Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj ...
Transcript of Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj ...
godina 34 travanj 2018 broj 1 7ndash43
7
0
5
25
75
95
100
logo - prijedlog
13 srpnja 2013 103417
Creative Commons Attribution-NonCommercial 40 International License
Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
DOI 1011567met3411UDK 3428143517553[(49711Sandžak=1634)rdquo19482011rdquo
Pregledni radPrimljeno 27062018
Prihvaćeno 28092018
Saša MrduljašInstitut društvenih znanosti Ivo Pilar ndash Područni centar Split Splitsasamrduljaspilarhr
SAŽETAK
Unatoč tome što je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije po nizu značajki predstavlja njezin posebni segment U kontekstu te posebnosti po-kušalo se utvrditi u kojoj je mjeri popisno iskazivanje njezinih pripadnika o etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti bilo sukladno izjašnjavanju Bošnjaka u Bosni i Hercego-vini kako na razini ukupnog Sandžaka tako i njegova srpskog te crnogorskog dijela Ujedno analizom je omogućena i usporedba Bošnjaka u navedena dva dijela Sandža-ka Predmet istraživanja ponajprije su bili rezultati popisa provedenih između 1948 i 2011 s obzirom na to da pružaju uvid u takav tip očitovanja kod svih etničkih skupina pa tako i bošnjačke Mada popisi iz 1948 1953 i 1961 upravo u slučaju Boš-njaka nisu bili usklađeni s realnošću njihove samosvojnosti ipak su im nudili određenu mogućnost da je iskažu To su Bošnjaci Bosne i Hercegovine velikom većinom i činili U Sandžaku je bilo bitno drugačije s tim da su postojale očite razlike između njegova dva dijela Do ujednačivanja dolazi nakon što je krajem šezdesetih politički prihva-ćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo U popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci Bo-sne i Hercegovine i Sandžaka gotovo se u potpunosti identificiraju kao pripadnici te narodne cjeline Određene razlike nanovo se pojavljuju nakon što je u bošnjačkom korpusu početkom devedesetih prihvaćeno bošnjačko ime kao nacionalno Popisi koji su slijedili u Srbiji i Crnoj Gori (200203 i 2011) pokazali su da se znatni dio Sandža-klija i nadalje doživljava Muslimanima Nasuprot tome popis koji je 2013 proveden u Bosni i Hercegovini očitovao je da je u toj zemlji bošnjačko ime gotovo u potpunosti prevladalo među nekadašnjim Muslimanima
KLJUČNE RIJEČI Sandžak Bosna i Hercegovina Bošnjaci Srbi Crnogorci popisi stanovništva
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
8
1 UVOD
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije po svom geografskom položaju povijesnom razvoju i političkim prilikama s kojima se suočavala ili suočava predstavlja njezin posebni ogranak Ta se po-sebnost ogleda i u tome da je prvi suvremeni popis stanovništva BiH a time i tamošnjih Bošnjaka proveden 1879 a na Sandžaku sukladno okolnostima u kojima je bio tek četrdesetak godina poslije tj 1921 U ovom radu bit će prezentirani podaci koji pružaju uvid u etničke značajke Sandžaka kako za navedeni popis tako i za sve naredne zaključno s posljednjim iz 2011 dakle podaci popisa koji su se proveli u više država odnosno u Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca (SHS) (od 1929 Kraljevini Jugoslaviji) Socijalističkoj Jugoslaviji Saveznoj Republici JugoslavijiDržavnoj zajednici Srbije i Crne Gore (1992 ndash 20032003 ndash 2006) te u samostalnoj Srbiji i Crnoj Gori (od 2006)
Pokazatelji koji će biti predočeni odnose se na ukupnu populaciju San-džaka te su uvidom u njih moguće raznovrsne analize usporedbe i zaključ-ci ndash od analiza koje bi polazile od razmatranja cjeline sandžačkog stanovniš-tva pojedinih etničkih skupina unutar njega i njihovih brojčanih suodnosa pa sve do onih koje bi se zadržavale na razini pojedinačnih upravno-teri-torijalnih jedinica Kako smo u svome radu fokusirani na bošnjačku zajed-nicu ovdje ćemo se zadržati na jednom sasvim određenom istraživačkom cilju Naime pokušat ćemo utvrditi u kojoj je mjeri popisno iskazivanje njenih pripadnika o etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti bilo sukladno izjašnjavanju Bošnjaka u BiH kako na razini ukupnog Sandžaka tako i njegova srpskog i crnogorskog dijela Istovremeno će nam analiza omogućiti i usporedbu popi-snog izjašnjavanja Bošnjaka u navedena dva dijela Sandžaka
U vezi s iznesenim ciljem prva dva popisa onaj iz 1921 te sljedeći iz 1931 praktično su neupotrebljiva jer nisu registrirala etničku pripadnost U njima su iskazani podaci o vjeri i materinjem jeziku te se do podataka o etničkoj pripadnosti može doći samo posredno tj kombinacijom tih dvaju pokazatelja Valja imati na umu da tako dobiveni podaci koji imaju tek pri-bližnu vrijednost ne znače da bi se i popisano stanovništvo da je tih godina imalo priliku izjašnjavanja o svojoj etničkoj pripadnosti tako i izjasnilo No riječ je o popisima koji imaju referentnu važnost za naredna razdoblja te stoga ovdje prilažemo i njihove pokazatelje
Predmet naše analize prije svega će biti rezultati popisa koji su prove-deni od 1948 do 2011 oni koji omogućuju uvid u etničko ili nacionalno pozicioniranje svih etničkih skupina pa tako i bošnjačke Mada popisi iz 1948 1953 i 1961 sukladno političkim prilikama upravo u slučaju Boš-
9
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
njaka nisu bili usklađeni s realnošću njihove samosvojnosti ipak su nudili mogućnosti preko kojih su i oni mogli iako neizravno iskazati vlastitu sa-mobitnost Od 1971 u uvjetima političkog priznanja nacionalne posebnosti Bošnjaka tada kao raquoMuslimanalaquo nastaju kvalitativno nove okolnosti koje se iskazuju i prilikom popisa One se donekle mijenjaju po zamjeni musliman-skog nacionalnog imena bošnjačkim početkom devedesetih o čemu svjedoče i rezultati popisa kojima je Sandžak obuhvaćen nakon raspada Socijalističke Jugoslavije
2 OBLIKOVANJE MUSLIMANSKEBOŠNJAČKE NACIJE
U jezičnom smislu južnoslavenski prostor podijeljen je na zapadnu i istočnu cjelinu Zapadnoj pripadaju Slovenci Hrvati Bošnjaci Srbi i Crno-gorci a istočnoj Bugari i Makedonci Zapadna južnoslavenska formacija di-jeli se pak na dvije podcjeline jednoj pripadaju slovenski govori a drugoj govori Hrvata Bošnjaka Srba i Crnogoraca Ta druga podcjelina budući da se nalazi između slovenske i bugarsko-makedonske zone naziva se raquosre-dišnjim južnoslavenskim jezičnim dijasistemomlaquo unutar kojeg su i najuda-ljeniji govori međusobno razumljivi (v Brozović 1997 127 Brozović i Ivić 1988 1-5 Jahić 1991 9-15 Lisac 1996 9-21)
Jezična uvjetno rečeno istovrsnost značajno je utjecala na nacionalno-formativne napore koji u hrvatskoj i srpskoj sredini počinju u prvoj polovini 19 stoljeća U svojem početnom obliku oni su težili da pod jednim imenom i unutar jedne nacije okupe cjelinu ili veći dio slavenske populacije nave-denog prostora i to unatoč različitosti njezina političko-povijesnog razvoja i iskustva te vjerskoj heterogenosti očitovanoj u pripadnosti katolicizmu pravoslavlju i islamu No vrlo se brzo pokazalo da se ovdašnje katolike i pravoslavce ne može unificirati putem transkonfesionalnih nacionalno-idejnih konstrukcija Umjesto toga približno do kraja 19 stoljeća okončava se iden-tifikacija katoličkog življa s nacionalnim hrvatstvom te pravoslavnog uz posebnost crnogorskog raquoslučajalaquo sa srpstvom (v Banac 1988 75-116)
Do tada još uvijek nije bilo jasno što bi u nacionalnom smislu trebali biti ovdašnji muslimani (dalje Bošnjaci) U vremenu otpočinjanja nacionalno-formativnih procesa oni su bili dijelom Osmanskog Carstva tj islamsko-teokratske države na čelu sa sultanom ujedno i kalifom ili predvodnikom sunitskih muslimana (Matuz 1992 56-64) S tim su se Carstvom poistovjeći-vali bili mu odani te time ostali izvan procesa koji su vodili oblikovanju nacija Taj tip odanosti zadržao se kod bosanskohercegovačkih Bošnjaka i nakon što je tu zemlju 1878 zauzela Austro-Ugarska zbog toga što je BiH nominalno ostala
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
10
pod Osmanskim Carstvom te što je ono već u susjednom Sandžaku pretežito nastanjenom Bošnjacima zadržalo svoje pozicije
U tim uvjetima pokušaji Austro-Ugarske da kod stanovništva BiH ukori-jeni ideju nacionalnog bošnjaštva nisu davali rezultate ne samo među katoli-cima i pravoslavcima koji se identificiraju s hrvatstvom odnosno srpstvom već ni među samim muslimanima (Kraljačić 1987 276) Tako su praktično sve njihove organizacije u svom nazivu nosile samo vjerski tj musliman-ski naziv (Filandra 1998 16) Promjene će nastupiti nakon što 1908 Austro-Ugarska anektira BiH te poslije balkanskih ratova 1912 ndash 1913 za kojih je Osmansko Carstvo izgubilo gotovo sve europske posjede
Identifikacija s tim Carstvom više nije imala političkog smisla te su se Bošnjaci jednostavno morali okrenuti drugim mogućnostima U njihovoj sredini već su bile duboko ukorijenjene hrvatska i srpska nacionalna ideja koje su im bile prilagođene svojom transkonfesionalnom širinom Na Bošnjake su gledale kao na islamizirane Hrvate tj Srbe te priželjkivale njihovu inkor-poraciju u vlastite nacionalne okvire Tako se krajem austrougarske vlasti u vremenu do kojeg nisu izgradili vlastitu nacionalnu misao kad čine tek tridese-tak posto stanovništva BiH u kojem su stiješnjeni između brojnijih i državo-tvorno aktivnih Hrvata i Srba Bošnjaci sve više otvaraju prema nacionalnim idejama tih naroda posebice prema hrvatskoj (v Hadžijahić 1990 220)
U Kraljevini Srba Hrvata i SlovenacaJugoslaviji što je vidljivo već iz njezina prvotnog naziva nije se priznavala etnička posebnost kako Bošnja-ka tako ni Crnogoraca te Makedonaca Unatoč tome što su na hrvatskoj i srpskoj strani postojala različita očekivanja u odnosu na nacionalno opre-djeljenje Bošnjaka obostrano je prevladavalo uvjerenje da oni jedino mogu biti Hrvati ili Srbi U tim okolnostima kada gotovo moraju birati između hrvatstva i srpstva nastavljala se sada već u znatnijoj mjeri inklinacija Boš-njaka nacionalnom hrvatstvu (Pribićević 1990 24)
Cijeli taj proces ipak se pretežito zadržavao na razini deklarativnosti i to unutar društvene elite bošnjačke zajednice Vodeća stranka u njoj Jugoslaven-ska muslimanska organizacija (JMO) primarno je težila očuvanju kohezije te ako je moguće i teritorijalnog jedinstva vlastitog naroda (Boban 1965 259-260 316) Stoga je unutar bošnjačkoga korpusa izbjegavala unositi ili produbljivati dilemu vezanu uz nacionalno izjašnjavanje pa i ono koje bi bilo afirmativno za bošnjačku nacionalnu samobitnost Pitanje odabira naci-onaliteta nije samo prijetilo rastvaranju unutrašnjeg jedinstva već je u ozrač-ju međunacionalnih tenzija kakvo je vladalo u Kraljevini i izlagalo boš-njački korpus dodatnim konfrontacijama Djelujući u tim prilikama unatoč hrvatskim i u manjoj mjeri srpskim tendencijama među Bošnjacima JMO
11
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
je u osnovi vodio samosvojnu politiku nerijetko suprotnu od onih koje su prevladavale među Hrvatima i Srbima (Purivatra 1974) Time je i bez nekog formalnog isticanja bošnjačke posebnosti davao na znanje da uistinu pred-vodi zasebnu etničku formaciju
Na prostorima bivše Jugoslavije Drugi svjetski rat okončan je pobjedom Narodno-oslobodilačkog pokreta pod vodstvom Komunističke partije Ju-goslavije (KPJ) Time su omogućene dalekosežne promjene na nacionalnom polju uz ostalo i preustrojem Jugoslavije u federaciju šest republika U sklo-pu tog preustroja oblikovana je i Narodna (od 1963 Socijalistička) Republi-ka BiH koja je imala biti svojevrsnom tampon-zonom između Hrvatske i Srbije takvom koja će pridonijeti trajnom otklanjanju konfliktne dimenzije hrvatsko-srpskih odnosa (Isaković 1990 300)
Osim toga KPJ je još u predratnom a posebice u ratnom razdoblju uvi-đala posebnost položaja u kojem se nalazila bošnjačka zajednica kao i da raquootimanjelaquo za nju produbljuje hrvatsko-srpski jaz Stoga je otvarala prostor afirmaciji bošnjačke posebnosti (Duraković 1993 165) No ni ona nije bila imu-na na duboko ukorijenjene percepcije po kojima su Bošnjaci porijeklom Hr-vati i Srbi te da je gotovo prirodno da to raquoiznovalaquo budu (v Kamberović 2009 59) Zbog tih je kontradikcija politika KPJ (od 1952 Saveza komunista JugoslavijeSKJ) još dugo nakon rata bila dvoznačna u odnosu na rješenje raquobošnjačkog pitanjalaquo
S jedne strane prekinuta je propaganda usmjerena na raquonacionaliziranjelaquo Bošnjaka u hrvatskom ili srpskom smislu dok s druge nije ometano njiho-vo izjašnjavanje kao Srba Hrvata ili Crnogorca Osim toga dok je KPJ dala snažan poticaj etabliranju crnogorske i makedonske nacije izbjegla je takvo što učiniti u bošnjačkom slučaju s tim da je ostavljala određeni pojmov-no nedefinirani prostor iskazivanju bošnjačke etničke posebnosti a time i distanciranju od nacionalnoga hrvatstva srpstva te sada već i crnogorstva Tako su se u prvom popisu stanovništva iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo u idućem iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo a u onom iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo Tek su tijekom druge polovine šezdesetih donesene političke odluke kojima je konačno prihvaćeno da je riječ o posebnoj naciji te joj je pritom određen naziv raquoMuslimanilaquo (Kamberović 2009 61) Tako će se tj kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo na iduća tri jugoslavenska popisa iz 1971 1981 i 1991 odrediti golema većina Bošnjaka
Političkim raquopotvrđivanjemlaquo muslimanske nacije razriješeno je jedno dugo otvoreno pitanje iz sfere (među)nacionalnih statusa i odnosa No riječ je bila o naciji kojoj je za ime određen vjerski naziv što svakako nije bilo naj-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
12
sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)
3 POJAM SANDŽAKA
Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore
U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)
Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj
13
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)
Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka
Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
14
nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima
Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)
Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)
Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav
Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994
15
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE
41 Popis iz 1921
U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga
Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
16
Tabl
ica
1
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
921
Tabl
e 1
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
921
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1921
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
OKR
UG
PRI
JEP
423
2224
570
581
1771
941
933
01
419
2699
1-
00
396
09
Opć
ina
Prije
polje
3329
940
282
2360
709
290
933
0399
2-
00
260
8Sr
ez M
ileše
va15
639
7238
463
8401
537
-0
015
637
100
-0
02
00
Srez
Nov
a Va
roš
9798
8035
820
1763
180
-0
097
7199
7-
00
270
3Sr
ez P
ribo
j13
556
8357
616
5195
383
40
013
215
975
-0
034
12
5O
KRU
G R
AŠK
A72
365
287
2339
743
361
599
281
04
699
4496
719
442
747
70
7O
pćin
a N
ovi P
azar
111
8516
5214
892
9583
123
82
110
585
946
198
18
402
36
Srez
Dež
eva
258
0316
864
654
8939
346
-0
025
761
998
10
041
02
Srez
Sje
nica
225
0386
4138
413
820
614
420
221
605
960
867
39
310
1Sr
ez Š
tavi
ca12
874
1566
122
113
0787
81
00
119
9393
287
86
83
00
OKR
UG
PLJ
EVLJ
A26
798
1730
664
693
5634
913
60
526
723
997
160
159
02
Opć
ina
Plje
vlja
6356
2287
360
3933
619
136
21
6281
988
160
359
09
Srez
Bol
jani
ć93
7658
0761
935
6938
1-
00
9376
100
-0
0-
00
Srez
Plje
vlja
110
6692
1283
218
5416
8-
00
110
6610
0-
00
-0
0O
KRU
G B
IJELO
P
261
4712
022
460
141
0553
920
01
261
3610
08
00
30
0O
pćin
a Bi
jelo
Pol
je33
0010
4831
822
3467
718
05
3294
998
40
12
01
Srez
Bije
lo P
olje
123
4875
3461
048
1239
02
00
123
4410
04
00
-0
0
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
8
1 UVOD
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije po svom geografskom položaju povijesnom razvoju i političkim prilikama s kojima se suočavala ili suočava predstavlja njezin posebni ogranak Ta se po-sebnost ogleda i u tome da je prvi suvremeni popis stanovništva BiH a time i tamošnjih Bošnjaka proveden 1879 a na Sandžaku sukladno okolnostima u kojima je bio tek četrdesetak godina poslije tj 1921 U ovom radu bit će prezentirani podaci koji pružaju uvid u etničke značajke Sandžaka kako za navedeni popis tako i za sve naredne zaključno s posljednjim iz 2011 dakle podaci popisa koji su se proveli u više država odnosno u Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca (SHS) (od 1929 Kraljevini Jugoslaviji) Socijalističkoj Jugoslaviji Saveznoj Republici JugoslavijiDržavnoj zajednici Srbije i Crne Gore (1992 ndash 20032003 ndash 2006) te u samostalnoj Srbiji i Crnoj Gori (od 2006)
Pokazatelji koji će biti predočeni odnose se na ukupnu populaciju San-džaka te su uvidom u njih moguće raznovrsne analize usporedbe i zaključ-ci ndash od analiza koje bi polazile od razmatranja cjeline sandžačkog stanovniš-tva pojedinih etničkih skupina unutar njega i njihovih brojčanih suodnosa pa sve do onih koje bi se zadržavale na razini pojedinačnih upravno-teri-torijalnih jedinica Kako smo u svome radu fokusirani na bošnjačku zajed-nicu ovdje ćemo se zadržati na jednom sasvim određenom istraživačkom cilju Naime pokušat ćemo utvrditi u kojoj je mjeri popisno iskazivanje njenih pripadnika o etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti bilo sukladno izjašnjavanju Bošnjaka u BiH kako na razini ukupnog Sandžaka tako i njegova srpskog i crnogorskog dijela Istovremeno će nam analiza omogućiti i usporedbu popi-snog izjašnjavanja Bošnjaka u navedena dva dijela Sandžaka
U vezi s iznesenim ciljem prva dva popisa onaj iz 1921 te sljedeći iz 1931 praktično su neupotrebljiva jer nisu registrirala etničku pripadnost U njima su iskazani podaci o vjeri i materinjem jeziku te se do podataka o etničkoj pripadnosti može doći samo posredno tj kombinacijom tih dvaju pokazatelja Valja imati na umu da tako dobiveni podaci koji imaju tek pri-bližnu vrijednost ne znače da bi se i popisano stanovništvo da je tih godina imalo priliku izjašnjavanja o svojoj etničkoj pripadnosti tako i izjasnilo No riječ je o popisima koji imaju referentnu važnost za naredna razdoblja te stoga ovdje prilažemo i njihove pokazatelje
Predmet naše analize prije svega će biti rezultati popisa koji su prove-deni od 1948 do 2011 oni koji omogućuju uvid u etničko ili nacionalno pozicioniranje svih etničkih skupina pa tako i bošnjačke Mada popisi iz 1948 1953 i 1961 sukladno političkim prilikama upravo u slučaju Boš-
9
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
njaka nisu bili usklađeni s realnošću njihove samosvojnosti ipak su nudili mogućnosti preko kojih su i oni mogli iako neizravno iskazati vlastitu sa-mobitnost Od 1971 u uvjetima političkog priznanja nacionalne posebnosti Bošnjaka tada kao raquoMuslimanalaquo nastaju kvalitativno nove okolnosti koje se iskazuju i prilikom popisa One se donekle mijenjaju po zamjeni musliman-skog nacionalnog imena bošnjačkim početkom devedesetih o čemu svjedoče i rezultati popisa kojima je Sandžak obuhvaćen nakon raspada Socijalističke Jugoslavije
2 OBLIKOVANJE MUSLIMANSKEBOŠNJAČKE NACIJE
U jezičnom smislu južnoslavenski prostor podijeljen je na zapadnu i istočnu cjelinu Zapadnoj pripadaju Slovenci Hrvati Bošnjaci Srbi i Crno-gorci a istočnoj Bugari i Makedonci Zapadna južnoslavenska formacija di-jeli se pak na dvije podcjeline jednoj pripadaju slovenski govori a drugoj govori Hrvata Bošnjaka Srba i Crnogoraca Ta druga podcjelina budući da se nalazi između slovenske i bugarsko-makedonske zone naziva se raquosre-dišnjim južnoslavenskim jezičnim dijasistemomlaquo unutar kojeg su i najuda-ljeniji govori međusobno razumljivi (v Brozović 1997 127 Brozović i Ivić 1988 1-5 Jahić 1991 9-15 Lisac 1996 9-21)
Jezična uvjetno rečeno istovrsnost značajno je utjecala na nacionalno-formativne napore koji u hrvatskoj i srpskoj sredini počinju u prvoj polovini 19 stoljeća U svojem početnom obliku oni su težili da pod jednim imenom i unutar jedne nacije okupe cjelinu ili veći dio slavenske populacije nave-denog prostora i to unatoč različitosti njezina političko-povijesnog razvoja i iskustva te vjerskoj heterogenosti očitovanoj u pripadnosti katolicizmu pravoslavlju i islamu No vrlo se brzo pokazalo da se ovdašnje katolike i pravoslavce ne može unificirati putem transkonfesionalnih nacionalno-idejnih konstrukcija Umjesto toga približno do kraja 19 stoljeća okončava se iden-tifikacija katoličkog življa s nacionalnim hrvatstvom te pravoslavnog uz posebnost crnogorskog raquoslučajalaquo sa srpstvom (v Banac 1988 75-116)
Do tada još uvijek nije bilo jasno što bi u nacionalnom smislu trebali biti ovdašnji muslimani (dalje Bošnjaci) U vremenu otpočinjanja nacionalno-formativnih procesa oni su bili dijelom Osmanskog Carstva tj islamsko-teokratske države na čelu sa sultanom ujedno i kalifom ili predvodnikom sunitskih muslimana (Matuz 1992 56-64) S tim su se Carstvom poistovjeći-vali bili mu odani te time ostali izvan procesa koji su vodili oblikovanju nacija Taj tip odanosti zadržao se kod bosanskohercegovačkih Bošnjaka i nakon što je tu zemlju 1878 zauzela Austro-Ugarska zbog toga što je BiH nominalno ostala
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
10
pod Osmanskim Carstvom te što je ono već u susjednom Sandžaku pretežito nastanjenom Bošnjacima zadržalo svoje pozicije
U tim uvjetima pokušaji Austro-Ugarske da kod stanovništva BiH ukori-jeni ideju nacionalnog bošnjaštva nisu davali rezultate ne samo među katoli-cima i pravoslavcima koji se identificiraju s hrvatstvom odnosno srpstvom već ni među samim muslimanima (Kraljačić 1987 276) Tako su praktično sve njihove organizacije u svom nazivu nosile samo vjerski tj musliman-ski naziv (Filandra 1998 16) Promjene će nastupiti nakon što 1908 Austro-Ugarska anektira BiH te poslije balkanskih ratova 1912 ndash 1913 za kojih je Osmansko Carstvo izgubilo gotovo sve europske posjede
Identifikacija s tim Carstvom više nije imala političkog smisla te su se Bošnjaci jednostavno morali okrenuti drugim mogućnostima U njihovoj sredini već su bile duboko ukorijenjene hrvatska i srpska nacionalna ideja koje su im bile prilagođene svojom transkonfesionalnom širinom Na Bošnjake su gledale kao na islamizirane Hrvate tj Srbe te priželjkivale njihovu inkor-poraciju u vlastite nacionalne okvire Tako se krajem austrougarske vlasti u vremenu do kojeg nisu izgradili vlastitu nacionalnu misao kad čine tek tridese-tak posto stanovništva BiH u kojem su stiješnjeni između brojnijih i državo-tvorno aktivnih Hrvata i Srba Bošnjaci sve više otvaraju prema nacionalnim idejama tih naroda posebice prema hrvatskoj (v Hadžijahić 1990 220)
U Kraljevini Srba Hrvata i SlovenacaJugoslaviji što je vidljivo već iz njezina prvotnog naziva nije se priznavala etnička posebnost kako Bošnja-ka tako ni Crnogoraca te Makedonaca Unatoč tome što su na hrvatskoj i srpskoj strani postojala različita očekivanja u odnosu na nacionalno opre-djeljenje Bošnjaka obostrano je prevladavalo uvjerenje da oni jedino mogu biti Hrvati ili Srbi U tim okolnostima kada gotovo moraju birati između hrvatstva i srpstva nastavljala se sada već u znatnijoj mjeri inklinacija Boš-njaka nacionalnom hrvatstvu (Pribićević 1990 24)
Cijeli taj proces ipak se pretežito zadržavao na razini deklarativnosti i to unutar društvene elite bošnjačke zajednice Vodeća stranka u njoj Jugoslaven-ska muslimanska organizacija (JMO) primarno je težila očuvanju kohezije te ako je moguće i teritorijalnog jedinstva vlastitog naroda (Boban 1965 259-260 316) Stoga je unutar bošnjačkoga korpusa izbjegavala unositi ili produbljivati dilemu vezanu uz nacionalno izjašnjavanje pa i ono koje bi bilo afirmativno za bošnjačku nacionalnu samobitnost Pitanje odabira naci-onaliteta nije samo prijetilo rastvaranju unutrašnjeg jedinstva već je u ozrač-ju međunacionalnih tenzija kakvo je vladalo u Kraljevini i izlagalo boš-njački korpus dodatnim konfrontacijama Djelujući u tim prilikama unatoč hrvatskim i u manjoj mjeri srpskim tendencijama među Bošnjacima JMO
11
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
je u osnovi vodio samosvojnu politiku nerijetko suprotnu od onih koje su prevladavale među Hrvatima i Srbima (Purivatra 1974) Time je i bez nekog formalnog isticanja bošnjačke posebnosti davao na znanje da uistinu pred-vodi zasebnu etničku formaciju
Na prostorima bivše Jugoslavije Drugi svjetski rat okončan je pobjedom Narodno-oslobodilačkog pokreta pod vodstvom Komunističke partije Ju-goslavije (KPJ) Time su omogućene dalekosežne promjene na nacionalnom polju uz ostalo i preustrojem Jugoslavije u federaciju šest republika U sklo-pu tog preustroja oblikovana je i Narodna (od 1963 Socijalistička) Republi-ka BiH koja je imala biti svojevrsnom tampon-zonom između Hrvatske i Srbije takvom koja će pridonijeti trajnom otklanjanju konfliktne dimenzije hrvatsko-srpskih odnosa (Isaković 1990 300)
Osim toga KPJ je još u predratnom a posebice u ratnom razdoblju uvi-đala posebnost položaja u kojem se nalazila bošnjačka zajednica kao i da raquootimanjelaquo za nju produbljuje hrvatsko-srpski jaz Stoga je otvarala prostor afirmaciji bošnjačke posebnosti (Duraković 1993 165) No ni ona nije bila imu-na na duboko ukorijenjene percepcije po kojima su Bošnjaci porijeklom Hr-vati i Srbi te da je gotovo prirodno da to raquoiznovalaquo budu (v Kamberović 2009 59) Zbog tih je kontradikcija politika KPJ (od 1952 Saveza komunista JugoslavijeSKJ) još dugo nakon rata bila dvoznačna u odnosu na rješenje raquobošnjačkog pitanjalaquo
S jedne strane prekinuta je propaganda usmjerena na raquonacionaliziranjelaquo Bošnjaka u hrvatskom ili srpskom smislu dok s druge nije ometano njiho-vo izjašnjavanje kao Srba Hrvata ili Crnogorca Osim toga dok je KPJ dala snažan poticaj etabliranju crnogorske i makedonske nacije izbjegla je takvo što učiniti u bošnjačkom slučaju s tim da je ostavljala određeni pojmov-no nedefinirani prostor iskazivanju bošnjačke etničke posebnosti a time i distanciranju od nacionalnoga hrvatstva srpstva te sada već i crnogorstva Tako su se u prvom popisu stanovništva iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo u idućem iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo a u onom iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo Tek su tijekom druge polovine šezdesetih donesene političke odluke kojima je konačno prihvaćeno da je riječ o posebnoj naciji te joj je pritom određen naziv raquoMuslimanilaquo (Kamberović 2009 61) Tako će se tj kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo na iduća tri jugoslavenska popisa iz 1971 1981 i 1991 odrediti golema većina Bošnjaka
Političkim raquopotvrđivanjemlaquo muslimanske nacije razriješeno je jedno dugo otvoreno pitanje iz sfere (među)nacionalnih statusa i odnosa No riječ je bila o naciji kojoj je za ime određen vjerski naziv što svakako nije bilo naj-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
12
sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)
3 POJAM SANDŽAKA
Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore
U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)
Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj
13
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)
Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka
Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
14
nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima
Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)
Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)
Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav
Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994
15
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE
41 Popis iz 1921
U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga
Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
16
Tabl
ica
1
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
921
Tabl
e 1
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
921
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1921
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
OKR
UG
PRI
JEP
423
2224
570
581
1771
941
933
01
419
2699
1-
00
396
09
Opć
ina
Prije
polje
3329
940
282
2360
709
290
933
0399
2-
00
260
8Sr
ez M
ileše
va15
639
7238
463
8401
537
-0
015
637
100
-0
02
00
Srez
Nov
a Va
roš
9798
8035
820
1763
180
-0
097
7199
7-
00
270
3Sr
ez P
ribo
j13
556
8357
616
5195
383
40
013
215
975
-0
034
12
5O
KRU
G R
AŠK
A72
365
287
2339
743
361
599
281
04
699
4496
719
442
747
70
7O
pćin
a N
ovi P
azar
111
8516
5214
892
9583
123
82
110
585
946
198
18
402
36
Srez
Dež
eva
258
0316
864
654
8939
346
-0
025
761
998
10
041
02
Srez
Sje
nica
225
0386
4138
413
820
614
420
221
605
960
867
39
310
1Sr
ez Š
tavi
ca12
874
1566
122
113
0787
81
00
119
9393
287
86
83
00
OKR
UG
PLJ
EVLJ
A26
798
1730
664
693
5634
913
60
526
723
997
160
159
02
Opć
ina
Plje
vlja
6356
2287
360
3933
619
136
21
6281
988
160
359
09
Srez
Bol
jani
ć93
7658
0761
935
6938
1-
00
9376
100
-0
0-
00
Srez
Plje
vlja
110
6692
1283
218
5416
8-
00
110
6610
0-
00
-0
0O
KRU
G B
IJELO
P
261
4712
022
460
141
0553
920
01
261
3610
08
00
30
0O
pćin
a Bi
jelo
Pol
je33
0010
4831
822
3467
718
05
3294
998
40
12
01
Srez
Bije
lo P
olje
123
4875
3461
048
1239
02
00
123
4410
04
00
-0
0
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
9
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
njaka nisu bili usklađeni s realnošću njihove samosvojnosti ipak su nudili mogućnosti preko kojih su i oni mogli iako neizravno iskazati vlastitu sa-mobitnost Od 1971 u uvjetima političkog priznanja nacionalne posebnosti Bošnjaka tada kao raquoMuslimanalaquo nastaju kvalitativno nove okolnosti koje se iskazuju i prilikom popisa One se donekle mijenjaju po zamjeni musliman-skog nacionalnog imena bošnjačkim početkom devedesetih o čemu svjedoče i rezultati popisa kojima je Sandžak obuhvaćen nakon raspada Socijalističke Jugoslavije
2 OBLIKOVANJE MUSLIMANSKEBOŠNJAČKE NACIJE
U jezičnom smislu južnoslavenski prostor podijeljen je na zapadnu i istočnu cjelinu Zapadnoj pripadaju Slovenci Hrvati Bošnjaci Srbi i Crno-gorci a istočnoj Bugari i Makedonci Zapadna južnoslavenska formacija di-jeli se pak na dvije podcjeline jednoj pripadaju slovenski govori a drugoj govori Hrvata Bošnjaka Srba i Crnogoraca Ta druga podcjelina budući da se nalazi između slovenske i bugarsko-makedonske zone naziva se raquosre-dišnjim južnoslavenskim jezičnim dijasistemomlaquo unutar kojeg su i najuda-ljeniji govori međusobno razumljivi (v Brozović 1997 127 Brozović i Ivić 1988 1-5 Jahić 1991 9-15 Lisac 1996 9-21)
Jezična uvjetno rečeno istovrsnost značajno je utjecala na nacionalno-formativne napore koji u hrvatskoj i srpskoj sredini počinju u prvoj polovini 19 stoljeća U svojem početnom obliku oni su težili da pod jednim imenom i unutar jedne nacije okupe cjelinu ili veći dio slavenske populacije nave-denog prostora i to unatoč različitosti njezina političko-povijesnog razvoja i iskustva te vjerskoj heterogenosti očitovanoj u pripadnosti katolicizmu pravoslavlju i islamu No vrlo se brzo pokazalo da se ovdašnje katolike i pravoslavce ne može unificirati putem transkonfesionalnih nacionalno-idejnih konstrukcija Umjesto toga približno do kraja 19 stoljeća okončava se iden-tifikacija katoličkog življa s nacionalnim hrvatstvom te pravoslavnog uz posebnost crnogorskog raquoslučajalaquo sa srpstvom (v Banac 1988 75-116)
Do tada još uvijek nije bilo jasno što bi u nacionalnom smislu trebali biti ovdašnji muslimani (dalje Bošnjaci) U vremenu otpočinjanja nacionalno-formativnih procesa oni su bili dijelom Osmanskog Carstva tj islamsko-teokratske države na čelu sa sultanom ujedno i kalifom ili predvodnikom sunitskih muslimana (Matuz 1992 56-64) S tim su se Carstvom poistovjeći-vali bili mu odani te time ostali izvan procesa koji su vodili oblikovanju nacija Taj tip odanosti zadržao se kod bosanskohercegovačkih Bošnjaka i nakon što je tu zemlju 1878 zauzela Austro-Ugarska zbog toga što je BiH nominalno ostala
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
10
pod Osmanskim Carstvom te što je ono već u susjednom Sandžaku pretežito nastanjenom Bošnjacima zadržalo svoje pozicije
U tim uvjetima pokušaji Austro-Ugarske da kod stanovništva BiH ukori-jeni ideju nacionalnog bošnjaštva nisu davali rezultate ne samo među katoli-cima i pravoslavcima koji se identificiraju s hrvatstvom odnosno srpstvom već ni među samim muslimanima (Kraljačić 1987 276) Tako su praktično sve njihove organizacije u svom nazivu nosile samo vjerski tj musliman-ski naziv (Filandra 1998 16) Promjene će nastupiti nakon što 1908 Austro-Ugarska anektira BiH te poslije balkanskih ratova 1912 ndash 1913 za kojih je Osmansko Carstvo izgubilo gotovo sve europske posjede
Identifikacija s tim Carstvom više nije imala političkog smisla te su se Bošnjaci jednostavno morali okrenuti drugim mogućnostima U njihovoj sredini već su bile duboko ukorijenjene hrvatska i srpska nacionalna ideja koje su im bile prilagođene svojom transkonfesionalnom širinom Na Bošnjake su gledale kao na islamizirane Hrvate tj Srbe te priželjkivale njihovu inkor-poraciju u vlastite nacionalne okvire Tako se krajem austrougarske vlasti u vremenu do kojeg nisu izgradili vlastitu nacionalnu misao kad čine tek tridese-tak posto stanovništva BiH u kojem su stiješnjeni između brojnijih i državo-tvorno aktivnih Hrvata i Srba Bošnjaci sve više otvaraju prema nacionalnim idejama tih naroda posebice prema hrvatskoj (v Hadžijahić 1990 220)
U Kraljevini Srba Hrvata i SlovenacaJugoslaviji što je vidljivo već iz njezina prvotnog naziva nije se priznavala etnička posebnost kako Bošnja-ka tako ni Crnogoraca te Makedonaca Unatoč tome što su na hrvatskoj i srpskoj strani postojala različita očekivanja u odnosu na nacionalno opre-djeljenje Bošnjaka obostrano je prevladavalo uvjerenje da oni jedino mogu biti Hrvati ili Srbi U tim okolnostima kada gotovo moraju birati između hrvatstva i srpstva nastavljala se sada već u znatnijoj mjeri inklinacija Boš-njaka nacionalnom hrvatstvu (Pribićević 1990 24)
Cijeli taj proces ipak se pretežito zadržavao na razini deklarativnosti i to unutar društvene elite bošnjačke zajednice Vodeća stranka u njoj Jugoslaven-ska muslimanska organizacija (JMO) primarno je težila očuvanju kohezije te ako je moguće i teritorijalnog jedinstva vlastitog naroda (Boban 1965 259-260 316) Stoga je unutar bošnjačkoga korpusa izbjegavala unositi ili produbljivati dilemu vezanu uz nacionalno izjašnjavanje pa i ono koje bi bilo afirmativno za bošnjačku nacionalnu samobitnost Pitanje odabira naci-onaliteta nije samo prijetilo rastvaranju unutrašnjeg jedinstva već je u ozrač-ju međunacionalnih tenzija kakvo je vladalo u Kraljevini i izlagalo boš-njački korpus dodatnim konfrontacijama Djelujući u tim prilikama unatoč hrvatskim i u manjoj mjeri srpskim tendencijama među Bošnjacima JMO
11
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
je u osnovi vodio samosvojnu politiku nerijetko suprotnu od onih koje su prevladavale među Hrvatima i Srbima (Purivatra 1974) Time je i bez nekog formalnog isticanja bošnjačke posebnosti davao na znanje da uistinu pred-vodi zasebnu etničku formaciju
Na prostorima bivše Jugoslavije Drugi svjetski rat okončan je pobjedom Narodno-oslobodilačkog pokreta pod vodstvom Komunističke partije Ju-goslavije (KPJ) Time su omogućene dalekosežne promjene na nacionalnom polju uz ostalo i preustrojem Jugoslavije u federaciju šest republika U sklo-pu tog preustroja oblikovana je i Narodna (od 1963 Socijalistička) Republi-ka BiH koja je imala biti svojevrsnom tampon-zonom između Hrvatske i Srbije takvom koja će pridonijeti trajnom otklanjanju konfliktne dimenzije hrvatsko-srpskih odnosa (Isaković 1990 300)
Osim toga KPJ je još u predratnom a posebice u ratnom razdoblju uvi-đala posebnost položaja u kojem se nalazila bošnjačka zajednica kao i da raquootimanjelaquo za nju produbljuje hrvatsko-srpski jaz Stoga je otvarala prostor afirmaciji bošnjačke posebnosti (Duraković 1993 165) No ni ona nije bila imu-na na duboko ukorijenjene percepcije po kojima su Bošnjaci porijeklom Hr-vati i Srbi te da je gotovo prirodno da to raquoiznovalaquo budu (v Kamberović 2009 59) Zbog tih je kontradikcija politika KPJ (od 1952 Saveza komunista JugoslavijeSKJ) još dugo nakon rata bila dvoznačna u odnosu na rješenje raquobošnjačkog pitanjalaquo
S jedne strane prekinuta je propaganda usmjerena na raquonacionaliziranjelaquo Bošnjaka u hrvatskom ili srpskom smislu dok s druge nije ometano njiho-vo izjašnjavanje kao Srba Hrvata ili Crnogorca Osim toga dok je KPJ dala snažan poticaj etabliranju crnogorske i makedonske nacije izbjegla je takvo što učiniti u bošnjačkom slučaju s tim da je ostavljala određeni pojmov-no nedefinirani prostor iskazivanju bošnjačke etničke posebnosti a time i distanciranju od nacionalnoga hrvatstva srpstva te sada već i crnogorstva Tako su se u prvom popisu stanovništva iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo u idućem iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo a u onom iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo Tek su tijekom druge polovine šezdesetih donesene političke odluke kojima je konačno prihvaćeno da je riječ o posebnoj naciji te joj je pritom određen naziv raquoMuslimanilaquo (Kamberović 2009 61) Tako će se tj kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo na iduća tri jugoslavenska popisa iz 1971 1981 i 1991 odrediti golema većina Bošnjaka
Političkim raquopotvrđivanjemlaquo muslimanske nacije razriješeno je jedno dugo otvoreno pitanje iz sfere (među)nacionalnih statusa i odnosa No riječ je bila o naciji kojoj je za ime određen vjerski naziv što svakako nije bilo naj-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
12
sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)
3 POJAM SANDŽAKA
Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore
U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)
Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj
13
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)
Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka
Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
14
nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima
Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)
Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)
Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav
Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994
15
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE
41 Popis iz 1921
U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga
Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
16
Tabl
ica
1
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
921
Tabl
e 1
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
921
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1921
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
OKR
UG
PRI
JEP
423
2224
570
581
1771
941
933
01
419
2699
1-
00
396
09
Opć
ina
Prije
polje
3329
940
282
2360
709
290
933
0399
2-
00
260
8Sr
ez M
ileše
va15
639
7238
463
8401
537
-0
015
637
100
-0
02
00
Srez
Nov
a Va
roš
9798
8035
820
1763
180
-0
097
7199
7-
00
270
3Sr
ez P
ribo
j13
556
8357
616
5195
383
40
013
215
975
-0
034
12
5O
KRU
G R
AŠK
A72
365
287
2339
743
361
599
281
04
699
4496
719
442
747
70
7O
pćin
a N
ovi P
azar
111
8516
5214
892
9583
123
82
110
585
946
198
18
402
36
Srez
Dež
eva
258
0316
864
654
8939
346
-0
025
761
998
10
041
02
Srez
Sje
nica
225
0386
4138
413
820
614
420
221
605
960
867
39
310
1Sr
ez Š
tavi
ca12
874
1566
122
113
0787
81
00
119
9393
287
86
83
00
OKR
UG
PLJ
EVLJ
A26
798
1730
664
693
5634
913
60
526
723
997
160
159
02
Opć
ina
Plje
vlja
6356
2287
360
3933
619
136
21
6281
988
160
359
09
Srez
Bol
jani
ć93
7658
0761
935
6938
1-
00
9376
100
-0
0-
00
Srez
Plje
vlja
110
6692
1283
218
5416
8-
00
110
6610
0-
00
-0
0O
KRU
G B
IJELO
P
261
4712
022
460
141
0553
920
01
261
3610
08
00
30
0O
pćin
a Bi
jelo
Pol
je33
0010
4831
822
3467
718
05
3294
998
40
12
01
Srez
Bije
lo P
olje
123
4875
3461
048
1239
02
00
123
4410
04
00
-0
0
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
10
pod Osmanskim Carstvom te što je ono već u susjednom Sandžaku pretežito nastanjenom Bošnjacima zadržalo svoje pozicije
U tim uvjetima pokušaji Austro-Ugarske da kod stanovništva BiH ukori-jeni ideju nacionalnog bošnjaštva nisu davali rezultate ne samo među katoli-cima i pravoslavcima koji se identificiraju s hrvatstvom odnosno srpstvom već ni među samim muslimanima (Kraljačić 1987 276) Tako su praktično sve njihove organizacije u svom nazivu nosile samo vjerski tj musliman-ski naziv (Filandra 1998 16) Promjene će nastupiti nakon što 1908 Austro-Ugarska anektira BiH te poslije balkanskih ratova 1912 ndash 1913 za kojih je Osmansko Carstvo izgubilo gotovo sve europske posjede
Identifikacija s tim Carstvom više nije imala političkog smisla te su se Bošnjaci jednostavno morali okrenuti drugim mogućnostima U njihovoj sredini već su bile duboko ukorijenjene hrvatska i srpska nacionalna ideja koje su im bile prilagođene svojom transkonfesionalnom širinom Na Bošnjake su gledale kao na islamizirane Hrvate tj Srbe te priželjkivale njihovu inkor-poraciju u vlastite nacionalne okvire Tako se krajem austrougarske vlasti u vremenu do kojeg nisu izgradili vlastitu nacionalnu misao kad čine tek tridese-tak posto stanovništva BiH u kojem su stiješnjeni između brojnijih i državo-tvorno aktivnih Hrvata i Srba Bošnjaci sve više otvaraju prema nacionalnim idejama tih naroda posebice prema hrvatskoj (v Hadžijahić 1990 220)
U Kraljevini Srba Hrvata i SlovenacaJugoslaviji što je vidljivo već iz njezina prvotnog naziva nije se priznavala etnička posebnost kako Bošnja-ka tako ni Crnogoraca te Makedonaca Unatoč tome što su na hrvatskoj i srpskoj strani postojala različita očekivanja u odnosu na nacionalno opre-djeljenje Bošnjaka obostrano je prevladavalo uvjerenje da oni jedino mogu biti Hrvati ili Srbi U tim okolnostima kada gotovo moraju birati između hrvatstva i srpstva nastavljala se sada već u znatnijoj mjeri inklinacija Boš-njaka nacionalnom hrvatstvu (Pribićević 1990 24)
Cijeli taj proces ipak se pretežito zadržavao na razini deklarativnosti i to unutar društvene elite bošnjačke zajednice Vodeća stranka u njoj Jugoslaven-ska muslimanska organizacija (JMO) primarno je težila očuvanju kohezije te ako je moguće i teritorijalnog jedinstva vlastitog naroda (Boban 1965 259-260 316) Stoga je unutar bošnjačkoga korpusa izbjegavala unositi ili produbljivati dilemu vezanu uz nacionalno izjašnjavanje pa i ono koje bi bilo afirmativno za bošnjačku nacionalnu samobitnost Pitanje odabira naci-onaliteta nije samo prijetilo rastvaranju unutrašnjeg jedinstva već je u ozrač-ju međunacionalnih tenzija kakvo je vladalo u Kraljevini i izlagalo boš-njački korpus dodatnim konfrontacijama Djelujući u tim prilikama unatoč hrvatskim i u manjoj mjeri srpskim tendencijama među Bošnjacima JMO
11
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
je u osnovi vodio samosvojnu politiku nerijetko suprotnu od onih koje su prevladavale među Hrvatima i Srbima (Purivatra 1974) Time je i bez nekog formalnog isticanja bošnjačke posebnosti davao na znanje da uistinu pred-vodi zasebnu etničku formaciju
Na prostorima bivše Jugoslavije Drugi svjetski rat okončan je pobjedom Narodno-oslobodilačkog pokreta pod vodstvom Komunističke partije Ju-goslavije (KPJ) Time su omogućene dalekosežne promjene na nacionalnom polju uz ostalo i preustrojem Jugoslavije u federaciju šest republika U sklo-pu tog preustroja oblikovana je i Narodna (od 1963 Socijalistička) Republi-ka BiH koja je imala biti svojevrsnom tampon-zonom između Hrvatske i Srbije takvom koja će pridonijeti trajnom otklanjanju konfliktne dimenzije hrvatsko-srpskih odnosa (Isaković 1990 300)
Osim toga KPJ je još u predratnom a posebice u ratnom razdoblju uvi-đala posebnost položaja u kojem se nalazila bošnjačka zajednica kao i da raquootimanjelaquo za nju produbljuje hrvatsko-srpski jaz Stoga je otvarala prostor afirmaciji bošnjačke posebnosti (Duraković 1993 165) No ni ona nije bila imu-na na duboko ukorijenjene percepcije po kojima su Bošnjaci porijeklom Hr-vati i Srbi te da je gotovo prirodno da to raquoiznovalaquo budu (v Kamberović 2009 59) Zbog tih je kontradikcija politika KPJ (od 1952 Saveza komunista JugoslavijeSKJ) još dugo nakon rata bila dvoznačna u odnosu na rješenje raquobošnjačkog pitanjalaquo
S jedne strane prekinuta je propaganda usmjerena na raquonacionaliziranjelaquo Bošnjaka u hrvatskom ili srpskom smislu dok s druge nije ometano njiho-vo izjašnjavanje kao Srba Hrvata ili Crnogorca Osim toga dok je KPJ dala snažan poticaj etabliranju crnogorske i makedonske nacije izbjegla je takvo što učiniti u bošnjačkom slučaju s tim da je ostavljala određeni pojmov-no nedefinirani prostor iskazivanju bošnjačke etničke posebnosti a time i distanciranju od nacionalnoga hrvatstva srpstva te sada već i crnogorstva Tako su se u prvom popisu stanovništva iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo u idućem iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo a u onom iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo Tek su tijekom druge polovine šezdesetih donesene političke odluke kojima je konačno prihvaćeno da je riječ o posebnoj naciji te joj je pritom određen naziv raquoMuslimanilaquo (Kamberović 2009 61) Tako će se tj kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo na iduća tri jugoslavenska popisa iz 1971 1981 i 1991 odrediti golema većina Bošnjaka
Političkim raquopotvrđivanjemlaquo muslimanske nacije razriješeno je jedno dugo otvoreno pitanje iz sfere (među)nacionalnih statusa i odnosa No riječ je bila o naciji kojoj je za ime određen vjerski naziv što svakako nije bilo naj-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
12
sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)
3 POJAM SANDŽAKA
Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore
U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)
Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj
13
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)
Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka
Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
14
nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima
Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)
Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)
Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav
Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994
15
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE
41 Popis iz 1921
U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga
Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
16
Tabl
ica
1
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
921
Tabl
e 1
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
921
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1921
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
OKR
UG
PRI
JEP
423
2224
570
581
1771
941
933
01
419
2699
1-
00
396
09
Opć
ina
Prije
polje
3329
940
282
2360
709
290
933
0399
2-
00
260
8Sr
ez M
ileše
va15
639
7238
463
8401
537
-0
015
637
100
-0
02
00
Srez
Nov
a Va
roš
9798
8035
820
1763
180
-0
097
7199
7-
00
270
3Sr
ez P
ribo
j13
556
8357
616
5195
383
40
013
215
975
-0
034
12
5O
KRU
G R
AŠK
A72
365
287
2339
743
361
599
281
04
699
4496
719
442
747
70
7O
pćin
a N
ovi P
azar
111
8516
5214
892
9583
123
82
110
585
946
198
18
402
36
Srez
Dež
eva
258
0316
864
654
8939
346
-0
025
761
998
10
041
02
Srez
Sje
nica
225
0386
4138
413
820
614
420
221
605
960
867
39
310
1Sr
ez Š
tavi
ca12
874
1566
122
113
0787
81
00
119
9393
287
86
83
00
OKR
UG
PLJ
EVLJ
A26
798
1730
664
693
5634
913
60
526
723
997
160
159
02
Opć
ina
Plje
vlja
6356
2287
360
3933
619
136
21
6281
988
160
359
09
Srez
Bol
jani
ć93
7658
0761
935
6938
1-
00
9376
100
-0
0-
00
Srez
Plje
vlja
110
6692
1283
218
5416
8-
00
110
6610
0-
00
-0
0O
KRU
G B
IJELO
P
261
4712
022
460
141
0553
920
01
261
3610
08
00
30
0O
pćin
a Bi
jelo
Pol
je33
0010
4831
822
3467
718
05
3294
998
40
12
01
Srez
Bije
lo P
olje
123
4875
3461
048
1239
02
00
123
4410
04
00
-0
0
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
11
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
je u osnovi vodio samosvojnu politiku nerijetko suprotnu od onih koje su prevladavale među Hrvatima i Srbima (Purivatra 1974) Time je i bez nekog formalnog isticanja bošnjačke posebnosti davao na znanje da uistinu pred-vodi zasebnu etničku formaciju
Na prostorima bivše Jugoslavije Drugi svjetski rat okončan je pobjedom Narodno-oslobodilačkog pokreta pod vodstvom Komunističke partije Ju-goslavije (KPJ) Time su omogućene dalekosežne promjene na nacionalnom polju uz ostalo i preustrojem Jugoslavije u federaciju šest republika U sklo-pu tog preustroja oblikovana je i Narodna (od 1963 Socijalistička) Republi-ka BiH koja je imala biti svojevrsnom tampon-zonom između Hrvatske i Srbije takvom koja će pridonijeti trajnom otklanjanju konfliktne dimenzije hrvatsko-srpskih odnosa (Isaković 1990 300)
Osim toga KPJ je još u predratnom a posebice u ratnom razdoblju uvi-đala posebnost položaja u kojem se nalazila bošnjačka zajednica kao i da raquootimanjelaquo za nju produbljuje hrvatsko-srpski jaz Stoga je otvarala prostor afirmaciji bošnjačke posebnosti (Duraković 1993 165) No ni ona nije bila imu-na na duboko ukorijenjene percepcije po kojima su Bošnjaci porijeklom Hr-vati i Srbi te da je gotovo prirodno da to raquoiznovalaquo budu (v Kamberović 2009 59) Zbog tih je kontradikcija politika KPJ (od 1952 Saveza komunista JugoslavijeSKJ) još dugo nakon rata bila dvoznačna u odnosu na rješenje raquobošnjačkog pitanjalaquo
S jedne strane prekinuta je propaganda usmjerena na raquonacionaliziranjelaquo Bošnjaka u hrvatskom ili srpskom smislu dok s druge nije ometano njiho-vo izjašnjavanje kao Srba Hrvata ili Crnogorca Osim toga dok je KPJ dala snažan poticaj etabliranju crnogorske i makedonske nacije izbjegla je takvo što učiniti u bošnjačkom slučaju s tim da je ostavljala određeni pojmov-no nedefinirani prostor iskazivanju bošnjačke etničke posebnosti a time i distanciranju od nacionalnoga hrvatstva srpstva te sada već i crnogorstva Tako su se u prvom popisu stanovništva iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo u idućem iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo a u onom iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo Tek su tijekom druge polovine šezdesetih donesene političke odluke kojima je konačno prihvaćeno da je riječ o posebnoj naciji te joj je pritom određen naziv raquoMuslimanilaquo (Kamberović 2009 61) Tako će se tj kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo na iduća tri jugoslavenska popisa iz 1971 1981 i 1991 odrediti golema većina Bošnjaka
Političkim raquopotvrđivanjemlaquo muslimanske nacije razriješeno je jedno dugo otvoreno pitanje iz sfere (među)nacionalnih statusa i odnosa No riječ je bila o naciji kojoj je za ime određen vjerski naziv što svakako nije bilo naj-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
12
sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)
3 POJAM SANDŽAKA
Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore
U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)
Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj
13
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)
Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka
Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
14
nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima
Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)
Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)
Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav
Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994
15
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE
41 Popis iz 1921
U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga
Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
16
Tabl
ica
1
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
921
Tabl
e 1
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
921
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1921
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
OKR
UG
PRI
JEP
423
2224
570
581
1771
941
933
01
419
2699
1-
00
396
09
Opć
ina
Prije
polje
3329
940
282
2360
709
290
933
0399
2-
00
260
8Sr
ez M
ileše
va15
639
7238
463
8401
537
-0
015
637
100
-0
02
00
Srez
Nov
a Va
roš
9798
8035
820
1763
180
-0
097
7199
7-
00
270
3Sr
ez P
ribo
j13
556
8357
616
5195
383
40
013
215
975
-0
034
12
5O
KRU
G R
AŠK
A72
365
287
2339
743
361
599
281
04
699
4496
719
442
747
70
7O
pćin
a N
ovi P
azar
111
8516
5214
892
9583
123
82
110
585
946
198
18
402
36
Srez
Dež
eva
258
0316
864
654
8939
346
-0
025
761
998
10
041
02
Srez
Sje
nica
225
0386
4138
413
820
614
420
221
605
960
867
39
310
1Sr
ez Š
tavi
ca12
874
1566
122
113
0787
81
00
119
9393
287
86
83
00
OKR
UG
PLJ
EVLJ
A26
798
1730
664
693
5634
913
60
526
723
997
160
159
02
Opć
ina
Plje
vlja
6356
2287
360
3933
619
136
21
6281
988
160
359
09
Srez
Bol
jani
ć93
7658
0761
935
6938
1-
00
9376
100
-0
0-
00
Srez
Plje
vlja
110
6692
1283
218
5416
8-
00
110
6610
0-
00
-0
0O
KRU
G B
IJELO
P
261
4712
022
460
141
0553
920
01
261
3610
08
00
30
0O
pćin
a Bi
jelo
Pol
je33
0010
4831
822
3467
718
05
3294
998
40
12
01
Srez
Bije
lo P
olje
123
4875
3461
048
1239
02
00
123
4410
04
00
-0
0
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
12
sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)
3 POJAM SANDŽAKA
Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore
U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)
Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj
13
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)
Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka
Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
14
nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima
Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)
Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)
Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav
Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994
15
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE
41 Popis iz 1921
U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga
Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
16
Tabl
ica
1
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
921
Tabl
e 1
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
921
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1921
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
OKR
UG
PRI
JEP
423
2224
570
581
1771
941
933
01
419
2699
1-
00
396
09
Opć
ina
Prije
polje
3329
940
282
2360
709
290
933
0399
2-
00
260
8Sr
ez M
ileše
va15
639
7238
463
8401
537
-0
015
637
100
-0
02
00
Srez
Nov
a Va
roš
9798
8035
820
1763
180
-0
097
7199
7-
00
270
3Sr
ez P
ribo
j13
556
8357
616
5195
383
40
013
215
975
-0
034
12
5O
KRU
G R
AŠK
A72
365
287
2339
743
361
599
281
04
699
4496
719
442
747
70
7O
pćin
a N
ovi P
azar
111
8516
5214
892
9583
123
82
110
585
946
198
18
402
36
Srez
Dež
eva
258
0316
864
654
8939
346
-0
025
761
998
10
041
02
Srez
Sje
nica
225
0386
4138
413
820
614
420
221
605
960
867
39
310
1Sr
ez Š
tavi
ca12
874
1566
122
113
0787
81
00
119
9393
287
86
83
00
OKR
UG
PLJ
EVLJ
A26
798
1730
664
693
5634
913
60
526
723
997
160
159
02
Opć
ina
Plje
vlja
6356
2287
360
3933
619
136
21
6281
988
160
359
09
Srez
Bol
jani
ć93
7658
0761
935
6938
1-
00
9376
100
-0
0-
00
Srez
Plje
vlja
110
6692
1283
218
5416
8-
00
110
6610
0-
00
-0
0O
KRU
G B
IJELO
P
261
4712
022
460
141
0553
920
01
261
3610
08
00
30
0O
pćin
a Bi
jelo
Pol
je33
0010
4831
822
3467
718
05
3294
998
40
12
01
Srez
Bije
lo P
olje
123
4875
3461
048
1239
02
00
123
4410
04
00
-0
0
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
13
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)
Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka
Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
14
nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima
Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)
Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)
Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav
Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994
15
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE
41 Popis iz 1921
U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga
Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
16
Tabl
ica
1
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
921
Tabl
e 1
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
921
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1921
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
OKR
UG
PRI
JEP
423
2224
570
581
1771
941
933
01
419
2699
1-
00
396
09
Opć
ina
Prije
polje
3329
940
282
2360
709
290
933
0399
2-
00
260
8Sr
ez M
ileše
va15
639
7238
463
8401
537
-0
015
637
100
-0
02
00
Srez
Nov
a Va
roš
9798
8035
820
1763
180
-0
097
7199
7-
00
270
3Sr
ez P
ribo
j13
556
8357
616
5195
383
40
013
215
975
-0
034
12
5O
KRU
G R
AŠK
A72
365
287
2339
743
361
599
281
04
699
4496
719
442
747
70
7O
pćin
a N
ovi P
azar
111
8516
5214
892
9583
123
82
110
585
946
198
18
402
36
Srez
Dež
eva
258
0316
864
654
8939
346
-0
025
761
998
10
041
02
Srez
Sje
nica
225
0386
4138
413
820
614
420
221
605
960
867
39
310
1Sr
ez Š
tavi
ca12
874
1566
122
113
0787
81
00
119
9393
287
86
83
00
OKR
UG
PLJ
EVLJ
A26
798
1730
664
693
5634
913
60
526
723
997
160
159
02
Opć
ina
Plje
vlja
6356
2287
360
3933
619
136
21
6281
988
160
359
09
Srez
Bol
jani
ć93
7658
0761
935
6938
1-
00
9376
100
-0
0-
00
Srez
Plje
vlja
110
6692
1283
218
5416
8-
00
110
6610
0-
00
-0
0O
KRU
G B
IJELO
P
261
4712
022
460
141
0553
920
01
261
3610
08
00
30
0O
pćin
a Bi
jelo
Pol
je33
0010
4831
822
3467
718
05
3294
998
40
12
01
Srez
Bije
lo P
olje
123
4875
3461
048
1239
02
00
123
4410
04
00
-0
0
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
14
nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima
Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)
Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)
Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav
Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994
15
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE
41 Popis iz 1921
U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga
Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
16
Tabl
ica
1
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
921
Tabl
e 1
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
921
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1921
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
OKR
UG
PRI
JEP
423
2224
570
581
1771
941
933
01
419
2699
1-
00
396
09
Opć
ina
Prije
polje
3329
940
282
2360
709
290
933
0399
2-
00
260
8Sr
ez M
ileše
va15
639
7238
463
8401
537
-0
015
637
100
-0
02
00
Srez
Nov
a Va
roš
9798
8035
820
1763
180
-0
097
7199
7-
00
270
3Sr
ez P
ribo
j13
556
8357
616
5195
383
40
013
215
975
-0
034
12
5O
KRU
G R
AŠK
A72
365
287
2339
743
361
599
281
04
699
4496
719
442
747
70
7O
pćin
a N
ovi P
azar
111
8516
5214
892
9583
123
82
110
585
946
198
18
402
36
Srez
Dež
eva
258
0316
864
654
8939
346
-0
025
761
998
10
041
02
Srez
Sje
nica
225
0386
4138
413
820
614
420
221
605
960
867
39
310
1Sr
ez Š
tavi
ca12
874
1566
122
113
0787
81
00
119
9393
287
86
83
00
OKR
UG
PLJ
EVLJ
A26
798
1730
664
693
5634
913
60
526
723
997
160
159
02
Opć
ina
Plje
vlja
6356
2287
360
3933
619
136
21
6281
988
160
359
09
Srez
Bol
jani
ć93
7658
0761
935
6938
1-
00
9376
100
-0
0-
00
Srez
Plje
vlja
110
6692
1283
218
5416
8-
00
110
6610
0-
00
-0
0O
KRU
G B
IJELO
P
261
4712
022
460
141
0553
920
01
261
3610
08
00
30
0O
pćin
a Bi
jelo
Pol
je33
0010
4831
822
3467
718
05
3294
998
40
12
01
Srez
Bije
lo P
olje
123
4875
3461
048
1239
02
00
123
4410
04
00
-0
0
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
15
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE
41 Popis iz 1921
U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga
Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
16
Tabl
ica
1
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
921
Tabl
e 1
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
921
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1921
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
OKR
UG
PRI
JEP
423
2224
570
581
1771
941
933
01
419
2699
1-
00
396
09
Opć
ina
Prije
polje
3329
940
282
2360
709
290
933
0399
2-
00
260
8Sr
ez M
ileše
va15
639
7238
463
8401
537
-0
015
637
100
-0
02
00
Srez
Nov
a Va
roš
9798
8035
820
1763
180
-0
097
7199
7-
00
270
3Sr
ez P
ribo
j13
556
8357
616
5195
383
40
013
215
975
-0
034
12
5O
KRU
G R
AŠK
A72
365
287
2339
743
361
599
281
04
699
4496
719
442
747
70
7O
pćin
a N
ovi P
azar
111
8516
5214
892
9583
123
82
110
585
946
198
18
402
36
Srez
Dež
eva
258
0316
864
654
8939
346
-0
025
761
998
10
041
02
Srez
Sje
nica
225
0386
4138
413
820
614
420
221
605
960
867
39
310
1Sr
ez Š
tavi
ca12
874
1566
122
113
0787
81
00
119
9393
287
86
83
00
OKR
UG
PLJ
EVLJ
A26
798
1730
664
693
5634
913
60
526
723
997
160
159
02
Opć
ina
Plje
vlja
6356
2287
360
3933
619
136
21
6281
988
160
359
09
Srez
Bol
jani
ć93
7658
0761
935
6938
1-
00
9376
100
-0
0-
00
Srez
Plje
vlja
110
6692
1283
218
5416
8-
00
110
6610
0-
00
-0
0O
KRU
G B
IJELO
P
261
4712
022
460
141
0553
920
01
261
3610
08
00
30
0O
pćin
a Bi
jelo
Pol
je33
0010
4831
822
3467
718
05
3294
998
40
12
01
Srez
Bije
lo P
olje
123
4875
3461
048
1239
02
00
123
4410
04
00
-0
0
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
16
Tabl
ica
1
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
921
Tabl
e 1
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
921
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1921
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
OKR
UG
PRI
JEP
423
2224
570
581
1771
941
933
01
419
2699
1-
00
396
09
Opć
ina
Prije
polje
3329
940
282
2360
709
290
933
0399
2-
00
260
8Sr
ez M
ileše
va15
639
7238
463
8401
537
-0
015
637
100
-0
02
00
Srez
Nov
a Va
roš
9798
8035
820
1763
180
-0
097
7199
7-
00
270
3Sr
ez P
ribo
j13
556
8357
616
5195
383
40
013
215
975
-0
034
12
5O
KRU
G R
AŠK
A72
365
287
2339
743
361
599
281
04
699
4496
719
442
747
70
7O
pćin
a N
ovi P
azar
111
8516
5214
892
9583
123
82
110
585
946
198
18
402
36
Srez
Dež
eva
258
0316
864
654
8939
346
-0
025
761
998
10
041
02
Srez
Sje
nica
225
0386
4138
413
820
614
420
221
605
960
867
39
310
1Sr
ez Š
tavi
ca12
874
1566
122
113
0787
81
00
119
9393
287
86
83
00
OKR
UG
PLJ
EVLJ
A26
798
1730
664
693
5634
913
60
526
723
997
160
159
02
Opć
ina
Plje
vlja
6356
2287
360
3933
619
136
21
6281
988
160
359
09
Srez
Bol
jani
ć93
7658
0761
935
6938
1-
00
9376
100
-0
0-
00
Srez
Plje
vlja
110
6692
1283
218
5416
8-
00
110
6610
0-
00
-0
0O
KRU
G B
IJELO
P
261
4712
022
460
141
0553
920
01
261
3610
08
00
30
0O
pćin
a Bi
jelo
Pol
je33
0010
4831
822
3467
718
05
3294
998
40
12
01
Srez
Bije
lo P
olje
123
4875
3461
048
1239
02
00
123
4410
04
00
-0
0
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
17
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Srez
Loz
na10
499
3440
328
7059
672
-0
010
498
100
-0
01
00
OKR
UG
BER
AN
E23
864
149
7062
788
2237
072
03
235
6198
727
51
228
01
Opć
ina
Bera
ne27
6215
8257
311
1240
368
25
2714
983
210
827
10
Srez
Ber
ane
7215
7209
999
60
1-
00
7214
100
-0
01
00
Srez
Bud
imlje
6544
5768
881
776
119
-0
065
4410
0-
00
-0
0Sr
ez R
ožaj
7343
411
56
6928
943
40
170
8996
525
43
5-
00
OKR
UG
AN
DRI
JEV
246
2418
154
737
6081
247
389
16
238
6596
974
63
013
01
Opć
ina
And
rije
vica
492
455
925
244
913
26
488
992
20
42
04
Srez
And
rije
vica
5786
5758
995
280
5-
00
5781
999
40
11
00
Srez
Kra
lje59
8659
8410
02
00
-0
059
8410
0-
00
20
0Sr
ez M
ataš
evo
2068
2067
100
-0
01
00
2066
999
-0
02
01
Srez
Pla
v-G
usin
je10
292
3890
378
6027
586
375
36
9546
928
740
72
60
1
SRPS
KI S
AN
DŽA
K11
468
753
293
465
6108
053
331
40
311
187
097
519
441
787
30
8C
RNO
GO
R S
AN
DŽ
101
433
624
5261
638
364
378
617
06
100
285
989
1045
10
103
01
SAN
DŽA
K21
612
011
574
553
699
444
460
931
04
212
155
982
2989
14
976
05
Izvo
r D
efini
tivni
rezu
ltati
popi
sa st
anov
ništ
va o
d 31
jan
uara
192
1 g
od
Kral
jevin
a Ju
gosla
vija
ndash O
pšta
drž
avna
stat
istik
a S
araj
evo
193
2
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
18
42 Popis iz 1931
U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline
I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
19
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
2
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
931
Tabl
e 2
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
931
cens
us
VJE
RA
JEZI
K
1931
uk
upno
prav
osl
m
usl
os
tali
raquos
rb-
hrv
laquo
alba
n
osta
li
PRIB
OJ
160
7010
008
623
6011
374
510
316
037
998
-0
033
02
NO
VA V
ARO
Š12
248
107
3187
614
8812
129
02
122
3899
9-
00
100
1M
ILEŠ
EVA
236
0612
642
536
1092
746
337
02
234
8299
5-
00
124
05
SJEN
ICA
282
9211
992
424
162
6557
535
01
282
6299
95
00
250
1D
EŽEV
A42
159
243
7657
817
416
413
367
09
417
3999
047
01
373
09
ŠTA
VIC
A16
602
2711
163
138
8083
611
01
161
8497
541
02
58
00
PLJE
VLJ
A33
196
236
9871
491
8727
731
10
933
140
998
10
055
02
BIJE
LO P
OLJ
E32
907
201
0261
112
765
388
400
132
862
999
-0
045
01
BERA
NE
310
0318
523
597
123
1439
716
60
530
900
997
150
088
03
AN
DRI
JEV
ICA
272
2119
443
714
7403
272
375
14
268
0898
537
31
440
01
SRPS
KI S
AN
DŽA
K13
897
772
460
521
659
8747
553
00
413
794
299
346
20
357
30
4C
RNO
GO
R
SAN
DŽ
124
327
817
6665
841
669
335
892
07
123
710
995
389
03
228
02
SAN
DŽA
K26
330
415
422
658
610
765
640
914
220
526
165
299
485
10
380
10
3Iz
vor
Prisu
tno
stan
ovni
štvo
po
vero
ispov
esti
i mat
ernj
em je
ziku
po
popi
su o
d 31
mar
ta 1
931
god
ine ndash
Pre
gled
po
opšt
inam
a B
eogr
ad 1
945
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
20
5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961
Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)
51 Popis iz 1948
Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski
Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
21
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
3
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
948
Tabl
e 3
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
948
cens
us
1948
uk
upno
n-M
S
C
G
A
osta
li
Srez
PRI
BOJ
178
4510
135
716
721
937
101
06
-0
010
01
Srez
ZLA
TARS
KI
192
659
00
192
2499
82
00
30
027
01
Srez
MIL
EŠEV
SKI
288
0440
11
428
067
974
313
11
10
022
01
Srez
SJE
NIC
A34
805
820
234
693
997
110
0-
00
190
1Sr
ez D
EŽEV
SKI
321
5699
83
131
094
967
70
0-
00
570
2G
rad
N P
AZA
R11
992
1085
90
106
7889
092
08
400
397
08
Srez
ŠTA
VIČ
KI
246
6225
01
024
383
989
180
1-
00
110
0
Srez
PLJ
EVLJ
A29
921
30
085
03
298
2799
7-
00
60
0G
rad
PLJE
VLJ
A60
0526
04
244
41
5662
943
30
070
12
Srez
BIJE
LO P
OLJ
E40
326
40
040
21
039
823
988
-0
097
02
Srez
BER
AN
SKI
373
7510
00
348
09
367
8698
417
30
558
02
Srez
AN
DRI
JEV
ICA
276
234
00
750
325
288
915
2176
79
800
3
SRPS
KI S
AN
DŽA
K16
952
938
382
316
486
097
254
40
344
00
243
01
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž14
125
047
00
1154
08
137
386
973
2352
17
311
02
SAN
DŽA
K31
077
938
851
316
601
453
413
793
044
423
960
855
40
2
Izvo
r St
alno
stan
ovni
štvo
po
naro
dnos
ti po
pop
isu o
d 15
mar
ta 1
948
god
ine
Beog
rad
195
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
22
52 Popis iz 1953
Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski
Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
23
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
4
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
953
Tabl
e 4
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
953
cens
us
1953
uk
upno
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
207
8416
230
781
100
05
30
041
6820
128
31
4ZL
ATA
R21
424
208
6597
49
00
60
048
62
358
03
MIL
EŠEV
A33
846
256
6575
839
61
211
00
7526
222
248
07
SJEN
ICA
381
7923
412
613
102
03
420
113
758
360
865
23
DEŽ
EVA
503
3125
177
500
174
03
144
03
135
6426
911
272
224
ŠTA
VIC
A27
983
5006
179
103
04
565
20
190
9068
232
1911
5
PLJE
VLJ
A40
876
827
20
373
6891
431
01
2401
59
249
06
BIJE
LO P
OLJ
E46
057
378
08
439
9295
52
00
1504
33
181
04
IVA
NG
RAD
706
4135
60
564
201
909
3567
50
2127
30
390
06
SRPS
KI
SAN
DŽA
K19
254
711
635
560
488
40
577
10
458
592
304
159
458
3
CRN
OG
OR
SA
ND
Ž15
757
415
611
014
556
192
436
002
360
323
882
00
5
SAN
DŽA
K35
012
111
791
633
714
644
541
843
711
264
624
185
167
654
8
Izvo
r U
kupn
o st
anov
ništ
vo p
o na
rodn
osti
ndash po
pis 1
953
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
24
53 Popis iz 1961
Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)
Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
25
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
5
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
961
Tabl
e 5
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
961
cens
us
1961
uk
upno
etn-
M
S
CG
A
n-
J
osta
li
PRIB
OJ
261
4767
9926
018
380
703
245
09
190
119
70
850
71
9N
VA
ROŠ
247
7045
31
823
802
961
106
04
70
043
02
359
14
PRIJE
POLJ
E38
925
9810
252
257
1666
156
81
510
50
333
40
923
926
1SJ
ENIC
A36
950
1735
247
017
474
473
129
03
290
185
52
311
113
0N
PA
ZAR
587
7723
250
396
279
3347
554
30
912
60
212
612
156
649
6TU
TIN
299
5920
535
685
4485
150
770
322
01
529
18
4311
144
PLJE
VLJ
A46
677
6794
146
769
16
386
1482
715
00
910
239
40
8BI
JELO
PO
LJE
466
5198
5721
142
00
934
750
745
100
020
90
414
053
0IV
AN
GRA
D44
072
4406
100
330
07
385
6987
541
01
970
262
91
4RO
ŽAJ
147
0080
0954
576
05
5428
369
528
36
222
15
437
30
PLA
V18
913
673
36
650
314
890
787
3131
166
970
557
03
SRPS
KI
SAN
DŽ
215
528
781
9936
311
779
054
716
680
830
80
132
191
514
344
67
CRN
OG
SA
ND
Ž17
101
329
739
174
1660
10
132
251
773
3725
22
716
04
2922
17
SAN
DŽA
K38
654
110
793
827
911
945
030
913
391
934
640
331
039
351
017
266
45
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va d
omać
inst
ava
i sta
nova
u 1
961
god
ini
Nac
iona
lni s
asta
v st
anov
ništ
va F
NR
Jugo
slavi
je (p
odac
i po
nase
ljim
a i o
pštin
ama)
kn
jiga
III
Save
zni z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
994
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
26
6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991
Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica
61 Popis iz 1971
Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
27
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
6
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
971
Tabl
e 6
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
971
cens
us
1971
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J32
548
9811
301
213
0665
570
52
257
02
345
11
324
10
N V
ARO
Š22
740
1774
78
206
6290
986
04
80
011
30
597
04
PRIJE
POLJ
E44
022
160
8136
525
264
574
1157
26
690
219
00
412
612
9SJ
ENIC
A36
622
1953
853
413
772
376
152
04
1107
30
172
05
1881
51
N P
AZA
R64
326
371
4057
725
076
390
359
06
307
05
183
03
1261
20
TUTI
N29
444
244
4083
036
3512
357
02
244
08
153
05
915
31
PLJE
VLJ
A46
843
8530
182
7922
169
296
3063
326
01
355
08
380
08
BIJE
LO P
OLJ
E52
598
185
5335
334
936
629
862
568
380
129
30
635
90
7IV
AN
GRA
D49
351
123
6225
039
207
931
150
631
870
246
70
913
652
8RO
ŽAJ
160
1812
483
779
189
12
2082
130
922
58
500
329
21
8PL
AV
195
4294
0148
158
43
052
4626
837
3619
143
02
532
27
SRPS
KI S
AN
DŽ
229
702
108
784
474
109
715
478
2516
11
1792
08
1156
05
5739
25
CRN
OG
SA
ND
Ž18
435
261
329
333
161
088
797
970
531
4809
26
1208
07
2928
16
SAN
DŽA
K41
405
417
011
341
112
582
330
410
048
624
366
011
623
640
686
672
1
Izvo
r Po
pis s
tano
vništ
va i
stan
ova
1971
Sta
novn
ištvo
ndash et
ničk
a p
rosv
etna
i ek
onom
ska
obele
žja
stan
ovni
štva
i do
mać
inst
ava
prem
a br
oju
član
ova
(rez
ulta
ti po
opš
tinam
a) k
njig
a VI
Sa
vezn
i zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
199
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
28
62 Popis iz 1981
Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
29
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
7
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
981
Tabl
e 7
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
981
cens
us
1981
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
200
103
0829
322
319
634
896
25
310
113
123
733
40
9N
VA
ROŠ
225
2318
748
319
867
882
148
07
20
042
31
920
90
9PR
IJEPO
LJE
469
0219
076
407
250
3853
412
172
644
01
1079
23
448
10
SJEN
ICA
355
7024
203
680
102
9728
915
60
431
70
934
31
025
40
7N
PA
ZAR
740
0049
769
673
218
3429
529
50
423
30
393
11
393
81
3TU
TIN
327
7930
130
919
2309
70
480
137
01
660
218
90
6
PLJE
VLJ
A43
316
6967
161
2296
53
323
2374
616
00
1384
32
330
08
BIJE
LO P
OLJ
E55
634
208
4037
594
91
732
172
578
550
110
872
053
11
0IV
AN
GRA
D49
772
123
8324
984
71
734
748
698
350
110
992
266
01
3RO
ŽAJ
202
2716
975
839
159
08
1900
94
863
43
144
07
186
09
PLA
V19
560
101
5351
990
05
4583
234
4036
206
397
20
301
15
SRPS
KI S
AN
DŽ
246
974
135
360
548
101
664
412
2760
11
664
03
4154
17
2372
10
CRN
OG
SA
ND
Ž18
850
967
318
357
4341
23
105
726
561
5005
27
4111
22
2008
11
SAN
DŽA
K43
548
320
267
846
510
600
524
310
848
624
956
691
382
651
943
801
0
Izvo
r N
acio
naln
i sas
tav
stan
ovni
štva
SFR
Jugo
slavi
je 19
81 (
poda
ci p
o nas
eljim
a i op
štin
ama)
knj
iga I
Sa
vezn
i zav
od za
stat
istik
u B
eogr
ad 1
991
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
30
63 Popis iz 1991
Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
31
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
8
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 1
991
Tabl
e 8
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 1
991
cens
us
1991
uk
upno
M
S
CG
A
J
os
tali
PR
IBO
J35
951
109
2730
423
421
651
758
21
360
153
41
527
50
8N
VA
ROŠ
218
1218
578
519
284
884
173
08
20
034
81
614
80
7PR
IJEPO
LJE
465
2520
200
434
247
7053
271
71
525
01
423
09
390
08
SJEN
ICA
336
8125
633
761
7546
224
770
255
02
216
06
154
05
N P
AZA
R85
249
642
5175
419
064
224
232
03
209
02
700
08
793
09
TUTI
N34
631
326
7294
314
614
243
01
670
218
40
520
40
6
PLJE
VLJ
A39
593
6964
176
9592
242
219
1655
411
00
818
21
292
07
BIJE
LO P
OLJ
E55
268
229
7741
641
847
627
204
492
326
06
380
153
91
0BE
RAN
E38
953
117
6930
228
427
322
995
590
460
170
61
859
51
5RO
ŽAJ
229
7619
983
870
162
07
1528
67
900
39
139
06
264
11
AN
DRI
JEV
ICA
6696
310
590
713
556
3884
20
071
11
490
7PL
AV
193
0511
199
580
278
14
3519
182
4032
209
100
05
177
09
SRPS
KI S
AN
DŽ
257
849
155
540
603
955
4637
120
000
839
40
224
050
919
640
8C
RNO
G S
AN
DŽ
182
791
729
2339
917
965
98
828
0045
353
152
918
721
019
161
0
SAN
DŽA
K44
064
022
846
351
811
351
125
884
800
192
5709
13
4277
10
3880
09
Izvo
r St
anov
ništ
vo p
rem
a na
cion
alno
j prip
adno
sti 1
991
Rep
ublič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
32
7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija
71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)
Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659
Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
33
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
9
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isim
a iz
200
2 i
2003
Tabl
e 9
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
002
and
2003
cen
suse
s
2002
ndash 2
003
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J30
377
5567
183
1427
47
225
2374
143
21
413
00
415
14
N V
ARO
Š19
982
1028
51
502
25
180
0190
173
04
20
037
61
9PR
IJEPO
LJE
411
8813
109
318
3812
93
234
0256
827
10
797
02
497
12
SJEN
ICA
279
7020
512
733
659
24
6572
235
230
111
00
193
07
N P
AZA
R85
996
655
9376
315
991
917
599
205
109
01
129
02
967
11
TUTI
N30
054
283
1994
222
30
712
994
320
01
60
018
70
6
PLJE
VLJ
A35
806
1865
52
2913
81
215
2260
177
0421
58
00
1794
50
BIJE
LO P
OLJ
E50
284
113
7722
679
3615
820
275
403
8936
178
310
117
293
4BE
RAN
E35
068
5662
161
2301
66
163
0946
589
5025
536
01
1810
52
ROŽA
JE22
693
186
2882
115
106
790
44
044
01
910
084
420
30
9A
ND
RIJE
VIC
A57
850
08
01
4027
696
1454
251
00
296
51
PLA
V13
805
6809
493
788
57
2613
189
765
55
2719
197
111
08
SRPS
KI S
AN
DŽ
235
567
134
128
569
8222
35
893
9637
992
80
425
80
126
351
1C
RNO
G S
AN
DŽ
163
441
443
4127
115
456
95
656
5040
228
249
173
3802
23
5943
36
SAN
DŽA
K39
900
817
846
944
723
678
59
155
046
389
291
777
340
601
085
782
1
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
200
2 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka
prip
adno
st ndash
Pod
aci p
o na
selji
ma
Repu
blič
ki z
avod
za
stat
istik
u B
eogr
ad 2
003
Pop
is st
anov
ništ
va d
omać
inst
ava i
stan
ova u
200
3 S
tano
vništ
vo n
acio
naln
a ili
etni
čka p
ripad
nost
ndash P
odac
i po n
aselj
ima
i opš
tinam
a Z
avod
za
stat
istik
u P
odgo
rica
200
4
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
34
Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)
Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva
72 Popis iz 2011
Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835
U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
35
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Tabl
ica
10
Stan
ovni
štvo
San
džak
a po
pop
isu
iz 2
011
Tabl
e 10
Po
pula
tion
of S
andž
ak a
ccor
ding
to 2
011
cens
us
2011
uk
upno
B
M
S
CG
A
os
tali
PR
IBO
J27
133
3811
140
1944
72
205
8275
911
90
43
00
674
25
N V
ARO
Š16
638
788
47
526
32
148
9989
531
02
30
039
12
4PR
IJEPO
LJE
370
5912
792
345
3543
96
194
9652
689
02
180
011
213
0SJ
ENIC
A26
392
194
9873
912
344
752
6419
915
01
290
135
21
3N
PA
ZAR
100
410
774
4377
141
024
116
234
162
440
020
20
223
852
4TU
TIN
311
5528
041
900
1092
35
1090
35
160
129
01
887
28
PLJE
VLJ
A30
786
2128
69
1739
56
175
6957
174
9424
317
01
1839
60
BIJE
LO P
OLJ
E46
051
125
9227
359
8513
016
562
360
8808
191
570
120
474
4BE
RAN
E33
970
6021
177
1957
58
145
9243
088
3826
070
02
2492
73
ROŽA
JE22
964
192
6983
910
444
582
23
640
11
711
585
027
01
2A
ND
RIJE
VIC
A50
710
07
01
3137
619
1646
325
10
028
05
5PL
AV
131
0868
0351
972
75
520
9816
082
26
324
7518
918
31
4
SRPS
KI S
AN
DŽ
238
787
142
373
596
124
415
277
565
325
314
01
284
01
5810
24
CRN
OG
SA
ND
Ž15
195
046
813
308
114
597
554
780
361
280
0918
437
782
571
114
7
SAN
DŽA
K39
073
718
918
648
423
900
61
132
345
339
283
237
240
621
012
921
33
Izvo
ri P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va 2
011
u R
epub
lici S
rbiji
Sta
novn
ištvo
ver
oisp
oves
t m
ater
inji
jezik
i na
cion
alna
prip
adno
st ndash
Po
daci
po
opšt
inam
a i g
rado
vim
a R
epub
lički
zav
od z
a st
atist
iku
Beo
grad
201
3 P
opis
stan
ovni
štva
dom
aćin
stav
a i s
tano
va u
Crn
oj G
ori 2
011
go
dine
Sta
novn
ištvo
Crn
e Gor
e pre
ma
polu
tip
u na
selja
nac
iona
lnoj
odn
osno
etni
čkoj
prip
adno
sti
vjer
oisp
ovije
sti i
mat
ernj
em je
ziku
po
opšt
ina-
ma
u Cr
noj G
ori
Saop
šten
je br
83
Zav
od z
a st
atist
iku
Pod
goric
a 2
011
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
36
Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima
U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448
8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE
Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela
Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci
Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
37
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci
Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima
Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno
Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije
Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
38
mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize
LITERATURA
Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb
Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic
Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042
Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja
nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-
1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)
Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u
H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81
Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona
Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša
Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb
Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses
39
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104
Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies
Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian
Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)
Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)
Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210
IZVORI
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932
Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004
Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011
Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)
Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
40
Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)
Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)
Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)
Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)
41
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks
Saša Mrduljaš
SUMMARY
Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština
The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro
The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012
Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)
This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those
Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43
42
carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)
The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak
With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper
The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison
Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-
43
Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)
fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified
In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure
After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak
As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak
In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis
KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses