ŽIVOTOPIS, ZNANSTVENA, STRUČNA I NASTAVNA DJELATNOST
Transcript of ŽIVOTOPIS, ZNANSTVENA, STRUČNA I NASTAVNA DJELATNOST
ŽIVOTOPIS, ZNANSTVENA, STRUČNA I NASTAVNA DJELATNOST
prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo
Životopis, znanstvena, stručna i nastavna djelatnost
2
PROF. DR. SC. LORETANA FARKAŠ BREKALO
ŽIVOTOPIS Rođena sam 1969. godine u Osijeku gdje sam završila osnovno
školovanje te tadašnju gimnaziju „Braća Ribar“. Studij hrvatskoga jezika
i književnosti upisala sam na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1988.
godine. Za izvrstan sam uspjeh u studiranju dobila i Rektorovu nagradu.
Diplomirala sam na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1993. godine na
Odsjeku za kroatistiku i stekla zvanje profesora kroatistike i
južnoslavenskih filologija. Na Filozofskom sam fakultetu u Zagrebu
magistrirala 1997. godine i stekla zvanje magistra humanističkih
znanosti znanstvenoga polja jezikoslovlje. Doktorirala sam 2002. godine
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom akademika
Josipa Vončine i stekla zvanje doktora znanosti iz područja
humanističkih znanosti znanstvenoga polja jezikoslovlje.
Na Pedagoškom fakultetu u Osijeku počinjem raditi 1994. godine u
svojstvu znanstvene novakinje na projektu „Leksikologija i frazeologija
hrvatskoga jezika“. U to sam vrijeme izvodila seminare i vježbe iz
kolegija Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska dijalektologija.
Od veljače 1999. godine postajem asistentica na Pedagoškom fakultetu
u Osijeku gdje izvodim seminare i vježbe iz kolegija Povijest hrvatskoga
jezika i Hrvatska dijalektologija.
Tijekom 2003. godine izabrana sam u znanstveno-nastavno zvanje
docentice na Filozofskom fakultetu u Osijeku i od tada izvodim nastavu
na kolegijima Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija, Jezik
starih slavonskih pisaca, Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska, Jezik
hrvatske Biblije, Povijest hrvatske latinice, Čakavsko narječje i
Štokavsko narječje.
U znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice izabrana sam
2007. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice
2011. godine, također na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Tijekom rada na Pedagoškom / Filozofskom fakultetu u Osijeku
obnašala sam više dužnosti: prodekanica za razvojno-stručni rad,
voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku
Životopis, znanstvena, stručna i nastavna djelatnost
3
dijalektologiju, predsjednica Odbora za izdavačku djelatnost,
predsjednica Odbora za izbor nastavnika u znanstveno-nastavna zvanja
i dr.
Bila sam i nositeljica triju znanstvenih projekata: „Doprinos Matije
Petra Katančića hrvatskoj leksikologiji“, „Hrvatski književni jezik 18.
stoljeća u Slavoniji“ i „Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara“. Bila
sam suradnica na projektima „Leksikologija i frazeologija hrvatskoga
jezika“ i „Slavonski dijalekt“.
Nastavu izvodim i na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju
Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku te predajem kolegij
Morfologija i vodim radionicu Jezična analiza starih tekstova.
Dva sam puta dobila istraživačke stipendije: doktorsku stipendiju
Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i istraživačku
stipendiju Vlade Republike Mađarske. Obje sam stipendije realizirala na
Filozofskom fakultetu u Budimpešti.
Autorica sam brojnih radova, triju samostalnih autorskih knjiga te dviju
suautorskih. Aktivno sudjelujem na domaćim i međunarodnim
znanstvenim skupovima, a sudjelujem i na popularizaciji znanosti te
sam bila i voditeljicom Odjela za hrvatski jezik osječkoga Ogranka
Matice hrvatske.
Aktivno se služim engleskim jezikom, a pasivno njemačkim i talijanskim.
ZNANSTVENA
DJELATNOST
Područje znanstvenoga interesa su jezikoslovne teme iz povijesti
hrvatskoga jezika i hrvatske dijalektologije.
Obrazovanje:
o 1988.-1993. profesor kroatistike i južnoslavenskih filologija,
Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Filozofski fakultet u
Zagrebu (mentor akademik Josip Vončina)
o 1997. magistar humanističkih znanosti, znanstvenoga polja
jezikoslovlje, Filozofski fakultet u Zagrebu (mentor akademik
Josip Vončina)
o 2002. doktor znanosti iz područja humanističkih znanosti,
znanstvenoga polja jezikoslovlje, Filozofski fakultet u
Životopis, znanstvena, stručna i nastavna djelatnost
4
Zagrebu (mentor akademik Josip Vončina)
Izbori u znanstvena zvanja:
o 2003. docentica, Filozofski fakultet Osijek
o 2007. izvanredna profesorica, Filozofski fakultet Osijek
o 2011. redovita profesorica, Filozofski fakultet Osijek
Znanstveni projekti:
o 1998.-2000. Doprinos Matije Petra Katančića hrvatskoj
leksikologiji, voditeljica projekta
o 2002.-2006. Hrvatski književni jezik 18. stoljeća u Slavoniji,
voditeljica projekta
o 2011.-2014. Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara,
voditeljica projekta
o 1991.-1997. Leksikologija i frazeologija hrvatskoga jezika,
istraživačica na projektu
o 2007.-2014. Slavonski dijalekt, istraživačica na projektu
Istraživačke stipendije i usavršavanja:
o 1998. Filozofski fakultet u Budimpešti
o 2005. Filozofski fakultet u Budimpešti
STRUČNA
DJELATNOST
Kontinuirano se bavim i popularizacijom znanstvenih tema koje su
predmet mojih proučavanja. Bila sam jedna od pokretačica i stručna
urednica časopisa „Glede“, prvoga studentskog časopisa za promicanje
kulture hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj. Kao voditeljica Odjela
za hrvatski jezik pri osječkom Ogranku Matice hrvatske organizirala sam
niz tribina vezanih uz aktualna jezična pitanja.
Kao član raznih radnih tijela zastupam interese struke.
Na Fakultetu i Sveučilištu sam sudjelovala u radu brojnih povjerenstava.
Bila sam voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku
dijalektologiju, a od 2010. prodekanica sam za razvojno-stručni rad na
Životopis, znanstvena, stručna i nastavna djelatnost
5
Filozofskom fakultetu u Osijeku.
NASTAVNA
DJELATNOST
Predajem obvezne kolegije Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska
dijalektologija na dvopredmetnom preddiplomskom studiju Hrvatskoga
jezika i književnosti. Na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju
Hrvatskoga jezika i književnosti (preddiplomski i diplomski studij)
osmislila sam izborne kolegije Jezik starih slavonskih pisaca, Povijest
hrvatske Biblije, Povijest hrvatske latinice, Štokavsko narječje i
Čakavsko narječje.
Na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju Jezikoslovlje izvodim
nastavu iz kolegija Morfologija te vodim radionicu Jezična analiza starih
tekstova.
POPIS
RADOVA
KNJIGE Farkaš, Loretana. Štokavski hrvatski književni jezik 18. stoljeća. /
Povijest hrvatskoga jezika. 3. knjiga: 17. i 18. stoljeće / urednici
Radoslav Katičić i Josip Lisac. Zagreb: Croatica, 2013., str. 163-219.
Farkaš, Loretana. Od slovosloxnosti slavonske. Osijek: Filozofski
fakultet, 2010.
Farkaš, Loretana. Stručno nazivlje u Katančićevu Zemlyomirju. /
Elementa geometriae practicae – zemlyomirje = Uvod u praktičnu
geometriju – zemljomjerstvo / urednici Miljenko Lapaine i Dušan
Marjanović. Zagreb: Geodetski fakultet: Hrvatsko geodetsko društvo,
2010., str. 233-247.
Despot, Loretana. Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska (poveznice).
Osijek: Filozofski fakultet, 2006.
Despot, Loretana. Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda). Osijek:
Filozofski fakultet, 2004.
RADOVI Despot, Loretana. Standardizacijski procesi u hrvatskom jeziku 18.
stoljeća (na primjeru izgradnje stručne terminologije) // Tuzla. Grad na
Životopis, znanstvena, stručna i nastavna djelatnost
6
zrnu soli / Amira Turbić-Hadžagić (ur.). Tuzla: JU Zavod za zaštitu i
korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Tuzlanskog
kantona, 2013., str. 107-116.
Farkaš, Loretana. Stari slavonski rukopisni rječnici. // Filologija: časopis
Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
58(2012), str. 99-114.
Farkaš, Loretana. Grafijska pitanja u Šimuna Mecića i Lovre
Bračuljevića. // Između dviju domovina: zbornik Milorada Nikčevića:
povodom sedamdesetogodišnjice života i četrdesetpetogodišnjice
znanstvenog rada / priredili Milica Lukić i Jakov Sabljić. Osijek: Filozofski
fakultet: Crnogorsko kulturno društvo "Montenegro-Montenegrina":
Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva Croatica-Montenegrina;
Podgorica: Institut za crnogorski jezik i književnost, 2011., str. 531-543.
Farkaš, Loretana; Babić, Tena. Govor Babine Grede // Šokačka rič 8 /
Bilić, Anica (ur.). Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti
Vinkovci, 2011., str. 133-154.
Farkaš, Loretana. Koncepcije o optimalnom tipu standardne
(novo)štokavštine u Mažuranićevo doba. // Ivan Mažuranić (1814-
1890) i Crna Gora: Cetinje od 27.9. do 1.10.2009.: zbornik / glavni i
odgovorni urednik Milorad Nikčević. Osijek: HCDP Croatica-
Montenegrina RH: CKD Montenegro-Montenegrina; Cetinje: Institut za
crnogorski jezik i jezikoslovlje "Vojislav P. Nikčević", 2011., str. 455-483.
Farkaš, Loretana; Babić, Tena. Neumorno traganje po istinama hrvatske
jezičke povijesti. // Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna,
književna i kulturna pitanja 7(2011), str. 387-413.
Farkaš, Loretana; Lapain, Miljenko. Prva hrvatska geometrija /
geodezija nastala u Osijeku. // 300 godina visokog školstva u Osijeku:
zbornik / [urednici Emanuel Hoško, Ana Pintarić; prijevod na engleski
jezik Dubravka Kuna]. Osijek: Filozofski fakultet, 2011., str. 91-103.
Farkaš, Loretana. Fonološko i morfonološko pravopisno načelo u
slavonskih dopreporodnih pisaca. // Lingua Montenegrina: časopis za
jezikoslovna, književna i kulturna pitanja 4(2010), 6, str. 119-138.
Farkaš, Loretana. Geometrijsko nazivlje u 18. stoljeću. // Filologija 54,
Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
2010., str 19-49.
Životopis, znanstvena, stručna i nastavna djelatnost
7
Farkaš, Loretana. Oblikovanje stručnoga nazivlja u hrvatskom jeziku 18.
stoljeća. // Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i
kulturna pitanja 3(2010), 5, str. 103-121.
Farkaš, Loretana; Babić, Tena. Sintaktičke odlike glagolskih oblika u
starih slavonskih pisaca. // Šokačka rič 7: zbornik radova sa
Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt / urednica dr. Anica Bilić.
Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-
srijemske županije, 2010., str. 141-167.
Farkaš, Loretana. Hrvatski jezik i jezikoslovlje u Slavoniji u 18. stoljeću.
// Petar Zoranić i njegovi suvremenici: zbornik radova. Zadar:
Sveučilište u Zadru, 2009., str. 421-434.
Farkaš, Loretana. Lovro Šitović i slavonske gramatike 18. stoljeća. //
Riječ 15(2009), 2, str. 48-58.
Farkaš, Loretana. Matija Petar Katančić – najučeniji Slavonac. //
Slavonija, Baranja i Srijem: vrela europske civilizacije: Galerija Klovićevi
dvori, Zagreb, 27. travnja – 2. kolovoza 2009. / autori fotografija
Vidoslav Barac… [et al.]; glavne urednice Vesna Kusin, Branka Šulc.
Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske: Galerija Klovićevi
dvori, 2009., str. 513-517.
Farkaš, Loretana. Zašto Hrvati Bibliju tiskaju tek u 19. stoljeću?. //
Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i kulturna
pitanja 2(2009), 3, str. 95-115.
Farkaš, Loretana. Zašto Reljkovićeva slavonska gramatika nije
slavonska. // Šokačka rič 6: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa
Slavonski dijalekt / urednica dr. Anica Bilić. Vinkovci: Zajednica
kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2009.,
str. 123-138.
Farkaš, Loretana. Baranjski govori u okviru slavonskoga dijalekta. //
Godišnjak Matice hrvatske u Belom Manastiru 5(2008), str. 111-121.
Farkaš, Loretana; Pilj, Marina. Govor Brođanaca. // Šokačka rič 5:
zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt / urednica dr.
Anica Bilić. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti
Vukovarsko-srijemske županije, 2008., str. 113-125.
Životopis, znanstvena, stručna i nastavna djelatnost
8
Farkaš, Loretana. Jezikoslovno nazivlje u dopreporodnoj Slavoniji. //
Riječ 14(2008), 1, str. 45-55.
Despot, Loretana. Biblijska prevodilačka tradicija u Slavoniji. // Riječ
13(2007), 1, str. 21-33.
Farkaš, Loretana. Doprinos Stjepana Sekereša proučavanju slavonskoga
dijalekta. // Baranjsko slovo: časopis za književnost i prosudbe o
književnosti 1(2007), str. 31-36.
Farkaš, Loretana. Slavonski dijalekt u nastavi Hrvatske dijalektologije. //
Šokačka rič 4: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt
/ urednica dr. Anica Bilić. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih
djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2007., str. 37-53.
Despot, Loretana. Grafijske i pravopisne odlike rukopisa Josipa
Paviševića. // Zbornik o Josipu Paviševiću / urednici prof. dr. sc. Ana
Pintarić i prof. dr. sc. Franjo Emanuel Hoško. Osijek: Sveučilište J. J.
Strossmayera u Osijeku: Hrvatska franjevačka provincija Sv. Ćirila i
Metoda: Filozofski fakultet u Osijeku, 2006., str. 345-357.
Despot, Loretana. Jezične osobitosti baranjskih govora. // Šokačka rič 3:
zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt / urednica dr.
Anica Bilić. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti
Vukovarsko-srijemske županije, 2006., str. 29-39.
Despot, Loretana. Della Bellin utjecaj na slavonske pisce 18. stoljeća. //
Riječ 2(2004), str. 31-42.
Despot, Loretana; Pilj, Marina. Slavonski dijalekt u pisaca 18. stoljeća.
// Šokačka rič 2: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski
dijalekt / urednica dr. Anica Bilić. Vinkovci: Zajednica kulturno-
umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2004., str. 87-
99.
Despot, Loretana. Osobitosti imeničkoga sklonidbenog sustava u
budimskim izdanjima slavonskih franjevaca. // Hrvatski književni jezik:
radovi sa znanstvenoga skupa povodom 500. obljetnice nastanka Judite
Marka Marulića / uredio dr. Stjepan Lukač. Budimpešta: Hrvatska
samouprava Budimpešte, 2003., str. 175-187.
Životopis, znanstvena, stručna i nastavna djelatnost
9
Despot, Loretana. Put nebeski Ivana Grličića iz 1707. godine: grafijske,
pravopisne i jezične odlike. // Filologija 41(2003), str. 1-20.
Despot, Loretana. Čevapovićevi jezični zahvati u Katančićev prijevod
Svetoga pisma. // Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000): zbornik radova
sa znanstvenoga skupa Hrvati u Mađarskoj (Ugarskoj) u prošlosti i
sadašnjosti / uredio dr. Stjepan Lukač. Budimpešta: Hrvatska
samouprava Budimpešte, 2001., str. 243-359.
Despot, Loretana. Hrvatsko-latinski rječnik Matije Jakobovića iz 1710.
godine. // Filologija, 36-37(2001), str. 125-138.
Despot, Loretana. Jezični utjecaji bosanskoga franjevca Ivana
Bandulavića na pisce slavonskih lekcionara 18. stoljeća. // Hrvatski jezik
u Bosni i Hercegovini – jučer i danas / glavni i odgovorni urednik Šimun
Musa. Mostar: Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, 2001., str.
139-151.
Despot, Loretana. M. P. Katančić i budimski lekcionari 18. stoljeća.
// Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000): zbornik radova sa
znanstvenoga skupa Budim i Pešta u kulturnoj povijesti Hrvata / uredio
dr. Stjepan Lukač. Budimpešta: Hrvatska samouprava Budimpešte,
2001., str. 405-419.
Despot, Loretana. Prevođenje Biblije u Hrvata od Kašića do Katančića.
// Drugi hrvatski slavistički kongres / uredile Dubravka Sesar, Ivana
Vidović Bolt. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: Filozofski fakultet,
2001., str. 59-67.
Farkaš, Loretana. De litteris u Kašićevoj gramatici. // Jezikoslovlje
2(1999), 2/3, str. 84-100.
Farkaš, Loretana. Matija Antun Reljković i prvi slavonski rječnik. //
Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća: zbornik radova sa
znanstvenog skupa Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća (u
povodu 200. godišnjice smrti) / uredništvo Damir Agičić... et al.
Davor: Općinsko poglavarstvo; Zagreb: Filozofski fakultet, 1998., str.
245-251.
Farkaš, Loretana. Prvi otisnuti prijevod Biblije u Hrvata. // Jezikoslovlje
1(1998), 1, str. 20-34.
Životopis, znanstvena, stručna i nastavna djelatnost
10
Farkaš, Loretana. Jezikoslovna nastojanja M. P. Katančića uoči
preporoda. // Prvi hrvatski slavistički kongres / glavni i odgovorni
urednik Stjepan Damjanović. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 1997.,
str. 143-147.
Farkaš, Loretana. Prema hrvatskom standardnom jeziku. // Književna
revija 36(1996), 1/2, str. 5-13.
Farkaš, Loretana. Sporovi filoloških škola 19. stoljeća. // Zor: časopis za
književnost i kulturu 2(1996), 2/3, str. 110-139.
Farkaš, Loretana. Slavonski jezik ili počeci hrvatskoga književnog
standarda u M. A. Reljkovića?. // Ključevi raja: hrvatski književni barok i
slavonska književnost 18. stoljeća: zbornik radova sa znanstvenoga
skupa Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća /
priredila Julijana Matanović. Zagreb: Meandar, 1995., str. 367-372.
Farkaš, Loretana. Parodijski elementi baroknih komičnih poema. //
Revija 30(1990), 6, str. 604-609.
PROGRAM RADA 2014.-2018. prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo
Osijek, travnja 2014.
Program rada 2014.-2018.
2
Sadržaj
OCJENA TRENUTAČNOG STANJA 3
PROGRAM RADA OD 2014. DO 2018. 5
NASTAVNI PROCES 5
Studijski programi 5
Nastava i nastavnici 6
Studenti 6
ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RAD 7
Znanstveni rad 7
Poslijediplomski studiji 7
Projekti 8
Međunarodna suradnja 8
SUSTAV ZA UNAPREĐIVANJE I OSIGURAVANJE KVALITETE 9
PROSTOR 9
Postojeća zgrada Fakulteta i rekonstrukcija krovišta 9
Nova zgrada 9
ORGANIZACIJA RADA 10
Zakonitost i transparentnost rada 10
Fakultetsko vijeće 10
Dekan i stručni kolegij 10
Kolegij dekana / prodekana i voditelja ustrojbenih jedinica 10
Dekanski sat sa studentima 10
Administracija u službi studenata i nastavnika 11
Knjižnica 11
Samoprocjena akademske godine 11
PREPOZNATLJIVOST FAKULTETA U ZAJEDNICI 11
Ugled Fakulteta i repozicioniranje na Sveučilištu 11
Promidžba 12
Mrežna stranica 12
Prepoznatljivi programi cjeloživotnoga obrazovanja 13
Izdavačka djelatnost 13
Suradnja sa znanstvenim institucijama, gospodarstvom, javnim
institucijama i širom zajednicom
13
Program rada 2014.-2018.
3
Na Filozofskom fakultetu u Osijeku radim od 1994. godine i prošla sam sve stepenice u
sustavu napredovanja, od znanstvene novakinje pa do redovite profesorice te mi je vrlo
dobro znano s kojim se prednostima i nedostatcima susreću svi naši nastavnici, suradnici,
studenti i prateće osoblje. Obnašajući dužnost prodekanice, uvidjela sam važnost timskoga rada, stekla sam jasan uvid
u način upravljanja, organizacije i funkcioniranja Fakulteta te uočila što je sve učinjeno i što
još treba razvijati i dograđivati kako bi fakultetske djelatnosti bile što učinkovitije
organizirane.
Smatram da kvaliteta naših studijskih programa, nastavnoga i znanstveno-istraživačkoga
rada jesu dobar temelj i potencijal za bolje (re)pozicioniranje u okviru Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku te osnaživanje Filozofskoga fakulteta kao jakoga regionalnog
društveno-humanističkog središta.
OCJENA TRENUTAČNOG STANJA
Filozofski fakultet u Osijeku znanstveno je nastavna sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku. Pravni je sljednik Pedagoškoga fakulteta (1977. do 2004.) i
Pedagoške akademije (1961. do 1977.).
Na Fakultetu radi 180 djelatnika, od čega 140 nastavnika: 21 redoviti profesor, 21 izvanredni
profesor, 38 docenata, 5 viših predavača, 2 predavača, 5 viših lektora, 5 lektora, 15 viših
asistenata, 20 asistenata i 8 znanstvenih novaka.
Misija je Filozofskoga fakulteta u Osijeku djelovanje u području visokoškolskoga obrazovanja
i znanstveno-istraživačkoga rada u područjima društvenih i humanističkih znanosti te
obrazovanje studenata s mjerljivim i jasnim znanjima, profesionalnim kompetencijama i
vještinama.
Strategija Filozofskoga fakulteta polazi od zamisli Fakulteta kao snažnoga regionalnog,
međunarodnog te nacionalnog društveno-humanističkog središta, usmjerenog na sustavno
razvijanje i unapređivanje znanstveno-istraživačkih jedinica i izvedbu nastavnih programa
koji studentima osiguravaju stjecanje znanja i vještina primjerenih izazovima suvremenoga
društva.
Blizina triju državnih granica te kvaliteta studijskih programa Filozofski fakultet u Osijeku čine
okosnicom društvenih i humanističkih studija kojima gravitiraju pristupnici iz Republike
Hrvatske, ali i država u okruženju.
Djelatnost Filozofskoga fakulteta određena je Statutom Fakulteta i temelji se na izvođenju
preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih sveučilišnih studija. Raznovrsni studijski
programi omogućavaju njegovanje interdisciplinarnosti između područja društvenih i
humanističkih znanosti, ali i unutar navedenih područja. Na Fakultetu je ustrojeno 11
sveučilišnih preddiplomskih studija, 19 diplomskih studija i 3 poslijediplomska sveučilišna
studija. Tradicionalno kvalitetni studijski programi nastavničkoga usmjerenja obogaćeni su
posljednjih godina i studijskim programima koji su po svojoj orijentaciji i profilu zanimanja za
Program rada 2014.-2018.
4
koja obrazuju studente specifični i prepoznatljivi. U tijeku je i ustrojavanje novih studijskih
programa.
Opći je zaključak kako naši nastavnici i suradnici posjeduju visoku razinu stručnih i
pedagoških kompetencija koja se očituje kroz kvalitetno izvođenje nastave, mentorski sustav
rada te druge oblike suradnje.
Na Fakultetu se posebna briga vodi o uključivanju studenata u nastavni, znanstveno-
istraživački i stručni rad, a što se očituje kroz aktivno uključivanje studenata na različite
projekte, uključivanje studenata u rad brojnih studentskih udruga, časopisa i zbornika, kroz
izvrsnu suradnju s nizom ustanova u kojima studenti stječu dodatna praktična znanja i
sposobnosti te povoljnim odnosom nastavnoga osoblja i studenata (1:11). Filozofski se
fakultet među svim sveučilišnim sastavnicama posebno ističe po najboljim pokazateljima
studentske mobilnosti u zemlji i inozemstvu.
Fakultet je osobito prepoznatljiv i u znanstveno-istraživačkom radu u području humanističkih
i društvenih znanosti. Prepoznatljivost se ostvaruje putem različitih nacionalnih i
međunarodnih aktivnosti i projekata. Fakultet je izdavač nekoliko znanstvenih i stručnih
časopisa. U organizaciji Fakulteta odvijaju se brojni znanstveni i stručni skupovi, a pretplaćeni
smo i na nekoliko online-baza podataka. Filozofski je fakultet uspostavio značajnu suradnju
sa sveučilištima, fakultetima i drugim institucijama u zemlji i inozemstvu. Suradnja se odvija
putem sudjelovanja u programima razmjene studenata i nastavnika, zajedničkih organizacija
znanstvenih skupova, ljetnih škola, rada na projektima, suradnje u izdavanju časopisa i
znanstvenih publikacija, izvođenja preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih
sveučilišnih studija. Suradnja se temelji i na nizu potpisanih ugovora o suradnji.
Na Fakultetu se kontinuirano nadograđuju i proširuju već postojeća i stečena znanja i
vještine, stoga je ustrojen Odsjek za cjeloživotno obrazovanje kako bi se osnažila uloga
Fakulteta u zajednici. U okviru Odsjeka za cjeloživotno obrazovanje ustrojena su četiri
programa cjeloživotnoga obrazovanja.
Veliki su koraci učinjeni i na području Sustava za osiguravanje i unapređivanje kvalitete
obrazovanja i znanstveno-istraživačkoga rada. Postavljeni se ciljevi prate i analiziraju
kontinuirano kroz usvojene metodologije i postupke i prilagođavaju se novim potrebama.
Program rada 2014.-2018.
5
PROGRAM RADA OD 2014. DO 2018.
U prethodnom sam četverogodišnjem prodekanskom razdoblju bila sudionik pokretanja
projekata koji su od iznimne važnosti za budućnost djelovanja našega Fakulteta. U tom sam
smislu upućena u tijek naših razvojnih projekata, a želja mi je i nastaviti njihovu provedbu.
Budući da sam sudjelovala u procesu nastajanja i oblikovanja Strategije razvoja Filozofskog
fakulteta u Osijeku za razdoblje od 2011. do 2015., na sljedeći ću način poticati i dograđivati
sljedeće strateške odrednice:
NASTAVNI PROCES
� Studijski programi
Raznovrsnost studijskih programa Filozofskoga fakulteta u budućem razdoblju promatram
kao našu komparativnu prednost. U tom smislu valja usmjeravati razvoj postojećih i
ustrojavanje novih studijskih programa (nastavničkih i nenastavničkih). Postojeće studijske
programe ćemo pažljivo analizirati, dorađivati i reorganizirati te usmjeravati suradnju
pojedinih ustrojbenih jedinica u izvođenju studijskih programa, posebice na diplomskim i
specijalističkim studijima, u čemu vidim velik potencijal. Uobičajeno je da filozofski fakulteti
u svojoj ponudi imaju i studijske programe koji na našem Fakultetu još nisu zaživjeli: Povijest
umjetnosti, Komparativna književnost, Klasična filologija, Arheologija, Etnologija i
antropologija, Lingvistika, Novinarstvo i odnosi s javnošću i dr. Postoji i potreba ustrojavanja
još jednoga studija stranoga jezika te ustrojavanje još jednoga studija slavenskoga jezika.
Napominjem da uskoro očekujemo i početak rada studija Sociologije te diplomskoga studija
Nakladništva. Predložit ću pokretanje specijalističkoga diplomskog / poslijediplomskog
studija prevođenja te specijalističkoga studija iz područja Pedagogije. Napominjem da će
eventualno uvođenje novih studija biti dobro pripremljeno, prethodit će detaljne analize i
projekcije te nijedan segment neće biti prepušten stihiji. Novi će se studijski programi uvoditi
planski i uravnoteženo, sukladno kadrovskim i prostornim potencijalima kojima Fakultet
raspolaže. Posebice ću se zalagati za izbjegavanje paralelizma studijskih programa u okviru
Sveučilišta i u tom ću smislu dosljedno štititi interese Fakulteta.
Temeljitim ćemo analizama utvrditi i potrebu uvođenja samofinancirajućih studija
(izvanredni studiji), za što Fakultet ima snage.
Već sada pojedine ustrojbene jedinice imaju pripremljene planove za nove programe
cjeloživotnoga obrazovanja, stoga ću uz već postojeće programe cjeloživotnoga obrazovanja
stvoriti uvjete za pokretanje novih programa, a za što Fakultet ima dovoljno resursa. Na taj
bismo način ostvarili vlastita financijska sredstva koja bismo preusmjeravali u unapređenje
znanstvenoga, stručnog i nastavnog rada.
Program rada 2014.-2018.
6
� Nastava i nastavnici
Želim poticati izvođenje nastave koja će zadovoljiti potrebe naših studenata. U tom smislu
posebno ću voditi računa da u potpunosti budu osigurana sva materijalna i tehnička
pomagala potrebna za kvalitetno i suvremeno izvođenje nastave. Uz uobičajene oblike
nastave bit će osigurani i uvjeti za ostale oblike nastave na kolegijima koji to zahtijevaju.
Takvim će se nastavnim metodama, uz već postojeće, prevladati teškoće ostvarivanja
klasičnoga oblika nastave.
Također, podupirat ću izdavanje udžbenika i priručnika naših nastavnika neophodnih za
nastavu i pripremanje ispita.
Posebnu ću brigu voditi o radu nastavnika i njihovim potrebama. S tim u vezi nastavnicima će
biti omogućeno kontinuirano usavršavanje nastavničkih kompetencija i metoda kroz različite
vidove i oblike obrazovanja. Budući da obrazujemo i buduće nastavnike, smatram da se
moramo aktivnije uključiti u procese stručnoga usavršavanja nastavnika predmetne nastave
u osnovnim i srednjim školama. Zbog toga je naša zadaća da budemo prodorniji u
oblikovanju promjena u sustavu školstva.
Unatoč privremenoj zabrani zapošljavanja napravit ću Plan realne supstitucije radnih mjesta
tako da će svim nastavnicima i suradnicima biti osigurana mogućnost napredovanja u
znanstveno-nastavna zvanja, a time će se otvoriti i mogućnost otvaranja novih radnih
mjesta.
Sukladno financijskim mogućnostima rado ću podupirati gostovanja priznatih znanstvenika u
nastavi i na taj će se način obogaćivati kvaliteta nastavnih sadržaja.
Zbog nedostatka financijskih sredstava posljednjih se godina otvorio i problem izvođenja
terenske nastave i prakse. Analizirat ćemo realne potrebe i putem programskih ugovora
povući sredstva za izvođenje terenske nastave.
� Studenti
Temeljna misija našega djelovanja obrazovanje je studenata, stoga će dio aktivnosti koje ću
poduzimati biti usmjeren na poboljšanje i održavanje kvalitete pružanja usluga studentima.
Želja mi je studente više angažirati u aktivnosti na Fakultetu koje se odnose na studentska
pitanja. U tom će smislu biti usmjeren angažman prodekana za studente koji će
kontinuiranim kontaktom i suradnjom sa studentima voditi organiziranu institucionalnu
brigu za studentsko djelovanje. Pri upisu na Filozofski fakultet svaki će student dobiti
Informacijski paket koji će obuhvaćati sve podatke o studiju. Posebice ću poticati što aktivniji
angažman studenata u radu fakultetskih tijela (Fakultetsko vijeće, Povjerenstvo za kvalitetu i
dr.). Vodit ću brigu da ravnomjerno budu uključeni studenti svih studijskih skupina te svih
razina studija (preddiplomske, diplomske i poslijediplomske). Studentima ću, kao
ravnopravnim dionicima nastavnoga procesa, omogućiti dostupnost svih povratnih
informacija. To podrazumijeva da će i nadalje putem anonimne studentske ankete ocjenjivati
rad nastavnika, Ureda za studentska pitanja i ostalih resursa na Fakultetu. Svi argumentirani
Program rada 2014.-2018.
7
zahtjevi studenata bit će uvažavani i razmatrani, a studenti će uvijek biti obavještavani što je
poduzeto u skladu s njihovim inicijativama.
Kako se na Filozofskom fakultetu obrazuju i studenti – budući nastavnici, zalagat ću se da
naši studenti dobiju i usvoje temeljna znanja struke, ali i steknu nužnu stručnu metodičko-
didaktičku naobrazbu.
Njegovat ću postojeći sustav nagrađivanja naših studenata sudjelovanjem u znanstveno-
istraživačkom radu, izvannastavnim aktivnostima, volonterskim aktivnostima na Fakultetu i u
zajednici.
I nadalje ću podržavati sve aktivnosti Psihološkoga savjetovališta na našem Fakultetu.
Iz sredstava koja ćemo realizirati putem programskih ugovora olakšat ćemo proces
studiranja svim studentima s invaliditetom te studentima slabijega socijalno-ekonomskog
statusa. Pomoć ćemo osiguravati nabavom pomagala, opreme i literature prilagođene
studentima s invaliditetom, realizacijom studentskih stipendija te djelomičnim ili potpunim
oslobađanjem od troškova školarine za studente slabijega socijalno-ekonomskog statusa.
Osnažit ću i djelovanje fakultetskoga Alumni kluba i putem suradnje s bivšim studentima
izgrađivati prepoznatljivost Fakulteta u široj zajednici.
Studentima će i dalje biti pružana pomoć u radu njihovih udruga, izdavanju časopisa i
zbornika te odlazaka na znanstvene skupove.
ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RAD
� Znanstveni rad
Osim rada u nastavi nastavnicima će biti osigurani nesmetani uvjeti za znanstveni rad i
napredovanje. Dodatno ću poticati posebno uspješne znanstvenike, a Fakultet će svim
raspoloživim sredstvima razvijati znanstvene potencijale. Sukladno mogućnostima Fakultet
će financijski podupirati sudjelovanje i odlaske na znanstvene skupove, članarine u
društvima, uredničke poslove oko publikacija, kupnju knjiga, dolaske gostujućih profesora,
izdavanje znanstvenih časopisa, pretplate na sve potrebne baze podataka i sve ostale vidove
znanstvenoga usavršavanja. U tu će svrhu biti utemeljen Fond za znanstveni i istraživački rad
čija će sredstva biti raspoređena nastavnicima, suradnicima i ustrojbenim jedinicama.
Sredstva iz Fonda bit će usmjerena na taj način da će se podići svi indikatori znanstvenoga
rada koji su uključeni u programsko financiranje znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja
i sporta. Takvim će se pristupom povećati i međunarodna vidljivost znanstvenih rezultata
Filozofskoga fakulteta, a znanstveni portal Fakulteta svakodnevno će biti ažuriran
najaktualnijim podatcima.
� Poslijediplomski studiji
Uz već postojeća tri poslijediplomska studija potaknut ću i utemeljenje novih. Posebno želim
osnažiti značaj i utjecaj Povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti koja će aktivno i
samostalno pripremati procedure za sjednice Fakultetskoga vijeća. U tom smislu valja
Program rada 2014.-2018.
8
poboljšati kvalitetu studenata koji pohađaju poslijediplomske studije. Ukoliko postoji
potreba dorade ili revizije postojećih studijskih programa i reorganizacije samih studija s
ciljem zadovoljenja potreba budućih polaznika, Fakultet će ponuditi svu logističku potporu u
stvaranju što kvalitetnijih programa i logističkih uvjeta. Također, nagrađivat će se i kvalitetan
mentorski rad sa studentima poslijediplomskih studija te izvođenje nastave na
poslijediplomskim studijima. Općenito, tendencija je da se potiče individualni rad nastavnika
s doktorandima te manje obvezne nastave predavačkoga tipa. Treba poticati više
seminarskih, istraživačkih i radioničkih oblika nastave te objavljivanje radova.
Poslijediplomske studije valja uvažavati kao jednu od triju poluga bolonjskoga procesa, stoga
će i ti studiji prolaziti redovitu studentsku evaluaciju nastavnoga procesa. Smatram da i
studente poslijediplomskih studija treba aktivno uključivati u rad fakultetskih tijela
(Fakultetsko vijeće, Povjerenstvo za kvalitetu i dr.).
� Projekti
Budući da se više ne možemo oslanjati samo na izvore financiranja projektnih ideja od strane
Hrvatske zaklade za znanost, posebno ću se angažirati da osnujemo stručni tim koji će biti
zadužen za učinkovitije informiranje o mogućim prijavama projekata. U tom će smislu
nastavnicima na raspolaganju biti osobe koje će pružati svu logističku podršku u cjelokupnoj
pripremi projektne dokumentacije za prijavu na fondove koje financira Europska unija. Pružit
ću potporu nastavnicima da se aktivnije uključe u oblikovanje i okrupnjavanje projektnih
ideja kako bismo bili konkurentniji na međunarodnim natječajima (unutarinstitucionalno i
međuinstitucionalno). Nastavnici koji uspiju realizirati projekte prijavljene na EU-fondove bit
će dodatno stimulirani.
� Međunarodna suradnja
Filozofski fakultet sveučilišna je sastavnica koja ima najbolje pokazatelje mobilnosti
studenata i nastavnika na cijelom Sveučilištu. Uzimajući u obzir činjenicu da je najveći broj
dolaznih mobilnosti studenata upravo na naš Fakultet, inicirat ću osmišljavanje i pokretanje
programa za strane studente koji će obuhvaćati pitanja hrvatske povijesti i kulture na
jednom od svjetskih jezika. Vjerujem da bismo na taj način povećali i dolaznu mobilnost
stranih nastavnika na naš Fakultet, a tomu će doprinijeti i fakultetska mrežna stranica na
engleskom jeziku.
U sljedećem ću razdoblju poticati još veću mobilnost i to učinkovitijim informiranjem te
pružanjem administrativne podrške u pripremi dokumentacije i uklanjanjem svih
administrativnih prepreka mobilnosti studenata, nastavnika i nenastavnoga osoblja. U
sljedećem će razdoblju uslijediti i ciljano potpisivanje novih Erasmus+ ugovora.
Program rada 2014.-2018.
9
SUSTAV ZA UNAPREĐIVANJE I OSIGURAVANJE KVALITETE
Sustav za unapređivanje i osiguravanje kvalitete na Fakultetu odlično je razvijen i ustrojen. I
nadalje ćemo kontinuirano nadograđivati i usavršavati mehanizme unapređivanja i
osiguravanja kvalitete nastavnoga, znanstveno-istraživačkog i stručnog rada i posebno pratiti
njihovu primjenu.
Za razdoblje od 2016. do 2020. izradit ćemo Strategiju razvoja Filozofskoga fakulteta te
pratiti njezinu provedbu. Također ćemo pratiti i provedbu Strategije osiguravanja kvalitete i
dorađivati eventualne nedostatke.
Kao mehanizme praćenja funkcioniranja i organizacije Sustava za kvalitetu na Fakultetu
svake ćemo kalendarske godine izraditi SWOT-analizu te provoditi unutarnju prosudbu
Sustava za kvalitetu. Jednom u pet godina izradit ćemo Samoanalizu.
Stalno ćemo unapređivati i kompetencije djelatnika uključenih u Sustav unapređivanja i
osiguravanja kvalitete.
Kroz djelovanje Povjerenstva za kvalitetu i Ureda za kvalitetu i dalje ćemo razvijati internu
kulturu kvalitete te očuvati javno povjerenje u Sustav kvalitete na Fakultetu.
U sljedećem ćemo razdoblju dobiti Certifikat vanjske neovisne prosudbe unutarnjega sustava
kvalitete koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje.
PROSTOR
� Postojeća zgrada Fakulteta i rekonstrukcija krovišta
Budući da sam aktivno sudjelovala u pripremi projektne dokumentacije za rekonstrukciju
postojećega krovišta Filozofskoga fakulteta, uložit ću dodatne napore kako bi projekt bio i
dovršen. U cijelosti je završena izrada projektne dokumentacije te smo ishodovali Potvrdu
glavnoga projekta (građevinska dozvola). Trenutačno smo u pregovorima s Upravom
Sveučilišta, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te preko europskih fondova
pokušavamo realizirati sredstva za rekonstrukciju krovišta u vrijednosti od cca 9.500.000,00
kn. Bit će renovirano kompletno potkrovlje s novim radnim i nastavnim prostorima, a
istovremeno će biti ugrađen i moderan sustav grijanja, hlađenja i prozračivanja. Takvom
ćemo tehnologijom, koja podliježe svim suvremenim propisima energetske učinkovitosti,
uspjeti uštedjeti znatna materijalna sredstva. S vremenom ćemo sustav grijanja, hlađenja i
prozračivanja uvoditi i na niže etaže postojeće zgrade.
� Nova zgrada
Već se godinama intenzivno radi i na pripremnim radnjama oko dogradnje zgrade Fakulteta
u dvorištu gdje će biti smješteni novi prostori Fakulteta. Riječ je o troetažnoj zgradi s
podzemnom garažom ukupne površine preko 4.000 m2. Tim ćemo prostorom trajno riješiti
prostorne probleme, a stvorit će se i prostorni uvjeti za ustrojavanje novih studijskih
programa. Trenutačno smo u fazi ishodovanja građevinske dozvole, a vlastita ćemo sredstva i
Program rada 2014.-2018.
10
dalje ulagati u izradu projektne dokumentacije. Izgradnja nove zgrade Filozofskoga fakulteta
uvrštena je i u III. razvojnu fazu obnove i izgradnje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, a koja treba biti realizirana do 2020.
ORGANIZACIJA RADA
� Zakonitost i transparentnost rada
Djelovanje Filozofskoga fakulteta u Osijeku bit će usmjereno uvažavanju zakonske regulative,
a rad fakultetskih tijela bit će transparentan i podložan javnoj ocjeni.
Filozofski će fakultet u svom radu njegovati sve pozitivne organizacijske vrijednosti:
vjerodostojnost, profesionalnost, odgovornost, prilagodljivost, povjerenje, suradnju,
otvorenost i dr. Razvijat ću pozitivnu organizacijsku klimu na Fakultetu te integraciju
kolektiva i osnaživanje timskoga duha.
� Fakultetsko vijeće
Fakultetsko je vijeće krovno tijelo koje donosi sve važne odluke. Rad Vijeća bit će otvoren za
rasprave i razmjenu mišljenja, utemeljene na toleranciji i međusobnom uvažavanju.
Podržavat ću sastav Fakultetskoga vijeća u sadašnjem sastavu.
� Dekan i stručni kolegij
Dekan je osoba koja u suradnji s Upravom i svim zaposlenicima rukovodi svim procesima koji
se odnose na zakonito i moralno djelovanje Fakulteta i svih njegovih zaposlenika. Dekan će
aktivno i čvrsto zastupati interese Fakulteta.
Stručni kolegij čine dekan, četiri prodekana, tajnik Fakulteta i voditelj ureda za financijsko-
računovodstvene poslove. Dekan i četiri prodekana bit će s različitih ustrojbenih jedinica.
� Kolegij dekana / prodekana i voditelja ustrojbenih jedinica
Dekan će jednom mjesečno održavati kolegije s voditeljima ustrojbenih jedinica s ciljem
razmjene informacija. To znači da će dekan kontinuirano pratiti aktualnu situaciju na svim
ustrojbenim jedinicama i promptno (su)djelovati u rješavanju mogućih poteškoća.
U slučaju rješavanja tekućih organizacijskih poslova prodekani će prema potrebi održavati
sastanke s voditeljima ustrojbenih jedinica.
� Dekanski sat sa studentima
Redovitim mjesečnim održavanjem sastanka dekana i prodekana za studijske programe i
studente te predstavnika Studentskoga zbora i svih ostalih studenata učinkovitije ćemo
rješavati najaktualnije studentske probleme.
Program rada 2014.-2018.
11
� Administracija u službi studenata i nastavnika
Poseban ću trud uložiti u učinkovitiju organizaciju rada administrativnih službi.
Reorganizacijom rada stvorit ću povoljnije uvjete za pružanje usluga studentima i
nastavnicima kako bi ih se rasteretilo administrativnih poslova. To se odnosi na organizaciju
Ureda za studentska pitanja (referada) te administrativnu pomoć trenutačno zaposlenih
pratećih službi voditeljima ustrojbenih jedinica i nastavnicima (administrativni tajnici).
� Knjižnica
Knjižnica je važna ustrojbena jedinica i tijekom radnoga vremena na usluzi je studentima i
nastavnicima. Knjižnica i čitaonica za strane jezike bit će izmještena na prvi kat kako bi
knjižnica u potpunosti prostorno i organizacijski bolje funkcionirala.
Vodit ću brigu o ulaganju u knjižni fond, posebice za nabavu literature obvezne za nastavu i
polaganje ispita. Također, računalna oprema koju u prostorima čitaonice koriste studenti
uvijek će biti dostupna i u funkciji.
Inicirat ću aktivnije uključivanje studenata u volonterski rad u knjižnici.
Dugoročno će se prostorni i organizacijski problemi knjižnice riješiti dogradnjom nove zgrade
u dvorištu.
� Samoprocjena akademske godine
Po završetku svake akademske godine provest ćemo samoprocjenu kvalitete studijskih
programa, nastave i uvjeta rada. U analizi prethodne akademske godine sudjelovat će
studenti, nastavnici i prateće fakultetske službe. Takve će analize pokazati dobre i loše strane
u prethodnoj akademskoj godini, a pokazatelji će služiti kao smjernica za poboljšanje i
dogradnju elemenata u sljedećoj akademskoj godini. Tim će aktivnostima rukovoditi
prodekani, a uključeni će biti i predstavnici studenata, nastavnika, suradnika i
administrativnoga osoblja Filozofskoga fakulteta.
PREPOZNATLJIVOST FAKULTETA U ZAJEDNICI
� Ugled Fakulteta i repozicioniranje na Sveučilištu
Filozofski fakultet u Osijeku jedan je od najstarijih fakulteta u okviru Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku. Ove godine obilježavamo 53 godine postojanja Fakulteta. Smatram
da trebamo njegovati tradiciju na kojoj je izniknuo Filozofski fakultet i nasljedovati sva
pozitivna postignuća. Predložit ću Fakultetskom vijeću da svake godine obilježavamo Dan/e
Filozofskoga fakulteta. Tom bismo prigodom organizirali središnju svečanost na kojoj ćemo
obilježiti Dan Fakulteta te predstaviti sve važnije aktivnosti i projekte. Uložit ću dodatne
napore da se Filozofski fakultet bolje repozicionira u okviru matičnoga Sveučilišta, a studenti
i nastavnici koji postižu uspjehe predstave javnosti. Želim da Fakultet bude ravnopravan i
respektabilan akter u realizaciji sveučilišnih projekata, i u tom će pogledu biti aktivirani svi
Program rada 2014.-2018.
12
fakultetski resursi. Napori će se usmjeriti i k boljoj međunarodnoj vidljivosti Filozofskoga
fakulteta.
� Promidžba
Promidžba Fakulteta vrlo je bitan činitelj u stvaranju javne slike o djelovanju naše ustanove,
stoga rad na promidžbi nikako ne smije biti prepušten stihiji i amaterizmu. Stvorit ću uvjete
da Filozofski fakultet ima prepoznatljivu i suvremenu promidžbu svih naših djelatnosti i
aktivnosti. Promidžba će uključivati predstavljanje informacija o Fakultetu ciljnim skupinama
te stvaranje pozitivnoga mišljenja javnosti o Fakultetu. Načini na koje će se Fakultet
promovirati jesu publicitet (besplatno reklamiranje), odnosi s javnošću i osobni kontakti.
Ciljne skupine kojima ćemo se promidžbenim aktivnostima obraćati jesu studenti (bivši,
sadašnji i budući), znanstvena i stručna javnost te šira javnost.
Ciljanim predstavljanjem naših studijskih programa i svih ostalih aktivnosti posebno ćemo se
obraćati budućim studentima. Različite promidžbene aktivnosti (Sveučilišna smotra, različiti
reklamni materijali Fakulteta i odsjeka te strategija kvalitete koja izdiže Fakultet među onima
sa sličnim studijima) otvorit će mogućnost da se iz populacije maturanata na naše studije
privuku najkvalitetniji pristupnici. Zadovoljni i uspješni studenti najbolja su promidžba
Fakulteta.
Promidžbene će aktivnosti biti usmjerene i na širu javnost s ciljem stvaranja pozitivnoga
mišljenja javnosti o Filozofskom fakultetu. Posebno je važno osvijestiti potrebu
kontinuiranoga pojavljivanja fakultetskih aktivnosti u medijima kako bi javnost bila
obaviještena o pozitivnom utjecaju Fakulteta na zajednicu. Putem dobro osmišljenih
promidžbenih aktivnosti javnost će pravovremeno biti obavještavana o upisima na studije
Fakulteta, obljetnicama Fakulteta i odsjeka, događajima na Fakultetu (znanstvenim i
stručnim skupovima, okruglim stolovima, projektima, izdanjima knjiga i časopisa,
studentskim događanjima), značajnim postignućima Fakulteta, njegovih djelatnika i
studenata, sudjelovanju Fakulteta u događanjima lokalne zajednice, radu udruga i sl.
Promidžbenim ćemo se aktivnostima usmjeravati i k budućim potencijalnim partnerima u
ostvarivanju zajedničkih projekata.
Da bi promidžbene aktivnosti postigle što bolje rezultate, izradit ćemo i promotivne
materijale pa će biti neophodno napraviti Knjigu standarda.
� Mrežna stranica
Fakultetska mrežna stranica naše je ogledalo i prozor u svijet i njezinu ćemo izgledu i
informativnosti pristupiti profesionalno. Struktura mrežne stranice bit će preuređena i
usklađena s potrebama lakše dostupnosti i preglednosti korisnicima. Imenovat ću osobu koja
će obnašati funkciju glavnoga urednika mrežne stranice, koji će svakodnevno pregledavati i
usklađivati najaktualnije sadržaje i informacije.
Mrežna će stranica biti dostupna na engleskom, njemačkom i mađarskom jeziku.
Program rada 2014.-2018.
13
� Prepoznatljivi programi cjeloživotnoga obrazovanja
Raznovrsnost naših studijskih programa te raznorodnost nastavničkih i suradničkih
usmjerenja i specijalizacija vidim kao pokretače u stvaranju programa cjeloživotnoga učenja
koji će biti jedinstveni i prepoznatljivi u okviru Sveučilišta. Činjenica je da od svih sveučilišnih
sastavnica Filozofski fakultet ima najrespektabilniji nastavni kadar za izvođenje programa
cjeloživotnoga učenja. Fakultet ima dovoljnu snagu za pokretanje i izvođenje sadržaja
cjeloživotnoga učenja koji će biti na usluzi javnosti, a naši ih nastavnici i suradnici mogu
izvoditi (utemeljenje Centra za strane jezike, Program psihološkoga savjetovanja, Odnosi s
javnošću, Program tečaja hrvatskoga jezika za lektore i prevoditelje, Program pripreme za
državnu maturu i dr.).
� Izdavačka djelatnost
Jedna je od djelatnosti za koju je registriran Filozofski fakultet u Osijeku i izdavaštvo.
Posljednjih su godina učinjeni znatni pomaci u organizaciji i promidžbi fakultetske izdavačke
djelatnosti, što je rezultiralo i povećanom prodajom naših izdanja.
I nadalje ću poticati sve vidove izdavaštva i suizdavaštva, a prostor će biti otvoren i za
elektroničko izdavaštvo.
Fakultetska ćemo izdanja redovito predstavljati u medijima.
� Suradnja sa znanstvenim institucijama, gospodarstvom, javnim institucijama i
širom zajednicom
Planski ćemo osmisliti buduću suradnju Fakulteta s nizom znanstvenih i javnih institucija.
Posebna će pozornost biti usmjerena na prijavljivanje i ostvarivanje zajedničkih projekata te
povezivanje znanstvenih spoznaja s praksom. U toj suradnji vidim snagu svih naših studijskih
programa. Primjerice, suradnja se s gospodarstvom može provoditi uzajamnim angažmanom
u pružanju usluga (prevoditeljski smjerovi engleskoga i njemačkoga jezika te putem
kompetencija psihologa, informatologa, pedagoga i dr.).
Radit ćemo i na dobroj i korektnoj suradnji s državnim tijelima koja imaju izravnu ili
neizravnu vezu s poslovanjem Fakulteta. Također, aktivnije ćemo surađivati s lokalnom
zajednicom i osvješćivati činjenicu da je lokalnoj vlasti potrebna snažna obrazovna i
znanstvena društveno-humanistička ustanova.
Posljednjih je godina očita tendencija nedovoljnoga uvažavanja humanističkih vrijednosti u
društvu, a to se posljedično odražava i na položaj humanističkih i društvenih znanosti i
ustanova koje ih promiču. Izrazit utjecaj tržišne logike na sustav obrazovanja, nestabilnost u
društvu i stalne promjene obrazovne politike onemogućavaju dugoročno planiranje i
strateško djelovanje. Financijska kriza u društvu utječe na nedovoljno, neredovito i
neplansko financiranje redovitoga poslovanja Fakulteta. Opisane temeljne smjernice u Planu
rada Fakulteta za naredno četverogodišnje razdoblje nisu konačne. Neophodno će biti
uključivati i aktivnosti koje će nametati tekuća problematika i kontekst u kojem se odvijaju
Program rada 2014.-2018.
14
procesi u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. Prioriteti su očuvanje, unapređenje i
pokretanje studijskih programa, povećanje broja upisanih studenata, zapošljavanje i
napredovanje nastavnika i suradnika, očuvanje i razvijanje kvalitete nastavnoga i
znanstveno-istraživačkog rada, razvijanje materijalnih resursa te timski rad. U tom ću pravcu
razvijati dobru suradnju sa svim dionicima sustava visokoga obrazovanja: Rektoratom
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i
sporta, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, istorodnim i srodnim fakultetima i
znanstvenim i nastavnim institucijama. Surađujući sa svima, imperativ je odlučno čuvati i
promicati interese Fakulteta.
Sustav upravljanja doživljavam kao zajedničku suradnju svih nastavnika, suradnika,
studenata, pratećih službi i ostalih dionika, pri čemu je dekan samo jedna od poluga u lancu
upravljanja Fakultetom.
prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo
Z A P I S N I K s 1. izborne sjednice Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u akademskoj 2013./2014., održane u srijedu 28. svibnja 2014., u Svečanoj dvorani, s početkom u 14,00 sati NAZOČNI: 80 članova Fakultetskoga vijeća (od ukupno 86 prema popisu u privitku zapisnika) NENAZOČNI: prof. dr. sc. Ivan Balta, prof. dr. sc. Vlado Obad, izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak,
izv. prof. dr. sc. Gorka Vukelić, doc. dr. sc. Boris Bosančić, doc. dr. sc. Ivana Martinović
Zapisničar: Nelica Špoljarić Sjednici predsjedava dekanica prof. dr. sc. Ana Pintarić Za sjednicu je predložen sljedeći
D n e v n i r e d:
1. Potvrđivanje Anje Đurđević, studentice, članicom Fakultetskoga vijeća 2. Izbor dekana Fakulteta za mandatno razdoblje od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2018.
Takav dnevni red u cijelosti je prihvaćen.
AD 1. Budući da je Ivan Selci, predsjednik Studentskog zbora i član Fakultetskoga vijeća 26. svibnja 2014. diplomirao, na sjednici Studentskoga zbora održanoj istoga dana za novu članicu Fakultetskoga vijeća umjesto njega izabrana je Anja Đurđević, te je Fakultetsko vijeće donijelo sljedeću
P O T V R D U
Potvrđuje se izbor Anje Đurđević članicom Fakultetskoga vijeća od 27. svibnja 2014. AD 2.
Program rada, životopis i znanstvena i stručna djelatnost prof. dr. sc. Loretane Farkaš Brekalo i prof. dr. sc. Ružice Pšihistal proslijeđen je svim članovima Vijeća.
2
Članovi Fakultetskog vijeća pozvani su da kandidatkinjama upute pitanja, te se za riječ javio doc. dr. sc. Borislav Berić i prof. dr. sc. Loretani Farkaš Brekalo postavio sljedeće pitanje: „Da li se protiv Vas vodi neki postupak i da li je tekst Vašeg znanstvenog rada koji smo dobili u privitku autentičan?“ Prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo izjavila je da je iznenađena pitanjem jer je očekivala da će se rasprava voditi oko Programa za sljedeće mandatno razdoblje. Odgovorila je da je prof. dr. sc. Sanda Ham protiv nje i još nekolicine drugih profesora podnijela prijavu Etičkom povjerenstvu zbog upadanja u njezinu službenu elektroničku poštu. Tu je istu prijavu podnijela i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je tužbu odbacilo kao neosnovanu, a to je isto Rješenjem potvrdio i Županijski sud u Osijeku. Prof. Ham protiv prof. Farkaš Brekalo Etičkom je povjerenstvu Filozofskog fakulteta podnijela i prijavu da je plagirala neke njezine radove. Prof. Farkaš Brekalo ističe da je riječ o podmetanjima i neistinama jer se obje bave potpuno različitim jezičnim razdobljima: prof. Ham suvremenim hrvatskim jezikom, a prof. Farkaš Brekalo povijesti hrvatskoga jezika. Prof. Ham iznijela je samo izvatke iz općih definicija što u jezikoslovnim radovima nije ništa neobično i neuobičajeno. Osim toga, iza radova prof. Farkaš Brekalo stoje priznati recenzenti. Mišljenje Etičkog povjerenstva još nije dobila, a radove koji se spominju nije plagirala. Smatra da je sve to u službi neprimjerene kampanje koja se vodi za izbor dekana Filozofskog fakulteta u Osijeku. Doc. dr. sc. Borislav Berić postavio je još jedno pitanje prof. dr. sc. Loretani Farkaš Brekalo: „Dali ste kada uhvatili studenta u plagiranju i kako ste to sankcionirali?“ Prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo je odgovorila da nije niti jednog studenta uhvatila u plagiranju radova. Sljedeće je pitanje doc. dr. sc. Borislav Berić uputio kandidatkinji prof. dr. sc. Ružici Pšihistal: „U Vašem programu se spominje demokracija. Što ste mislili pod demokracijom?" Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal je odgovorila da je demokracija sveprisutni pojam i nije ga posebno elaborirala u svom programu, ali je o demokraciji dobro govoriti jer živimo u vremenu krize demokracije kada nestaju neki demokratski standardi. Pod demokracijom u konkretnom vidu podrazumijeva poštivanje demokratskih procedura i pravo na sudjelovanje u odlučivanju u pitanjima od zajedničkog interesa. Prof. dr. sc. Zlatko Miliša također je postavio pitanje prof. dr. sc. Ružici Pšihistal: „Kao kandidatkinja za dekanicu pitam Vas kako biste Vi kao čelna osoba Fakulteta reagirali na ovakve neprovjerene činjenice ili objede protiv kolegice?“ Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal je odgovorila da je to problem koji treba razdvojiti na više razina i ona trenutačno, budući da pred sobom nema uvid u sve relevantne materijale, ne može o njemu kompetentno odgovoriti. To je predmet za Etičko povjerenstvo i oni su pozvani dati odgovor. Kada su međutim posrijedi osobni podatci i elektroničko dopisivanje, sigurna je da zaposlenici imaju pravo na zaštitu osobnih podataka i tajnost dopisivanja, jer je to njihovo ustavno i ljudsko pravo te da se mora znati tko i pod kojim uvjetima ima pravo raspolagati njihovim osobnim podatcima i ulaziti u privatnu korespondenciju. To se pravo ne može dovesti u pitanje činjenicom da se dopisivanje vrši službenom elektroničkom poštom.
3
2
3