teče biserni niz. N.: Poprsje sv. Marije-Majke Spasitelja svijeta, u lijevom profilu. Uokvireno trakastom profilacijom unutar koje teče biserni niz.

3. Medaljica sa prikazom Isusa Krista- Presvetog srca Isusovog

Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima istaka-ma i ušicom, natpisom na reversu, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 0,54 gMjere: 19x13 mmDatacija: 18. st.Inv.br.: NV-55 L.: Poprsje Isusa Krista s aureolom ponad glave, u lijevom profilu.N.: Na sredini Presveto srce Isusovo, s donje strane pridržavaju ga dva anđela; ispod njih natpis u dva reda: .S. CAR.

4. Medaljica s prikazima Bičevanja Isusa Krista - Bogorodice s Djetetom

Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima is-takama i ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 4,14 gMjere: 32x24 mmDatacija: 18. st.

D.: Busto di Gesù Cristo – Salvator Mundi, di profilo (destro). Incorniciato da un nastro profilato, all’inter-no del quale scorre un filo di perle.R.: Busto di S. Maria – Madre del Salvator Mundi, di profilo (sinistro). Incorniciato da un nastro profi-lato, all’interno del quale scorre un filo di perle.

3. Medaglietta con l’effigie di Gesù Cristo e del Sacro Cuore di Gesù

Di forma ovale, con tre sbalzi e appiccagnolo incro-ciati, leggenda sul retro, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,54 g.Dimensioni: 19 x 13 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-55.

D.: Busto di Gesù Cristo con aureola attorno al capo, di profilo (sinistro).R.: Al centro il Sacro Cuore di Gesù, sostenuto dal basso da due angeli; sotto, la leggenda su due livelli: .S. CAR.

4. Medaglietta con le raffigurazioni della Flagellazione di Gesù Cristo e della

Madonna con BambinoDi forma ovale, con tre sbalzi incrociati e appicca-gnolo, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 4,14 g.Dimensioni: 32x24 mm.Datazione: XVIII sec.

Page 29: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

29

Inv. br.: NV-56

L.: Na sredini frontalno stojeći lik Isusa Krista koji je privezan za stup, bokovi su mu prekriveni perizo-mom – ikonografski motiv Bičevanja Isusa Krista. Bočno po jedan krvnik u pokretu, u odsječku: ROMA.N.: Na desnoj strani sjedeći lik Bogorodice s Djetetom; s lijeve lik anđela (ili sveca) koji ima ispruženu ruku prema malom Isusu. Iznad njega, u niši, vaza s cvijećem. Koncipirano u renesansnoj maniri.

5. Medaljica s prikazima Raspeća - Bogorodice s Djetetom na prijestolju i svecima

Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima is-takama i ušicom, korodirana.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 4,86 gMjere: 33x23 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-57

L.: U središnjem dijelu lik Raspetog, s njegove lijeve i desne strane po jedna figura okrenute prema umirućem Kristu, vjerojatno likovi Bogorodice i sv. Ivana apostola, te ispod, ženska klečeća figura koja obgrljuje donji dio križa, lik sv. Marije Magdalene. Prizor je uokviren naglašenom profilacijom.N.: Bogorodica s Djetetom na prijestolju. Pored trona, sa svake strane po jedan anđeo, uz donji dio trona i u prvom planu 2 klečeća lika u habitu

N.ro inv.: NV-56.

D.:Al centro, in posizione eretta, la figura di Gesù Cristo legato a una colonna, i fianchi coperti dal perizoma, secondo il motivo iconografico della Flagellazione. Ai lati due boia in movimento; nell’esergo: ROMA.R.: Sul lato destro la Madonna seduta con il Bambino; sul sinistro la figura di un angelo (o santo) con la mano tesa verso il Gesù Bambino. Lo sovra-sta, in una nicchia, un vaso con fiori. Raffigurazione che ricalca moduli rinascimentali.

5. Medaglietta con le raffigurazioni della Crocifissione e della Madonna con Bambino in trono e santi

Di forma ovale , con tre sbalzi incrociati e appicca-gnolo, corrosa.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 4,86 g.Dimensioni: 33x23 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-57.

D.: Al centro la figura del Crocifisso ai cui lati ci sono due personaggi rivolti verso il Cristo morente, probabilmente la Madonna e S. Giovanni apostolo; ai suoi piedi una figura femminile genuflessa – S. Maria Maddalena – abbraccia la parte inferiore della croce. La scena è incorniciata da un profilo ben rilevato.R.: Madonna col Bambino in trono. Ai suoi lati due angeli, ai piedi del trono e in primo piano due figure

Page 30: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

30

s kukuljicom okrenuta su prema Majci Božjoj – ikonografski tip „Sacra conversazione“. Prizor je uokviren naglašenom profilacijom.

6. Medaljica s prikazima Raspeća – Raspela (?)Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima istaka-ma i ušicom, korodirana i samo djelomično čitka.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 2,19 gMjere: 25x18 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-58L.: U sredini lik Isusa Krista na križu; s njegove lijeve i desne strane po jedna stojeća figura, vjerojatno likovi Bogorodice i sv. Ivana apostola. Uokvireno jednostavnom profilacijom.N.: Na sredini donjeg dijela nazire se Raspelo; ostali dio korodirane površine nije moguće iščitati. Uokvireno je jednostavnom profilacijom.

7. Medaljica s prikazima Raspeća - SvecaOvalnog oblika, s križno postavljenim trima istaka-ma (od kojih jedna nedostaje) i ušicom, korodirana, oštećena.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 0,62 gMjere: 20x13 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-59L.: Na izlizanoj i korodiranoj površini nazire se

inginocchiate con mantello e cappuccio sono rivolte verso la Madre di Dio, secondo il tipo iconografico della «Sacra conversazione». Scena incorniciata da un profilo ben rilevato.

6. Medaglietta con le raffigurazioni della Crocifissione e del Crocifisso (?)

Di forma ovale, con tre sbalzi incrociati e appicca-gnolo, corrosa e solo parzialmente decifrabile.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 2,19 g.Dimensioni: 25x18 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-58.D.: Al centro l’immagine del Cristo in croce; ai suoi lati due figure, probabilmente la Madonna e S. Giovanni apostolo. Orlatura lineare.R.: Al centro, in basso, si intravede la Croce; il resto della superficie è corroso e indecifrabile. Orlatura lineare.

7. Medaglietta con le raffigurazioni della Crocifissione e di un santo

Di forma ovale, con tre sbalzi incrociati ( di cui uno mancante) e appiccagnolo, corrosa, danneggiata.Luogi del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,62 g.Dimensioni: 20x13 cm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-59.D.: Su una superficie consunta e corrosa si intra-

Page 31: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

31

ikonografski motiv Raspeća. U sredini lik Isusa Krista na križu; s njegove lijeve i desne strane po jedna stojeća figura, vjerojatno likovi Bogorodice i sv. Ivana apostola. Jednostavna profilacija samo je djelomično vidljiva.N.: Poprsje sveca sa svetokrugom iznad glave, u desnom profilu. Zbog dotrajalosti ostali detalji se ne mogu iščitati. Naziru se tragovi natpisa.

8. Medaljica s prikazima Raspela - Isusa i Bogorodice

Ovalnog oblika, s ušicom, tekstom na licu, relativno dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 1,97 gMjere: 31x19 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-60

L.: Raspelo, na površini koja je ispunjena tekstom (nečitkim). Rub je istaknut jednostavnom trakas-tom profilacijom.N.: Glava Isusa Krista u prvom planu i Bogorodice u drugom, oba u lijevom profilu. Rub je istaknut jednostavnom trakastom profilacijom.

vede il motivo iconografico della Crocifissione. Al centro la figura di Gesù Cristo in croce; a ognuno dei suoi lati una figura in piedi, probabilmente la Madonna e S. Giovanni apostolo. La semplice cor-nice è solo parzialmente visibile.R.: Busto di santo con aureola attorno al capo, di profilo (destro). Dato il deterioramento, gli altri dettagli sono indecifrabili. Si intravedono tracce di un’iscrizione.

8. Medaglietta con le raffigurazioni della Crocifissione e di Gesù e la Madonna

Di forma ovale, con appiccagnolo e epigrafe sul diritto, relativamente ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,97 g.Dimensioni: 31x19 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-60.

D.: Crocifisso raffigurato su una superficie ricoperta di testo (illeggibile). L’orlo è profilato a nastro semplice.R.: In primo piano la testa di Gesù e, in secondo piano, quella della Madonna, ambedue di profilo (sinistro). L’orlo è profilato con un nastro semplice.

Page 32: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

32

9. Medaljica s prikazima Raspela i inicijalima Isusa Krista – Navještenja

Ovalnog oblika, s djelomično odlomljenom ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 2,46 gMjere: 32x20 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-61

L.: Raspelo i ispod njega IHS (Kristov trigram), kojeg su posebice širili dominikanci i isusovci. U odsječku tri strjelice koje simboliziraju tri zavjeta redovništva: siromaštvo, poslušnost i čistoću. Prizor je trostruko uokviren: trakom unutar koje teče biserni niz, širom trakom koja ima četiri antitetično postavljene anđeoske glavice, između kojih stoji zrakasta i štapičasta dekoracija, te glatkom dvostrukom profilacijom.N.: Klečeći likovi Bogorodice i arkanđela Gabrijela u ikonografskom prikazu Navještenja. Između njih stoji velika ljiljanova grana, s nebesa se spušta golu-bica Duha Svetog. Uokvireno glatkom dvostrukom profilacijom.

10. Medaljica s prikazima Oruđa Kristovih muka i Euharistijske invokacije – Simbola Križnoga puta i Euharistijske invokacije

Okruglog oblika, s ušicom, natpisom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 16,71 g

9. Medaglietta con le raffigurazioni della Croce, del Cristogramma e dell’ Annunciazione

Di forma ovale, con l’appiccagnolo parzialmente spezzato, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 2,46 g.Dimensioni: 32x20 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv. NV-61.

D.: Croce e, sotto, il Cristogramma IHS, che veniva diffuso soprattutto dai Domenicani e dai Gesuiti. Nell’esergo tre freccette simboleggianti i tre voti del monacato: povertà, obbedienza e castità. Scena racchiusa in una triplice cornice: da un nastro entro cui scorre un filo di perline, da uno più largo con quattro testine di angeli affrontate, tra le quali c’è un fregio a raggi e aste, e da un’orlatura liscia doppia.R.: Figure genuflesse della Madonna e dell’arcangelo Gabriele secondo il motivo iconografico dell’An-nunciazione. In mezzo a loro un grande ramo di giglio, mentre dal Cielo scende la colomba dello Spirito Santo. Doppia orlatura liscia.

10. Medaglietta con le raffigurazioni degli Strumenti della Passione di Cristo e dell’In-vocazione eucaristica e dei Simboli della Via Crucis e dell’Invocazione eucaristica

Di forma rotonda, con appiccagnolo e iscrizione, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.

Page 33: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

33

Mjere: 43x34 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-62

L.: Prikaz oruđa Kristovih muka i natpis: PASSIO CHRISTI CONFORTA ME = Muko Kristova, utješi me.N.: Prikaz simbola Križnoga puta, iznad kojih se nalazi golubica Duha Svetog, s lijeva na desno teče natpis: PAS.(SIO) CHRI.(STI) SAL.(VA) NOS = Muko Kristova, spasi nas.

11. Medaljica s prikazima Imago Pietatis – Kristova trigrama (IHS)

Okrugla oblika, s odlomljenom ušicom, korodirana, oštećena.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 0,73 gMjere: 14x11 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-63

L.: Poprsje Isusa Krista u frontalnom položaju, sa svetokrugom iznad glave – Imago Pietatis. Izvorno naglašeni rubni dio, korodiran je i oštećen. N.: U sredini, na gornjem dijelu okruglog polja, ne-jasan prikaz figure s Djetetom. Ispod toga, ispisan velikim štampanim slovima IHS (Kristov trigram), u odsječku tri strjelice.

Peso: 16,71 g.Dimensioni: 43x34 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-62.

D.: Raffigurazione degli strumenti della Passione di Cristo con la seguente iscrizione: PASSIO CHRISTI CONFORTA ME = Passione di Cristo, confortami.R.: Raffigurazione dei simboli della Via Crucis, sovrastati dalla colomba dello Spirito Santo, mentre da sinistra a destra si legge la seguente dicitura: PAS.(SIO) CHRI.(STI) SAL.(VA) NOS = Passione di Cristo, salvaci.

11. Medaglietta con la raffigurazioni dell’Imago Pietatis e del Cristogramma (IHS)

Di forma rotonda, con l’appiccagnolo spezzato, corrosa, danneggiata.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,73 g.Dimensioni: 14x11 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-63.D.: Busto di Gesù Cristo in posizione frontale con l’aureola sul capo – Imago Pietatis. Il bordo, in origine ben modellato, si presenta corroso e dan-neggiato.R.: Al centro, nella parte superiore del campo circo-lare, rappresentazione indistinguibile di una figura con il Bambino. Sottostante, la scritta in grandi lettere maiuscole IHS (il trigramma di Cristo); nell’esergo tre freccette.

Page 34: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

34

12. Medaljica s prikazima Bogorodice bezgrešne - sv. Antuna Padovanskog

Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima is-takama i ušicom, natpisom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 5,39 gMjere: 46x32 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-64

L.: Lik Bogorodice u zrakastoj mandorli, koja sklop-ljenih ruku stoji na polumjesecu. Oko glave ima zvjezdani svetokrug, a cijeli lik okružen je sunčevim zrakama – ikonografski tip Bogorodice bezgrešne. Ovalni medaljon okružen je trakastim pojasom unutar kojeg teče natpis: .T.(OTA) PVL.(CHRA) ET. MA.(CULA) N.(ON) EST. IN. TE = Sva si lijepa i u Tebi nema ljage. Prema crkvenoj pjesmi:Tota pulchra es Maria, (= Sva si lijepa, o Marijo,)Et Macula Originalis (= i ljage grijeha istočnog)Non est in te. (= nema u tebi.)Tu gloria Jerusalem, (= Ti si slava Jeruzalema,)Tu laetitia Israel, (= ti radost Izraela,)Tu honorificentia (= ti dika)Populi Nostri. (= puka svog;)Intercede pro nobis (= Moli za nas)Ad Dominum Jesum Christum (= kod Gospodina Isusa Krista.)

N.: Lik sv. Antuna Padovanskog s Djetetom u naručju i ljiljanom u lijevoj ruci, smješten je između četiri antitetično postavljene anđeoske glavice.

12. Medaglietta con le raffigurazioni dell’Immaco-lata e di S. Antonio da Padova.

Di forma ovale, con tre sbalzi e appiccagnolo incro-ciati, con scritta, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 5,39 g.Dimensioni: 46x32 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-64.

D.: Immagine della Vergine in una mandorla misti-ca raggiata, che si erge a mani giunte sulla mezzalu-na. Attorno al capo un’aureola stellata, mentre tutta la figura è circondata da raggi di sole – secondo il tipo iconografico dell’Immacolata. Il medaglione ovale è racchiuso in una cinta a forma di nastro, all’interno della quale scorre la seguente scritta: .T.(OTA) PVL.(CHRA) ET. MA.(CULA) N.(ON) EST.IN.TE (= Sei tutta bella e in te non v’è peccato), secondo la seguente canzone religiosa: Tota pulchra es Maria (=Tutta bella sei, Maria,)Et Macula originalis (= e il peccato originale)Non est in te (= non è in Te.)Tu gloria Jerusalem (=Tu sei la gloria di Gerusalemme)Tu laetitia Israel (= Tu letizia d’Israele)Tu honorificentia ( =Tu onore)Populi Nostri ( = del nostro popolo)Intercede pro nobis (= intercedi per noi)Ad Dominum Jesum Christum (=presso il Signore Gesù Cristo).R.: La figura di S.Antonio da Padova con il Bambino in braccio e un giglio nella mano sinistra è affron-

Page 35: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

35

Uokolo teče natpis: .S./ANCTUS/ANT./ONIUS/ .D./E/ .PAD./VA/ = sv. Antun Padovanski.

13. Medaljica s prikazima Bogorodice bezgrešne – sv. Venancija

Ovalnog oblika, s ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 2Materijal: lijevana broncaTežina: 1,77 gMjere: 32x18 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-65

L.: Frontalni lik Bogorodice koja drži ruke sklopljene na grudima, sa zrakastim svetokrugom oko glave i sunčevim zrakama, ispod nogu polumjesec - ikonografski motiv Bogorodice bezgrešne. Prizor na ovalnom medaljonu obrubljen je dvostrukom profilacijom.N.: Svetački lik sa zastavom u desnoj ruci. Zastava je obilježena križem, simbolom pobjede. Uokolo je tekao tekst od kojeg je prepoznatljivo samo poneko slovo: S. V(ENANT)IO. = sv. Venancije. Rubni dio je djelomično oštećen.

14. Medaljica s prikazom Bogorodice bezgrešneOvalnog oblika, s ušicom, plitkog i istrošenog reljefa.Mjesto nalaza: Kripta 6Materijal: lijevana broncaTežina: 4,18 gMjere: 31x22 mmDatacija: 18. st.

tata da testoline di angelo. Tutt’intorno la seguente scritta: .S./ANCTUS/ ANT./ONIUS/.D./E/. PAD./VA/= S. Antonio da Padova.

13. Medaglietta con le raffigurazioni dell’Immaco-lata e di S. Venanzio

Di forma ovale, con appiccagnolo, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 2.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,77 g.Dimensioni: 32x18 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-65.

F.: Immagine frontale della Madonna con le mani giun-te sul petto, aureola raggiante attorno al capo e raggi di sole. Sotto ai piedi la mezzaluna, motivo iconografico dell’Immacolata. La raffigurazione è orlata da un doppio profilo.R.: Immagine di santo con vessillo nella mano destra. Il vessillo reca una croce, simbolo di vittoria. Era circondata da una scritta di cui sono leggibili solo alcune lettere: S. V(ENANT)IO.= S. Venanzio. Il bordo è parzialmente danneggiato.

14. Medaglietta con la raffigurazione dell’Immaco-lata

Di forma ovale, con appiccagnolo, il rilievo è basso e consunto.Luogo del ritrovamento: Cripta 6.Materiale: bronzo fuso.Peso: 4, 18 g.Dimensioni: 31x22 mm.

Page 36: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

36

Inv. br.: NV-66

L.: Frontalno stojeći lik Bogorodice bezgrešne. Iznad glave vidljiv je niz od pet zvjezdica, a ispod nogu polumjesec. Prizor je uokviren trakastim obrubom.N.: Središnji dio u potpunosti je istrošen. Istrošeni središnji dio uokviren je širom trakom koja ima četiri antitetično postavljene anđeoske glavice (?), između kojih stoje zrakasti dekorativni elementi.

15. Medaljica s prikazima Bogorodice bezgrešne - Presvetog oltarskog sakramenta

Ovalnog oblika, s ušicom, natpisom na naličju, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 1,39 gMjere: 23x14 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-67

L.: Frontalno stojeći lik Bogorodice bezgrešne koja sklopljenih ruku stoji na polumjesecu. Glava joj je okružena svetokrugom od sedam zvjezdica, dok je ostali dio tijela okružen sunčevim zrakama. Uokolo teče profilacija.N.: Kalež s hostijom; bočno, antitetično su postav-ljena dva anđela. U odsječku: zvjezdica i po jedna granula sa svake strane. U visini hostije, s lijeva na desno teče jedva uočljiv natpis: LAVD(ETUR ) S.(ANCTISSIMUM) SAC.(RAMENTUM) = Neka bude čašćen Presveti sakrament. Rub je istaknut profilacijom.

Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-66.D.: Figura seduta, in posizione frontale, dell’Im-macolata. Sopra il capo si nota una serie di cinque stelline, ai suoi piedi la mezzaluna. Immagine circondata da una cornice a forma di nastro.R.: La parte centrale è del tutto consunta ed è cinta da un largo nastro che reca quattro testoline di angelo (?) affrontate, tra le quali si notano elementi decorativi raggianti.

15. Medaglietta con le raffigurazioni dell’Immaco-lata e del Santissimo sacramento d’altare

Di forma ovale, con appiccagnolo e iscrizione sul rovescio, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,39 g.Dimensioni: 23x14 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-67.D.: Figura dell’Immacolata in posizione frontale che a mani giunte si erge sulla mezzaluna. Il capo è cin-to da un’aureola di sette stelline, il resto del corpo è circondato da raggi di sole. Tutt’intorno un’orlatura.R.: Calice con l’ostia; ai lati, in posizione affrontata, due angeli. Nell’esergo: una stellina e un granello su ogni lato. All’altezza dell’ostia, da sinistra a destra, un’iscrizione appena leggibile: LAVD(ETUR) S.(ANTICTISSMUM) SAC.(RAMENTUM)= Lodate il Santissimo Sacramento. L’orlo è sagomato.

Page 37: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

37

16. Medaljica s prikazima Bogorodice bezgrešne – nečitko (sv. Franjo Asiški?)

Okruglog ili ovalnog oblika, s odlomljenom ušicom,samo djelomično očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 0,50 gMjere: 17x13 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-68

L.: Na sačuvanom dijelu prepoznaje se lik Bogorodice bezgrešne, okrunjene zvjezdanim vijencem; stoji na polumjesecu i okružena je sunčevim zrakama. Djelomično je vidljiva glatka, jednostavna profilacija. N.: Zbog oštećenosti nije moguće prepoznati sadržaj. Možda lik sv. Franje Asiškog koji prima stigme (?).

17. Medaljica s prikazima Bogorodice od ružarija - sv. Dominika

Ovalnog oblika, s ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 2Materijal: lijevana broncaTežina: 1,03 gMjere: 25x14 mmDatacija: 17. st.Inv. br.: NV-69

L.: Lik Bogorodice s Djetetom. Okružuje ih dvos-truki niz zrnaca koji se zvjezdicama ravnomjerno zatvara u krunice.

16. Medaglietta con le raffigurazioni dell’Immaco-lata e di una figura inintelligibile (S. Francesco d’Assisi?)

Di forma rotonda o ovale, con l’appiccagnolo rotto,solo parzialmente conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,50 g.Dimensioni: 17x13 g.Datazione XVIII sec. N.ro inv.: NV-68.

D.: Sul frammento conservato è riconoscibile la figura dell’Immacolata, incoronata da una ghirlanda di stelline; si erge sulla mezzaluna ed è circondata da raggi solari. Visibile in parte la semplice sagoma-tura liscia.R.: Causa il deterioramento non è possibile iden-tificare il contenuto. Forse si tratta della figura di S.Francesco d’Assisi che riceve le stimmate (?).

17. Medaglietta con le raffigurazioni della Madonna del Rosario e di S. Domenico

Di forma ovale, con appiccagnolo, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 2.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,03 g.Dimensioni: 25x14 mm.Datazione: XVII sec.N.ro inv.: NV-69.

D.:Immagine della Madonna con il Bambino. Sono circondati da una doppia serie di grani che tramite stelline si uniscono in modo uniforme in rosari.

Page 38: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

38

N.: Stojeći lik sveca u habitu, u desnoj ruci drži križ a u lijevoj ljiljanovu granu.S lijeve strane stoje inicijali: S. D. = S(ANCTUS) D(OMINICUS) ili S(AN) D(OMENICO) = Sveti Dominik.

18. Medaljica s prikazima Bogorodice sućutne (Pietà) - sv. Marije Magdalene

Osmerokutnog oblika, s ušicom, reljefnim prika-zima i natpisom na reversu, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 2Materijal: lijevana broncaTežina: 2,45 g Mjere: 30x20 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-70

L.: Frontalno sjedeći lik Bogorodice koja u svom krilu drži beživotno Kristovo tijelo nakon skidanja s križa – Pietà. Iznad njene glave tri zvjezdice, a ispod raširenih ruku po jedan anđeo sa uspravno podignutom svijećom. Vidljivi su ostaci dvostruke profilacije.N.: Dopojasni lik svetice u desnom poluprofilu, duge kose i zrakaste aureole. Uokolo teče natpis: S. MARIA MAGDALE(NA). = sv. Marija Magdalena. Mjestimično vidljivi ostaci dvostruke profilacije.

19. Medaljica s prikazima Bogorodice sućutne (Pietà) - sv. Antuna Padovanskog (?)

Ovalnog oblika, bez ušice, s naknadnom per-foracijom, plitkog i djelomice istrošenog reljefa, korodirana.

R.: Figura di santo in saio, in posizione eretta, nella mano destra tiene una croce, nella sinistra un ramo di giglio. Sul lato sinistro si leggono le iniziali: S. D. = S(ANCTUS) D(OMINICUS) oppure S(AN) D(OMENICO).

18. Medaglietta con le raffigurazioni della Pietà e di S. Maria Maddalena

Di forma ottagonale, con appiccagnolo, raffigura-zioni in rilievo e iscrizione sul retro, ben conserva-ta.Luogo del ritrovamento: Cripta 2.Materiale: bronzo fuso.Peso: 2,45 g.Dimensioni: 30x20 mm.Datazione XVIII sec.N.ro inv.: NV-70.

D.: Immagine della Pietà: la Madonna seduta tiene in grembo il corpo senza vita di Cristo deposto dalla Croce. Sopra il suo capo tre stelline e sotto ognuna delle braccia spalancate un angelo reggente una can-dela. Si notano i resti di una doppia sagomatura.R.: Immagine a mezzo busto del profilo destro di una santa dai capelli lunghi e dall’aureola raggiante. Intorno la scritta: S. MARIA MAGDALE(NA).= S. Maria Maddalena. Qua e là sono visibili i resti di una doppia sagomatura.

19. Medaglietta con le raffigurazioni della Pietà e di S. Antonio da Padova (?)

Di forma ovale, senza appiccagnolo e con perfora-zione successiva, rilievo basso e in parte consunto, corrosa.

Page 39: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

39

Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 1,49 gMjere: 23x17 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-71

L.: Sjedeći lik Bogorodice koja u svom krilu drži mrtvo, horizontalno položeno Kristovo tijelo nakon skidanja s križa – ikonografski motiv Bogorodice sućutne (Pietà). Iznad njezine glave dva anđela pridržavaju krunu. Jedva vidljiv žljebasti obrub.N.: Na istrošenoj površini nazire se poprsje sveca u desnom profilu. Ispred njega lik malog Isusa. Vjerojatno ikonografski motiv sv. Antuna Padovanskog.

20. Medaljica s prikazima Presvetog oltarskog sakramenta sa svecima - svetaca

Osmerolatičnog oblika, s četiri veće i četiri manje latice, te posljednje su ojačane šiljastim istakama (jedna nedostaje), ima ušicu, slovne kratice, oštećena.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 1,64 gMjere: 25x17 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-72 L..: Likovi svetice (lijevo) i sveca (desno) ispod kaleža s Presvetim oltarskim sakramentom. Lijevo

Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,49 g.Dimensioni: 23x17 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-71.

D.: Figura seduta della Madonna che tiene in grembo il corpo senza vita, posto orizzontalmente, di Cristo deposto dalla croce, secondo il motivo iconografico della Pietà. Sovrastano il capo della Vergine due angeli reggenti una corona. Bordo scanalato appena visibile.R.: Sulla superficie consunta si distingue appena il busto di un santo di profilo (destro). A lui di fronte la figura di Gesù Bambino. Probabile motivo icono-grafico di S.Antonio da Padova.

20. Medaglietta con le raffigurazioni del Santissimo sacramento d’altare con santi e di Santi

Di forma ottagonale lobata, con quattro lobi più grandi e quattro minori, questi ultimi rinforzati con sbalzi appuntiti (uno mancante), ha un appiccagno-lo e sigle, danneggiata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1, 64 g.Dimensioni: 25x17 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-72.

D.:Figure di una santa (a sinistra) e di un santo ( a destra) sotto il calice con il Santissimo Sacramento

Page 40: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

40

od svetice nalaze se kratice: S.T. (?) i strjelica, desno od (iza) sveca S.B. (?), u odsječku: ROMA.N.: Tri lika, dvije svetice bočno i svetac s kopljem u ruci na sredini. Iza svetice s lijeve strane kratice: S. I., iznad sveca na sredini Kristov trigram IHS, iza svetice s desne strane prizora stoji kratica: .S. F., u odsječku, ispod središnje figure: S. CS.

21. Medaljica s prikazom Presvetog oltarskog sakramenta – sv. Antuna Padovanskog

Ovalnog oblika, s ušicom, vrlo plitkog i istrošenog reljefa.Mjesto nalaza: Kripta 6Materijal: lijevana broncaTežina: 2,81 gMjere: 34x24 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-73

L.: Površinom dominira kalež iznad kojeg stoji hostija koju okružuju zrake, uokolo teče natpis: .LAVD( ). BEATI(). SACRA( ) = Neka bude čašćen (Pre)Sveti sakrament. U odsječku: ROMA. Jedva vidljivog obruba.N.: Frontalno stojeći lik sv. Antuna Padovanskog s Djetetom u desnoj ruci i ljiljanovom granom u lijevoj. Uokolo teče natpis: (S.) (A)NTONIO. D. PADOVA. ORA. P. N. = Sv. Antun Padovanski, moli za nas. S djelomično oštećenim trakastim obrubom.

d’altare. A sinistra della santa la sigla: S.T. (?) e una freccetta, a destra (dietro) al santo S.B. (?), nell’eser-go: ROMA.R.: Tre personaggi, due sante ai lati di un santo con lancia in mano. Dietro alla santa di sinistra la sigla: S.I., sopra al santo in mezzo il Cristogramma IHS, dietro alla santa di destra la sigla: S.F.; nell’esergo, sotto la figura mediana: S. CS.

21. Medaglietta con le raffigurazioni del Santissimo sacramento d’altare e di

S. Antonio da PadovaDi forma ovale, con appiccagnolo, il rilievo è basso e molto consunto.Luogo del ritrovamento: Cripta 6.Materiale: bronzo fuso.Peso: 2,81 g.Dimensioni: 34x24 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-73.D.: Sulla superficie predomina il calice sovrasta-to dall’ostia circondata da raggi, sul contorno la scritta: .LAV(). BEATI (). SACRA()= Sia lodato il Santissimo sacramento. Nell’esergo: ROMA. Orlatura appena visibile.R.: Figura di S.Antonio da Padova in posizione eretta con il Bambino nel braccio destro e un ramo di giglio nella mano sinistra. Sul contorno la scritta: (S.) (A)NTONIO. D. PADOVA. ORA. P. N.= S.Antonio da Padova prega per noi. Orlatura a nastro parzialmente danneggiata.

Page 41: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

41

22. Medaljica s likovima sv. Franje Asiškog – sveca sv. Karla Boromejskog (?)

Okruglog oblika, s ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 2Materijal: lijevana broncaTežina: 0,52 gMjere: 17x11 mmDatacija: 17.-18. st.Inv. br.: NV-74

L.: Klečeći lik sveca koji prima stigme - sv. Franjo Asiški. Prizor je okružen dvostrukom glatkom te bisernom kružnicom.N.: Dopojasni lik sveca u lijevom profilu. Ispred kratica: .SA., iza glave slova: .CA. Vjerojatno San Carlo Borromeo = sv. Karlo Boromejski. Okružen jednom glatkom i jednom bisernom kružnicom.

U 17. i 18. st. posebno se širilo štovanje Sv. Karla Boromejskog, kardinala, kanoniziranog 1610. godine.

23. Medaljica s prikazom sv. Franje Asiškog - (?)

Okruglog oblika, s ušicom, tragovi pozlate (?), dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 6Materijal: lijevana broncaTežina: 0,90 gMjere: 22x16 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-75

22. Medaglietta con le effigi di S. Francesco d’As-sisi e di S. Carlo Borromeo (?)

Di forma rotonda, con appiccagnolo, ben conser-vata.Luogo del ritrovamento: Cripta 2.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,52 g.Dimensioni: 17x11 mm.Datazione: XVII-XVIII sec.N.ro inv.: NV-74.

D.: Figura genuflessa di santo nell’atto di ricevere le stimmate – S. Francesco d’Assisi. La scena è racchiusa in un doppio cerchietto liscio e in uno formato da perline.R.: Busto di santo di profilo (sinistro). Davanti la si-gla: .S.A., sopra il capo: .CA., indicanti probabilmen-te S. Carlo Borromeo. Racchiuso da un cerchietto liscio e da uno formato da perline.La devozione a S.Carlo Borromeo, cardinale, ca-nonizzato nel 1610, era particolarmente diffusa nel XVII e XVIII sec.

23. Medaglietta con l’effigie di S. Francesco d’As-sisi e di (?)

Di forma rotonda, con appiccagnolo, tracce di dora-tura (?), ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 6.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,90 g.Dimensioni: 22x16 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-75

Page 42: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

42

L.: Klečeći lik sveca koji prima stigme - sv. Franjo Asiški, u odsječku: .ROMA. Prizor je okružen oštećenom rubnom profilacijom. N.: Pet stojećih likova, od kojih centralni drži koplje; u odsječku: .ROMA. Prizor je okružen oštećenom rubnom profilacijom.

24. Medaljica s likovima sv. Franje Asiškog - sv. Karla Boromejskog

Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima is-takama i ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 0,73 gMjere: 21x15 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-76.

L.: Klečeći lik sveca koji prima stigme - sv. Franjo Asiški. Prizor je djelomično okružen motivom tordiranog užeta i oštećenom glatkom rubnom profilacijom. N.: Poprsje sveca u desnom profilu, sa svetokrugom i lijevom rukom na grudima. S lijeve strane slovo .S., s desne .CARLV. = sv. Karlo Boromejski.

25. Medaljica s prikazima sv. Karla Boromejskog – sveca

Okruglog oblika, s ušicom, mjestimično korodirana.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 2,96 g

D.: Figura di santo inginocchiato nell’atto di riceve-re le stimmate – S. Francesco d’Assisi. Nell’esergo: .ROMA. La scena è incorniciata da un bordo sago-mato danneggiato.R.: Cinque figure erette, di cui quella centrale regge una lancia; nell’esergo: .ROMA. La scena è incorni-ciata da un bordo sagomato danneggiato.

24. Medaglietta con le effigi di S. Francesco d’As-sisi e di S. Carlo Borromeo

Di forma ovale, con tre sbalzi incrociati e appicca-gnolo, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: = 0,73 g.Dimensioni: 21x15 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-76.

D.: Figura di santo inginocchiata nell’atto di ricevere le stimmate – S. Francesco d’Assisi. La scena è par-zialmente incorniciata dal motivo del cordone attor-cigliato e da un orlo sagomato liscio danneggiato.R.: Busto di santo di profilo (destro), con aureola e mano sinistra sul petto. Sul lato sinistro si legge la lettera .S. , su quello destro .CARLV.(S) = S. Carlo Borromeo.

25. Medaglietta con le effigi di S. Carlo Borromeo e di un altro Santo

Di forma rotonda, con appiccagnolo, corrosa in alcuni punti.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.

Page 43: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

43

Mjere: 29x21 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-77

L.: Poprsje sveca u desnom profilu ispred raspela. S lijeva na desno teče natpis: .S(ANCTUS). CARO(LUS ). BOR(ROMEUS). C.S.P. = sv. Karlo Boromejski ... (?)N.: Klečeći lik sveca ispod prikaza (slike) Bogorodice s Djetetom, uokolo teče natpis: .SVB TVVM. (SVB)SIDIV(M). PAVL(VS). V(ENIT). = Pod tvoju zaštitu (zaklon, okrilje, pomoć u bolesti) – Pavao je došao!

26. Medaljica s likovima sv. Antuna Padovanskog - sv. Josipa s Djetetom

Okruglog oblika, natpisom, odlomljena ispod ušice.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 0,84 gMjere: 22x16 mmDatacija: 17.-18. st.Inv. br.: NV-78 L.: Stojeći lik sveca, s malim Isusom-ljiljanom (?) u desnoj ruci i knjigom ispod lijeve ruke. S lijeva na desno teče natpis: SANTO D(I) PADO(VA). = Sv. Antun Padovanski.N.: Lik sv. Josipa koji desnom rukom drži maloga Isusa, a lijevom procvjetali štap. S lijeva na desno teče natpis: S. IOSE. = Sv. Josip.

Peso: 2,96 g.Dimensioni: 29x21 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-77.

D.: Busto di santo riprodotto di profilo (destro) davanti alla croce. Da sinistra a destra si legge la se-guente iscrizione: .S. CAR(). BOR.C.S.P. = S. Carlo Borromeo ... (?).R.: Figura di santo genuflesso sotto l’immagine (di-pinto) della Madonna con Bambino, nel contorno la scritta: .SVB TVVM. (SVB) SIDIV (M). PAVL (VS). V(ENIT). = Sotto la sua protezione (riparo, tutela, soccorso nella malattia) – Paolo venne !

26. Medaglietta con le effigi di S. Antonio da Padova e di S. Giuseppe e Gesù Bambino

Di forma rotonda, con scritta, rotta sotto l’appic-cagnolo.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,84 g.Dimensioni: 22x16mm.Datazione: XVII-XVIII sec.N.ro inv.: NV-78.

D.: Figura eretta di santo con Gesù Bambino-giglio (?) nella mano destra e libro sotto il braccio sinistro. Da sinistra a destra si legge: SANTO D(I) PADO(VA). = S. Antonio da Padova.R.: Figura di S. Giuseppe che con la destra regge Gesù Bambino e con la sinistra una verga fiorita. Da sinistra a destra scorre la seguente scritta: S.IOSE. = S. Giuseppe.

Page 44: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

44

27. Medaljica sv. Benedikta Ovalnog oblika, s odlomljenom ušicom, natpisom, oštećena.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: tiješteni brončani limTežina: 1,30 gMjere: 28x22 mmDatacija: 17.-18. st.Inv. br.: NV-79

L.: Stojeći lik sv. Benedikta u habitu svog reda, sa štapom u desnoj ruci te zmijom iznad kaleža kojeg drži lijevom rukom, oko njega teče natpis: CRUX S(ANCTI) P(ATRIS) BENEDICTI = Križ sv. oca Benedikta. N.: u središnjem dijelu križ sv. Benedikta s nat-pisom. Na okomitom kraku križa odozgo prema dolje: C.S.S.M.L. (CRUX SANCTA SIT MIHI LUX) = Neka mi križ bude svjetlo; na poprečnom kraku križa: N.D.S.M.D. (NON DRACO SIT MIHI DUX) = Neka mi zmaj ne bude vođa; U poljima između krakova križa: C.S.P.B. (CRUX SANCTI PATRIS BENEDICTI) = Križ svetog oca Benedikta. Uokolo križa teče natpis sljedećeg sadržaja: .IHS.V.R.S.N.S.M.V.S.M.Q.L.I.V./B./ = Kristov trigram i u nastavku 14 slova što znače: Odlazi, sotono, nikad mi ne savjetuj taštine, zlo je ono što mi točiš, popij sam svoj otrov.U vanjskom pojasu se zbog oštećenosti slabo iščitavaju slova: …+Z+HGF+BFRSMAR+Z+DI…, ostatak tzv. blagoslova pape Zaharije, koji bi izvorno trebao sadržavati 18 slova, između kojih stoji 7 križeva.Taj se natpis počinje javljati na medaljicama sredi-

27. Medaglietta di S. BenedettoDi forma ovale, con appiccagnolo spezzato e iscri-zione, danneggiata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: lamina di bronzo pressata.Peso: 1,30 g.Dimensioni: 28x22 mm.Datazione: XVII-XVIII sec.N.ro inv.: NV-79.D.: Figura eretta di S. Benedetto nel saio del suo or-dine, con il bastone nella mano destra e il serpente sopra un calice che regge con la sinistra. Nel con-torno scorre la scritta: CRUX S(ANCTI) P(ATRIS) BENEDICTI= Croce del santo padre Benedetto.R.: al centro la croce di S. Benedetto con iscrizioni. Sul braccio verticale si legge dall’alto in basso: C.S.S.M.L. (CRUX SANCTA SIT MIHI LUX) = La santa croce mi sia luce; sul braccio orizzontale sta scritto: N.D.S.M.D. (NON DRACO SIT MIHI DUX) = Non sia il drago il mio duce; nei campi tra i bracci della croce si legge: C.S.P.B. (CRUX SANCTI PATRIS BENEDICTI) = Croce del santo padre Benedetto. Sul contorno una scritta dal seguente contenuto: .IHS.V. R.S.N. S.M.V. S.M.Q.L.I.V./B./= dopo il trigramma di Cristo le seguenti 14 lettere significano: Vattene, satana, non mi ispirare mai vanità, ciò che mi versi è male, bevi da te stesso il tuo veleno.A causa del logoramento, nel contorno si decifrano a malapena le seguenti lettere: …+Z+HGH+BFRSMAR+Z+DI…, cioè quanto rimane della cosiddetta benedizione di papa Zaccaria, che in origine avrebbe dovuto compren-dere 18 lettere, tra cui erano inserite 7 croci.

Page 45: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

45

nom 17. stoljeća. Iako su ovdje predstavljene medaljice nađene u okviru benediktinskog samostana, primjećuje se da je među njima pronađena samo jedna posvećena sv. Benediktu. Dokaz da je vjerojatno već bilo zapos-tavljeno njegovo štovanje pojavom novih svetaca i svetica, kao i pojavom novih svetišta.

Interpretaciju slova i križeva na natpisu dao je Ferdinand Kuncze 1885., prema Knez, 2001., 9-13; Sv. Benedikt iz Nursije, životopis-štovanje-molitve, 2002.

28. Medaljica s likovima sv. Ruže Limske - sv. Franje Saleškog

Ovalnog oblika, s ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 1,93 gMjere: 29x18 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-80

L.: Stojeći lik svetice s malim Isusom na rukama, uokolo teče natpis: S. ROSA. .ORA. P. = Sv. Ružo (Limska), moli za (nas). N.: Poprsje sveca u lijevom profilu, iznad glave sve-tokrug, uokolo teče natpis: .S. FRANCESCO. DE. SALES. O.P.N. = Sv. Franjo Saleški, moli za nas

Le prime attestazioni di questa iscrizione risalgono alla metà del XVII sec.Sebbene le medagliette sin qui presentate siano state trovare nell’ambito del convento benedettino, va notato che ne è stata trovata solo una dedicata a S. Benedetto, a riprova che probabilmente la devo-zione a questo santo era passata in second’ordine con la comparsa di nuovi santi e sante, nonché di nuovi santuari.

L’interpretazione delle lettere e delle croci si deve a Ferdinand Kuncze nel 1885, secondo Knez, 2001, 9-13; Sv. Benedikt iz Nursije , životopis-štovanje-molitve, 2002.

28. Medaglietta con le effigi di S. Rosa di Lima e di S. Francesco di Sales

Di forma ovale, con appiccagnolo, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,93 g.Dimensioni: 29x18 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv. NV-80.

D.: Figura eretta di santa con Gesù Bambino in braccio, sul contorno la scritta: S. ROSA. .ORA.P.= S. Rosa (da Lima) prega per (noi).R.: Busto di santo di profilo (sinistro), sul capo l’au-reola, tutt’intorno la scritta: .S.FRANCESCO. DE. SALES.O.P.N. = S. Francesco di Sales prega per noi.

Page 46: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

46

29. Medaljica s likovima sv. Franciske Rimske – sveca (sv. Karla Boromejskog ?)

Okruglog oblika, s ušicom, natpisom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 1,74 gMjere: 24x17 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-81

L.: Stojeći lik svetice, ispred nje anđeo. Natpis: .S. FRANCI. ROM. = sv. Franciska Rimska. Rub je naglašen uskom dvostrukom profilacijom.N.: Klečeći svetac između četiri anđela. Na gornjoj polovici raspoređene su kratice: .S . C. .B. .CA. Moguća interpretacija: S(ANCTUS) C(AROLUS) B(ORROMEUS) CA(RDINALIS) = Sv. Karlo Boromejski, kardinal. Rub je naglašen uskom dvos-trukom profilacijom.

30. Medaljica s likovima sv. Veronike - sv. AndrijeOvalnog oblika, s križno postavljenim trima is-takama i ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 1,37 gMjere: 25x18 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-82

L.: Stojeći lik svetice koja objema rukama drži ru-bac s otiskom Kristova lica – Veronikin rubac.

29. Medaglietta con le effigi di S. Francesca Romana e di un Santo (S. Carlo Borromeo?)

Di forma rotonda, con appiccagnolo e iscrizione, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,74 g.Dimensioni: 24x17 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-81.

D.: Santa in posizione eretta, davanti a lei un angelo. La scritta recita: .S. FRANCI. ROM. = S. Francesca Romana. Il bordo è accentuato da una sottile, doppia sagomatura.R.: Santo inginocchiato fra quattro angeli. Sulla metà superiore sono disposte le seguenti sigle: .S. .C. .B. .CA. Lettura possibile: S(ANCTUS) C(AROLUS) B(ORROMEUS) CA(RDINALIS) = S. Carlo Borromeo, cardinale. Il bordo è accentuato da una sottile, doppia sagomatura.

30. Medaglietta con le effigi di S. Veronica e di S. AndreaDi forma ovale, con tre sbalzi e appiccagnolo incro-ciati, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso. Peso: 1,37 g.Dimensioni: 25x18 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv. 82.D: Figura eretta di santa reggente con ambedue le mani la veronica, il sudario con l’immagine di Cristo.

Page 47: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

47

N.: Stojeći lik sveca koji lijevom rukom pridržava križ čiji se krakovi sijeku u obliku slova „X“ („Andrijin križ“) – sv. Andrija apostol. 31. Medaljica s prikazima Bogorodice Loretske -

sv. Karla Boromejskog Ovalnog oblika, s trima križno postavljenim istaka-ma i ušicom, natpisom na naličju, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 1,28 gMjere: 25x18 mmDatacija: 17. st.Inv. br.: NV-83L.: Stojeći lik Bogorodice s Djetetom u zvonolikom plaštu; bočno po jedan viseći svijećnjak - ikonograf-ski prikaz Bogorodice Loretske. Obrubljeno dvos-trukom tankom profilacijom. N.: Poprsje sveca u lijevom profilu, rukama drži raspelo. Uokolo teče natpis: S. CAR = Sveti Karlo Boromejski.

Loreto – svetište u tal. pokrajini Marche.

32. Medaljica s likovima Bogorodice Loretske - sv. Karla Boromejskog

Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima is-takama i ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta (?)Materijal: lijevana broncaTežina: 0,64 gMjere: 19x13 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-84

R.: Figura eretta di santo che regge con la sinistra una croce ( la «croce di S. Andrea»), i cui bracci si in-crociano formando la lettera X – S. Andrea apostolo.

31. Medaglietta con le effigi della Madonna di Loreto e di S. Carlo Borromeo

Di forma ovale, con tre sbalzi e appiccagnolo incro-ciati e scritta sul rovescio, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale : bronzo fuso.Peso: 1,28 g.Dimensioni: 25x18 mm.Datazione: XVII sec.N.ro inv.: NV-83D.: Madonna eretta nel mantello scampanato, con il Bambino; su ogni lato un candelabro pendente – motivo iconografico della Madonna di Loreto. Orlata da una sottile, doppia sagomatura.R.: Busto di santo di profilo (sinistro) che regge con le mani la croce. Sul contorno la dicitura: S. CAR = S. Carlo Borromeo.

Loreto è un santuario nella regione italiana delle Marche.

32. Medaglietta con le effigi della Madonna di Loreto e di S. Carlo Borromeo

Di forma ovale, con tre sbalzi e appiccagnolo incro-ciati, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta (?).Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,64 g.Dimensioni: 19x13 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-84.

Page 48: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

48

L.: Stojeći lik Bogorodice s Djetetom u zvonolikom plaštu; bočno po jedan viseći svijećnjak, ispod svijećnjaka po jedan anđeo - ikonografski prikaz Bogorodice Loretske. Dvostruka tanka profilacija uokviruje prizor.N.: Tročetvrtinski lik sveca u lijevom profilu koji stoji ispred raspela – sv. Karlo Boromejski. Dvostruka tanka profilacija uokviruje prizor.

33. Medaljica s prikazima Bogorodice Loretske - sv. Križa iz Sirola

Okruglog oblika, s ušicom, oštećena.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 0,48 gMjere: 17x10 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-85 L.: Stojeći lik Bogorodice s Djetetom u zvonolikom plaštu; bočno po jedan viseći svijećnjak - ikonograf-ski prikaz Bogorodice Loretske. Uokvireno dvost-rukom profilacijom koju sačinjavaju tanji i deblji obrub.

N.: Raspelo - sveti Križ iz Sirola, u kutevima križa po jedan stilizirani zrakasti element. Uokvireno dvostrukom profilacijom koju sačinjavaju tanji i deblji obrub.

Sirolo (nedaleko Loreta, u tal. pokrajini Marche), mjesto gdje se nekada nalazilo „Čudotvorno raspelo“ (sv. Križ iz Sirola), danas je ono izloženo u svetištu obližnje Numane.

D.: Figura eretta della Madonna nel mantello scam-panato con il Bambino; su ogni lato un candelabro pendente e sotto ognuno un angelo – raffigurazione iconografica della Madonna di Loreto. Una doppia, sottile sagomatura incornicia la scena.R.: Figura di santo di profilo (sinistro di tre quarti) stante di fronte alla croce – S. Carlo Borromeo. Una doppia, sottile sagomatura incornicia la scena.

33. Medagliette con le effigi della Madonna di Loreto e della S. Croce di Sirolo

Di forma rotonda, con appiccagnolo, danneggiata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,48 g.Dimensioni: 17x10 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-85.

D.: Figura della Madonna in veste scampanata con il Bambino; su ogni lato un candelabro penden-te – raffigurazione iconografica della Madonna di Loreto. Incorniciata in una doppia sagomatura, formata da un bordo più sottile e da uno più grosso.

R.: Crocifisso – Santa Croce di Sirolo, in ognuno degli angoli della croce un elemento raggiante sti-lizzato. Incorniciato da doppia sagomatura formata da un bordo più sottile e da uno più grosso.

Sirolo (nei pressi di Loreto, nella regione italiana delle Marche) è la località dove in origine si trovava il «Crocifisso miracoloso» (la S. Croce di Sirolo), che oggi è esposto nel santuario della vicina Numana.

Page 49: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

49

34. Medaljica s likovima Bogorodice Loretske - sv. Antunom Padovanskim

Srcolikog oblika, s ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 2Materijal: lijevana broncaTežina: 1,06 gMjere: 23x13 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-86 L.: Stojeći lik Bogorodice s Djetetom u zvonolikom plaštu; bočno po jedan viseći svijećnjak - ikonograf-ski prikaz Bogorodice Loretske. Prizor je uokviren dvostrukom profilacijom koja slijedi srcoliki oblik medaljice.N.: Stojeći lik sveca s malim Isusom na desnoj ruci, dok u lijevoj ruci drži ljiljanovu granu – ikonograf-ski tip sv. Antuna Padovanskog. Prizor je uokviren dvostrukom profilacijom koja slijedi srcoliki oblik medaljice.

35. Medaljica s likovima Bogorodice Loretske – sv. Karla Boromejskog (?)

Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima is-takama i ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 1,39 gMjere: 27x20 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-87

L.: Stojeći lik Bogorodice s Djetetom u zvonolikom plaštu; bočno po jedan viseći svijećnjak, ispod

34. Medaglietta con le effigi della Madonna di Loreto e di S. Antonio da Padova

Cordiforme, con appiccagnolo, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 2.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,06 g.Dimensioni: 23x13 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-86.D.: Figura stante della Madonna con Bambino, vestita in un mantello scampanato; su ogni lato un candelabro pendente – raffigurazione iconografica della Madonna di Loreto. La scena è incorniciata da una doppia orlatura che segue la forma a cuore della medaglietta.R.: Figura stante di santo con Gesù Bambino nella mano destra, mentre con la sinistra regge un ramo di giglio – tipo iconografico di S. Antonio da Padova. La scena è incorniciata da una doppia orla-tura che segue la forma a cuore della medaglietta.

35. Medaglietta con le effigi della Madonna di Loreto e di S. Carlo Borromeo (?)

Di forma ovale, con tre sbalzi e appiccagnolo incro-ciati, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,39 g.Dimensioni: 27x20 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-87.

D.: Figura stante della Madonna con il Bambino, vestita di un mantello scampanato; su ogni lato un

Page 50: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

50

njih po jedan mali anđeo - ikonografski prikaz Bogorodice Loretske. Prizor je uokviren profilaci-jom.N.: Poprsje sveca sa svetokrugom iznad glave, u lijevom profilu, u rukama drži raspelo – najvjero-jatnije sv. Karlo Boromejski. Prizor je uokviren profilacijom.

36. Medaljica s prikazima Bogorodice Loretske - Presvetog oltarskog sakramenta

Ovalnog oblika, s ušicom, istrošen plitki reljef.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 0,77 gMjere: 21x14 mmDatacija: 17.-18. st.Inv. br.: NV-88L.: Istrošen i slabo vidljiv plitki reljef sa stojećim likom Bogorodice s Djetetom. Lijevo i desno po jedna viseća svjetiljka - ikonografski tip Bogorodice Loretske. Rub je istaknut profilacijom.N.: Kalež s hostijom – Presveti oltarski sakrament; bočno, antitetično postavljena dva klečeća anđela. Rub je istaknut profilacijom.

37. Medaljica s prikazima Bogorodice Loretske - sv. Antuna Padovanskog

Ovalnog oblika, s ušicom, istrošen plitki reljef.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 1,50 g

candelabro pendente, e sotto un angioletto – raffi-gurazione iconografia della Madonna di Loreto. La scena è incorniciata da una profilatura.R.: Busto di santo con aureola sul capo, di profilo (sinistro), reggente con le mani una croce - presu-mibilmente S. Carlo Borromeo. La scena è incorni-ciata da una profilatura.

36. Medaglietta con le effigi della Madonna di Loreto e del Santissimo Sacramento d’altareDi forma ovale, con appiccagnolo, rilievo basso e consunto.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,77 g.Dimensioni: 21x14 mm.Datazione: XVII-XVIII sec.N.ro inv.: NV-88.D. : Rilievo consunto, basso e difficilmente decifrabile con la figura eretta della Madonna con Bambino. A sinistra e a destra si notano due candelabri pendenti, secondo il tipo iconografico della Madonna di Loreto. L’orlo è accentuato da una profilatura.R.: Calice con l’ostia – Santissimo sacramento; ai lati sono affrontati due angeli genuflessi. L’orlo è accentuato da una profilatura.

37. Medaglietta con le raffigurazioni della Madonna di Loreto e di S. Antonio da Padova

Di forma ovale, con appiccagnolo, rilievo basso e consunto.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.

Page 51: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

51

Mjere: 30x17 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-89

L.: Nazire se stojeći lik Bogorodice s Djetetom u zvonolikom plaštu; bočno po jedan viseći svijećnjak - ikonografski prikaz Bogorodice Loretske.N.: Nazire se lik sveca koji na lijevoj ruci drži maloga Isusa, a u desnoj ljiljanovu granu - sv. Antun Padovanski. Uokolo, s lijeva na desno, teče natpis: S ANTO. = Sv. Antun.

38. Medaljica s prikazima Bogorodice Loretske - sv. Križa iz Sirola

Ovalnog oblika, s dvjema nasuprotnim istakama i ušicom, oštećena, korodirana i izlizana.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 1,93 gMjere: 28x24 mm Datacija: 18. st.Inv. br.: NV-90

L.: Stojeći lik Bogorodice s Djetetom u zvonolikom plaštu; bočno po jedan viseći svijećnjak, ispod njih po jedan mali anđeo - ikonografski prikaz Bogorodice Loretske. Prizor je uokviren profilacijom.N.: U sredini je prikazano raspelo, ispod poprečnog kraka dva anđela koja drže svijeću – ikonografski prikaz sv. Križa iz Sirola.

Peso: 1,50 g.Dimensioni: 30x17 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv. : NV-89.

D.: Si intravede la figura stante, in una veste scam-panata, della Madonna con il Bambino; ad ogni lato un candelabro pendente – tipo iconografico della Madonna di Loreto.R. : Si intravede la figura di un santo che regge con la mano sinistra Gesù Bambino e con la destra un ramo di giglio – S. Antonio da Padova. Sul contor-no, da sinistra a destra, scorre la scritta: S ANTO.= S. Antonio.

38. Medaglietta con le raffigurazioni della Madonna di Loreto e della S. Croce di Sirolo

Di forma ovale, con due sbalzi opposti e appicca-gnolo, danneggiata, corrosa e consunta.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,93 g.Dimensioni: 28x24 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv. : NV-90.

D.: Figura eretta, con veste scampanata, della Madonna con il Bambino; su ogni lato un candela-bro pendente e sotto un angioletto – raffigurazione iconografica della Madonna di Loreto. La scena è incorniciata da una profilatura.R.: Al centro è raffigurata una croce, sotto i bracci orizzontali due angeli reggono una candela – raffi-gurazione iconografica della S. Croce di Sirolo.

Page 52: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

52

39. Medaljica s prikazima Bogorodice Loretske i sv. Križa iz Sirola - Bijega Svete obitelji u Egipat

Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima is-takama i ušicom, oštećena.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 0,89 gMjere: 20x18 mmDatacija: 17. st.Inv. br.: NV-91

L.: Lik Bogorodice Loretske, u zvonolikom plaštu, s Djetetom u naručju, između dva viseća svijećnjaka. Desno od Bogorodice sv. Križ iz Sirola. Prizor je uokviren tankom i glatkom profilacijom.N.: Ikonografski motiv Bijega Svete obitelji u Egipat. Bogorodica s malim Isusom sjedi na magarcu, pred-vodi ih sv. Josip koji uzdama vodi životinju. Krajolik je naglašen s dva palmina stabla. Prizor je uokviren tankom i glatkom profilacijom.

40. Medaljica s prikazom Prijenosa svete Nazaretske kuće – svetačkog lika, fragment

Ulomak medaljice ovalnog oblika.Mjesto nalaza: Kripta 2Materijal: lijevana broncaTežina: 0,53 gMjere: 15x14 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-92

39. Medaglietta con le raffigurazioni della Madonna di Loreto, della S. Croce di Sirolo e della Fuga in Egitto

Di forma ovale, con tre sbalzi e appiccagnolo incro-ciati, danneggiata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,89 g.Dimensioni: 20x18 mm.Datazione: XVII sec.N.ro inv. : NV-91.

D.: Figura della Madonna di Loreto con veste scam-panata e il Bambino in braccio, tra due candelabri pendenti. A destra della Vergine la Santa Croce di Sirolo. La scena è racchiusa da una profilatura sottile e liscia.R.: Motivo iconografico della Fuga in Egitto della Sacra Famiglia. La Madonna con il Bambino cavalca un asino guidato da S. Giuseppe che trattiene l’animale per le briglie. Il paesaggio è sottolineato da due alberi di palma. La scena è racchiusa in una profilatura sottile e liscia.

40. Medaglietta con le effigi della Traslazione del-la Santa Casa di Nazareth e di un’immagine di Santo (frammento)

Frammento di medaglietta di forma ovale.Luogo del ritrovamento: Cripta 2.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,53 g.Dimensioni: 15x14 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-92.

Page 53: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

53

L.: Sveta Nazaretska kućica na čijem krovu sjedi Bogorodica s malim Isusom, a s lijeve strane vidljiv je i anđeo koji nosi kućicu – detalj prijenosa sv. Kuće iz Nazareta za Trsat (međustanica) ili za Loreto. Istaknuta ruba.N.: Na istrošenom reljefnom prikazu razaznaju se dijelovi svetačkog lika u lijevom profilu. Istaknuta ruba.

41. Medaljica s prikazima riječkog „čudotvornog raspela“ - Marije pomoćnice iz Passaua i Chlumeka

Ovalnog oblika, s ušicom, natpisom na naličju, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 11,90 gMjere: 38x26 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-93

L.: U prvome planu riječko „čudotvorno raspelo“(1). Isus na križu, ispod njegovih nogu, na nožištu raspela izgrednikova ruka. Iza, u drugome planu, panorama grada Rijeke s gradskim zidinama. Ispred zidina more s lađama. Bez natpisa. N.: Bogorodica s Djetetom u naručju. Oboje su neokrunjeni i bez svetokruga.* Uokolo, uz rub, teče natpis: S. (ANCTA) M.(ARIA) AVXIL.(IATRICIS) PASSAV.(IENSIS) ET CHLVMEK. S.I. = Sv. Marija pomoćnica iz Pasova (Passau)(2) i Klumeka (3)……?

D. : Sul tetto della Santa Casa di Nazareth è seduta la Madonna con Gesù Bambino; sul lato sinistro è visibile un angelo che trasporta la casetta – det-taglio della Traslazione della S. Casa di Nazareth a Tersatto (tappa intermedia) o a Loreto. Bordo rilevato.R.: Nel rilievo consunto si intravedono appena parti di una figura di santo colta di profilo (sinistro). Bordo rilevato.

41. Medaglietta con le raffigurazioni del Crocifisso di Fiume e di Maria Ausiliatrice di Passau e di Chlumek

Di forma ovale, con appiccagnolo, con scritta sul rovescio, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 11,90 g.Dimensioni: 38x26 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-93.

D.: In primo piano il «crocifisso miracoloso di Fiume» (1). Sotto i piedi del Cristo in croce, sul suppedaneo, la mano del sacrilego. Dietro, in secondo piano, il panorama della città di Fiume con le mura urbane. Davanti a queste ultime il mare con barche. Senza iscrizioni.R.: Madonna con il Bambino in braccio. Ambedue senza corona né aureola.* Sul contorno scorre la seguente scritta: S.(ANCTA) M.(ARIA) AVXIL.(IATRICIS) PASSAV.(IENSIS) ET CHLVMEK.S.I. = S. Maria Ausiliatrice di Passau (2) e Chlumek (3)……?

Page 54: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

54

(1) Riječko „čudotvorno raspelo“ – čuva se u crkvi Sv. Vida u Rijeci (2) Passau – na granici Njemačke i Austrije, glavni hodočasnički centar za vjernike srednje i jugoistočne Europe, posebno nakon oslobođenja Beča od Turaka 1683. godine.(3) Chlumek - svetište u Republici Češkoj

42. Medaljica s prikazom Blažene Djevice Marije iz Einsiedelna

Ovalnog oblika, bez ušice (naknadno perforirana na gornjoj strani), istrošene površine.Mjesto nalaza: Kripta 6Materijal: iskucani brončani limTežina: 1,68 gMjere: 31x26 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-94

L.: Frontalno stojeća Bogorodica s malim Isusom na lijevoj ruci i žezlom u desnoj. Uokolo teče natpis: VERA EFFIGIES. B. V. MARIAE (u ligaturi) EINSIDLEN:(IS) = Vjeran prikaz Blažene Djevice Marije iz Einsiedelna.N.: U sredini, barokno oblikovana poka-znica, uokolo teče natpis: …MARIA EINSI(D)LEN MONSTRANZ = Pokaznica sv. Marije iz Einsiedelna.

Einsiedeln – svetište u Švicarskoj

(1) Il «Crocifisso miracoloso» di Fiume si conserva nella chiesa fiumana di S. Vito.(2) Passau, al confine tra Germania e Austria, di-venne la più importante meta di pellegrinaggio per i fedeli dell’Europa centrale e sud-orientale, specie dopo la liberazione di Vienna dai Turchi nel 1683.(3) Chlumek è un santuario nella Repubblica ceca.

42. Medaglietta con l’effigie della Beata Vergine Maria di Einsiedeln

Di forma ovale, senza appiccagnolo (successiva-mente perforata nella parte superiore), superficie consunta.Luogo del ritrovamento: Cripta 6.Materiale: lamina di bronzo lavorata a sbalzo.Peso: 1,68 g.Dimensioni: 31x26 mm.Datazione: XVIII sec. N.ro inv.: NV-94.D.: Posizione frontale ed eretta della Madonna con Gesù Bambino nella mano sinistra e lo scettro nella destra. Sul contorno la seguente scritta: VERA EFFIGIES B.V.MARIAE (legatura) EINSIDLEN: (IS) = Fedele effigie della Beata Vergine Maria di Einsiedeln.R.: Al centro ostensorio di forma barocca, circondato dalla scritta : …MARIA EINSI(D)LEN MONSTRANZ = Ostensorio di S. Maria di Einsiedeln.

Einsiedeln è un santuario in Svizzera.

* Za razliku od Majke Božje Trsatske, koja je (zajedno s malim Isusom) okrunjena i s aureolama.

* A differenza della Madonna di Tersatto, la quale ( assie-me al Bambino) è incoronata e aureolata.

Page 55: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

55

43. Medaljica s prikazima Bogorodice iz Mondovìja – Jakovljeva sna

Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima is-takama i ušicom, dobro očuvana.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 2,08 gMjere: 24x19 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-95

L.: Dopojasni frontalni prikaz Bogorodice s Djetetom u naručju, s lijeva na desno teče natpis: .LA. M. DI MONDOVÌ = Bogorodica iz Mondovìja N.: Na lijevoj strani medaljice klečeći lik s aureolom iznad glave, okrenut prema anđelu koji silazi s neba. Između su postavljene ljestve koje se protežu od zemlje prema nebu. Jakovljeve ljestve imaju proročko značenje, kao i natpis. Od lijeve strane prema desnoj teče natpis: S. IAC. GAVI. FILIA, u odsječku: ROMA.

Mondovì – svetište u Italiji, pokrajina Piemonte.

44. Medaljica s prikazima Rođenja – Bijega Svete obitelji u Egipat

Ovalnog oblika, s križno postavljenim trima ista kama (treća odlomljena) i ušicom, korodirana, oštećena.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 1,76 gMjere: 25x22 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-96

43. Medaglietta con le effigi della Madonna di Mondovì e del Sogno di Giacomo

Di forma ovale, con tre sbalzi e appiccagnolo incro-ciati, ben conservata.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 2,08 g.Dimensioni: 24x19 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-95.

D.: Raffigurazione frontale del busto della Madonna con Bambino in braccio, da sinistra a destra si leg-ge: .LA. M. DI MONDOVÌ =Madonna di Mondovì.R.: Sul lato sinistro della medaglietta figura ingi-nocchiata e aureolata, rivolta verso un angelo che scende dal cielo. Tra loro una scala che si protende dalla terra al cielo. Le scale di Giacomo hanno un significato profetico, come la stessa scritta. Da sinistra a destra la seguente scritta: S. IAC. GAVI. FILIA, nell’esergo: ROMA.

Mondovì è un santuario in Piemonte, Italia.

44. Medaglietta con le raffigurazioni della Natività e della Fuga in Egitto

Di forma ovale, con tre sbalzi (di cui uno spezzato) e appiccagnolo incrociati, corrosa, danneggiata.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 1,76 g.Dimensioni9: 25x22 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-96.

Page 56: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

56

L.: Ikonografski motiv Rođenja Isusa Krista. Mali Isus leži na slami, iza njega se naziru dvije male životinjske glavice (glave magarca i vola). Centralno, na samome vrhu sjaji petokraka zvi-jezda. Lijevo od Novorođenčeta kleči Bogorodica, a desno sv. Josip. Prizor je uokviren profilacijom koja teče uz rub medaljice.N.: Ikonografski motiv Bijega Svete obitelji u Egipat. Bogorodica s malim Isusom sjedi na magarcu, pred-vodi ih sv. Josip koji uzdama vodi životinju. Krajolik je naglašen s dva palmina stabla. Prizor je uokviren profilacijom koja teče uz rub medaljice.

45. Medaljica s likovima Isusa Krista (?) - sveca Okruglog oblika, s ušicom, oštećena, probijena.Mjesto nalaza: Kripta 1Materijal: lijevana broncaTežina: 0,48 gMjere: 17x11 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-97

L.: Poprsje Isusa Krista (?) ili sveca u lijevom pro-filu. Uokvireno jednostavnom profilacijom.N.: Poprsje sveca u lijevom profilu. Uokvireno jed-nostavnom profilacijom.

D.: Motivo iconografico della nascita di Gesù Cristo. Il Bambino giace sulla paglia, alle sue spalle si intravedono due piccole teste animali (del bue e dell’asinello). Al centro, proprio in cima, brilla una stella a cinque punte. A sinistra del Bambinello è inginocchiata la Madonna, a destra S. Giuseppe. La scena è incorniciata da una profilatura che scorre lungo il bordo della medaglietta.R.: Motivo iconografico della Fuga della Sacra Famiglia in Egitto. La Madonna con il Bambino siede in groppa all’asino, guidato da S. Giuseppe che conduce l’animale per le briglie. Il paesaggio è sottolineato da due alberi di palma. La scena è incorniciata da una profilatura che scorre lungo il bordo della medaglietta.

45. Medaglietta con le effigi di Gesù Cristo (?) e di un Santo

Di forma rotonda, con appiccagnolo, danneggiata, perforata.Luogo del ritrovamento: Cripta 1.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,48 g.Dimensioni: 17x11 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv. NV-97.

D.: Busto di Gesù Cristo (?) o di un santo, di profilo (sinistro). Incorniciato da una semplice profilazio-ne.R.: Busto di santo, di profilo (sinistro). Incorniciato da una semplice profilazione.

Page 57: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

57

46. Medaljica s likovima svetacaOkruglog oblika, s ušicom.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 0,76 gMjere: 19x13 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-98

L.: Likovi sveca i svetice u stojećem stavu, lijevo natpis: S. IGN /sv. Ignacije Loyola (?) u redovničkoj odjeći i s otvorenom knjigom u ruci/, desno, uz sveticu: S. F. /sv. Franciska (?)/.N.: Centralno stojeći lik ispod kojeg su, lijevo i desno, prikazane dvije glave sa svetokrugom. Stojeći lik ima koplje, a pored glave, lijevo i desno, po jedno slovo: S. T.(?). Lijevo, iznad ženskog poprsja stoje kratice: S. I(?)., dok je desno poprsje obilježeno slovima: S. H(?).

47. Medaljica s prikazom sveca, fragment

Ulomak medaljice ovalnog oblika.Mjesto nalaza: Kripta 2Materijal: lijevana broncaTežina: 0,39 gMjere: 13x12 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-99

L.: Na ulomku (donji dio medaljice) je vidljiv fron-talno stojeći lik sveca, s njegove lijeve strane slovo: .S., a s desne: O. Istrošena obruba.

46. Medaglietta con effigi di SantiDi forma rotonda, con appiccagnolo.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,76 g.Dimensioni: 19x13 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-98.

D.: Figure di santo e di santa in posizione eretta, a sinistra la seguente iscrizione: S. IGN /S. Ignazio di Loyola (?) nel saio e con un libro aperto in mano/, a destra, accanto a una santa: S.F./Santa Francesca(?)/.R.: Figura centrale in posizione eretta, sotto alla quale, a destra e a sinistra, sono raffigurate due teste aureola-te. La figura stante regge una lancia; accanto alla testa, a sinistra e a destra, una lettera: S. T.(?). A sinistra, sovrastanti un busto femminile, le sigle: S. I(?)., mentre il busto destro è accompagnato dalle seguenti lettere: S. H(?).

47. Medaglietta con l’effigie di un Santo, fram-mento.

Frammento di medaglietta di forma ovale.Luogo del ritrovamento: Cripta 2.Materiale: bronzo fuso. Peso: 0,39 g.Dimensioni: 13x12 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-99.

D.: Sul frammento (parte inferiore della meda-glietta) è visibile la figura di un santo in posizione frontale eretta, sul suo lato sinistro la lettera: S., sul

Page 58: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

58

N: Prepoznatljiv je samo dio s odsječkom unutar kojeg stoji natpis : ROMA. Istrošena obruba.

48. Medaljica neprepoznatljiva sadržajaOvalnog oblika, s ušicom, znatno oštećena, ko-rodirana, istrošene površine.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 2,03 gMjere: 30x17 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-100

L.: Na izlizanoj površini naslućuje se poprsje svetice u lijevom profilu, kao i tragovi natpisa. Obrub je samo djelomično sačuvan.N.: Na izlizanoj površini nazire se poprsje svetice s naglašenom aureolom, u lijevom poluprofilu. Vidljivi su samo tragovi natpisa. Obrub je samo djelomično sačuvan.

49. Medaljica, nečitkaOvalnog oblika, horizontalno prelomljena u dva dijela, vrlo oštećena, korodirane površine, u potpu-nosti nečitka.Mjesto nalaza: Kripta 10Materijal: lijevana broncaTežina: 0,28 gMjere: 14x13 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-101

destro: O. Bordo consunto.R.: È decifrabile solamente la parte con l’esergo all’interno del quale c’è la scritta: ROMA. Bordo consunto.

48. Medaglietta di contenuto indecifrabileDi forma ovale, con appiccagnolo, notevolmente danneggiata, corrosa, superficie consunta.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 2,03 g.Dimensioni: 30x17 mm.Datazione: XVIII sec. N.ro inv.: NV-100.

D.: Sulla superficie corrosa si intuiscono il busto di una santa di profilo (sinistro), come pure tracce di una scritta. Il bordo si è conservato solo in parte.R.: Sulla superficie corrosa si intuisce il busto di una santa con accentuata aureola, di mezzo profilo (sinistro). Sono visibili solo tracce di una scritta. Il bordo si è conservato solo in parte.

49. Medaglietta, indecifrabileDi forma ovale, spezzata in due parti in senso oriz-zontale, molto danneggiata, superficie corrosa, del tutto indecifrabile.Luogo del ritrovamento: Cripta 10.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,28 g.Dimensioni: 14x13 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-101.

Page 59: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

59

L.: U potpunosti nečitka.N.: U potpunosti nečitka.

50. Medaljica, nečitkaDio medaljice okrugla oblika, s oštećenom ušicom, korodirana, nečitka.Mjesto nalaza: Kripta 11Materijal: lijevana broncaTežina: 0,65 gMjere: 23x11 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-102

L.: Zbog istrošenosti nemoguće iščitati sadržaj.N.: Zbog istrošenosti nemoguće iščitati sadržaj.

51. Medaljica, nečitkaOvalnog oblika, bez ušice, blago konveksno/konkavne površine, istrošena i nečitka.Mjesto nalaza: Kripta 8Materijal: broncaTežina: 0,23 gMjere: 12x10 mmDatacija: 18. st.Inv. br.: NV-103

L.: Vrlo istrošeno i u potpunosti nečitko.N.: Vrlo istrošeno i u potpunosti nečitko.

D.: Del tutto indecifrabile.R.: Del tutto indecifrabile.

50. Medaglietta indecifrabileParte di medaglietta di forma rotonda, con appicca-gnolo danneggiato, corrosa, indecifrabile.Luogo del ritrovamento: Cripta 11.Materiale: bronzo fuso.Peso: 0,65 g.Dimensioni: 23x11 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-102.

D.: A causa della corrosione è impossibile decifrar-ne il soggetto.R.: A causa della corrosione è impossibile decifrar-ne il soggetto.

51. Medaglietta indecifrabileDi forma ovale, senza appiccagnolo, superficie leg-germente concavo/convessa, corrosa, indecifrabile.Luogo del ritrovamento: Cripta 8.Materiale: bronzo.Peso: 0,23 g.Dimensioni: 12x10 mm.Datazione: XVIII sec.N.ro inv.: NV-103.

D.: Molto consunto e del tutto indecifrabile.R.: Molto consunto e del tutto indecifrabile.

Page 60: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

60

Literatura / Bibliografia

ABAFFY, M., Nirnberški nakladnici grafika Paulus Fürst i Johann Hoffmann u Valvasorovoj grafičkoj zbirci Nadbiskupije zagrebačke, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29, Zagreb 2005., str. 158-160.

BARTOLI, L., La chiave per la comprensione del simbolismo e dei segni nel sacro, Trieste 1986.

BERTOŠA, S., O samostanu Sv. Teodora u Puli, Istarska Danica 2003., Pazin 2002., str. 146-148.

BERTOŠA, S., Prilog poznavanju crkvene povijesti grada Pule od XVII. do XIX. stoljeća, Croatica Christiana Periodica, 47, Zagreb 2001., str. 103-105, 109, 111, 118-122, 145, 146, 147.

CANDUSSIO, A., Medagliette e crocifissi devozionali di epoca rinascimentale rinvenuti nel territorio Friulano, Quaderni Friulani di Archeologia, III, Udine 1993, 146-147.

CAPRIN, G., L’Istria nobilissima, I., pretisak, Trieste 1992., str. 156.

CVETNIĆ, S., Grafički listovi Johanna Christopha Haffnera u osiječkih kapu-cina, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 24, Zagreb 2000.,

str. 155-159.

DE FRANCESCHI, C., Alcuni cenni sugli antichi monasteri femminili di Pola (S. Teodoro e S. Caterina), Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, v. III., N. S., (LV della Raccolta), Venezia 1954., str. 5-21.

DOBRINIĆ, J., Riječke i trsatske zavjetne medalje, medaljice i medaljoni/Medaglie, medagliette e medaglioni ex voto di Fiume e Tersatto, Rijeka 2001.. str. 63-64, 75-76, 93-94.

GRAH, I., Izvještaji pulskih biskupa Svetoj Stolici (1592.-1802.), Croatica Christiana Periodica, 20, Zagreb 1987., str. 31, 33, 38, 45, 50, 62, 64.

KANDLER, P., Cenni al forestiero che visita Pola (1845), u „Notizie storiche di Pola, Parenzo 1876, str. 65, 77.

KANDLER, P., Indicazioni per riconoscere le cose storiche del Litorale, Trieste, 1855., str. 31.

KANDLER, P., Anno 1460, IV., Codice diplomatico istriano, pretisak 1986., Trieste, elementi n. 1108, str.1887-1888.

KNEZ, D., Svetinjice iz zbirke Narodnega muzeja v Sloveniji, Ljubljana 2001., str. 9-13, 37, 39-41, 44, 70, 72, 73, 90, 102.

KRNJAK, O., Svetačke medaljice iz Brkača kod Motovuna, Histria archaeolo-gica, 33/2004, Pula 2006., str. 111-143.

KRNJAK, O., Svetačke medaljice iz Ćićarije, Buzetski zbornik, 34, Buzet 2007., str. 205-215.

KRNJAK, O., 2008., Svetačke medaljice iz Ćićarije, Zbornik Općine Lanišće, Lanišće 2008., 43-53.

KRNJAK, O., Svetačke medaljice iz Arheološkog muzeja Istre u Puli, Zbornik radova 5. međunarodnog numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj (INCC 2007), Acta Numismatica, Rijeka 2008., 139-153.

KUDIŠ, N. - LABUS, N., U kraljevskim stranama i pod Svetim Markom, Vizitacije u pulskoj biskupiji na austrijskom i mletačkom području godine 1658. i 1659., Rijeka 2003., 355.

Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1979.

MARSETIČ, R., Le sepolture a Pola dal Medioevo alla metà del XIX secolo, La Ricerca, 56, Rovigno 2009., str. 2-5.

MAŠIĆ, B. – PLEŠE, T., O dijelu numizmatičkih nalaza otkrivenih uz crkvu Blažene Djevice Marije u Remetama, Numizmatičke vijesti, 61, Zagreb

Page 61: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

61

2008., str. 226.-227.

MILANESE, M., Arqueologia i devoció religiosa en les recents excatavaci-ons de l’Alguer, u: http://www.publivideo.it/alguer/85/recuperant.htm (12.01.2005.)

Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002., 354.

OSTOJIĆ, I., Sv. Teodor u Puli, u „Benediktinci u Hrvatskoj“, sv. III., Split 1965., str. 173-175.

PETRONIO, P., Memorie sacre e profane dell’Istria, Trieste 1968., str. 262.

QUIN, J., I.H.S., u: Suvremena katolička enciklopedija, Laus, Split 1998., str. 365.

STARAC, A., Pula-gradska četvrt Sv. Teodora, u „Hrvatski arheološki godiš-njak“, 2/2005., Zagreb 2006., str. 235-238.

Statut pulske općine (Statuta Communis Polae), pretisak, Pula 2000., str. 116.

Sv. Benedikt iz Nursije, životopis-štovanje-molitve, Izdavač: HKD sv. Jeronima (urednik M. Zefić), Zagreb 2002.

TOMASINI, G. P., Commentari della città di Pola e sua diocesi, l’Archeografo Triestino, v. IV, Trieste 1837, str. 472.

ŠKROBONJA, A., Sveti od zdravlja, Zagreb 2004.

Page 62: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj
Page 63: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj

63

Tiskano u Hrvatskoj, prosinca 2010.Stampato in Croazia, dicembre 2010

CIP - Katalogizacija u publikaciji Sveučilišna knjižnica u Puli

UDK 904:726.71>(497.5 Pula):248.158”13/16”

KRNJAK, Ondina Svetačke medaljice : pobožna znamenja žiteljica samostana Sv. Teodora u Puli : izložba = Le medagliette devozionali : insegne religiose delle abitanti il convento di San Teodoro a Pola : mostra / Ondina Krnjak ; <prijevod, traduzione Elis Barbalich-Geromella ; fotografije, fotografie Alfio Klarić ... et al.>. - (Katalog = Catalogo ; 81)

Bibliografija.

ISBN 978-953-6153-68-8

ISBN 978-953-6153-68-8

Page 64: Izložba Mostra - Istarsko povijesno društvoipd-ssi.hr/Pozivnice/Katalog Svetacke medaljice u Pazinu.pdfdr. sc. Alka Starac. Tijekom višegodišnjih arheoloških radova, na čitavoj