IZ SADRŽAJA - zeljeznice.net · sno uz prijevoz putnika i tereta. Taj proces počeo je 1993. kada...

IZ SADRŽAJA

Plan poslovanja u 2008. godini Dalji porast opsega prijevoza 4

Ovisna društva Donesen program privatizacije

Nacionalni program željezničko

infrastrukture

Počela provedba 6�7

Član Uprave HŽ�Holdinga Josip

Stanković Restrukturiranje i dalje u prvom planu 8�9

Direktorica Financija i računovodstva Branka Basić Dva i dva nisu uvijek četiri 10�11

Sajam ZEPS Intermetal 2008.

HŽ�u nagrada za uspješan nastup 12

Savez za željeznicu

Krug za potporu 13

Iz TŽV » Grede!j« Izniman tehnološki iskorak 15

Plan poslovanja HZ�Cargo za 2008. godinu

Više tona i tonskih kilometara 21

Plan poslovanja HZ�Vuče vlakova Očekuje se uravnoteženo poslovanje 23

HZ�Infrastruktura u 2008. godini U planu je pozitivno

poslovanje 24

V

HZ�Putnički prijevoz

Planira se dalje povećanje opsega rada

Donesen poslovni plan holdinga za 2008.

Ciljevi postavljeni ambiciozno

V

Dana 10. lipnja 2008. Nadzorni odbor holdinga HZ�Hrvatske želje-

znice d.o.o. prihvatio je dva važna dokumenta. Jedna od njih je izvješ-

će o radu i poslovanju domaćih željezničkih poduzeća godine 2007. a

drugi je poslovni plan holdinga za godinu 2008.

Kada je riječ o poslovanju godine 2007, s postignutim rezultatima

m o ž e m o biti realtivno zadovoljni. Opseg prijevoza, mjeren reducira-

nim tonskim kilometrima, povećan je za 10,4 posto u usporedbi s

prijevozom ostvarenim godine 2006. Zahvaljujući tomu povećanju

te istodobnomu smanjenju broja zaposlenih, naturalna produktivnost,

takoer mjerena reduciranim tonskim kilometrima ,porasla je u još ve-

ćem postotku, odnosno za 14,1 posto. Rast bilježimo i u putničkom

i u teretnom prijevozu. Rast opsega prijevoza pratilo je i povećanje

prihoda od prijevozne djelatnosti. Radeći u svojoj osnovnoj djelatnosti,

protekle godine zaradili smo milijardu i 134,3 milijuna kuna. Riječ je

o povećanju prihoda od prijevoza za 74 milijuna kuna u usporedbi s

prihodom ostvarenim godine 2006. Dakle, i godine 2007. nastavljen

je ranije započeti pozitivni trend povećanja opsega rada, prihoda od prijevozne djelatnosti te radne produktivnosti.

Meutim, na jednom području nismo ostvarili planske zadaće. Riječ

je o radnom omjeru. Planirali smo da će godine 2007. taj pokazatelj

iznositi 170 posto, no ostvaren je radni omjer od 193 posto, što je

prilično daleko od plana. Štoviše, prošlogodišnji radni omjer lošiji je od

omjera iz godine 2006. kada je iznosio 190 posto. Očito je da na tome

području moramo poduzeti dodatne napore.

Protekle godine završili smo složen posao sklapanja kolektivnih

ugovora po željezničkim poduzećima. Prosječna bruto plaća na Hrvat-

skim željeznicama iznosila je 7245 kuna i u usporedbi s bruto plaćom

godine 2006. bila je veća za 2,8 posto. Na taj način prosječna željezni-

čarska plaća, s uključenim dodaticma na plaću, tako je bila nešto veća

od državnog prosjeka, koji je iznosio 7047 kuna. Učinak sklopljenih kolektivnih ugovora na povećanje plaća bit će izraženiji ove godine.

U poslovnom planu holdinga HŽ�Hrvatske željeznica d.o.o. za go-

dinu 2008. postavili smo ambiciozne ciljeve želeći nastaviti dosadašnje

pozitivne trendove. Planiramo prevesti 66,1 milijun putnika i 17,9 mi-

lijuna tona tereta. U putničkom prijevozu očekujemo porast broja pu-

tnika za 4,7 posto te putničkih kilometara za 5,2 posto, a u teretnom

porast u tonama za 3,8 posto i u tonskim kilometrima za 4,7 posto. U

planiranju radoga omjera bili smo oprezniji, pa smo tako ove godine

za cilj zacrtali ostvarenje radnog omjera od 187 posto.

Riječ je o zadaćama koje neće biti lako ostvariti. Kretanja u tere-

tnom prijevozu ove godine ponovno pokazuju da ovisimo o kretanjima

na prijevoznom tržištu na koja ne m o ž e m o utjecati uvijek. N o , to ne

znači da ne moramo poduzimati maksimalne mjere na marketinškom i

komercijalnom planu te na planu organizacije prijevoza kako bismo u

najvećoj mjeri realizirali mogućnosti koje nam se nude na prijevoznom

tržištu. ' I

Predsjednik Uprave HZ�Holdinga

Davoriti Kobak

30 Naslovna strana: Vlakom na nogometno prvenstvo Europe (snimio: B. Butković)

Plan poslovanja u 2008.

Ambiciozne zadaće

U ovoj godini na razini Hrvatskih že-ljeznica postavljeni su ambiciozni planovi. Očekuje se prijevoz 66,1 mi-lijuna putnika i 17,9 milijuna tona te-reta, ostvarenje rada od pet milijardi i 744 milijuna reduciranih tonskih ki-lometara kilometara te produktivnost rada od 420.000 reduciranih tonskih kilometara po zaposlenom. Organiza-cijska struktura holdinga dalje će se prilagođavati tržišnim uvjetima. Na kraju godine u holdingu će biti zapo-sleno 13.083 radnika, i to bez radnika koji će biti raspoređeni u Željeznički fond.

Korporativni ciljevi

Jedan od strateških ciljeva jest primje-na pravne stečevine Europske unije koja se odnosi na željeznički promet. Pri tome vodit će se računa o interesima Hrvatske i osiguravanju cjelovitosti željezničkog su-stava u Hrvatskoj. Krajnji ciljevi tih zahva-ta jesu bolji uspjeh poslovanja i povećanje udjela željeznice na prijevoznome tržištu. U 2008. očekuje se i ostvarivanje dobiti od 1,6 milijuna kuna.

Nastavit će se raditi na povećanju

odgovornosti za postignute rezultate u profitnim i troškovnim centrima. Jedan od važnih ciljeva jest povećanje opsega i kvalitete prijevoza uz smanjenje broja za-poslenih. To smanjenje bit će ostvareno na temelju bolje organizacije rada i mo-dernizacije, a krajnji rezultat bit će poveć-anje produktivnosti rada.

U ovoj godini u infrastrukturu se pla-nira uložiti milijardu i 317 tisuća kuna. Najvažnija ulaganja bit će usmjerena na osuvremenjivanje i izgradnju pruga me�u-narodne važnosti, uključujući izmjenu su-stava električne vuče na tzv. riječkoj pruzi te izgradnju drugoga kolosijeka od Dugog Sela do Botova.

Predvi�eno je to da će u područje pri-jevoza biti uloženo 902 milijuna kuna. Bit će nabavljeni novi motorni vlakovi, tertni i putnički vagoni, višesustavne i manevar-ske lokomotive, a bit će modernizirana vučna i vučena sredstva. Predvi�ena su i ulaganja u objekte koji su potrebni za funkcioniranje prijevoza. Sva ta ulaganja

moraju doprinijeti većem opsegu prije-

voza i kvalitetnijoj usluzi u putničkom i teretnom prijevo2u. U područje HŽ�Vuče vlakova uložit će ee 194,4 milijuna kuna,

HŽ�Cargo 304,5 milijuna kuna, HŽ�Pu�tnički prijevoz 403,1 milijun kuna i u HŽ�Holding 2,2 milijuna kuna.

Važna zadaća jest bolje regionalno, gospodarsko i prometno povezivanje unutar Republike Hrvatske. Pri tome je

posebice važno povezivanje željezničkom vezom hrvatskih luka i njihova zale�a. Ra-dit će se i na boljem željezničkom povezi-vanju sa susjednim državama.

Nastavit će se s razvojem gradskog i pri-gradskog prijevoza. Naime, poboljšat će se

stanje gradskog i prigradskog prijevoza na zagrebačkome području, u Splitu će se na-staviti razvijati, a na području Rijeke i Osije-ka tek će biti uvedena ta vrsta prijevoza.

Jedan od temelja poslovne politike jest daljnji razvoj socijalnog dijaloga.

Ove godine planira se privatizacija Že-ljezničke tiskare, Pružnih gra�evina, Proi-zvodnje i regeneracije, Remonta željeznič-kih vozila Bjelovar, Remonta željezničkih vozila Čakovec i Remonta i proizvodnje željezničkih vozila Slavonski Brod.

Radni omjer i broj zaposlenih

U 2008. u planu je daljnje smanjenje radnog omjera. Riječ je o jednom od naj-važnijih pokazatelja koji govori o uspje-hu poslovanja neke tvrtke. U 2005. on je iznosio 220 posto, a u 2006. bio je

spušten na 190 posto. Najvećim dijelom zbog organizacijskih promjena u 2007. on je bio povećan na 193 posto, a ove godine očekuje se njegovo smanjenje na 187 posto. Riječ je o nešto umjerenijim predvi�anjima jer je za prošlu godinu već bilo predvi�eno smanjenje radnog omjera na 170 posto.

I u ovoj godini u planu je daljnje sma-njenje broja zaposlenih. Prema planu na kraju godine u holdingu HZ�Hrvatske že-ljeznice bit će zaposleno 13.083 radnika. To je smanjenje za 328 radnika. U Že-ljeznički fond trenutačno su raspore�ena 92 radnika. Predvi�a se da će prirodnim odljevom Hrvatske željeznice napustiti 89 radnika te da će uz otpremninu otići 321 radnik. Istodobno bit će zaposlena 82 nova radnika.

(m)

Plan poslovanja HŽ�Holdinga za 2008. godinu

Prihodi jednaki rashodima

Osnovni dokumenti na temeljuvkojih je donesen plan poslovanja HŽ�Hol-dinga za 2008. jesu zakon o željeznici, Zakon o podjeli trgovačkog društva HŽ�Hrvatske željeznice te Strategija prometnog razvitka Republike Hrvat-ske. U ovoj godini planirano je to da

će prihod HZ�Holdinga iznositi 56 mi-lijuna i 384 tisuće kuna. To je nešto manje od prihoda koji je bio ostvaren u 2007. i koji je iznosio 63 milijuna i 800 tisuća kuna. U planu je da rasho-di budu jednaki prihodima. Prošle go-dine rashodi su bili manji od prihoda te je bio ostvaren pozitivan rezultat od pet milijuna i 400 kuna.

Prihodi Planirani prihodi HZ�Holdinga čine

prihodi ostvareni pružanjem usluga po-vezanim poduzećima, prihodi iz državnog proračuna za zbrinjavanje radnika u višku te ostali prihodi. U planu je da prihodi od usluga iznose 47 milijuna i 538 tisuća kuna, prihodi iz proračuna za otpremni-ne milijun i stotinu tisuća kuna, a ostali prihodi sedam milijuna i 746 tisuća kuna. Pod ostalim prihodima misli se na priho-de od privatizacije te na prihode društava za reviziju. Ukupni prihodi trebali bi izno-siti 56 milijuna i 384 tisuće kuna.

Rashodi Rashodi HZ�Holdinga čine troškovi

materijala, energije, usluga održavanja, ostalih usluga, troškova radnika i nemate-rijalnih troškova. Očekuje se to da će ra-shodi biti jednaki prihodima odnosno da će iznositi 56 milijuna i 364 tisuće kuna.

U okviru rashoda najveći iznos pre-dvi�en je za troškove radnika, i to 36 mi-lijuna i 738 tisuća kuna. Planirano je to da materijalni troškovi iznose sedam mi-lijuna i 958 tisuća kuna. Za otpremnine radnicima predvi�en je iznos od milijun i

stotinu tisuća kuna, nematerijalni troškovi trebali bi iznositi sedam milijuna i 98 ti-suća kuna, a usluge informatike milijun i 500 tisuća kuna.

Plan broja zaposlenih V

Na početku svojeg djelovanja u HZ�Holdingu radio je 241 zaposlenik. U 2007. iz društva je otišlo 46 radnika. Na temelju organizacijskih promjena otišlo je osamnaest radnika Pravnih poslova i dva-naest radnika Kontrole prometne sigurno-sti, četvorica radnika iskoristila su pravo na otpremninu, a četiri radnika napustila su HZ�Holding iz drugih razloga. Zapo-sleno je sedam novih radnika, od kojih su dvojica iz drugih društava. Na kraju 2007. u HZ�Holdingu radilo je 188 zaposlenika.

U planu za ovu godinu jest daljnje smanjenje broja zaposlenih u HZ�Holdin-gu. Očekuje se to da će u druga društva otići 25 zaposlenika, četiri će otići uz isplatu otpremnine, a petorica će otići u mirovinu. Istodobno bit će zaposlena če-tiri nova radnika te će broj zaposlenika biti smanjen za ukupno 30 ljudi. U skladu

s time na kraju 2008. u HZ�Holdingu bit će zaposleno 158 ljudi.

(m)

ŽELJEZNIČAR, LIPANJ 2008.

Privatizacija ovisnih društava

Donesen program privatizacije

za deset ovisnih društava

Jedan od važnijih dijelova restrukturi-ranja Hrvatskih željeznica jest izdvaja-nje djelatnosti koje nisu neposredno vezane uz osnovnu djelatnost odno-sno uz prijevoz putnika i tereta. Taj proces počeo je 1993. kada su osno-vana prva ovisna društva u vlasništvu Hrvatskih željeznica, kao što su Želje-znička tiskara, Željezničko ugostitelj-stvo i Agencija za integralni trasport. Prvi dio tog procesa završen je 2003. kada je osnovano posljednje od uku-pno sedamnaest ovisnih društva.

Racionalizacija troškova i usmjerenost na tržište

Osnovni cilj izdvajanja tih djelatno-sti jest racionalizacija troškova i njihovo usmjeravanje na poslovanje s drugim po-slovnim partnerima osim sa željeznicom. Naime, analize su pokazale to da troškovi usluga tih društava opterećuju poslovanje željeznice u neopravdano velikoj mjeri. Osim toga njihovi kapaciteti u pravilu su veći od onih koji su potrebni željeznici.

Zbog toga su se u procesu svojega konsti-tuiranja ta društva morala strukturirati tako da svojim uslugama mogu biti konkuren-tna na tržištu.

Prvi dio tog procesa odnosno konsti-tuiranje tih društava uglavnom je završen uspješno. U cjelini ta društva posluju bez

gubitka. Uz to ona u manjoj ili većoj mjeri rade i za naručitelje izvan željeznice. Riječ je o velikom gospodarskom potencijalu. Krajem 2007. ta društva zapošljavala su ukupno 6070 radnika odnosno gotovo trećinu zaposlenih u sustavu Hrvatskih že-ljeznica.

Privatizacija

Sljedeći korak jest privatizacija ovisnih društva. U 2005. bio je donesen plan pri-vatizacije prema kojemu će se privatizirati deset od ukupno sedamnaest ovisnih dru-štva. Na taj način želi se dati novi poticaj racionalizaciji njihova poslovanja i njihovu osposobljavanju za tržišnu utakmicu. Do sada su u cijelosti privatizirana dva društva, i to Željezničko projektno društvo i Redar-stvo, vatrogastvo i rasadnik. Ta društva otkupili su njihovi zaposlenici. Zbog loših

poslovnih rezultata PZZ�Inženjering završ-io je u stečaju. Privatizacija tih društva po-negdje se ne provodi očekivanom dinami-kom, prije svega zbog potrebe da se riješe složeni imovinsko�pravni odnosi odnosno da ss utvrdi imovina Uh društava.

Do sada su bila raspisana tri natječaja za prodaju Željezničkog ugostiteljstva. Bu-dući da ti natječaji nisu bili uspješno prove-deni, to se priprema raspisivanje četvrtog natječaja. Bio je raspisan i natječaj za pri-vatizaciju PROREG�a i Pružnih gra�evina, no nitko se nije javio na taj natječaj. Od

Sabora Republike Hrvatske zatražit će se da se sa zemljišta na kojima se nalaze te radionice skine status javnog dobra kako bi se ono mogloj uvrstiti u temeljni kapital tih društava. Nijfe riješen ni problem do�kapitalizacije Željezničke tiskare i njezina preseljenja na novu lokaciju. Očekuje se da će ta tri društva za privatizaciju biti spre-mna na jesen tei da bi se natječaj mogao raspisati do kraja godine.

Ta društva ići će u privatizaciju pod ne-što drugačijim uvjetima od onih koji su bili primjenjivani do sada. Naime, Hrvatske željeznice će s tim društvima zaključiti ko-mercijalni ugovor o poslovnoj suradnji na tri godine. Na taj način u tome razdoblju tim društvima omogućit će se stabilan izvor prihoda. Na snazi će biti i dosadašnji uvjeti odnosno tri godine zaposlenici neće smjeti biti otpušteni, postojeći kolektivni ugovor primjenjivat će se dok ne bude sklopljen novi, a novi vlasnik morat će preuzeti obvezu prema kojoj će radnici imati svo-jeg predstavnika u nadzornome odboru. Program privatizacije tih društva predvi�a

mogućnost da se zaposlenici tih društava organiziraju i otkupe udio koji se prodaje. Iskustva dosadašhje primjene tog principa u privatizaciji Željezničkoga projektnog društva i RVR�a su dobra. Predvi�eno je i to da će u povjerenstvu za odabir najpo-voljnije ponude biti i predstavnik sindikata. Hrvatske željeznice namjeravaju zadržati 26 posto udjela ik tim tvrtkama kako bi za-držale kontrolu rjad tim djelatnostima koje

su važne za funkcioniranje željeznice.

Pripreme za privatizaciju triju radionica Radi se i n^ pripremama za objavu

natječaja za privatizaciju triju radionica, i to Remonta željezničkih vozila^ Bjelovar, Radionice željezničkih vozila Čakovec i Remonta i proizvodnje željezničkih vozila Slavonski Brod. Nadzorni odbor donio je odluku o davanju suglasnosti na odluku Uprave HZ�Holdinga o prihvaćanju Pro-grama privatizacije ovisnih društava koja se odnosi na privatizaciju tih društava. Donesena je i odluka kojom se odobrava zaključenje ugovora o privatizaciji tih druš-tava sa Hrvatskim fondom za privatizaciju. Početna cijena za prodaju 74 posto udjela u Remontu i proizvodnji željezničkih vozila Slavonski Brod iznosi 33 milijuna kuna, u Remontu željezničkih vozila Bjelovar 49 milijuna kuna, a u Radionici željezničkih vozila Čakovec 52 milijuna kuna.

Za preostalih sedam ovisnih društava nije donesen program privatizacije. Riječ

je o TŽV�u »Gredelj«, Održavanju vago-na. Održavanju vučnih vozila, POSIT�u,

Remontu pruga, Čišćenju i njegi vagona i AGIT�u. O privatizaciji tih društava oče-kuje se mišljenje vlasnika odnosno Vlade Republike Hrvatske.

(m)

Od 2002. do 2007.

Stalan porast opsega putničkog i teretnog

prijevoza U razdoblju od 2002. do 2007. zabi-lježen je stalan porast opsega putni-čkog i teretnog prijevoza. Naime, u 2002. bilo je prevezeno 36 milijuna i 236 tisuća putnika, u 2003. 35 miliju-na i 980 tisuća, u 2004. 36 milijuna i 746 tisuće, a u 2005. 39 milijuna i 842 tisuće putnika. Nakon 2005. broj pre-vezenih putnika naglo je porastao te je u 2006. bilo prevezeno 46 milijuna i 211 tisuća putnika, a u 2007. 63 mili-juna i 131 tisuća putnika.

Ostvareni putnički kilometri tako�er su rasli, iako ne u tako snažnom tempu kao što je rastao broj prevezenih putnika. Naime, riječ je o tomu da je do velikog porasta broja putnika došlo u gradskom i prigradskom prijevozu, gdje je prije�eni put jednog putnika relativno malen. Tako

je u 2002. bilo ostvareno milijardu i 194 milijuna putničkih kilometara, a u 2007.

milijardu i 611 milijuna putničkih kilo-metara. Najveći dio povećanja u opsegu putničkog prijevoza zabilježen je u unu-tarnjem prijevozu. U razdoblju od 2002.

do 2007. prosječni put jednog preveznog putnika smanjen je s 32,9 kilometra u 2002. na 25,5 kilometra u 2007.

Dobri rezultati zabilježeni su i u tere-tnom prijevozu. U 2002. bilo je prevezeno 12 milijuna tona tereta, u 2003. 13 miliju-na i 284 tisuće tona, u 2004. 13 milijuna i 707 tisuća tona, u 2005. 15 milijuna i 830 tisuća tona, u 2006. 16 milijuna i 957 tisu-ća tona, a u 2007. 17 milijuna i 231 tisu-ća tona. Prijevozni učinak mjeren tonskim kilometrima porastao je s dvije milijarde i 420 milijuna tonskih kilometara u 2002. na tri milijarde i 870 milijuna tonskih ki-lometara u 2007. godini. U unutarnjem teretnom prijevozu bio je zabilježen blagi porast, dok je rad osjetno porastao u me�-unarodnom teretnom prijevozu. Prosječni

put prevezene tone povećan je s 201,6

kilometra u 2002. na 224,6 kilometra u 2007. godini. (m)


Nacionalni program željezničke infrastrukture

Počela provedba

i Pošto je usvojen, ove godine počeo se provoditi Nacionalni program že� f ^ Ijezničke infrastrukture. Planirani su radovi na pružnome remontu, obnovi | | stajališta i kolodvora, izgradnji nove pruge od Svetog Ivana Žabnog do f | Gradeca, obnovi pruge od Vinkovaca do Osijeka, sanaciji usjeka i mostova | | te niz ostalih manjih radova. U listu "Željezničar" iznosimo kratki pregled | I radova po pojedinim prugama. J

B�ogranak V. koridora

U Karlovcu će biti sagra�eno stajalište Karlovac centar. Vrijednost tih radova je

8,2 milijuna kuna. Prema planovima rado-vi će biti izvedeni do kraja godine. Bit će sagra�eni peron s nadstrešnicom, dva stu-bišta, dizalo, objekt za prodaju prijevoznih karata i elektroenergetska podstanica te

će biti postavljena vanjska rasvjeta. Budući da se to stajalište nalazi u samome sredi-štu Karlovca i u neposrednoj blizini auto�busnoga kolodvora, to se očekuje da će njegova izgradnja osjetno povećati opseg putničkog prijevoza na tome području.

U Karlovcu će biti sanirana tri na-dvožnjaka AB. Riječ je o nadvožnjacima iznad gradskih ulica. Vrijednost tih radova iznosi 7,4 milijuna kuna. Završetak sana-cije tako�er se očekuje krajem godine.

Ove godine počela je izmjena sustava na pruzi od Moravica do Rijeke i priključ-nim prugama. Riječ je o krupnom zahva-tu čija vrijednost je 500 milijuna kuna. Završetak radova očekuje se do sredine

2010. godine. Sa završetkom tih radova bit će unificiran sustav električne vuče na prugama Hrvatskih željeznica. Budući da zbog dva sustava električne vuče u Mo�ravicama više neće trebati mijenjati loko-motive, to će ti radovi povećati propusnu moć tzv. riječke pruge i ubrzati promet na njoj.

Na toj pruzi bit će proveden remont

dionica od Oštarija do Ogulina u dužini

od 6,2 kilometra, od Mrzlog Polja do

Duge Rese u dužini od 4,6 kilometara te

od Skrada do Lokava u dužini od 21,6

kilometara. Ukupna vrijednost tih radova

je 144 milijuna kuna. Bit će promijenjeno

i dvanaest skretnica. Ti radovi koštat će 5,2 milijuna kuna.

Pruga Oštarije � Knin � Split

Ove godine na pruzi Oštarije � Knin �Split bit će rekonstruiran kolodvor Kaštel

Sućurac. Vrijednost ugovorenih radova

je 5,3 milijuna kuna. Prema planu radovi

će biti završeni sredinom godine. U tome

kolodvoru bit će sagra�en i bočni peron

te će biti postavljena vanjska rasvjeta. Ta-

ko�er, bit će sagra�eni peroni u stajališti-

ma Bako vici, Prešlo i Prgomet te će za to

biti odvojeno 900 tisuća kuna. Radi se na

dokumentaciji za rekonstrukciju kolodvo-

ra. Radove treba izvesti u devet kolodvo-

ra, a ove godine, ako se na vrijeme završi

potrebna dokumentacija, bit će izvedeni

radovi u Plavnom, Brdašcu i Primorskom

Dolcu.

Bit će remontirana dionica od Grača-ca do Kosova u dužini od 1,8 kilometara. Vrijednost ugovorenih radova je 7,7 mili-juna kuna. U remont dionice od Gračaca do Prljeva planira se uložiti 34 milijuna kuna. Za sanaciju trideset usjeka na toj pruzi bit će izdvojeno 4,8 milijuna kuna, a za sanaciju objekata donjega pružnog ustroja na dionici od Perkovića do Splita u dužini od 48,39 kilometara planiran je iznos od 9,9 milijuna kuna,

U kolodvorima Gračac, Lovinac, Jo�sipdol, Blata, Lička Jesenica i Rudopolje bit če montirani signalno�sigurnosni ure�-aji, a u kolodvorima Kosovo i Unešić po-čet će se s montažom tih ure�aja. Vrije-dnost radova iznosit će 30 milijuna kuna, a radovi će trajati cijelu godinu. U kolo-dvorima Ogulin, Gospić, Gračac, Knin, Perković, Solin, Split Predgra�e i Split ugradit će se digitalni kolodvorski ure�aji. Ukupna vrijednost radova je osam miliju-na kuna, a u ovoj godini bit će potrošeno 6,5 milijuna kuna.

U kolodvorima Vrhovine, Gračac, Knin, Perković i Split bit će zamijenjene postojeće ŽAT�ove centrale, a u kolodvo-ru Gospić bit će ugra�ena nova. Za ugra�

dbu optičkoga kabela na pruzi od Knina do Splita predvi�eno je 22 milijuna kuna.

Ti radovi trebali bi biti završeni do mjese-

ca svibnja 2009. godine.

C�ogranak V. koridora

Na C�ogranku V. koridora radi se na rješavanju imovinsko�pravnih pitanja

i dobivanju potrebnih dozvola za rekon-strukciju dionice od Ðakova do Osijeka. Nakon toga počet će se s izvo�enjem radova. Počet će se izvoditi i radovi na

ugradbi optičkoga kabela na toj dionici.

Planirana vrijednost radova je 28 miliju-na kuna, a njihov završetak planiran je za kraj 2009. godine. OOnovfi Ce se Kolodvor u Rijeci i....


Počet će se izvoditi radovi na rekon-strukciji kolodvora Darda i Beli Manastir.

Za radove u kolodvoru Darda bit će izdvo-jeno 16 milijuna kuna, a za radove u ko-

lodvoru Beli Manastir 12 milijuna kuna.

Očekuje se to da će radovi biti završeni u

2009. godini.

Deseti paneuropski koridor

Na tome koridoru najveći radovi

odnose se na obnovu dionice od Vinko-

vaca do Tovarnika. U tu svrhu planira se

uložiti iznos od 570 milijuna kuna. Radovi

bi trebali početi sredinom godine, a završ-

eni u 2010. godini. Za remont dionice od

Grede do Turopolja predvi�eno je stotinu

milijuna kuna. Tako�er, bit će uskla�eni

signalno�sigurnosni i telekomunikacijski

ure�aji te ure�aji kontaktne mreže. Rado-

vi će biti završeni do kraja godine.

Na tome koridoru bit će zamijenjeno

petnaest skretnica. Predvi�ena vrijednost

radova je 7,7 milijuna kuna. U sanaciju

mosta »Ciglenik« bit će uloženo šest mi-

lijuna kuna. Tako�er, bit će remontirana

kontaktna mreža od Slavonskog Bro-

da do Garčina te od Nove Gradiške do Starog Petrovog Sela. Vrijednost radova

procjenjuje se na dvanaest milijuna kuna. Radovi bi trebali biti završeni do kraja ove

godine.

Pruge za regionalni prijevoz

Očekuje se to da će sredinom 2008. biti završena sanacija mosta »Vuka«. Vrije-

dnost tih radova je 8,5 milijuna kuna. Bit

će saniran i most »Konjska«. Vrijednost

tih radova iznosit će 1,9 milijuna kuna,

a radovi će biti završeni do kraja godine.

Radovi se izvode i na industrijskome ko-

losijeku za tvrtku »NašicecemenR Vrije-

dnost tih radova je 71,8 milijuna kuna.

Tako�er, bit će sagra�ena nova trasa te

će biti ugra�eni signalno�sigurnosni i te-

lekomunikacijski ure�aji. U kolodvorima Ður�evac i Virje bit će

ugra�eni signalno�sigurnosni ure�aji. Pla-nirana vrijednost radova iznosi 300 tisuća kuna. Na pruzi od Vinkovaca prema Dre�novcima do državne granice bit će zami-jenjene zračne telekomunikacijske linije. Očekuje se to da će ti radovi biti završeni do kraja ove godine, a procijenjena vrije-

dnost te investicije je deset milijuna kuna.

U kolodvoru Bjelovar zamijenit će se zra-

čna kabelska mreža. Radovi su vrijedni

1,8 milijuna kuna, a očekuje se da će biti

završeni na jesen ove godine.

Dionica od Osijeka do Vinkovaca koja

je duga 32,9 kilometara bit će remontira-

na, a tamo gdje je Lo potrebno sagradit

će se novi dijelovi pruge i novi objekti.

Završetak gra�evnih radova na toj dioni-

ci planira se do kraja ljeta 2008. godine.

Vrijednost tih radova jest 33,5 milijuna

kuna. U planu je i rekonstrukcija stajališta

Harmica u kojemu će se sagraditi nad-strešnice i urediti rasvjeta.

Zagrebačko čvorište

Na zagrebačkome čvorištu bit će za-vršena rekonstrukcija stajališta Vrapče. U okviru tih radova bit će rekonstruiran pothodnik, sagra�eno dizalo te završe-ni preostali radovi. U te radove planira se uložiti četiri milijuna kuna. Vrijednost ukupnih radova na rekonstrukciji stajališ-ta Vrapče iznosi 14 milijuna kuna.

U kolodvoru Sesvete bit će rekonstru-irana kontaktna mreža te će biti ugra�eni novi portali. Vrijednost tih radova je tri milijuna kuna.

I ' Zgrade

U kolodvoru Moravice u planu je sanacija kolodvorske zgrade. Bit će za-mijenjeni pokrov zgrade, nadstrešnica i zamijenjeni oluci, sanirana krovna kon-strukcija, zamijenjena stolarija, popra-vljena žbuka i obojeno pročelje. Ure�en će biti i sanitarni čvor te gromobranske instalacije. Vrijednost tih radova je 1,8 milijuna kuna, a njihov završetak planiran je za kraj godine.

U kolodvoru Opatija Matulji bit će zamijenjeni pokrov kolodvorske zgrade i oluci, sanirana krovna konstrukcija, zami-jenjena stolarija, popravljena žbuka, obo-jene prostorije, očišćen kamen i ure�ene gromobranske instalacije. Ugovoreni ra-

dovi koštat će milijun i pol kuna, a trebali bi biti završeni sredinom godine.

U kolodvoru Rijeka bit će saniran

krov zgrade. Bit će zamijenjeni pokrov kolodvorske zgrade i oluci te sanirani kro-vna konstrukcija i gromobranske instala-cije. Radovi će koštati 1,8 milijuna kuna. Rekonstrukcija kolodvora Sisak obuhvaća rekonstrukciju dvorane, izgradnju sanitar-nog čvora i ure�enje okoliša. Vrijednost

do sada ugovorenih radova je 3,1 milijun kuna.

Sanacija kolodvorske zgrade u Vara-ždinu obuhvaća zamjenu stolarije, sana-ciju žbuke, bojenje pročelja te ure�enje sanitarnog čvora, čekaonice i okoliša. Ri-ječ je o investiciji od 3,1 milijun kuna. U kolodvoru Koprivnica bit će zamijenjeni

pokrov i oluci, sanirana krovna konstru-kcija, popravljena stolarija i žbuka, ure�-

ene gromobranske instalacije te obojeno pročelje. Vrijednost tih radova je četiri

milijuna kuna. Radi se i na sanaciji zgra-de na Tomislavovu trgu 11 u Zagrebu. Na njoj će biti zamijenjeni pokrov i oluci, sanirana krovna konstrukcija, popravlje-na stolarija i žbuka, obojeno pročelje, ure�ene gromobranske instalacije i oči-šćen kamen. Ugovoreni radovi vrijedni su 3,2 milijuna kuna. U upravnoj zgradi Hrvatskih željeznica u Mihanovićevoj 12 u Zagrebu bit će ure�eni sanitarni čvoro-vi. Vrijednost tih radova je milijun i pol

kuna. (m)

... Dardi


Razgovor sa Josipom Stankovicem, elanom Uprave HZ�Holdinga

Restrukturiranje i dalje u prvome planu

Nedavno je JOSIP STANKOVIĆ, dosadašnji direktor Ljudskih resursa, ime-novan za člana Uprave HŽ�Holdinga. Tom prigodom s njim smo razgo-varali o zadaćama koje će obavljati kao član Uprave te o tomu koji su to najvažniji potezi koji se očekuju na području za koje je mjerodavan.

Josip Stanković

� Kakve su vaše ovlasti i zaduže�V

nja kao člana Uprave HZ�Holdinga? � Za člana Uprave HZ�Holdinga d.o.o.

imenovan sam na temelju odluke Skupš-tine HZ�Holdinga d.o.o. od 9. svibnja 2008. koju je zastupao Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture.

Na temelju odluke Uprave HŽ�Holdinga dobio sam ovlasti i zaduženja da upra-vljam radnim procesom i poslovanjem u upravnom području Ljudskih resursa, pravnih i općih poslova HZ�Holdinga. To je dodatna obveza i odgovornost ali i priznanje i dokaz važnosti pravne struke, posebice Poslova ljudskih resursa u tako velikom i složenom sustavu.

� Kakav je ustroj Poslova ljud-skih resursa?

� U organizacijskom smislu Poslovi ljudskih resursa doživjeli su velike izmjene ^odjelom HŽ�a 1. siječnja 2007. Poslovi judskih resursa postoje u svim društvima holdinga HZ�Hrvatske željeznice. U kro-vnom društvu odnosno u HZ�Holdingu d.o.o. zadaća tih poslova jest da predlažu strategiju upravljanja ljudskim resursima, kontroliraju provo�enje politike zapošlja-vanja i strategije smanjenja broja zapo-slenih u društvima holdinga HŽ�Hrvatske željeznice te da izra�uju i implementiraju

program osposobljavanja, usavršavanja i izobrazbe u cilju podizanja razine struč�

nosti ljudskih resursa holdinga i jačanja konkurentnosti tvrtke.

� Na koji način će se rješavati visak radnika u društvima holdinga HŽ�Hrvatske željeznice?

� U procesu HŽ�ova restrukturiranja koji traje još od 1998. važan segment jest stalno smanjenje broja radnika u ci-lju povećanja produktivnosti radnika koja

je znatno ispod prosjeka EU�a iako se stalno poboljšava. Na temelju donesenih planova poslovanja društava holdinga, a u skladu s preuzetim obvezama prema Svjetskoj banci iz 2007. godine, HZ se obvezao smanjiti broj zaposlenih za uku-pno 530 radnika. Na žalost, to nismo po-stigli zbog spleta objektivnih i subjektivnih okolnosti. Ostvarili smo samo 64 posto tog plana odnosno broj radnika smanjen

je neto za 337 radnika. Naime, iako su u 2007. iz HŽ�a otišla ukupno 733 radnika (od čega 512 uz poticajnu otpremninu), istodobno je bilo zaposleno 396 novih

radnika.

Planirano je da se u 2008. broj za-poslenih smanji za ukupno 329 radnika. Konačna brojka bit će poznata do kraja mjeseca lipnja kada će biti završeni pre-govori sa Svjetskom bankom u okviru zaj-ma PAL�2 kojeg je potpisala Republika Hrvatska.

� Sto jc s nastavkom procesa re-

strukturiranja? � Budući da će Hrvatska uskoro pri-

stupiti članstvu u EU, čime će doći do liberalizacije željezničkog tržišta, to je nužno ubrzati proces restrukturiranja u cilju osposobljavanja društava holdinga HŽ�Hrvatske željeznice da se mogu ra-vnopravno nositi sa konkurencijom. Po-red neophodnog i žurnog velikog ulaga-nja u modernizaciju i nabavu prijevoznih kapaciteta kao i ulaganja u željezničku infrastrukturu potrebna su poboljšanja u organizacijskoj strukturi. U to je uključena

i revizija postojećih sistematizacija radnih

mjesta na način da se broj izvršitelja odre-�uje isključivo na temelju objektiviziranih

mjerila i kriterija za utvr�ivanje broja izvrš-

itelja na svim radnim mjestima uzimajući

u obzir najbolju praksu željeznice u okru-žju, a sve u cilju povećanja produktivnosti

radnika i dostizanja razine EU�a.

U cijelosti sam uvjeren u to da će me�

nadžment društava holdinga uz podršku

socijalnih partnera (koja je i do sada bila

na zavidnoj razini) i mjerodavnog mini-

starstva uspješno i žurno provesti projekt

restrukturiranja da se ne bi dogodio pri-

mjer Rumunjskih željeznica koje se zbog neprovedenog restrukturiranja nalaze

pred stečajem. � Kako će se rješavati problem

radnika u višku u ovisnim društvi-ma?

� Iako se posljednjih godina višak

radnika zbrinjavao samo u »matici«, od

kraja 2007. ponovo je otvorena moguć-

nost zbrinjavanja viška radnika u ovisnim

društvima. To je rezultat potpisanog spo��

razuma prema kojemu se Uprava HZ�

Holdinga obvezala financirati poticajne

otpremnine radnika u višku u skladu s

njihovim radnom stažu u HŽ�u, i to za ukupno 480 radnika do kraja 2009. uz definirani broj i dinamiku zbrinjavanja po svakome ovisnom društvu.

Na temelju obveze preuzete 31. pro-

sinca 2007. bilo je zbrinuto ukupno 90

radnika, a u 2008. bit će zbrinuto ukupno

240 radnika. U tijeku je postupak zbri-

njavanja 140 radnika koji će biti zbrinuti

sa danom 30. lipnja 2008. Očekuju se

odluke uprava ovisnih društava sa kojima se mora suglasiti Uprava holdinga HŽ�Hrvatske željeznice.

� Kako funkcionira Željeznički fond?

� Željeznički fond je jedinstveni projekt

zbrinjavanja radnika u višku kojeg smo zajedno sa našim socijalnim partnerima

osmislili i implementirali početkom mje-

seca listopada 2007. godine. Kao ravna-

telj tog fonda i član Uprave mjerodavan

za ljudske resurse u cijelosti sam zadovo-

ljan radom fonda, a posebice radom Sa-

vjeta Željezničkog fonda. Naime, članovi

toga savjeta maksimalno su se angažirali

na provedbi toga projekta te je to polučilo

izvrsne rezultate.

U Željeznički fond sada je raspore�eno

98 radnika, i to 92 iz bivšeg PZZ�Inženje�ringa, četvero iz Željezničkog ugostiteljstva

d.o.o. i dvoje iz HZ�Vuče vlakova d.o.o.


!

Moram reći to da iako se radnicima V

raspore�enim u Željeznički fond redovi-to isplaćuju plaće (ograničene na 6.000 kuna bruto), oni iskazuju veliko zanimanje

za rad te prihvaćaju i radna mjesta za koja

se traži niža stručna sprema od one koje

posjeduju. Njihov cilj je da se što prije in-

tegriraju u sustav i da do�u do bilo kakvog

ugovora o radu. Ukupno četvero radnika izišlo je iz

Željezničkog fonda, i to troje uz isplatu

pripadajuće plaće, a jedan sklapanjem

ugovora o radu na neodre�eno vrijeme u

Održavanju vagona d.o.o. HZ�ova društa-

va stalnu imaju zahtjeve za privremenim

radom radnika iz Željezničkog fonda. U

skladu s time sada je oko trideset radnika V

iz Željezničkog fonda privremeno raspo-

re�eno u tim društvima i očekuje se da će

velika većina tamo definitivno riješiti svoj

radno�pravni status.

Iako su rezultati rada Željezničkog

fonda iznad očekivanja, nismo zadovoljni

činjenicom da nam matična društva ne

dostavljaju svoje potrebe za duže razdo-

blje kako bi se odre�eni broj radnika u fondu mogli prekvalificirati za odre�ena zanimanja u skladu sa potrebama tih dru-štava. Nadamo se da će se u tome pravcu

uskoro dogoditi pozitivni zaokret kako bi

što prije što veći broj radnika u fondu traj-

no zaposlili u našim društvima. To je naša

prioritetna zadaća i naš plan za 2008. i

2009. godinu. � Kakvi su planovi na poboljša-

nju kvalifikacijske i dobne strukture radnika?

� Iako se veliki napori ulažu u pobo-ljšanje kvalifikacijske strukture radnika, nismo u cijelosti zadovoljni strukturom

visokoobrazovanog kadra. Naime, prema stanju na dan 1. siječnja 2008. u holdin-gu je bilo zaposleno samo 864 radnika sa visokom stručnom spremom, 827 ra-dnika sa višom stručnom spremom, 30

magistara i tri doktora znanosti. To je ukupno manje od 13 posto od ukupnog

broja zaposlenih. Upućivanjem još većeg

broja radnika na školovanje kao i stalnim

zapošljavanjem mladih visokoobrazova-

nih pripravnika, posebice elektrotehničke

i strojarske struke planiramo da do kraja

2010. taj postotak iznosi najmanje 20

posto od ukupnog broja radnika.

Nismo baš zadovoljni ni dobnom stru-

kturom radnika. Naime, prosječna starost

radnika u društvima holdinga HŽ�Hrvat�

ske željeznice iznosi 43 godine i 25 godi-

na prosječnog radnog staža.

Na kraju mogu najaviti velike projekte

u cilju podizanja razine izobrazbe HZ�ovih

radnika, no o tomu ćemo javnost detaljno

izvijestiti kada do�e vrijeme. (m)

5ž

| Hrvatska udruga za odnose s | javnošću

1

I Posebno priznanje | Vlatki Škorić I

| [ Hrvatska udruga za odnose s javnošću strukovna je udru-ga koja okuplja djelatnike koji se bave poslovima veza-nim za odnose s javnošću i za komunikacije. Udruga ima oko tisuću članova iz cijele Hrvatske. Svake godine ona dodjeljuje godišnju nagradu "Grand PF^ix" u šest natjeca-teljskih kategorija za najbolja ostvarenja u struci u protekloj godini.

< s

Ove godine na temelju jednogla-

sne odluke žirija Hrvatska udruga za

odnose s javnošću posebno prizna-

nje dodijelila je Vlatki Skorić, šefici

Službe za korporativne komunikacije

Hrvatskih željeznica. Priznanje joj je

dodijeljeno za stručan razvoj odnosa

s javnošću na regionalnoj i državnoj

razini. j U kategoriji odnosi s javnošću u

državnoj i regionalnoj upravi te lo-

kalnoj samoupravi nagradu je osvo-

jila javna ponuda dionica Hrvatskog

Telekoma, a za odnose s javnošću u

nevladinu sektoru nagrada je bila do-

dijeljena projektu proširenja registra

dobrovoljnih darivatelja koštane srži i

osnivanje banke matičnih stanica. U

kategoriji odnosa s javnošću u poslo-

vnome sektoru � eksterno komunici-

ranje za velike tvrtke nagradu je osvo-

jio »Proljetni iskorak« Adris grupe, u

kategoriji odnosa s javnošću u poslo-

vnom sektoru � eksterno komunicira-

nje za male tvrtke nagradu je osvojilo

istraživanje stavova o mirovni, dok je

u kategoriji odnosa s javnošću u po-

slovnom sektoru internih komunika-

cija nagrada bila dodijeljena kampa-

nji »Blizu korisniku � Menadžment na

usluzi korisnika« (T�Mobile). U kate-

goriji društveno odgovornog poslova-

nja nagrada je pripala Nacionalnom

projektu stipendiranja p o d nazivom

»Zene u znanosti«.

Ove godine prvi put bila je do-

dijeljena nagrada za komunikatora

godine. To priznanje bilo je dodije-

ljeno Željku Rohatinskom, guverneru

Hrvatske narode banke, za istaknutu

ulogu u komunikaciji s javnošću.

(m)

Si

i

1 S i? i;?

I 1

1 I 1


NOVOSTI Razgovor sa Brankom Basić, direktoricom Financija i računovodstva

Dva i dva nije uvijek četiri

Razgovor s Brankom Basić, direktoricom Financija i raču-novodstva u HŽ Holdingu nije bilo jednostavno dogovoriti. Dva tjedna pokušavale smo naći sat mirnoga vremena, bez telefona i sastanaka i tek su nam se termini poklopili u pe-tak 13. lipnja, nakon završenog protokola otvorenja stajališ-ta Harmice i prije Brankina odlaska na službeni put u Pariz. Baš smo se lijepo napričale, a malo od toga otkrit ćemo i čitateljima Željezničara.

Branka Basić

Branku Basić poznajem godinama kao samozatajnu mladu brinetu »negdje iz računovodstva« s prvoga kata HZ�ove direkcije u Mihanovićevoj ulici u Zagre-bu. Njezino imenovanje direktoricom Fi-nancija i računovodstva 1. svibnja 2005.

podsjetilo me na davni razgovor s Varaž-dinkom Mirom Taler, koja mi je krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća re-kla to da muškarci ne vole da im »baba« šefuje, ali kada treba napraviti posao, ra-dije ga daju ženi nego muškarcu.

Branka Basić je Osječanka. U Osije-ku je završila i prva dva razreda srednje škole. Maturirala je u Zagrebu, a diplomi-rala je na Ekonomskom fakultetu Sveuči-lišta u Zagrebu. Godine 2006. završila je postdiplomski specijalistički studij i stekla certifikat odnosno diplomu ovlaštenoga Londonskog instituta za javne financije i

računovodstvo. Ona je bila dio prvog na-raštaja čije je školovanje na engleskom jeziku financirala Svjetska banka. Na že-ljeznici se zaposlila 1984. kao samostal-na referentica u planu i analizi tadašnjeg

Željezničkog poduzeća Zagreb. Radila je

na različitim radnim mjestima i u različitim

djelatnostima, i to od zagrebačke Vuče vla�V

kova preko Željezničke tiskare, Sekcije za signalno�sigurnosne i telekomunikacijske ure�aje do tadašnje direkcije u čiji Kontro�ling dolazi 1990. Radila je na raznim ra-dnim mjestima i u poslovnim područjima u Kontrolingu, radila je kao šefica plana i

anali2e te šefica za kredite u Financijama,

a 1. svibnja 2005. imenovana je direktori-

com Financija i računovodstva.

� Elza Kauf i vi obi-lježili ste posljednje desetljeće u HŽ�u kao direktorice Financi-ja i Kontrolinga. To su moćne funkcije za koje niste mogle imati puno učiteljica, osim nekadašnje čla-nice uprave Mirjane Pejković. Kako ste se

osjećali kada ste preuzeli tu funkci-ju? Na čiji poziv ste došli? Koji su bili vaši prvi potezi?

� Kada sam došla na to radno mjesto, mnogobrojni poslovni partneri s velikim simpatijama sjećali su se bivše direktorice Mirjane Pejković. Ona je mogla biti uzor ne samo ženama nego i mnogim muškarci-ma. Vrijeme koje je ona provela na radno-me mjestu direktorice i članice Uprave za-paženo je kao dobro razdoblje upravljanja

poslovima financija. U odnosu na ostale financijske direktore njezina prednost bila

je ta što je bila i članica Uprave. Kada mi je tadašnja Uprava HZ�a ponudila to radno mjesto, bila sam iznena�ena i počašćena.

No, smatrala sam da nakon dvadeset godi-na radnoga iskustva imam dovoljno znanja i iskustva da se mogu prihvatiti toga posla. Financije i računovodstvo su već bile ure�-en sustav. Njegov jedini nedostatak bila je

segmentiranost u poslu. Svatko je dobro

radio svoj dio posla, ali se nije dovoljno sa-gledavala cjelina. Kolegama sam nastojala prenijeti taj pogled na šire okružje. Sma-tram da stalno treba analizirati i imati na umu što koja odluka znači za daljnje po-slovanje i druge segmente poduzeća. To sam nastojala prenijeti i drugima. Mislim da sam u velikoj mjeri uspjela u tome.

� Bili ste relativno mladi kada ste preuzeli tu važnu funkciju, ako pogledamo prosječnu starost mena-džera u HZ�u, Smatrate li to svojom

Drednošću ili nedostatkom? � Nisam baš bila mlada. Nije prerano

da se sa 40 i nekom godinom do�e na

tako važnu funkciju. U poslovnom svijetu

naročito, pa i kod nas, ima i puno mla�-

ih ljudi koji obavljaju tako važne poslove.

Entuzijazam mladog čovjeka je dobar, ali

važno je i iskustvo. Bez poznavanja su-

stava ta funkcija ne može se dobro oba-

vljati. Kod mene su se spojili iskustvo i entuzijazam. Osim toga za takav posao pripremala sam se i na specijalističkome studiju.

� Jeste li svjesni svoje moći? Ipak ste žena koja upravlja financijama u tvrtki vrijednoj sedam milijardi kuna i s godišnjim prihodom od oko tri milijardekuna. Ili to više nije tako nakon HZ�ove podjele?

� Radeći taj posao nisam na njega tako gledala ili ga doživljavala kao moć. To je posao kao i svaki drugi � složen, slojevit, odgovoran i pun stresnih situacija. To je samo posao Ne osjećam se kao gazdari-ca. Na svoj posao gledam kao na veliku odgovornost, a ne kao na moć. Prošle su tri godine otkako obnašam tu funkciju. U me�uvremenu je došlo i do MŽ�ove podje-le te se dio posla promijenio. Prije podjele bila je riječ o spomenutim ciframa i odgo-vornost u tom smislu je bila velika, no na-kon podjele do izražaja je više došla koor-dinacija izme�u društava i osposobljavanje ljudi iz ovih poslova da se mogu nositi sa novim funkcijama sada u financijama dru-štava nastalih podjelom.

Posljednje tri godine Financije i raču-novodstvo pripremale su se za podjelu. Mi smo čitavu 2005. i 2006. pripremali plan podjele. To je bio vrlo zahtjevan posao, ali da nemamo stručne ljude, ne bismo to mogli napraviti. Kada je najveći dio posla

bio obavljen, nosili smo materijal neovi-

snim stručnjacima koji su sc bavili podje-

lom ostalih velikih sustava u Hrvatskoj, te

su oni rekli da je posao podjele proveden

visokoprofesionalno. Koristim prigodu da pohvalim sve suradnike u računovodstvu,

financijskoj operativi, kreditima, plaćama i kontroli prihoda, koji su se predali poslu te

su radili do kasnih večernjih sati bez plaće�

ZELJEZNICAR, LIPANJ 2008.

nih prekovremenih sati. Većinom je riječ o

ženama koje imaju obitelji i obveze doma koje većina naših kolega nema ili bar ne u

tolikoj mjeri. Vrlo dobri me�uljudski odno-si omogućili su nam da taj posao obavimo bez stresnih situacija i bez sukoba.

Nakon podjele uslijedili su novi izazo-vi. Naime, poslovi jedne tvrtke podijelili

su se na pet tvrtki i trebalo je osposobiti ljude da djeluju u skladu sa zakonom i da na vrijeme predaju sve potrebne doku-mente, izvještaje. Nije bilo lako od jedno-ga šefa računovodstva stvoriti njih pet, ali

sada mogu reći da smo uspjeli. � Kako sura�ujete sa kolegicama

i kolegama? Na koji način rješavate sukobe, ako ih ima? Kako motivira-te svoje zaposlenike, posebice na-kon HZ�ove podjele kada svatko od svakoga skriva podatke?

� Mi smo uspjeli održati dobru sura�"V*

dnju u svim segmentima. Cesto održa-vamo zajedničke sastanke i pomažemo jedni drugima. Suradnja na razini poslova u svim društvima je vrlo dobra. Poslovi financija i računovodstva po društvima sve se više osamostaljuju, a time i funkci-ja ovih poslova u Holdingu treba sve više biti usmjeravajuća i upravljačka u odnosu

na tvrtke iz cijelog sustava. Zato smo i nastojali uvesti neke nove proizvode kao

što je cashpooling. To je dobar proizvod

koji može biti vrlo koristan u vremenima

neuravnotežene tekuće likvidnosti. Još

uvijek postoji bezrazložni otpor korištenju takve bankarske usluge, no nadam se da će se to promijeniti.

Željeznice su uglavnom »muška« tvr-tka, a rekla bih da su Financije »ženski« dio muškog kolektiva. Nemam nikakvih teškoća ni s jednima ni s drugima. Nisam osoba sklona sukobima i ne sjećam se da sam se ikada s nekime sukobila, a da to nismo mogli riješiti. Nastojim saslušati sve što mi se govori, pokušam naći zajednički interes te pokušavam ljudima objasniti da se neke stvari objektivno ne mogu prove-sti. Da bi se odluke donosile i prihvaćale često su potrebni kompromisi.

Nažalost, naš sustav vrednovanja

nema prostora za motivaciju ljudi koji se ističu svojim radom. To je loše za sustav

jer se učinak ne osjeti na plaći. Zaposleni-ke nastojim motivirati slanjem na usavrš-avanje i na seminare kako bi bili u toku s poslom u kojemu se stalno mijenjaju zakoni i uredbe.

� Kako sura�ujete sa nadre�eni-ma odnosno sa članovima Uprave? Je li lakše pregovarati kada je na

drugoj strani imate ženu ili muškar-ca?

� Trenutno su svi moji nadre�eni muš-karci i s njima dobro sura�ujem. I iskustva

s mojim bivšim direktoricama, gda. Pej�

ković, Božena Lučić, a posljednja je bila upravo gda. Elza Kauf bila su dobra jer

smo sve rješavale otvorenim razgovorom.

Nisam nikada bila u sukobu, a ni Uprava nadam se nije imala teškoća sa mnom. Imali su razumijevanja. Kada sam posta-vljena na to radno mjesto, bila sam u stra-hu zbog moje dvije kćeri i obitelji. Naime, željela sam biti dovoljno kod kuće jer obi-telj mi je na prvome mjestu. No, uspjela

sam uskladiti privatni život i posao. � U travanjskom broju lista »Li-

der« u članku pod naslovom »Samo žene mogu biznis vući naprijed« Tom Peters tvrdi to da »jedini način da držite korak s promjenama jest da slušate ljude koji su tamo gdje se posao odvija. Jedan od načina na koji to možete učiniti jest da izbaci-te sve muške sefove i postavite žen-ske. Žene su uglavnom bolji slušači. Muškarci genetski nisu takvi«. Kako komentirate tu izjavu menadžment�skoga gurua i vizionara?

� U većini bih se složila sa tom tvr�dnjom. Zene poslovima prilaze savjesnije i organiziranije te žele posao privesti kraju. Kada je HZ�ova tvrtka kći PZZ�Inženjering

odlazila u stečaj jedan visokopozicionirani kolega rekao je to da bi se problemi PZZ�a riješili da je tamo na vrijeme došla neka žena. Znali smo to i bez Petersa.

� Kako donosite odluke? Na te-melju intuicije ili prema matemati-čkom© modelu odnosno na temelju neke ekonomske postavke koju ste

naučili na fakultetu? � Postoji velik broj modela i postavki.

Ekonomija je složena djelatnost u kojoj se isprepliću ljudski, psihološki, socijal-ni, matematički i drugi čimbenici. No, u

ekonomiji dva i dva ne daju uvijek četi-ri. Ona se treba temeljiti na analizama,

izvješćima i činjenicama, ali uvijek treba imati na umu to da prigodom donošenja odluka nije sto posto sigurno da će ona i biti provedena jer ljudski čimbenik ima

velik utjecaj. � To je slično kao i sa dionicima.

Trgujete li dionicama? � Pomalo se bavim i dionicama, ali to

je stresno. Ako se time želiš baviti, onda moraš svakodnevno biti informiran o kretanjima na burzi. Stresa mi je dosta i na poslu pa nisam toliko zainteresirana. Mislim da novac nije najvažnija stvar na svijetu. Dobro ga je imati, ali ne bih mu sve podredila.

� Peters tvrdi da menadžera

trebaju voditi ambicija, energija i strast. Posjedujete li i vi te kvalite-te? Posjeduju li ih i vaši kolege u HZ�ovu menadžmentu?

� Vjerojatno imam. Strast za posao? Ne znam koliko ta riječ odgovara u po-

slovnome okružju. Kada je žena energi-

čna i ambiciozna, ona će se angažirati u

najvećoj mogućoj mjeri i sama će obaviti

većinu posla, za razliku od muškaraca koji posjeduju i strast i ambiciju, ali će posao radije delegirati nekome drugome da ga odradi.

� Uvijek ste besprijekorno dotje-rani. Koliko vremena posvećujete sebi?

� Na takvim funkcijama izgled je važan

jer predstavljam tvrtku. Osim toga način

odijevanja odražava poštovanje prema

osobi s kojom se razgovara. Nikada ni-

sam bila opterećena trendovima. Važno

je da je čovjek zadovoljan sam sa sobom i

da se dobro osjeća. Nešto što je u trendu, ne znači da dobro stoji svakome. Poneki

dan odvojim za sebe pa odem u kupovi-nu. No, ako sa mnom idu kćeri, prvo njih

moram namiriti.

� Što vas čini sretnom? � Obitelj, zdravlje, prijatelji, dobri me-

�uljudski odnosi....

� Sto vas može rastužiti? � Bolest, laž, podlost, nekorektni

odnosi... � Putujete li željeznicom? Volite

li putovati? Kamo putujete? � Volim putovati, no posljednjih godi-

na malo manje. Volim putovati vlakom.

Proputovala sam dosta. Vlakom sam sti-gla do Londona, Berlina, Francuske. FIP�

ova karta bila je dobro iskorištena. Deve-desetih godina prošlog stoljeća cesto smo

putovali vlakom suprug i ja sami ili sa djecom. Najviše smo voljeli putovati u va-

gonu s odjeljcima jer odjeljak je kao mali

apartman. Moje djevojčice obožavale su

takva putovanja u vagonu s odjeljcima jer

su imale privatnost. Za duga putovanja ne svi�aju mi se vagoni otvorenog tipa jer su previše hladni i imam osjećaj da sam u

autobusu, a ne u vlaku.

� Kakvi su vaši daljnji planovi? Imate li neka očekivanja? Kako vi-dite svoju budućnost?

� Na željeznici su funkcije uistinu »li-

stopadne«. Čovjek mora biti spreman i

na uspone i na padove jer sve je to dio

poslovnoga i životnoga ciklusa. Imam još

dosta toga za prenijeti na mlade naraštaje

i za raditi. Naći će se valjda nešto i za

budućnost.

Razgovarala Vlatka Skorić

Sajam ZEPS Intermetal 2008

HŽ�u nagrada za uspješan nastup

Davorin Kobak, predsjednik Uprave holdinga HŽ�Hrvatske željeznice, sa poslovnim partnerima

Prije pet godina pokretanje toga saj-

ma bilo je povezano sa činjenicom da je metaloprera�ivačka industrija vodeća izvozna grana u Bosni i Hercegovini. Ovogodišnji sajam bio je »najava znač-ajnijeg povećanja proizvodnje u ovome sektoru«. Naime, kraju se privode radovi na projektu pokretanja integralne proi-

zvodnje u tvrtki »Arcelor Mittal Zenica«, a pokreće se i novi površinski kop u Mitta�lovim rudnicima u Prijedoru. Tako�er, u jednoj od šest najmodernijih ljevaonica na

svijetu mostarski »Aluminij« planira ostva-riti rekordnu proizvodnju. I drugi metalo�preradivači oporavljaju se nakon ratnih razaranja i tranzicijskih teškoća.

Od 20. do 23. svibnja 2008. u Zenici je bio održan međunarodni sajam ZEPS Intermetal 2008. ZEPS Intermetal je međunarodni sajam metala.

Sajam je zanimljiv i prometnim tvr-tkama koje nudeći uslugu prijevoza roba nastoje povećati svoj udio na tržištu prije-voznih usluga u Bosni i Hercegovini. Ove godine zajedno sa Županijskom komorom Sisak pri Hrvatskoj gospodarskoj komori služba Korporativne promocije HZ�Hoh dinga organizirala je nastup tvrtki HZ�Car�go i »AGIT« d.o.o. Tijekom sajma bili su ostvareni mnogi poslovni kontakti te su bili održano brojni sastanci. Već prvog dana, nakon svečanog otvorenja sajma na HZ�ovu štandu vladala je velika gužva. Davo-rin Kobak, predsjednik Uprave holdinga HŽ�Hrvatske željeznice, održao je mnoge poslovne razgovore, izme�u ostalih i s Nedžadom Brankovićem, premijerom Bosne i Hercegovine.

Juro Cužić, član Uprave HZ�Carga, i Jadranka Lacić Buljan, direktorica prodaje, bili su na štandu gotovo cijelo vri-jeme za trajanja sajma. Za to vrijeme oba-vili su mnoge poslovne razgovore, izme�u ostalog i sa hrvatskim tvrtkama Luka d.d. Split, Luka Vukovar d.o.o., Luka Šibenik, »Kalun« d.d. i »Horex Trade«. Vrlo uspješan poslovni kontakt bio je ostvaren sa Željezni-cama Federacije Bosne i Hercegovine. Ra-zgovaralo se s Narcisom Džumhurom, generalnim direktorom tih željeznica, i sa Smajom Salketićem, članom Uprave i izvršnim direktorom za poslove željeznič-kog operatora tih željeznica. Uspostavljen je i kontakt s tvrtkama »Arcelor Mittal Ze-nica« i »Arcelor Mittal Rudnici« iz Prijedora. Predstavnici AGIT�a težište prezentacije stavili su na tvrtku »AGIT BH«, koja već dvije godine uspješno djeluje u Sarajevu. Prisutnost AGIT�a na tržištu Bosne i Her-cegovine bila je posebice vidljiva zbog mno-gobrojnih kontakata i sastanaka.

HŽ�ov štand isticao se arhitektonskim rješenjem i plavom bojom svojstvenom za HZ. Promotivni materijali privukli su veliku pozornost posjetitelja i poslovnih partne-ra. Kao i uvijek i taj sajam bio je iskorišten

za promociju akcije »Vlak je uvijek brži«. Predzadnji dan sajma izraženi marke-

tinški pristup i promocija HŽ�a, živost na štandu te brojni sastanci i ostvareni konta-kti rezultirali su i nagradom. Naime, HZ�u

je uručeno Specijalno priznanje za naroč-ito istaknut doprinos utemeljenju i razvoju me�unarodnog sajma metala ZEPS Inter-metal. HZ�ovim predstavnicima bila je uru-čena i umjetnička grafika. (ZD)


Savez za željeznicu

Krug za potporu

i' Dana 4. lipnja 2008. u konferen�• cijskoj dvorani hotela "Porin" u ; Zagrebu bila je održana prva sje�! dnica Kruga za potporu Savezu \ za željeznicu.

Sjednicu Kruga za potporu otvorio

je Branko Kreš, predsjednik Saveza

za željeznicu, koji je nazočne upoznao s

dnevnim redom sjednice. Na dnevnome

redu našao se niz zanimljivih tema od ko-

jih je najvažnija bila izbor tijela Kruga za

potporu. Zbog toga je bila sazvana zaje-

dnička sjednica Predsjedništva Saveza za

željeznicu i Kruga za potporu. Na dne-

vnome redu bili su usvajanje Poslovnika

Kruga za potporu, izbor tijela Kruga za

potporu, utvr�ivanje članarine te usvaja-

nje rasporeda i redoslijeda aktivnosti Sa-

veza za željeznicu do kraja 2008.

Slavko Stefičar upoznao je nazo-

čne članove s najvažnijim odredbama

poslovnika te je napomenuo da se njime

ureduju način konstituiranja Kruga, rad

i djelovanje Kruga, sazivanje, priprema-

nje i vo�enje sjednica te obavješćivanje

članova i javnosti o stajalištima i odlu-

kama Kruga za potporu. Na osnivačkoj

sjednici Krug za potporu donio je odluku

o sastavu Upravnog odbora te je izabrao

predsjednika. Poslovnikom je odre�en i

broj dopredsjednika te njihove dužnosti

vezane uz pojedine interesne ili struko-

vne grupacije.

U skladu sa statutom Saveza za želje-

znicu Krug za potporu izgra�uje ustroj,

oblike i način svojeg djelovanja da bi se

omogućilo ostvarivanje programskih do-

kumenata Saveza za željeznicu i statutar�

nih zadaća Kruga za potporu. Tako�er, Krug za potporu nastoji stvoriti uvjete za

to da svi njegovi članovi sudjeluju u do-

nošenju i ostvarivanju odluka, stajališta i

zaključaka te da u interesu ciljeva Saveza

za željeznicu pridonose usmjeravanju za-

jedničkih akcija članova Kruga za potpo-

ru te udruženja čiji su članovi.

Posebna zadaća Kruga za potporu jest

da predloži financijski plan Saveza za že-

ljeznicu te da odredi broj zaposlenih u po-

slovodstvu i provodi njihovo imenovanje.

Na osnivačkoj sjednici Krug za po-

tporu izabire upravni odbor, predsje-

dnika i potreban broj dopredsjednika.

Predsjednik Kruga za potporu ujedno je

i predsjednik upravnog odbora i zamje-

nik predsjednika Saveza za željeznicu.

Poslovnikom je utvr�en i način dono-

šenja odluka na sjednicama upravnog

odbora.

Članovi Kruga za potporu usvojili su predloženi tekst poslovnika. Na temelju

usvojenog poslovnika na sjednici je bila

donesena Odluka o sastavu Upravnog

odbora, koji ima sedam članova iz redo�v

va društava holdinga HZ�Hrvatske želje-

znice, jednog člana iz HŽ�ovih ovisnih

društava te pet članova iz redova ostalih

članova Kruga.

Na temelju konzultacija na sjednici su

bili predloženi članovi za navedena tije-

la. Pri tome se vodilo računa o tomu da

je riječ o osobama s kojima će se najvi-

še sura�ivati. Za predsjednika Kruga za

potporu izabran je Davorin Kobak, a

za članove Upravnog odbora izabrani su Vladimir Frančić iz redova HZ�ovih

ovisnih društava te Vesna Grbić, Pe�

tar Pripuz, Zeljko Selendić, Ivan

Ergović i Dragan Zanetić iz redova

ostalih članova Kruga za potporu. Pred-

sjednik Kruga za potporu ujedno je i član

Predsjedništva odnosno zamjenik pred-

sjednika Saveza za željeznicu. Za članove

Poslovodstva izabrani su Slavko Stefič-ar za glavnog koordinatora te Zdenka

Vužić i Snježana Cicvarić za koordi-

natorice Kruga za potporu.

Daljnje vo�enje sjednice preuzeo je

Davorin Kobak, predsjednik Kruga za

potporu.

Na sjednici je bio donesen i Hodo-

gram aktivnosti za 2008/2009. Pored

tehničkih radnji nužnih za ustroj i rad

Kruga, rasporedom i redoslijedom akti-

vnosti predvi�eno je da će u mjesecu li-

pnju 2008. biti organiziran okrugli stol

na temu željezničko�cestovnih prijelaza u

razini, da će biti raspisan i proveden na-

tječaj za zapošljavanje mladih inženjera,

da će me�u saborskim zastupnicima biti

provedena anketa o njihovim razmišlja-

njima o željeznici, da će se lobirati poten-

cijalni članovi s kojima će se razgovarati

o očekivanjima od Saveza za željeznicu,

da će biti provedena izobrazba svih koor-

dinatora za specifična znanja u vo�enju

neprofitnih organizacija i fondova te da

će biti izra�ena brošura o prednostima

putničkog prijevoza korištenjem primje-

ra iz Hrvatske i Njemačke, pri čemu će

podloga biti postojeća brošura »Allianze

pro Schine«. U planu je i izradba Plana

rada i financijskog plana za 2009.

Do kraja 2008. predvi�eno je otvara-

nje tema o liberalizaciji teretnog prijevoza

u Hrvatskoj i o industrijskim kolosijecima

u Hrvatskoj te je predvi�ena izobrazba

poslovodstva Kruga za potporu u Nje-

mačkoj .

Sjednica Kruga za potporu utvrdila

je visinu članarine koja će se visinom ra-

zlikovati za strukovne i ostale udruge, za

fizičke osobe te za sindikate i profitne

organizacije.

Na sjednici je bio donesen i financijski

plan za 2008. po pojedinim stavkama.

B. Udier


••I'.

Javnost i Hrvatske željeznice

U mjesecu travnju objavljen prosječan broj članaka o HŽ�u

U mjesecu travnju 2008. u medijima je o radu i poslovanju Hrvatskih želje-znica te ostalim zbivanjima vezanim uz željeznički promet bilo objavljeno 307 članaka. Riječ je o uobičajenom mjesečnom broju priloga o željeznici. Dio članaka nastao je na temelju djelovanja Službe za korporativne ko-munikacije i praćenjem događanja na Hrvatskim željeznicama i u ovisnim društvima, a dio na temelju inicijative novinara.

Prilozi u tisku Novine su izvještavale o tomu da je Hr-

vatski fond za privatizaciju oglasio prodaju Željezničkog ugostiteljstva d.o.o. Objavljeni su i prilozi o deset godina rada Željezničkog

ugostiteljstva d.o.o., ure�enju kolodvora Ko-privnica te osnivanju Saveza za željeznicu. Praonica vagona u Slavonskome Brodu tema je koja stalno zanima medije te je u mjesecu

travnju bilo zabilježeno to da je ta praonica do-bila dozvolu za rad. Novinari su izvještavali o izletničkim vlakovima, obnovi nadvožnjaka na karlovačkome području te boravku predstavni-ka Svjetske banke u Zagrebu i na Hrvatskim željeznicama. Pisalo se i o prezentaciji riječko-ga prometnog smjera u Bratislavi. S nekoliko članaka bila je podržana akcija koju provode Hrvatske željeznice i Ministarstvo unutarnjih poslova u cilju borbe protiv uništavanja želje-zničke imovine. Izvješteno je o otvaranju pred�

pristupnih pregovora s Europskom unijom o poglavlju prometa te o trgovanju dionicama Fonda branitelja i Hrvatskim željeznicama kao potencijalnom ulagatelju dionica.

Teme koje se mogu svrstati u crnu kro-

niku tako�er su bile zabilježene u novinskim člancima. Pisalo se o kra�i bakra, samouboj-stvima na željezničkoj pruzi, stradanju bicikli-

sta koji je sa slušalicama na ušima prelazio preko željezničko�cestovnog prijelaza u razini dok je radila svjetlosno�zvučna signalizacija te o nesreći u kolodvoru Slavonski Brod kada je učenik stradao prigodom uskakanja u vlak. Riječ je o ozbiljnom problemu jer je medu ta-mošnjim učenicima raširena praksa da uskaču u vlak i prije nego što se vlak zaustavi. Do-sadašnja upozorenja i akcije željezničara nisu

urodile plodom tako da je na kraju ta opasna igra završila tragično.

Objavljen je i izvještaj o podlijetanju kami-ona pod vlak unatoč tomu što je polubranik bio spušten te je radila svjetlosno�zvučna signaliza-cija. Taj doga�aj još jednom upozorava na to da osiguranje željezničko�cestovnih prijelaza u razini nije magično rješenje sve dok se vozači cestovnih vozila ne pridržavaju najosnovnijih prometnih propisa. Prikazi nesreća koje su se dogodile na željezničkoj pruzi uglavnom su bili objektivni i za njih se nije optuživala željeznica kao što je to često bio slučaj.

Televizijski prilozi U televizijskim prilozima tako�er se go-

vorilo o radu praonice vagona u Slavonskom

Brodu te o radu Željezničkog ugostiteljstva d.o.o. Prikazan je i razgovor s Anicom Su�

pić, predsjednicom uprave te tvrtke. Jedan prilog govorio je o prolasku kamiona kroz bra-nik u Starom Topolju i petorici ozlije�enih.

U televizijskom prilogu objavljeno je to da inspekcija traži da se poduzmu mjere protiv zaposlenika koji nije digao branik u Sesvet�skom Kraljevcu. Marijan Klarić, direktor HŽ�Putničkog prijevoza, u televizijskome pri-logu govorio je o uništavanju željezničkih obje-kata i vozila u prigradskome prijevozu.

Radijski prilozi Osim tema koje su obra�ene u novinama i

na televiziji, na radiju je bio emitiran razgovor s Tomislavom Hozjanom o infrasturkturnim problemima u zagrebačkome čvorištu. Govo-rilo se o sadašnjemu stanju kapaciteta, tzv. kumrovečkoj pruzi, izgradnji tzv. samoborske pruge, izgradnji zagrebačke obilaznice te o povezivanju sa zrakoplovnom lukom. Vlatka Skorić govorila je o radovima na karlovač-kome području odnosno o izgradnji stajališta i obnovi nadvožnjaka. Ivan Golub i Vlatka V v

Skorić govorili su o devastaciji HZ�ove imo-vine u zagrebačkome prigradskom prijevozu. Na pitanje o kra�ama u vlakovima odgovarala je Ida Erceg.

Tri radijska priloga govorila su o organi-zaciji prometa za boravka američkoga pred-sjednika Georgea Busha, a četiri o boravku hrvatskoga premijera Ive Sanadera u Ma�ar-skoj i razgovorima o suradnji u željezničkome prometu.

Elektronička knjiga gostiju Najveći broj pitanja i primjedbi u knjizi

gostiju odnosilo se na putnički prijevoz. Pu-tnici su se raspitivali o izgradnji pruge prema Dubrovniku, izgradnji stajališta u Sesvetskoj

Sopnici te o modernizaciji putničkih vagona. Bio je iznesen i prijedlog da se na HZ�ovim internetskim stranicama objavi radno vrijeme blagajni u svim kolodvorima.

Putnici su se najviše žalili na to da ne mogu dobiti informacije te na pogrešne poda-tke u internetskome voznom redu. Nekoliko putnika žalilo se na kašnjenje vlakova, a jedna putnik žalio se na rad željezničkog osoblja.

Oko 60 posto putnika koji su se javili elek-troničkim putem bilo je nezadovoljno usluga-ma u putničkome prijevozu. Ostale poruke elektroničke pošte bile su neutralno intoni-rane. Vrijedi svakako zabilježiti to da je broj nezadovoljnih putnika koji su se javili elektro-ničkim putem porastao sa od 45 do 50 posto na 60 posto u mjesecu travnju. Možda je riječ o statističkim varijacijama, a možda o nečemu drugom. U svakome slučaju pritužbama treba posvetiti odgovarajuću pozornost.

(m)

ŽELJEZNIČAR, LIPANJ 2008

iz TŽv�a "Gredelj"

Uspješno proveden ugovor i izniman tehnološki iskorak

U prvome tjednu mjeseca lipnja 2008. u Zenicu su bile isporuče�ne posljednje dvije dizel�električne lokomotive. Na taj način TŽV "Gredelj" uspješno je proveo ugovor o isporuci osam lokomotiva tvrtki "Arcelor Mittal Zenica" (nekadašnja zenička željezara) koji je bio potpisan u mjesecu travnju 2007. godine. Jako je važna činje-nica da su u te dvije lokomotive ugrađeni procesor i upravljački sustav koji je u cijelosti razvijen i proizveden u "Gredelju". Danas se time može pohvaliti svega nekoliko europskih tvrtki iz branše.

Pošto je tijekom mjeseca siječnja, ve-ljače i ožujka 2008. tvrtki »Arcelor Mittal

Zenica« bilo isporučeno šest dizel�hidrauli�čnih lokomotiva serije 732, krajem prvog tjedna u mjesecu lipnju 2008. u Zenicu su bile otpremljene i dvije dizel�električne lokomotive. Time je provedba ugovora privedena kraju, a kvalitetna suradnja očekuje se i u budućnosti. Sada u Zenici »Gredeljevi« stručnjaci obučavaju strojovo-�e koji će upravljati tim lokomotivama.

Remotorizirane i modernizirane loko-motive serije 642 nastale su od nekadaš�

v v

nje lokomotive serije JZ 642 (HZ 2 041), i to zahvaljujući nizu modernizacijskih za-hvata. Ugra�eni su novi dizelski motor te upravljački i električni sustav, modificiran je glavni pogon i izveden je novi rashladni sustav. Lokomotive su u cijelosti prilago-�ene važećim standardima i potrebama ugovornog partnera, a uskla�ene su i s

propisima o zaštiti okoliša (smanjena razi-na buke, emisija plinova i potrošnja gori-va). Zapravo bi se moglo reći to da je riječ 0 gotovo u cijelosti novim lokomotivama jer su od starih lokomotiva zadržani samo glavni okvir i postolje. ,

U te dvije ispomčene lokomotive

ugra�eni su procesor i upravljački sustav koji je u cijelosti razvijen i proizveden u TZV�u »Gredelj«. Danas to može postići mali broj europskih tvrtki iz te branše.

Pripreme za provedbu ugovora počele su se provoditi prije osamnaest mjeseci, i to u skladu sa zahtjevima tržišta. Naime, tržište zahtijeva povećanje pouzdanosti i jednostavnosti vozila te istodobno sniže-nje troškova održavanja. Bila su korištena 1 iskustva stručnjaka sa Fakulteta strojar-stva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu s kojima »Gredelj« kontinuirano sura�uje.

Razvojem, proizvodnjom i ugradbom pro-cesora ispunjeni su svi zahtjevi odnosno svi kontrolni, upravljački i sigurnosni su-stavi vozila nalaze se u jednome ure�aju, izvedba lokomotive je poboljšana, pou-zdanost je veća, a troškovi i vrijeme održ-avanja su smanjeni.

Treba naglasiti to da je taj vlastiti

upravljački sustav »otvoren«, tj. služiti ce


kao baza za buduće projekte odnosno za sve dizel�električne

i dizel�hidraulične lokomotive na kojima se upravljanje i kontrola jednostavno mogu prilagoditi konkretnim zahtjevima kupaca.

Tvornica željezničkih vozila »Gredelj« utemeljena je 1894. kao glavna radionica Ma�arskih državnih željeznica za popravak i glavni pregled parnih lokomo-tiva. Ubrzo nakon osnutka tvor-nica proširuje svoju djelatnost i razvija se u svakome pogledu. Danas je u njoj zaposleno više od 1600 radnika na dvije lo-kacije (Trnje i Vukomerec) u Zagrebu, i to na površini od 580.000 četvornih metara. Prostor u Trnju prodan je Gra-du Zagrebu. Za kraj 2009. planiraju se

preseljenje svih tvrtkinih kapaciteta na

Procesor

lokaciju u Vukomercu, modernizacija svih proizvodnih Unija te učvršćivanje pozicije regionalnog lidera u popravku i proizvodnji tračničkih vozila.

Tanja Ðogovlč

NOVOSTI

Putnički prijevoz

Slovački direktor u Zagrebu

Direktor ŽSSK, Milan Chupek tije-kom boravka u Zagrebu razmijenio je i s k u s t v a sa svojim domaćinima iz HŽ Putnički prijevoz. Tradicionalno dobra suradnja slovačkih i hrvatskih željeznica u perspektivi mogla bi re-zultirati s nekoliko novih zajedničkih projekata.

U vijećnici HŽ Holdinga, uprava

HZ Putnički prijevoz 3. lipnja 2008.

ugostila je direktora Milana Chupeka

generalnog direktora ŽSSK. Zanimlji-

vo je kako je g. Chupak (tada direktor

jedinstvenih SZ) boravio u Zagrebu u

lipnju 1995. godine, na dan kada je

granatiran grad. Povod je bilo otva-

ranje predstavništva Slovačkih želje-

znica u Zagrebu. Njegov domaćin bio

je Bartol Ivanuša, tada generalni di-

rektor HŽ. Nekoliko trenutaka nakon

eksplozije Milan Chupak je rekao: A

mi smo mislili da su to fanfare zbog

našeg dolaska..."

Danas je situacija u svakom pogle-

du bitno drugačija nego prije trinaest

godina. Zagreb i Bratislava, premda

nema direktnih vlakova, dobro su

povezani preko Budimpešte i Beča.

Ljeti, iz Bratislave, voze direktni spa-

vači vagoni. Ono što je na sastanku

potaknuto su mogućnosti ponude

agencijskih vlakova zimi prema Slo-

vačkim planinskim odredištima, a s

druge strane vlakovi bi mogli voziti do

Splita od kuda bi se putnici autobusi-

ma prevozili do Me�ugorja.

Kada se analiziraju trendovi u pri-

jevozu putnika, infrastruktura, isku-

stva s fondovima EU, organizaciona

shema i troškovi ima dosta sličnosti,

ali i različitosti o kojima se diskuti�

ralo tokom razgovora. HZ Putnički

prijevoz ostvaruje izuzetno pozitivne

rezultate u porastu broja prevezenih

putnika i u porastu prihoda. Ilustraci-

je radi u travnju ove godine premaš�

ena je brojka od 100 000 prodanih

ZET HZ karata u Zagrebu. Izuzetan

udjel (48 posto) HZ Putnički prijevoz

ostvaruje u ukupnom broju preve-

zenih putnika u javnom prijevozu.

Gotovo izjednačen je vlastiti prihod i

prihod ostvaren od subvencija za po-

vlašten prijevoz odreenih kategorija

putnika. Kao strateški cilj HŽ Putnič-

ki prijevoz je postavio brojku od 100

milijuna prevezenih putnika u 2015.

godini. T o m e će pripomoći i plani-

rana nabavka novih vozila. Nabavka

55 EMV, 22 D M V , 24 nova putnička

vagona i modernizacije postojećih va-

gona pripomoći će realizaciji plana.

Slovačke željeznice su 2002. godine

podijeljene na infrastrukturu i prijevoz

(teretni i putnički). Tri godine kasnije

razdvojeni su teretni i putnički prije�"V*

voz. Sto se tiče infrastrukture Slovačke

željeznice raspolažu s 800 kilometara

duljom mrežom pruga od čega je čak

1600 kilometara dvokolosječna pruga.

Ono što je posebno zanimljivo za nas

su slovačka iskustva pri dobivanju sred-

stava iz fondova Eu za nabavku novih

vozila. Tako će se kupovina „double

deck" vagona s ciljem zaustavljanja si-

laznog trenda u putničkom prijevozu,

financirati s 90 posto udjela iz fondova

EU. Prijevoz putnika u Slovačkoj ima

silazni trend zbog jake konkurencije

autobusnih prijevoznika i velikog bro-

ja osobnih automobila. Vlastiti prihod

ŽSSK od prijevoza putnika je 600 mi-

lijuna kuna,a subvencije su dvostruko

veće. Korištenje infrastrukture ZSSK

plaća 400 milijuna kuna.

Od siječnja 2009. godine i karte

u unutarnjem prijevozu u Slovačkoj

obračunavat će se u eurima. Sve pri-

preme su napravljene i 5 tim neće biti

nikakvih problema. Za HŽ Putnički

prijevoz dragocjena su slovačka isku-

stva s sustavom automatske prodaje

karata koji je tamo uspješno imple-

mentiran i tu je moguća primjena nji-

hovih rješenja.

Branimir Butković

Vlakom na europsko nogometno prvenstvo

Nažalost, nakon utakmice s Turskom za Hrvatsku je završeno europsko no-gometno prvenstvo. Na četiri utakmice naše reprezentacije krenule su tisuće naših navijača, tako da su "kockice" preplavile Austriju. Nekoliko tisuća na-vijača na put je krenulo željeznicom i vjerujem da nisu zažalili. Na utakmicu s Turskom bilo je popunjeno svih dvana-est vagona.

Nogometno prvenstvo Europe ni-

kad nije bilo bliže Hrvatskoj. Trebalo je

samo prijeći Sloveniju o čijoj se veličini

kod nas zbija dosta šala i vlak je već^ u

Klagenfurtu. Uz redovite vlakove "HŽ �

Putnički prijevoz" na prve tri utakmice

vozila su još po dva agencijska vlaka;

"Adriatica tours" i "Prudentius". Treba

reći da su Austrijanci na svaki način

odlično organizirali prvenstvo. O B B su

svoj dio posla sjajno odradile... I kad se

putnik već nade u Austriji ne može a

da ne primjeti impresivan i vrlo brojan

vozni park austrijskih željeznica. Isto

tako, lijepo su izgledale tri garniture

naših bijelih vagona posložene na že-

ljezničkoj stanici u Klagenfurtu.

Na utakmicu s Poljskom 16. lipnja

2008. putovao sam s vlakom »Adriatica

toursa«. Vlak su pratili djelatnici RVR�a i

osoblje vagon restorana. Utakmica nije

imala veliku rezultatsku važnost tako da

je atmosfera u gradu bila vrlo ležerna.

Naši i poljski navijači razmjenjivali su

suvenire i pozdravljali se s »Aufwiederse�

hen Deutschland«... U konačnici stvari

su se drugačije odigrale...

Hrvatske željeznice navijačke su

vlakove uvele u vrijeme velikih uspje-

ha Janice Kostelić 2001. godine kada

je posebnim vlakovima do Maribora

prevezeno 1500 putnika. Na utakmi-

cu s Turskom sva mjesta u jutarnjem

vlaku za Beč bila su popunjena. Veći-

nom mladi i dobro informirani putnici

uočili su izuzetno povoljnu cijenu kar-

te uz korištenje povlastica. Tako se

povratna karta do Beča u najpovolj�

nijooj varijanti mogla kupiti za 283, a

do Klagenfurta za 166 kuna.

HŽ Putnički prijevoz svoj je dio

posla odlično obavio. Nažalost stalo

se samo na četiri utakmice, a kao što

svi znamo nevjerojatno malo je falilo

do još jedne vožnje. Branimir Butković


Poslovna strategija Svjetske banke za promet od 2008. do 2012.

Stvarnost u raskoraku sa ciljevima Svjetske banke

Dana 22. svibnja 2008. u Portcullis

Houseu Britanskog parlamenta u or-

ganizaciji projekta »Bretton Woods« i

Me�unarodne federacije prometnih ra-

dnika (ITF) strategija je bila predstavlje-

na nevladinom sektoru, a 23. svibnja u

ITF�ovu sjedištu u Londonu odabranim

predstavnicima članica ITF�a iz raznih

prijevoznih sekcija i regija. Oni su imali

prigodu postavljati pitanja i raspravljati

o tomu što će intervencije Svjetske ban-

ke značiti radnicima u prometu.

Mare Juhel, nedavno imenovani

predstojnik ureda Svjetske banke za

prometni sektor, predstavio je sažetak

dokumenta koji na 113 stranica sadrži

smjernice za sljedeće četverogodišnje

razdoblje djelovanja Svjetske banke. Taj seminar dio je ITF�ova programa

jačanja kapaciteta svojih članica. Oni

žele zaštititi članove i korisnike prijevo-

za prigodom restrukturiranja prometne

infrastrukture i usluga koje provode

Svjetska banka ili druge me�unarodne

financijske institucije.

Gotovo dvije godine Svjetska ban-

ka prepravljala je svoju novu prometnu

strategiju držeći se radne verzije stra-

tegije objavljene 2006. i ITF�ovih pri-

mjedbi na radnu verziju. Konačan do-

kument dvostruko je opsežniji od radne

verzije i umjesto do 2015. odnosi se na

razdoblje do 2012. godine. Opći cilje-

vi isti su kao i u dokumentu Svjetske

banke iz 1996. Prvi od njih jest održiv prijevoz, kojim se zemljama partnerima želi pomoći uspostaviti vlast, strategije,

djelatnosti i usluge koje će omogućiti

prijevoz koji će biti ekonomski i finan-

cijski održiv, održiv u odnosu na okoliš i

socijalno održiv. Novi dokument ne de-

finira što Svjetska banka podrazumijeva

pod tim aspektima održivosti. Manjak

dosljedne rasprave o tim temeljnim pita-

njima u novome dokumentu omogućio

je izbjegavanje konsekventne procjene njezinih preporuka prema tim cijevima.

To je posebice očito u njezinom spomi-

njanju klimatskih promjena, koje će se

nastojati kontrolirati i prema kojima će se posljedice ublažavati umjesto da se smanjuju emisije štetnih plinova.

Za Svjetsku banku ekonomski ra�

zvoj predstavlja put prema smanjenju siromaštva, a me�unarodna trgovina

put prema razvoju iako je taj model

sporan iz brojnih razloga, uključujući

Dana 21. svibnja 2008. u VVashingtonu je objavljena dugo pripremana poslovna strategija Svjetske banke za promet pod nazivom »Siguran, čist i dostupan....Promet za razvoj«.

činjenicu da je ekonomski rast daleko

od toga da je dovoljan uvjet za porast

pristojnog opsega rada.

Novost u konačnoj verziji jest i si-

renje područja rada sa dviju agencija

Svjetske banke odnosno sa Svjetske

banke za obnovu i razvoj (IBRD), koja

daje zajmove srednje razvijenim ze-

mljama, i Me�unarodnog udruženja

za razvoj (IDA), koje daje kratkotrajne

pozajmice i subvencije najsiromašnijim

zemljama, na Me�unarodnu financijsku

korporaciju (IFC), koja izravno daje zaj-

move privatnome sektoru, i na Multi�

lateralnu agenciju za jamstvo ulaganja

(MIGA), koja investitore osigurava od

političkog rizika. IFC i M I G A imaju sve

važniju ulogu u prometu. Nedavno je

pri Svjetskoj banci formiran novi sekre-

tarijat koji povezuje djelovanje tih dviju

agencija na zajedničkim projektima.

Utjecaj na klimatske promjene i si-

gurnost na cestama dva su važna po-

dručja promjene u globalnom instituci-

onalnom i političkom okružju na koje

će Svjetska banka usmjeriti svoje djelo-

vanje u sljedećem razdoblju. Promet proizvodi petnaest posto

globalne emisije stakleničkih plinova,

a 1,2 milijuna žrtava na godinu u ce-

stovnom prometu već je preraslo broj

žrtava malarije. Projekcija do 2030. na

Srednjem istoku i u sjevernoj Africi po-

kazuje da će smrt na cestama biti medu

tri vodeća uzroka smrtnosti.

Konačni dokument uključuje i po-

glavlje u kojemu Svjetska banka prika-

zuje vlastitu reorganizaciju prema kojoj

je vidljivo to da je promet sada smješ-

ten u odjelu Održiv razvoj. To je ujedno

najveći odjel banke. Prema dokumen-

tu, u dijelu za promet zaposlena su 123

zaposlenika, a u planu je povećanje

broja osoblja s »iskustvom vezanim uz

promet i energiju, prometnu sigurnost

i zaštitu, željeznice, prijevoz vodenim

putovima, lukama, zrakoplovnim pri�

jevozom, multimodalnim prijevozom i logistikom te s jakim operativnim isku-

stvom u uslugama putničkog i teretnog

prijevoza«. |

U skladu s ITF�ovim primjedbama

u konačnom dokumentu važno je otva-

ranje prema sindikatima: »Učešće pri-

vatnog sektora u poduzećima koja su

do nedavno bila u državnom vlasništvu

često utječe na razinu i praksu zapošlja-

vanja. Potreban je pravi socijalni dijalog

izme�u svih zainteresiranih kako bi se

došlo do zajedničkog razumijevanja i

sporazuma o načinu na koji bi se nasta-

vilo jamčeći socijalna prava svih uklju-

čenih strana, posebno transportnih

radnika. Načini pravednog postupanja

i pojedinosti vezane uz ta pitanja sadrž-

ane su u priručniku o radnim pitanjima

izdavanje kojeg je sponzorirala Svjetska

banka« (str. 34�35).

Prezentacija je bila dvosmjerna. M.

Juhel govorio je o politici Svjetske ban-

ke koja kroz intervencije restrukturira-

nja i privatizacije u prometu želi utjecati

na smanjenje svjetskog siromaštva kroz

pet osnovnih smjernica. Te smjernice

jesu poticanje ekonomskog rasta i re-

gionalne integracije kroz me�unarodnu

trgovinu, učiniti gradove i okoliš ugo-

dnijima za život gra�ana te omogućiti

ekonomski napredak, stvarati ekonom-

ske mogućnosti i omogućiti napredak

u ruralnim sredinama, osigurati pristup

ustanovama koje pružaju zdravstvene i

obrazovne usluge te postati sigurniji i

čisći za korisnike i čitavu zajednicu.

Sindikalni predstavnici sa gotovo

svih kontinenata predstavili su M. Ju�

helu stvarnost koja je posljedica politike

Svjetske banke u prometnom sektoru

njihovih zemalja, a koja je u suprotno-

sti sa zacrtanim ciljevima politike Svjet-

ske banke. M. Juhel je rekao to da se

raskorak izme�u politike i njezine im-

plementacije može smanjiti kvalitetnim

socijalnim dijalogom i borbom protiv korupcije, a oba područja su u doku-mentu Svjetske banke zauzela velik prostor te je pozvao sindikalce da ga

osobno obavijeste o problemima koji

nastaju zbog primjene politike Svjetske banke u prometnom sektoru njihove zemlje.

Katarina Mindum


Rad i poslovanje u 2007.

Radna produktivnost raste i dalje

Na početku izvještaja o poslovanju u 2007. Kontroling pri-kazuje osnovne pokazatelje gospodarskih aktivnosti u Hr-vatskoj u prošloj godini. Te okolnosti utječu i na poslovanje Hrvastkih željeznica. U 2007. opseg industrijske proizvodnje bio je veći za 5,6 posto, cijene industrijskih proizvoda po-rasle su za 3,4 posto, opseg izvoza bio je veći za 9,2 posto, a opseg uvoza za 10,3 posto, broj turista bio je veći za se-dam posto, neto plaće porasle su realno za 2,2 posto, a bru-to društveni proizvod za 5,6 posto. Zahvaljujući pozitivnim kretanjima u Hrvatskoj i okolnim zemljama te akcijama za povećanje opsega putničkog i teretnog prijevoza Hrvatske željeznice povećale su opsega prijevoza mjerenog u reduci-ranim tonskim kilometrima za 10,4 posto. Naturalna produ-ktivnost mjerena reduciranim tonskim kilometrima po radni-ku bila je veća za 14,1 posto.

Prijevoz

U 2007. u putničkom prijevo-

zu bilo je ostvareno milijardu i 611

milijuna putničkih kilometara. U

odnosu na 2006. to je bilo pove-

ćanje od 18,3 posto. Povećanje je

bilo ostvareno u unutarnjem putnič-

kom prijevozu dok se me�unarodni

prijevoz kretao otprilike na razini iz

2006. godine. Broj ukupno preve-

zenih putnika bilo je veći za 36,6

posto. Prosječni prijevozni put je-

dnog putnika iznosio je 25,5 kilo-

metara.

U teretnom prijevozu tako�er

su bili ostvareni pozitivni rezultati.

Prijevozni učinak iznosio je tri mi-

lijarde i 8 7 0 milijuna neto tonskih

kilometara odnosno bio je za 7,4

posto veći nego u 2006. godini.

U unutarnjem prijevozu došlo je

do smanjenja prijevoznog učinka,

a u me�unarodnom prijevozu do

njegova povećanja. Do povećanja

prijevoznog učinka došlo je manjim

dijelom zbog broja

prevezenih tona koji je

bio veći za 1,6 posto,

a više zbog produženja

prijevoznog puta tone

robe. U prošloj godini

taj prijevozni put izno-

sio je 224,6 kilometa-

ra.

Pokazatelji iz

2007. svjedoče o

tomu da su bili povećani opsezi unu-

tarnjega putničkog prijevoza i me�u-

narodnoga teretnog prijevoza, dok su

rezultati bili sla-

biji u me�una-

rodnom putni-

čkom prijevozu

i unutarnjem

teretnom pri-

jevozu. Opseg

unutarnjega te-

retnog prijevo-

za bio je manji

unatoč tomu

što je u 2007.

u Hrvatskoj

došlo do po-

većanja opse-

ga industrijske

proizvodnje i

povećanja bru-

to društvenog

proizvoda. Te

činjenice sva-

kako zaslužuju

analizu.

Financijski rezultati U 2007. ukupni konsolidirani pri-

hodi iznosili su tri milijarde i 711.3

milijuna kuna. U odnosu na plan

prihodi su bili veći za jedan posto,

a u odnosu na ostvarene prihode iz

2006. manji za 4,1 posto. Do sma-

njenja prihoda došlo je uglavnom

zbog smanjenja prihoda iz državnog

proračuna. Naime, u 2006. ti priho-

di iznosili su dvije milijarde i 122 mili-

juna kuna, a u 2007. milijardu i 812

milijuna kuna odnosno bili su manji

za oko 300 milijuna kuna.

Elementi poslovanja


Prihod od prijevoza putnika i

tereta iznosio je milijardu i 134,3

milijuna kuna odnosno u odnosu na

2006. bio je veći za 74 milijuna kuna ili za sedam posto. Ostali prihodi

iznosili su 758,5 milijuna kuna.

Ukupni konsolidirani rashodi

iznosili su tri milijarde i 6 8 5 7 4 mi-

lijuna kuna. U odnosu na 2006.

rashodi su bili manji za 170 miliju-

na kuna. Manji su bili troškovi ma-

terijala i usluga održavanja, a veći

troškovi energije i zaposlenika. S

obzirom na to da su prihodi bili veći

od rashoda, to je bila ostvarena do-

bit od 25,9 milijuna kuna. Dobit je

bila malo veća nego u 2006. kada

je iznosila 15,3 milijuna kuna.

U 2007. planiran je radni omjer od 170 posto. Ta planska zadaća

nije bila ostvarena. Radni omjer

iznosio je 193 posto i bio je veći od

onoga iz 2006. kada je iznosio 190

posto. Dakle, na tome području

treba poduzeti dodatne aktivnosti.

Ukupne investicije u 2007.

iznosile su milijardu i 212,7 mili-juna kuna. U putnički prijevoz bilo

je uloženo 178 milijuna kuna, u te-

retni 216,9 milijuna kuna, u vuču

140,7 milijuna kuna, a u infrastru-

kturu 677,1 milijun kuna.

Broj zaposlenika i plaće

Krajem 2007. u holdingu H Z �

Hrvatske željeznice bila su zapo-

slena ukupno 13.503 radnika. U

odnosu na kraj 2006. njihov broj

bio je smanjen za 245 zaposlenika.

Od toga je 5 1 0 radnika iz HŽ�a oti-

šlo uz otpremni-

ne, 2 1 2 radnika

prirodnim odlje-

v o m , a 121 ra-

dnik prešao je

raditi u nova dru-

štva. Istodobno

bilo je zaposleno

386 novih radni-

ka. U društvima

u vlasništvu Hr-

vatskih željeznica

broj zaposlenika

bio je smanjen za

8 2 0 ljudi te je na

kraju 2 0 0 7 . nji-

hov ^ukupan broj

u HŽ�ovu sustavu

bio smanjen za

1065 radnika.

U prošloj godi-

ni prosječna bruto

plaća na Hrvat-

skim željeznicama

iznosila je 7245

kuna i bila je veća

za 2,8 posto. Bez

dodataka na pla-

ću, koji čine jeda-

naest posto troš-

kova plaća, prosječna bruto plaća

iznosila je 6 3 8 0 kuna. U putničko-

me prijevozu prosječna bruto plaća

(s dodatcima na plaću koji se odno-

se na rad noću, subotom, nedje-

ljom i prekovremeni rad) iznosila je

6 4 5 5 kuna, u teretnom prijevozu

6783 kune, u vuči vlakova 7997

kuna, u infrastrukturi 7160 kuna,

a u HZ�Holdingu 12.132 kune.

U 2 0 0 7 . prosječne bruto plaće

u Republici Hrvatskoj iznosile su

7047 kuna, u prijevozu, skladiš-

tenjima i vezama 8 3 2 4 kune, ko-

p n e n o m prijevozu i c jevovodnom

prijevozu 7595 kuna, a u vodnom

prijevozu 8266 kuna. Prema tome

bruto plaće željezničara s dodatci-

ma na plaću nešto su veće od pro-

sjeka plaća u Republici Hrvatskoj,

ali manje od plaća u srodnim dje-

latnostima.

(m)


Rad u mjesecu svibnju 2008.

Puno niži rezultati prijevoza

U mjesecu svibnju 2008. bili su ostva-reni puno niži rezultati prijevoza. Opseg utovara vagona bio je manji za trinaest posto, a neto tonski kilometri bili su manji za petnaest posto. Prigodom preuzimanja tovarenih vagona na granicama nije bilo zamijećeno veće smanjenje. Naime, opseg preuzimanja bio je manji za tri posto.

Smanjenje opsega od 86 posto bilo je zabilježeno prigodom utovara u luci Ba-kar, a od 91 posto prigodom istovara u luci Vukovar. Smanjenje opsega utovara

najvidljivije je bilo prigodom utovara žita-

rica, drveta, željezne rudače i ugljena. U mjesecu svibnju 2008. bilo je uto-

vareno 47.000 tona umjetnib gnojiva. To je uobičajena tonaža i očekuje se na-stavak takve dinamike. Prema najavama, sljedeći mjesec u luci Bakar očekuje se

uplovljavanje dvaju brodova sa željeznom rudačom i ugljenom. Očekuje se poveć-anje opsega utovara drva prema Italiji. Aktivnosti u proteklome razdoblju treba-le bi utjecati na povećanje koje bi pred-

stavljalo potrebnu količinu za talijanskog primatelja.

Teretni plato vagoni opterećeni su u punoj mjeri. Ostali pokrivaju potrebe ko-

risnika prijevoza ili su raspušteni zbog ne-dostatka roba kao što su na primjer žitari-ce. Minimalna kašnjenja dirigacija vagona bila su zabilježena kod serije Eas. Do tih kašnjenja došlo je zbog zatvora pruga i nepravodobnog istovara koji je posebice bilo istaknut na splitskome području.

D. Ć.

Kvantitativno�kvalitativni radni pokazatelji za mjesec svibanj 2008.

Osnovni radni pokazatelji Mjere Izvršenje '07. Izvršenje '08. Indeks 08/07.

Utovar vagona 18220 15886 87.19

Preuzimanje u

16640 16163 97.13

Rad u

34860 32049 91.94

Istovar C£ 15226 13831 90.84

Utovar robe tona 764328 640563 83.81

Istovar robe tona 599528 507001 84.57

BRTKM (000) 586584 504167 85.95

NTKM (000) 298594 253627 84.94

Odnos bruto/neto 1.96 1.99 101.53

Statičko opterećenje vagona tona/vagon 41.95 40.32 96.11

Prosječna masa vlaka tona/vlak 776 745 96.01

Koeficijent vožnje u praznome stanju 0.66 0.63 95.45

Komercijalna brzina teretnih vlakova km/h 24.86 24.27 97.63

Kašnjanje teretnih vi. na 100 km min 69 76 110.14

Plan poslovanja HŽ�Carga za 2008.

Više tona i tonskih kilometara

Oštra konkurencija na

prijevoznome tržištu

Te ambiciozne rezultate HŽ�Cargo

namjerava ostvariti na tržištu na kojemu

vlada oštra konkurencija. U sljedećim

godinama, osim cestovnog prometa, sve

veći konkurenti bit će i strani željeznički

operatori koji će doći i na HZ�ove pru-

ge nakon primanja Hrvatske u Europsku

uniju. Da bi se ostvarile planirane zadaće,

HŽ�Cargo će u suradnji sa domaćim i stra-

nim špediterima te s jadranskim lukama i

pristaništima u Osijeku i Vukovaru u što

je moguće većoj mjeri razvijati zajedničke

proizvode. Radit će se i na poboljšanju or-

ganizacije poslovanja te na modernizaciji

kapaciteta izgradnjom robnih terminala i

nabavom novih prijevoznih kapaciteta.

U ovoj godini najveće povećanje

opsega prijevoza očekuje se na relacija-

ma prema Bosni i Hercegovini. U toj ze-

mlji intenzivirat će se rad tvornice »Birač«

u Zvorniku, koksare u Lukakvcu te želje-

zare u Zenici. Na temelju te gospodarske

aktivnosti očekuje se povećani opseg

prijevoza prema luci Ploče, pristaništu u

Vukovaru te prema Tovarniku.

Na X. koridoru očekuje se porast rada

od oko sedam posto. Te prognoze teme-

lje se na povećanju broja špediterskih

vlakova i vlakova »East�express« i »Sava�

express«. Očekuje se i povećanje opsega

prijevoza na tzv. riječkoj pruzi te na smje-ru prema dalmatinskim lukama.

U 2008. HZ�Cargo planira prevesti 17 milijuna i 890 tisuća tona tereta. U usporedbi sa ostvarenjem u 2007. riječ je o povećanju od 3,8 posto. Pri tome, u unutarnjem prijevozu očekuje se povećanje od sedam posto, a u međunarodnome prijevozu od 3,2 posto. Očekuje se i povećanje prije-voznog učinka mjerenog tonskim kilometrima, i to sa tri milijarde i 870 milijuna tonskih kilometara u 2007. na četiri milijarde i 50 milijuna tonskih kilometara u ovoj godini. To je povećanje od 4,7 posto. Povećan opseg prijevoza dovest će i do povećanja prihoda od prijevoza, i to sa 763,8 mi-lijuna kuna u 2007. na 816,1 milijun kuna u 2008. godini. To je povećanje od 6,8 posto.

Financijski rezultat v

U 2008. HZ�Cargo planira uku-pan prihod od milijardu i 103 milijuna kuna. Riječ je o povećanju od 7,3 posto

u odnosu na rezultate u 2007. godini.

U tome će prihodi od prijevoza iznositi

935,8 milijuna kuna, i to 816,1 milijun

kuna od prijevoza tereta, a 119,7 mili-

juna kuna ostali prihodi od prijevoza. Iz

državnog proračuna izdvojit će se iznos

od 35 milijuna kuna koji je namijenjen za

poticanje kombiniranog prijevoza. Ostali

prihodi iznosit će 79,2 milijuna kuna.

U planu je da rashodi iznose milijardu

i 102,6 milijuna kuna te se očekuje pozi-

tivni završetak poslovne godine. Troškovi

radnika trebali bi iznositi 302,1 milijun

kuna, materijalni troškovi 136,9 milijuna

kuna, ostali troškovi 32,9 milijuna kuna,

amortizacija 81,2 milijuna kuna, a ostali

troškovi 36,1 milijun kuna.

U 2008. HŽ�Cargo uložit će 304 mi-

lijuna i 472 tisuće kuna. Tim sredstvima

financirat će se program modernizacije

prijevoznih kapaciteta, nabava novih te-

retnih vagona te program modernizacije

i izgradnje objekata u funkciji HZ�Carga.

Nabava novih vagona i modernizacija po-

stojećih jedna je od najvažnijih zadaća.

Prema planu poslovanja HZ�Cargu treba-

ju 5653 vagona, a za promet na raspola-

ganju imaju 5137 vagona.

Broj zaposlenih

Početkom 2007. u HŽ�Cargu bila su zaposlena 2564 radnika. U ovoj godini očekuje se smanjenje broja zaposlenih na

2523 radnika. Očekuje se i to da će iz

tvrtke 42 radnika otići uz isplatu otpre-

mnine, dva prirodnim odljevom te da će

biti zaposleno osamnaest novih radnika.

lm)

Kombinirani prijevoz

Mogućnosti razvoja kombiniranog

prijevoza su velike. Pošto bude dovršen

terminal RoLa u Spačvi, planira se da će

se broj vlakova RoLa povećati s jednog

na dan na dva vlaka na dan. Ti vlakovi vo-

zit će od Spačve do Ljubljane. Od Ljublja-

ne do Beograda dva puta na tjedan vozit

će jedan kontejnerski vlak, a u planu je i

uvo�enje maršrutnog kontejnerskog vla-

ka od Rijeke do Beograda. Veće količine

tereta bit će prevezene u kontejnerskom

vlaku od Kaposvara do Rijeke. U 2008. u prometu će biti maršrutni vlakovi komo�

biniranog prijevoza koji su vozili i u 2007. godini. Riječ je o vlakovima koji voze od

Piacenze do Malikale, od Budimpešte do

Kopra, od Ljubljane do Beograda te od Ljubljane od Halikale. Ra2gouara se i o

uvo�enju još nekih kontejnerskih vlakova

u promet na X. koridoru.


Iz Vuče Moravice

Kolektiv koji zaslužuje pozornost

Vuča Moravice ustrojbeno je vezana za Poslovno područje Vuče vlako-va Rijeka. U njoj je sada zaposleno 58 radnika. Vuča Moravice iznimna je po tome što ona nema lokomo�tivske radionice ni organizirane ekipe koje održavaju lokomotive. Lokomotivsko osoblje električnih, dizelskih ili manevarskih lokomoti-va smjenjuje se u kolodvoru na licu mjesta. U sjedištu Vuče Moravice nema ni pumpe za dizelska vozila te se ona gorivom pune u Ogulinu. To ponekad stvara teškoće u tehnolo�škome radnom procesu.

Petar Kusturin, šef Vuče Moravice

Petar Kusturin, šef Vuče Moravi-ce, rekao nam je to da je kolektiv mo�

ravačkih »vučaša« pomalo specifičan

kolektiv goranskih željezničara na tzv.

riječkoj pruzi.

Uz Vuče u Ogulinu i Puli Vuča Mo-

ravice ustrojbeno djeluje u sklopu Po-

slovnog područja Vuče vlakova Rijeka.

U njoj je zaposleno 58 radnika koji su

uglavnom strojarsko�električarske stru�

Vladimir Krivačić, strojovođa manevre

ke. Riječ je o 36 strojovo�a za prugu

i manevar, petnaest pomoćnika strojo-

vo�e, petorici nadzornika lokomotiva te

0 po jednom instruktoru i šefu vuče.

Oni su mjerodavni za vučni sektor

od Moravica do Zagreba odnosno do

Lokava i Rijeke, a zaposjedaju električ-

ne lokomotive serije 1141 jednofaznog

sustava od 25 kV i 50 Hz, električne lo-

komotive serije 1061 istosmjernoga vu-

čnog strujnog kruga od 3 kV, dizel�loko�

motive serije 2063 u lokalnom prijevozu

te dizel�manevarske lokomotive serije

2132 za rad u kolodvoru Moravice.

Lokomotive serije 1141 jesu jedno�

posjedi. U turnusu prema Zagrebu i

obratno voze četiri lokomotive te serije

na dan. Vozi ih isto toliko strojovo�a.

Električne lokomotive serije 1061 i di�

zelske lokomotive serije 2063 su dvopo�

sjedi te ih u turnusu zaposjeda dvanaest

strojovo�a na dan i četvorica strojovo�a

za manevru. Te lokomotive, osim one za

manevru, vuku više brzih, putničkih i

teretnih vlakova na relacijama do Za-

greba i Rijeke odnosno Lokava. Poslje-

dnjih nekoliko mjeseci jedna ili dvije

dizelske lokomotive serije 2063 vuku radne vlakove na pružnome remontu na relacijama od Moravica do Lokava

1 obratno. Najviše elektrostrojovo�a ima

ispit za lokomotive obiju serija koje voze

do Zagreba i Rijeke. Manje je strojovo�a

za dizelsku vuču.

Kusturin je rekao to da u krugu Vuče

Moravice nema lokomotivske radionice

za održavanje vučnih vozila ni organizi-

rane ekipe koja bi održavala lokomotive.

Lokomotivsko osoblje električnih, dizel-

skih ili manevarskih lokomotiva smjenju-

je se u kolodvoru na licu mjesta.

Teškoće nastaju jedino kod dizelskih

lokomotiva koje po gorivo moraju vozi-

ti u Ogulin. To posebice stvara teškoće

manevarskim lokomotivama. Naime, u

Moravicama radi samo jedna pa kolodvor

svaki treći, četvrti dan na više sati ostaje

bez manevre. Kada je neka lokomotiva

serije 2063 u pričuvi, nema zastoja, no ako je nema, teškoće nastaju kada je u

oba smjera pojačan opseg prometa.

Osoblje je dijelom iz Moravica i bliž-

eg okružja, no većina je iz ogulinskoga

kraja. Za sada osoblja ima dovoljno,

no ako je opseg prometa veći, osoblja

manjka te ono ostvaruje prekovremene

sate. U skladu s time na kraju mjeseca

svibnja neki radnici koriste dane godiš-

njeg odmora iz 2007. godine.

Kusturin tvrdi da Vuču Moravice

muče slične teškoće kao i ostale željezni-

čare. Posebice je pohvalio dobru sura-

dnju s ostalim ustrojbenim jedinicama u

čvorištu Moravice i šire. Svima njima cilj

je uredan i siguran promet na HZ�ovim

prugama.

Petar Kusturin na željeznici je za-

poslen od 1978. godine, a od 1979.

do mjeseca ožujka 2001. radio je kao

strojovo�a električnih lokomotiva obaju

sustava napajanja. Od 2001. nalazi se

na radnome mjestu šefa moravačke

vuče.

Kudi Belovari

Stara parnjaca i dalje privlači pažnju


Poslovni pian HŽ�Vuče vlakova za 2008.

Očekuje se uravnoteženo poslovanje

U ovoj godini u HŽ�Vuči vlakova očekuje se prihod od ukupno mi-lijardu i 29,9 milijuna kuna. Najve-ći dio tog prihoda odnosno 880,6 milijuna kuna bit će ostvareno na temelju prihoda od usluga vuče. Iz državnog proračuna bit će iz-dvojeno dvanaest milijuna kuna, a ostali prihodi trebali bi iznositi 13�7,3 milijuna kuna. U odnosu na isti pokazatelj iz 2007. ukupan prihod

bit će veći za 26,9 milijuna kuna. S obzirom na to da se planiraju tro-škovi od milijardu i 29,7 milijuna kuna, to će u ovoj godini HŽ�Vuča vlakova poslovati uravnoteženo.

Stanje kapaciteta ne zadovoljava U strukturi troškova najveća stavka

odnosi se na materijalne troškove odno-

sno na troškove energije, materijala i uslu�

jeno za program m o d e r n i z a c i j e prijevoznih ka-paciteta, 58,8 milijuna kuna za

m o d e r n i z a c i j u motornih vlako-va, a U program modernizacije i izgradnje obje-kata u funkciji prijevoza 34,4

milijuna kuna. Da bi se ostvarili svi

ti investicijski planovi prijeko je potrebna potpora države. U 2008. od 19474 mi-lijuna kuna investicija 160 milijuna kuna bit će pokriveno iz državnog proračuna.

Plan broja zaposlenika Krajem 2007. u HŽ�Vuči vlakova bilo

je zaposleno 2138 radnika. U ovoj godini planira se smanjenje broja zaposlenih za 49 radnika. Očekuje se to da če tvrtku uz otpremnine napustiti 53 radnika, da će u mirovinu otići petnaest radnika.

(m)

ga. Ta stavka iznosi 475 milijuna kuna. Za troškove radnika bit će izdvojeno 36�3,7 milijuna kuna, za ostale troškove koji ulaze u radni omjer 70,5 milijuna kuna, za usluge holdinga devet milijuna kuna, za amortizaciju 81,2 milijuna kuna, a za ostale troškove 29 7 5 milijuna kuna.

Jedna od važnijih stavki plana poslo-vanja odnosi se na investicijsku aktivnost. Kapaciteti s kojima sada raspolaže HZ�

Vuča vlakova ne zadovoljavaju postojeće potrebe i zastarjeli su. Zbog toga su u planu sljedećeg petogodišnjeg razdoblja modernizacija 95 lokomotiva i 41 motor-nih vlakova te nabava 15 višesustavnih lokomotiva, 15 dizelskih lokomotiva, 27 električnih lokomotiva, 10 manevarskih lokomotiva.

U 2008. u kapacitete H2�Vuče vla-kova bit će uloženo 194,4 milijuna kuna. Od toga, 160 milijuna kuna bit će izdvo�

Z E L J E Z N I C A F L L I P A N J 2 0 0 8

•

HZ�Infrastruktura u 2008.

U planu je pozitivno poslovanje

U skladu sa smjernicama Europske unije o razdvajanju infrastrukture od prije-vozne djelatnosti Hrvatske željeznice već niz godina knjigovodstveno posebno vode infrastrukturu, a posebno prijevoznu djelatnost. Na temelju Zakona 0 podjeli trgovačkog društva Hrvatske željeznice u 2007. osnovano je trgovačko društvo HŽ�Infrastruktura. Osnovna zadaća toga društva jest upravljanje, Održavanje i izgradnja željezničke infrastrukture. Te godine uvedena je i posebna pristojba za najam trase za domaće operatore odnosno za HŽ�Putnički prijevoz i HŽ�Cargo.

Prihodi i rashodi Prema planu poslovanja HZ�Infra�

sturkture za 2008. očekuje se prihod od milijardu i 719,7 milijuna kuna. U odno-su na 2007. riječ je o povećanju od 1,2 posto. Najveći dio sredstava, i to milijardu

i 370,8 milijuna kuna, bit će namireno iz državnog proračuna. To je u skladu s usvojenom politikom prema kojoj država financira infrastrukturu, a od prijevozne djelatnosti očekuje se da troškove pokriva prihodima od prijevoza. Riječ je o poveć-anju od 1,8 posto. Od toga, u održavanje željezničke infrastrukture bit će usmjereno milijardu i 202,2 milijuna kuna, u otplatu kamata na kredite 130,4 milijuna kuna, a za zbrinjavanje viška radnika 38,2 miliju-na kuna. Prihodi od najma trase trebali bi iznositi 80 milijuna kuna, a ostali prihodi 268,9 milijuna kuna.

Troškovi bi trebali iznositi milijardu i

719,1 milijun kuna odnosno trebali bi biti manji od prihoda za 800 tisuća kuna. Dakle, u 2008. očekuje se to da će HZ�Infrastruktura poslovati pozitivno.

Troškovi radnika trebali bi iznositi 922,9 milijuna kuna, materijalni troškovi 434,8 milijuna kuna. Za usluge holdinga bit će izdvojeno 24,6 milijuna kuna, tro-škovi amortizacije iznose 45,5 milijuna kuna, a za ostale troškove 178,6 milijuna

kuna.

Ulaganja HZ�Infrastrukture U 2008. u osuvremenjivanje kapa-

citeta i izgradnju planira se uložiti iznos od milijardu i 317 milijuna kuna. Od toga se 275,6 milijuna kuna odnosi na nova ulaganja, a milijardu i 41 milijun kuna na radove koji su počeli u prethodnome razdoblju. U program osuvremenjivanja i izgradnju pruga za me�unarodni prije-voz bit će uloženo 821,6 milijuna kuna, u program osuvremenjivanja i gradnje pruga od važnosti za regionalni prijevoz

90,2 milijun kuna, u program osuvre-menjivanja i izgradnje pruga od važnosti za lokalni prijevoz 34,6 milijuna kuna, u modernizaciju zagrebačkog čvorišta 9,1 milijun kuna, a u program aktivnosti u

funkciji razvoja infrastrukture i prometa na mreži u cjelini 281,2 milijun kuna.

Broj zaposlenika HZ�Infrastruktura najveće je trgovač-

ko društvo u sustavu Hrvatskih željeznica i u njemu je početkom 2007. bilo zaposle-no 7538 radnika, dakle više od polovicu zaposlenika osnovne djelatnosti. Prema planu poslovanja za 2008. krajem ove godine u HZ�Infrastrukturi bit će zaposle-no 7138 radnika. Očekuje se da će tvrtku uz otpremnine napustiti 191 radnik, a prirodnim odljevom 55 radnika. U planu je i zapošljavanje 55 novih zaposlenika.

(m)

Iz Sekcije za održavanje pruga Rijeka

Mnogobrojni

1 U proljeće nastavljeni su radovi 1

i na kapitalnome remontu na rela� , i ciji Zalesina � Lokve, završetku i 1 sanacije tunela "Kupjak" izme� 1

, đu kolodvora Skrad i Zalesina i , i izmjeni 2700 metara betonskih i 1 pragova drvenima između ko� 1

! lodvora Meja i Skrljevo. Tako� , i đer, na užem i širem riječkom i 1 području, uključujući i pruge 1

J u Istri, nastavljeni su tretiranje J i pruge kemijskim sredstvima, i • čišćenje i uređenje pružnih po� 1

! jasa za predstojeće ljetne vruć� ! i ine i drugo. • L _ _ _ . . _ — _ — — _ — — — — � � . � . J

U Sekciji za održavanje pruga Ri-

jeka saznali smo to da su na području

sekcije, a posebice na užem i širem

riječkom području, u tijeku mnogo-

brojni radovi na gornjem pružnom

ustroju i na pružnim gra�evinama.

Jedan od svakako najvećih pružnih

radova jest nastavak kapitalnog re-

monta pruge na pruzi u Gorskome

kotaru. Riječ je kapitalnome remontu

pruge na dionici Zalesina � Delnice �

HZ INFRASTRUKTURA

Radovi na izmjeni betonskih pragova

proljetni radovi

Lokve. Riječ je o remontu pruge koji

se nakratko p o č e o izvoditi u mjesecu

rujnu 2007. te je potom nastavljen u

mjesecu veljači ove godine. U tome

razdoblju i do kraja mjeseca travnja

2008. bilo je remontirano nešto više

od deset kilometara pruge, uključu-

jući tunele »Resnjak« i »Sušica« kao i

prvi kolosijek u kolodvoru Zalesina.

U mjesecu svibnju bio je nastavljen

remont oko četiri kilometra pruge na

istoj dionici te je počeo remont pruge

na relaciji Zalesina � Skrad i tune-

la »Kupjak«. Do sredine mjeseca

svibnja u njemu su Pružne gra�-

evine d . o . o . završile sanaciju. Svi

ti radovi na pružnome remontu

izvode se uglavnom u d n e v n o m

ciklusu od deset sati, a oni zahtje-

vniji i u ciklusu od 36 sati. Za vri-

j e m e vrlo zahtjevnog remonta u

tunelu »Kupjak« koji je dug 1 2 2 2

metra očekuje se i zatvor pruge

od 60 sati. P o č e t k o m mjeseca svibnja na

dionici pruge Skrljevo � Meja u

dužini od 2 7 0 0 metara betonski

pragovi bili su zamijenjeni drve-

nima. I ti radovi bili su dosta za-

htjevni i izvela ih je grupa radnika

iz H Z � o v e tvrtke kćeri R e m o n t i

održavanje pruga d . o . o . uz p o m o ć

njihove pružne mehanizacije.

Na najlošijim dijelovima rela-

cije Skrad � M o r a v i c e bilo je za-

mijenjeno i o k o 3,5 kilometara

tračnica. Bila su strojno regulirane

pruge na užem i širem riječkome

području. U toku su i p r i p r e m e

pruge za nadolazeće ljetne vrući-

ne, a u Rijeci je završena i sanacija

četrdeset i devetog kolosijeka u te-

re tnom dijelu kolodvora.

Od radova na pružnim gra�-

evinama treba izdvojiti završetak

sanacije tunela »Kupjak« i burobrana

»Tuhobić« izme�u kolodvora Plaše i

Drivenik, čišćenje pružnih pojaseva

na užem riječkom području, uključ�

ujući i dio pruge Rijeka � Sapjane i

drugo. Izme�u 5. i 15. svibnja na ri-

ječkome području nalazio se HZ�ov

kemijski vlak. Uz njegovu p o m o ć bili

su izvedeni redovito prskanje herbici�

dima protiv korova i niskog raslinja

te protupožarno prskanje na relacija�

ma pruga Drivenik � Rijeka, Skrljevo

� Bakar i Rijeka � Sapjane. Prskanje

je bilo izvedeno i na prugama u Istri,

koje su tako�er u sastavu Sekcije za

održavanje pruge Rijeka.

Rudi Belovari


Iz Pružnog nadzorništva Ogulin pri Sekciji Z O P Ogulin

Radi se intenzivno

Damir Zilić

Damir Zilić, šef Pružnog nadzor�ništva Ogulin, rekao nam je to da je to nadzorništvo jedno od devet pružnih nad-zorništava koje ustrojbeno djeluje u sklo-pu Sekcije za održavanje pruga Ogulin. U njemu su zaposlena 23 radnika koja su mjerodavna za ukupno 47 kilometara otvorene pruge. U tu dužinu ne ubrajaju se kolodvorski kolosijeci odnosno 35 ko-losijeka u pet kolodvora i 80 skretnica.

Pružno nadzorništvo Ogulin jedno je od devet pružnih nadzorništava koje ustrojbeno djeluje na području Sekcije za održavanje pruga Ogulin. U njemu su zaposlena 23 radnika koja su mjerodavna za ukupno 47 kilo-metara otvorene pruge od kolodvora Zvečaj do Ogulinskog Hreljina na tzv. riječkoj pruzi te od Ogulina do Rasputnice Oštarije na početku tzv. ličke pruge. Najveći dio radova na održavanju gornjega pružnog ustroja i pruž-nih građevina izvode sami, dok veće i složenije radove izvode uz pomoć drugih pružnih nadzorništava i mehanizacije.

Najveći kolodvori su Ogulin, Oštarije i

Gornje Dubrave. Pružno nadzorništvo Ogulin bavi se

uglavnom radovima na održavanju gor-njega pružnog ustroja i pružnih gra�e-vina. To se najčešće odnosi na izmjenu tračnica i pragova, čišćenje pruge i ko-losijeka, ure�ivanje izolacijskih sustava i skretnica i drugo. Najveći dio tih radova izvodi se ručno uz pomoć krampa i lo-pate ili uz pomoć sitne mehanizacije. Za izvo�enje većih radova radnici ogulinsko-ga pružnog nadzorništva koriste i me-hanizaciju Sekcije ZOP Ogulin, HŽ�ovih

tvrtki kćeri Remont i održavanje pruga

d.o.o. i Pružne gra�evine d.o.o. te drugih vanjskih izvo�ača radova. Najveći dio tih radova na održavanju gornjega pružnog ustroja i pružnih gra�evina radnici izvode sami, dok veće i opsežnije radove izvode uz pomoć drugih pružnih nadzorništava

jer nemaju dovoljno pružnih radnika. Stanje pruge na tzv. riječkoj pruzi

uglavnom zadovoljava, dok se za to isto

Izmjena starih trulih pragova

ne može reći za stanje početka tzv. ličke pruge te za stanje kolodvorskih kolosijeka u kolodvoru Ogulin. Naime, na tome dije-lu tzv. ličke pruge u dužini od pet kilome-tara pruga je u lošemu stanju, posebice pragovi. Zbog toga je uvedena polagana vožnja od 40 kilometara na sat. Stanje kolosijeka u kolodvoru Ogulin loše je uglavnom zbog neodgovarajućeg odvoda te je na svim kolosijecima uvedena po-lagana vožnja od 20 kilometara na sat. Tom brzinom voze svi vlakovi u kolodvo-ru Ogulin, uključujući i putničke vlakove, i

to od ulazne skretnice do izlazne. Treba sanirati i postojeće klizište pru-

ge u duljini od stotinu metara iza 510�tog kilometra izme�u kolodvora Generalski Stol i Gornje Dubrave. Prema najnovi-joj^ odluci Gra�evinskih poslova odnosno HZ�Infrastrukture to će se izvesti izgra-dnjom nove pružne trase u duljini od 800 metara. Radovi se planiraju za 2009.

Na razni Pružnog nadzorništva Ogulin izvode se radovi na zamjeni stotinu trulih pragova novima na dionici od Ogulina do Rasputnice Oštarije. Potom će uslijediti radovi na zamjeni cjelokupne kolosiječne rešetke u kolodvoru Gornje Dubrave (peti kolosijek) i u kolodvoru Generalski Stol (drugi kolosijek). Pred radnicima Pružnog nadzorništva Ogulin su i radovi na dopuni kamena tučenca, čišćenje pružnog pojasa te priprema pruge za ljetne vrućine i dru-go. Sve te radove izvodi ekipa od 23 za-poslenika toga pružnog nadzorništva. Od toga broja šesnaest radnika su neposre-dni izvršitelji, tj. pružni radnici, a ostali su

administrativno osoblje. Pružnih radnika bilo bi dosta da svi uvijek rade, no medu njima ima i dosta starijih radnika koji su često na bolovanju. U skladu s time svaki dan radi samo osam do deset radnika.

Unatoč svemu u Pružnome nadzor�

ništvu Ogulin nastoje obaviti posao što

bolje mogu. U svemu tomu imaju punu

podršku čelništva Sekcije ZOP Ogulin te ostalih ogulinskih ustrojbenih jedinica, re-kao je na kraju Damir Zilić.

Rudi Belovari

ŽELJEZNIČAR. LIPANJ 2008

Iz kolodvora Moravice

U tijeku sanacija kolodvorske zgrade

| U kolodvoru Moravice saniraju se krov i nadstrešnica perona, uređuje se proče-lje zgrade, mijenja se drvena stolarija te se uređuje kolodvorski sanitarni čvor. 1

Željeznički kolodvor Moravice od Rije-ke je udaljen 90 kilometara, a od Zagreba 139 kilometara i prema intenzitetu rada u prometnoj službi najveći je goranski kolo-dvor na tzv. riječkoj pruzi. On je ujedno i ranžirni i rasporedni kolodvor za oba smjera, prolazni kolodvor za nekoliko pa-rova izravnih vlakova koji voze na relaciji Zagreb � Rijeka � Zagreb te krajnji i pola-zni kolodvor za nekoliko parova lokalnih

putničkih vlakova koji voze u smjeru Del-nica, Rijeke, Ogulina i Zagreba. Kroz nje�

Ivica Turković, mladi i vrlo ambiciozni

sef kolodvora Moravice, rekao je to da kolodvor ima ukupno dvadeset kolosije-ka. Od toga broja trinaest ih je u prome-tu, a ostali su izvan upotrebe i trenutačno ih koristi HŽ�ova tvrtka kći Remont pruga d.o.o. za potrebe pružnog remonta izme-�u kolodvora Skrad i Lokve.

U tome kolodvoru zaposleno je 65 ljudi. Prijašnjih godina taj broj bio je puno veći, ali u posljednjih nekoliko go-dina taj broj se smanjio zbog ustrojbenih

Dio zaposlenika kolodvora Moravice

ga pro�e četrdesetak putničkih vlakova na dan te nešto manji broj teretnih vlako-va. Broj teretnih vlakova ovisi uglavnom o potrebama riječkoga lučkog bazena i o potrebama provoznog prijevoza.

Neki od teretnih vlakova prera�u-ju se u cijelosti, neki samo djelomice, a neki kroz kolodvor pro�u bez prerade, tj.

samo se mijenja lokomotiva jer u kolo-dvoru postoje različiti sustavi električnog

napajanja. Gotovo svaki dan u kolodvoru Moravice nalazi se tristotinjak raznih te-retnih vagona koji su u sastavu vlakova ili su na čekanju odnosno deponirani su. Na

čekanju su uglavnom oni vagoni koji če�u aiu na pop: rauak u radionici u M oravica�

ma ili oni koji čekaju na odlazak u druge radionice na HŽ�ovu području.

promjena unutar HŽ�a odnosno Prome-tnih poslova. Riječ je o manevristima, rukovateljima manevrom i popisnim vlakovodama koji su ranije bili u sasta-vu Glavne regionalne jedinice HZ�Carga Rijeka.

Ivica Turković rekao je i to da kolo-dvor Moravice muče teškoće koje su iste

i u drugim HZ�ovim kolodvorima, no u kolodvoru ih nastoje otkloniti brzo.

Urednosti i čistoći kolodvora tako�-er se pridaje velika pozornost. Prometni poslovi HZ�Infrastrukture samostalno ure�uju kolodvor i njegov okoliš. Me�-utim, za cjelovito ure�enje kolodvora treba poduzeti veće i složenije zahvate.

U skladu s time trenutačno se sanira

krov na čitavoj kolodvorskoj zgradi, sa�

Ivica Turković, šef kolodvora Moravice

niraju se peronske nadstrešnice, mijenja

se sva drvena stolarija, ureduje se novo pročelje zgrade te se sanira već dotra-jali kolodvorski sanitarni čvor. Radovi

na ure�enju kolodvorske zgrade počeli su se izvoditi sredinom mjeseca travnja i trebali bi biti završeni do kraja mjeseca kolovoza 2008. godine, rekao je Ivica Turković.

Rudi Belovari

Radovi na sanaciji krova koiodvorske zgrade

Željeznički kolodvor Lovinac

Ceka se komandni stol i još ponešto...

U Lovincu je sagrađen novi željeznički kolo-dvor. Nažalost, neki problemi ne mogu se sakri-ti pred putnicima. Željezničari još uvijek čekaju dan kada će se iz kontejnera preseliti u novu kolodvorsku zgradu.

Kolodvor Lovinac

Kolodvorska zgrada u Lovincu

sagra�ena je na mjestu stare koja je

bila uništena u Domovinskome ratu.

Izvana je zgrada završena u cijelosti.

Sivo pročelje i limeni krov koji su

svojstveni za ličko podneblje i peron

s pločicama ispred prvoga kolosijeka

stvaraju lijepu sliku. Uz zgradu je sa-

gra�eno veliko parkiralište. Svi ti ra-

dovi bili su završeni prije pola godine

i odonda se ne doga�a ništa važno,

iako su radnici, i to pet prometnika

i četiri skretničara, i dalje smješteni u

kontejnerima.

Iako su pri-

godom izgra-

dnje zgrade i

perona bili na-

li] pravljeni neki

propusti, s nji-

ma će se moći

živjeti. Zabrinja-

va činjenica da

se u kolodvoru

Lovinac zau-

stavljaju samo

po jedan dnevni vlak iz Zagreba i iz

Splita. Na neosvijetljeno područje

kolodvora stižu i dva noćna vlaka.

Problem je u tome što se ti vlakovi

ne zaustavljaju na prvome kolosijeku

s visokim peronom, već na drugom

kolosijeku na kojemu nema perona.

Pitanje je što je nepovoljnije za putni-

ke. Jesu li to visoki nagibni vlakovi ili

silazak i ulazak u klasične vagone koji

imaju jednu stepenicu više. Ispada

da kolodvor ima peron, ali da se uz

njega ne zaustavljaju vlakovi. Ukoliko

se stvari žele dovesti u red, a to se

možda moglo

�\ učiniti i ranije,

treba do kraja

srušiti staro po�

luruševno skla-

dište, ukloniti

bočnu rampu i

postaviti iskli�

znicu da osigu-

rava kolosijek.

N o , i rušenje

zahtijeva odre-

�enu proceduru

i najvjerojatnije

dosta novca.

Do tada će pu-

tnici opravdano

prigovarati.

Oprema za kolodvorsku zgradu

stiže pomalo. Stigle su klupe za pu-

tnike, cvijeće koje je u me�uvremenu

uvenulo i pokoji ormar. Za sada još

nije instaliran komandni stol. Naime,

da bi se komandni stol mogao staviti u

funkciju, s vanjske strane perona tre-

ba iskopati šaht i prokopati kanalice

za kablove. Na taj način bi se sa cen-

tralnog mjesta moglo rukovati novo�

postavljenim signalima. Do tada, kao

i od 1996. godine, skretničar će sve

raditi ručno. Istina je da je ulazni signal

prema Gospiću udaljen oko kilome-

tar. Budući da kolodvorsko područje

nije osvijetljeno, iako parkiralište jest,

to je po noći otežana služba, posebice

manevarski rad i križanje vlakova.

S novom organizacijom Pero Raj�

ković postao je šef triju kolodvora, i to

kolodvora Gračac, Lovinac i Malovan.

On je u Lovincu od prvih dana nakon

oslobo�enja. Osim što ima više posla,

kao i ostali šefovi područja u Lici ima

dosta specifičnih problema. N a i m e ,

sada prema odre�enom rasporedu šef

kolodvora treba svoje radno vrijeme

rasporediti na nekoliko željezničkih

kolodvora. To podrazumijeva i put

do tih kolodvora. N o , problem je u

tome što na ličkome području ne vozi

ni jedan radni ili lokalni vlak te se on

ne može voziti vlakom. Zbog toga su

šefovi kolodvora prisiljeni koristiti vla-

stite automobile. Da stvar bude gora,

za gorivo ili amortizaciju nisu predvi�-

ena nikakva sredstva. Očigledno je to

da oni koji su radili organizaciju posla

nisu predvidjeli specifičnost ličkog po-

dručja, a očigledno im ni sindikat nije

ukazao na taj problem. Sto bi bilo da

šefovi kolodvora nemaju vlastite auto-

mobile?! Branimir Butković


Iz Slavonskog Broda

Nužna temeljita sanacija perona

Dana 15. svibnja 2008. u Slavonskome Brodu razgovarali smo sa STJE-PANOM VIDAKOVIĆEM, sefom područja Slavonski Brod i Sibinj. On je šef kolodvora Slavonski Brod i Sibinj. Kolodvor Slavonski Brod u svojemu sastavu ima željezničko�cestovni prijelaz u razini Klis i osječku rampu, a kolodvor Sibinj ŽCPR 148. To su zaposjednuti ŽCPR�ovi na kojima se bra-nicima rukuje ručno.

Stjepan Vidaković

� Što radi sef područja? � Šef područja mjerodavan je za organiza-

ciju rada u kolodvorima Slavonski Brod i Sibinj te u njihovim podre�enim mjestima. Kolodvor Slavonski Brod nalazi se na dvokolosiječnoj, magistralnoj, elektrificiranoj pruzi Tovarnik državna granica � Zagreb Glavni kolodvor � Savski Marof državna granica. To znači da je riječ o rasporednom kolodvoru na relaciji

od kolodvora Strizivojna�Vrpolje do kolodvora Novska. Kolodvor Slavonski Brod je raspo�redni kolodvor i prema kolodvoru Bosanski Brod, ali od završetka Domovinskog rata ta pruga više nije u funkciji. Budući da je u ratu bio srušen most, to nakon njegove obnove nije bila postavljena pruga te nije uspostavlje-na željeznička veza sa Bosanskim Brodom.

Na magistralnoj pruzi kolodvor Slavonski Brod početna je točka za �ake srednjih ško-la u Slavonskome Brodu. Velik broj putnika stiže u Slavonski Brod i odlazi iz njega. To se može vidjeti u udarnim terminima ujutro kada daći stižu u školu i oko podneva kada stižu i odlaze te navečer kada odlaze iz popodnevne školske smjene. Radnici tako�er koriste želje-znički promet, no u manjoj mjeri nego prija-šnjih godina, i to zbog stanja gospodarstva u gradu. Dok su tvornica »Ðuro Ðaković« i drvna industrija imala puno više zaposlenih i opseg prometa je bio veći. Danas se u kolodvoru

ovjeri oko tisuću �ačkih i oko 600 radničkih mjesečnih prijevoznih karata.

� Na koliko kolosijeka teče putnički prijevoz u kolodvoru Slavonski Brod?

� Kolodvor Slavonski Brod ima osamnaest kolosijeka koji se mogu podijeliti na prijemne i otpremne za putnički prijevoz, na prijemne i otpremne za teretni prijevoz te na one koji služe za manevriranje po kolodvoru.

Predvi�eno je to da� putnički prijevoz teče na tri kolosijeka smještena uz prvi i drugi pe-ron. Uz prvi peron nalazi se samo prvi kolosi-jek, a uz drugi peron peti i šesti kolosijek.

� Koliko radnika je zaposleno u ko-lodvoru i kakva je njihova kvaliflkacij'

ska struktura? � U kolodvoru Slavonski Brod zaposleni

su šef kolodvora, pomoćnik šefa kolodvora, tehnolog, školski instruktor, istražitelj, petna-

est prometnika, sedam skretničara i četrnaest čuvara ŽCPR�ova. Trenutačno je u njemu za-poslen 51 radnik, ako se u taj broj ubroje za-poslenici kolodvora Sibinj te čuvari ŽCPR�ova. Pomoćnik šefa klodvora, tehnolog, istražitelj i školski instruktor su diplomirani inženjeri. To su radnici visoke stručne spreme koji organizi-raju rad u kolodvoru. Prometnici imaju srednju stručnu spremu, a skretničari i čuvari ŽCPR�ova uglavnom su KV�radnici.

� Kakvi su radni uvjeti u kolodvo-ru, ako se zna da je kolodvorska zgra-da stradala u Domovinskome ratu? U kakvu stanju je pješački prijelaz koji prelazi preko kolodvora?

� Kolodvorska^ zgrada u Slavonskome Brodu pripada HŽ�Infrastrukturi. U njoj su smještene jiosta različite službe koje pripadaju drugim HŽ�ovim društvima. Zgrada ima nekih nedostataka. Njezina najveća mana su peroni koji su u jako lošem stanju. Oni su vidno po-čeli propadati. Zbog pomicanja ili propadanja terena došlo je do velikog pomicanja nadstre-šnice na oba perona. Nedugo nakon izgradnje pojačan je drugi peron. Tvrtka »Ðuro Ðaković« poduprla je nadstrešnice željezničkim stupovi-ma koji su spriječili veće propadanje. Me�utim, svake godine primjećuje se da peroni propa-daju sve više, posebice kada pada kiša. Tada se može vidjeti to da svi spojevi imaju i do šest centimetara razlike. Kroz njih curi kiša.

Most nije u vlasništvu željeznice, nego gra-da, a koriste ga uglavnom radnici tvrtke »Ðuro Ðaković«.

� Jeste li tražili da se most popravi

i kome ste uputili prijedlog? � Kada sam primijetio velike pomake

odnosno velika odvajanja, tražio sam da se provede sanacija odnosno da se peron sruši.

Odobrenje smo dobili i mislim da će se pero-ni rušiti te da će se na oba perona sagraditi nova lagana nadstrešnica. Kada će ti radovi biti izvedeni, ne mogu točno reći. Znam samo da je sanacija kolodvora Slavonski Brod ušla u plan za 2008.

� Kakav je danas položaj šefa kolo-dvora i za što je on mjerodavan s obzi-rom na HZ�ovu podjelu na postojeća društva?

� Formalno sam ja samo šef radnicima u Infrastrukturi, no u dosta u dobrim odnosima smo sa šefovima HŽ�Carga i HŽ�Putničkog prijevoza.

U poslu nema velikog razgraničenja, bez v

obzira na to što je u HZ�u došlo do podjele na društva.

� Kako teče proces informatizacije u kolodvoru Slavonski Brod?

� Kolodvor Slavonski Brod informatiziran je dosta dobro. Uglavnom sve kancelarije ima-ju osobno računalo, a računala su priključena na lokalnu mrežu. Nemam velikih zamjerki. Osim uobičajenih programa posjedujemo do-datni informatički program za putnike, koji je postavljen samo na prvome peronu. Drugi pe-ron će se sigurno rušiti.

Za informiranje putnike mjerodavan je prometnik koji se nalazi u postavnici. On vodi brigu o dolascima i odlascima putničkih vlako-va te o obavijestima o njihovu kašnjenju.

� Kako surađujete s nadređenim službama u HŽ�Infrastrukturi?

� Prema važećoj organizaciji u HZ�Infra�strukturi, Krunoslav Papić, šef Prometne se-kcije, meni je prvi pretpostavljen. Od ove go-dine svaki mjesec sastajemo se u Vinkovcima te se dogovaramo o poslu. Poslije se te zadaće prenose na suradnike koji su mjerodavni za tehnologiju rada u kolodvoru Slavonski Brod.

Y

Pošto je 1981. završio Željeznički obra-zovni centar Zagreb za zanimanje prome-tnika, Stjepan Vidaković zaposlio se kao prometnik u kolodvoru Garčin. Nakon dvije godine otišao je na odsluženje vojnog roka, a po povratku se vraća u kolodvor Garčin, gdje je osiao oko godinu dana. Kao prometnik u kolodvoru Slavonski Brod radio je do 1999. U me�uvremenu je nastavio sa školovanjem,

završio je Višu prometnu školu u Zagrebu, 1999. stekao je zvanje inženjera prometa te je vrlo brzo postao šef kolodvora.

B. Udier

Plan poslovanja HZ�Putničkog prijevoza za 2008.

Planira se daljnje povećanje opsega rada

^ ^ ^ ^ ^ ^ ^

f Planom poslovanja za 2008. u I

I no je daljnje povećanje opsega HŽ�Putničkom prijevozu zacrta�

prijevoza. U odnosu na 2007. prijevoz putnika bit će veći za 4,7 posto, a putnički kilometri za 5,2 posto. Takav porast opsega prijevoza pratit će i porast pri-hoda iz prijevoza. U ovoj godini

prihodi iz prijevoza planiraju se u iznosu od 462,7 milijuna kuna. To je za 8,4 posto veći prihod od onoga koji je bio ostvaren u 2007. godini.

i Akcije Da bi^se ostvarile te ambiciozne za-

daće, u HZ�Putničkom prijevozu planiraju niz akcija. Radit će se na proširenju pri-gradskog prijevoza na području Županije zagrebačke. S obzirom na to da u vršnim terminima nema dovoljno kapaciteta, to će se ta teškoća riješiti uvo�enjem pro-duljenih garnitura te produženjem pero-na. U cjelini na zagrebačkom području u

gradskom i prigradskom prijevozu bilježe se izvrsni rezultati, a raste zanimanje za uvo�enje prijevoza te vrste na području Osijeka, Splita i Rijeke.

Uvo�enjem taktnog prometa Zagreb će biti bolje povezan s obližnjim gradovima te će do Siska, Karlovca i Ogulina, Kopri-vnice i Zaboka vlakovi voziti svaki sat.

U ovoj godini radit će se i na podi-zanju kvalitete usluge te na skraćivanju vremena putovanja prema Rijeci, Osi-jeku, Čakovcu i Splitu. Bit će uvedene neke nove povlastice te će jačati suradnja s lokalnom upravom i samoupravom. Politikom cijena nastojat će se utjecati i na povećanje broja prevezenih putnika. Nastavit će se s organizacijom izletničkih i prigodnih vlakova. U me�unarodnom prijevozu broj putnika planira se povećati

ugovaranjem novih agencijskih vlakova i

povećanjem njihova broja.

Financijski rezultati

U 2008. očekuje se prihod od 910,7 milijuna kuna. U odnosu na 2007. to je povećanje od 4,8 posto. Prihodi od pri-

jevoza trebali bi iznositi 462,7 milijuna kuna, a iz državnog proračuna 406 mili-juna kuna. Iz proračunskih sredstava 400 milijuna kuna namijenjeno je poticanju putničkog prijevoza, a za zbrinjavanje vis-ka zaposlenika predvi�eno je šest milijuna kuna. Ostali prihodi trebali bi iznositi 48

milijuna kuna.

Rashodi bi trebali iznositi 916,4 mili-juna kuna. Prema planu poslovna godina trebala bi završiti pozitivnim financijskim rezultatom. Za troškove radnika predvi�-en je iznos od 143,7 milijuna kuna. Naj-veća stavka u troškovima je ona koja se odnosi na usluge vuče i ona iznosi 416 milijuna kuna. Za najam trase platit će se 40 milijuna kuna, a za usluge holdinga 4,3 milijuna kuna.

Investicije U 2008. program investicija HŽ�

Putničkog prijevoza iznosi 403 milijuna kuna. U modernizaciju prijevoznih ka-paciteta bit će usmjereno 287 milijuna kuna, u nabavu novih prijevoznih kapaci-teta 75,4 milijuna kuna, u program mo-dernizacije i izgradnje objekata u funkciji

putničkog prijevoza 40,4 milijuna kuna, a u objekte i opremu u funkciji putničkog prijevoza 39,4 milijuna kuna.

Broj zaposlenika Početkom 2007. u HZ�Putničkom pri-

jevozu bila su zaposlena 1252 radnika. U 2008. ušlo se sa 1207 radnika odnosno u 2007. broj zaposlenika bio je smanjen za 45 radnika. Ove godine u planu je dalj-nje smanjenje za još 43 radnika tako da se očekuje da će krajem 2008. u HZ�Pu-tničkom prijevozu biti zaposleno ukupno 1175 radnika. Uz zbrinjavanje viška zapo-slenih vrtku će napustiti 31 radnik, a pri-rodnim odljevom dvanaest radnika. Bit će zaposleno jedanaest novih radnika.

(m)

HŽ�Putnički prijevoz Slavonski Brod

Pojačati mjere za sigurnost putnika

^^^^^^^^^ I l Dana 13. svibnja 2008. u HŽ�Putnič� | | kom prijevozu u Slavonskome Brodu | | o radu i problemima te jedinice razgo� | | varali smo s IVICOM RAŠIĆEM, vodi� \ \ teljem te jedinice. J

� Cime se bavi putnička jedini-ca HŽ�Putničkog prijevoza u Sla-vonskome Brodu?

Voditelj putničke jedinice mjero-

davan je za kolodvore Slavonski Brod,

Nova Kapela�Batrina, Okučani, Nova

Ivica Rašić

Gradiška, Pleternica i Požega, i to za rad putničke blagajne i konduktera. Ova

putnička jedinica i njezin voditelj mje-

rodavni su za sve što se tiče putničkog prijevoza. U manjim kolodvorima zapo-sleno je i manje ljudi. U skladu s time u kolodvoru Nova Gradiška zaposlena su četiri radnika, u Okučanima jedan, u

Novoj Kapeli�Batrini jedan, u Pleternici dvanaest, a u Požegi tri.

Kolodvor Slavonski Brod ima najveći opseg putničkog prijevoza. U njemu je zaposleno sedamnaest konduktera, de-vet blagajnika, jedan informacijski radnik i šest prodavača prijevoznih karata. U je-dinici je zaposlen i rasporedni radnik koji kontrolira rad konduktera, odre�uje im turnuse rada te im obračunava satnicu. Ukupno je u slavonsko�brodskoj jedinici zaposleno oko 60 radnika. Uglavnom su to radnici srednje stručne spreme.

Prodavači prijevoznih karata završili su osnovnu školu, glavni referent je inže-njer prometa, a voditelj jedinice je tehni-čar željezničkog prometa.

Voditelja putničke jedinice nadzire, kontrolira i organizira rad putničke službe u kolodvoru. Putnička služba obuhvaća vlakopratno osoblje, blagajnike te radnike na informacijama i na garderobi. Osim

toga, voditelj koordinira sve poslove veza-

ne uz organizaciju prijevoza putnika odno-

sno on provodi i nadzire provedbu mjera i

aktivnosti vezanih za sigurnost, organizira,

uskla�uje, kontrolira i odgovara za pravil-

nu primjenu svih propisa koji se odnose


na uredan, siguran i ekonomičan rad kolo-

dvorskog osoblja i vlakopratnje domicilnog kolodvora, odgovoran je za raspored rada

vlakopratnog i kolodvorskog osoblja, pro-

vodi detaljnu analizu rada vlakopratnog i

kolodvorskog osoblja pregledom radne

dokumentacije (raspored rada, iskorište-

nje, prekovremeni sati), kontrolira obračun

rada vlakopratitelja i kolodvorskog osoblja

te prati ubrani prihod, u slučaju potrebe

uz suglasnost menadžera odlučuje o odstu-

panjima od organizacije pratnje propisane

Knjigom vlakopratnje, sudjeluje u organi-

zaciji vlakopratnje za svaki dan, poduzima

mjere na otklanjanju nepravilnosti u radu

vlakopratnog i kolodvorskog osoblja te

prati kvalitetu rada vlakopratitelja vlakova

za prijevoz putnika. On sastavlja mjesečnu rekapitulaciju broja prodanih prijevoznih

karata i ostvarenog prihoda po vlakopra�

titelju.

� Koji su osnovni pokazatelji rada putničke jedinice Slavonski Brod?

� Budući da je Slavonski Brod župa-

nijsko središte, to se u njemu ostvaruje i

najveći opseg putničkog prijevoza. Kolo-

dvorska blagajna u prosjeku ostvari pri-

hod od oko milijun i pol putnika na go-

dinu. U tome kolodvoru proda se najviše

mjesečnih radničkih i �ačkih prijevoznih

karata. Riječ je o oko 1200 mjesečnih

prijevoznih karata na mjesec. Uz manje

kolodvore taj rezultat se kreće od 2500

do 3000 prodanih mjesečnih prijevoznih

karata na mjesec. Najprometniji pravac

putovanja jest onaj prema Zagrebu.

Mjesečni prihod jedne blagajne kreće

se oko 600.000 kuna, a broj prodanih

karata u jednom mjesecu kreće se oko

14.000 po blagajni. U kolodvoru se pro-

da oko 60 me�unarodnih prijevoznih ka-

rata na dan, a prihod se kreće oko 8000

kuna na mjesec u me�unarodnoj blagaj-

ni. Iza Zagreb GK i Varaždina Slavonski

Brod je treći kolodvor po ostvarenome

putničkom prometu na HŽ�ovoj mreži.

Iz mjeseca u mjesec raste broj pu-tnika jer ljudi sve više koriste željezničke

usluge. U odnosu na 2007. povećanje

za prva tri mjeseca 2008. iznosi oko se-

dam posto.

� Kako surađujete sa župani-jom? Sudjeluje li županija u sufi-nanciranju putničkog prijevoza?

� U Vinkovcima postoji odjel za pro-

daju putničkih karata. Te poslove oba-

vlja referent prodaje. On je mjerodavan

i za promidžbu HŽ�a i za organizaciju

grupnih putovanja. Nama je reklama i

sama cijena prijevoza jer je Željeznica još

uuij k jeftinija od drugih ursta prijevoza.

Sufinanciranja gradova i županije

dogovara se na višoj razini i ja na to ne-

mam utjecaja. To obavljaju mjerodavni

menadžeri.

Broj putnika raste, a broj željezničara

se smanjuje. To je sve veći problem u or-

ganizaciji i toku prometa. Naime, zna se

dogoditi da jedan kondukter prati pet va-

gona ili da u kolodvoru radi samo jedna

blagajna u terminima kada je promet pu-

tnika najveći i kada su najveće gužve.

� Kako ste zadovoljni brojem i kvalitetom putničkih vlakova?

� Od kada sam voditelj nismo zapri-

mili ni jednu žalbu na kvalitetu pružene

usluge i urednost vlakova. Mislim da su

putnici dosta zadovoljni vlakovima, po-

sebice novim nagibnim vagonima. Putni-

ci se jedino žale na mali broj vagona u

vlakovima koji vikendom voze iz smjera

Zagreba i nedjeljom iz smjera Vinkova-

ca. Naime, brzi vlak 748 koji ima deset

vagona i iz Slavonskog Broda polazi u

18.16 sati popunjen je već u Vinkovci-

ma. To se odnosi i na vlakove 211, 743

i 745 koji petkom polaze iz Zagreba

prema Vinkovcima. Vikendom bi ti vla-

kovi trebali imati više putničkih vagona

i dodatno osoblje. Dogodi se to da do

Zagreba kondukteri ne uspiju naplatiti

prijevozne karte od svih putnika.

U lokalnom prijevozu radnika i daka

osnovni problem jest to što �aci nanose

štetu na vagonima odnosno vagone ša-

raju grafitima i otu�uju pojedine dijelove

inventara. Nema vlaka koji prevozi �ake,

a da nije oštećen. Mladi iskaču iz vlakova

i uskaču u njih dok se kreću te se neda-

vno dogodilo da je dječaku iz Oriovca

vlak odsjekao nogu. Mi školama šaljemo

dopise, a zvali smo i lokalnu televiziju da

to snimi. Mi kao tvrtka trebali bi podu-

zeti dodatne mjere opreza kako bismo

zaštitili te putnike. Da bismo to postigli

sura�ujemo sa mjesnom policijom, no

ni policija ne može biti stalno nazočna.

Kao voditelj odgovoran sam i za putnike

koje se nadu u prostoru kolodvora, ali

nemam poluge s kojim ih mogu kontro-

lirati. Zbog toga bi u kolodvoru trebalo

zaposliti više zaštitara, koji bi u dogovoru

sa policijom mogli učiniti više na sigur-nosti putnika.

� Kako se provodi proces infor-matizacije u jedinici putničkog

prijevoza? I

� Mi smo prilično dobro opskrbljeni

računalnom opremom, a računala su

umrežena sa centralom u Vinkovcima.

Računala imaju odgovarajuće programe

koji su poLrebni za redovito praćenje rada jedinice. Voditelj jedinice ima progjam

koji omogućava vo�enje evidencije ra-dnog vremena radnika, program za izra-čun plaća te program za rad blagajni. Svi

podatci mogu se razmjenjivati sa drugim

računalima. Većinu programa izradila je

informatička služba u Vinkovcima.

Sada treba raditi na me�usobnom

informatičkom povezivanju kolodvora i

na nabavi računala u kolodvorima koji ih sada nemaju. To su kolodvori sa je-

dnim zaposlenim. Oni imaju terminale i

s njima komuniciramo telefonski ili služ-

benom poštom.

Trebalo bi nabaviti noviju računalnu

opremu i nadam se da će se to ostvariti

u skorije vrijeme.

Većina radnih prostorija u kolodvo-

ru Slavonski Brod je u solidnom stanju.

Prostorije u ostalim kolodvorima su ure-

�ene, većina ih ima klimatizaciju i pri-

stojno su opremljene. � Kako sura�ujete s ostalim

strukturama u kolodvoru?

� Sa ostalim strukturama u kolodvoru

Slavonski Brod održavamo nužne poslo-

vne kontakte. Problem predstavlja to da v

radni prostor dijelimo sa HZ�Cargom.

To nije najsretnije rješenje jer je dolazilo

do nesporazuma vezanih za npr. koriš-

tenje računalne opreme. Naime, dogodi

se to da nam istodobno treba računalna

oprema te se moramo dogovoriti. Suradnja je uglavnom korektna. Svi

mi smo i dalje jedan sustav i tako mora-mo i djelovati prema van.

U jedinici HŽ�Putničkog prijevoza

Slavonski Brod radimo dobro, a me�u-

ljudski odnosi su dosta dobri. Nastojim

koordinirati rad radnika u svim kolodvo-

rima i izaći ljudima ususret koliko god je

to moguće. To se onda odražava i na rad

jer su ljudi zadovoljni. Mislim da nitko ne

voli šefa koji mu stalno visi za vratom,

no radniku treba dati do znanja da treba

odraditi svoj posao.

Po zanimanju Ivica Rašić je tehni-

čar željezničkog prometa. Na željeznici radi dvadeset godina. Radio jo na višo

radnih mjesta u Slavonskome Brodu te

je upoznao cijeli sustav rada na željezni-

ci. Za to vrijeme upoznao je ljude, radni

proces i probleme. Na mjesto voditelja

putničke jedinice došao je u mjesecu

rujnu 2007. godine, i to sa radnog mje-

sta konduktera.

B. Udier

ŽELJEZNIČAR, LIPANJ 2008. i l l l if

7

Iz HŽ�Putničkog prijevoza

Važnost razvoja gradsko�prigradskog

prijevoza

Trend povećanja broja otpremlje-nih putnika i povećanja prihoda HŽ�Putničkog prijevoza nastavlja se i ove godine. Pozitivni poka-zatelji rezultat su niza mjera koje se kontinuirano provode da bi se zadovoljile potrebe prijevoznog tržišta.

Posebice obećava velik porast broja

putnika u gradsko�prigradskom prijevo-zu koji pokazuje da su svakodnevni mi-granti prepoznali željeznički promet kao

siguran, kvalitetan i brz način prijevoza.

Nesumnjivo je to da svakodnevni promet

velikog broja automobila stvara teškoće u

cestovnome prometu te da u velikim gra-

dovima promet treba što više preusmjeri�

vati na javna prijevozna sredstva.

Budući da su cestovne prometnice,

posebice u zapadnome dijelu Zagreba,

zagušene, to promet teče usporeno, a u

vršnim dnevnim opterećenjima dolazi do

zastoja. Ta zagušenost ne utječe na tok

željezničkoga prometa. Kada se tomu pri-

dodaju brzina, sigurnost i udobnost vlako-

va te kvalitetna prometna povezanost s

drugim područjima grada Zagreba i Žu-

panije zagrebačke, nedvojbeno je to da

je prijevoz putnika željeznicom kudikamo

kvalitetniji nego prijevoz što ga nude ce-

stovni prijevoznici. Tu činjenicu gra�ani

prepoznaju sve više pa gradsko�prigrad�

ski vlakovi iz dana u dan imaju sve više

putnika. I Upravo zbog toga veliki napori ulažu

se u daljnji razvoj gradsko�prigradskog

prijevoza, i to ne samo na području gra-

da Zagreba, već i svih ostalih gradova u

kojima se formira taj sustav. Kvalitetni

sustav javnoga gradskog prijevoza u gra-du Zagrebu HZ�Putnički prijevoz postiže

nabavom novih prijevoznih kapaciteta

kojima zadovoljava prijevozne potrebe,

produžavanjem perona u svim stajališti-

ma i kolodvorima na pruzi Savski Marof

� Dugo Selo te ulaganjem u ure�enje ko-

lodvora i stajališta u gradsko�prigradskom

prijevozu.

U petak 13. svibnja 2008. za prihvat

i otpremu putnika otvoreno je stajalište

Harmica. Putujući u Zagreb i obratno, do

sada su putnici iz sjeverozapadnoga dije�V

la Županije zagrebačke morali presjedati

odnosno morali su se koristiti autobusom

i vlakom, a sada će vlakovi voziti sve do

stajališta Harmica. Vrijeme putovanja

od stajališta Harmica do Zagreb GK je s

pedeset minuta skraćeno na 37 minuta.

Budući da će sada gradsko�prigradski vla-

kovi voziti do stajališta Harmica, to vjeru-

jemo da će na tome području porasti broj

putnika željeznicom.

Otvaranjem stajališta Harmica ponu-

da željezničkih usluga je unaprije�ena i

prilago�ena tržišnim potrebama. Budući

da se na spomenutome području opseg

prijevoza putnika željeznicom povećava

neprestano, to se kvaliteta postojećih prijevoznih usluga treba podići na višu razinu.

Stajalište Harmica dugačko je 160

metara, široko tri metra i visoko 55 centi-

metara iznad gornjega tračničkog ruba, a

izvedeni su i temelji rasvjete i nadstrešni-

ce. U skladu s time novoure�eno stajališ-

te u cijelosti zadovoljava kriterije funkcio-

nalnosti i estetike. U voznome redu za 2007/2008. na

relaciji Zagreb GK � Zaprešić � Savski Ma-

rof � Sutla vozi sedamnaest vlakova na dan, a u suprotnome smjeru devetnaest

vlakova. Od 15. lipnja 2008. godine,

kada je u promet puštena dionica od Su-

tle do Harmice, u oba smjera broj vlako-

va povećao se za jedan i svi oni voze do

Harmice.

Poslovanje HŽ�Putničkog prijevoza

usmjereno je na komercijalna načela po-

slovanja i na usmjerenost prema zahtje-

vima prijevoznog tržišta. Suradnja Grada

Zagreba i HZ�Putničkog prijevoza nastavit

će se da bi se željeznica i dalje kvalitetno afirmirala u sustavu javnoga gradskog pri-jevoza putnika, da bi se unaprijedila uslu-ga prijevoza te da bi HZ�Putnički prijevoz pružio siguran, redovit i prije svega brz

prijevoz kao temelj migracije putnika koji

putuju svaki dan.

Marijan Klarić, direktor HŽ�Putničkog prijevoza

Iz HŽ�Putničkog prijevoza

Otvoreno stajalište Harmica

Dana 13. lipnja 2008. u dobrome raspoloženju koje je vladalo dan nakon pobjede hr-vatske nogometne reprezenta-cije nad Njemačkom na Europ-skome nogometnom prvenstvu

u sklopu obilježavanja Dana Općine Brdovec svečano je bilo otvoreno stajalište Harmica.

>

Otvaranjem stajališta Harmica koje se

nalazi svega stotinjak metara od državne

granice sa Slovenijom postala je krajnja točka putovanja vlakom u prigradskome prijevozu.


Božidar Kalmeta

Mnogobrojni gosti okupili su se na

igralištu uz željezničko stajalište. Ondje je bila održana svečanost na kojemu je

nastupilo mjesno kulturno�umj etničko

društvo.

Harmica je peto novoure�eno staja-

lište u općini Brdovec. Uz Harmicu ure-

�ena su i stajališta Savski Marof, Sutla,

Luka i Brdovec. Sva stajališta su moderna

i slična onima u Austriji i Sloveniji. Imaju

nadstrešnicu i 55 centimetara visoki, izdi-

gnuti peron.

Goste je pozdravio Mladen Debeljak,

načelnik Općine Brdovec, koji je rekao to

da je stajalište dio šireg projekta važnog

za obje države i stanovnike uz Sutlu. Elek-

trifikacija pruge i izgradnja stajališta uči-

nile su kvalitetnijim život stanovnika toga

kraja, dat je velik poticaj razvoju gospo-

darstva, a do središta Zagreba vlakom se

sada stiže za samo trideset minuta. To u

taj kraj privlači nove stanovnike. Posebnu

zahvalu Mladen Debeljak uputio je mjero-

davnome ministarstvu koje je prepoznalo

i podržalo projekt Hrvatskih željeznica

koji je vezan uz obnovu i modernizaciju

te pruge.

Stjepan Kožić, župan Županije zagre-bačke, izrazio je zadovoljstvo razvojem

prigradskog željezničkog prijevoza jer

velik broj tamošnjeg stanovništva migrira

u Zagreb. Cijena goriva, ograničena ma-terijalna sredstva i nedostatak prostora za sirenje cesta razlog su za poticanje takvih

projekata. Doprinos kvalitetnijem životu

u tome kraju dat će i izgradnja školske

sportske dvorane u Senkovcu.

Zadovoljstvo otvaranjem stajališta

izrazio je i Davoriti Kobak, predsjednik

Uprave holdinga HZ�Hrvatske željeznice,

koji je najavio i daljnji razvoj prigradskog

prijevoza. v Marijan Klarić, predsjednik Uprave HZ�Putničkog prijevoza, rekao je

to da su u tome kraju stanovništvo i lokal�V

na zajednica podržali HZ�ov projekt kao nigdje do sada. Stajalište Harmica nije

kraj puta prigradske željeznice. Naime, ona će biti nastavljena elektrificiranom

prugom do Vukova Sela. Pozdrave Ive Sanadera, premijera

Vlade, prenio je Božidar Kalmeta, mini-star mora, prometa i infrastrukture. Pru-ga u čiju je modernizaciju Vlada uložila

šest milijuna eura donijet će prometni i

gospodarski razvitak tome kraju. Ljudi

će moći kvalitetno živjeti u prekrasnome

okružju i za samo trideset minuta stizati

do središta Zagreba. Vlada RH ne misli

da je to kraj razvoja prigradskog prijevoza u Zagrebu i Županiji zagrebačkoj. Naime,

željeznica je najbolji i ekološki najprihva-

tljiviji masovni prijevoznik. Zbog toga će

se nabavljati novi vlakovi, graditi novi ko-

losijeci, stajališta i sve što je potrebno da

bi taj prijevoz bio što bolji.

Branimir Butković

HZ PUTNIČKI PRIJEVOZ

Rezultati p o s l o v a n j a HŽ�Putničkog pri jevoza u m j e s e c u s v i b n j u 2008.

Veći opseg prijevoza

U mjesecu svibnju 2008. putnički prijevoz zabilježio je povećanje opsega u broju prevezenih putnika i putničkim kilometrima. Procjenjuje se to da je u mjesecu svibnju ove godine broj otpremljenih putnika porastao za oko četrnaest posto u odnosu na isti mjesec 2007. To je ukupno oko 6,2 miliju-na putnika. U gradsko�prigradskom prijevozu broj otpremljenih putnika s pokaznim prijevoznim kartama ZET�HZ povećan je za 21,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Naime, u mjesecu svibnju 2008. bilo je otpre-mljeno 4.388.120 putnika s pokaznim kartama ZET�HŽ.

Povećanje broja otpremljenih putni-ka popraćeno je i povećanjem prihoda. Procjenjuje se da je prihod povećan za oko 7,4 posto. Od toga u lokalnom i da-ljinskom unutarnjem prijevozu to poveć-anje iznosi oko 5,8 posto, a u gradsko�prigradskom prijevozu za oko četrnaest posto.

Na te pozitivne rezultate u mjesecu svibnju ove godine utjecale su mjere po-boljšanja poslovanja koje provodi HZ�Putnički prijevoz.

Izletnički i posebni vlakovi U mjesecu svibnju HZ�Putnički pri-

jevoz nastavio Je sura�ivali s turističkim zajednicama županija i gradova te je organizirao devet vlakova koji su vozili izletnike na nekoliko programskih izleta.

U tim vlakovima bilo je prevezeno 3278

izletnika na razna odredišta.

Dana 6. svibnja 2008. na relaci-

ji Split � Knin i natrag vozio Je posebni vlak za potrebe Ekonomske�birotehni�

čke škole Split koji je bio sastavljen od deset vagona serije B. Tim vlakom bilo je prevezeno 658 putnika.

»Vlak dobrih priča«, kojeg HZ�Putni-

čki prijevoz organizira u suradnji s »Mo-

zaik knjigom« vozio je dva puta, i to 28. i 30. svibnja 2008. na relaciji Zagreb GK � Ogulin i natrag. U tim vlakovima bila su prevezena 392 putnika.

v Dana 7. svibnja 2008. za potrebe

OS »Vladimir Nazor« iz Križevaca na

relaciji Križevci � Zagreb i natrag vozio

je poseban vlak koji je bio sastavljen od

sedam vagona serije B. U njima je bilo

prevezeno 420 putnika. Dana 16. svibnja 2008. na relaci-

ji Požega � Zagreb i natrag za potrebe jednodnevnoga izleta Gimnazije Požega

vozio je poseban vlak koji je bio sasta-

vljen od osam vagona serije B. U njima

je bilo prevezeno 480 putnika.

Dana 17. svibnja 2008. na relaciji

Zagreb GK � Jasenovac/Sunja � Zagreb

vozio je poseban vlak »Lonja Bike tour«. U njemu je bilo prevezeno 180 sudio-nika odnosno biciklista koji su uživali u

bogatom programu uz kulturne i zaba-

vne sadržaje te uz osvježenja i ručak u

domaćem ugo�aju.

Dana 25. svibnja 2008. za potrebe

Turističke zajednice Donja Stubica na

Svečanost perunika u Donjoj Stubici vo-

zio je poseban vlak »Hrvatska perunika«. Vlak je vozio na relaciji Zagreb GK � Do-nja Stubica i natrag, a u njemu je bilo 140 izletnika.

Dana 31. svibnja 2008. na relaciji

Zagreb GK � Osijek i natrag vozio je po-

seban vlak »Kopačevo�express«. Njime

su putnici putovali na izlet u prekrasan

park prirode Kopački rit. U vlaku su bilo

162 putnika izletnika koja su uživala u

jednom od najvećih europskih močvar-

nih prostora.

Od 9. do 12. svibnja 2008. na re-

laciji Buzet državna granica � Kanfanar

i natrag za potrebe Austrijskih saveznih

željeznica vozio je poseban vlak koji je

bio sastavljen od trinaest vagona serije

B. U njemu je bilo prevezeno 778 pu-

tnika.

Povlastice u mjesecu svibnju 2008. Do 30. lipnja 2008. studenti mogu

koristiti posebnu povlasticu »Indeks vrije-

di više« koja je osmišljena u cilju privlač-

enja putnika u nagibne vlakove InterCity

(ICN) na relaciji Zagreb � Split � Zagreb,

vlakove InterCitv (IC) na relaciji Zagreb

� Rijeka � Zagreb, vlakove InterCitv/ (IC)

na relaciji Zagreb � Osijek � Zagreb te

vlakove InterCity (IC) na relaciji Zagreb �Požega � Zagreb. Ponuda je namijenjena

studentima, vrijedi uz predočenje inde-ksa, a pruža mogućnost neograničenog

broja putovanja uz popust od 50 posto

na redovitu cijenu prijevozne karte za

vagon drugog razreda u svim ICN�vlako�

vima na relaciji Zagreb � Split � Zagreb,

IC�vlakovima na relaciji Zagreb � Rijeka

� Zagreb, IC�vlaku »Podravka« koji vozi na relaciji Zagreb � Osijek � Zagreb te IC�vlakovima na relaciji Zagreb � Požega � Zagreb.

U mjesecu svibnju uz povlasticu »Indeks vrijedi više« bilo je otpremljeno ukupno 4678 studenta, i to na relaciji Zagreb � Split � Zagreb 2014 studenata, na relaciji Zagreb � Rijeka � Zagreb 538 studenata, na relaciji Zagreb � Osijek �Zagreb 1853 studenta te na relaciji Za-greb � Požega � Zagreb 273 studenta.

Do 30. lipnja 2008. osobe starije

od 60 godina mogu koristiti posebnu

povlasticu »Godine vrijede više«, koja

je osmišljena u cilju privlačenja putnika

u nagibne vlakove InterCity (ICN) na

relaciji Zagreb � Split � Zagreb, vlakove

InterCity (IC) na relaciji Zagreb � Rijeka

� Zagreb, vlakove InterCity na relaciji Zagreb � Osijek � Zagreb te vlakove In-terCitv/ (IC) na relaciji Zagreb � Požega

� Zagreb. Ponuda je namijenjena osoba-

ma koje su starije od 60 godina, vrijedi uz predočenje osobne iskaznice, a pruža

mogućnost neograničenog broja putova-nja uz popust od 50 posto na redovitu

cijenu prijevozne karte za vagon drugog

razreda u svim ICN�vlakovima na relaciji

Zagreb � Split � Zagreb i IC�vlakovima na

relacijama Zagreb � Rijeka � Zagreb i Za-

greb � Požega � Zagreb.


U mjesecu svibnju 2008. uz povlasti-

cu »Godine vrijede više« bilo je otpremlje-

no ukupno 1906 putnika, i to na relaciji

Zagreb � Split � Zagreb 1069 putnika,

na relaciji Zagreb � Rijeka � Zagreb 274

putnika, na relaciji Zagreb � Osijek � Za-

greb 460 putnika te na relaciji Zagreb

� Požega � Zagreb 103 putnika.

Od 9. prosinca 2007. do 31. svibnja

2008. te od 1. listopada do 13. prosinca

2008. na snazi je komercijalna povlastica

na korištenje postelja u vagonu serije Wl

i prijevoz automobila u brzom vlaku 82�

4/825 na relaciji Zagreb � Split � Zagreb.

Putnici koji na navedenoj relaciji putuju

u vagonima za spavanje mogu koristiti

povlasticu od 30 posto popusta na punu

cijenu posteljnog dodatka u vagonu seri-

je Wl te povlasticu od 20 posto popusta

na cijenu prijevoza praćenih automobila.

Na temelju te ponude u mjesecu svibnju

2008. bilo je prevezeno 114 praćenih

automobila te je bilo otpremljeno 759

putnika. Povlastica za HAK�ove članove čla-

novima HAK�ova kluba daje pravo pu-

tovanja uz povlasticu od 30 posto po-

pusta na redovitu cijenu prijevozne karte

u vlakovima svih vrsta i od 20 posto

popusta na iznos prevoznine za praćene

automobile. U mjesecu svibnju tu povla-

sticu koristila su ukupno 1594 člana te je

HŽ�Putnički prijevoz ostvario prihod od

69.204,60 kuna.

U mjesecu svibnju 2008. HZ�Putni�

čki prijevoz otpremio je 2507 putnika

u 97 skupina te je ostvario prihod od

151.877,24 kuna. Prema regionalnim

jedinicama 39 posto skupina odnosno

38 skupina s ukupno 1091 putnikom

otpremila je Glavna regionalna jedinica

HZ�Putničkog prijevoza Zagreb. Na dru-

gom mjestu je Glavna regionalna jedini-

ca HŽ�Putničkog prijevoza Rijeka koja

je otpremila 22 skupine s ukupno 650

putnika. Potom slijedi Regionalna jedi-

nica HŽ�Putničkog prijevoza Osijek koja

je otpremila dvanaest skupina i 124 pu-

tnika. Deset skupina otpremila je Regi-

onalna jedinica HZ�Putničkog prijevoza

Vinkovci, pet skupina otpremila je Regi�v


Split, četiri skupine otpremila je Regi�V


Varaždin, dok je šest skupina s ukupno

227 putnika bilo izravno otpremljeno

preko Poslovne jedinice Lokalni prijevoz

HZ�Putničkog prijevoza.

Zagrebački velesajam nudio je sajam-

sku povlasticu od 40 posto popusta za

posjetitelje »Crotoura«, sajma turizma, i »Vinovite«, sajma vina i prateće opreme, koji su se održavali od 7. do 11. svibnja,

sajmova »Medicina i tehnika« i »Zdravlje

i ljepota«, koji su se održavali od 28. svi-

bnja do 1. lipnja, te za 7. me�unarodni

sajam cvijeća, vrtlarstva i prateće opre-

me u Sisku od 15. do 18. svibnja 2008.

Potpisivanje ugovora o subven-cioniranju prijevoza putnika Na temelju Odluke Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta o finan-

ciranju prijevoza učenika prvih razreda

srednjih škola kao i zaključaka više župa-

nija, gradova i općina HŽ�Putnički pri-

jevoz do sada je zaključio 108 ugovora o subvencioniranju prijevoza gra�ana željeznicom. U skladu s tim ugovorima

subvencionira se dio troškova prijevoza

prigodom kupovine mjesečnih prije-

voznih karata (učeničkih, studentskih i

radničkih). Na taj način HŽ�Putnički pri-

jevoz pridobiva putnike, putnici plaćaju

nižu cijenu za prijevozne karte, a lokalna

uprava dobiva zahvalnost zajednice zbog

skrbi za gra�ane.

Za tako dobre rezultate zaslužni su i

svi zaposlenici HZ�Putničkog prijevoza,

posebice oni koji u skladu s obilježjima

radnog mjesta intenzivno komuniciraju

s putnicima Ne smije se zaboraviti ni to

da je dobra organizacija ona u kojoj svaki

zaposlenik ima prigodu ostvariti svoje po-

tencijale. Zbog toga treba stvoriti ozračje

u kojemu zaposlenici žele dati najbolje od

sebe. Ciljevi HZ�Putničkog prijevoza jesu

povećanje opsega rada i prihoda te zado-

voljan zaposlenik. Jedan od glavnih uvje-

ta da bi se to ostvarilo jesu jasno definira-

ni ciljevi, a to su me�usobno povezivanje

županijskih/regionalnih gradskih središta,

kao i njihovo povezivanje s lokalnim sre-

dinama (manji gradovi i općine), visoka

prometna i komercijalna razina vlakova

na cijelom području HZ�ove mreže, for-

miranje usluge prilago�ene poslovnim

putnicima s naglaskom na vrijeme puto-

vanja i pružanje dodatnih usluga u skla-

du s potrebama tog segmenta korisnika,

masovni prijevoz putnika u prigradskim i

gradskim područjima većih hrvatskih gra-

dova i u lokalnim sredinama gdje postoji

potreba i mogućnost za takav prijevoz uz

prihvatljive prijevozne cijene za sve so-

cijalne strukture potencijalnih korisnika

prijevoza te maksimalna povezanost s

lokalnim gradskim prijevoznicima drugih

prometnih grana, sezonsko povezivanje

županijskih/regionalnih središta u unutra-

šnjosti s obalnim turističkim gradovima,

kvalitetne veze sa sredstvima drugih pro-

metnih grana, povezivanje Hrvatske s me-

tropolama susjednih zemalja i središtima

zemalja srednje i zapadne Europe vlako-

vima visokog prometnog i komercijalnog

ranga te privlačenje provoznog prometa

izme�u zapadne i jugoistočne Europe. Iz

svega toga proizlazi misija HZ�Putničkog

prijevoza, koja glasi: »Obavljanje što ma�

sovnijeg i kvalitetnijeg gradsko�prigrad�

skog, lokalnog i daljinskog prijevoza razli-

čitim kategorijama vlakova u unutarnjem

prijevozu, kao i prijevoza pretežito u vla-kovima visokog prometnog i komercijal-nog ranga u me�unarodnom prijevozu uz

prihvatljivu razinu cijena usluga i drugih

elemenata marketinškog spleta«.

Snježana Malinović


Turbulentna povijest grada § \ S K &

dvije tisuće godina

U povodu 4. lipnja Dana grada Siska i biskupa Kvirina, zaštitnika grada, te u sjećanje na osnivanje prvih postrojbi Zbora narodne garde koje su stale u obranu Hrvatske sisačka podružnica Udruge branitelja i invalida Domo-vinskog rata HŽ�a organizirala je izlet za svoje članove i njihove obitelji.

Izlet u Sisku

Dana 31. svibnja 2008. sisačka podru-žnica Udruge branitelja i invalida Domovin-skog rata Hrvatskih željeznica organizirala je izlet na sisački Stari grad za svoje članove i njihove obitelji te za prijatelje i goste. Taj izlet bio je organiziran u povodu Dana gra-da Siska, koji se obilježava 4. lipnja na Dan svetog Kvirina, sisačkog biskupa iz 3. stolje-ća, zaštitnika grada Siska, te u znak sjećanja na osnivanje prvih postrojbi Zbora narodne garde (ZNG) u mjesecu travnju 1991. go-dine. Te postrojbe stale su u obranu sisač-kog područja. Svoje mjesto u njima su našli i mnogi željezničari sisačkoga željezničkog čvorišta. Sedmero njih je poginulo, a tride-setak ih je bilo ranjeno u obrani suverenite-ta Republike Hrvatske.

Izlet je bio organiziran u prekrasnom okružju zelenih livada i gajeva ušća Kupe u Savu, neposredno pod zidinama novoo�bnovljenoga sisačkog Staroga grada sa tri prepoznatljive impozantne kule koje su me-�usobno povezane palisadama.

Domaćini su se pobrinuli za to da gosti uživaju u domaćim specijalitetima s roštilja, koje su s uživanjem i uz pravo majstorstvo pripremali članovi podružnice Dubravica i Popović uz logističku potporu Šimičića. Hladovinu vrbika i hrastovih gajeva pove-liko veselo društvo radije je zamijenilo ugo-dnim šatorom u kojemu nije nedostajalo hladnih pića. Glazbenim umijećem članovi obitelji Išek jednostavno nikog nisu ostavili ravnodušnim.

Do Staroga grada šctnicom

Svega pedesetak kilometara od Zagreba prekrasan povijesni grad Sisak najčešće se spominje samo po zaga�enosti koju uzroku-ju socrealistički industrijski mastadonti. Na sreću taj problem toga grada s 53.000 sta-novnika odlazi u onu manje slavnu povijest.

Goste odnosno članove Sindikata že-ljezničara Hrvatske i Podružnice ATR Za-greb domaćini su dočekali u željezničkome kolodvoru Sisak. Taj kolodvor je spomenik prve kategorije koji je sagra�en 1862: kao posljednja točka tzv. »južne pruge«. Činje-nica da je kolodvor sagra�en u to mjerne svjedoči o prometnoj i gospodarskoj važno-sti Siska. Treba spomenuti i to da su dvade-set godina prija te godine odnosno 1842.

u Sisku postojale riječne luke na rijeci Savi i na rijeci Kupi. Godine 1882. pruga je bila sagra�ena prema Banjaluci, a 1907. po-rugom su bili spojeni Sisak i Karlovac. Cilj tog povezivanja bio je iskorištavanje rudnih i šumskih resursa Banovine.

v Domaćini iz sisačke podružnice UBIDR HŽ�a s gostima su krenuli u šetnju sisačkom šetnicom uz Kupu, i to od kolodvora prema Starome gradu.

Povijest grada Sisaka počinje u davna vremena kada su na tome me�urječju do ušća svoj grad Segesticu sagradili pradavni Iliri, koji su se u stoljećima prije Krista etni-čki i kulturološki spojili sa Keltima. Cesto se i danas kada vodostaj Kupe dosegne najni-žu razinu mogu naći ostatci oru�a i kipića idola koje su koristili i štovali ti narodi. Po-vjesničari tvrde da je naziv Segestica nastao od keltskog izraza »u šašu« ili možda riječi »komarči«. Logično je jedno i drugo, iako danas na ure�enim obalama više nema ni šaša ni komaraca. To je posebice iznena-dilo goste koji su se za dolazak oboružali velikim količinama krema i sprejeva protiv komaraca.

Svake godine 15. svibnja u sisačkome gradskome parku održavaju se Dani peru-nika, sajam cvijeća s prekrasnim cvjetnim instalacijama perunika.

Pored Malog Kaptolč nalazi se lučka parna dizalica »Granik« koja je bila sagra-�ena 1903. godine, a sada je izložak. Mali Kaptol je prva sisačka zidanica. Od tamo počinje niz od desetak terasa na kojima Si-ščani uživaju u prvoj jutarnjoj i posljednjoj večernjoj kavi. Od tamo se pruža prekrasan pogled na kupske špornjeve na kojima se sunčaju sisačke djevojke i momci i na jedin-stveni zidmi most s tri prekrasna luka od

Cigle oivčene bijelim kamenom. Na drugoj obali Kupe, iza nizova jablanova izviruju zgrade koje su u vrijeme Austro�Ugarske Monarhije bile sagra�ene kao vojarne. Tu desnu obalu Kupe Siščani neformalno nazi-vaju Prečkim Siskom.

Administrativno Sisak je postao jedan grad tek 1874. kada je ukinuta Vojna kra-jina. Do tada bio je podijeljen na Civilni i Vojni Sisak. Godine 1991. srpski pobunje-nici htjeli su Sisak ponovo podijeliti, no tada su u njegovu obranu ustali pripadnici ZNG�a. Bile su to četiri teške godine neprestane

opće opasnosti kada su po tome gradu^pa�

dale tisuće granata, kada nije bilo pročelja na kojima nisu postojali tragovi mržnje tih ljudi. Unatoč svemu Sisak je ostao svoj. Da-nas je on obnovljen i ure�en, a vojarne će postati veleučilišni kapmus.

Godine 1839. u prekrasnoj zgradi Veli-kog Kaptola bila je izvedena prva drama na hrvatskome jeziku »Juran i Sofija« ili »Turci pod Siskom« I. K. Sakcinskog. U toj zgradi nasuprot župne crkve Svetog Križa nalazit će se sjedište novoustrojene Sisačko�karlo�vačke biskupije. Nakon više od tisuću godi-na u Sisak se vraća biskupija. Prvi poznati sisački biskup bio je Kvirin. On je stolovao u rimskoj Sisciji od 284. do svoje mučeni-čke smrti 303. kada je umoren u rimskim progonima kršćana. Bio je bačen u rijeku s mlinskim kamenom oko vrata. Prema le-gendi dugo je plutao u dubokoj rijeci moleći za oprost svojim mučiteljima.

Na Trgu bana Jelačića, izme�u Velikog Kaptola i župne crkve, na ulazu u zeleni gradski park ure�en je Rimski park. Dana-šnji park kojeg Siščani nazivaju Starim Si-skom jer je on veliko arheološko nalazište ostataka rimske Siscija. Posto su 35. g. pr. Kr. rimske legije koje su brojale 12.000 vojnika pod zapovjedništvom Oktavijana, kasnije prvoga rimskog cara, uništile nase-lje Segestica, na njegovu mjestu bila je sa-gra�en Siscija koja je postala prijestolnicom rimske pokrajine Panonnia Savia. Vrhunac moći ta pokrajina je dosegla 297. kada je čak kovala i svoj novac, a zenit propada-njem Rimskog Carstva i provalama Huna, Avara, Gala i Slavena na to područje.

Godine 819. Ljudevit Posavski odabrao je Sisak kao mjesto s kojeg će se oduprijeti Francima. Kada je 1094. osnivana Zagre-bačka biskupija Sisak je podao njihov po-sjed. Za Bele IV. Sisak je dobio status grada s gradskom upravom i sudom, a nekoliko stoljeća relativnog mira bilo je narušeno početkom 16. st. kada su počeli nadirati Turci. Da bi se zaštitili od Turaka, godine 1544. počela je izgradnja sisačke utvrde

odnosno Staroga grada. Koristile su se go-tovo isključivo cigle i kamen stare Siscije. Tvr�ava je bila dovršena 1550. godine, a 22. lipnja 1593. zidine tog zdanja svjedo-čile su povijesnoj pobjedi hrvatskih vojnika pod zapovjedništvom Erdodvja nad više-struko brojnijim turskim snagama. Ta vijest odjeknulo je po cijeloj ondašnjoj Europi te je Sisak postao »antemurale Sisciensis«.

Turbulentna povijest dulja od dvije tisu-će godina svakog ostavlja gotovo bez daha.

Marjan Gašljeuić

Ž E L J E Z N I Č A R , LIPANJ 2008.

Udruga branitel ja i inval ida D o m o v i n s k o g rata HŽ�a

Memorijalni susret članova udruge

Dana 6. i 7. lipnja 2008. na terenima rekreacijskog centra u Varaždinskim toplicama bio je održan trap dicionalni susret članova Udruge branitelja i invalid Domovinskog rata Hrvatskih željeznica. Natjecalo e u malom nogometu i u kuglanju.

Turnir u malome nogometu

Na turniru u malome nogometu su-djelovalo je dvanaest ekipa koje su bile podijeljene u dvije skupine. U prvoj sku-pini bile su ekipe Slavonskog Broda,

TZV�a »Gredelj«, Vinkovaca, Osijeka,

Bjelovara i Ogulina, a u drugoj skupini ekipe Koprivnice, Varaždina, Knina, Za-dra i Šibenika. Pobjedničke ekipe natje-cale su se za prvo mjesto, a drugoplasi-rane za treće mjesto. To se na kraju nije pokazalo kao najs(p)retnije rješenje jer

su neke ekipe nakon prve dvije izgublje-

ne utakmice odustale od turnira i time

donekle poremetile daljnji tijek turnira.

Ovom prigodom trebalo bi spomenu-ti to da bi organizatori turnira u malome nogometu trebali razmisliti o svrsi održ-avanja tog turnira jer i taj put došlo do nepotrebnog natezanja oko regularnosti turnira i tumačenja pravila u malome no-gometu. Do prvih nesporazuma došlo je zbog odustajanja odre�enog broja ekipa

prije završetka prvog dijela turnira. To je utjecalo na normalno odvijanje tur-nira. Drugi nesporazum nasiao je zbog tumačenja plasmana ekipa u skupini te je naknadno zatraženo objašnjenje mje-rodavnih sudaca Hrvatskoga sudačkog

saveza. Nakon njihova tumačenja bio je poznat poredak po skupinama. U skladu s time u prvoj skupini prva je bila eki-pa Osijeka, a druga ekipa Ogulina. Eki-pa Zagreb GK bila je pobjednica druge skupine, a ekipa Varaždina bila je druga. Prema pravilima, prvoplasirane ekipe

trebale su se boriti za prvo mjesto, a dru-goplasirane za treće mjesto. Me�utim,

zbog brojnih nesporazuma tijekom tur-nira, a i zbog objektivnih okolnosti koje

nisu išle na ruku sudionicima (jaka kiša)

konačni poredak ekipa bio je odre�en ždrijebom. Tako je prvo mjesto pripalo

ekipi Osijeka, druga ekipi Zagreb GK, treća ekipi Ogulina, a četvrto ekipi Va-

raždina. Trener pobjedničke ekipe bio je Milo Petković.

Najbolji strijelac turnira bio je Ne�djoljl^o L o n č a r l«=>ji j g 2£it>io dov<3"t g o l o v a ?

najbolji igrač bio je Mario Kovačević iz

ekipe Osijeka, a najbolji vratar Nikica

Mudrovčić iz eki-

pe Zagreb GK. Voditelj turnira u malome nogo-metu bio je Ivica

Kučinič, a suci na turniru bili su

Drago Lončar, Vladimir Babič, Branko Marko vic i Vladimir Kapeš, suci Nogometnoga saveza Hrvatske.

Turnir u kuglanju Na turniru u kuglanju nastupilo je tri-

naest ekipa, i to iz Bjelovara, Karlovca,

Knina, Osijeka, Slavonskog Broda, TŽV�

a »Gredelj«, Splita, Vinkovaca, Novske, Zagreb GK, Ploča, Ogulina i Moravica.

Ekipe su bile sastavljene od po četiri igrača. Svaki igrač na raspolaganju je imao petnaest hitaca u pune čunjeve i petnaest hitaca u čiščenje. Pojedinačni rezultati igrača zbrajali su se u ekipni re-zultat. U slučaju da su ekipe imale isti broj čunjeva, uspješnija je bila ona ekipa koja je imala bolji rezultat u čišćenju.

Voditelj turnira u kuglanju bio je Zelj�

ko Blažević, a sudac je bio Ivan Kopri�vanec, savezni sudac Kuglačkoga saveza

Hrvatske.

Najviše čunjeva, i to 466 čunjeva,

srušila je ekipa iz Karlovca. Druga je

bila ekipa iz Ogulina sa 451 srušenim

čunjem, a treća ekipa iz Novske sa 444 srušena cunja. Najuspje-šniji pojedinac kuglačkog tur-nira bio je Mi-roslav Mance iz karlovačke ekipe sa 134 srušena cunja, drugi je bio Ivica Modrič iz ekipe Zagreb GK sa 131 sru-šenim čunjem, a

treći je bio igrač

iz ekipe Novske

sa 125 srušenih

Ekipa Ogulina

čunjeva. Ukupni pobjednik turnira bila je ekipa iz Ogulina.

Za ukupnu organizaciju dvodnevnog susreta branitelja i invalida te njihovih

mnogobrojnih gostiju pobrinuo se or-

ganizacijski odbor, koje% su činili Ivica

Kučinić, Boris Cajzek, Zeljko Smrček,

Mile Spahija, Željko Blažević i Zlatan Šaraj lić.

U večernjim satima prvog dana bila je organizirana svečana večera. T o m prigodom ekipama i pojedincima bili su uručeni zasluženi pehari i pojedina-čna priznanja. Na svečanoj večeri bili su nazočni i Marijan Klarič, predsjednik Uprave HŽ�Putničkog prijevoza; Zoran

Popovac, predsjednik Uprave HZ�Car�

ga, te Josip Stanković i Predrag Zekić,

članovi Uprave HŽ�Holdinga. Za ugodno raspoloženje do kasnih

noćnih sati pobrinuli su se članovi sasta-

va »Click«.

B. Udier

Ekipa Osijeka


D O G A Ð A J I

Protupožarna sezona na p r u g a m a u Dalmacij i

Pripreme obavljene na vrijeme

Na prugama u Dalmaciji protupo-žarna sezona službeno je počela 1. lipnja i trajat će do 30. rujna odnosno puna četiri m j e s e c a . Budući da su prema Planu mje-ra zaštite od požara HZ�Holdinga pruge u Dalmaciji pruge visoke požarne opasnosti, to je do poč-etka protupožarne sezone na nji-ma trebalo obaviti sve potrebne

Drago Rogulj

U to da su te pripreme uistinu i

obavljene uvjerio nas je Drago R o -

gulj, voditelj Područnog odjela zaš-

tite od požara u Splitu. On je rekao

to da njegov područni odjel pokriva

sve kolodvore na prugama u Dal-

maciji, i to pruge od Ličkog Lešća,

pruge južno od Plavnog te prugu

Metković � Ploče. U skladu s time

5 pripremama se počelo u mjesecu

Protupožarni vlak u kolodvoru Kaštel Stari

ožujku. Prvi korak bio je sazivanje

sastanka svih onih koji sudjeluju u

provo�enju mjera zaštite od poža�V

ra, i to HZ�ovih radnika i predsta-

vnika javnih vatrogasnih postrojbi,

policijskih uprava i Hrvatskih šuma

svih četiriju dalmatinskih županija.

P o t o m su pristupili čišćenju pruž-

nog pojasa od trave i raslinja. To je

jedan od najtežih zadaća u provo-

�enju mjera zaštite od požara. Pri

tome se koristio dvoputni bager, ali

i kosa. Na kritičnim dijelovima pru-

žni pojas se tretirao retardantom

kako bi se usporilo širenje požara.

Treba spomenuti teškoće prigo-

dom uništavanja preslice uz prugu

dolinom rijeke Neretve. Zbog toga

se pribjeglo ručnoj košnji. Te rado-

ve koje izvodi Sekcija za održavanje

pruga Splita provjerila je mjero-

davna županijska inspekcija. Ovih

dana očekuje se nadzor radova na

pruzi Split � Perković.

Rogulj je rekao i to da je na dvije

potencijalno najugroženije lokacije,

i to na relaciji Malačka � Plano � Per-

ković te kod Sukošanu kod Zadra, u

okviru ostalih mjera zaštite od pož-

ara ustrojene i motriteljsko�dojavne

službe. Te službe opskrbljene su

bačvama s v o d o m . Na pruzi M e t k o -

vić � Ploče bačve su opremljene i

pijeskom, a nalaze se kod drvenih

mostova. Da bi gašenje požara bilo

što učinkovitije, u kolodvoru Kaštel

Stari nalazi se tzv. vatrogasni vlak

s o p r e m o m za gašenje za koju su

mjerodavni vatrogasci iz DVD�a

»Kaštela«. U tome kolodvoru nalaze

se i cisterna s vodom, a u kolodvoru

Knin plato vagon, kojeg u slučaju

potrebe zaposjeda i oprema Javna

vatrogasna postrojba i D V D iz gra-

da Knina.

Radnici Područnog odjela zašti-

te od požara u Splitu prošli su kroz

program obuke gašenja požara, a

svim područnim jedinicama po-

slane su Upute o postupanju kod

nastanka požara. U kolodvorima s

razglasom dužni su upozoravati pu-

tnike na to da je zabranjeno bacati

zapaljive predmete iz vlaka.

Na kraju Rogulj nije zaboravio

reći to da i lokomotive na vlakovi-

ma moraju imati ugra�ene i uredno

održavane iskrolomke te da istroše-

nost papuča na vagonima ne smije

biti više od 15 centimetara. Naj-

važniji su ipak pravodobna dojava

o izbijanju požara te suradnja svih

sudionika u provedbi mjera zaštite

od požara.

Jozo Grančić

Četvrto međunarodno

savjetovanje iTHŽ�a

O v e g o d i n e u Š i b e n i k u

r ; >i

Prema procjeni organizatora Društva ITHŽ na ovogodišnjem 4. međunarodnom savjetovanju o razvitku sustava Hrvatskih željeznica prisustvovat će više od tri stotine sudionika.

V / Od 27. do 29. listopada 2008 .

Društvo inženjera i tehničara H Z �

a organizira četvrto me�unarodno

savjetovanje o razvitku domaćega

željezničkog sustava. Zajednički

naziv za ovogodišnja doga�anja jest »Hrvatski projekti za učinkovit

38 ŽELJEZNIČAR, LIPANJ 2008.

željeznički sustav«. Pošto se tri go-

dine seminar održavao u Opatiji,

ove godine domaćin će biti Šibenik

odnosno hotelsko naselje »Solaris«. v

Pokrovitelj savjetovanja je HZ�Hol�

ding.

Društvo ITHŽ�a član je Europ-

skog saveza društava željezničkih

inženjera, koji je ujedno i suorgani-

zator ovogodišnjeg skupa. Održava-

nje skupa potpomoći će sedam tvr-

tki članova i tzv. »prijatelji« društva.

Okosnicu programa činit će izlaga-

nja na kojima će se predstaviti mo�

Pobjednici turnira Mario Kukulić i Ivan Jurčić

dernizajcijski projekti na Hrvatskim

željeznicama. U sklopu toga bit će

predstavljenij Nacionalni program

željezničke infrastrukture od 2008.

do 2 0 1 2 . godine te ulaganja u vo-

zni park. Posebna izlaganja odnosit

će se na izgradnju tzv. nizinske pru-

ge od Botova do Rijeke.

Na okruglome stolu koji će biti

održan pod nazivom »Željeznički

sustav danas« sudjelovat ĆQ poznati

željeznički stručnjaci iz zemlje i ino-

zemstva. Raspravljat će se o trenu-

tačnom stanju u Europi te o tomu

kako stručnjaci

CER�a i UlC�a

vide sadašnje

stanje i razvoj

ž e l j e z n i č k o g

sustava u Eu-

ropi.

O v o g o d i -

šnje savjeto-

vanje popra-

tit će izložba

i n d u s t r i j s k i h

proizvoda na-

mijenjenih že-

ljezničkim su-

stavima.

Branimir

Butković

U Vinkovcima

Dvanaesto državno prvenstvo tenisača

Hrvatskih željeznica

O d 30. s v i b n j a d o 1 . l i p n j a 2008. u V i n k o v c i m a je b i l o održano dvanaesto državno prvenstvo te-nisača Hrvatskih željeznica. Pod vodstvom NIKOLE MIHALJEVI�ĆA, direktora i pokretača tog tur-nira, na terenima Teniskog kluba Vinkovci okupilo se četredesetak igrača iz Hrvatske i Srbije.

s

Turnir je bio namijenjen igračima

dviju dobnih skupina, i to i3račima do

45 godina te igračima starijima od 45

godina. U sklopu prvenstva bili su održ-ani turniri bračnih parova, sinova želje-zničara, bivših zaposlenika Hrvatskih

željeznica te ženskih parova.

U starosnoj grupi do 4�5 godina prvo mjesto osvojio je Ivan Jurčić s

četiri pobjede, a na drugo mjesto sa tri

pobjede i jednim porazom plasirali su

se Savo Rikanović, Dragana Mi�lovanović, Milan Grujčić i Josip Babić. U drugoj starosnoj grupi prvo

mjesto s četiri pobjede osvojio je Ma-rio Kukulić, a sa tri pobjede i jednim porazom na drugo mjesto plasirali su

se Laslo Bence, Sava Rašić i Ante Katavić U A�turniru sinova željeznič-

ara i bivših zaposlenika Hrvatskih želje-

znica pobjedio je Zvonimir Edelinski, a u B�turniru Ivan Cvitković.

U turniru bračnih parova prvo mje-sto osvojili su Marija i Ivan Vrljić, drugo Adrijana i Damir Peša, a tre-će Neda i Dražen Brčić. U turniru

ženskih parova prvo mjesto osvojile su

Josipa Turkalj i Ljcrka Veselčić, druge su bile Lucija Jakelić i Bran-ka Blažević, treće Mandica Adžić i Zeljka Beljo, a četvrte Dragica Peri�škić i Katica Mačešić.

Na kraju turnira Nikola Mihaljević

pozvao je sve sudionike i ostale želje-

zničare tenisače da dodu na trinaesto

prvenstvo koje će biti održano sljedeće

godine.

(m)


Petnaesti međunarodni p r o m e t n i s i m p o z i j (3)

Prometni sustavi 2008

Dana 17. i 18. travnja 2008. u Opatiji Hrvatsko znanstven društvo za promet (HZDP) organiziralo je 15. međunarodni simpozij pod nazivom "Prometni sustavi 2008". Na njemu je bio prezentiran rad na temu regionalnih in-tegracijskih procesa. U ovome broju lista "Željezničar" donosimo njegov sažeti prikaz.

Implikacije regionalnih integracijskih procesa

U uvodu rada prof. dr .sc. Drage Pu�povca sa Veleučilišta u Rijeci piše da se današnji pokušaji sveobuhvatnosti svijeta ogledaju u regionalnim integracijskim pro-cesima. Brojne su prednosti i mogućnosti koje nudi regionalizacija, ali se pojavljuju i mnoga ograničenja. Razvoj regionalnih integracijskih procesa izravno i bitno utje-če na nacionalne logističke sustave dajući nove tendencije s dalekosežnim utjecajem na poslovanje nacionalnih logističkih ope-ratora.

U nastavku rada razra�uju se pojam i vrste logističkih operatora. Logistički ope-rator definira se kao registrirana i ovlašte-na pravna ili fizička osoba koja u pravilu u svoje ime i za svoj račun izvršava ili or-ganizira izvršavanje brojnih logističkih akti-vnosti koje su povezane s manipuliranjem,

prijevozom, prijenosom, premještanjem i distribucijom sirovina, poluproizvoda, repromaterijala, gotovih proizvoda, robe, stvari, tvari i živih životinja od točke ispo-ruke do točke primitka i koja pri tome uz minimalno uložene resurse maksimalno

zadovoljava zahtjeve tržišta odnosno svojih nalogodavatelja.

U nastavku Pupovac razra�uje temelj-na obilježja europskoga i hrvatskoga logi-stičkog tržišta. Pupovac je iznio podatak da zapadnoeuropsko tržište potroši oko 585 milijardi eura na godinu na logističke usluge. Taj iznos čini oko 6,5 posto kumu�

lativnog bruto društvenog proizvoda seda-mnaest europskih država. Logističke uslu-ge prijevoza čine čak 250 milijardi eura ili

42,7 posto. Mjereno naturalnim pokaza-teljima riječ je o osamnaest milijardi tona tereta odnosno o 46 tona po stanovniku.

U 2004. u Hrvatskoj je bilo preveze-no oko 110 milijuna tona tereta ili samo 24,7 tona po stanovniku. Vrijednost logi-stičkog tržišta u Hrvatskoj može se proci-jeniti na oko dvije i pol milijarde američkih dolara. Glavna obilježja položaja Hrvatske na europskome logističkom tržištu izvode se iz zemljopisnog položaja, razvijenosti

prometne infrastrukture, razine kvalite-te pruženih logističkih usluga te tržišne uloge u potpori poslovnim operacijama

izme�u država članica EU�a i onih koje to nisu kao izme�u europskih država i drugih regionalnih područja izvan Europe. Logi-

stička pozicija ne može se promatrati kao

zadana već kao promjenljiva veličina koja

se može znatno unaprijediti ili pogoršati. Optimalna organizacija i funkcioniranje nacionalnog, regionalnog i/ili globalnog logističkog i gospodarskog sustava bili bi nezamislivi bez njegove prostorne uključ-enosti u regionalnu i/ili globalnu logistič-ku mrežu. Uključenost u logističku mrežu omogućava se uspostavom učinkovitih logističkih lanaca. U svijetu koji je usmje-ren konkurentski tvrtke sve više sura�uju, dijeleći odgovornost i rizik poslovanja. Tražeći načine za povećanje zarade, tvrtke uvi�aju da je upravljanje logističkim lanci-

ma siguran način

za povećanje pro-daje i za uštedu u logističkim troš-kovima odnosno za učinkovitije servisiranje po-trošača. Za pobo-ljšanje logističkog položaja Hrvatske na europskome logističkom trž-ištu od posebne je važnosti učin-kovito funkcio-niranje morskih i kontinentalnih logističkih lanaca.

Upravo ondje leže velike mogućnosti za

uspostavljanje i razvoj suradnje izme�u hr-

vatskih i austrijskih logističkih tvrtki. U nastavku rada Pupovac objašnjava

implikacije učinaka trade diversion i trade creation na poslovanje logističkih operato-ra. Pojam trade diversion označava skre-tanje trgovine zbog formiranja slobodnoga

trgovinskog područja od najučinkovitijeg proizvo�ača izvan slobodnoga trgovinskog područja k manje učinkovitom proizvo�a-ču unutar slobodnog trgovinskog područja. Pojmom trade creation označuje se uspo-stavljanje trgovine izme�u pojedinih država koja je posljedica formiranja slobodnoga trgovinskog područja. U svim slučajevima trade creation pridonosi povećanju druš-tvenog bogatstva. Kao rezultat trade cre�ationa pojavljuje se ponuda učinkovitijeg proizvo�ača. Proširenje Europske unije kontinuirano smanjuje troškove razmjene

rezultirajući važnim učincima trade creati-on. Glavnina učinka pripisuje se poveća-nom opsegu uvoza država srednje i istočne Europe.

U zaključnim razmatranjima Pupovac zaključuje to da se implikacije regionalnih integracijskih procesa na poslovanje logi-stičkih operatora promatraju kroz učinke trade diversion i trade creation. Učinci trade diversion na poslovanje logističkih operatora mogu se iskazati kao pozitivni i negativni. Pozitivni učinci ogledaju se u povećanju opsega poslovanja zbog pove-ćane potrošnje na domaćemu tržištu te u mogućnosti slobodnog nastupa na širem tržištu novoformiranoga slobodnog trgo-vinskog područja. Negativni učinci ogleda-ju se u skretanju razmjene s već uhodanih

robnih putova i u gubitku poznatog tržišta te u znatnom gubitku izvoru prihoda od zastupanja nalogodavatelja u obavljanju carinskih poslova.

Na poslovanje logističkih operatora učinci trade creation imaju samo pozitivne učinke. Da bi hrvatski logistički operatori uspješno odgovorili izazovima regionalnih integracijskih procesa, oni u prvome redu moraju biti u stanju zaštititi, razvijati i pro-širivati vlastitu tržišnu nišu (nacionalno ili uže regionalno logističko tržište). Moguć-im spajanjem ili preuzimanjem logističkih operatora iz drugih država, ti logistički operatori mogu poboljšati svoju konku-rentsku poziciju na europskome logistič-kom tržištu stvaranjem sve veće niše. Da bi zaštitili svoje tržišne niše, logistički opera-

tori u Hrvatskoj trebaju povećati lojalnost

kupaca, proširiti lepezu logističkih usluga i

unaprijediti vlastiti razvojni potencijal.

B. Udier


I • I U'

Iz k o l o d v o r a Gospić

Nazire se konačan izgled kolodvora

U mjesecu lipnju 2008. nova kolo-dvorska zgrada u Gospiću poče-la je dobivati pročelje. Uređuje se okoliš i već sada se može reći to da će Gospić dobiti jednu od naj-ljepših kolodvorskih zgrada u Hr-vatskoj. HŽ je financirao izvedbu projekta koji je izradio zagrebač-ki biro "Vicing". Izvođač radova je tvrtka "Fenik" iz Slavonskog Broda, a radove financiraju HZ u iznosu od dva i pol milijuna kuna i Ministarstvo mora, prometa i in-frastrukture u iznosu od 6,6 mili-juna kuna.

Trenutačno se na kolodvorsku zgradu u Gospiću postavlja pročelje i ureduje se njezin okoliš. Instalacije se priključuju na gradsku mrežu, a radovi se izvode u unu-trašnjosti kolodvora. Budući da se već sada nazire konačni izgled zgrade i okoliša, to se slobodno može reći da će Gospić imati

jednu od najljepših kolodvorskih zgrada u Hrvatskoj. Na prvome peronu uz zgradu i u njezinu produžetku postavit će se velika nadstrešnica dugačka 84 metra. Kada će kolodvor u cijelosti biti završen, teško je prognozirati. Do sada su najavljivani ra-zličiti datumi završetka radova. Budući da su se radovi otegli, to je najbolje završetak radova pričekati bez novih najava.

Kada kolodvor bude završen, u zgra-du će se uz prometnu službu useliti i sve druge službe koju se sada smještene u kontejnerima. Zgrada je dugačka 50,5 metara i široka petnaest metara. Kolo-dvorska zgrada imat će veliki vestibul, a

na katu iznad njega nalazit će se poslovne prostorije. Zgrada ima i veliki prostor pod visokim krovom. No, s obzirom na to da na krovu nema prozora, to je taj prostor u mraku i bez preinaka teško da će biti poslovno iskoristiv.

Kraj radova se nazire i Hrvatske želje-znice i Grad Gospić imat će objekt na koji će biti ponosni.

Branimir Butković

•TSicfSfi!

Pismo uredništvu

Prenoćište u Rijeci i trava između tračnica

List »Željezničar« za mjesec travanj

2008. dobila sam prije deset dana. Gdje

je zastalo, ne znam.

Volim čitati »Željezničar« jer saznam

novosti i u njemu ima puno korisnih

članaka. Volim pročitati i priču kada ju

objavite.

U ovome broju objavljen je članak o

g�i Anici Supić. Svaka joj čast na njezinu

poslu i poduhvatima, ali imam veliku za-

mjerku na lo što je zatvoreno željezničko

prenoćište u Rijeci u kojemu sam često

odsjedala. Posljednji put u njemu sam bila

prošle godine i nisam niti slutila da će

to biti zadnji put. Možda se ipak nekako

obnovi. Smještaj je bio skroman, ali je i

cijena bila povoljna.

Bilo bi dobro da se barem nekoliko ka-

tova uredi za obitelji željezničara da tamo

mogu povoljnije ljetovati. Iz tih sredstava

mogao bi se održavati hotel.

Prošle godine odsjela sam u tome pre-

noćištu i išla na obližnja kupališta. Vrlo je

zanimljivo svaki dan biti u drugom gradu i

na drugoj plaži. Obišla sam Opatiju, Cri-

kvenicu, otok Krk.

Najlakše je zatvoriti. Ja ću se i dalje

nadati.

Bila sam i u prenoćištu u Splitu. Ni

tamo nije puno bolje, ali ima se gdje pre-

noćiti i oprati.

Još jednom žao mi je što je to preno-

ćište zatvoreno jer u Rijeci se nema gdje

prespavati povoljno.

Trava

Trava je druga tema koja me smeta.

Dosta putujem i izme�u tračnica vidim

travu dugačku i do 40 cm. Ako to objavi-

te u »Željezničaru« možda će netko nešto

poduzeti da se ta trava ukloni izme�u ko-

losijeka, »ak rastu i makovi.

Imala bih primjedbe i na table s nazi-vima kolodvora. Naime, table su lijepe, ali

po noći se ne vide. Predlažem da se table

na zgradi kolodvora nekako osvijetle ili da se postave neonska svjetla. Tko rijetko putuje po noći ne vidi koji je kolodvor i

gdje treba izaći.

Renata Anić


HŽM predstavl jen u časopisu " M u s e u m A k t u e l l "

Prezentacija u stručnoj javnosti

Na njemačkome g o v o r n o m području, ali i d i l jem Europe m u z e j s k i m djelatnicima d o b r o je poznat mjesečnik " M u s e u m Aktuell 7 ', koji izlazi u Miinc�henu u nakladi dr. Christ iana Muller�Stratena.

v v

Časopis »Museum Aktuell« finan-

cira se isključivo na temelju pretplate i oglašivača, a tematizira razne aspe-kte muzeologije i muzejske prakse. Izme�u ostalog raspravlja o pitanjima

konzervacije, muzejske pedagogije i

razvoju kulturnog turizma. Uvažava

se kao jedan od najboljih europskih

muzejskih časopisa.

U 146. broju za mjesec travanj

2008. časopis je obradio dvije opš-

irne teme, i to »Muzeji u Hrvatskoj« i

»Muzeji i turizam«. U uvodnom članku

kratak osvrt o hrvatskim muzejima i o

stanju u hrvatskoj muzejskoj zajednici

napisao je ugledni muzeolog, prof.

dr. Tomislav Sola. U tome članku on

navodi zanimljive statističke podatke.

Naime, u Registru muzeja RH registri-

ran je 191 muzej sa 1345 muzejskih

i 538 dokumentacijskih zbirki. Prema

vrsti grade koju sakupljaju muzeji se

dijele na opće i specijalizirane. Hrvat-

ski željeznički muzej pripada skupini

specijaliziranih tehničkih muzeja. Za-

nimljivo je to da je prema statistika-

ma u skupini specijaliziranih muzeja

svega tri posto tehničkih muzeja, a

čak 38 posto umjetničkih muzeja.

U posljednjem broju časopisa »Mu-

seum Aktuell« predstavljeno je dvade-

set i sedam hrvatskih muzeja i galeri-

ja. Članak o Hrvatskom željezničkom muzeju napisala je Helena Bunijevac,

ravnateljica muzeja, a na engleski jezik

ga je prevela Tamara Stefanac, doku�

mentaristica�arhivistica u HZM�u. U

njemu su ukratko izneseni povijest

Hrvatskoga željezničkog muzeja, nje-

gov djelokrug rada i strateški interesi

te smjernice daljnjeg rada i razvoja

muzeja. Kao temeljni problem u dosa-

dašnjem radu HZM�a istaknut

je nedostatak odgovarajućeg

prostora u koji bi se smjesti-

le HZM�ove zbirke. U tome

slučaju mogao bi se osmislio

stalni postav. Pojedinačno su

istaknute muzejske zbirke i

reprezentativni muzejski pri-

mjerci te su ukratko navedeni

planovi preseljenja Hrvatsko-

ga željezničkog muzeja u hale

obližnje Tvornice željezničkih

vozila »Gredelj«, koje su upisa-

ne u Registar kulturnih doba-

ra R H . Tekst je popraćen s tri

fotografije iz Zbirke fotografija HŽM�a.

Budući da časopis izlazi

na njemačkom i engleskom

jeziku, to mu omogućuje

prisutnost na široj europskoj

kulturnoj i muzejskoj sceni.

U skladu s time objavljivanje

članka o HZM�u kvalitetan je

iskorak u prezentiranju u ja-

vnosti.

Naslovnica časopisa "Museum Aktuell 77 Tamara Stefanac

Projekt "Kreativni v lak"

Gostovanja u Ogulinu i u Moravicama

Dana 13. s v i b n j a 2008. u Ogu-l i n u i 2 1 . s v i b n j a u Moravica-ma u s k l o p u zajedničkog pro-jekta H r v a t s k o g a željezničkog muzeja i N a r o d n o g sveučili-šta Dubrava "Kreativni v lak"

u HŽM�ovu izložbenom vago-nu s l u t k a r s k o m p r e d s t a v o m Pave Marinkovića "Gašpar i napitak zločestoće g o s t o v a -lo je Dječje kazalište "Dubra-va". T o m p r i g o d o m bila je or-ganizirana i l ikovna radionica. Predstave je v idjelo sedamde�setero djece vrtićkog i o s n o -vnoškolskog uzrasta.

Te dvije lutkarske predstave bila su prva kazališna doga�anja u muzej�

skome vagonu. Do sada su u vago-nu bile postavljene dvije fotografske izložbe i filatelistička izložba, bila je održana promocija poštanske marke nove serije »Parne lokomotive« te su u njemu bila odra�ena snimanja za promidžbene potrebe. Uz to, vagon je vidjelo više od pet stotina posjeti-telja, medu kojima je bio i velik broj školske djece. Ona su bila upoznata s načinom otpreme pošte u poštan-skim vagonima, koja su sve do prije dvadesetak godina imala ulogu pu-tujućih poštanskih ureda. Svim tim

doga�anjima potvr�ena je višena-mjenska mogućnost korištenja mu-zejskoga poštanskog vagona koji je bio restauriran 2005. godine.

Projekt »Kretivni vlak« osmišljen

je kao ciljana akcija kojom se djeci u manjim mjestima željelo omogućiti praćenje kulturnih doga�anja. Oda-bir muzejskog poštanskog vagona čini taj doživljaj još potpunijim, a dje-ca mogu biti upoznata u sa željezni-čkom povijesti. Uz to, vagon može stići u sva mjesta koja su umrežena u sustav željezničkih pruga te omo-gućava relativno jednostavan dola-zak kazališta u mjesta koja nemaju uvjeta za prihvata takve ustanove. Dobra osmišljen ost takvog proje-kta bila je potvr�ena i u praksi, no trebalo je intenzivnije raditi na pro�


1 1 'IV

S lutkarske predstave u Ogulinu (snimio D. Marohnić)

midžbenome dijelu projekta. To se

najbolje pokazalo u Ogulinu, gdje

zbog nesporazuma izme�u mjesne

turističke zajednice i OS »Ivane Brlić

Mažuranić« školarci nisu organizira-

no došli pogledati predstavu. Zbog

toga je u Ogulinu bila održana samo

jedna predstava za petnaestak djece koja su došla nakon najave na Radiju

Ogulin.

U Moravicama posjet je bio bolje

organiziran. Ondje su bile odigrane

dvije lutkarske predstave koje je vi-

djelo šezdesetero djece. Na prvoj su

bila djeca iz Dječjeg vrtića »Bambi« iz

Vrbovskoga i djeca prvog i trećeg ra-

zreda OS »Nikole Tes le« iz Moravica.

Djeca drugog i četvrtog razreda iste

škole pogledala su drugu predstavu.

Nakon predstave uz stručno vodstvo

HŽM�ovih zaposlenika sva djeca su

razgledala poštanski vagon. U sklo-

pu kreativne radionice u vagonu dje-

ca su izra�iuala likove iz predstave.

Projekt »Kreativni vlak« nastavit

će se provoditi u prvim danima mje-

seca rujna 2 0 0 8 . kada će lutkarsko

kazalište doputovati u još tri mjesta

na trasama koje će biti utvr�ene ka-

snije. Uz nositelje projekta doprinos

su dali i zaposlenici operativci Pro-

metnih poslova HZ�Infrastrukture,

zaposlenici HŽ�Putničkog prometa

te ostali željezničari uključeni u or-

ganizaciju prijevoza. Projekt je bio

predstavljen i na portalu www.croa�

tia.org. na kojemu se objavljuju vije-

sti iz Hrvatske koje bi mogle zanima�

Li Hrvate u Americi.

Helena Buni je vas

Britanski ljubitelji željeznica u HŽM�u

Zanimanje za vučna vozila

Dana 3. lipnja 2008. pedeset dvoje britanskih ljubitelja željeznice po-sjetilo je Hrvatski željeznički mu-zej. Taj posjet bio je dio njihova sedmodnevnoga turističkog pro-grama koji je obuhvatio obilazak željezničkih odredišta u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Program je osmislila udru-ga "Balkan Steam" sa sjedištem u Beogradu. Put su organizirali britanski tour operator "Railvv�ay Touring Company" i agencija

Astra trave!" iz Beograda.

U Sloveniji, Bosni i Hercegovini

te Srbiji britanski ljubitelji željeznice

vozili su se u muzejskim vlakovima,

a u Ljubljani i Beogradu obišli su že-

ljezničke muzeje. U Zagrebu su ra-

zgledali dvadesetak lokomotiva koje

su dio izložbenog postava HŽM�a na

otvorenome. P o t o m je za njih bila

organizirana vožnja muzejskim tram-

vajem.

S obzirom na to da je riječ o ljubi-

teljima željeznica, to su oni s velikim

zanimanjem razgledali sačuvane par-

ne lokomotive. Najveću pozornost

izazvala je lokomotiva predsjedničkog

»Plavog vlaka« oznake JZ 11�015. S

istim zanimanjem razgledali su i vozi-

la pohranjena u muzejskome depou.

Kao dobri poznavatelji željezničkih

vozila postavljali su i konkretna pi-

tanja o fundusu sačuvanih vozila, o

prostoru koji je planiran za prihvat

sačuvanih vozila i o ostvarenju izlo-

žbenog postava. Na njihove upite

odgovarali su Helena Bunijevac, ra-

vnateljica muzeja; Tamara Stefanac,

dokumentarist�arhivist u HZM�u, te

Zoran Veresić, predsjednik udruge

»Balkan Steam« i veliki poznavatelj

željeznice.

Tekst; Helena Buntjevac Snimka: Tamara Stefanac

Britanski ljubitelji željeznice u obilasku Hrvatskoga željezničkog muzeja


A k t i v d o b r o v o l j n i h darivatel ja krvi HŽ�a Slavonski B r o d

Jedini aktiv

Sredinom mjeseca svibnja 2008. sa NENOM KLADARIĆEM, pred-sjednikom Aktiva dobrovoljnih darivatelja krvi HŽ�a u Slavonsko-me Brodu, razgovarali smo o pro-blematici darivanja krvi u željezni�čkome čvorištu Slavonski Brod.

Neno Kladarić

Aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi

Hrvatskih željeznica djeluje na području

željezničkog čvorišta Slavonski Brod.

Akcije darivanja krvi organiziraju se u suradnji sa Zavodom za transfuzi-ju opće bolnice »Dr. Josip Benčević« iz Slavonskog Broda jer su u drugim

mjestima ukinute područne službe za transfuziju. Naime, sada se krv više ne može darivati u Novoj Gradišci te svi

dragovoljni darivatelji krvi iz toga grada krv organizirano daruju u slavonsko�brodskoj bolnici.

Neno Kladarić rekao je to da Aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi HŽ�a ima dugu tradiciju u slavonsko�brod�

skome željezničkom čvorištu te da je on

kao njegov predsjednik dio te tradici-

je. Naime, njegov pokojni otac bio je

zaposlenik Hrvatskih željeznica i dugo-

godišnji predsjednik aktiva prije Domo-

vinskog rata. On je krv darivao više od

130 puta te je Neno nastavio obiteljsku

tradiciju. ]

Aktiv je djelovao prije Domovinskog

rata, a bio je obnovljen početkom deve-

desetih godina prošloga stoljeća.

Na akcije koje se organiziraju dva

puta na godinu u razmaku od šest mje-

seci redovito se odazove tridesetak da-

rivatelja. Sljedeća akcija planira se or-

ganizirati početkom mjeseca listopada

2008. u povodu Dana Hrvatskih želje-

znica. Druga akcija bit će organizirana

u mjesecu travnju 2009. Datumi akcija

prilago�eni su darivateljima koji krv da-

ruju svaka tri mjeseca.

Jedna akcija u godini organizira se

u službi za transfuziju opće bolnice, a

druga u prostorijama kolodvora Slavon-

ski Brod, gdje darivatelji dobiju i mali obrok. Slavonsko�brodski aktiv trenuta-čno jedini u gradu i županiji djeluje pri nekom pravnom subjektu. Ostali aktivi su ugašeni. Aktiv jako dobro sura�uje

sa gradskom organizacijom Crvenog

križa. i

Aktiv se nije uspio organizirati kao pravni subjekt jer nema osigurana fi-nancijska sredstva za redovite aktivno-sti. Njegovi članovi su objedinjeni hu-manitarno i tako djeluju. Ako bi željeli

biti organizirani odnosno ako bi željeli

imati svoj pečat i ostale dokumente,

morali bi imati osigurana stalna finan-

cijska sredstva.

Aktiv sudjeluje i u pozivnim dariva-njima koja organizira gradsko društvo

Crvenog križa. Gradski Crveni križ u

bazi podataka ima krvne grupe članova

aktiva te ih prema potrebi sam poziva.

Aktiv ima više članova nego što ih se

odazove na akcije u kojima se skupi od

trideset do četrdeset boca krvi.

Aktiv ima jednog člana koji je krv

darivao više od stotinu puta. Riječ je o

Milanu Markoviću koji je krv darivao

101 put. Milan Gazdović krv je dari-vao 72 puta, Marin Bertović 72 puta, Ivan Salantić 53 puta, Nikola Srbalj 51 put, a Drago Milić 50 puta.

Prigodom darivanja problem pred-

stavlja dobna granica darivatelja. Nai-

me, kada darivatelj dosegne odre�enu

granicu broja darivanja, on ju više ne

smije darivati iz zdravstvenih razloga.

Dobro je to da se na svaki akciju oda-

zove neki novi darivatelj.

Aktiv djeluje kao veza izme�u dari-

vatelja i Službe za transfuziju krvi preko

gradske organizacije Crvenog križa. On

sudjeluje u pozivnim akcijama i u akti-

vnostima koje su usmjerene na ostvari-

vanje prava darivatelja, iako su ta prava

mala. Naime, aktiv se bori za to da da-

rivatelji od poslodavca dobiju slobodne

dane na koje imaju pravo. Dobro je to

da su akcije organizirane u dogovoru sa

poslodavcem te se izbjegava to da se

akcije organiziraju za većih radova na

terenu.

U suradnji sa gradskom i županij-skom organizacijom Crvenog križa i

Zavoda za transfuziju krvi aktiv je za

darivatelje koji su krv darivali 35 puta i

više uspio ishoditi to da su oni oslobo�-

eni plaćanja participacije na lijekove.

B. Udier

Susret dobrovoljnih darivatelja krvi grada

Zagreba

Dana 29. svibnja 2008. u povodu 55. obljetnice organiziranog darivanja krvi u gradu Zagrebu u organizaciji Gradskog društva Crveni križ Zagreb bio je održan susret dobrovoljnih dari-vatelja krvi grada Zagreba. Susret je bio organiziran na Jarunu, pored Malog

jezera. Na susret se odazvalo više aktiva

dobrovoljnih darivatelja krvi grada Za-

greba. Me�u njima bio je i Aktiv dobro-

voljnih darivatelja krvi HZ�a Zagreb.

U sklopu susreta bila su organizirana natjecanja u stolnome tenisu, pikadu,

malome nogometu, odbojci na pijesku, visećoj kuglani, minigolfu, badmintonu, vrtnome šahu i boćanju. Nakon odigra-nih susreta bila su podijeljena prigodna priznanja.

Iako se na druženje odazvao dosta velik broj darivatelja krvi, odziv bi tre-bao biti što veći. Naime, na taj način darivatelji krvi mogu se upoznati me�-usobno. Riječ je o velikoj obitelji koja u svoje okrilje prima i one koji iz bilo ko-jih razloga ne mogu darivati krv. U skla-du s time Aktiv dobrovoljnih darivatelja

krvi HŽ�a Zagreb poziva sve darivatelja

krvi iz HZ�a, ali i njihove simpatizere da se jave Zvonimiru Farkašu ili Ve�

"V

dranu Ostojčiću na broj ZAT�a 36�98 kako bi se prijavili za sudjelovanje u

sportskim igrama. Zvonimir Farkaš


Pruga Vinkovci � Osijek

i i f zri

P r o b l e m s t a n a r a

Pruga V i n k o v c i � Osi jek p o n o v o je " p r o h o d n a " . T r e n u t n o se grade t i p s k i peroni. Kada u s k o r o o n u d a počnu vozit i v lakovi, i dalje će ostati p r o b l e m stanara, bivših željezničara koji ne m o g u o t k u p i t i

stanove u kojima su neki već četrdeset godina.

Ružica Bošnjak

Početkom mjeseca lipnja 2008. obi-

šli smo gradilište pruge od Vinkovaca

do Osijeka. U više navrata pisali smo o

obnovi te pruge i sada možemo reći to

da se nazire kraj radova. Prema onome

što smo mogli čuti pruga bi trebala biti

svečano otvorena s početkom »Vinko�

vačkih jeseni«. Prije Domovinskog rata pruga duga 36 kilometara bila je jako

važna za stanovnike, ponajprije za uč-

enike i studente vinkovačkog i županj�skog kraja jer se njome iz Vinkovaca do

Osijeka stizalo za oko pola sata. Nakon

dva sata i dvadeset minuta vožnje od

Zagreba do Vinkovaca presjedalo se na

vlak za Osijek, a nakon pola sata vožnje

stizalo se do odredišta.

Za Domovinskog rata biio je odne-

seno šesnaest kilometara pruge te je

nakon oslobo�enja obnova te pruge

dugo bila pod znakom upitnika. Njezina

obnova ipak je počela sredinom 2003.

kada su »Mungosi« razminirali pružni

pojas. I od tada se pruga obnavlja. Neki

bi rekli polako, ali oni koji poznaju že-

ljeznički sustav reći će da je glavno da

se obnovlja. |

Istina je da su se u me�uvremenu

izmijenile i okolnosti te će biti vrlo teško

doseći nekadašnju brojku od 500.000

putnika na godinu. Obnavlja se C�ogra�

nak V. koridora čiji je dio pruga Osijek

� Ðakovo � Vrpolje. U me�uvremenu je

kupljeno jako i puno automobila i ljudi

mmmm

Nova pruga

su se navikli na prijevoz automobilima.

Nakon sedamnaest godina izgubila se i

navika vožnje vlakom.

Sada se uz kolodvore i stajališta gra-de peroni. Radove izvodi HZ�ova tvrtka

kći Pružne gra�evine d.o.o. Željeznički

kolodvori i stajališta su dotrajali, a neki

su i srušene. Takve gra�evine trebalo

bi srušiti do kraja jer tako polusrušene i

zarasle u korov pružaju jako ružnu sliku o željeznici.

Ostaje neriješen i problem stanara

u željezničkim objektima. Naime, u sta-

jalištima Gaboš i Brijest žive željezničke

obitelji koje ne mogu otkupiti prosto-

rije u kojima žive. Oko zgrada su ure-

dili male vrtove, ali stanove ne mogu

obnavljati i modernizirati jer nije riješen

pravni status tih objekata. U Brijesti živi

obitelj Ružice Bošnjak. Ona je radni vi-

jek provela u »Autoreparaturi«, a njezin

pokojni suprug Dragan Bošnjak cijeli

radni vijek proveo je na željeznici. Že-

ljezničko stajalište u Brijesti je relativno

velika gra�evina u jako lošem stanju.

Ružica Bošnjak je ogorčena jer stana-

ri nemaju vode ni zahod. Budući da se

zgrada nalazi uz cestu, to je u njoj jako

puno prašine.

Njezini sinovi An�elko i Zeljko Bo-

šnjak bili su hrvatski branitelji, ali ni to nije dovoljno da se konačno pokrene proces otkupa stana. Ispada da je sta-

narina za objekt koji je u katastrofalno-

me stanju veća nego rata kredita koju

plaćaju oni koji su stanove sagradili

sami. Ružica Bošnjak bila je pet puta u

Zagrebu pokušavajući pokrenuti proces

otkupa stana i ništa nije riješila. Nakon

HŽ�ove podjele više niti ne zna kome

bi se obratila. Ljudima je otkup stana životno pi-

tanje. Hrvatske željeznice očigledno

nemaju ambicija ni potrebe da obna-

vljaju kolodvorske zgrade na toj pruzi.

Gdje je onda problem i tko je taj koji

drži papire u ladici? Ukoliko ima kakvih

prepreka da se otkupe stanovi, zašto se

ne donese i potpiše takva odluka?

Branimir Butković


Iz Željezničke tehničke škole M o r a v i c e

Uspjeh učenika i nastavnika na školskim

i izvanškolskim aktivnostima

Nedavno su učenici Željezničke te-hničke škole iz Moravica uz pomoć svojih nastavnika ostvarili zapažene rezultate u školskim i izvanškolskim aktivnostima. Naime, od 9. do 11. travnja 2008. u Šibeniku bili su na državnome natjecanju učenika pro-metnih škola Republike Hrvatske, 25. i 26. travnja na međužupanijskoj Domijadi u Karlovcu, a od 11. do 14. svibnja na državnoj Domijadi u Uma-gu. Dana 21. svibnja 2008. u ŽTŠ�u Moravice bio je obilježen Dan ma-turanata.

V

Željeznička tehnička škola iz Moravi-ca osposobljava mlade kadrove iz područja strojarstva, elektrotehnike, ekonomije i že-

ljezničkog prometa te u tome smislu djelu-

je kao polivalentna strukovna srednja škola

na području Gorskog kotara i šire. Ondje

smo saznali to da su i ove godine njihovi

učenici uz pomoć nastavnika postigli zapa-

žene rezultate u školskim i izvanškolskim

aktivnostima.

Državno natjecanje učenika prometnih škola

I ove godine učenici ZTS�a

Moravice sudjelovali su na drž-avnome natjecanju učenika pro-metnih škola Republike Hrvat-ske. Ono se održavalo od 9. do 11. travnja 2008. u Šibe-niku u hotelskome naselju »So-laris«. Domaćin natjecanja bila je Srednja tehnička škola Split. Na natjecanju su sudjelovali učenici koji se školuju za zani-manja tehničara za željeznički promet, tehničara za cestovni promet, vozača motornog vo-zila, zrakoplovnog prometnika, tehničara PT�prometa i špedi�tersko�agencijskog tehničara.

Natjecateljsku ekipu činili su

Mijo Tufekčić i Zoran Vučinić,

učenici četvrtog razreda koji se školuju za zanimanje tehničara za željeznički promet. Za natje-canje su ih pripremali Stanislav Beljan i Svjetlana Glad, koji su im ujedno bili mentori.

Svečano otvaranje natjecanja bilo je održano u kongresnoj dvorani hotela »I�van«. Uz uobičajene pozdravne govore program je uljepšala klapa »Bonaca« koja je svojim nastupom oduševila sve

prisutne.

Natjecanje je bilo organizirano u

dva dijela odnosno sastojalo se od pi-

smenog dijela na kojemu su učenici

pokazali znanje u rješavanju zadataka

objektivnog tipa i praktične primjene te

prezentacije sa'mostalnog rada na temu

»Zeljezničko�cestovni prijelazi«. Učenici

1 |pw«»iJHgj!

m

Mijo Tufekčić i Zoran Vučinić, sudionici državnog natjecanja prometnih škola RH, uz svoje nastavnice

Simun Josipović, sudionik međužupanijske i državne Dom i jade uz svoje fotografske radove

ŽTŠ�a Moravice pojedinačno su osvojili

šesto i sedmo mjesto, a ekipno treće

mjesto.

Domijade

U Karlovcu 25. i 26. travnja 2008.

bila je održana trideset i treća me�užu�panijska Domijada u organizaciji Učeni-čkog doma Karlovac. Državna Domija-da bila je održana u Umagu od 11. do

14. svibnja 2008. Njezini organizatori bili su učenički domovi Dalmacije.

I ove godine na Domijadama su-

djelovali su učenici Učeničkog doma

ZTS�a Moravice. Zahvaljujući odga-

jateljima u tome domu učenici imaju

mogućnost okušati se u različitim akti-

vnostima, kvalitetno provesti slobodno vrijeme, a potom na Domijadama koje se održavaju svake godine pokazati što su naučili te za svoj trud biti i odgovara-juće nagra�eni.

Ove jgodine učenici Učeničkog doma ŽTS�a Moravice bili su vrlo uspje-šni na me�užupanijskoj Domijadi. Pr-vog dana bila su organizirana sporLska natjecanja u košarci, stolnom tenisu, malom nogometu i šahu. Drugog dana

Domijade učenici su sudjelovali u na-

tjecanju iz multimedijalnog područja, i

to u kategorijama skulpture, keramike,

instalacije, fotografije i primijenjene umje-

tnosti.

Nikola Cović osvojio je drugo mjesto

stručnog žirija i treće mjesto učeničkog

žirija za skulpturu. U keramici su se

istaknuli Marko Andričević, koji je osvo-

jio drugo mjesto stručnog žirija, te Maja


Jurković, koja je osvojila drugo mjesto

učeničkog žirija. U kategoriji primije-

njene umjetnosti za skupni rad učeni-

ci su zaslužili drugo mjesto učeničkog

žirija (B. Glamoćak, T. Grabovčić, M.

Jukić i M. Lukić). Posebice treba izdvo-

jiti niz fotografija pod nazivom »Vode-

ni vez« Simuna Josipovića koji je pod

vodstvom mentorice G. Hajdin osvojio

prvo mjesto učeničkog i stručnog žirija te se plasirao na državnu Domijadu.

Na državnoj Domijadi osvojio je treće mjesto.

Voditelji i učenici vrlo su zadovoljni

postignućima i ponosni na to što su

svojim radovima i sportskim vještinama

na najbolji mogući način progovorili o

školi u kojoj stječu znanja i o domu u

kojem se formiraju u mlade ljude željne

stvaranja i dokazivanja u različitim po-

dručjima ljudskog djelovanja.

Norijada

I ove godine Dan maturanata u ŽTŠ�

u Moravice bio je obilježen 21. svibnja.

Druženje je bilo zamišljeno u obliku

sportskih aktivnosti na otvorenome, no

kiša je pokvarila planove te su se učenici

i profesori morali premjestiti u sportsku

dvoranu. Izme�u profesora i maturana-

ta bilo je odigrano nekoliko odbojkaških utakmica u kojima su profesori pokazali

više spretnosti ili su jednostavno ima-li više sreće. Cijelo vrijeme pratila ih

je vesela pjesma ostalih maturanata

koji su se bolje snašli u ulozi pjevača

negoli u ulozi odbojkaša. Maturanti su

zapjevali zajedno sa svojim profesorima

i razrednicima s kojima su četiri godi-

ne provodili puno vremena. Nekima je

rastanak natjerao suze na oči.

Točno u podne učenici su se oku-

pili na ručku u školskoj blagovaonici, a

potom su krenuli svatko svojim putem no-

seći sa sobom sjećanja školske dane.

Rudi Belovari

Davor Trgovčević, zaposlenik TŽV�a "Gredel j"

Portretni karikaturist

Još od vremena kada mu je otac kao malome počeo donositi olov-ke, bojice i flomastere DAVOR TRGOVČEVIĆ uživao je u igri crta, oblika i boja na listu papira. 5 vremenom je razvio svoj talent. Crtež le i dalje neizostavan dio njegova života, a specijalnost mu je portretna karikatura.

Ni u školskim danima Davor Trgo-včević nije sei odrekao crtanja. Budući

da je tada, kao i većina njegovih vrš-

njaka, rado čitao stripove, to mu je bilo

prirodno da svoj crtački talent usmjeri

prema strip crtežu. Uzore je pronašao

u strip crtačima Mirku Ilicu, Igoru Kor�

deju, Ninoslavu Kuncu i drugima koji

su bili okupljeni u grupi »Novi kvadrat«,

koja je usko sura�ivala s tada vrlo čita-nim tjednikom »Polet«.

Po završetku srednje škole razmiš-ljao je o upisu na likovnu akademiju, no stjecajem okolnosti presudilo je obitelj-sko usmjerenje prema strojarstvu i želje-zničkom okružju. Zbog brojnih obveza u

studentskim danima pomalo je zanema-

rio svoje crtačke sklonosti. N o , uskoro

je nadoknadio propušteno kada se na

nagovor Ivice Percla uključio u Hrvatsko

društvo karikaturista (HDK). I danas je

član te udruge.

Davor se najviše bavi portretnom ka-

rikaturom. Taji oblik izražavanja nije ni-

malo jednostavan jer od autora zahtijeva

to da na prepoznatljiv, ali duhovit i dopa-

dljiv način dočara lice i pojavnost osobe

koju portretira. Kada osobno poznaje

osobu koju »karikira« ili kada portretira

osobu iz javnog života, karikatura nastaje

puno lakše nego kada mu kao predložak

služe fotografija ili usmene informacije

trećih osoba. Portretirao je mnoge me-dijski eksponirane osobe iz zemlje i ino-zemstva, a vlasnici njegovih karikatura su

i Stjepan Mesić, Franjo Tu�man, Ivica

Račan i mnogi drugi.

Do danas je imao pet samostal-

nih izložbi, a sudjelovao je na bezbroj

skupnih izložbi u Hrvatskoj i izvan nje, primjerice u Norveškoj, Japanu, Kore-ji, Nizozemskoj, Belgiji, Kanadi, Italiji i

Njemačkoj. Iako se najviše bavio portre-tnom karikaturom, sve do sada osvoje-na nagrade i priznanja dobio je za geg

karikature, i to dvije nagrade u Italiji te po jednu u Koreji i Kini. U Hrvatskoj su

ga nagra�ivali Ina me�unarodnim izlož-

bama u Zagrebu i Bjelovaru.

Do sada Davor Trgovčević objavio

je nekoliko stotina radova, a ambiciozan

i optimističan jkakav jest, planira dose-ći i brojku od tisuću radova. Karikature su mu objavljivane u brojnim sportskim časopisima (»SN Revija«, »Sprint«), eni-gmatskim revijama (»Kviz«, »Kviskote�

ka«), tjedniku »Danas« i brojnim drugim

tiskovinama. Danas njegove radove

redovito možemo vidjeti u časopisima »Businese.hr« i »Poslovnom' dnevniku«.

Posebice je zanimljivo to da je svoje-

vremeno ilustrirao i nekoliko udžbenika

povijesti za osnovnoškolce koji su još u upotrebi.

Davor Trgovčević

Više od dvadeset godina član je Hr-vatskoga društva karikaturista (HDK).

To društvo ima više od 200 članova, a

već nekoliko mandata zaredom Davor

obnaša dužnost njegova dopredsjednika.

Davor je iznimno ponosan što je kao du-

gogodišnji član HDK�a imao prigodu uč-

iti od najvećih hrvatskih karikaturista kao

što su Otto Reisinger i Srećko Puntarić

te najvećeg majstora portretne karikature

Petar Pismestrović. Njihov utjecaj smatra

važnim za svoje karikaturističko profilira-nje i stvaralački napredak.

Davor bi volio imati više vremena koje bi posvetio crtanju »za dušu« i cr-tanju karikatura prema vlastitu izboru. Me�utim, rad prema narudžbi i brojne

druge obveze za to mu ne ostavljaju vre-

mena koliko bi želio.

Davor Trgovčević ro�en je 1959. u

Slavonskome Brodu. Od 1971. živi u

Zagrebu. Po završetku gimnazije studirao

je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje

u Zagrebu, gdje je stekao zvanje inženje-

ra strojarstva. Godine 1985. zaposlio se

u TZV�u »Gredelj«. U protekle 23 godine radio je na različitim radnim mjestima, i to tehnologa, šefa radne jedinice, vodi-telja u pripremi rada pogona, djelatnika u Službi za investicije i voditelja Odjela u službi prodaje. Danas obnaša dužnost šefa Službe za investicije i investicijsko ulaganje. U TZV�u »Gredelj« aktivan je

u HŠD�u »Sloga�Gredelj«, u kojem je po-

taknuo osnivanje skijaške sekcije koja je

počela raditi početkom Z005. godine. Tekst i foto: Spiro Dmitrović


S t u d i j s k o p u t o v a n j e s t u d e n a t a i p r o f e s o r a FPZ�a Zagreb

Terenska nastava u ogulinskome

čvorištu

Dana 28. svibnja 2008. u pratnji profesora četrdesetak studena-ta Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba posjetila je kolodvor

Ogulin. U kolodvoru su ih ogu-linski željezničari upoznali s organizacijom prometa, s održ-avanjem pruga te sa funkcioni-ranjem signalno�sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

Dana 28. svibnja 2008. u pratnji

profesora četrdesetak studenata Fa-

kulteta prometnih znanosti iz Zagreba

posjetilo je kolodvor i grad Ogulin. Svr-

ha te posjete bila je upoznavanje s pro-

vedbom i organizacijom željezničkog

prometa te s funkcioniranjem pružne i

signalno�sigurnosne tehnike.

Ta terenska nastava provodi se

na inicijativu profesora Antuna Sti�

petića. I

Podijeljeni u tri skupine studenti

su obišli i razgledali kolodvor i želje-

zničko čvorište te su se na licu mje-

sta upoznali sa funkcioniranjem si�

gnalne i telekomunikacijske tehnike

u kolodvoru, s održavanjem pruga i s

organizacijom željezničkog prometa

u kolodvoru Ogulin i na t o m e dijelu

tzv. riječke pruge.

Domaćin te posjete Ogulinu

bila je Sekcija za održavanje pruga

odnosno njezin čelnik Jure Turko-

vić, a stručni predavači bili su Milan

Salopek i Vedranko Brozović iz ko-

lodvora Ogulin, Tomislav Luketić,

Zdravko Kučimić i Milan Veršec iz

Sekcije za signalno�sigurnosne i te-

lekomunikacijske ure�aje te Branko

Puškarić iz Sekcije za održavanje

pruga Ogulin.

Nakon stručnog dijela posje-

te kolodvoru studenti su razgledali

gradsko srediste. Prigodni domjenak

bio im je prire�en u restoranu Želje-

zničkog ugostiteljstva d .o .o . u blizini

željezničkog kolodvora.

Rudi Belovari

Jodna od tri skupino studonata uz profesora Antuna StipotlSa J Branka Puskarlća a Š&kcije ZOPOgulin |

K o l o d v o r Ri jeka p r e d turističku s e z o n u

Bez sveobuhvatnih radova na uređenju

lako j e turistička s e z o n a p r e d ^ vratima, u kolodvoru Rijeka, koji treba postati vratima za ulazak u Europu, ni ove godine nema sve-obuhvatnih radova na njegovu uređenju, osim radova na sana-ciji krova zgrade. Nadstrešnica prvog perona i dalje prokišnjava, pročelje, posebice sa kolodvor-ske strane, te neke kolodvorske prostorije i dalje su neugledne, a pročelje zgrade koje je okrenuto prema gradu je u skelama. Ove turističke sezone vozi manje vla-kova. To se posebice odnosi na one iz me�unarodnog prijevoza, a teškoća će biti i u izravnom prijevozu iz unutrašnjosti zbog remonta na pruzi u Gorskome ko-taru te prevoženja putnika auto-busima na nekim relacijama.

Željeznički kolodvor Rijeka najve-

ći je HZ�ov lučki kolodvor i jedan od

vodećih kolodvora u Prometnoj sekciji

Rijeka te na razini HZ�Infrastrukture

d.o.o. U tome kolodvoru i u kolodvo-

ru Rijeka Brajdica ostvaruje se veliki

opseg transportno�komercijalnog

rada, a dosta je izražen i opseg putni-

čkog prijevoza, posebice me�unaro-

dnog.

Iako je turistička sezona već pred

vratima, u kolodvoru Rijeka, koji treba

postati vratima za ulazak u Europu, ni

ove godine se ne izvode sveobuhvatni

radovi na njegovu ure�enju, osim ra-

dovi na sanaciji i izmjeni krova cijele

prijamne zgrade. Nadstrešnica prvog

perona i dalje prokišnjava, pročelje

zgrade, posebice s kolodvorske stra-

ne, te neke kolodvorske prostorije i

dalje su neugledne, a pročelje zgrade

koje je okrenuto prema gradu i dalje je

u skelama i promidžbenim plakatima.

Za ure�enje kolodvora odnosno

njegovih prostorija i okoliša doneda-

vno je bio mjerodavan HZ�Putnički

prijevoz, a sada HZ�Infrastruktura

d.o.o. Iako je u posljednje dvije, tri

godine bilo napravljeno dosta, nije

bilo većih pomaka na sveobuhvatnom

ure�enju kolodvora. Me�utim, sada je

HŽ�Infrastruktura i na tome području

krenula brzim koracima prema napri-

jed, a prvi važniji pomak je sanacija

čitavog krovišta zgrade. Na tome se

neće stati jer je nedavno u Rijeci bila

manja grupa zaposlenica Odjela za

ure�enje kolodvora iz HŽ�Infrastru�

kture d.o.o. koja je željela utvrditi či-

njenično stanje te ponuditi prijedlog

ure�enja preostalog dijela kolodvora,

uključujući i unutrašnje prostorije.

Nadamo se da neće tako dugo

trebati čekati kao do sada, iako i to

ure�enje zahtijeva dosta novca HZ�

Infrastrukture. Primjer je ure�enje ko-

lodvora Opatija Matulji i nekih drugih

kolodvora na razini užeg i šireg riječ-

kog područja.

Za turističke sezone promet preko

riječkoga kolodvora neće biti intenzi-

van, posebice onaj me�unarodni. Na

relaciji iz Njemačke za Rijeku i obratno

ove sezone neće voziti posebni turisti-

čki vlakovi i vlakovi za prijevoz praće-

nih automobila. Od sezonskih vlakova

u prometu su samo vlakovi koji voze

na relacijama Osijek � Zagreb � Rijeka

i Rijeka � Zagreb. Oni su u prometu

od sredine mjeseca lipnja i vozit će

do kraja mjeseca kolovoza. Me�utim,

zbog radova na pružnome remontu i

dalje će biti teškoća u izravnom prije-

vozu putnika. Naime, na nekim rela-

cijama putnici će umjesto vlakom biti

prevoženi autobusima.

Rudi Belovari

v/1

Četrdeset i s e d m a o b l j e t n i c a m a t u r e

Prva generacija maturanata Željezničke

saobraćajne škole Zagreb

" Prva generacija maturanata Želje-zničke saobraćajne škole Zagreb dvogodišnju izobrazbu završila je polaganjem mature u mjesecu lipnju 1961. godine.

Dana 9. svibnja 2008. u restora-

nu TZV�a »Gredelj« u Strojarskoj ulici

u Zagrebu na proslavi 47. obljetnice

mature okupili su se pripadnici prve generacije maturanata Željezničke

saobraćajne škole u Zagrebu. Na

tomu okupljanje bili su nazočni Pero

Matić, Mirko Banović, Franjo Smolec, Stjepan Pribanić, Mar-ko Ivezić, Josip Luketić, Josip Kenig, Andrija Badanjak, Josip Balenović, Josip Jakubek, Mla�den Simunko, Vlado Stimac, Di�mitrije Ivošević, Božo Milković, Adam Buković, Jure Marukić,

Zdravko Kalafatić, Petar Stoj�nović i Vlado Cindori.

U ugodnome druženju i prisjeća-

nju na školske dane vrijeme je prošlo

vrlo brzo.

Pripadnici toga naraštaja bili su

i Marko Ivanešić, T o m o Tomašec,

Zvonko Regić, Branko Pantić, An-

tun Mašer, Zeljko Dautanec, Stjepan

Troha, Franjo Pavlovič, Ivan Jaku-bek, Nikola Mičetić, Stjepan Mihalec,

Vlado Busija i Ivo Ružić.

Okupljeni su se dogovorili to da

če i pedesetu obljetnicu mature obi-

lježiti dostojno.

Jure Marukić

Prvi naraštaj maturanata Željezničke saobraćajne škole u zagrebu


DOGAÐAJI

Nova građa u HŽM�u

Predmetno dokumentiranje

povijesti

U protekla dva mjeseca u fundus Hrvatskoga željezničkog muze-ja zaprimljena je nova muzejska građa, i to dizelska lokomotiva oznake Jenbacher Werke seri-je 20 s dva plato�vagona, osam izvornih fotografija veličine 17 x 23 cm snimljenih sredinom 20. st. te službena odora strojovođe iz sedamdesetih godina 20. st.

Lokomotivu i vagone Hrvatskome

željezničkom muzeju (HŽM) darovao je

Ihtiološko�ornitološki park za prirodni

uzgoj slatkovodne ribe d.d. Crna Mlaka.

Vozila su sagra�ena za širinu kolosijeka

od 600 mm. Izme�u 1950. i 2003. ko-

ristila su se za prijevoz ribe iz ribogojiliš-

ta do željezničkog kolodvora u Zdenčini.

Vozila su bila dio druge generacije vozila

koja su se koristila u tome ribogojilištu,

koje radi od 1904. Od tada pa do da-

nas mijenjala se tehnologija otpreme

svježe, žive ribe, koja je uvijek bila jako

cijenjeni izvozni proizvod. Naime, već

početkom 20. st. živa riba redovito se

izvozila u ondašnje države Austro�Ugar�

ske Monarhije, a potom i u Poljsku i

Njemačku. U tome segmentu željeznica

je odigrala veliku ulogu, i to puno širu

od osnovne prijevozničke uloge. To je

potaknulo istraživanje toga svojevrsnog

fenomena u željezničkom prometu. Ti-

jekom mjeseca srpnja 2008. donirana

vozila biti će prebačena iz ribogojilišta u

Karlovac, gdje će se vjerojatno odmah

početi obnavljati.

Vrijedna dokumentaristička

gra�a

U HZM�u gra�u je pohranilo Poslo-

vno područje HZ�Vuče vlakova Rijeka.

Na inicijativu tehnologa Krune Kamera

Darko Račić, šef te organizacijske jedi-

nice, muzeju je donirao osam fotogra-

fija snimljenih u radionici Vuče vlakova

pedesetih i šezdesetih godina 20. st.

Fotografije su uramljene, a važne su jer

su na njima ovjekovječeni neki povijesni

segmenti koji su danas već daleka proš-

lost o kojoj postoji malo predmetnih tra-

gova. Naime, na slikama su zabilježeni

prva probna vožnja na elektrificiranome

dijelu pruge izme�u Pećina i Sušaka 25.

svibnja 1953. godine, svečanost otvara-

nja elektrificiranog dijela pruge Rijeka

� Pećine � Sušak, popravak električne

lokomotive 361�201, izgled radioničkih

Dizelska lokomotiva u ribogojilištu u Crnoj Mlaki

postrojenja sredinom 20. st. te radionič�

ko osoblje iz tog vremena.

Istodobno H Z M je zaprimio službe-

no odijelo strojovo�e iz sedamdesetih

godina 20. st. zajedno sa zimskim ka-

putom. Josip Radić, umirovljeni stro-

jovo�a iz Koprivnice, čuvao je svoje

odijelo punih 29 godina kao opipljiv

podsjetnik na radni vijek koji je proveo

na željeznici, i to prvo kao ložač, a po-

tom kao strojovo�a. Krajem mjeseca

lipnja odlučio ga je darovati HZM�u.

Tekst: Helena Bunijeuac

Snimka: Denis Marohnić

Mjesec l ipanj 2008. u galeri j i "U p r e d v o r j u "

Izložba slika Ivanke Piplica

Dana 18. lipnja 2008. u HŽ�ovoj galeriji "U predvorju" bila je otvo-rena samostalna izložba slikarice IVANKE PIPLICA na temu glago-ljice. Tom samostalnom izložbom Ivanka se četvrti put predstavila u HŽ�ovoj galeriji.

Na izložbi se može vidjeti sedam

tempera na pastel papiru koje prikazu-

ju varijante glagoljaških slova te jedana-

est radova u temperi na kartonu koje

prikazuju ligature glagoljaških slova

(pod brojem šesnaest je ligatura slova

H i Z). Izložba je popraćena izloženim

glagoljskim abecedarijem s brojevnim i

pratećim citatima iz Leksikona hrvatske

glagoljice dr. Josipa Bratulića te se

ta izložba u cijelosti možemo doživjeti

kao edukativna.

Predgovor katalogu napisao je i na

otvorenju izložbe o likovnoj vrijednosti

tako rijetkog prikaza glagoljice govorio

je prof. Pero Markić. On je rekao: »Za-

nimljiva je izražajna varijacija u stvarala-

čkom činu te umjetnice. Ona na tamnoj

podlozi razvlači, tka, napinje i kadrira

osnovu pričvršćenu za svaku kreaciju ka-

raktera glagoljice � odabire poseban ko-

lorit i plošnost fonda, tako da spontani

rubovi s podlogom čine skladan okvirni

kontrast. Zatim na fondu nastaju skladno

uravnotežene statične kompozicije ugla�

ste glagoljice s rubovima koji korespon-

diraju s naglašenom podlogom. Pastelni

kolorit tempere, osjećajne ženske duše,

ističe iluziju vremenskoga i suvremenog

prostora te asocijaciju na pripadnost na-

šoj kulturnoj ostavštini«.


S otvorenja izložbe (na slici Pero Markić, Ivanka Piplica, Darko Žubrinić i Tanja Horvat)

Profesor Darko Žubrinić, predsje-

dnik i član Društva prijatelja glagoljaša,

održao je kraće predavanje o početcima

glagoljice te otvorio izložbu. On je tako-

�er istaknuo vrijednost izložbe. Posebice

je pohvalio Ivankin jedinstven pristup

obradi glagoljaškog pisma.

Izložba u galeriji »U predvorju« može se razgledati do 4. srpnja 2008.

Tekst: Tanja Horvat

Foto: Dragutin Staničić

Dvije vel ike izložbe Udruge željezničara sl ikara "Plavo s v j e t l o " Zagreb

"Odraz divnoga entuzijazma bez

kalkulacija"

• I ove godine članovi Udruge že�i lje2ničara slikara "Plavo svjetlo" | nastavljaju uobičajenim tempom j izlaganja. U mjesecu svibnju u j Zadru i u mjesecu lipnju u Zagre�; bu postavili su dvije velike i važ�\ ne izložbe. v '

Prva izložba bila je postavljena od 19. do 30. svibnja 2008. u galeriji Državnog

arhiva grada Zadra, a druga od 16. do 22.

lipnja 2008. u galeriji Kristofora Stanko-vića u starogradskoj vijećnici grada Za-greba. Riječ je o istome postavu 54 slike sedamnaeste™ članova udruge. Na tim

izložbama svoje radove izložili su Marija Bertić�Stefanac, Vlado Brkić, Anto�nija Celin, Špiro Dmitrović, Marija Grabar, Tomislav Grabar, Vida Gr�bac7 Kruno Klcmar7 Mira Kos, Dra�gica Križan, Josip Ljulj, Mijat Marić, Josip Mušanović, Nikola Novosel, Ivanka Piplica, Milan Stunja i Ja�dranka Stajduhar. Izložbe su postavile Ivanka Piplica i Tanja Horvat, a radove su odabrali prof. Stanko Spoljarić i Tanja Horvat. Za kataloge radove je fotografi-rao Dragutin Staničić, a predgovor kata-lozima izložbi napisao je likovni kritičar Stanko Spoljarić.

U predgovoru Spoljarić je napisao: »Likovna udruga Plavo svjetlo koja djelu-je u sklopu Hrvatskih željeznica u svome višegodišnjem djelovanju medu srodnim udrugama istaknula se po kvaliteti radova svojih članova. Svaka njihova izložba do-čekuje se s posebnim zanimanjem, jer sli-ke nastale u okviru klasične estetike imaju često pečat osobnih stilistika. To dakako nisu veliki iskoraci od načina karakteri-stičnoga za tradicionalno razumijevanje slike. Riječ je 6 iskri vlastitoga stava, o

prenašanju ugo�aja prizora, osjećaju za

oblik i boju, kao i elementima posebno uprisutnjenih pejzaža, koji su dominantni

motiv i ovogodišnje izložbe. Različiti su zemljopisni isječci privukli slikare, najčeš-će kadrovi bliskih i posvojenih prostora.«

Na otvorenju izložbe u galeriji Kristo-fora Stankovića u starogradskoj vijećnici

u Zagrebu Spoljarić je istaknuo kvalitetu izložbe. Tom prigodom on je rekao da u svim radovima postoji kreativna potka

Koja daje pravi umjetnički sok. Spoljarić je bio iznena�en zrelošću nekih radova

koji mogu podnijeti stroge kriterije pro-sudbe likovne struke. Prepoznatljivi su i talenti koji čekaju da buknu � opuste se u nekom svom privatnom kutku, u nekom

trenutku slobode da bi slikali. Radovi se temelje na realističnoj estetici, ali ima i djela modernijeg senzibiliteta iz kojih se iščitava velika emotivnost umjetnika. Ra-spon tema je velik, i to od pejzaža preko spomenika i ugo�aja do daška trenutka. Spoljarić je rekao i to da koliko je slikara, toliko je svjetova i tema, a opet je izložba bila kompaktna jer je njezina poveznica svjetlo (Plavo svjetlo). Izložba je odraz di-vnoga entuzijazma bez kalkulacija, rekao je Špljarić.

Oba svečana otvorenja bila su popra-ćena klapskom pjesmom. U Zadru izlož-bu je otvorila muška klapa KUD�a »Filip Dević« iz Splita, a u Zagrebu ženski vokal-ni sastav »Koralde«. Na taj način udruga »Plavo svjetlo« nastavlja suradnju sa želje-zničkim KUD�ovima započetu u mjesecu veljači 2008. na otvorenju izložbe u klubu

KUD�a INA kada je gostovala klapa »Fe�rata« HKUD�a »Željezničar«.

Kao i obično otvaranje izložbe u gale-riji Kristofora Stankovića u starogradskoj vijećnici u Zagrebu svojim fotoaparatom zabilježio je Dragutin Staničić, ali taj put pod budnim okom poznate zagrebačke umjetničke fotografkinje Marije Braut.

Tekst: Tanja Horvat Foto: Dragutin Staničić

Marija Braut, poznata umjetmcKa fotografkinja

Ž E L J E Z N I Č A R , L I P A N J 2 0 0 8 .

Kopački rit

U suglasju s prirodom

Vlak je vozio put Baranje, povijesne

pokrajine čiji se južni dio nalazi u Hrvat-

skoj, a sjeverni u Ma�arskoj. Baranja je

trokutasta oblika, a nalazi se izme�u ri-

jeka Drave i Dunava te kopnene granice

sa Ma�arskom. U njezinu jugoistočnome

dijelu nalazi se Kopački rit.

Park prirode na ušću Drave u

Dunav Na ušću Drave u Dunav nalazi se jedna

od najvećih europskih močvarnih nizina �

Kopački rit. Da bi se močvarna područja zaštitila i da bi se što bolje očuvala krajobra�

zna i biološka raznolikost, godine 1971. u

U posljednje vrijeme izletnički vlakovi postali su brand Hrvat-skih željeznica. Rezervacije za " K o p a č e v o � e x p r e s s v l a k koji je 31. svibnja 2008. vozio u Park prirode Kopački rit i Osijek, "pla-nule" su gotovo odmah. Mjesec dana prije polaska vlaka više nije bilo prijevoznih karata za taj vlak. Zato je HŽ organizirao još dvije njegove vožnje, i to 7. i 14. lipnja.

iranskom gradu Ramsaru bila je donesena

Ramsarska konvencija o močvarama. Do

danas ju je potpisalo 116 država. Hrvatska

je jedna od tih potpisnica.

Još 1967. Kopački rit dobio je status

prirodnog rezervata na površini od 17.7�

30 hektara. Godine 1976. uže područje

rezervata od 7220 hektara dobilo je sta-

tus specijalnoga zoološkog rezervata, a

šire područje od 10.510 hektara status

parka prirode. Na popis Ramsarskih mo-

čvara Kopački rit uvršten je 1993.

U Kopačkome ritu poplave traju 99

dana odnosno tijekom mjeseca svibnja, li-

pnja i srpnja. U njemu se izmjenjuju udubi-

ne trajno ispunjene vodom odnosno jezera

i povremeno poplavljene površine kao što

su bare i kanali. Kopačko jezero je najveće,

a Sakadško najdublje. Ondje krajolik ovisi

o intenzitetu plavljenja. Primjerice, u udoli-

nama je mnogo poplavljena tla i na najve-

ćem dijelu površine rita raste bijela vrba jer

ona podnosi poplavljeno tlo. Na brdima je

tlo puno suše i ovdje rastu hrastove šume.

Najveći dio rita pokriven je vodenom i mo-

čvarnom vegetacijom odnosno ondje rastu

trstika i šaš.

U petak 30. svibnja 2008. nad Zagre-

bom je lijevala kiša, grmjelo je i činilo se

da je na vidiku smak svijeta, no subota je

osvanula sunčana. Bio je to pravi dan za

izlet. U Osijek vlak »Kopačevo�express«

stigao je oko 11.40 sati. Tijekom puta

pozornost putnika nisu plijenili samo pre-

lijepi slavonski krajolici i crveni makovi,

već i obra�eno zemljište.

U Osijeku je za izletnike bilo orga-

nizirano razgledavanje Tvrde, povijesne

jezgre Osijeka. Potom su se autobusima

uputili u nekoliko kilometara udaljeni Park

prirode Kopački rit. Autobusi su se prvo

zaustavili u novosagra�enom prijemnom

centru Mali Sakadaš. U tome centru po-

štivala se autohtona gradnja, krov je po�

kriven trskom, a pozornost plijeni replika

suvare odnosno mlina na konjski pogon.

Ostala je sačuvana samo još jedna suvara, i to u Otoku kraj Vinkovaca. Vodiči su

izletnicima prikazali film o životu u Kopa-

čkome ritu, a u suvari su govorili o životu

mještana prije nego li je to područje bilo

proglašeno parkom prirode. Tom prigo-

dom oni su rekli to da su se seljaci bavili

ribolovom te da su lovili od dvije do tri

tone ribe na tjedan. Nakon zabrane ribo-

lova iskoristili su izvanredno plodno tlo te

su se počeli baviti povrtlarstvom. U selu

Kopačevu mogu se vidjeti brojni plaste-

nici. Kopačevo je izvorno slavonsko selo.

Od ostalih sela izdvajaju ga palme.

Nedaleko centra nalazi se jezero Sa�

kadaš koje je najdublje jezero u Kopačko�

me ritu. Vodenim kanalima plove brodovi

»Orao 1« i »Liska«.

Škola u prirodi

Sinonim za ekološku prepoznatljivost

rita su ptice. Ondje živi 285 vrsta ptica.

Polovica se povremeno ili trajno gnijezdi

u Kopačkome ritu. Neke od njih rijetke

su na europskome prostoru. Voditeljica

je ispričala priču o ornitologu iz VVallesa

koji je došao na dan, dva zbog jedne vrste

ptica, a kada je shvatio da je došao u tzv.

ptičji raj ostao je mjesec dana. U Kopač-

kome ritu najveća je populacija orla šte�

kavca u Hrvatskoj. U svijetu su oni ugro-

žena vrsta. Tako�er, u Kopačkome ritu

živi 90 posto hrvatske populacije divljih

gusaka i to je jedino poznato mjesto u Hr-

vatskoj u kojemu se gnijezdi veliki vranac

odnosno komoran. Ondje se mogu vidjeti čaplje, galebovi, patke, rode, liske i vodo-mari. Vrlo zanimljive su crne rode, kojih u

ritu ima deset parova. One su vrlo rijetke

i plašljive, a za razliku od bijelih roda obi-tavaju samo u šumama.

Posebna priča su komorani odnosno

veliki vranci. Oni se gnijezde na golim,

bijelim i izjedenim stablima. Naime, izmet

komorana je vrlo kiseo te izjeda koru dr�

veta. Jednim dijelom stabla su sasvim bi-

jela i bez lišća. Tako izjedena stabla nisu

propast za močvaru jer su ona staništa za

dupljarice. Kopački rit najveće je mrjestiliste riba

u Podunavlju. Do sad su ondje registrira-

ne 44 vrste riba, a najpoznatije su šaran,

smu�, štuka i som. Okolne livade i šume dom su za jelene, srne, divlje mačke i di-vlje svinje.

U Bilju, pokraj dvorca princa Eugena

Savojskog, koji se jedva nazire kroz drve-

će, smještena je uprava parka.

U sjevernome dijelu toga parka pri-

rode nalazi se kompleks dvoraca Tikveš.

Godino 1697. taj posjed car Leopold I.


GAÐAJ

dodijelio je princu Eugenu Savojskom

za zasluge u ratu. Dvorac datira iz 19.

stoljeća, a sagradili su ga članovi loze

Habsburg. Tijekom povijesti dvorci su bili

rezidencionalno lovačko središte poznato

u europskim i svjetskim razmjerima (car

Franjo Josip I., španjolski kralj, njemački car). Tito je ondje često boravio u lovu sa

svojim stranim uzvanicima.

Za Domovinskog rata Kopački rit bio

je okupiran i devastiran. Dvorci Tikveš u cijelosti su opljačkani, a infrastruktura je

uništena. Danas se oni obnavljaju u skladu

s konzervatorskim zahtjevima. Ondje se planira stvoriti Europski centar za okoliš.

Kopački rit pravo je ogledalo života u suglasju s prirodom.

Tekst; Blanka Despotović Foto; Zlatko Despotović

tel. 051/877�118, 877�458

fax. 051/877�523 e�mail: zts�[email protected]

NATJEČAJ za upis u 1. razred srednje škole za šk. god. 2008/2009.

STRUKA

Program

1. ELEKTROTEHNIKA

Trajanje Odobreni upis Bodovni prag

� tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom

4 24 32

2. STROJARSTVO

� obradivač na numerički upravljanim alatnim strojevima 3,5 24

� strojobravar /JMO/ 3 8

� automehaničar /JMO/ 3 8

� instalater grijanja i klimatizacije /JMO/ 3 8

3. ŽELJEZNIČKI PROMET

� tehničar za željeznički prom. 4 12 32

� tehničar � pregledao vagona 4 12 32

4. EKONOMIJA I TRGOVINA

� komercijalist 4 12 36

� ekonomist 4 12 36

Na natječaj za upis učenik prilaže:

1. Prijavnicu na natječaj

2. Rodni list ili potvrdu s osobnim

podatcima potrebnima za školsku matičnu knjigu i svjedodžbe

3. Domovnicu

4. Svjedodžbe VII. i VIII. razreda

osnovne škole

5. Odgovarajuće dokumente ko-

jima dokazuje neko od prava koje

učenik ima na temelju odredbi iz

Odluke o elementima i kriterijima za

izbor kandidata za upis u srednje ško-

le (pravo na izravan upis ili pravo na

vrednovanje posebnih rezultata pret-

hodnog školovanja, školovanje u ote-

žanim uvjetima obrazovanja i slično)

6. Liječničku potvrdu medicine

rada za zanimanja obradivač na nu-

merički upravljanim alatnim stroje-

vima, strojobravar, automehaničar i

instalater grijanja i klimatizacije.

7. Preporuča se uvjerenje o zdrav-

stvenoj sposobnosti prema Pravilniku

o sposobnosti na HZ�u za zanimanja

tehničar za željeznički promet i tehni-

čar � pregledač vagona koji je izdao

Dom zdravlja željezničara u Rijeci ili

Zagrebu i uvjerenje medicine rada o


Školska 2a 51325 Moravice http://zts�moravice.hr

raspoznavanju boja za zanimanje te-

hničar za električne strojeve s primi-jenjenim računalstvom.

ROKOVI ZA UPIS:

1. LJETNI UPISNI ROK

la) Prvi upisni krug:

� prijava za upis 1. i 2. srpnja 2008. od 8.00 do 16.00 sati

� objava rezultata 3. srpnja

2008. do 14.00 sati � upis učenika 4. srpnja 2008.

od 8.00 do 16.00 sati

lb) Drugi upisni krug:

prijava za upis 8. srpnja

2008. od 8.00 do 16.00 sati objava rezultata 9. srpnja

2008. do 12.00 sati � upis učenika 10.srpnja

2008. od 8.00 do 16.00 sati

2. JESENSKI UPISNI ROK

� objavo (na oglasnoj ploči) nepopunjenih upisnih mjesta

i rokova za upis do 22. kolo-

voza 2008.

prijava za upis 25. kolovoza

2008. od 8.00 do 16.00 sati objava rezultata 26. kolovoza 2008. do 12.00 sati upisi učenika 27. i 28.

kolovoza 2008. od 8.00 do 16.00 sati

Strani jezici: engleski, njemački

Obrtnička komora Primorsko�go�

ranske županije uz financijsku potpo-

ru Ministarstva gospodarstva, rada i

poduzetništva te jedinica lokalne sa-

mouprave u šk. god. 2008/2009. planira stipendirati učenike upisane

u program strojarstva za zanimanje

strojobravar.

Učenicima je osiguran smještaj u

učeničkom domu u Moravicama (ka-

pacitet 110 mjesta � mješoviti; slobo-

dnih mjesta � 37).

J \ > Sve informacije mogu se j

! dobiti na tel.

\ 051/877�118

U s j e ć a n j e

R u d o l f M a r e t i ć (26. lipnja 2003 � 26. lipnja 2008)

I nakon pet godina ne blijede sjeća-nja na našega dragog kolegu i prijatelja Rudolf a Maretića, prometnika iz kolo-dvora Pazin.

Uspomenu na Tebe i na naše iskreno

prijateljstvo čuvat ćemo vječno. Kolege iz Sindikata prometnika

vlakova Hrvatske

U s j e ć a n j e

Ivan A m b r u š e c � Juha ( 1 . siječnja 1964 8. srpnja 2000)

Prošlo je osam tužnih godina otkako je umro naš prijatelj i kolega Ivan Ambru-šec � Juha.

Njegov lik ne blijedi u našemu sjećanju. Podružnica Zagreb Glavni kolodvor

Sindikata željezničara Hrvatske

U s j e ć a n j e

J o s i p K o v a č

Navršilo se deset godina otkako nas je napustio nas Josip Kovač, glavni referent za teretni prijevoz Vinkovci.

U mislima i sjećanju Ti si uvijek s

nama. Hvala svima koji Te se sjećaju.

Obitelj Kovač i Sindikat željezničara Hrvatska � Podružnica Vinkovci

U s j e ć a n j e

D a v o r V l a k (1953 � 2005)

Dana 9. lipnja 2008. navršila se treća godina otkako nas je iznenada i prerano napustio Davor Vlak, direktor društva Čišćenje i njega putničkih vagona d.o.o.

Bilo je divno raditi i družiti se s Vama. U našemu sjećanju uvijek ćete ostati kao direktor, kolega, prijatelj i^suradnik.

Radnici Čišćenja i njege

putničkih vagona d.o.o.

U s j e c a n j e

N i k o l a S k e n d e r (3. lipnja 1999 � 3. lipnja 2008)

i 4

Dana 3. lipnja 2008. navršilo se de-vet godina otkako nas je prerano napu-stio Nikola Skender, prometni dispečer u Vinkovcima.

Rodio se 28. siječnja 1943. u Žu-panji, a na željeznici se zaposlio 1961. godine. Službovao je u više kolodvora na vinkovačkome području na radnim mje-stima robnog blagajnika i prometnika te

prometnog i starijeg dispečera u prome-tnoj operativi Vinkovci.

Bio je stručan i kvalitetan zaposlenik,

dobar suprug i roditelj, a medu kolegama

omiljen i uvijek dobrodošao. Ostat će u

trajnome sjećanju svoje obitelji i zaposle-

nih u kolodvoru Vinkovci.

Neka mu je laka hrvatska zemlja i po-

čivao u miru Božjemu! Kolege i prijatelji iz Vinkovaca

U s j e c a n j e

S T J E P A N S E K O P E T 21.7.1998. � 21.7.2008

Deset je godina iza nas, deset godina tuge, deset godina boli, ali iponosa što smo te poznavali i s tobom radili i živjeli. Tvoja obitelj je izgubila dobrog supruga i dobrog oca. Tvoj vedar i veseo lik nikada neće izblijediti u našim sjećanjima.

Tvoja obitelj i radnici tiskare

U s j e ć a n j e

R E N A T A L E Š K O

22.06.2003. � 22.06.2008

Svi smo ostali zatečeni i potreseni kad nas je prije pet godina iznenadno i prera-no napustila kolegica i prijateljica Renata

Leško. Teško nam je povjerovati, a još teže

prihvatiti činjenicu da više nije sa nama. Renata Leško radila je kao referent

za kontrolu i izradu me�unarodnih obra�čuna u Kontroli Prihoda Hrvatskih Želje-znica.

Bila je neizmjerno draga i dobra ko-legica i prijateljica, te nadasve marljiva suradnica.

Draga Renata bilo je divno raditi i dru-žiti se s tobom

Djelatnici Službe kontrole prihoda HŽ Car ga


Sindikat i n f r a s t r u k t u r e Hrvatskih željeznica

Solidarnost je naša snaga

Dana 29. svibnja 2008. u Domu Sindikata grafičara Zagreb bila je održana završna svečanost pro-slave petnaeste obljetnice Sin-dikata infrastrukture Hrvatskih željeznica.

Na početku svečanosti okupljenima se obratila Mirjana Konjić, zamjenicu predsjednika SI HŽ�a i koordinatorica Organizacijskog odbora obilježavanja

petnaeste obljetnice rada SI HŽ�a. Ona

je rekla to da bez članova nema ni sindi-kata. Petnaest godina proteklo je u stva-ranju reprezentativnog sindikata, cijenje-nog i uvažavanog socijalnog partnera, udruge koja okuplja različite djelatnosti i zanimanja, a što je jedna od največih vri-jednosti tog sindikata. Demokratičnost i solidarnost oduvijekjsu bili temeljni prin-cipi djelovanja SI HŽ�a.

Svečanost je vodio Zvonimir Varo�šanec, koji je izrazio zadovoljstvo time

da je u ime domaćina mogao pozdraviti

Zdravka Livakovića, državnog tajni-

ka za razvitak; Branimira Jerneića, državnog tajnika za željeznički promet

u Ministarstvu mora, prometa i infra-

strukture; Davorina Kobaka, pred-

sjednika Uprave holdinga HŽ�Hrvatske

željeznice, predsjednike uprava HZ�ovih

društva, predstavnike upravnih područja

Hrvatskih željeznica te čelnike HZ�ovih

sindikata i Udruge branitelja i invalida

Domovinskog rata HZ�a.

U nastavku skupu se obratio Niko-la Rubčić, predsjednik SI HZ�a. On se osvrnuo na petnaest godina sindikata.

Od 1993. do danas sindikat je radio

na profiliranju djelovanja sindikata i

na jedinstvu unutar djelatnosti esenci-

jalne infrastrukture. Cilj je bio stvoriti

priznati sindikat koji će svim sindikal-

nim metodama rada zastupati interese

članstva. SI HZ djeluje na ostvarivanju

i zaštiti materijalnih, socijalnih i drugih

prava i interesa svojih članova, a pose-

bice materijalnog blagostanja, socijalne

sigurnosti i pravednosti. Sindikat radi i

na poboljšanju radnih uvjeta, humani-

zaciji rada kroz tehnologiju i propise,

uspostavljanju socijalno reguliranog trž-

išta radne snage po uzoru na razvijene

europske zemlje, razvoju industrijske demokracije i pravne države, pravu na

rad, pravednom i poticajnom modelu

plaća te na razvoju stvaralačkih i stru-čnih potencijala, zaštite prava i slobo-de djelovanja sindikalnih povjerenika i radno�pravne zaštite svojih članova. SI HZ�a sudjeluje i u pregovorima pri-godom sklapanja kolektivnih ugovora.

Djeluju sa pozicije socijalnog partnera. Proteklo razdoblje djelovanja SI HZ�

a bilo je obilježeno velikim akcijama u

obrani radničkih prava od sudjelovanja

u štrajkovima koji su organizirani na

Hrvatskim željeznicama. Zajedno sa ostalim sindikatima dogovarali su se o zajedničkom nastupu sindikata u prego-vorima o kolektivnim ugovorima u HŽ�u. Taj zajednički medusindikalni nastup najvišu razinu dosegao je na posljednjim pregovorima oko potpisivanja kolekti-vnog ugovora HZ�Infrastrukture, a koji

je bio potpisan u mjesecu srpnju 2007.

Sindikat se zalagao za stvaranje

jake tvrtke HŽ�Infrastrukture koja će

odgovoriti svim zahtjevima tržišta i u

novim uvjetima poslovanja postati jaka

profitabilna tvrtka. Zalagao se i za stva-ranje optimalno učinkovite organizacije i sistematizacije koje će se temeljiti na normama i normativima i koja će osi-gurati tehničko�tehnološki proces rada koji će se temeljiti na sigurnom toku željezničkog prometa.

Po cijeloj Hrvatskoj sindikat je ra-

zvio jaku sindikalnu mrežu sa šesnaest

sindikalnih podružnica. Na čelu tih po-

družnica nalaze se glavni povjerenici. U

sastavu podružnica je i 211 osnovnih

sindikalnih povjerenika. U društvima

sindikat je imenovao sindikalne po-

vjerenike u funkciji radničkih vijeća i

sindikalne povjerenike zaštite na radu.

Njihove zadaće su vrlo odgovorne u

zaštiti radno�pravnih interesa radnika i njihova zdravlja te sigurnosti na radu. Vrlo važan segment u radu sindikata je i izobrazba povjerenika. U skladu s time proteklih godina bila je organizira-na izobrazba iz područja Zakona o radu

i Zakona o zaštiti na radu.

Razdoblje koje slijedi bit će obiljež-eno pripremama za ulazak u Europsku uniju. Glavni cilj EU�ovih dokumenata jest osposobljavanje željeznica za kon-kurentnost na prijevoznome tržištu, posebice u odnosu na sve jači cestovni promet. Željeznica ima komparativne prednosti pred cestovnim prometom

kao što su veliki prijevozni kapaciteti,

manji utrošak energije, zaštita okoliša i

veća sigurnost.

Nacionalnim programom ulaganja

u željezničku infrastrukturu osigurana

su sredstva za izgradnju, osuvremenji-vanje i održavanje željezničke infrastru-kture. Očekuje se to da će ta ulaganja trase pripremiti za prodaju te da će biti stvoreni uvjeti za osiguranje što bolje budućnosti tvrtke i za sigurnija radna mjesta.

Sve te velike promjene bit će popra-

ćene i izdvajanjem sredstava za izobra-

zbu radnika koji će samo znanjem moći

osigurati svoju konkurentnost na tržištu. Tvrtka treba raspolagati znanjem, spo-sobnostima, vrijednostima i prepozna�

tljivostima koje se na tržištu mogu pre-tvoriti u vrijednost. Ona treba imati svoj intelektualni kapital koji će aktivnosti

tvrtke usmjeriti na budućnost.

Dosadašnji proces restrukturiranja i

organizacijskih promjena odvijao se u

socijalnome dijalogu sa socijalnim par-

tnerima. Na temelju Ugovora o radno�pravnoj zaštiti radnika od poslovno uvje-tovanih otkaza osiguran je visoki stupanj

zaštite radnika. Zahvaljujući sindikal�

nome pritisku osnovan je i Željeznički

fond, čija je zadaća preuzimanje brige

o svim radnicima koji su postali tehno-

loški višak, traženje posla za radnike u društvima holdinga, organiziranje pre-kvalifikacije i dokvalifikacije te davanje preporuka prigodom izradbe Planova

obrazovanja i Planova zapošljavanja.

Osnovni cilj sindikata jest stvoriti sigu-

ran sustav koji će stvarati preduvjete za ponovno zapošljavanje radnika.

U procesu privatizacije tvrtki kćeri

sindikat se zalagao za jasno vo�enje

procesa uz sudjelovanje socijalnih par-

tnera. Sindikat se zalagao za potpunu

pripremu tvrtki za privatizaciju te za to

da vlasnik obvezno provede njihovo or-

ganizacijsko i kadrovsko restrukturira-

nje. Važno je to da se u tim procesima

riješe imovinsko�pravna pitanja izme�u

vlasnika i društava, da se osigura skla-

panje komercijalnih ugovora na najma-

nje tri godine, da se ugovore socijalne

klauzule o radno�pravnoj zaštiti radnika u tim društvima od poslovno uvjetova-

nih otkaza te da se sklope kolektivni

ugovori. Sindikat je podržavao inicija-

tivu da radnici pojedinih tvrtki kćeri i

otkupe svoja poduzeća. Na žalost, ta

ideja nije svugdje ostvarena u cijelosti.

Izuzetak je tvrtka RVR d.o.o. Za to je

djelomice kriv i nedostatak zakonske

regulative.

U sljedećem razdoblju temeljne akti-

vnosti sindikata bit će usmjerene na za-

štitu radničkih prava, na stvaranje uvje-

ta za osiguranje ustavnog prava na rad,

boljih radnih uvjeta i zaštite na radu, na

radničko suodlučivanje te na stvaranje

kvalitetnog socijalnog programa.

Obraćajući se skupu u ime ministra

mora, prometa i infrastrukture, Brani-

mir Jerneić, državni tajnik tog ministar-

stva, osvrnuo se na rad u 2007. Bila

je to vrlo dinamična godina u kojoj se vodio socijalni dijalog i u kojoj je po-tpisan kolektivni ugovor. Time je mje-rodavno ministarstvo pokazalo koliko

cijeni radnika na Hrvatskim željeznica-

ma i u HZ�Infrastrukturi. Bio je to veliki

iskorak vlasnika u budućnost. Poslije je

uslijedilo kompletiranje Uprave HZ�In�

frastrukture, koje danas ima tri člana. Time su stvoreni uvjeti za dobar budući

rad HŽ�Infrastrukture te za njezin dalj-nji razvoj i pripremu za europsku kon-kurenciju. Svjesni svega što ih čeka na

otvorenome europskom tržištu izra�en

je Nacionalni program razvoja infra-

strukture. On detaljno razra�uje strate-

giju razvoja infrastrukture na željeznici i

zato predstavlja veliki izazov za HZ�In�

frastrukturu i njezine zaposlenike. Pre-

dvi�eno je to da će se u infrastrukturu

ulagati milijardu kuna na godinu.

Davorin Kobak, predsjednik Upra-

ve holdinga HZ�Hrvatske željeznice,

podsjetio je na pregovore oko podjele

HŽ�a koje je ocijenio kvalitetnima i sa�

Kolodvor Moravice

m

držajnima. Sindikat infrastrukture HŽ�a

imao je uvijek jasna stajališta, jasnu vi-

ziju i jasne ciljeve te je prije svega uvijek

vodio brigu o radnicima i zaštiti njihovih

prava. U svojim zahtjevima taj sindikat

bio je realan te je u različitim situacija-ma znao razlikovati osnovni interes od sporednog, a to nije uvijek lako u tako velikoj željezničkoj obitelji.

Na kraju Kobak se osvrnuo na po-trebu daljnjeg ulaganja u infrastrukturu koja su predvi�ena spomenutim naci-onalnim programom. Tim ulaganjima riješit će se niz problema koji postoje

na području infrastrukture. Tako�er je

rekao to da Hrvatske željeznice moraju

biti spremne za trenutak kada će Hrvat-

ska ući Europska unija. HŽ treba kori-

stiti iskustva drugih država. Ako se HZ

ne uspije restrukturirati do ulaska Hr-

vatske u EU, pruge neće propasti, ali

će njima voziti drugi operatori, koji će

imati druge kriterije. Da bi se to izbjeglo

ključna je sinergija sindikata, uprave i

mjerodavnog ministarstva.

Mijat Kurtušić, predsjednik Upra-

ve HZ�Infrastrukture, upoznao je sve

nazočne sa osnovnim ciljevima i želja-

ma u poslovanju HŽ�Infrastrukture. To se ponajprije odnosi na uspostavljanje

infrastrukture koja će postati hrvatski izvozni proizvod i koja će biti nositelj

razvoja cjelokupnoga hrvatskog gospo-darstva. Zeli se stvoriti takva infrastru-ktura u kojoj kod svakog voznog reda neće dolaziti do smanjenja brzina. Po-stavlja se pitanje kako ostvariti sve te

zadane ciljeve. Ovih dana HŽ�Infrastru�ktura donijela je plan poslovanja koji bi s obzirom na prihode i rashode na kraju godine trebao biti pozitivan. Plan se želi ostvariti i kroz Nacionalni pro-gram razvoja željezničke infrastrukture. Tako�er, plan se želi ostvariti i putem europskih fondova ISPA i IP A. Fond ISPA zaključen je prije par godina i nji-me će se financirti obnova pruge Vin-kovci � Tovarnik. Ta obnova košta oko

75 milijuna eura, s time da 62 posto ulaže H Ž , a 38 posto fond.

U ime ostalih sindikata na Hrvatskim

željeznicama okupljenima se obratio

Branko Krcš, predsjednik Sindikata

željezničara Hrvatske. Okupljenima se

obratio i prof. dr. sc. Marinko Učur sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

B. Udier


Zdravl je i prehrana

Debljina � uzročnik raka

Milijuni ljudi mogli bi oboljeti od kar-cinoma odnosno raka ako ne sma-nje unos alkohola i crvenoga mesa u organizam! Da bi se smanjio sve veći postotak oboljelih od zloćudnih bolesti, nužno treba mijenjati životni stil. Naime, nakon detaljne analize povezanosti debljine, načina prehra-ne i tjelesne aktivnosti s rizikom od razvoja raka na to su upozorili medi-cinski stručnjaci.

Iako su i do sada liječnici upozoravali na štetnost nekih namirnica i na njiho-vu povezanosti sa pojavom karcinoma, ovih dana novi dokazi medicinska su top�tema brojnih medija jer se temelje na opsežnom i dugogodišnjem istraži�vanju. Naime, devet timova stručnjaka usmjerilo se na sedamnaest tipova raka te su pet godina analizirali podatke iz

čak 7000 studija o karcinomu iz cije-loga svijeta, i to od šezdesetih godina

prošloga stoljeća do danas. Zaključke iz

stručnog izvještaja koji sadrži 500 stra-nica predstavili su prije samo nekoliko dana stručnjaci iz Svjetske udruge za

istraživanje raka.

v Sest tipova karcinoma Nakon pušenja, debljina je najveći

rizični čimbenik u razvoju raka. Prof. Michael Marmot s Londonskog sve-učilišta jedan je iz skupine istraživača koji su predstavili dokaze o povezanosti prehrane i raka. On je rekao to da je i sam bio šokiran otkrivenim dokazima. Naime, novi znanstveni dokazi potvr�-uju to da je prekomjerna tjelesna težina

važan rizični čimbenik za najmanje šest tipova karcinoma, i to za rak jednjaka, gušterače, crijeva, dojke u postmenopa�uzi, jetre i sluznice maternice (endome�trija). To znači da se najmanje trećina slučajeva raka povezuje s prekomjer-nom tjelesnom težinom. Ta otkrića su alarmantna, posebice zato jer se prema

današnjim trendovima predvi�a pande�mija pretilosti u svijetu. Na žalost, po-

pulacija u Hrvatskoj nije izuzetak. Ako

nekim čudom ne do�e do obrata, do 2050. čak šezdeset posto muškarca,

pedeset posto žena i četvrtina djece u

svijetu bit će pretilo!

Pet desetljeća studija

Profesor Martin Wiseman bio je direktor projekta te metaanalize, u ko-joj je okupljen doista golemi broj stu-dija koje su bile provedene u gotovo pet desetljeća. On je zaključio to da se danas, jasnije nego ikad, zna da se ri-zik od razvoja raka može smanjiti ura-vnoteženom prehranom i normalnom tjelesnom težinom. Normalnu tjelesnu

težinu označava indeks tjelesne mase

do 25 odnosno od 18,5 do 23. Indeks

tjelesne mase dobije se kad se težina u

kilogramima podijeli s visinom izraže-

nom u metrima na kvadrat.

Stručnjaci savjetuju uravnoteženu

prehranu. To konkretno znači da ne treba jesti više od 500 grama crvenog mesa na tjedan, da treba izbjegavati sušeno, dimljeno i soljeno meso te da treba smanjiti unos alkohola. Zdrava prehrana podrazumijeva i najmanje tri obroka voća i povrća na dan. Ukratko to znači da treba izbjegavati namirnice

koje debljaju. To uključuje i sva slatka pića. Preporuča se i redovita tjelesna aktivnost, i to ne samo radi prevenci-je kardiovaskularnih bolesti nego i radi prevencije prekomjerne težine. Treba jesti više cjelovitih prehrambenih pro-izvoda. Tako�er, mladim majkama sa-vjetuje se da doje jer će tako smanjiti

rizik da obole od raka dojke.

Mršavite stojeći!

Znanstvenici su otkrili nov način kako kontrolirati idealnu težinu odnosno kako se ne udebljati. Sudeći prema svemu taj način svidjet će se svima koji se ne vole previše znojiti.

Naime, znanstvenici su otkrili to da

se umjesto napornog vježbanja idealna

težina može postići samo stajanjem. Mnogi od nas previše sjede, a u tim tre-nucima enzimi koji sagorijevaju masno-ću jednostavno ne djeluju. Već je uvri-ježeno mišljenje da su ljudi koji previše sjede premalo aktivni te im to otežava

kontrolu težine. Na početku znanstvenici nisu vjero-

vali da stajanje može pomoći u održa-vanju težine, no pošto su saznali što se sve doga�a s organizmom koji miruje i

sjedi, brzo su prihvatili tu činjenicu. No,

oni napominju da ne savjetuju da ljudi

prestanu s vježbanjem. Ako tijelu po�

zornost posvetimo samo u trenucima

kada smo u teretani, to nema smisla

ako ostatak vremena provodimo sje-

deći.

_LI II III 11II1111II1111II11111111 III II11II1111111111111111111EII11111 . & Prire�uje Zdenka Francetić

%iiii(iiiiiiiiiiiiifiiii(iini!iiiini[iiiiiiiiiiiiiii[iii[iiii[ir %

Brusnice poput antibiotika

Sitne bobice brusnice posjeduju svojstva koja koriste zdravlju. To voće smatra se jednom od najzdravi-jih vrsta hrane.

Američki znanstvenici rade na ot-krivanju svih svojstava brusnice te uzro-ka zbog kojih bi njihov kemijski sastav mogao smanjiti prekomjernu uporabu antibiotika. Američki Nacionalni insti-tut za zdravlje financira istraživanja o

utjecaju brusnica na srčane bolesti te o drugim pozitivnim svojstvima toga kise^ log voća.

Već odavno sok od brusnice koristi

se kao domaći lijek protiv infekcije mo-kraćnih putova. Učinkovitost brusnica u liječenju tih infekcija službeno je do-

kazana znanstvenim studijama, no tek

nedavno otkriven je i razlog. Profesori-

ca Terri Camesano, inženjerka kemije na institutu Worcester Polytechnic u saveznoj državi Massachusetts, pre-dvodila je istraživanje kojemu je cilj bio otkriti učinak kemijskih spojeva u bru-snici na molekularnoj razini. Rezultat je bio otkriće kemijskog spoja koji mije-nja strukturu bakterije Escherichia coli,

uzročnika infekcije mokraćnog sustava. Da bi se spriječila infekcija� potrebna

je vrlo mala količina soka od brusnice, tvrdi Camesano. Riječ je o samo jednoj čaši na dan!

Brusnice mogu i smanjiti razinu tzv. »lošeg kolesterola«, a podići razinu »do-

brog kolesterola«. Tako�er, brusnice mogu umanjiti i rizik od srčanih bolesti,

spriječiti kvarenje zubi te pomoći u lije-

čenju čira i raka želuca.

Prehrana bogata mastima šteti krvnim

žilama Istraživanje koje je bilo provedeno u Sjedinjenim Američkim Državama su-gerira to da prehrana bogata mastima može uzrokovati dugotrajna ošteće-nja krvnih žila. Takva prehrana uzro�

Kuje i razvoj upalnih procesa poveza-nih s kardiovaskularnim bolestima, objavili su znanstvenici s University of Maryland.


Režimi prehrane za koje je svoj-stven smanjeni unos masti dovode do snižavanja razine kolesterola u krvi, a time do bolje funkcije krvnih žila. Nai-me, pokazalo se to da Atkmsova dijeta, u kojoj je pedeset posto konzumiranih

kalorija porijeklom iz masti, dovodi do

povišenja razine tzv. lošeg kolesterola (LDL) za sedam posto, dok dijete s redu^ ciranim unosom masti (samo od 10 do

30 posto kalorija porijeklom je iz masti)

razinu LDL�a smanjuju za od sedam do

deset posto. Rezultati te studije temelje

se na praćenju osamnaest ispitanika koji su po mjesec dana iskušavali više dijeta.

Prehrana bogata mastima ometa bi�

oritam. Visoki unos masti remeti regula-

ciju spavanja, hodanja, jedenja i dnevni

ritam mnogih metaboličkih funkcija. Na štakorima koje su hranili prehra-

nom bogatom mastima znanstvenici su primijetili to da su dobili na tjelesnoj masi, ali i da su počeli jesti kada bi tre-

bali odmarati. To je kao da u ponoć

krenete jesti svu hranu iz hladnjaka.

Vitamin C štiti od moždanog udara

Količinom vitamina C u organizmu može se predvidjeti vjerojatnost mož-danog udara. Rezultat je to opsežnog dugogodišnjeg istraživanja na oko 20.000 sredovječnih i starijih osoba u Norfolku u Velikoj Britaniji.

Kroz gotovo desetogodišnje praće-nja navedene populacije bilo je uočeno to da osobe s najvećom koncentracijom

vitamina C imaju 42 posto manje šan-si da ih pogodi moždani udar. Zaštitni učinci vitamina C ostali su i nakon što su u obzir bili uzeti čimbenici kao što su godine, spol, pušenje, alkohol, indeks tjelesne mase, tlak, kolesterol, fizička aktivnost, dijabetes, prijašnji srčani uda-ri, uzimanje lijekova i društveni status.

Dr. Phyo Myint sa sveučilišta Cam�

bridge objašnjava da je razina vitamina C u krvi dobar biomarker za konzumiranje

voča i povrća koji imaju brojne sastojke koji štite od moždanog udara. U skladu s time ljudi bi trebali uzimati od pet do

devet obroka voća i povrća na dan.

Brokula za srce Na povrtni meni svakako treba uvrsti-ti brokulu jer osim što svojim "čudo-tvornim" enzimima čuva od raka, to povrće izvrsno štiti srce od koronar-nih bolesti. No, treba paziti na to kako

ju se kuha da sve ne bi bilo uzalud!

U istraživanju koje je bilo provedeno na Sveučilištu Connecticut znanstvenici su tijekom mjesec dana laboratorijskim štakorima u hranu dodavali ekstrakt

brokule. Potom je bio izmjeren njezin

učinak na njihov srčani mišić. U uspore-

dbi sa životinjama čija prehrana nije bila izmijenjena srčani mišić skupine štakora hranjenih brokulom funkcionirao je bolje i na njemu su nastala puno manja ošteć-enja pošto im je tijekom pokusa u odre�-enom vremenskom razdoblju uskraćena

opskrba kisikom. Znanstvenici smatraju

da brokula potiče proizvodnju proteina

koji štite srce od raznih bolesti. Rezulta-te njihova istraživanja objavio je stručni

časopis »The Journal of Agricultural and

Food Chemistrv«.

Dobre strane brokule za zdravlje poznate su otprije, posebice kada je riječ o kvalitetama toga povrća u borbi

protiv razvoja karcinoma. U organizmu brokula proizvodi enzim koji je poznat kao tioredoksin i koji štiti srčane stani-ce od oštećenja. Brokula sadrži i sulfo�rafan, najvažniji bioaktivni spoj u tome povrću, koji je posebice učinkovit u po-ticanju spomenutog procesa.

Profesor Dipak Das sa Sveučilišta u Connecticutu, voditelj istraživanja, upo-zorava na naizgled nevažnu, ali zapravo vrlo važnu pojedinost. Naime, brokula se ne smije prekuhati jer ona na taj na-čin gubi svoj zaštitni učinak.

Mediteranskom prehranom protiv

astme i alergija Djeca majki koje su u trudnoći jele mediteransku prehranu bogatu voć-em i povrćem imaju puno manje šan-se da kasnije u životu obole od astme ili alergija. To tvrde grčki stručnjaci.

v

Cini se da uzimanje voća više od osam puta na tjedan, ribe više od tri puta i mahunarki više od jednom na

tjedan dodatno jača zaštitu od astme i

alergija. To tvrde stručnjaci u časopisu

»Thorax«. Najnovije otkriće još je jedan dokaz

toga koliko je zdrava mediteranska pre-

hrana koja sadrži puno povrća, ribe i zdravih masti, kao što su maslinovo i ka�

nolino ulje. Do novih spoznaja stručnjaci su došli prateći 468 trudnica u razdoblju

od šest i pol godina nakon poroda. Djeca

majki koje su se hranile na mediteranski

način su za 80 posto manje patila od stal-nog hroptanja, što je najčešći simptom dječje astme, a za 40 posto manje oboli-jevala su od različitih alergija.

Genetska informacija motiv za mršavljenje?

Oko 2,8 posto svjetske populacija bo-luje od dijabetesa tipa 2, a očekuje se da će u sljedećih nekoliko desetljeća broj oboljelih porasti, i to ponajprije zbog načina života i pretilosti.

Dijabetes je posljedica okolnih čimbe-nika, ali ne smije se zanemariti ni genet-sko naslje�e. Naime, studije pružaju jake dokaze o važnosti genotipa.

Iako to još uvijek nije dio kliničke pra-kse, očekuje se to da bi informiranje paci-jenta o osobnom riziku za pojavu dijabe-tesa u odnosu na informacije o genetskoj predispoziciji moglo biti dobar motiv za

promjenu načina života u svrhu prevenci-

je razvoja dijabetesa tipa 2.

Moda

Tanki remen pun je pogodak u ljetnoj kolekciji za 2008. godinu. Struk je na-glašen krojevima koji podsjećaju na korzet i kimono ili uz pomoć remena. U skladu s time ovo ljeto stanjite re-men i podignite struk!

Lepršave svilene haljine žarkih boja i živih, naoko neuskla�enih uzoraka,

ukratko moda koja kao da je stigla s nekoga egzotičnog otoka ili iz slikar-skog ateljea, imperativ su ove sezone. Za one suzdržanije tu su i kreacije neu-tralnih boja, no tada se barem poigrajte s visokim strukom ili pidžama�krojem.

Hlače od trapera zlatna su konstan-

ta, no jakne od trapera nakratko su bile

stjerane u provinciju. Nakon »Chanelo�ve« revije, par naslovnica i slavnih koji

su je ponovo obgrlili jakna od trapera dobila je novu priliku. Gledajući stare fotografije neki sa zebnjom ugledaju isprani traper na ramenima. Upravo on vratio se kao zadnji krik mode. Revija modne kuće »Chanel« za proljeće/ljeto 2008. iznjedrila je traper u raznim vari-jantama, uključujući i staru dobru jaknu

od trapera. Za traper i proljeće 2008.

postoje tek dva pravila. Nosite isprani i lagani traper, no jaknu od trapera ne nosite uz hlače od trapera ili uz bilo što

drugo od trapera.


Brzo pružena pomoć ljeto može uči-niti puno sigurnijim. 5vaka osoba trebala bi primiti upute s osnovnim tehnikama

pružanja prve pomoći.

Utapanje Velik je broj onih koji ne znaju plivati

ili ne plivaju dovoljno dobro da bi bili u stanju spasiti sebe ili druge. U tome slu-čaju oni nikada ne bi smjeli plivati sami. Ljudi ne bi smjeli plivati ako su prevrući i premoreni ili neposredno nakon jela. Prije ronjenja ili skakanja u vodu treba biti siguran u to da je voda dovoljno du-boka i da nema skrivenih stijena. Prsluk za spašavanje mora biti na raspolaganju u svakom čamcu. Zračni madrac ili čak obična daska lošem ili umornom plivaču može omogućiti odmor.

Prva pomoć � većina žrtava u vodi zahtijeva pružanje prve pomoći tehnikom disanja »usta na usta«. Prvo treba očistiti usnu šupljinu žrtve od stranih tijela. Po-tom glavu žrtve treba zabaciti prema na-trag, a drugom rukom treba podići vrat. Kažiprstom i palcem gornje ruke treba stisnuti nosnice, a drugom rukom priti-snuti donju vilicu i otvoriti usnu šupljinu. Potom spasitelj svoje usne treba prisloniti na usne žrtve i upuhivati zrak dok se žr-tvi ne počne podizati grudni koš. Zrak se upuhuje oko dvanaest puta u minuti.

Ukoliko dode do nezgode zbog ska-kanja u plitku vodu, žrtvu se ne smije po-micati, već samo prenijeti na nečemu čvr-stom (daska ili daska za surfanje). Zrtvina glava uvijek mora biti u ravnini s njegovim tijelom.

Sunce i vrućina Pedeset tjedana za uredskim stolom

nije priprema za dva tjedna vrtoglavih aktivnosti pod ljetnim suncem. Da biste izbjegli toplotnu iscrpljenost ili toplotni udar, nemojte pretjerano raditi fizički. Obucite svijetlu laganu odjeću. Pijte puno tekućine.

Prva pomoć � Žrtve toplotnog udara trebaju što hitniju liječničku pomoć. Dok ta pomoć ne stigne, žrtvu treba smjestiti

u hlad i skinuti s nje odjeću. Žrtva treba

ležati na le�ima ili na boku. Ako je na ra-spolaganju, žrtvu treba umočiti u hladnu vodu, i to dok joj se temperatura tijela ne

spusti na oko 37,5°C. Ukoliko ne posto-ji mogućnosti da se žrtva umoči u vodu, tada ga treba umotati u plahte namočene

u hladnu vodu. Po mogućnosti te mokre plahte mogu se naglo sušiti ventilatorom.

Ako je žrtva pri svijesti, treba joj dati da

Veća sigurnost ljeti

Kada dođu topl i dani i l judi počnu masovno izlaziti na otvorene prostore, nezgode se množe. Ljeto uzima svoj danak. Naime, l jeti se povećava broj p o g i n u l i h u prometnim nesrećama te broj umrlih zbog posljedica utapanja, toplotnog udara, udara groma i drugog. Također, ljeti puno ljudi oboli zbog pokvarene ili zaražene hrane, uboda insekata i drugih uzroka.

P1] iio vodu, ei nikako alkohol!

Žrtvu toplotne iscrpljenosti treba smjestiti u hlad i skinuti joj odjeću. Potom joj treba dati da popije lagano zasoljenu tekućinu. Osoba treba mirovati. Dok se oporavlja žrtva treba piti hladna i slatka pića. Omatanje mokrim ručnicima tako�-er može pomoći.

Udar groma Pošto ga udari grom, čovjek je obično

bez svijesti. Ako se nalazite na otvoreno-me dok počinje grmjeti i primjećujete da vam se podižu vlasi, brzo legnite u neki jarak ili jamu. U takvim trenucima izbje-gavajte biti na nekim uzvišenim mjestima,

u čamcu, na plaži, u blizini metalnih žica za vješanje rublja te izbjegavajte voziti bi-

cikl, traktor ili jahati konja. Nikako se ne-

mojte smjestiti ispod usamljenog stabla!

Vjerojatno je najsigurnije ako se smjestite

unutar zatvorenog automobila. Prva pomoć � pružanje umjetnog disa-

nja metodom »usta na usta« može pomoći. Ako je osoba koja pruža pomoć prošla teč-aj srčano�plućnog oživljavanja, ona odmah treba početi provoditi taj postupak. Sto prije treba pozvati liječničku pomoć.

Trovanje hranom Svako ljeta dolazi do pojedinačnih ili

grupnih trovanja hranom. Gotovo sva trovanja hranom uzrokovana su bakteri-

jama. Otrovanja se mogu manifestirati kao blage neugodnosti, ali i kao ozbiljni ili fatalni slučaje-vi. Na trovanje hranom treba posumnjati ako od jednog do šest sati nakon konzumacije neke hrane žrtva osjeti ozbiljne grče-ve, trbušnu bol i mučninu

te počne povraćati i do-

bije proljev.

Prva pomoć � blagi slučajevi oporave se i bez liječenja. Me�utim, ako su simptomi jaki ili ako je žrtva malo dijete ili starija

i oslabljena osoba, odmah treba potražiti liječnič-ku pomoć. No, najbolja

p>rvsi p o m o ć kod trovsinjei

hranom jest prevencija. Toplu hranu treba održavati toplom, a hladnu hladnom (ba-kterije rastu i razmnožavaju se na tempe-raturama zraka izme�u 4 i 60°C). Pakirani ručak, koji se ne može staviti u hladnjak, treba pojesti unutar tri sata. Posebice treba biti oprezan s bilo čime što je spravljeno s majonezom, jajima, šlagom, mlijekom ili ribom. Prije pripremanja hrane svakako treba oprati ruke.

Ubodi i ugrizi Neki insekti mogu biti opasni. Pčele,

ose i strsljeni mogu ubosti. Maknite se od njih, posebice od njihovih gnijezda. Ako lete oko vas, polagano se udaljite. Nemoj-te lamatati rukama jer iznenadni pokreti zračne struje iritiraju te insekte. Izgleda da tamnija odjeća odvraća ta stvorenja. Nosite neko pokrivalo m glavu kako bi

eci ili d; a vam se insekti zavuKu u kosu. ku u k< sprij Slatku hranu i piće brzo sklanjajte.

Prva pomoć � odmah nakon uboda na mjesta uboda pustite hladnu vodu ili stavi-te led. Nemojte pokušavati istisnuti žalac. Žalac vadite oprezno struganjem noktom ili steriliziranom iglom. Ubodeni ud ne mičite. Ako su simptomi uboda ozbiljni odnosno manifestiraju se otokom, jakim crvenilom, glavoboljom, vrtoglavicom i mučninom, žr-tvu odmah treba odvesti liječniku.

Ivo Belan

H r v a t s k i f e s t i v a l j e d n o m i n u t n i h f i l m o v a i f i l m "Dani k a t a s t r o f e "

Mnogobrojni filmski festivali vladaju Hrvatskom

Hrvatska je postala zemlja f i l m s k i h festivala te se d o g o d i da se festiva-li o d v i j a j u i s t o d o b n o . Tako je bilo sa Festivalom m e d i t e r a n s k o g f i l m a u Splitu, koj i se održavao od 27. do 3 1 . svibnja 2008. godine, i Hrvatskim f e s t i v a l o m j e d n o m i n u t n o g f i lma u Požegi, koji se održavao 30. i 3 1 . svibnja 2008.

Od 18. do 24. svibnja 2008. u Zagre-bu je bio održan prvi Subversive film festi-val kao homage buntovnoj 1968. u svije-tu. Dana 31. svibnja u Zagrebu je počeo i Svjetski festival animiranog filma Anima�fest, koji je trajao do 5. lipnja 2008. Nakon

grade osvojili su animirani filmovi. Nagradu Grand prix osvojio je brazilski film »Xique Xique« dvojca Luyza Perreira i Matthiasa Nigmanna. Riječ je o simpatičnoj animaciji sa šibicama od kojih se na kraju složi svirač harmonike. Nagradu publike dobio je film

Prizor iz filma "Dani katastrofe li

Animafesta od 11. do 15. lipnja u Zagrebu

je bio održan Drugi festival židovskog filma 2008. Zanimljivi festivali bit će organizirani i u Dubrovniku, Vukovaru, Puli i Motovunu. Četvrti Libertas film festival u Dubrovniku trajat će od 27. lipnja do 5. srpnja, Drugi Vu-kovar film festival od 9. do 13. srpnja, Pula film festival od 19. do 26. srpnja, a jubilarni deseti Motovun film festival od 28. srpnja do

1. kolovoza. Na brojnim festivalima u veli-kom broju filmova pojavit će se i željeznica.

Hrvatski festival jednominutnog filma (HFJM) ima me�unarodni karakter, a ove godine doživio je svoje šesnaesto izdanje. Požega je grad koji nema kino, ali zato ima festival koji se održava u dvorani gradskog

kazališta. Glavni program bio je sastavljen

od 60 filmova koji su izabrani medu ukupno

237 prijavljenih naslova iz 39 zemalja. Svi ti filmovi morali su trajali najdulje minutu. Žiri

HFJM�a u pravilu je naklonjeniji umjetnič-

kim ostvarenjima, a ove godine glavne na�

lokalnih (požeških) autora Roberta Deme i Monike Guzmić »A što da radim?«. Film koji

je prema mišljenju autora ovog teksta tre-bao osvojiti neku od nagrada jest švicarski

film »Express to Silence« redateljskog dvojca Fillipoa Lubiatoa i Marcia Poloa koji poka-zuje krajnju otu�enost. U tome filmu mlada djevojka ulazi u vagon gradske željeznice u kojemu je izložena napadu, a okolina je na

to nasilje ravnodušna. Koliko god u Hrvatskoj postojalo festi-

vala, na njima ipak ne uspiju biti prikazani svi dobri filmovi. DVD�izdanja pružaju uvid

u recentne filmove koji su imali uspjeha na

stranim filmskim festivalima, ali na našima

se nisu pojavili. Jedan od takvih filmova jest

i satirični znanstveno�fantastični film »Dani

katastrofe« (»Southland Tales«, 2006) reda-

telja Richarda Kelleya (autora kultnog filma »Donnie Darko« iz 2001). Radnja filma smještena je u mjesec srpanj 2008. Prije nekog vremena na Ameriku je izvršen nu�

ŽELJEZNICA I FILM

klearni udar, a u postnukleamoj Kaliforniji

diže se teroristički bunt koji predvode tajne neomarksističke ćelije služeći se medijima kao sredstvom pritiska. Košmar u me�u-ljudskim odnosima ljudi iz političkih struktu-ra i ljudi iz (polu)svijeta filma samo je dio apokaliptičnog ugo�aja bliskog kraja. Vre�menskoprostorna napuklina koja povezuje naš zemaljski svijet s nepoznatom četvrtom dimenzijom dio je iznena�enja koja slijede. Neki od likova su duplicirani i susreću sami sebe. A što se može dogoditi kada netko iz prošlosti sretne sebe iz budućnosti?

Robert Jvkić


Slava Raškaj

Čudesni s v i j e t a k v a r e l a

Lopoči uz cvjetnu livadu

Ozal j , B e č , Z a g r e b

Do prije nekoliko godina nije vla-

dalo zanimanje za Slavu Raškaj. U

posljednjih petnaestak godina bila

joj je posvećena jedna izložba u Za-

grebu (1995). Njezina djela ljubitelji

umjetnosti mogla su se vidjeti i u nje-

zinu rodnom Ozlju. Sve je promijenio

film Dalibora Matanića » 1 0 0 minuta

Slave«. On je na svjetlo dana »izvu-kao« tragični životopis umjetnice te je

progovorio o ljubavnoj priči Slave i njezina učitelja, tada već afirmiranog

slikara Bele Cikosa Sesije.

Dana 2. siječnja 1877. u Ozlju u

obitelji Vjekoslava i Olge Raškaj ro�-

ena je Friderica Slavomira Olga Ka-skaj. Roditelji su je nazvali Slavom.

Ro�ena je kao plemkinja, a prema

obiteljskim fotografijama Dila je ljepo�

U Galeriji "Klovićevi dvori« postavljena je retrospektiva djela Slave Raš-kaj. Postav obuhvaća 170 djela te najsjajnije akvarelistkinje hrvatskoga slikarstva i ona su izložena kronološki. Njezino slikarstvo jedini je primjer slikarstva plein�air (slika rađena u punome svjetlu na otvorenome, a ne u ateljeu) u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. st.

tica. Izgledalo je da su joj otvorena

sva vrata. Očekivalo se da u skladu

sa statusom i onovremenim shva-

ćanjem postane supruga i majka,

no Slava je ro�ena gluha i nijema.

Upravo zbog toga ostala je zapamć-

ena kao gluhonijema slikarica, a ne

kao vrhunska slikarica. Osmogodišnju djevojčicu roditelji

su poslali u Beč u školu za gluhonije-

m e . Ondje je ostala osam godina. U

školi se velika pozornost poklanjala

crtanju odnosno kopiranju klasičnih

grčkih odljeva. Kada se vratila sa ško-

lovanja, Slava je često kopirala stare

majstore. Akvarel »Kristova glava«

nastao je prema Reneu kada je Sla-

va imala devetnaest godina (1896).

Već u toj slici mogu se prepoznati

ozbiljnost i nevjerojatna zrelost u po-

imanju života.

Crteži Slave Raškaj pravo su ot-

kriće. Crteži koje je Slava nacrtala u

petnaestoj godini pokazuju zavidnu

spretnost ruke. Ona je puno pozor-

nosti poklanjala »vinjetskom« crtanju

bliskih stvari odnosno studijama bi-

ljaka, cvjetova i lišća. Stručak ivanč-

ica, roza floribunda i cvijet tulipana

samo su neki od motiva. Slava je

bila i portretist. Crtež tušem »Portret

gospo�ice Leontine Laxa (udane pl.

Kurelec)« vrlo je detaljna, minucio-

zna dobro razra�ena studija.

U Ozlju Slavin učitelj je nago-

vorio roditelje da ju puste u Zagreb

kako bi učila slikati kod njegova do-

brog prijatelja Vlahe Bukovca. U to

LOpoCf

1

vrijeme u Zagrebu još nije bila uspo-

stavljena Likovna akademija, već su

poduku davali već priznati umjetnici.

Bukovac je odbio podučavati Slavu

pod izlikom da je on slavan i da ima

puno narudžbi, a da je ona gluho-

nijema djevojka koja slika cvijeće.

N o , prihvatio ju je drugi slikar � Bela

Cikos besija.

»Školovanje ruke i oka« bila je

kratka poduka Bele Čikoša Sesije.

Cikoš joj je p o m o g a o da stručno

savlada osnove slikarstva. Poduča-

vao ju je crtanju, akvarelu, a p o t o m

pastelu i ulju, i to u skladu sa tada-

šnjim vi�enjima minhenske i bečke

akademije koje je poha�ao. Cikoš je

slikao ulja tamnih, zagasitih boja, pa

su tamne bile i mrtve prirode koje

je njegova učenica slikala u njegovu

atelijeru zamračenu teškim baršuna-

stim zastorima (Prila, Zagreb). N e k e

od njih jesu »Mrtva priroda s mor-

skom zvijezdom« i »Šalica za čaj s

b o c o m ruma«.

Jednog dana Cikoš je Slavi poka-

zao torbu koja je do vrha bila puna

crteža i akvarela vrlo maloga forma-

ta. Oni su prikazivali stare gradove

i njihove ruševine. Najviše su joj se

svidjela dva mala akvarela koja su

prikazivala stari grad Trsat i rijeku

Stepenice u starom gradu

Dravu. Nakon tog doga�aja Slava

koja je do tada slikala u osami svoje

sobe, a kasnije u »atelijeru mrtvačni-

ce« , počela je slikati na otvorenome.

G o t o v o sve što je od tada naslika-

la nastalo je u prirodi odnosno u

plein�airu. Tamnije boje zamijenila

je svjetlija paleta. Slava se »rastala«

sa svojim učiteljem Belom Cikošem

Sesijom i prema riječima Matka Pe�

ića tada prestaje »noć crnih mrtvih

priroda i započinje svitanje svijetlih

pejsaža«. Akvarel »Stari mlin« smatra

se prekretnicom.

Akvareli � prepoznatljiva Slava

Slava je naslikala i akvarele koji

su možda manje poznati, ali nisu

manje zanimljivi i osebujni. Neki od

njih jesu »Gospodski doručak«, »Žuti

pijetao i bijela kokoš« i »Seoski do-

ručak«. U mjesecu svibnju 1900. na

svjetskoj izložbi u Parizu bili su izlož-

eni njezini radovi » L o p o č i u Botanič-

kom vrtu I . « , » L o p o č i u Botaničkom

vrtu I I . « , »Kraljevski ženski licej i M e -

teorološki opservatorij u Zagrebu«,

»Kraljevsko sveučilište u Zagrebu«

(sve 1899) . U djelima slikarice vidljiv

je utjecaj secesije, posebice u ciklusu

» L o p o č i « . Neka djela nastala su pod

utjecajem ekspresionizma.

Veći dio opusa Slave Ra�

škaj čine akvareli i pasteli

koji su nastali u Ozlju izme�u

1899. i 1 9 0 1 . Cvijeće i oko-

lica Ozlja bili su njezin svijet.

Krajolik Ozlja i povremeno

ljudska figura osnovni su mo-

tivi toga razdoblja (»Stablo u

snijegu«, »Klupice u snijegu«,

»Ozaljsko groblje«, »Stari

grad Ozalj«). Na njezinim sli-

kama kao da je uvijek prolje-

će; i kada je zima i kada na

slici nije cvijeće.

Cvjetovi na slikama Sla-

ve Raškaj toliko su bajkoviti da treba zastati ispred njih.

Akvarel »Mrtva priroda s

proljetnim cvijećem« plijeni

l jepotom, a svatko je pože-

lio pokloniti ili dobiti na dar

buket poput »Velikog buketa

cvijeća« ili »Makova i ivanč-

ica«. Tulipani, ruže, šumarice,

potočnice i svakovrsno polj-

sko cvijeće bilo je i ostalo njezina ljubav i kada su se

Stablo u snijegu

počeli primjećivati prvi znakovi de-

presije. Slava je počela bježati od

ljudi, povlačiti se u sebe i postala je

apatična. Bolest je uznapredovala te

ju 18. lipnja 1902. otac odveo u Za-

vod za umobolne u Stenjevcu. Ondje

je ostala dulje od tri godine.

Slava Raškaj umrla je 29 . ožujka

1906. od tuberkuloze pluća i poko-

pana je na stenjevačkome groblju.

Njezini ostatci ekshumirani su 1999.

i danas ona počiva u svojemu Ozlju.

Sve što se zna o slikarici, zna se iz njezinih djela. Ostalo su samo

spekulacije. Da bi to i ostalo tako

»pobrinula« se Slavina majka. Za

školovanja u Beču i slikanja u Zagre-

bu Slava je majci uputila na desetke

pisama, ali prema majčinoj želji ona

su sva bila stavljena u njezin lijes i

pokopana zajedno s njom. Slava je

imala stariju sestru Paulu s kojom je

bila vrlo bliska. Paula je bila učiteljica

u Orahovici. Razmijenile su brojna

pisma, ali pred smrt Paula je spalila

pisma jer je to davno obećala majci.

I danas Slava živi u svojim slika-

ma, odrazu svoje duše.

Tekst: Blanket Despotović

Foto: Zlatko Despotović


L i p a n j s k a izložba u g a l e r i j i "U p r e d v o r j u "

"Grad muzej � prozor u budućnost Opatije"

Ove godine navršava se 135. obljetnica pruge Pivka � Sapjane � Rijeka. Tim po-vodom Hrvatske željeznice i Poglavarstvo grada Opatije dogovorili su se da u HŽ�ovoj galeriji U predvorju" postave izložbu o projektu "Opatija � grad mu-zej srednje Europe" te da kolodvor Opatija�Matulji proglase jednim od lokaliteta toga muzeja. U skladu s t ime od 28. svibnja do 13. lipnja 2008. u HŽ�ovoj galeriji "U predvorju" bila je postavljena izložba "Grad muzej � prozor u budućnost Opa-tije". Kolodvor Opatija�Matulji dijelom projekta postat će krajem mjeseca lipnja.

U srijedu 28. svibnja 2008. u HŽ�ovoj galeriji »U predvorju« bila je otvorena izlo-žba pod nazivom »Grad muzej � prozor u budućnost Opatije«. Ta izložba bila je

prvo doga�anje posvećeno 135. obljetni-ci pruge Pivka � Rijeka.

U sklopu izložbe na plakatima sa

fotografijama i tekstovima bilo je prikazano nekoliko sadržajnih cjelina iz projekta »Opatija � grad muzej srednje Europe«, i to povijest vlasti u Opatiji, Habsburgovci u

Opatiji, lječilišni turizam i hotel »Mozart«. • Poglavarstvo grada Opatije projekt je pokrenulo prije nekoliko godina kako bi valoriziralo i javnosti predstavilo njezinu

bogatu kulturno�povijesnu baštinu te da bi cijeli grad i njegove znamenitosti postali muzej na otvorenome. U sklopu toga pro-jekta ure�uju se pročelja hotela i vila, unu-trašnjosti kavana i hotela te drugih gra�e-vina. Na taj način svaka srednjeeuropska nacija dobila bi svoje sadržaje. Izložbom »Grad muzej � prozor u budućnost Opati-je« taj zanimljiv i jedinstveni projekt grada muzeja Opatije prvi put bio je predstavljen

u Zagrebu. Zagrepčani, ljubitelji Opatije mogu su se upoznati sa sadržajem proje-kta i s budućnošću toga grada.

Na otvorenju izložbe o suradnji HZ�a i Grada Opatije govorili su Vlatka Skorić, šefica Korporativnih komunikacija HZ�Holdinga, i dr. Amir Muzur, gradonačel-nik Opatije i jedan od autora projekta.

Budući da ta izložba nije svojstvena za HZ�ovu galeriju te da je na jednome mjestu bio predstavljen cijeli projekt, to je ona bila zanimljivija.

Katalog izložbe i projekta dizajnirala je Anja Zambelli, autor teksta u katalo-gu je Mihajlo Pažanin, a autori projekta

su Amir Muzur, Jan Berndt Urban i Mirjana Kos Nalis. Izložbu su postavile Anja Zambelli i Tanja Horvat. U sklopu prigodnog programa nastupio je ženski pjevački zbor »Opatijski glazbeni klub 4'33«.

U galeriji »U predvorju« izložba se mo-gla razgledati do 13. lipnja 2008.

Tanja Horvat Foto: Dragutin Staničić

Detalj s otvorenja izložbe (na slici s lijeva na desno: Amir Muzur, Vlatka Skorić i zbor "Opatijski glazbeni klub 4'33")

IGRA

I ptice već znaju

vise osjećaju

tap tap

po duši prepoznaju

Još jedna igra počinje

Budi se priroda

Slažući u sebi sjećanja

nižem bisere i perle

po nitima

koje su nas vezale

I godišnja doba su nizovi

Neka volim više

a neka manje

I opet krug

Vrti mi se u glavi

Na nekom prozoru u sebi

dočekujem svitanje

mirna.

PROLJETNA PRIČA

Proljetna priča

livadama žuri

odazvana vremenu

nebu se smije

S kockama leda

poruku šalje

Šarenim korakom dalje žuri

i pupoljke pretvara u cvjetove

Srce bi htjelo postati zmaj

u rukama dječaka

na livadi

i smiješiti se životu

smiješiti se životu

i onda kada priči je kraj.

LICA

Ja sam lice

s više lica

I jedno je tvoje

priljepljeno uz moje

I sve se pamti

što je jednom bilo drago

srcu

tako jako drago

Tvoje lice

meko ko pjena

veliko ko more

koje smo pili

Tvoje lice u meni spava

spava spava

i ne znam što bih s njim

kada se probudi.

Suzana Cindori


HKUD "Željezničar" Osi jek

Godišnji koncert ispunio dvoranu

U osječkome Domu željezničara v

najmla�i članovi H K U D � a »Željeznič-

ar« Osijek održali su godišnji koncert

pod nazivom »Poskočite noge bose«.

Na tome šestome koncertu takve vr-

ste 30. svibnja 2008. okupilo se 120

izvo�ača. Kao gosti nastupili su gosti

iz vrbovačkoga HKUD�a »Petar Zrin-

ski«. Kao i obično Dom željezničara

bio je ispunjen do posljednjeg mje-

sta.

U programu su nastupila djeca koja

su bila podijeljena u dobne skupine od

6 do 10 godina, od 10 do 12 godina i

od 12 do 14 godina. Voditeljica mladih

dobnih skupina je Vlatka Milić koja

uz Eriha Merdića 7 Jelenu Kurduc7

Branka Šegovića i Damira Kutia potpisuje koreografije izvedenih toč-

aka. Iz tih najmlađih skupina dolaze i

izvođači u starijim uzrasnim skupinama te u grupi A. Od predstojećih nastupa

Na šestom godišnjem koncertu najmlađih članova HKUD�a "Že-ljezničar" iz Osijeka nastupilo je 120 plesača. Dana 30. svibnja 2008. Dom željezničara bio je ispunjen do posljednjeg mjesta. o<x><x><xxx><><xx ^

treba izdvojiti nastupe od 26. do 28.

lipnja 2008. na središnjemu gradskom

trgu u sklopu me�unarodnog festivala

»Perlica Europe«.

Koordinacija željezničarskih kul�

turno�umjetničkih društava pokrenu-

la je inicijativu za zajednički nastup

u Zagrebu u povodu Dana Hrvatskih

željeznica.

Branimir Butković

J 3 ŽELJEZNIČAR LIST HRVATSKIH ŽELJEZNICA

Nakladnik: Holding HZ�Hrvatsko žGljeznice d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12. Uredništvo: Milan Hećimović (glavni urednik), Branimir Butković, Borie Udier. Jezična urednica; Na�taša Bunijevac. Tehnička urednica: Jagoda Hodak. Uredništvo i administracija: 10000 Zagreb, Mihanovićeva 12, telefon (01) 45 77 591,2AJ (855) 31�22 i 42�88. Tisak: Željeznič-ka tiskara, d.o.o., Zagreb, Petrinjska 87.


Šesti sportski susreti SŽH�ovih članova s riječkog područja

Ugodno druženje u Lokvama

Šesti susreti članova Sindikata želje-zničara Hrvatske (SŽH) sa riječkog područja odnosno članova SŽH�ovih podružnica u Karlovcu, Ogulinu, Ri-jeci i Puli bili su održani 30. svibnja 2008. u Lokvama u Gorskome kotaru. U malome nogometu natjecale su se četiri momčadi, a u boćanju i pikadu po desetak sudionika iz sve četiri sin-dikalne podružnice. Druženje je poč-elo oko podnevnih sati, a završilo u večernjim satima.

Sudionici nogometnog natjecanja

Boćari prije početka natjecanja

Sudionice u natjecanju u pikadu

Dana 30. svibnja 2008. bili su

održani šesti sportski susreti čla-

nova Sindikata željezničara Hr-

vatske (SŽH) sa riječkog podru-

čja odnosno članova SŽH�ovih

podružnica Karlovac, Ogulin, Ri-

jeka i Pula. Susreti su bili održani

u Lokvama u Gorskome kotaru,

a organizirala ih je riječka podru�

j žnica Sindika-

ta željezničara

Hrvatske.

S p o r t s k i

susreti bili su

održani na

terenima iza

mjesnog po-

glavarstva i na

n o g o m e t n o m

igralištu NK

»Risnjak« iz

Lokava. Na-

tjecanja su se

odvijala u pra-

vome sport-

skom duhu.

U malome

nogometu na-

tjecale su se

četiri momča-

di, i to zajedni-

čka momčadi

p o d r u ž n i c a

SŽH�a Karlo-

vac i Ogulin

te momčadi

podružnica iz

Pule i Rijeke

te iz Sekci�

je mladih iz Rijeke. U boćanju

i pikadu natjecala su se po dva

sudionika iz sve četiri sindikalne

podružnice.

U malome nogometu prvo

mjesto pripalo je članovima riječ-

ke podružnice, drugo članovima

pulske podružnice, treće članovi-

ma Sekcije mladih, a četvrto za-

jedničkoj momčadi iz Karlovca i

Ogulina.

Na tim sportskim susretima

bili su nazočni i mnogobrojni čla-

novi SZH�a. Riječ je o oko 140

članova iz gotovo svih sindikal-

nih podružnica i čvorišta. Medu

njima bili su i Milan Kromar, dopredsjednik Središnjeg odbora

SZH�a, te predstavnici i čelnici

više stručnih službi i ustrojbenih

jedinica s područja tzv. riječke

pruge i drugih pruga. Posebice treba izdvojiti Miljenka Belanči�ća7 šefa P r o m e t n e sekcije Rijeka;

Željka Tulića, zamjenika mena-

džera Glavne regionalne jedinice

HZ�Putničkog prijevoza Rijeka, i

druge.

Te sportske susrete uspješ-

no su organizirali članovi riječke

podružnice na čelu sa Zeljkom Kirasićem. Njemu se pomagali

Cazim Bahtić, Rade Hajdin, Drago Crnković i više članica

Sekcije žena. Posebnu zahvalu

valja uputiti Vladimiru Habazinu,

šefu kolodvora Lokove, koji je

osigurao sportske terene i mjesni

dom u Lokvama.

Rudi Belovarl


T 1 .1 . . •

Gosti uz glavne sindikalne povjerenike iz Rijeke, Ogulina, Karlovca i Pule i organizatore tih susreta iz Rijeke

Završena n o g o m e t n a sezona 2007/2008.

'Lokomotiva" iz Rijeke peta, a "Željezničar77 iz

Na kraju nogometne sezone 2007/2008. momčad riječke "Loko-motive", koja se natječe u Prvoj županijskoj nogometnoj ligi Rijeka, zauzela je peto mjesto, a momčad "željezničara" iz Moravica plasirala se na četvrto mjesto u Drugoj županijskoj ligi Rijeka.

Pošto su 1. lipnja 2008 . bile

odigrane posljednje utakmice tride-

setog kola Prve županijske nogome-

tne lige Rijeka odnosno utakmice

šesnaestog kola Druge županijske

lige Rijeka, za HZ�ove klubove NK

»Lokomotiva« Rijeka i NK »Željezni-

čar« iz Moravica završila je nogo-

metna sezona 2 0 0 7 / 2 0 0 8 . Obje

momčadi plasirale su se bolje nego

u prošloj sezoni kada su zauzele

deseto odnosno sedmo mjesto. U

protekloj natjecateljskoj sezoni po-

kazale su i dosta dobru i dopadljivu

igru.

Od ukupno trideset odigranih utakmica u petnaest utakmica »lo-tosi« su pobijedili, sedam su odigra�

li neriješeno7 a

sedam utakmi-

ca su izgubili.

U prošloj

natjecateljskoj

sezoni N K »Z�

eljezničar« iz

Moravica odi-

grao je uku-

pno šesnaest

utakmica. U

sedam utakmi-

ca bili su po-

bjednici, pet

utakmica odi-

grali su nerije-

šeno, a četiri

utakmice su

izgubili.

Č e l n i š t v o

i riječkih »lo�

kosa« zadovoljno je postignutim

plasmanom s obzirom na stanje u

klubu i oko njega. Naime, vrlo slabo

financijsko stanje uzrokovalo odla-

zak starijih i iskusnijih igrača pa je

za seniorsku momčad zaigralo i ne-

koliko juniora. N o , i takva momčad

pokazala je vrlo dobru i dopadljivu

igru, a izgubljene utakmice više su

rezultat slabije sportske sreće, i to

posebice na domaćem terenu, nego

prikazane igre.

Juniorska i kadetska momčad

NK »Lokomotive« koje se natječu u

Drugoj nogometnoj ligi � zapad prva

kvalitetna grupa te ekipa »morčića«

koja se natjače u svojim rangovima

na razini županije i grada postigle

su sasvim zadovoljavajuće rezultate.

Naime, NK »Lokomotiva« Rijeka

ima više od dvije stotine registrira-

nih igrača, i to više od 160 mladih

igrača. Zbog toga je taj riječki želje-

zničarski klub stavljen na čelo liste

nogometnih klubova koji najviše

pozornosti poklanjanju odgoju mla-

dih igrača.

Ocjenu dosadašnjeg rada kluba

u sezoni 2 0 0 7 / 2 0 0 8 . dat će usko-

ro i skupština kluba, koja će ujedno

pružiti i smjernice za novu natjeca-

teljsku sezonu koja u Rijeci počinje

početkom mjeseca rujna 2008.

U Upravi NK »Željezničara« tako-

�er su zadovoljni plasmanom u pro-

šloj natjecateljskoj sezoni. Naime,

klub uglavnom čine igrače iz Moravi-

ca i njihove okolice. To su uglavnom

mladi i još nedovoljno iskusni igrači.

Neki od njih još se školuju, a neki

i rade te ne mogu redovito dolaziti

na treninge. To se odrazilo i na re-

zultat odnosno na plasman na natje-

cateljskoj ljestvici. N o , žele se vratiti

u Prvu županijsku nogometnu liga

Rijeka u kojoj su igrali prije nekoli-

ko godina. To potkrepljuju i manjim

pojačanjima u sljedećoj sezoni, ali i

angažmanom novog trenera. Tre-

ner bi trebao biti Rade Hajdin, već

iskusan trenera i dugogodišnji igrač

NK »Željezničara« iz Moravica.

Rudi Belouari

Momčad NK "Željezničara" Moravice


^§ ™& f Sok '"" . . . . . . . . . . .

Klub HVDR�a TZV�a "Gredelj"

Sportska postignuća

I ove sezone Klub Hrvatskih veterana Domovinskog rata (HVDR) TŽV�a »Gre-delj« bio je sportski aktivan. Malonogo�metna ekipa kluba sudjelovala je na X. susretima za. Rudija, koji su bili održani 11. svibnja 2008. u Gornjoj Stubici. On-dje je klub osvojio treće mjesto u konku-renciji deset ekipa.

U mjesecu travnju 2008. bilo je održ-ano i deveto otvoreno natjecanje TZV�a »Gredelj« u sportskom ribolovu. Doma-ćin toga natjecanja bio je Sportsko�re�kreacijski centar »Draganić«. Natjecalo se šesnaest natjecatelja, me�u^ kojima je prvo mjesto osvojio Ivan Sogorić s ulovom od 4194 grama ribe. Drugo mjesto pripalo je Zeljku Rašiću za ulov od 3882 grama, a treće mjesto Marku

Krstanoviću za ulov od 3711 grama ribe. Isti natjecatelj osvojio je i nagradu za najveću ulovljenu ribu, dok je nagrada

za najmanju ulovljenu ribu pripala Dže�vadu Taliću.

Obraz kluba osvjetlala je i njegova stolnoteniska ekipa koja već godinama sudjeluje u natjecanju stolnoteniskih eki-pa rekreativnih igrača Zagreba odnosno

SOKAZ�a. Ovogodišnje 108. proljetno ekipno prvenstvo završilo je u mjesecu svibnju. Natjecanje je okupilo više od ti-suću igrača i igračica u dvadeset i jednoj muškoj ligi i u dvije ženske lige. U tako jakoj konkurenciji ekipa Kluba HVDR�a TZV�a »Gredelj«, koju su činili Franjo Rajaković, Zeljko Prša, Ivan Cevar, D a r k o R a c i M i j o P r g o m c t , zauzela

Trofejni stolnotenisači ekipe Kiuba HVDR�a TZV�a "Gredelj" (na siioi s desno na lijevo: Darko Rae7 Franjo Rajaković i Ivan Covar)

je treće mjesto u petoj ligi. Taj plasman osigurao im je prelazak u četvrtu ligu u sljedećoj sezoni. Istodobno su bila održ-ana i natjecanja u pojedinačnoj konku-renciji. Franjo Rajaković osvojio je prvo mjesto u natjecanju rekreativnih igra-ča u Dugome Selu, a Darko Rac treće mjesto u veteranskome pojedinačnom

prvenstvu SOKAZ�a i drugo mjesto na me�unarodnom veteranskom prvenstvu u »atežu u Sloveniji.

Tekst: Helena Bunijevac Snimka: Špiro Dmitrović

Dugoprugaški pokret

Pedeset maratona Jakova Klapeža

Na nedavno održanom Plitvičkom maratonu JAKOV KLAPEŽ istrč-ao je svoj pedeseti maraton. Sa rezultatom od tri sata, 29 minuta i 31 sekundu u svojoj kategoriji zauzeo je prvo mjesto. Klapež je istrčao i čitav niz polumaratona i drugih trka, a u posljednje četiri godine redovito trči supermara�ton Zagreb � Čazma dug 62 kilo-metra. Ove godine na toj trci po-stigao je rezultat od pet sati, 34 minute i 22 sekunde.

—

Jakov Klapež ro�en je 1948. u Ko-šutama kod Trilja, no već godinama živi u Varaždinu. U HZ�Cargu Varaždin radi na radnome mjestu glavnog referenta za ekonomske poslove. U dugoprugaški po-kret uključio se relativno kasno. Svoj prvi maraton istrčao je 1999. u Zagrebu, no od tada ne prestaje njegova strast prema tome sportu. Svoj najbolji maratonski re-zultat ostvario je 2002. u Zagrebu kada

je tu kraljevsku

dugoprugašku di-sciplinu otrčao za manje od tri sata, točnije za dva

sata, 58 minuta i 26 sekundi.

Klapež je član TK »Marathona 95« iz Varaždina, jednog od naših najboljih i naj-brojnijih klubova

trkača na duge staze. U svojoj

šezdesetoj godini Klapež je u punoj snazi i s nestr-pljenjem očeku-je sljedeće trke.

Vjerojatno mu je dodatni poticaj to što je u svojoj kategoriji gotovo nepobjediv i u pravilu mu suparnici iz kategorije, ali i mnogi mladi trkači, na trkama gledaju u le�a.

(m)

Pohod na Učku

Naporan planinarski dan

Više puta uspinjao sam se na vrh

Učke. Uvijek me oduševljavao pogled

sa vrha Učke na udaljeni vrh Sisol.

Želio sam prijeći Učku po dužini. Tu

ideju podijelio sam s Brunom Pa�mićem, dugogodišnjim prijateljem,

Istraninom iz Zminja. Predložio sam

mu da zajedno ostvarimo taj podu-

hvat, Bruno je odmah pristao.

Radnim danima problem je doći u podnožje Učke jer prigradski prijevoz

vozi samo do Veprinca. U p o m o ć

nam je priskočio Ljubo Kuntarić, koji nas je 14. svibnja 2 0 0 8 . auto-

mobilom dovezao do Vojaka. Sa V o -

jaka smo se strmo spuštali niz padine

Učke. Nakon sata hoda spustili smo

se u selo Mala Učka koje čini dese-

tak kuća. Uz kuće nalaze se vrlo jaki

izvori vode. U selu smo razgovarali

s nekoliko ljudi. Jedan od njih bio je

vlasnik stada ovaca i sirane. Degusti-

rali smo sireve i skutu. Domaćin nam je rekao da u selu živi ljeti, a zimi se povlači u unutrašnjost Istre.

Put smo nastavili prema Brgudu.

Šumski put vodio nas je uz šumu i

lijepe pašnjake. Nakon nekoliko sati

hoda stigli smo do prijevoja ispod

kojeg se nalazi umjetnička galerija

u prirodi »Perun«. To gospodarstvo ure�eno je u umjetničkome stilu. O k o

dvorišta nalaze se kamene figure ga-

leba i Majke Božje.

Staza je bila sve lošija. Teren je

bio pokriven kamenim šiljcima po kojima je vrlo neugodno hodati, a i trava je bila visoka. Unatoč kiši

stigli smo do vrha Kremenjak.

To je jedna od kontrolnih točaka

Istarskog planinarskog puta. Pred

nama u daljini ispriječio se vrh

Sisol, cilj našeg planinarenja. Sisol je

bio u oblacima.

Spuštali smo se prema Brseču.

Nakon odmora autobusom smo se vratili u Rijeku.

Jure Marukić


HPD "Željezničar" Zagreb

Grohot

Dana i. lipnja 2008. grupa plani-nara iz HPD�a "Željezničar" Za-greb uputila se u obilazak isto-čnog dijela Medvednice. Za cilj odabran je Grohot,

v

Na izlet planinari su krenuli u 8.15

sati. Iz naselja Blagusa planinari su

okolnim putem uz vinograde i voćnja-

ke krenuli prema Grohotu. Do plani-

narskog doma na Grohotu stigli su za

90 minuta. Ondje se sviralo, plesalo

i pjevalo. Vladao je pravi planinarski

ugo�aj. Gastronomska ponuda bila je

vrlo bogata jer se u to vrijeme odvija-

la trodnevna prezentacija gastronom-

ske ponude Prigorja.

Nakon kratkog odmora dio izle-

tnika uputio se prema obližnjem vi-

dikovcu, koji je visok oko dvadeset

metara i s kojeg se pruža prekrasan

pogled na velik dio Zagorja, Moslavi-

ne i Medvednice.

Oko 14.30 sati planinari su se po-

čeli spuštati prema Blagusi, i to kroz

Izletnici

kanjon. Ispostavilo se da je ta staza

gotovo neprohodna i zapuštena. Na

svu sreću spust do Blaguse prošao

je bez posljedica za sve planinare i u

16.15 sati su se vratili u Zagreb.

Jure Marukić

^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^

Z a j e d n i c a u d r u g a u m i r o v l j e n i k a H Z � H r v a t s k i h željeznica Izlet na Medvednicu Oko 9.30 sati ispred Zagreb Glavnog

kolodvora okupili su se predstavnici ZUU HZ�a te su autobusom krenuli prema

vrhu Medvednice. Mnogima je to bio prvi susret sa Medvednicom. Pred Tomislavov dom stigli su za četrdesetak minuta. U

Nakon izleta

Dana 27. svibnja 2008. u Zagre-bu su se sastali predstavnici Zajednice udruga umirovljenika (ZUU) HŽ�a.

obilazak Tomislavova doma okupljeni su išli u grupama, a potom su se uputili pre-ma televizijskom tornju. S njega se pruža jako lijep pogled na Zagorje i Sloveniju.

Većini je bilo zanimljivo vidjeti ski-jaške staze na Medvednici na kojima su Janica i Ivica Kostelić proslavili hrvatsko skijanje.

Nakon kraćeg obilaska središnjeg dje-la Medvednice izletnici su se autobusom spustili do Medvedgrada. Sa zidina Me-dvedgrada uživali su u lijepoj zagrebačkoj panorami. Obišli su i spomen�obilježje sa

tzv. vječnom vatrom, a potom čitav kom-pleks zidina i kapelicu unutar njezinih zi-dina.

Po povratku u Zagreb izletnici su se okupili u restoranu TŽV�a »Gredelj«. Go-

ste je pozdravio Mario Tocauer, a nazo-

čnima se obratio i Josip Vincek, predsje�

dnik ZUU HZ�a. Jure Marukić


E N I G M A T I K A Priprema: VAZAK, sekcija KUD HZ Varaždin KRIZAUKA

Mladen Markobašić

V O D O R A V N O :

11.

12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 2 1 . 22. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

3 1 . 32. 33. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 4 1 . 42. 43. 44. 45.

Tiskarski radnik, tipograf; likovni umjetnik koji radi grafike Ukras muškoga lica Umjetnik koji potpisuje režiju, redatelj Dizalica s dugim i čvrstim nosačima Znak za srebro Lijevano željezo, lijev (po njem.) Masna zemlja, ilovača Učenik, školarac Dragi kamen, beril zelene boje Polet, zanos Užarena čestica Bivši trener Hajduka, Robert Prvi čovjek po Bibliji Sredina lica Ime tamnopute manekenke Campbell Starorimski pozdrav Budimpeštanski stadion Tkanina od vlakana dobivenih odmatanjem čahura dudova svilca Znak za argon Ime šahista Nimcoviča Glavna zagrebačka ulica

Ime zagrebačke novinarke Knežević Žlijeb na krovu Zubi zvakači Straga, odzada Držalo, ručka (držak) Naša naftna tvrtka Inicijali književnika Nazora Ime radijskoga voditelja Šiljka Autor pjesama, poet Redak iz Kur'ana (ajet) Plastična masa; plastična kirurgija

O K O M I T O :

1. Gra�evinski stručnjak ili radnik 2. Polica za knjige 3. Početak i kraj abecede 4. Kratica za "figurativno" 5. Osnivač kršćanstva (... Krist) 6. Česminovo, jasminovo drvo, jasminovina 7. Mjera za zemljište, stotinu četvornih metara 8. Vojna postrojba od dvije ili tri pukovnije

Silva Jagar�Cotić

9. 10. 12. 14. 16. 17. 19. 20. 22. 23. 24. 25. 27. 28.

30. 3 1 . 33. 34. 35. 36. 37. 38. 40. 4 1 .

Novčana jedinica u Južnoafričkoj Republici Boja za kosu (kana) Asiška svetica, utemeljiteljica Sestara Kfarisa Stanovnik Grčke Kajkavska upitna i odnosna zamjenica Izjednačivanje, prilagodba, slijevanje; stapanje Nancy odmila Žena iz Amerike Stranački moćnik Ime glumice Gardner Vrsta hrasta Rastavni veznik Crkveni obred za umrloga Odmilica od imena Aleksandar (košarkaški trener Petrović!) Neka osoba, neodre�eno tko Suprotni veznik; američki boksač, Muhammad Ime glumice Šovagović�Despot Povik, usklik Način na koji je oblikovana odjeća Ime glumice Bojanić Jedan plus jedan Njemački filozof, Friedrich Kratica za "plural" (množina) Znak za nikal

ODGONETKE IZ PROŠLOGA BROJA: KRIŽALJKA � Vodoravno: novac, psalam, open,

matrica, Venera, okret, Ika, Uran, ITU; Na, krik, skar,

Ares, Nika, Ta, r, Teba, Indi, Mani, Ande, z, TO,

okov, usta, Oton, park, is, sol, Mato, vat, trola, Anelka, ekvator, Maar, raonik, Jakša.

PREMETALJKA: Banova Jaruga.

IZ SADRŽAJA - zeljeznice.net · sno uz prijevoz putnika i tereta. Taj proces počeo je 1993. kada...

Documents

Transcript of IZ SADRŽAJA - zeljeznice.net · sno uz prijevoz putnika i tereta. Taj proces počeo je 1993. kada...